157
POSLOVNI PLAN POSLOVNI PLAN -Vodič za izradu- -Vodič za izradu- Ekonomski fakultet - Beograd Ekonomski fakultet - Beograd Dr Blagoje Paunović Dr Blagoje Paunović Mr Dimitraki Zipovski Mr Dimitraki Zipovski 1

POSLOVNI PLAN1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

1

Citation preview

  • POSLOVNI PLAN-Vodi za izradu-Ekonomski fakultet - BeogradDr Blagoje PaunoviMr Dimitraki Zipovski*

  • *I. Pojam i relevantni aspekti Poslovnog planaPoslovni plan predstavlja svaki dokument o planiranim poslovnim aktivnostima i finansijskim efektima tih aktivnosti.

    U uobiajenom shvatanju, poslovni planovi se poistoveuju sa novim investicionim ulaganjima.

  • *Za interene potrebe autor moe samostalno da bira formu i sadraj. Kod poslovnih planova namenjenim eksternim korisnicima postoji potreba za standardizacijom poslovnih planova.Primena samostalno izabranih formi prouzrokovala bi veliki broj nepreglednih i neuporedivih podataka.

  • *Potreba za standardizacijom poslovnih planova naroito postoji kod planova koji se dostavljaju uz kreditne zahteve.Jedino kada su poslovni planovi standardizovani zajmodavci mogu pravovremeno i uz niske trokove, izmeu velikog broja planova, da odaberu najbolje. Najpoznatije metodologije pri izradi poslovnih planova su:Metodologija Svetske banke iUNIDO (Organizacija ujedinjenih nacija za industrijski razvoj) metodologija.

  • *I.1. Pojam poslovnog plana

    Najee se pod poslovnim planom razume dokument u kome je preciziran nain realizacije definisanih ciljeva.Poslovni plan nastaje kao rezultat strukturiranog procesa evaluacije poslovne ideje kojim se prua odgovor na tri sutinska pitanja:Gde je preduzee sada?Gde ide i Kako tamo da stigne?

  • *Svim definicijama poslovnih planova zajedniko je povezivanje ovog dokumenta sa osnivanjem novih ili upravljanjem poslovanjem, rastom i razvojem ve postojeih preduzea. Pri tom je najprepoznatljivija veza koja postoji izmeu osnivanja novog preduzea i poslovnog dokumenta koji prati ili bolje rei prethodi procesu osnivanja.Investitori da bi uloili kapital u preduzee zahtevaju brojne informacije o razliitim aspektima poslovanja preduzea, koje obezbeuje Poslovni plan.

  • *Poslovni plan ima dve osnovne namene:

    Da pomogne preduzeu u obezeenju neophodnog kapitala i Da olaka upravljanje rastom i razvojem preduzea.

    I.2. Namena Poslovnog plana i znaaj za razliite korisnike

  • *1. Kao sredstvo za obezbeenje neophodnog kapitala, poslovni plan treba da ubedi investitore da je preduzee identifikovalo trine mogunosti, da raspolae preduzetnikim i menaderskim talentima neophodnim za korienje identifikovanih mogunosti i da ima racionalan i uverljiv program ostvarenja planiranog prihoda i trokova u predvienom vremenskom periodu.

  • *2. U ulozi olakavanja i upravljanja rastom i razvojem preduzea, poslovni plan treba da omogui mendmentu preduzea jasno sagledavanje konsekvenci razliitih strategija i taktika, kao i sagledavanje potreba za ljudskim i materijalnim resursima radi otpoinjanja novog i razvoja postojeeg preduzea.

    Sastavljajui poslovni plan, preduzetnik, koji na poetku ima samo oseaj da je neka ideja potencijalno dobra i isplativa, postaje svestan izvodljivosti te ideje (trinog, finansijskog, proizvodnog i sl.).

  • *Tabela 1.1. Pregled pitanja na koja treba obratiti panju u poslovnom planu u zavisnosti od korisnika poslovnog plana

    KorisnikPitanja koja treba naglasitiPitanja koja ne treba isticatiBankariNovani tok, Aktiva (sredstva), stabilni rastBrzi rast, konkurentsko triteInvestitoriBrzi rast, potencijalno veliko trite, upravljaki timAktiva (sredstva)Strateki partneriSinergija, zatieni proizvodiPospeivanje prodaje, aktiva (sredstva)Veliki kupciStabilnost, uslugeBrzi rast, konkurentsko triteZaposleniSigurnost, mogunostiTehnologijaSpecijalisti za spajanja i pripajanjaRanija ostvarenjaProjekcije budunosti

  • *Prilikom izrade poslovnog plana, nezavisno od korisnika informacija, moraju se uvaavati najmanje sledee tri perspektive:Perspektiva preduzetnika (preduzetnik najbolje razume koncept i ideju na kojoj se zasniva poslovni poduhvat, kao i procese i tehnologiju poslovanja),Trina perspektiva (prilikom sastavljanja poslovnog plana mora se poslovanje preduzea posmatrati oima potroaa (kupca) preduzea) iPerspektiva investitora (investitori od poslovnog plana oekuju da prui realne i uverljive projekcije finansijskih veliina, kao to su prihodi, trokovi, novani tok, finansijski rezultat i sl.).

  • *I.3. Proces pripreme poslovnog planaIzrada poslovnog plana je esto veoma sloen proces. Najbolje je da njegovu prvu (poetnu) verziju pripremi preduzetnik i/ili menadment tim preduzea, uz aktivno angaovanje njihovog strunog kadra.Meutim, u praksi se esto spoljnim konsultantima poverava ne samo celokupna izrada, ve i veliki deo pripreme poslovnog plana.

  • *Postoji vei broj razloga zato nije dobro veinu poslova pripreme poslovnog plana poveriti profesionalcima sa strane od kojih su najvanija sledea tri razloga:

    Mogunost pravovremene provere i korigovanja ulaznih podataka,

    Preduzeu se prua prilika da dokae svoju sposobnost da realizuje planiranu aktivnost i

    Skraivanje vremena i sniavanje trokova izrade finalne verzije poslovnog plana.

  • *Izrada kvalitetne preliminarne verzije od strane preduzetnika implicira da je u procesu pripreme poslovnog plana obavljen znaajan deo posla i prikupljen adekvatan broj informacija.Eksternim licima angaovanim za izradu finalne verzije poslovnog plana bie potrebno manje vremena, obzirom na redukovan broj neophodnih aktivnosti.Ovakav put vodi ka smanjenju trokova preduzea.

  • *I.4. Ciljne karaketristike poslovnog planaPrincipi Meunarodnih standarda finansijskog izvetavanja koje treba potovati pri izradi zavrnih rauna, odnosno osnovne karakteristike kvalitetnog poslovnog plana su:Razumljivost,Relevantnost, Opreznost i Pouzdanost

  • *1. Razumljivost podrazumeva iskazivanje informacija u poslovnom planu na nain da su lako razumljive korisnicima.2. Relevantnost se ogleda u zahtevu da se u poslovnom planu prezentuju informacije koje su vane za korisnika, odnosno informacije koje mogu da utiu na donoenje poslovnih odluka.3. Opreznost se prilikom izrade poslovnog plana vezuje za princip restriktivnosti. Sutina ovog pristupa ogleda se u zahtevu da se nedoumice u projekcijama (cena, trino uee, pojedini trokovi i dr.) reavaju izborom varijante koja e prouzrokovati loiji finansijski rezultat.4. Pouzdanost je zahtev za projekcijom podataka na osnovu verodostojnih informacija.

  • *Prilikom izbora vremenskog perioda za koji se vri projekcija preduzee se moe opredeliti za dui i krai period. Krai vremenski period projekcije opravdanje trai u turbulentnom okruenju, gde je teko predvideti kretanje relevantnih faktora posle vie godina.Dui vremenski period moe biti:

    Fiziki,Tehnoloki i Ekonomski (proizvodno-trini) ivotni vek projekta.

  • *1. Fiziki ivot projekta izraava se brojem godina u kojima fiksno sredstvo moe da bude korieno u preduzeu za obavljanje tehnikih operacija zbog kojih je pribavljeno.

    2. Tehnoloki ivot projekta determinisan je vremenom koje e proi pre nego to se pojave nova i produktivnija fiksna sredstva.

    3. Ekonomski je uglavnom najkrai rok i to je vremenski horizont projekta, posle koga se koristi koji se od njega oekuju ne mogu predvideti sa iole prihvatljivom pouzdanou, odnosno posle koga te koristi postaju krajnje neizvesne.

  • *I.5. Forma i sadrina poslovnog planaForma i sadrina poslovnog plana zavise od brojnih faktora, a naroito od delatnosti preduzea i namene poslovnog plana.Obino se razlikuje nekoliko tipova poslovnog plana, kao to su poslovni planovi za:

    Proizvodna preduzea,Usluna preduzea,Trgovinska preduzea na malo,Trgovinska preduzea na veliko,Nedobitne organizacije iMeovita preduzea.

  • *Sadraj poslovnog plana prema vaeoj metodologiji u Republici Srbiji

    Uvod,Opis objekta,Analiza i ocena razvojnih mogunosti investitora,Analiza prodajnog trita,Prikaz idejnih projekata,Analiza nabavnog trita,Prostorni i lokacijski aspekti,Analiza ivotne sredine i zatite na radu,Analiza organizacionih i kadrovskih aspekata,Analiza izvodljivosti i dinamika realizacije projekta,Ekonomsko finansijska analiza,Finansijsko komercijalna ocena,Drutvena ocena,Ocena u uslovima neizvesnosti iZakljuak.

  • *Nezavisno od odabrane metodologije, pri izradi poslovnog plana neophodna je saradnja strunjaka razliitih profila.Najpoeljniji tim za izradu (kompleksnih) poslovnih planova trebao bi da ini sledee grupa strunjaka:mainski inenjer, inenjer tehnologije,elektro inenjer, arhitektonski inenjer, graevinski inenjer, saobraajni inenjer, strunjak za protivpoarnu zatitu,strunjak za zatitu na radu, strunjak za ekologiju, finansijski analitiar, analitiar trita, strunjak za raunovorstvo i pravnik.

  • *1. Formalno nezaobilazni delovi poslovnog planaNezavisno od delatnosti preduzea, svi poslovni planovi sadre delove sutinskog i delove formalnog znaaja.Delovi sutinskog znaaja obuhvataju detaljnije analize poslovnog konteksta samog projekta u kojima se razmatra proizvodni plan, plan lokacije, marketing plan, finansijski plan i sl.

    Formalno nezaobilazni delovi poslovnog plana, pored naslovne strane i sadraja su i delovi koji su precizirani od stane osnovnih metodologija, kao i delovi koji su zahtevani od strane kreditnih organizacija u Srbiji.

  • *U prvu grupu formalno nezaobilaznih delova spadaju sledei delovi poslovnog plana:

    Osnovni podaci o investitoru,Osnovni podaci o autorima poslovnog plana,Analiza razvojnih moguosti investitora,Rezime i Dodatak.

    U drugu grupu spada ponuda garancije, kao nezaobilazni deo poslovnog plana, zahtevan od strane kreditnih organizacija u Srbiji.

  • *Korisnici iz kreditnih organizacija konkretnu odluku na dostavljeni kreditni zahtev donose na osnovu spoznaje:

    Poslovnih performansi podonosioca kreditnog zahteva,Kvaliteta ponuene garancije iPerformansi samoga projekta.

  • *1. Naslovna strana identifikuje poslovni plan i u najkraim crtama sumira njegovu sadrinu, odnosno sadri osnovne informacije o preduzeu i samom poslovnom planu.Obavezni delovi naslovne strane su:Naziv (firma) preduzea,Naznaka da se radi o poslovnom planu,Naslov poslovnog plana kojim se blie odreuje njegov predmet, kao i Vreme izrade poslovnog plana (ovo je znaajna informacija obzirom da veina zajmodavaca trai da poslovni plan nije stariji od 6 meseci ili jedne godine).

  • *2. Sadraj je pregled svih delova poslovnog plana sa brojevima stranica na kojima ti delovi poinju.NAJJEDNOSTAVNIJI NAIN JE DA SE DELOVI POSLOVNOG PLANA OBELEE ARAPSKIM CIFRAMA, NA SLEDEI NAIN:1.1.1.1.1.1.1.1.2.1.2.2.2.1.2.2.2.3.

  • 1.1.1.1.1.1.1.1.2.1.2.1.2.1.1.2.2.2.2.1.2.2.3.3.1.3.2.3.2.1.3.2.2.3.2.3.

    *

  • IA.1.a.1)a)b)c)2)b.2.3.B.II

    *

  • 3. Osnovni podaci o investitoru obuhvataju osnovne podatke o preduzeu iji je plan aktivnosti predmet poslovnog plana.

    4. Osnovni podaci o autorima poslovnog plana su bitni jer kvalitet autora opredeljuje kvalitet poslovnog plana.

    5. Analiza i ocena razvojnih mogunosti investitora sastoji se iz dva dela i to:Analiza dosadanjeg razvoja investitora i Analiza budueg razvoja investitora*

  • *Analiza dosadanjeg razvoja investitora obuhvata sledee aspekte:

    Trine,Tehniko tehnoloke,Organizacione i Finansijske.

  • *5.1. Trine informacije su:Asortiman proizvoda,Karakteristike privredne grane,Glavni proizvedeni (prodati) proizvodi,Karakterisitke elemenata marketing miksa (proizvod, promocija, distribucija cena),Trino uee,Uee glavnih konkurenata na tritu,Ukupan broj kupaca,Glavni kupci i uee tri najvea kupca u prodaji investitora,Glavni dobavljai,Ogranienje u snabdevanju.

  • *5.2. Tehniko tehnoloki aspekti poslovnog poduhvata informiu korisnika poslovnog plana o:

    Instalisanim kapacitetima,Stepenu iskorienja kapaciteta u prethodnom periodu,Karakteristikama tehnolokog procesa,Dinamici dosadanjih investicionih aktivnosti,Prosenoj starosti tehnoloke opreme,Transportnim sredstvima u vlasnitvu preduzea i njihovoj prosenoj starosti.

  • *5.3. Informacije o organizaciji prevashodno se odnose na kvalitet subjektivnog faktora poslovanja. Najvanije informacije iz ove grupe su:

    Postojei broj radnika,Kvalifikaciona struktura zaposlenih,Nain organizovanja zaposlenih i sl.

    5.4. Izvori finansijskih podataka su bilans stanja i bilans uspeha. Pored toga tu spadaju i zvanini zavrni rauni.

  • *6. Rezime predstavlja kratak, sumarni pregled najvanijih stavova iznetih u sutinskim delovima poslovnog plana.7. Dodatak predstavlja dokumentacionu osnovu poslovnog plana. Tu su sadrani svi materijali koji predstavljaju njegovu analitiko dokumentacionu podlogu, a koji podravaju osnovni tekst. 8. Garancija ne pretstvalja sastavni deo poslovnih planova, ali je njena svrha da omogui alternativnu naplatu potraivanja jer se garancija aktivira u trenutku kada dunik nije u stanju da izmiri svoje obaveze.Postoje dva osnovna vida garancije:Finansijska iImovinska garancija.

  • *2. Operativni planOperativni plan se bavi mehanizmom funkcionisanja preduzea (posla).

    Operativni plan moe da bude podeljen u sledee etiri glave:

    Tehniko tehnoloka analiza,Analiza organizacionih i kadrovskih aspekata,Analiza lokacije iAnaliza zatite ivotne sredine i zatite na radu.

  • *2.1. Tehniko tehnoloka analizaRezime tehniko tehnoloke analize sadri sledee elemente:

    Prikaz varijanti tehniko tehnolokih reenja,Opis odabranog tehnolokog reenja,Opis odabranih tehnikih reenja i graevinskih objekata,Popis neophodnih sredstava za rad,Kapaciteti i obim proizvodnje,Normativi utroka materijala,Broj i struktura radne snage povezane sa tehnolokim procesom iGrupno iskazana ulaganja, rok trajanja i investiciono odravanje.

  • *2.2. Analiza organizacionih i kadrovskih aspekataAnaliza organizacionih i kadrovskih aspekata ima za cilj da uveri kreditore, investitore i druge korisnike poslovnog plana u snagu subjektivnog faktora preduzea, odnosno u njihovu sposobnost da izvedu planirani poslovni poduhvat.Kod kompleksnijih poslovnih poduhvata obuhvata sledee delove: Ukupan broj zaposlenih, nain obezbeenja i pravilna obuka zaposlenih,Organizaciona struktura i Kljune osobe.

  • *Ukupan broj zaposlenih, nain obezbeenja i predviena obuka zaposlenihPotrebno je izvriti analizu planiranih radnih mesta i za svako od njih odrediti potreban broj radnika odreenog obrazovnog nivoa.(navesti podatke i o spoljnim saradnicima)Nain obezbeenja radne snage naroito je znaajan kod novih poslovnih poduhvata, obzirom da kada se radi o poveanju obima aktivnosti ili modernizaciji, veina ili svi potrebni radnici ve su zaposleni u preduzeu.Kod novih posl. poduhvata potrebna radna snaga moe da se obezbedi iz potencijala preduzea i angaovanjem novih radnika.Prilikom razmatranja zapoljavanja novih radnika neophodno je ukazati na raspoloivost radne snage na lokaciji na kojoj se planira realizacija projekta.

  • Organizaciona strukturaPrikaz organizacione strukture podrazumeva da se objasni izabrani model organizovanja.Kako e se prikazati organizaciona struktura zavisi od broja zaposlenih.Kod projekata sa manjim brojem radnih mesta svako radno mesto se moe pojedinano objasniti.Kod kompleksnijih projekata navode se hijerarhijski najvanije organizacione celine, kao i ue organizacione jedinice u okviru svake od viih organizacionih celina.Organizaciona struktura najjasnije se moe prikazati pomou organizacione sheme.

    *

  • Kljune osobeBez ljudi sa odgovarajuim znanjem, sposobnostima i iskustvom ni najbolja ideja nee biti realizovana. Dord DoriotZa svaku kljunu osobu neophodno je navesti sve podatke koji dokazuju njenu sposobnost da uspeno obavi predviene poslove u preduzeu, kao to su podaci o poslovima koje je do sada obavljala, naroito znanje(formalno obrazovanje, ali i ostala znanja) i iskustvo koje je relevantno za planirane poslove u preduzeu.Uz navedene podatke korisno je u dodatku poslovnog plana priloiti i radne biografije (CV) kljunih ljudi u preduzeu.

    *

  • *2.3. Analiza lokacijeSve informacije koje se iznose u ovom delu poslovnog plana mogue je klasifikovati u est grupa u zavisnosti od toga da li korisnika poslovnog plana upoznaju sa:Usklaenou izabrane lokacije sa urbanistikim planovima,Karakteristike makrolokacije,Karakeristikama mikrolokacije,Gradnjom, kupovinom ili iznajmljivanjem prostora na kome e se obavljati investiciona aktivnost,Posledicama raseljavanja iUticaju na razvoj podruja.

  • *Analiza zatite ivotne sredinePrilikom izrade poslovnih planova, u delu o zatiti ivotne sredine neophodno je:1. Analizirati negativne uticaje investicije na ivotnu sredinu,Konkretan investicioni poduhvat moe negativno da utie na ivotnu sredinu usled opasnih materija i buke.2. Projektovati mere zatite ivotne sredine i3. Oceniti ekoloku podobnostUporeivanjem negativnih uticaja sa jedne strane, i mera zatite ivotne sredine, sa druge strane, u finalnom koraku daje se ocena ekoloke podobnostiVeina izdataka vezanih za zatitu ivotne sredine predstavljaju investiciona ulaganja.

  • Analiza zatite na raduPrilikom praktine izrade poslovnih planova analiza zatite na radu moe da se podeli na tri faze:Identifikovanje potencijalnih opasnosti za radnike,Projekcija mera zatite na radu kojima e se minimizirati prepoznate opasnosti iKonana ocena mera zatite na radu.

    Mere zatite radne snage imaju karakter tekueg troka.

    *

  • *3. Marketing planMarketing plan je plan svih aktivnosti u procesu stvaranja i isporuke potroaima eljenih proizvoda.Markting plan treba da doprinese:Utvrivanju potreba potroaa, to se postie istraivanjem trita,Odreivanju ciljnih trita na kojima e preduzee da posluje,Utvrivanju konkurentske prednosti, i na tim prednostima definisanju trine (marketing) strategije iIzboru optimalne kombinacije karakteristika proizvoda, cena, kanala disribucije i promocije (marketing mix) kako bi preduzee odgovorilo potrebama i eljama kupaca.

  • *Krajnji rezultat marketing plana su ulazni podaci za potrebe finansijskog plana u delu formiranja ukupnog prihoda i po pravilu osnovnih kategorija trokova. O realnosti skoro svih projektovanih veliina u poslovnom planu korisnik sudi na osnovu informacija sadranih u marketing planu.

    Marketing plan se moe podeliti na sledee dve glave: Plana prodaje i Plana nabavke.

  • *3.1. Plan prodajePlan prodaje je najznaajniji deo marketing plana u kojem se formiraju ulazni podaci za utvrivanje ukupnog prihoda. U ovom delu se razmatra da li preduzee moe da proda dovoljno proizvoda po odgovarajuim cenama kako bi profitabilno poslovalo.Neadekvatan plan prodaje je jedan od najeih razloga neprihvatanja poslovnog plana od strane poslovne banke. Otuda, nisu retki razgovori sledeeg tipa:

  • *Mogu li da vidim va marketing plan?Nemamo ga, ali znamo da imamo odlian proizvod i da e ga potroai rado kupovati.

  • *Na kojim injenicama se zasniva vae uverenje, da li na osnovu istraivanja potreba kupaca?Nismo vrili nikakva istraivanja, ali ljudi sa kojima sam razgovarala i koje sam upoznala sa proizvodom misle da emo imati problema da proizvedemo dovoljne koliine,da odgovorimo zahtevima kupaca.

  • *Verujemo da je tako, ali to ipak nije dovoljno da bismo ozbiljno razmotrili va kreditni zahtev.

  • *U okviru plana prodaje razmatra se:

    Asortiman, ciljno trite i njihove osnovne karakteristike,Analiza i procena tranje,Analiza i procena promocije, distribucije i cene, Analiza i procena ponude,SWOT analiza i Projekcija plasmana proizvoda.

  • 1. Asortiman, ciljno trite i njihove osnovne karakteristikeNa samom poetku plana prodaje neophodno je definisati asortiman koji investitor namerava da prodaje, tj. definisati proizvode i objasniti njihove osnovne karakteristike.Sve informacije o karakteristikama proizvoda se mogu podeliti u dve grupe:Zajednike informacije za sva preduzea koja prodaju istovrsni proizvod na odreenom ciljnom segmentuInformacije koje oslikavaju specifine karakteristike proizvoda investitora*

  • Zajednike informacije pruaju podatke o:Kupcima ije potrebe proizvod zadovoljava (kupci se razlikuju po potrebama koje zadovoljavaju kupovinom proizvoda, po lokaciji i po mogunostima da se definiu)ivotnom ciklusu proizvodaKomplementarnosti i supstitutivnosti proizvoda sa drugim vrstama proizvodaGlobalna konkurencijaKonkurencija koja zadovoljava istu potrebuKonkurencija istovrsnih proizvodaDruga grupa informacija odnosi se na konkurentsku poziciju preduzea uslovljenu kvalitetom njegovih proizvoda.*

  • 2. Analiza i procena tranje*Osnovni cilj analize i procene tranje je da se odredi nivo globalne tranje za proizvodom na ciljnom tritu u vremenskom periodu koji odgovara projektovanom veku trajanja projekta.

    O znaaju ispravne procene tranje govori podatak da je pogrena projekcija tranje jedan od glavnih uzronika odstupanja predvienih veliina u poslovnom planu i stvarnih veliina u realnom poslovanju.

  • Postupak analize i procene tranje odvija se u sledeim fazama:Definisanje tranje u prolosti i sadanjosti,Identifikovanje relevantnih faktora tranje,Ustanovljavanje uzrono posledinih veza relevantnih faktora tranje, s jedne strane, i protekle i sadanje tranje, s druge strane,Projekcija promena relevantnih faktora tranje iProjekcija budue tranje.

    *

  • Osnovu za navedeni postupak predstavljaju informacije dobijene istraivanjem trita.

    Istraivanje trita se definie kao sakupljanje, obrada, izvetavanje i tumaenje trinih informacija.

    Izvori informacija mogu biti:Sekundarni InterniEksterni Primarni

    *

  • *Interni izvori informacija su izvori samog investitora:Zvanini bilansi,Meseni izvetaji o prodaji, proizvodnji i zalihama,Izvetaji o godinjim reklamacijama od strane kupaca,Izvetaji o prethodnim istraivanjima,Eksterni izvori informacija su:Zvanini izvetaji dravnih institucija,Publikacije privrednih komora, Knjige, Sajamski katalozi Internet Sredstva masovne komunikacijePublikacije meunarodnih organizacijaIzvetaji meunarodnih finansijskih institucija

  • *Primarne informacije se mogu prikupljati:Posmatranjem,Istraivanjem pomou fokus grupa,Anketiranjem Potom Telefonom Linim intervjuom Eksperimentisanjem.

  • *Identifikovanje relevantnih faktora tranje

    Od ekonomskih faktora tranje najvei znaaj ima kupovna mo stanovnitva (najbolji pokazatelj kupovne moi je visina i kretanje neto plata)Od neekonomskih faktora najznaajniji uticaj na tranju imaju:Demografski, Regulatorni (zakonski),Kulturoloki,Psiholoki i Kreditiranje kupaca.

  • 3. Analiza i procena promocije, distribucije i cene3.1. Promocija Promocija obuhvata razliite oblike i naine komuniciranja preduzea sa tritem iji je cilj uspostavljanje odreenog nivoa tranje za proizvodom preduzea.Standardne vrste promotivnih aktivnosti su:OglaavanjeUnapreenje prodaje iOdnosi sa javnou*

  • Oglaavanje je bilo koji plaeni oblik masovne prezentacije proizvoda od strane prepoznatljivog subjekta.

    Postoji vie modaliteta oglaavanja, a izbor konkretnog, kao i intezitet korienja zavisi od:

    Faze ivotnog ciklusa proizvodaSupstitutivnou proizvodaPrepoznatljivou kupaca*

  • Prilikom razvoja programa oglaavanja potrebno je da se donese pet glavnih odluka u razvoju programa oglaavanja, poznatih kao 5M, kojima se daje odgovor na pet kljunih pitanja:

    Misija koji su ciljevi oglaavanja?Novac koliko moe biti potroeno?Poruka kakvu poruku treba poslati?Medij koje medije treba koristiti?Merenje kako vrednovati rezultate oglaavanja?*

  • 2. Unapreenje prodaje se sastoji od kratkoronih aktivnosti kojima se kupci podstiu na veu kupovinu odreenog proizvoda.(besplatni uzorci, kuponi, nastup na sajmovima, izrada kataloga...)

    3. Odnosi sa javnou obuhvataju razliite aktivnosti sa ciljem stvaranja i razvoja imida preduzea i njegovih proizvoda. Pozitivan imid preduzea doprinosi rastu prodaje njegovih proizvoda i veoj lojalnosti kupaca, mnogo vie nego promotivne aktivnosti.*

  • 3.2.DistribucijaDistribucija obuhvata aktivnosti kojima se proizvod preduzea transferie potroaima.Problematika distribucije najee podrazumeva izbor:

    Duine kanala distribucijeKratki, srednji ili dugi Politike distribucijeIntenzivna, selektivna ili ekskluzivnaSubjekta koji vri distribucijuProizvoa ili kupac *

  • 3.3. CenaCena je jedan od najkritinijih faktora opstanka i razvoja preduzeaCena je jedini instrument marketing mixa koji direktno doprinosi ostvarenju prihodaCena je posebno znaajna na tritima gde su kupci niske platene moi

    Nema te lojalnosti marki koju snienje cene od 2 centa ne moe da slomiti. Filip Kotler*

  • Politika cena predstavlja principe i stavove koji usmeravaju donoenje pojedinanih odluka o cenama pojedinih proizvoda.Svako pojedinano posmatrano preduzee politiku cena vodi shodno:Svojim formulisanim cenovnim ciljevimaRazumevanju faktora koji opredeljuju cenovnu elastinostOdabranoj politici unificiranosti cena iRazumevanju uzajamnih veza sa ostalim elementima marketing mixa*

  • 1. Cenovni ciljevi su uslovljeni ciljevima preduzea tj. vremenskim horizontom u kome su ciljevi postavljeniOsnovni ciljevi su ostvarivanje: Sadanjeg maksimalnog profitaSadanjeg maksimalnog prihoda iMaksimalnog trinog uea2. Cenovna elastinost je osetljivost tranje na promene cene.Izraava se kao odnos procentualne promene traene koliine proizvoda i procentualne promene cene*

  • 3. Politika unificiranosti cena ogleda se u slinosti, odnosno razliitosti cena po kojima preduzee prodaje isti proizvod razliitim kupcima.Razlika u cenama je posledica popusta koje preduzee moe da odobrava svojim kupcima.Kasa skontoKoliinski (vrednosni) rabatSezonski popust

    4. Cena se ne moe odreivati samostalno, ve se mora uvaiti veza koja postoji izmeu cene i ostalih instrumenata marketing mixa*

  • 4. Analiza i procena ponudeAnalizom i procenom ponude preciziraju se preduzea koja e u veku trajanja projekta predstavljati konkurenciju preduzeuU prvom koraku se utvruje prethodno i sadanje stanje ponude na osnovu informacija prikupljenih analizom tritaNakon toga se definiu najznaajniji faktori koji mogu da utiu na buduu ponudu:Ulazne barijereIzlazne barijereNivo horizontalne integracijeNivo vertikalne integracijeNivo globalizacije

    *

  • *5. SWOT analizaSWOT analiza je metod kvalitativne analize kojom se identifikuju osnovne: snage i slabosti preduzea, kao i mogunosti i pretnje sa kojima se preduzee sree u okruenju.Osnovni smisao SWOT analize je da omogui izbor marketing strategije kojom bi se maksimizirale prednosti preduzea, iskoristile anse, minimizirale slabosti i izbegle pretnje.

  • *

    Kontolna lista pitanja za izradu SWOT analize

    Interne sposobnosti

    Interne slabosti

    - Postojanje jasne strategija ?

    - Jasna kompetentnost i konkurentska

    prednost?

    - Sposobnost proizvodnih inovacija?

    - Visoko trino ucee?

    - Postizanje efekata po osnovu ekonomije obima i krive iskustva?

    - Proizvodna kompetentnost?

    - Dobre marketing sposobnosti?

    - Trina reputacija?

    - Efikasnost upravljanja materijalnim

    resursima i snabdevanjem?

    - Trokovna konkurentnost?

    - Informaciona kompetentnost?

    - Kadrovska struktura?

    - Adekvatan stil upravljanja?

    - Adekvatna organizaciona strukture?

    - Adekvatni sistem kontrole?

    - R&D sposobnosti?

    -Sposobnost sprovodjenja strategijskih strukturnih promena?

    - Finansijski parametri?

    - Ostalo?

    - Ne postojanje jasne strategijske vizije

    i/ili implementacije razvojne strategije?

    - Ugroena konkurentnost i

    kompetentnost?

    - Sporost u proizvodnim inovacijama?

    - Nisko trino uee i nepovoljan

    konkurentski poloaj?

    - Inferiornosti u proizvodnji?

    - Slabe marketing sposobnosti?

    - Neadekvatan sistem upravljanja

    materijalnim inputima?

    - Visoki trokovi proizvodnje?

    - Neadekvatan marketing informacioni

    sistem?

    - Loa kadrovska struktura, konflikti i

    politiziranja?

    -Nedostatak menaderskih sposobnosti?

    - Surevnjivosti i sukobi medju

    organizacionim delovima?

    - Nepostojanje ili neadekvatan sistem

    kontrole?

    - Nesposobnost finansiranja potrebnih

    strukturnih promena?

    - Zaostajanje u R&D?

    - Inferinost i pasivno preputanje toku

    dogadjaja?

    - Ostalo?

  • *

  • Veba na asu SWOT analizaFormirajte timove od 4 osobeNapiite vaa imena na paretu papira i predajte mi gaIzaberite vou tima, on(a) e predstavljati tim i napraviti prezentacijuAnalizirajte preduzee po izboruJake strane - SSlabe strane - WPrilike - OOpasnosti -TImate 15 minuta*

  • *6. Projekcija plasmana proizvodaPolazei od kvantitativnih podataka i kvalitativnih ocena iz predhodnih delova plana prodaje, u ovom delu se projektuju neophodne veliine za utvrivanje ukupnog prihoda investitora.Projektovani plasman se iskazuje:U naturalnim koliinama iPo prosenoj neto ceni.Princip restriktivnosti zahteva da se projektuje manji plasman od analizom utvrenog mogueg plasmana. Time se uvaava mogui rizik podbaaja u realizaciji planiranih veliina.

  • *Praktian primer izrade plana prodaje

  • *Plan nabavkePlan nabavke odnosi se na obezbeenje najznaajnijih varijabilnih materijalnih inputa. To su:Sirovine,Repromaterijali i Ambalaa.Struktura plana nabavke moe se koncipirati tako da sadri sledee delove:Karakteristike osnovnih inputa,Mogunosti nabavke inputa i ocena njihove supstitucije,Analiza i procena uslova nabavke inputa i Projekcija uslova nabavke inputa od strane investitora.

  • *Analiza i procena uslova nabavke inputaPostupak analize se sastoji iz sledeih faza:Definisanje ponude u proteklom i sadanjem periodu,Identifikovanje relevantnih faktora ponude,Ustanovljenje uzrono posledinih veza izmeu relevantnih faktora ponude, s jedne strane, i protekle i sadanje ponude sa druge strane,Projekcija buduih promena relevantnih faktora ponude i Projekcija budue ponude.

  • *U planu nabavke neophodno je za sve inpute pruiti informacije o sledeim elementima sadanje ponude:Cenama,Fizikoj distribuciji i Uslovima prodaje.

  • *Praktian primer izrade plana nabavke

  • *4. Finansijski planFinansijski plan, pored operativnog plana i marketing plana, predstavlja najznaajniji deo poslovnog plana.Znaaj finansijskog plana je u tome to se na osnovu kvantitativnih pokazatelja iz ovog dela poslovnog plana donosi konana odluka o isplativosti ili neisplativosti investiranja ili preduzimanja nekog poslovnog poduhvata.

  • *Finansijski plan obino sadri:Investiciona ulaganja,Izvore finansiranja,Obraun rezultata poslovanja,Sintetiki finansijski izvetaj,Finansijsku analizu,Pokazatelje efikasnosti i Analizu u uslovima neizvesnosti

  • *4.1. Investiciona ulaganjaInvesticiona ulaganja mogu se podeliti na:Ulaganja u stalnu imovinu iUlaganja u trajna obrtna sredstva.

  • *4.1.1. Ulaganja u stalnu imovinu

    Ulaganja u stalnu imovinu obuhvataju sva ulaganja u odreena prava ili u osnovna sredstva koja e tokom dueg vremena biti na raspolaganju preduzeu i iji se efekti oekuju u duem periodu od jedne godine. Za prva ulaganja se uslovno moe rei da su fiziki vezana u preduzeu.

  • *4.1.2. Ulaganja u trajna obrtna sredstva

    Ulaganja u trajna obrtna sredstva podrazumevaju vezivanja sredstava u duem periodu od jedne godine. Ova ulaganja pretstavljaju razliku izmeu poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstava (zalihe, potraivanja, gotovina) i izvora obrtnih sredstava (obaveze).Tokom godina trajanja projekta ova sredstva se fiziki menjaju i ona nisu fiziki ve vrednosno vezana u preduzeu.

  • *Investiciona ulaganja se mogu definisati kao ulaganja u stalnu imovinu koja e tokom godina biti u preduzeu i ulaganja u trajna obrtna sredstva koja e tokom godina biti vezana u preduzeu, a iji e se efekti ostvarivati u periodu duem od jedne godine.

  • *Ulaganja u stalnu imovinuUlaganja u stalnu imovinu sastoje se od:Nematerijalnih ulaganja iUlaganja u osnovna sredstva.Najvanija nematerijalna ulaganja su ulaganja u:Koncesiju (pravni odnos kojim drava na odreeno vreme ustupa korienje prirodnog bogatstva, javnog dobra ili vrenja javne slube uz odreenu nadoknadu),Patent (je pravo kojim se titi primenljiv pronalazak) iLicencu (isprava kojom nosilac patenta prenosi pravo korienja na drugo lice).

  • *Kod znaajnijih investicija, osnovna sredstva se analitiki razlau na:Objekte,Tehnoloku opremu,Hidro opremu,Elektro opremu,Mainsku opremu,Saobraajnice,Zemljite,Transportna sredstva,Raunarsku opremu i Kancelarijsku opremu.

  • *Dinamika ulaganja u stalnu imovinu

    Kljuni faktori koji opredeljuju operacionalizaciju principa vremenske odreenosti ulaganja su:Visina ulaganja,Terminski plan realizacije projekta,Finansijski uslovi od strane dobavljaa iIzvori finansiranja.

  • *Kada postoje spoljni izvori finansiranja rade se dve tabele u kojima se prikazuju:Dinamika stvarnih ulaganja iDinamika ulaganja sa aspekta preduzea.Dinamika ulaganja sa aspekta preduzea, za ulaganja koja se finansiraju iz kreditnih izvora, vremenski korespondira odlivima novanih sredstava prema kreditorima po osnovu otplate glavnice duga, a ne plaanjima prema dobavljaima, jer su to stvarni vremenski momenti kada za preduzee nastaju izdaci po osnovu finansijskih ulaganja.

  • *Trajna obrtna sredstvaTrajna obrta sredstva predstavljaju razliku izmeu poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstava i izvora obrtnih sredstava.Poslovanjem uslovljena trajna obrtna sredstva su prosena obrtna sredstva koja su tokom veka trajanja projekta vezana u preduzeu i koja se sastoje iz:Prosenih nivoa zaliha,Prosenog nivoa potraivanja od kupaca iVezane gotovine.

  • *Izvori obrtnih sredstava predstavljaju proseni deo obaveza koje preduzee tokom godine odloeno plaa i na taj nain umanjuje iznos potrebnih obrtnih sredstava. Sastoje se iz:Prosenog nivoa obaveza prema dobavljaima i Prosenog nivoa obaveza po osnovu plata.

  • *Svaki pojedinani deo poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstava i izvora obrtnih sredstava izraunava se po obrascu:Vrednosno iskazane godinje potrebe/Koeficijent obrtaKoeficijent obrta izraunava se na sledei nain:360/Broj dana vezivanja,Gde je broj dana vezivanja proseno vezivanje za proces reprodukcije pojedinih delova poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstava i izvora obrtnih sredstava.

  • *Izaunavanje poslovanjem uslovljenih obrtnih sredstavaPrilikom prorauna trajnih obrtnih sredstava kalkulie se sa prosenim nivoom zaliha koje se sastoje od:Zaliha sirovina, repromaterijala i ambalae,Zaliha nedovrene proizvodnje i Zaliha gotovih proizvoda.Prilikom izraunavanja broja dana vezivanja zaliha sirovina, repromaterijala i ambalae polazi se od optimalnih zaliha.

  • *Optimalni nivo zaliha = Stalne zalihe + Zalihe neophodne za redovno poslovanjeBroj dana vezivanja zaliha sirovina, repromaterijala i ambalae = Stalne zalihe +(zalihe potrebne za redovno poslovanje/2)Vrednosno iskazane godinje potrebe zaliha sirovina, reprorateruijala i ambalae = Svi godinji trokovi vezani za nabavkuBroj dana vezivanja nedovrene proizvodnje = Dani trajanja ciklusa proizvodnje

  • *Vrednosno iskazane godinje potrebe zaliha nedovrene proizvodnje = Ukupni godinji trokovi Trokovi finansiranja iz spoljnih izvora.Broj dana vezivanja zaliha gotovih proizvoda zavisi od mnogo faktora, kao to su:Broj kupaca,Karakteristike kupaca,Vrsta proizvoda,Dimenzija skladinih kapaciteta, Duina ciklusa proizvodnje i sl.

  • *Vrednosno iskazane godinje potrebe zaliha gotovih proizvoda = Ukupni godinji trokovi Trokovi finansiranja iz spoljnih izvora.Broj dana vezivanja potraivanja = Prosean broj dana odloenog oplaanja koji se odobrava kupcima.Vrednosno iskazana godinja potraivanja = Ukupni godinji prihod

  • *Ulazni podaci za izraunavanje izvora obrtnih sredstavaIzvori obrtnih sredstava po osnovu obaveza prema dobavljaima nastaju kreditiranjem preduzea od strane dobavljaa.Broj dana vezivanja obaveza prema dobavljaima = Prosean broj dana odloenog plaanja koji odobravaju dobavljai.Vrednosno iskazane godinje obaveze prema dobavljaima = Ukupni godinji trokovi inputa koji se odloeno plaaju.Vrednosno iskazane godinje obaveze za plate = Ukupni godinji troak plata.

  • *Primer

  • *Dinamika ulaganja u trajna obrtna sredstvaPlaniranje dinamike ulaganja u trajna obrtna sredstva u skladu je sa principom vremenskog odreivanja ulaganja.Ulaganje prosenog iznosa godinjih potreba za trajnim obrtnim sredstvima planira se neposredno pre poetka godine.Trajna obrtna sredstva bi trebalo raunati posebno za svaku godinu dok se ne ostvari maksimalni stepen korienja kapaciteta.

  • *Preporuka je da se u poslovnim planovima dinamika trajnih obrtnih sredstava izraunava na sledei nain:Prvo, neposredno pre aktiviranja investicije treba projektovati iznos trajnih obrtnih sredstava koji odgovara ulaznim podacima za tu godinu.Drugo, neposredno pre poetka druge i ostalih godina do dostizanja maksimalnog kapaciteta treba projektovati dodatna ulaganja u trajna obrtna sredstva.Tree, posle odreivanja iznosa trajnih obrtnih sredstava za godinu maksimalnog kapaciteta trajna obrtna sredstva za naredne godine ne treba raunati, odnosno treba pretopostaviti da se ona ne menjaju.

  • *Primer

  • *4.2. Izvori finansiranjaIzvori finansiranja pokazuju poreklo sredstava iz kojeg e svako konkretno ulaganje biti finansirano.Osnovna podala izvora finansiranja je na:sopstvene i pozajmljene.

  • *Sopstveni izvori finansiranja su akumulirani dobitak preduzea i/ili uloena sredstva od strane vlasnika.Osnovne karakteristike su sledee:To su po pravilu najjeftiniji izvori finansiranja,To su najsigurniji izvori finansiranja,Visina obaveza prema izvorima finansiranja zavisi od ostvarenog rezultata iOmoguavaju veu elestinost i samostalnost u voenju poslovne politike.

  • *Pozajmljeni izvori finansiranja su krediti. Osnovne karakteristike su sledee:Tei uslovi pribavljanja,Stalnost obaveza bez obzira na veliinu ostvarene dobiti iSmanjena elastinoast, samostalnost i stabilnost u voenju finansijekse i poslovne politike, posebno imajui u vidu mogua ogranienja u poslovanju od strane kreditora (npr. zabrana daljeg zaduivanja ili zabrana isplate dividendi do otplate kredita)

  • *Trokovi vezani za izvore finansiranja

    Troak korienja sredstava iz spoljnih izvora finansiranja je kamata i njena visina je poznata iz ugovora o kreditu.Od uplate kredita zajmoprimaocu od strane kreditora pa sve do otplate poslednje rate kredita, kredit se nalazi u jednoj od tri faze:Moratorijum,Grejs period iPeriod otplate.

  • *Moratorijum je vremenski period u kome nije aktivirana obaveza plaanja prema kreditoru, odnosno to je period kada se kamata obraunava i pridodaje osnovnom dugu.Moratorijum = Period plaanja prve rate Period izmeu prve dve sukcesivne isplateGrejs period je vreme u kome se ne otplauje glavnica ve se samo aktivira obaveza plaanja kamate.Grejs period = Period plaanja prve otplate Period izmeu dve sukcesivne otplate

  • *Obaveza plaanja samo kamate vai u poetnom periodu po aktiviranju investicije i proistie iz potrebe da se manje finansijski optereti projekat u godinama uhodavanja.

    Period otplate je vremenski period u kome se aktivira obaveza vraanja glavnice.Period otplate = Period plaanja prve otplate + Period izmeu dve sukcesivne otplate

  • *Izmirenje obaveza prema izvorima finansiranjaOsnovne obaveze su:Plaanje kamate i Vraanje glavnice.Kamata se plaa na neotplaeni deo duga i rauna se kao proizvod ostatka glavnice duga na poetku perioda sa kamatnom stopom za pripadajui period.

  • *Kamatna stopa za pripadajui period se rauna po sledeem obrascu:i = (1+I)m/12 1Gde su:i kamatna stopa za pripadajui period,I - godinja kamatna stopa im broj meseci za koji se kamata rauna.

  • *Vraanje glavnice kredita naziva se otplata i vezana je za period otplate.

    Dva osnovna metoda otplate kredita su:Metod jednakih otplata iMetod jednakih anuiteta.

  • *Metod jednakih otplata podrazumava da se svakom anuitetu (rati) vraa isti iznos glavnice.U prvom koraku se glavnica duga podeli sa brojem perioda u kojima se vri otplata kredita.U drugom koraku se izrauna kamata mnoenjem ostatka duga na kraju prethodnog perioda sa kamatnom stopom za pripadajui period.U treem koraku se izrauna anuitet (rata) kao zbir otplate i kamate.

    Metod jednakih anuiteta podrazumeva da su u svakom periodu u kome se vraa glavnica (period otplate) anuiteti (rate) jednaki.

  • *Uplata kredita preduzeu od strane banke i otplata glavnice ne iskazuju se u bilansu uspeha zato to ne predstavljaju prihode i rashode.Kamate i dodatni izdaci predstavljaju rashode. U izvetaju o novanom toku prilivi se uvaavaju za uplatu kredita, a odlivi za plaanje kamate i otplate kredita. U bilansu stanja iskazuju se obaveze po osnovu glavnice duga, dok se obaveze po osnovu kamate za naredni period ne prikazuju.Raunovodstveni tretman obaveza prema kreditorima

  • *Sa aspekta preduzea najpovoljnije bi bilo da banka odobri kredit po sledeim uslovima:Moratorijum u periodu gradnje,Grejs period u poetnim godinama eksploatacije,Nisku godinju kamatnu stopu iDui intervali izmeu dve kreditne rate.

  • *Primer

  • *4.3. Obraun rezultata poslovanjaU ovom delu finsnijskog plana prikazuju se, sa jedne strane prihodi, a sa druge rashodi poslovanja, koji zajedniki predstavljaju elemente bilansa uspeha.Klasifikacija prihoda i rashoda treba da se izvri u skladu sa sledeim osnovnim principima:Razumljivost, Relevantnost (trokovi koji su mali u odnosu na ukupne trokove ne prikazuju se zasebno, ve grupno), Opreznost (nedoumice se reavaju tako to se prihodi projektuju na niu vrednost, a trokovi na viu) i Pouzdanost.

  • *Osnovni problem u formiranju tabele trokova ogleda se u injenici da se odreeni ulazni podaci ne mogu nai u ranijim delovima poslovnog plana, ve je potrebno da te podatke odredi autor poslovnog plana. To se odnosi na:Trokove poreza (na osnovu zakonskih propisa),Trokove platnog prometa (na osnovu tarifa poslovnih banaka), Trokove osiguranja (na osnovu tarifa osiguravajuih drutava) i sl.

  • *4.3.1. Prihodi

    Prihodi se definiu kao bruto priliv ekonomskih koristi u odreenom periodu vremena koje se ostvaruju iz redovnih aktivnosti preduzea, kada ovi prilivi dovode do poveanja sopstvenog kapitala, osim onih poveanja koja se odnose na vlasnike kapitala.

  • *4.3.2. Rashodi

    Rashodi se mogu definisati kao smanjenje ekonomskih koristi tokom obraunskog perioda koje se odraava kroz odliv, smanjenje sredstava ili poveanje obaveza, to za posledicu ima smanjenje visine kapitala, osim smanjenja kapitala koja nastaju po osnovu povlaenja iz poslovanja dela kapitala od strane vlasnika i raspodele dobitaka vlasnicima.

  • *Rashodi tipinog proizvodnog preduzea su:Trokovi sirovina i/ili repromaterijala,Trokovi ambalae,Zavisni trokovi nabavke,Trokovi plata,Amortizacija,Trokovi energenata,Trokovi investicionog odravanja,Trokovi osiguranja (objeka, opreme, radnika),Trokovi marketinga (trokovi reklame, propagande i reprezentacije),Trokovi platnog prometa,Porezi iOstali trokovi poslovanja (slubena putovanja, komunalne obaveze, kancelarijski materijal, PTT trokovi i sl.).

  • *4.4. Sintetiki finansijski izvetajiSintetiki finansijski izvetaji grupiu sve analitiki iskazane vrednosti prikazane u ranijem delu finansijskog plana.Osnovni sintetiki finansijski izvetaji su:Bilans uspeha,Izvetaj o novanim tokovima iBilans stanja.

  • *4.4.1. Bilans uspehaBilans uspeha je finansijski izvetaj koji pokazuje prihode, rashode i rezultat koje je preduzee ostvarilo u odreenom vremenskom periodu.

  • *4.4.2. Izvetaj o novanom tokuIzvetaj o novanom toku je finansijki izvetaj koji prikazuje sve prilive i odlive novanih sredstava u odreenom vremenskom periodu.Ukupni novani tok se sastoji iz:Novanih tokova iz poslovnih aktivnosti,Novanih tokova iz aktivnosti investiranja iNovanih tokova iz aktivnosti finansiranja.

  • *Prilivi novanih sredstava iz poslovnih aktivnosti nastaju prodajom gotovih proizvoda, naplatom potraivanja i sl., investicioni prilivi nastaju prodajom sredstava (dezinvestiranjem), a prilivi po osnovu finansiranja nastaju emisijom hartija od vrednosti (akcija, obveznica i sl.) i pribavljanjem kredita.Odlivi novanih sredstava iz poslovnih aktivnosti nastaju isplatom rashoda i obaveza, investicioni odlivi nastaju ulaganjem u sredstva, a fininsijski odlivi nastaju na osnovu isplate vlasnicima (dividende i dobit) i otplatom kredita.

  • *Sa izuzetkom tri razlike novani tok je jednak bilnasu uspeha:Prva razlika se odnosi na amortizaciju koja se prikazuje u bilansu uspeha, ali ne i u izvetaju o novanom toku.Druga razlika vezana je za otplatu kredita koja je odliv novanih sredstava, a ne predstavlja rashod u bilansu uspeha.Trea razlika se odnosi na rezidulanu vrednost ulaganja, koja se kao priliv novanih sredstava ukljuuje u poslednjoj godini roka trajanja projekta. Rezidualna vrednost stalne imovine odgovara iznosu gotovine koji se moe oekivati od njene prodaje.

  • *4.4.3. Bilans stanjaBilans stanja je finansijski izvestaj koji prikazuje stanje sredstava i izvore tih sredstava u odreenom vremenskom trenutku.Osnovna relacija koja pokazuje odnos strukture sredstava (aktive) i izvora tuh sredsztava (pasive) je:Aktiva = PasivaDok aktiva pokazuje sredstva i prava kojim preduzee raspolae, pasiva informie o vlasnicima tih sredstava, odnosno prava.

  • *Informativna uloga bilansa stanja je u tome to prua uvid u strukturu aktive i pasive, tako da se na osnovu bilansa stanja stie uvid u:Vrednost imovine kojom preduzee raspolae,Visinu zaliha i potraivanja,Iznos najlikvidnijih sredstava (gotovine),Vrednost kapitala, Visinu obaveza, Ronost obaveza.Aktiva se sastoji od stalne imovine i obrtnih sredstava, dok se pasiva sastoji iz kapitala i obaveza:Aktiva = Kapital + Obaveze

  • *4.4.4. Ekonomski tokEkonomski tok je pomoni izvetaj koji predstavlja osnovu za izraunavanja pokazatelja efikasnosti ulaganja.Ekonomski tok ima slinu strukturu priliva i odliva kao i novani tok, s tim to odreene razlike nastaju u zavisnosti od toga ko su korisnici informacija, odnosno za ije potrebe se priprema poslovni plan.

  • *Primer izrade sintetikih izvetaja

  • *4.5. Finansijska analizaFinansijska analiza predstavlja kvantifikovanje i ocenjivanje funkcionalnih odnosa koji postoje izmeu razliitih bilansnih pozicija.U zavisnosti od obuhvata, finansijska analiza bie da bude:Parcijalna, obuhvatajui jedan ui segment poslovnih performansi preduzea (na osnovu racio brojeva),Kompleksna, obuhvatajui sve bitne poslovne performanse preduzea (Z test).

  • *4.5.1. Racio analizaRacio brajevi se mogu svrstati u sledee grupe:Pokazatelji likvidnosti,Pokazatelji aktivnosti,Pokazatelji finansijske strukture,Pokazatelji rentabilnosti iPokazatelji trine vrednsoti.

  • *4.5.1.1. Pokazatelji likvidnostiLikvidnost predstavlja sposobnost preduzea da u roku izmiri svoje kratkorone obaveze.Najznaajniji pokazatelji likvidnosti su:Opti racio likvidnosti,Neto obrtna sredstva i rigorozni racio likvidnosti.

    Opti racio likvidnostiOpti racio likvidnosti = Obrtna sredstva/Kratkorone obaveze(odnos 2:1 - zadovoljavajua likvidnost)

  • *Neto obrtna sredstva pokazuju deo obrtnih sredstava koja preostaju po pokriu kratkoronih obaveza ili drugaije reeno dugorone izvore finansiranja obrtnih sredstavaNeto obrtna sredstva = Obrtna sredstva Kratkorone obaveze iliNeto obrtna sredstva = Dugoroni kapital Stalna imovina(odnos 2:1 obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza zadovoljavajua likvidnost)

  • *Rigorozni racio likvidnostiRigorozni racio likvidnosti predstvalja stroiji test tekue likvidnosti od opteg racia likvidnosti.Rigorozni racio likvidnosti = Likvidna sredstva/Kratkorone obaveze

  • *4.5.1.2. Pokazatelji aktivnostiKoeficijent obrta kupaca = Ukupan prihod/Potraivanja od kupaca na kraju godineProseno vreme naplate = 360/Koeficijent obrta kupacaKoeficijent obrta dobavljaa = Vrednost nabavke na odloeno plaanje/Dobavljai na kraju godineProseno vreme plaanja = 360 dana/Koeficijen obrta dobavljaa

  • *4.5.1.3. Pokazatelji finansijke struktureNajznaajniji pokazatelji iz ove grupe su:Odnos pozajmljenih i ukupnih izvora sredstava iOdnos dugoronih i ukupnih izvora.Odnos pozajmljenih i ukupnih izvora sredstava = Ukupne obaveze/Ukupni izvori sredstava

  • *Odnos dugoronih i ukupnih izvora sredstava = (Sopstveni kapital+Dugoroni kredit)/Ukupni izvori sredstava

    Koeficijent pokria rashoda na ime kamate = (Bruto dobitak + Rashodi kamate)/ Rashodi kamate

  • *4.5.1.4. Pokazatelji rentabilnosti

    Prvu grupu ine pokazatelji koji izraavaju parcija, a najvaniji pokazatelji iz ove grupe su:Stopa poslovnog dobitka,Stopa neto dobitka iKoeficijent efikasnoti.Stopa poslovnog dobitka = (Bruto dobitak + Rashodi kamate)/Ukupan prihodStopa neto dobitka = Neto dobitak/Ukupan prihodKoeficijent efikasnosti = Ukupan prihod/Ukupno rashodi

  • *Drugu grupu pokazatelja ine indikatori globalne rentabilnosti, a najvaniji pokazatelji rentabilnosti ove grupe su:Stopa prinosa na ukupna sredstva iStopa prinosa na sopstvena sredstva.Stopa prinosa na ukupna sredstva =Neto dobitak/Prosena sredstvaProsena sredstva = (Sredstva na kraju prethodne godine + Sredstva na kraju tekue godine)/2Stopa prinosa na sopstvena sredstva = Neto dobitak/Prosena sopstvena sredstvaProsena sopstvena sredstva = (Sopstvena sredstva na kraju prethodne god.+Sopstv. Sredst. Na kraju tekue godine)/2

  • *4.5.2. Z testZ test se koristi za ocenu stanja odreenog predzea.Z test se vri u sledea etiri koraka:Prvo izraunava se pet racio brojeva,Drugo, dobijeni racio brojevi se moe sa unapred odreenim multiplikatorima,Tree, sabiraju se multiplikovani racio brojevi ietvrto, uporeuje se dobijeni zbir multiplikovanih racio brojeva sa unapred odreenim standardom.

  • *Pet racio broejva koji se koriste u Z testu su:Odnos neto obrtnih sredtsav i ukupnih sredstava,Odnos nerasporeene dobiti i ukupnih sredstva, Odnos izmeu poslovnog rezultata i ukupnih sredstava,Odnos izmeu trine vrednosti kapitala i obaveza,Odnos izmeu prihoda od prodaje i ukupnih sredstava .

  • *Dobijeni rezultat Z testa poredi se sa unapred postavljenim standardom koji ocenjuju stanje u kojem se preduzee nalazi.

    Rezultata testaOcenaZ>2,99Sigurnost1,81

  • *4.6. Pokazatelji efikasnostiBrojni pokazatelji efikasnosti mogu da se podele u sledee dve grupe:Dinamiki pokazatelji efikasnosti iStatiki pokazatelji efikasnosti.Podela pokazatelja efikasnosti na dinamike i statike izvrena je i u zavisnosti od toga da li pokazatelji uvaavaju vremensku vrednost novca.

  • *Diskontna stopaU poslovnim planovima diskontna stopa se primenjuje za svoenje na sadanju vrednost na dan (datum) koji prethodi aktiviranju investicije i primenjuje se na:Investiciona ulaganja i Neto prilive.U kontekstu izrade poslovnih planova diskontna stopa se definie kao korektivna stopa kojom se ulaganja i neto prilivi iz ekonomskog toka svode na sadanju vrednost, odnosno na dan koji prethodi aktiviranju investicije.

  • *Sutina vremenske vrednosti novca jednostavno se moe izraziti stavom da 1 EUR uloen danas vie vredi nego to vredi sutra. Osnovni razlog to 1 EUR vie vredi nego 1 EUR sutra je taj da novac moe biti uloen u posao koji e u budunosti obezbediti odreeni prinos.

  • *Indeks rentabilnosti predstavlja odnos neto sadanje vrednosti projekta i sadanje vrednosti ulaganja u projekat, a izraunava se po obrascu:Ir = NSV/SC,Gde su:Ir indeks rentabilnosti,NTS neto sadanja vrednost projekta iSC sadanja vrednost ulaganja.

  • *Neto sadanja vrednost je razlika sadanje vrednosti neto priliva i sadanje vrednosti investicionih ulaganja, a izraunava se po obrascu:

    Neto sadanja vrednost pokazuje razliku (pozitivnu ili negativnu) iskazanu u novanim jedinicama sadanje vrednosti, izmeu kumulativnih neto priliva konkretnog ulaganja i kumulativnog neto priliva alternativnog ulaganja koji ostvaruje godinji priliv na nivou godinje stope.NSV>0 IRR>dNSV=0 IRR=dNSV

  • *Interna stopa rentabilnost je ona diskontna stopa koja izjednaava neto sadanju vrednost projekta sa nulom.Interna stopa rentabilnosti pokazuje prosenu stopu godinjeg prinosa na angaovani kapital koji se u toku trajanja projekta ostvaruje na sadanju vrednost ulaganja.

  • *Diskontovani period povraaja pokazuje vreme neophodno da sadanja vrednost neto priliva nadoknadi (pokrije) sadanju vrednost investicionog ulaganja.

  • *Period povraaja pokazuje neophodno vreme da se iz neto priliva ekonomskog toka nadoknade (pokriju) sva investiciona ulaganja.Npri = CGde je:Npr neto priliv iz ekonomskog toka, n broj godina da se neto prilivi izjednae sa visinom ulaganja iC - ulaganje.

  • *4.7. Ocena u uslovima neizvesnostiZa analizu u uslovima neizvesnosti koriste se razliiti metodi koji se mogu podeliti na:Statike iDinamike.Statiki metodi zasnivaju se na podacima iz jedne godine u roku trajanja projekta. Najpoznatiji metod je metod prelomne take koji se jo naziva metod paraga rentabilnosti.Dinamiki metodi prate promene najvanijih elemenata projekta po godinama njegovog veka trajanja. Najpoznatiji metod je metod analize osetljivosti.

  • *4.7.1. Metod prelomne take rentabilitetaPrelomna taka rentabiliteta pokazuje apsolutnim i relativnim brojevima iskazanu veliinu posmatranog elementa (vrednost proizvodnje, obim proizvodnje i sl.) pri kojoj se ukupni prihodi izjednaavaju sa ukupnim rashodima.

  • *Vrednosna prelomna taka rentabiliteta predstavlja visinu ukupnog prihoda kada se on izjednaava sa ukupnim trokovima i izraunava se po obrascu:Vrednosno prelomna taka rentabiliteta =Fiksni trokovi/Stopa kontribucione dobitiStopa kontribucione dobiti = Kontribuciona dobit/Ukupan prihod iliStopa kontribucione dobiti = 1-Stopa varijabilnog trokaStopa varijabilnog troka = Varijabilni trokovi/Ukupan prihod

  • *Varijabilni trokovi su:Trokovi sirovine i repromaterijala,Trokovi ambalae,Zavisni trokovi nabavke i sl.Svi ostali trokovi smatraju se fiksnim.Parametri koji se posmatraju u sklopu analize praga rentabilnosti su:Stepen korienja predvienog kapaciteta,Koliina proizvoda i Cena proizvoda.

  • *Kapacitetna prelomna taka renatbiliteta = Vrednosna prelomna taka renabiliteta/Ukupan prihodKoliinska prelomna taka rentabiliteta=Kapacitetna prelomna taka renatbiliteta*Koliina prodatih proizvoda iliKoliinska prelomna taka renatbiliteta ) Fiskni trokovi/(Prodajna cena proizvoda Varijabilni trokovi po jedinici proizvoda)Cenovna prelomna taka rentabiliteta = Ukupni rashodi/Koliina prodatih proizvoda

  • *4.7.2. Analiza osetljivostiAnaliza osetljivosti ima za cilj da pokae kakvi e biti rezultati projekta ako u realnim poslovanju doe do promene vrednosti kritinih parametara u donosu na vrednosti projektovane u poslovnom planu.Moe se primeniti na dva razliita naina koji su poznati pod nazivima:Parametar po parametar i Scenario analiza.

  • *4.7.2.1. Parametar po parametar

    Parametar po parametar je jednostavan nain za primenu analize osetljivosti i svodi se na praenje promene pokazatelja efikasnosti investicije usled nezavisne promene jednog parametra. Parametri mogu da budu:Visina pojedinih ulaganja,Trokovi radne snage,Trokovi sirovina, repromaterijala i energije,Prodajna cena proizvoda, Obim prodaje i sl.

  • *4.7.2.2. Scenario analiza

    Scenario analiza zasniva se na pretpostavci da promena jednog parametra utie na promenu drugih parametara. Po pravilu, primenjuje se kod projekata kod kojih postoji visok stepen povezanosti izmeu prihoda i pojedinih kategorija trokova.

  • *Praktian primer analize osetljivosti

    *