SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET

PETRA COLEV

POSLOVNI IZAZOVI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

DIPLOMSKI RAD

VARAŽDIN, 2011.

2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET

POSLOVNI IZAZOVI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

DIPLOMSKI RAD

KANDIDAT: MENTOR: PETRACOLEV VITOMIR PREMUR

VARAŽDIN, 2011.

3

SADRŽAJ RADA

1. UVOD…………………………………………………………….............4

1.1. OTPAD…………………………………………………………....4

1.2. PODJELA OTPADA…………………………………………......5

1.3. KOMUNALNI OTPAD……………………………………….....8

1.4. STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM RH……………12

2. NAČINI ZBRINJAVANJA OTPADA………………………………..15

2.1. TERMIČKA OBRADA OTPADA……………………………..17

2.2.SPALJIVANJE OTPADA KOD NAS………………………......19

2.3.MEHANIČKO-BIOLOŠKA OBRADA OTPADA………..…...19

3. TROŠKOVI ZBRINJAVANJA OTPADA……………………………21

3.1. OSTALI MOGUĆI PROBLEMI, TROŠKOVI TE IZAZOVI

VEZANI UZ GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM....24

4. MOGUĆNOSTI ISKORIŠTENJA OTPADA……………………...…27

4.1. BURZA OTPADA…………………………………………….....31

4.2. OTKUP STAKLA………………………………………………..32

4.3. OTKUP METALA………………………………………………..32

5. ZAKLJU ČAK………………………………………………………..…..33

6. LITERATURA…………………………………………………………….35

4

1. UVOD

Svatko želi da se otpad sigurno pospremi- ali po mogućnosti radije dalje od

njih. Svake godine Amerikanci odbace skoro tonu smeća po stanovniku, a iz britanskih

koševa za smeće, godišnje bi se moglo sagraditi 60 egipatskih piramida! To su činjenice

koje naprosto zaprepašćuju. Proučavajući literaturu vezanu uz gospodarenje otpada,

uočila sam da ekolozi vjeruju da bi se još uvijek moglo učiniti nešto i od gradova

Trećeg svijeta, gdje se svaka limenka, svaka auto-guma i svaki komadić papira skuplja

za preradu ili ponovnu upotrebu.

Smetlišta mogu biti pronađeno blago za domišljate Gradske uprave. Papirnati otpad,

metal i staklo mogu se preraditi i ponovno iskoristiti. Kuhinjski ostatak mogao bi se

pretvoriti u gnojivo ili gorivo. Čovjek je postao svjestan činjenice da je i on dio

biosfere, pa je tako okoliš postao jedna od najvažnijih tema suvremenog razmišljanja.

Većina ljudi nije prihvatila stajalište da je problem zaštite okoliša, zapravo zajednički

problem svih nas.

Svakodnevno broj ljudi u svijetu blago raste, time se smanjuje prostor za

život, a time i prostor za adekvatno odlaganje otpada. Tu nastaje problem, jer kako sam

navela u prvoj rečenici, svi bi mi željeli da je otpad što dalje od našeg mjesta

stanovanja. Gospodarenje otpadom je skup i dugotrajan proces, gdje su potrebni

visokoobrazovani ljudi koji su sposobni preraditi ili nanovo upotrijebiti što veće

količine otpada, koji nas okružuje.

1.1. OTPAD

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora baciti.

Otpad nastaje permanentno u prirodi, ali se uključuje u protok energije unutar

ekosustava. S vremenom mjenja mu se sastav, količina i utjecaj na društvo. Zbog

sanitarno-higijenskih razloga potrebno je organizirati redovitno odvoženje otpada.

Najveći problemi počinju nakon toga. Zakapanje otpada u smetlište uzrokuje dugotranja

i velika zagađenja, te postaje teret okolišu. Naknadna sanacija takvih mjesta veoma je

skupa. Suvremene tehnike jamče potpuno iskorištenje otpada, ali uz uvjet razumnog i

5

odgovornog postupanja s istim. Prvi Zakon o otpadu donesen je 1995. godine, a aktualni

je na snazi tek od siječnja 2005.

1.2. PODJELA OTPADA

Podjela otpada može se izvršiti na nekoliko načina. Četiri su glavne kategorije:

• Prirodni otpad - ostaci od obroka, povrće i voće, cvijeće, lišće

• Otrovni otpad - stari lijekovi, boje i konzerve od boja, motorno ulje i uljni filteri,

sve kemikalije, sijalice, dezodoransi, sve što ima baterije, gnojiva i pesticidi,

paste za obuću, toplomjeri i termometri te svi električni uređaji

• Reciklažni otpad - papir, staklo, metali, plastika

• Natopljen otpad, bolnički otpad - poput zavoja i odjeće natopljene krvlju,

uložaka i dr. tjelesnim tekućinama.

Prema sastavu otpad dijelimo na:

• Staklo

• Plastika

• Organski otpad

• Papir i karton

• Električni i elektronski otpad

• Gume

• Limenke

• Baterije

• Otpadna ulja i maziva

• Tekstil

• Stara vozila

Sl.1. Deponija stakla

Sl.2. Deponija plastike

6

• Otpadne kemikalije

• Metal

• Boja

• Drvo

Prema mjestu nastanka otpad može biti:

• Komunalni otpad- otpad iz domaćinstava (kućni otpad) i komercijalni otpad

• Kućni otpad- otpad iz

domaćinstava koji se

svakodnevno prikuplja,

kao i posebno prikupljen

opasan otpad iz

domaćinstava, kablasti

otpad

• Komercijalni otpad- otpad

koji nastaje u poduzećima,

ustanovama i drugim institucijama koje se u cjelini ili djelomično bave

trgovinom, uslugama, kancelarijskim poslovima, sportom, rekreacijom ili

zabavom

• Biodegradabilni otpad- otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu

razgradnju, kao što su hrana, papir i karton

• Ambalažni otpad- svaka ambalaža ili ambalažni materijal koji se ne može

iskoristi u prvobitne svrhe, osim otpada nastalog u procesu proizvodnje

ambalaže.

Sl.3. Otpad iz kućanstva

7

Sl.4. Oznaka za opasni otpad

Sl.5.i 6. Inertni otpad

• Industrijski otpad- otpad iz bilo koje industrije ili sa lokacije na kojoj se nalazi

industrija, osim otpada iz rudnika i kamenoloma.

Otpad prema svojstvima:

• Opasni otpad - sadrži materije koje imaju

jedno od ovih svojstava: eksplozivnost,

reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje,

nadražljivost, štetnost, toksičnost,

infektivnost, kancerogenost, mutagenost,

teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo

otpuštanja otrovnih plinova kemijskom

reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni,

građevinski i ostali otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže materije koje

imaju jedno od spomenutih svojstava

• Neopasni otpad - koji se po prethodnoj definiciji ne svrstava u opasni otpad

• Inertni otpad - koji ne podliježe značajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim

promjenama. Inertni otpad nije topiv, goriv niti na druge načine reaktivan niti

biorazgradiv.

8

Tablica 1. Procjena godišnje količine otpada za RH1

OTPAD KOLI ČINA (mil. t/god.) Komunalni 1,2

Građevinski i otpad od rušenja 2,6 Proizvodni i rudarski 1,6

Poljoprivredni i šumarsko-drvni 7,1 Opasni 0,1

Odvojeno skupljeni 0,2 Drugi 0,4

Ukupno 13,2

1.3. KOMUNALNI OTPAD

U Hrvatskoj je 2004. odvojeno je sakupljeno i reciklirano samo oko 4,5 %

proizvedenoga komunalnog otpada iz kućanstava. Ukupno se u Hrvatskoj razvrstava

oko 50.000 tona komunalnog otpada od kućanstava, od čega:

• 12 500 tona papira i kartona,

• 10 000 tona stakla,

• 1 000 tona plastike,

• 10 000 tona bijele tehnike i automobila,

• 15 000 tona metala,

• 3 500 tona gume, drva, tekstila i stiropora.

• 30 tona otpadnih baterija (3% od oko 1 000 t),

• 6 000 tona (od oko 20 000 tona) otpadnih akumulatora.

U komunalnom otpadu ima do 45 % korisnog otpada. Pozitivni su pomaci u skupljanju

papira, stakla i kovina. Dobro je da odlaganje otpada postaje profitabilna djelatnost, no

još ima puno prigovora na način upravljanja otpadom.

1 IZVOR: STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM I ULOGA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST,Sanja KALAMBURA (Arh Hig Rada Toksikol 2006;57:267-274)

9

Analize otpada u Hrvatskoj pokazuju da se godišnje stvara oko 1 350 000 t komunalnog

otpada, koji pokazuje slijedeću strukturu (u %):

Tablica 2. Analiza otpada u RH 2

Papir 20

Organski otpad 24

Plastika 9

Staklo 6

Tekstil 4

Kovine 3

Sitno (<30 mm) 34

Ukupno 100

Sastav komunalnog otpada:

a) biootpad-biorazgradivi ostaci tvari (kuhinjski i vrtni otpad)

b) papir i karton

c) plastika

d) staklo

e) metali

f) koža i tekstil

g) elektronički otpad

h) kućni opasni otpad

i) kompozitni predmeti

j) krupni otpad

a) Biološki otpad- sastoji se od kuhinjskih ostataka te različitog vrtnog otpada

• kuhinjski ostatci

• biootpad s tržnica

2IZVOR; Otpad i odlagališta otpada ;Geologija zaštite okoliša ; PREDAVANJE prof. Juračića; geološki odsjek; PMF zagreb;2008-2009.

10

• ostatci hrane

• lišće, cvijeće, granje, otkos trave, piljevina

b) Papir i karton- ovdje spadaju:

• novine i časopisi

• prospekti, katalozi, bilježnice

• knjige i slikovnice

• papirnate vrečice,kutije

• ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala

c) Polimerni materijali - Gotovo 95% plastičnih predmeta na tržištu načinjeno je

od ukupno 6 vrsta polimernih materijala:

• PET- poli(etilen-tereftalat)

• PE-LD- polietilen niske gustoće

• PE-HD- polietilen visoke gustoće

• PVC- poli-vinil-klorid

• PP- polipropilen

• PS- polistiren

d) Staklo- dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:

• staklene posude- boce, čaše

• ravno staklo

e) Metali- željezo kao:

• čelik, lim

• obojeni metali kao aluminij, bakar, cink, olovo

f) Opasni otpad- su tavri koje povećavaju štetnost komunalnog otapada:

• ostatci kemikalija zajedno sa ambalažom- pestici, herbicidi, boje, lakovi,

sredstva za čišćenje, ljepila

• fluorescentne cijevi

• baterije

• posude pod tlakom, sprejevi

• motorno ulje

• ostatci lijekova, kozmetički preparati

11

• istrošni akumulatori

• drveni predmeti impregnirani zsštitom na bazi kromiranog bakra

• razni drugi predmeti koji sadrže opasne elemente poput; arsena, olova,

kadmija, kroma, bakra, nikla, žive, cinka, benzena i dr.

g) Krupni otpad:

• bijela tehnika-dotrajali hladnjaci, pećnice, bojleri dr.

• namještaj

• automobili i gume

• razni strojevi.

U Hrvatskoj se komunalni otpad organizirano odvodi od oko 80 %

stanovništva, ali 37 % komunalnog otpada završava na divljim odlagalištima (ima ih

oko 3.000). Samo devet odlagališta komunalnog otpada odgovaraju propisanim

uvjetima (npr. Bjelovar, Garešnica, Hum na Sutli…) U izgradnji/sanaciji su (jesen

2007) mnoga odlagališta (Zagreb, Dubrovnik, Orlovac, Pisarovina, Bezjaša -

Vukovarsko Srijemska županija ). Većina službenih odlagališta komunalnog otpada u

Hrvatskoj (ukupno oko 176) nemaju uporabnu dozvolu!

Sl.7. Krupni otpad

12

Sastav komunalnog otpada koji se odlaže nije ujednačen. Ipak, provedene analize i

promatranje sastava komunalnog otpada daju sljedeće odnose:

• gorivi dio ~50%

• biorazgradivi dio ~37%

• metali ~3%

• inertni dio ~10%

-kalkulira se s kaloričnom vrijednošću od 9 570kJ/kg.

Osnovne značajke komunalnog otpada su:

• heterogenost, mala gustoća (100-200kg/m3)

• tijekom prijevoza, gustoća otpada ovisi o vrsti vozila, te se kreće od 200-

500kg/m3

• ovisno o načinu zbijanja od 900-1100kg/m3

• prosječni udio vode u otpadu jest 30-40%

• produkti razgradnje su plinovi i procjedne vode

• ogrijevna vrijednost iznosi od 4-12MJ/kg.

1.4. STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM RH-e

Ustanovljeno je da je gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u

RH. To je potvrdila i Europska komisija u svom mišljenju vezanim za ulazak u EU.

Zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom najvećim je dijelom usklađen s

propisima EU. Provedba propisa još uvijek je nezadovoljavajuća- neodgovarajući

stupanj kontrole kao i poznavanje podataka o količinama i tokovima otpada.

Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim (ostalim) vrstama otpada.

Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Ministarstvo zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obavlja upravni nadzor i inspekcijski nadzor

nad primjenom Zakona o otpadu i njegovih podzakonskih propisa kao i Zakona o

13

komunalnom gospodarstvu, u okviru koga je komunalna djelatnost odlaganja

komunalnog otpada te sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta.

Agencija za zaštitu okoliša prikuplja, objedinjava i vodi podatke u skladu sa Zakonom o

otpadu.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava dodatna sredstva za

financiranje projekta.

Ostale institucije su- Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, Hrvatska gospodarska

komora, Državni zavod za statistiku, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,

Ministarstvo zdravstva i dr.

14. listopada 2005. Godine Hrvatski Sabor na sjednici donio je Strategiju gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske, na temelju članka 8. Zakona o otpadu. Svrha ove

strategije, a temeljeno na općim načelima Europske unije u gospodarenju otpadom, jest

uspostaviti realan okvir unutar kojega će Hrvatska moći smanjiti količinu otpada koji

proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.

„Strategija je sastavni dio Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno

članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu postojećeg stanja gospodarenja

otpadom, osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere gospodarenja

opasnim otpadom, smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Na temelju ove

Strategije, a sukladno članku 9. Zakona o otpadu i praksi Europske Unije, Vlada

Republike Hrvatske donijet će Plan gospodarenja otpadom kao provedbeni dokument za

razdoblje od četiri godine.“3 Donošenje Strategije i Plana gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se time pokreću promjene

koje će postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati

Republiku Hrvatsku prema održivom gospodarenju otpadom i uklapanju u Europsku

uniju.

S tim u svezi Strategijom se određuje gospodarenje otpadom u cilju izbjegavanja i

smanjivanja količine i štetnosti otpada, ponovno korištenje i uporaba – materijalna i

energetska i odlaganje samo internog otpada, korištenje najboljih dostupnih tehnologija

3 Kalambura, S.: Strategija gospodarenja otpadom i uloga fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost,

Zagreb, 2006., str. 267.

14

u odnosu na troškove , odgovornost proizvodača otpada i provođenje načela

"onečiščivać plaća", sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu i pravo na

informaciju i dr.

Strategijom su određeni ciljevi i prioriteti u gospodarenju otpadom kao što su:

• postupno organiziranje centara gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,

odlagalištima i drugim sadržajima: osim u Zagrebu još dvadeset županijskih i

četiri regionalna centra, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih

odlagališta;

• zabranu odlaganja otpada na otocima

• posebna zaštita podzemnih voda na krškom području

• sprečavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke;

• centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta;

• visok stupanj sudjelovanja domaće industrije

• edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura.

15

2. NAČINI ZBRINJAVANJA OTPADA

Zbrinjavanje otpada jest konačni postupak obrađivanja i/ili trajnog odlaganja otpada.

Odlaganje otpada je djelatnost kontroliranogtrajnog smještanja otpada na odlagalište.

Gospodarenje otpadom je ujedno sprečavanje kao i smanjivanje nastajanja otpada i

njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom prema određenim

načelima.

Postupanje s otpadom obuhvaća sljedeće aktivnosti: skuplanje, prijevoz, privremneo

skladištenje, recikliranje, zbrinjavanje, uvoz, izvoz i trasnport otpada, zatvaranje i

saniranje odlagališta, te nadzor onečišćenih površina.

Komunalni otpad zbrinjava se:

• termičkom obradom

• biološkom obradom (kompostiranje, MBO)

• odlaganjem

• kombinacijom istih.

Tablica 3. Zastupljenost načina zbrinjavanja komunalnog otpada u pojedinim državama4

Austrija Danska Slovenija Hrvatska

Otpad skupljen za recikliranje 34,3% 14% 10% 10%

Otpad skupljen za biološku obradu 21,7% - 12% 1%

Otpad skupljen za spaljivanje 14,7% 81% - -

Otpad skupljen i odložen na

odlagališta

28,5% 5% 73% 89%

Postupci zbrinjavanja otpada su:

1. Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.)

4 IZVOR: Završno izvješće okvirne Nacionalne strategije gospodarenja otpadom, s naglaskom na komunalni otpad-u okviru Programa EU CARDS za Hrvatsku, 2003.god.

16

Sl.8. Tvorničko zbrinjavanje otpada

2. Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili

muljevitog otpada u tlu itd.)

3. Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u

bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.)

4. Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili

muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.)

5. Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u

povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša)

6. Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane

7. Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno

8. Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a

koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo

kojim postupkom 1 – 12

9. Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim

postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se

zbrinjavaju bilo kojim postupkom 1 – 12 (na primjer isparavanje, sušenje,

kalciniranje itd.)

10. Spaljivanje otpada na kopnu

11. Spaljivanje otpada na moru

12. Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.)

13. Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku 1-12

17

14. Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka 1 –

13

15. Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja 1 –

14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije

skupljanja).5

Iako su mnoge vrste otpada klasificirane pod neopasni otpad, moraju se zbrinuti

na određen način. Takve su vrste otpada npr. otpadna jestiva ulja nastala prilikom

prženja hrane, stari ljekovi, te razni otpadi nastali prilikom proizvodnje kao npr.otpadna

plastika i sl. Restoran u kojem radim tokom tjedna, troši otprilike 10 litara jestivog ulja

za friteze, koje se mjenja jednom tjedno, a darujemo ga mjesnoj tvrtci koja se bavi

izgradnjom cesta. Ta ista koristi to ulje za podmazivanje. Spajamo ugodno i korisno. Mi

se riješimo „otpada“, koji nama više ne koristi, al zato postoji djelatnost kojoj još uvijek

može biti od koristi.

2.1. TERMI ČKA OBRADA OTPADA

Termička obrada otpada je obrada otpada uporabom toplinske energije, tvz. spaljivanje.

Spaljivanje je suvremeni način uništenja otpada. Sve više stanovništva spaljuje otpad,

što važi posebno za velike gradove sa pomankanjem lokacija za deponije, nedovoljnim

kapacitetima postojećih deponija, odnosno zbog velike udaljenosti deponija od centra

prikupljanja otpada.

Spaliona (toplinska stanica sa uređajima za spaljivanje otpadaka) može biti smještena u

centru grada, jer elektrofilteri osiguravaju čišćenje izlaznih plinova, tako da

aerozagađenja praktično nema: ukloni se 99.5% prašine i mnogi teški metali, a

kontrolom izgaranja i daljim čiščenjem, ukone se i: H2SO4, SO2, preostali teški metali,

smanji se izdvajanje NOx, dioksina i dr.

5 MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA Na temelju članka 12. i članka 104. stavka 1. točka 1. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, broj 178/04 i 111/06)

18

Sl.9. Spalionica otpada

Spaliona je higijensko-sanitarna jedinica grada, koja doprinosi higijensko-sanitarnim

uvjetima življenja u naseljenim krajevima.

Termičke metode su zasnovane na potpunom uništenju otpada putem spaljivanja,

sušenja ili pirolize u specijalnim postrojenjima. Prednosti termičkih metoda sastoje se u

tome da se lokalitet postrojenja može izabrati relativno blizu područja opsluživanja, što

utječe na smanjenje troškova transporta otpada. Mogu se postići značajne uštede u

građevinskom zemljištu.

Dalje prednosti se ogledaju u korištenju topline i gorivih plinova koji se formiraju

prilikom izgaranja otpada za proizvodnju električne energije i toplifikacije. Ostatak

nastao nakon spaljivanja se može koristiti u industriji građevinskih materijala ili

odlagati na deponije. Nedostatak postupka spaljivanja se ogleda u tome što se otpad

uništi, a da se prirodi ne vrati bar dio sirovina u vidu recikliranja.

Zbog toga je neophodno primijeniti spaljivanje samo u slučajevima ako drugi načini

konačne dispozicije otpada nisu mogući, odnosno kad se spaljivanjem postignu neke

druge prednosti u poređenju sa drugim načinima.

Otpad koji se može spaljivati može se podijeliti na čvrsti i tekući:

• čvrste materije; papir, karton, terapapir, iver koja nastaje rezanjem drveta,fine

krpe, kožne rukavice, gumeni otpad, otpad od kože, vuna, vata, vještački

materijal iz sjedala, otpad iz drveta i td..

• tekući materijali; staro ulje i benzin, mulj od starog ulja iz dekantera.

19

Sl.10.,11.,12. Nepravilni načini spaljivanja otpada

2.2 SPALJIVANJE OTPADA KOD NAS

Zbog nemogućnosti pravilnog spaljivanja otpada u spalionama, često i neredovitog

odvoza smeća i nerazvijene ekološke svijesti građana, često se vrši spaljivanje otpada u

vrtovima ili uličnim kontejnerima. Usljed spaljivanja otpada nastaju dimni plinovi koji

u sebi sadrže različite otrovne materije koje mogu biti i kancerogene. Ovakvo

spaljivanje direktno utiče na zagađenje okoline, a pogotovo zraka (4 plastične kese

prilikom gorenja oduzmu toliko kisika koliko je potrebno čovjeku za 1 dan).

Neki od nedostataka spaljivanja otpada još su; smanjenje otpada samo od 45-60%, a ne

90% kako se obično navodi, zatim spalionice su veoma skupa investicija, u slučaju

velike važnosti potrabno je koristiti dodatno gorivo. Spalionice zapošljavaju malo ljudi.

u SAD-u za obradu 1 000 000t otpada godišnje je potrebno:

• za recikliranje- 1800 radnjih mjesta

• za deponiranje- 600 radnih mjesta

• za spaljivanje- 80 radnih mjesta.

Prednosti su; smanjenje volumena otpada, smanjenje reaktivnosti otpada te iskorištnje

ogrijevne vrijednosti.

Postupci termičke obrade su; spaljivanje, piroliza, rasplinjavanje, sušenje, dezinfekcija i

hidriranje.

2.3. MEHANI ČKO BIOLOŠKA OBRADA OTPADA (MBO)

Cilj mehaničko bioloških obrada je smanjiti volumen obrađenom komunalnom otpadu,

kroz izdvajanje pojedinih vrsta otpada koje se mogu sirovinski iskoristiti, kao što su

20

kompostiranje i fermentacija. Kompostiranje -otpad se prevrće, rastresa i po potrebi

vlaži, može se miješati dodacima poput kanalizacijskog mulja. Fermentacija je

anaerobna biološka obrada otpada i češće se primjenjuje u obradi muljeva, pri čemu se

stvara bioplin kao glavni produkt fermentacije.

MBO je postupak obrade kompletnog komunalnog otpada i neiskoristivog neopasnog

industrijskog optada s cilem da se minimizira potencijalotpada koji se mora odložiti.

Ova tehnologija ne zahtijeva visoki stupanj primarne selekcije (odvojeno odlaganje

otpada), ali je niti ne isključuje.

Metoda se temelji na automatskoj mehaničkoj selekciji gorivog i biorazgradivog dijela

otpada, što znači da se gorivi dio daljnjim tretmanom povrgava spaljivanju.

Biorazgradivi dio se ubrzano suši i higijenizira, te kao takav, inertan i bez neugodnih

mirisa odlaže na deponije. U posljednjih deset godina koristi se kao alternativni

energent u cementarama i pokazuje se kao izvrstan.

Sl.13. Uređena kompostiraona

21

3. TROŠKOVI ZBRINJAVANJA OTPADA

EU smatra da je gospodarenje otpadom pojedinačno najveći problem Hrvatske

sa stanovišta zaštite okoliša. „Waste managment is the single biggest problem in the

environmentsector in Croatia.“ 6

Razlog? Zato što se u EU za zaštitu okoliša godinama odvaja ~500EUR/god.

Prema Strategiji ovako izgleda detaljna Procjena investicija za razdoblje od

2005.-2025.godine.

Tablica 4. Procjena investicija prema Strategiji

Opće mjere 30mil.eura

Izbjegavanje otpada 40mil.eura

UKUPNO 70mil. eura

Tablica 5. Ukupni troškovi komunalnog otpada

KOMUNALNI OTPAD mil. eura

Centri za gosp. otpadom 460

Skupljanje otpada 434

Sabirališta otpada( dvorišta) 96

Energana za otpad(1.faza u Zg-u) 290

Energana za otpad(2. faza) 439

Postrojenje za MBO 83

Pretovarne stanice 64

Dogradnja odlagališta 52

Sanacija odlagališta 344

UKUPNO KOMUNALNI OTPAD 2,262

6 Commission of The European communities Brussels, 20.April2004., sa diskusije komisije o odlučivanje ulaska Hrvatke kao članice EU.

22

Tablica 6. Sveukupni troškovi 1. i 2. faze

Opasni otpad 125mil.eura

Građevinski otpad 95mil.eura

Poljoprivredni i šumarski otpad 200mil.eura

Drugi glavni tokovi otpada 250mil.eura

Sanacija starih opterećenja 100mil.eura

Ind. i rudarski otpad 150mil.eura

Ukupno 920mil.eura

SVEUKUPNO(1. I 2. FAZA) 3,252mil.eura

Za obaveze Države, koje proizlaze iz Zakona o otpadu, u državnom proračunu treba

osigurati ulaganja u sustav gospodarenja otpadom iznose po godinama:

Tablica 7. Potreba ulaganja u sustav gospodarenja prema godinama7

GODINA mil.eura

2006. 57,2

2007. 60,3

2008. 71,6

2009. 81,2

2010. 92,0

2011. 101,2

2012. 111,0

2013. 120,8

2014. 133,4

2015. 146,3

UKUPNO 975,0

7Tablice 4., 5., 6., i 7. :“Strategija gospodarenja otpadom RH“, NN 85/07, NN136/10 i NN 31/11.

23

Skupljanje i odvoz otpada obračunava se po formuli:

skupljanje i odvoz otpada po domačinstvu = prevezeno m3 /3 x cijena prijevoza x broj

članova domaćinstva/ broj članova u zgradi(ama) na kontejneru.

Zbrinjavanje otpada obračunava se po formuli:

zbrinjavanje otpada po domaćinstvu = preuzeto t prema obračunu x cijena zbrinjavanja

x broj članova domaćinstva/broj članova u zgradi na kontejneru.

Ukoliko se prilikom preuzimanja otpada od korisnika u otpadu nađu auto gume,

ambalažni, električni, elektronički, opasni, infektivni otpad ili drugi zabranjeni sadržaj

sukladno Zakonu o otpadu, Odluci o komunalnom redu, Odluci o uredenju i održavanju

naselja, Općim uvjetima isporuke usluge i ostalim propisima koji reguliraju postupanje

s otpadom, naplaćuje se dodatno sortiranje 20,00 kn (PDV uračunat) za svakih

započetih 120 lit volumena posude.

Korisnici imaju pravo na 3

kupona, svaki za odvoz do 2 m3

glomaznog i/ili zelenog otpada

tijekom kalendarske godine, te

na 1 kupon za nabavu vreća za

odvojeno skupljanje otpada

tijekom kalendarske godine.

Svi poslovni prostori, neovisno o tome da li koriste posudu za otpad ili ne, plaćaju

naknadu za investicije u zaštitu okoliša minimalno 7,00 kn mjesečno.

Ukoliko se prilikom istovara utvrdi da zaprimljeni otpad ne odgovara prijavljenoj vrsti

otpada prilikom ulaska na odlagalište i/ili ukoliko se u otpadu pronađu auto gume,

ambalažni, električni, elektronički, opasni, infektivni otpad ili drugi zabranjeni sadržaj

prema Zakonu o otpadu, Odluci o komunalnom redu, Odluci o uredivanju i održavanju

naselja, Općim uvjetima isporuke usluge i ostalim propisima koji reguliraju postupanja

Slika 13. Vreće za odvojeno skupljanje otpada

24

s otpadom, naplačuje se trostruka cijena odlaganja i naknada vezanih uz cijenu

odlaganja prema cjeniku za proizvodni otpad za cijelu pošiljku.

Tablica 8.Cjenik obrade biorazgradivog otpada 8

Lišće,trava(bez ustinjavanja)

Granje, panjevi, palete(potrebno

usitnjavanje) Cijena Kn/m3 Kn/m3

Obrada 35 70,00

PDV 8,05 16,10

Naknada za namirenje umanjene tržišne vrijednosti nekretninama

1,75 3,50

Naknada na čijem području se nalazi građevina namjenjena zbrinj. otpada

10,50 21,00

SVEUKUPNO 55,3 110,60

3.1. OSTALI MOGU ĆI PROBLEMI, TROŠKOVI TE IZAZOVI VEZANI UZ GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

Da bi se neki teren mogao nazvati legalnim odlagalištem, prije svega

potrebno je dobro poznavati ishoditi administrativne poslove. Nakon „Rješenja o

uvjetima građenja“, koje podnosi investitor, treba ishoditi „Lokacijsku dozvolu“ na

temelju osnovnog idejnog projekta. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:

• izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,

• tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj

posebnoj geodetskoj podlozi,

• izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom

prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

• pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen

prema stranim propisima, 8 IZVOR: Službene internet stranice ČAKOM-a. http://www.cakom.hr/images/stories/dokumenti/microsoft%20word%20%20cjenik%20%20komunalnih%20usluga.pdf

25

Sl. 14. Radovi na odlagalištu Vitika,Đakovo (završeno u kolovozu 2009.g.)

• dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.

„Potvrda glavnog projekta“ je dozvola na temelju čije pravomoćnosti se može pristupiti

građenju zgrade čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2. „Građevinska

dozvola“ je dozvola na temelju čije pravomoćnosti se može pristupiti građenju zahvata

u prostoru, koje Vlada određuje uredbom. Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo

zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Problem pri samom terenu odlagališta može predstavljati i starost istog. U roku od 10

godina odlagalište treba prestati s radom, odnosno nakon isteka ovog roka mora ga se

zatvoriti. Zatvaranje se provodi prema «Planu zatvaranja odlagališta“. Po zatvaranju

odlagališta prostor odlagališta će se prenamjeniti u prostor za selektivno postupanje s

otpadom (sortiranje, privremeno skladištenje opasnog i korisnog otpada, kompostiranje

biootpada) i pretovarnu stanicu. Prenamjena prostora mora se odrediti u skladu s

prostorno-planskim metodama radi usklađivanja s prostornim planovima. Kao dokaz

mojoj tvrdnji da je zbrinjavanje otpada ekonomski skup posao, kaže i činjenica da je

npr. procjena potrebnih ulaganja u odlagalište «Vitika» (Đakovo) uključujući njegovo

zatvaranje i monitoring, iznosi oko 25.401.300 kuna! Dakle preduvjet bavljenja tim

poslom je veoma dobra financijska potpora te racionalno upravljanje novcem. ( Projekt

Vitika vodila je HIS Višnjica).

26

Sl.15. Galebovi na odlagalištu

Uz nužno odvajanje otpada (npr. zapaljivog i nezapaljivog, opasnog i inertnog),

odlagalište bi trebalo imati oku ugodno uređenu okolinu.

Osim zaštite od mješanja različitih vrsta otpada, propadanja terena, sanacije mirisa,

odlagalište je potrebno štititi i od najezde kukaca, ptica, glodavaca i sl. Deratizacija i

dezinsekcija moraju se provoditi minimalno dva puta

godišnje. Deratizacija je skup različitih postupaka i

mjera koji se poduzimaju s ciljem suzbijanja štetnih

glodavaca (štakori, miševi).

Dezinskecija je isto tako skup mjera i postupaka koji

se provode s ciljem suzbijanja štetnih člankonožaca

(žohari, mravi, muhe, ose, stršljeni, obadi i dr.) koji

prenose uzročnike zaraznih bolesti, parazitiraju na

čovjekovom tijelu, uzrokuju alergijske reakcije i

djeluju toksično.

Alarmantno izvješće Agencije za zaštitu okoliša (Ekološka problematika

Labin.info) upozorava da je od ukupno 283 registrirana odlagališta u Hrvatskoj, samo

njih osam relativno sigurno za zdravlje i život ljudi jer posjeduju sve potrebne dozvole

za rad - lokacijsku, građevinsku i uporabnu.

Sva ostala odlagališta nemaju ili dozvole ili sigurnosne mehanizme, poput sustava

otplinjavanja ili pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebali na minimum svesti

opasnost od eksplozija metana ili zagađenja zraka, tla i podzemnih voda.

Sustavom odvodnje otpadnih voda opskrbljeno je samo 48 odlagališta, od kojih 27

velikih, a sustavom odvodnje i sabiranja procijednih voda raspolaže samo 17

registriranih odlagališta. Sustav otplinjavanja sagrađen je na ukupno 29 odlagališta.

Konstantno onečišćenje okoliša utvrđeno je na ukupno 18 odlagališta otpada,

razmještenih unutar devet županija i u Zagrebu. Registrirano je onečišćenje tla na devet

odlagališta otpada, onečišćenje podzemnih voda na četiri odlagališta, površinskih voda

na osam, a zraka na 11 odlagališta otpada.

27

Sl.16. Kompaktor na odlagalištu

Dovoljan broj zaposlenih radnika na odlagalištima također je nužan čimbenik da bi sve

funkcioniralo prema standardima. Deponije moraju biti na dovoljnom razmaku i

prohodne za svakodnevni dovoz otpada, koji se prevozi od mjesta na kojem se skuplja

na odlagalište, gdje se ako je moguće prerađuje i koristi u druge svrhe.

Otpad je potrebno svakodnevno i

stlačivati, da bi se što više

smanjio volumen istog.

Samohodni kompaktor na

kotačima koji s prednje strane

ima utovarnu lopatu, a čelični

kotači (valjci) prvenstveno

suoblikovani za zbijanje,

pomicanje, ravnanje i utovar

zemlje, otpada ili sanitarnog (otpadnog) materijala. Volumenska težina otpada bitan je

parametar za mehaničke aspekte odlagališta budući da vlastita težina otpada predstavlja

jedino stalno opterećenje koje djeluje na stabilnost tijela odlagališta. Prijašnja je praksa

često bila istovarivanje otpada bez zbijanja ili "blago" zbijanje slojeva debljine 2-3 m, a

današnja praksa teži dobrom zbijanju slojeva od 0,5-1,0 m s težim strojevima i većim

brojem prijelaza po istom sloju. Zbog navedenog ne iznenađuje da se u literaturi

izvještava o volumenskoj težini komunalnog otpada u širokom rasponu od 3 pa čak do

20 kN/m3.

4. MOGUĆNOSTI ISKORIŠTENJA OTPADA

Suvremeno rješenje za sve veće količine, volumen i štetnost otpada je provedba

Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaća sljedeće hijerarhijski

navedene mjere:

• nadzor toka otpada, od mjesta nastanka do mjesta konačne obrade;

• izbjegavanje i smanjivanje otpada;

• recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari;

• obrada neiskorištenog otpada;

28

• minimalno odlaganje obrađenog otpada.

Sve navedene mjere čine jednu cjelinu i međusobno su povezane.

Vlasnik otpada sam odlučuje, hoće li svoj otpad prodati, pokloniti ili uz financijsku

naknadu predati ovlaštenim tvrtkama za postupanje s otpadom. U svakom slučaju se

iskazuju kao posebno vrijedne takozvane «4R» mjere za izravno gospodarenje otpadom:

• Izbjegavanje/smanjivanje (Reduction)

• Ponovna upotreba, bez obrade (Reuse)

• Obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu npr. povratna

ambalaža (Recovery)

• Recikliranje, materijalno i energijsko iskorištavanje otpada (Recycling).

U slijedećih 20 godina Hrvatska će morati uložiti milijarde eura za sanaciju šteta

nastalih nekontroliranim odlaganjem otpada.

U Hrvatskoj treba inzistirati na smanjenju i reciklaži otpada, kao najprihvatljivijih

rješenja za postupanje s otpadom u RH. Također, treba-prioritetno napraviti katastar

postojećih odlagališta otpada, smanjiti broj postojećih odlagališta, odlagališta sanirati,

povećati organizirano skupljanje otpada, zakonom regulirati nadzor, provedbu i sankcije

vezano uz postupanje s otpadom, strogo provoditi nadzor toka otpada, hrvatsku

legislativu uskladiti s EU normama, te poticati «čistiju proizvodnju», jači inspekcijski

nadzor, osigurati financiranje razvoja sustava gospodarenja otpadom, posebnu

pozornost usmjeriti na edukaciju i komunikaciju s javnosti, izmijeniti sustav plaćanja

naknade za otpad, objekte za postupanje s otpadom uključiti u prostorne planove, i dr.9

9 Izvor: Radović S., Nujić R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, Časopis Gospodarstvo i okoliš, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37

29

Tablica 9. Načini postupanja s otpadom10

Austrija Danska Slovenija Hrvatska

Recikliranje 34,3% 14% 10% 3,5%

Biološka obrada 21,7% 12% 1%

Termička obrada 14,7% 81% - -

Odlaganje 28,5% - 73% 95,5%

Obrada opasnog

otpada

0,8% 5% - -

Proučavajući Tablicu 9. možemo zaključiti da od navedenih zemalja jedino Austrija radi

najpotpuniju obradu otpada. Ali za razliku od istih, Hrvatska odlaže gotovo 100%

otpada, što je za svaku pohvalu. Mi ne obrađujemo opasan otpad, već se taj isti odvozi

u inozemstvo, gdje se nalaze legalna postrojenja i za termičku obradu i za obradu

opasnog otpada (npr. Austrija, Danska).

Tablica 10. Usporedba godišnjih količina otpada u četiri europske države.11

Austrija Danska Slovenija Hrvatska

Br. Stanovnika(u mil.) 8 5,3 2 4,45

Ukupna količina otpada

(u t)

28,6mil 13,0mil 8,4 9mil

Ukup. Kol. otpada po

stanovniku (u kg)

3,575 2,453 4,2 2,093

Kol. komunal. otpada (u t) 3,1mil 3,1mil 800.000 1,2mil

Ukup. Kol. kom.otp. po

stanovniku (u kg)

389 585 400 279

Iako Austrija ima među zemljama iz tablice 10. najviše stanovnika, iz priloženog

vidimo da ona ne proizvodi i najviše otpada po stanovniku, makar nam logika nalaže

suprotno. Slovenija ima samo 2 milijuna stanovnika, ali oni imaju najveću količinu

otpada po stanovniku(u kg). Danska ima nešto manje od milijun stanovnika više od

Hrvatske, a ukupna količina otpada po stanovniku im je dvostruko veća od našeg.

Zaključak- Danac proizvede 2x više otpada od Hrvata.

10

Izvor: Radović S., Nujić R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, Časopis Gospodarstvo i okoliš, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37. 11 Kao i pod 9.

30

Osim što traže najbolje načine za iskorištenje prirodne energije Sunca i vjetra,

znanstvenici istražuju i nove načine za iskorištenje mora, zemlje pa čak i smeća kao

izvora električne energije. Budući da su ovdje nabrojani obnovljivi izvori, energiju koju

iz njh dobivamo, nazivamo obnovljivom energijom. Ovi oblici energije ponekad se

nazivaju "čistom energijom" jer njihova proizvodnja ne stvara emisiju ugljičnog

dioksida ili ostalih štetnih tvari u okoliš.

Tablica 11. Obrada otpada na odlagalištu Totovec (iznos u kn/t)

Komu-

nalni

otpad

Neopasni

proizvodni

(tehn.,ind.)

otpad

Prekrivka

Čvr

sto

Ve

zan

i azb

est

Mat

erij

alli

u k

om

.

Već

im o

d

60*

60*

20

(cm

)

Mat

erij

ali

u ko

m.

Do

dim

enz

ija

60*

60*

20

(cm

)

Ze

mlja

iz is

kopa

I dr.

ma

terij

ali

Fra

kcija

0-6

4m

m

Zbrinjva-

Nje

280,00 280,00 110,00 1.400,00 80,00 50,00 14,00

PDV 64,40 64,40 25,30 322,00 18,40 11,50 3,22

Naknda za

Namirenje

Nekretnina

14,00 14,00 5,50 70,00 4,00 2,50 0,70

Naknada za

Područje gjde

Se nalazi odl.

84,00 84,00 33,00 420,00 24,00 15,00 4,20

Investicije u

Zaštitu

Okoliša

250,00 250,00 100,00 250,00 70,00 40,00 10,00

Naknada na

Opterećivanje

Okol. otpad.

0,00 12,00 12,00 12,00 0,00 0,00 0,00

Sveukupno 692,40 704,40 285,80 2.474,00 196,40 119,00 32,12

Ambalažni otpad (papir, tetrapak, staklo, plastika, metal), krupni metalni otpad i auto

gume primaju se na odlagalište BEZ naknade ukoliko su razdvojeni po frakcijama, bez

primjesa.

Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog otpada, PDV te investicije u zaštitu okoliša

naplačuju se isto u kn po toni otpada, osim naknada za opterećivanje okoliša otpadom

za komunalni je besplatno, a za neopasni 12kn/t.

Najskuplje jest zbrinjavanje azbestnog otpada (1400kn/t), a najjeftinije zemlje iz

iskopa(14kn/t). PDV je također najveći za obradu azbesta te iznosi 322kn/t, dok za

obradi zemlje iz iskopa iznosi tek 14kn/t.

31

4.1. BURZA OTPADA

Burza otpada je središte ponuda i potražnji svih vrsta otpada nastalih tijekom

proizvodnje koje se međusobno povezuju ovisno o predmetu prijave. Organizirana je s

ciljem povezivanja poslovnih partnera koji nude ili traže sve vrste korisnog

otpada/sekundarnih sirovina koje se mogu iskoristiti kao ulazna sirovina za daljnju

proizvodnju. Osnovana je u Hrvatskoj gospodarskoj komori kao ekološki projekt i po

svojoj osnovnoj funkciji je element ukupne državne strategije gospodarenja otpadom.

Na Internet stranici Biznet.hr moguće je svakodnevno pratiti ponudu-potražnju te

oglase vezane uz otpad. Navodim nekoliko kategorija kao primjer navedenog:

Oglasi u trenutnoj kategoriji; PONUDA-

.:92811405, Tvrtka/Naziv: GKP ČAKOM d.o.o., HRVATSKA - Čakovec Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 05.06.2011 Naziv oglasa: Ponuda plastike Imamo na lageru više od 200t različite plastike, većina plastike je odvojena po vrsti materijala.

.:92819349, Tvrtka/Naziv: Eko tersus d.o.o, HRVATSKA - Čakovec Ciljana država/skupina država: Europa Datum isteka: 08.06.2011 Naziv oglasa: Ponuda plastike Prodaja više vrsta plastike, po dogovoru se isporučuje mljevena, balirana ili rasuta.

.:111016513, Tvrtka/Naziv: Varkom d.d., HRVATSKA - Varaždin Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 15.12.2011 Naziv oglasa: Živa Nudi se živa iz baždarenih manometara od umjeravanja kućnih vodomjera.

.:111016555, Tvrtka/Naziv: Varkom d.d., HRVATSKA - Varaždin Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 15.12.2011 Naziv oglasa: Otpadne kemikalije Nude se otpadne kemikalije nastale u laboratoriju kojima je prošao rok trajanja. Bakrov sulfat- 200g, Silika gel- 3000g

32

POTRAŽNJA-

.:66578143, Tvrtka/Naziv: LAURA d.o.o., HRVATSKA - Šenkovec Ciljana država/skupina država: Europa Datum isteka: 10.07.2011 Naziv oglasa: Otpadni kabeli te otpadni bakar i aluminij Tvrtka kupuje otpadne kabele na bazi bakra i aluminija te otpadni bakar i aluminij. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina

:93614480, Tvrtka/Naziv: Excellent Enterprises Pvt Ltd, INDIJA - Khanna Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 28.04.2011 Naziv oglasa: Metalni otpad, auto otpad, strojevi za zemljane radove Indijska tvrtka Excellent Enterprises Pvt Ltd traži metalni otpad (HMS-I, HMS-I+II), auto otpad (motori, zupčanici itd.)

4.2. Otkup stakla

Otkup stakla u Hrvatskoj tek je rijetko organiziran, a spominje se cijena od 90 lipa po

kilogramu. Staklo tako završava u običnom otpadu što je velika šteta.

Proces recikliranja stakla je

proces pretvaranja

odbačenog stakla u korisni

proizvod. Ovisno o

konačnoj upotrebi , ovo

često uključuje razdvajanje

stakla prema boji. Staklo

dolazi u različitim bojama,

ali tri najčešće su:prozirno,

zeleno i smeđe.

4.3. Otkup metala Željezo je najvažniji metal. Proizvodnja mu je veća nego svih ostalih metala zajedno.

Glavne rude željeza su magnetit, hematit, limonit i siderit. Željezo se dobiva redukcijom

Slika 17. Odbačeno staklo u svrhu recikliranja

33

oksida željeza koksom u visokim pećima. Kao čisti metal se malo upotrebljava; legira se

s drugim metalima u razne vrste čelika, koji su osnova moderne civilizacije. Okućnica,

tavan, podrum, garaža; ima otpadnih metalnih predmeta u izobilju. Prislonimo magnet:

ako se drži - to je željezo. Tog metalnog otpada uvijek imamo u izobilju: ostatak od

gradnje, cijevi, dijelovi strojeva, odbačen i nespravan alat.

„Industrijska proizvodnja je prepuna otpadnog željeza: dovezite illi pozovite nas - imate

čisti okoliš i dodatnu zaradu!“12

Tvrtka UNIMER bavi se otkupom željeza, lima, bakra, baterija, papira, mesinga i

aluminija, ali na svojim internet stranicama nema prikazan cjenik ( samo za otkup

stakla- 90lp/kg).

Sl.23. Bakrene žice

5. ZAKLJU ČAK

Nije svaki otpad smeće!

U današnje doba recesije imamo mogućnost ponešto i zaraditi „stvarima koje nam više

nisu potrebne il smetaju“ nam u našem okruženju, kao najjednostavniji primjer. Ujedno

12 Internet oglas UNIMER-a, R. Steinera 3,40 000 Čakovec (http://www.unimer.hr/OTKUP/%C5%BDeljezo.html)

34

pridonosimo čišćem okolišu. Svatko od nas može nakratko postati „smetlar“, ukloniti

otapad kojem nije mjesto u prirodi, odnijeti ga na za to predviđeno mjesto i pritom nešto

zaraditi. Plastične boce, baterije, staro željezo, bakrene žice, stare azbestne ploče koje se

uvijek negdje nađu, il staklene boce, hrpe starih novina i bilježnica, itd. Ključ je u

selektivnom prikupljanju otpada. Mnogi materijali imaju vrijednost ukoliko se

selektiraju. Ako otpad mješamo, radimo dvostruku štetu, a za to možemo biti kažnjeni i

novčanim iznosom. Ukoliko se prilikom istovara utvrdi da zaprimljeni otpad ne

odgovara prijavljenoj vrsti, naplaćuje se trostruka cijena odlaganja i naknada za

ponovno odlaganje.

Pravo na čisti okoliš jedno je od temeljnih ljudskih prava. Očistiti svoj kutak može

svatko, tko ima imalo savjesti i naravno volje. Svaki stanovnik u Hrvatskoj godišnje

odbaci oko 270kg komunalnog otpada. Kad bi ga barem selektirali, učinili bismo i više

od polovice posla. Samo žalosno je što je veoma maleni postotak stanovništva kod nas

ekološki osviješten.

Potrebno je; promjeniti navike + smanjiti količinu otpada + selektivno i pravilno

zbrijavanjavati otpad.

Ako barem i jednog bližnjeg osvijestimo i približimo mu nužnost adekvatnog odlaganja

svih vrsta otpada, učinili smo i više nego dobro djelo☺

35

6. LITERATURA

1. MATAS, SIMONČIĆ, ŠOBOT; ZAŠTITA OKOLIŠA DANAS ZA SUTRA,

ŠK, ZAGREB, 1992.GOD.

2. UDOVIČIĆ B., ČOVJEK I OKOLIŠ, KIGEN, ZAGREB, 2009. GOD

3. DELORT R., WALTER F., POVIJEST EUROPSKOG OKOLIŠA, BARBAT,

ZAGREB, 2002. GOD.

4. ZNAOR, KAROGLAN-TODOROVIĆ, NOVAK-GOLUB, PERCEPCIJA I

STAVOVINSTANOVNIŠTVA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O PRIRODI I

OKOLIŠU, EKOLOGIKA, ZAGREB, 2002. GOD.

5. KALAMBURA S., STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM I ULOGA

FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERHETSKU UČINKOVITOST,

ZAGREB, 2006. GOD.

6. ČASOPIS: GOSPODARSTVO I OKOLIŠ, BR. 60, 97. ,98.

7. NARODNE NOVINE:

• NN 178/04

• NN 130/05

• NN 111/06

• NN 85/07

• NN 136/10

• NN 31/11

8. PREDAVANJA PROF. PREMURA V., KOLEGIJ ZAŠTITA OKOLIŠA,

2010.GOD

9. INTERNET STRANICE:

• NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA I NACIONALNI

PLAN DJELOVANJA ZA OKOLIŠ

(http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4606)

• ČAKOM (http://www.cakom.hr/)

• UNIMER (http://www.unimer.hr/MI/Onama.html)

36

• PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

(http://www.bbz.hr/LinkClick.aspx?fileticket=8D%2F7xwOwHq8%3D

&tabid=177)