POSLOVNI

INFORMACIJSKI SUSTAVI

Q&A1

Pitanja i odgovori po cjelinama za 1. kolokvij

ID: 30301

1

Bok!

Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

Što je SKRIPTARNICA?

Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve

skripte možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu

i uz svoju narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

Tko je napisao skripte?

Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu.

Mi smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

Želimo ti puno sreće s učenjem!

Štreberaj instrukcije

Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

2

INFORMACIJSKI SUSTAV

1. Što je sustav?

Sustav je zbir dijelova koji funkcioniraju zajedno kao cjelina i ostvaruju zajednički cilj.

2. Što je sustavski pristup?

Sustavski pristup nastaje 30.-tih godina 20.stoljeća, polazi od činjenice da objekte treba sagledavati

kao sustave, koji nisu odvojeni od okoline, već su u interakciji s njom. Naglašava da se uspješnost

ostvarivanja ciljeva može povećati ukoliko se uzmu u obzir pojedini dijelovi/komponente sustava i

njihova međusobna usklađenost.

3. Opći model poslovnog sustava-primjer

Opći model poslovnog sustava, npr. poduzeće, sastoji se od izlaza, ulaza i 2 procesa: izvršni i

upravljački. Sustav preuzima inpute (ulaz) iz okruženja, u obliku materije (sirovine, energije) ili

informacija te putem izvršnog procesa pretvara ili transformira inpute u outpute, odnosno gotove

proizvode, koji se nalaze na izlazu

sustava i koje pruža okolini. Upravljački proces se odnosi na mogućnost upravljanja i regulacije

sustava. Povratnu vezu predstavljaju upravljački procesi.

4. Zašto je poslovni proces adaptivan?

Poslovni sustav je adaptivan jer se adaptira/prilagođava promjenama u okolini te ih je sposoban

uočiti. Sustav nije izoliran od okoline već vrši interakciju s okolinom. Primjer: povećana potražnja iz

okoline dovesti će do povećanja proizvodnje u sustavu.

5. Obilježja poslovnog sustava

Obilježja su 3: komponente sustava zajednički djeluju radi ostvarenja kolektivnog cilja, sustav nije

izoliran od okruženja, a u okruženju djeluju i drugi sustavi te je sam sustav moguće raščlaniti na

manje dijelove; podsustave.

6. Organizacijski sustav

Organizacijski sustav ili organizacija je oblik organizacije koji imaju poduzeća, javne institucije,

agencije, neprofitabilne organizacije itd. One su dinamički, hijerarhijski strukturirani sustavi. Postoji

nekoliko podjela organizacija: s obzirom na djelatnost koju obavljaju – trgovina, bankarstvo, financije,

javna uprava.., zatim s obzirom na broj zaposlenih i visinu prihoda koju ostvaruju – velike, srednje,

male, te profitne i neprofitne.

3

7. Izvršni procesi i izvršni podsustav

Izvršni procesi su sve aktivnosti tj. poslovi unutar sustava koji obavljaju temeljne zadatke poslovnog

sustava (npr. proizvodnja i obavljanje usluga) te su oni dio izvršnog podsustava.

8. Upravljački procesi i upravljački podsustavi

Upravljački procesi su dio upravljačkog podsustava i to su sve aktivnosti kojima se upravlja, kontrolira

i regulira sam sustav (npr. razrada plana proizvodnje, analiza rezultata poslovanja…).

9. Podatak i informacija

Podatak je skup znakova zapisanih na nekom mediju – papiru, filmu, magnetskom, optičkom,

poluvodičkom mediju, tehnikom zapisivanja primjerenom mediju. Informacija (obavijest) je

interpretirani podatak.

10. Strukturirani i nestrukturirani podatak

Strukturirani podatak se veže uz određeno obilježje, dok nestrukturirani podatak nema dodjelu

obilježja.

11. Značajke kvalitetne informacije

Kvalitetna informacija je točna, potpuna, relevantna ili primjerena i pravodobna.

12. Vrijednost informacije

Vrijednost informacije je teško odrediti, no ona ovisi o odlučivanju i rezultatima odlučivanja.

Informacija je vrijedna ako se na njoj temelje 'vrijedne' odluke, dok je bezvrijedna ako nije

upotrebljena za odlučivanje. Ona je najveća u području prognoziranja (kada je dobivena prije nego

što se treba donijeti odluka), a najmanja u području zastarijevanja (kada je dobivena prekasno, nakon

donošenja odluke).

13. Znanje i kakvo može biti

Znanje je kombinacija podataka i informacija, kojemu je dodano ekspertno mišljenje, iskustvo i

vještine. Može biti eksplicitno ili kodificirano i implicitno ili tiho.

14. Informacijski sustav

Informacijski sustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije bitne

za organizaciju i društvo, s ciljem da te informacije budu dostupne i upotrebljive svima kojima su

potrebne. To je aktivni društveni sustav koji može, ali i ne mora biti poduprijet suvremenom

informatičkom tehnologijom.

4

15. Poslovni informacijski sustav

Poslovni informacijski sustav je skup uzajamno povezanih komponenata koje zajednički rade na

unosu, pohranjivanju, obradi, isporuci i drugim upravljačkim aktivnostima čime se podaci

transformiraju u informacije, nužne u predviđanju, prognoziranju, upravljanju, koordinaciji,

donošenju odluka i operacijskim aktivnostima poslovanja.

16. Elementi funkcioniranja poslovnog informacijskog sustava

Elementi pomoću kojih se ostvaruje PIS: ljudi, tehnička pomagala, procedure i podaci.

17. Glavna osobnost informacijskoga društva

Glavna osobitost informacijskog društva je to da je osnovna jedinica ekonomske i socijalne

organizacije mreža, a ne čovjek/poduzeće kao u prošlosti.

18. Povezanost između informacijskih tehnologije i produktivnosti rada

Informacijska tehnologija povećava produktivnost rada – komunikacijske usluge postaju brže i

jeftinije, smanjuju se cijene hardvera i softvera, uspon digitalnih ekonomija i pojava mnogobrojnih

startupa.

19. Glavni resurs u informacijskome društvu

Glavni resurs u informacijskome društvu je znanje, a ne kapital.

20. Zaštita privatnosti

Danas je sve važnija zaštita privatnosti zbog mnogih poduzeća i vladinih agencija koje prikupljaju sve

veći broj osobnih podataka, zbog velikih izvora informacija o pojedincima na internetu.

21. Utjecaj na javnu upravu

Informacijska tehnologija utječe pozitivno na javnu upravu – omogućava veći utjecaj pojedinca na

nositelje vlasti, olakšava npr. prikupljanje poreza, omogućava pojedincima pristup zakonima,

propisima i drugim dokumentima javne uprave, omogućava elektroničke izbore, referendume i

ankete.

22. Funkcije poslovnog informacijskog sustava

Dijelovi IS-a su: izvršni dio, upravljački dio i komunikacijski dio. Svaki od tih dijelova obavlja pojedine

funkcije. Izvršni dio služi obradi transakcija te se njime obavljaju temeljne djelatnosti organizacije.

Funkcija upravljačkog dijela je da od izvršnog preuzme podatke te da zajedno s podacima iz vanjskih

izvora stvori informacije potrebne upravljanju i odlučivanju, dok komunikacijski dio služi komunikaciji

5

i suradnji među zaposlenicima organizacije, ali isto tako s vanjskim sudionicima kao što su dobavljači,

kupci, partneri.

23. Utjecaj na konkurentnost organizacija

PIS utječe na konkurentnost organizacija dvojako: 1. povećava operativnu efikasnost poslovanja

(podupire strategiju niskih troškova), 2. potiče inovativnost poslovnog sustava (podupire strategiju

razlikovanja ili diferencijacije poslovanja).

24. Uloga kao pokretač operativne efikasnosti poslovanja

Kao pokretač operativne efikasnosti, PIS smanjuje troškove poslovanja, povećava brzinu odvijanja

procesa i obavljanja transakcija te omogućuje automatizaciju procesa.

25. Uloga kao pokretač inovativnosti

Kao pokretač inovacija i promjena, PIS utječe na razvoj novih poslovnih modela, uvođenja radikalnih

promjena i inovacija, čime trajno mijenja postojeće procese i uvodi nove.

26. Strateško planiranje poslovnog informacijskog sustava i njegova pogreška

Strateško planiranje PIS-a je multidisciplinarni skup aktivnosti kojima se usklađuju ciljevi poslovnog i

informacijskog sustava te planira informacijska infrastruktura poslovanja koja omogućava postizanje

ciljeva. Pogreška koja se javlja u tom procesu je obrnuti redoslijed strateškog planiranja – kada se

dopusti da strategija pojedinog dijela PIS-a definira strategiju cjelokupnog poslovanja (trebalo bi prvo

definirati strategiju poslovanja, zatim strategiju informacija, strategiju PIS-a, tek onda pojedinih

dijelova PIS-a).

27. Tko sve sudjeluje u strateškom planiranju

U strateškom planiranju trebaju sudjelovati vrhovni menadžment, CIO (glavni informatički menadžer)

i ostali menadžeri bitnih poslovnih funkcija.

28. Što se sve utvrđuje strateškim planiranjem i koje korake slijedom

Strateškim planiranjem PIS-a utvrđuju se:

Usklađenost strategije poslovanja i informacijske strategije

Scenariji/opcije korištenja informacijske tehnologije u poslovanju i detaljna financijska

analiza svakog od njih

Optimalna uloga i pozicija informatike u poslovanju

Prioriteti ulaganja u informatiku i informatičke projekte

Mehanizmi organiziranja, upravljanja i kontrole PIS-a

Pritom treba slijediti iduće korake:

6

Analiza vanjskog okruženja

Analiza unutarnjeg okruženja i postojećeg PIS-a

Odabir ciljeva

Plan implementacije

29. McFarlanov model strateške rešetke

McFarlanov model strateške rešetke pomaže menadžerima pri odabiru uloge informatike u

poslovanju. Obuhvaća 2 strategije odnosno 2 uloge PIS-a: a) reaktivna (obrambena, defenzivna) i b)

proaktivna (napadačka, ofenzivna).

POSLOVNI PROCESI I INFORMACIJSKI SUSTAV

1. Što je poslovni proces? Navedite i objasnite ostale elemente procesne tehnologije.

„Poslovni proces je niz logički povezanih aktivnosti u kojima sudjeluju resursi organizacije (ljudi,

strojevi, informacijska tehnologija) zbog zadovoljenja potreba kupaca za proizvodima ili uslugama i

stvaranja vrijednosti (profita) za poduzeće.“

Elementi procesne tehnologije: Lanac vrijednosti obuhvaća više poslovnih procesa od razvoja

novoga proizvoda i naručivanja do prodaje i potpore potrošaču po završetku prodaje pa se

može smatrati središnjim procesom poduzeća.

Proces je dio lanca vrijednosti koji se ovisno o složenosti može podijeliti na manje dijelove-

potprocese. Aktivnost je najmanji dio procesa koji ima smisla modelirati i prikazati

dijagramom. Ona najčešće prikazuje relativno složeni radni zadatak ili više radnih zadataka

koje za potrebe izgradnje procesne arhitekture nije potrebno detaljnije razmatrati.

Zadatak predstavlja četvrtu razinu detaljnosti, često se koristi za opis funkcionalnosti nekoga

programskog rješenja odnosno informacijskog sustava. Korak prikazuje najjednostavniju

operaciju koju nije moguće detaljnije raščlaniti. Koraci se ne prikazuju modelima poslovnih

procesa jer predstavljaju nisku, petu razinu detaljnosti, već su sastavni dio modela za razvoj

programskih rješenja i prikazuju poslovne tokove.

2. Objasnite odnos između poslovnih procesa i organizacijskih jedinica.

Potrebno je postupno uvođenje procesnog pristupa u organizaciju i njezina transformacija od

funkcijski organiziranih dijelova prema procesno organiziranim timovima. Ova transformacija

podrazumijeva promjenu poslova od jednostavnijih prema složenijim višedimenzionalnim poslovima,

promjenu uloga zaposlenika od kontrolnih prema samostalnijim te promjenu fokusa efikasnosti od

izvršenja posla unutar organizacijske jedinice prema rezultatima procesa u cijelosti.

3. Navedite i kratko objasnite osnovne pojmove mape poslovnih procesa.

„Modeliranjem poslovnih procesa stvaraju se mape poslovnih procesa kojima se prikazuju događaji,

aktivnosti i stanja.“

Događaji pokreću aktivnost, aktivnosti traju određeno vrijeme, završetak aktivnosti je događaj, a

događaj mijenja stanje sustava.

7

4. Navedite i objasnite najvažnije elemente dijagrama Evnt Driven Process Chain koji se koriste za

modeliranje poslovnih procesa.

EPC dijagrami omogućuju procesni pogled prikazivanjem događaja i aktivnosti. Aktivnost se prikazuje

pravokutnikom a događaji (kao rezultat završetka aktivnosti) simbolom šesterokuta. Simboli se

povezuju poveznicama (strelicama) koje pokazuju smjer kretanja po dijagramu i logičkim operatorima

koji omogućuju ispitivanje uvjeta i grananje toka dijagrama. U praksi se najčešće rabi modificirati

oblik EPC dijagrama koji se naziva proširenim EPC dijagramom a u čiju su notaciju uvedeni simboli koji

prikazuju pojmove vezane na organizacijsku strukturu, resurse, informacijski sustav poduzeća te

njihov tok i međusobnu povezanost.

5. Navedite i objasnite elemente standardne grafičke metode za modeliranje poslovnog procesa

Business Process Model and Notation.

BPMN je sastavljen od grafičkih elemenata i formalnih zapisa te sadrži specifikacije potrebne za

generiranje aplikacije za izvršavanje poslovnog procesa. Početak i kraj procesa označava se simbolima

događaja, a koriste se i složeni simboli za prikaz događaja u tijeku izvođenja procesa. Ti događaji se

pridružuju aktivnostima, a upotrebljavaju se kao okidači kojima se pokreću aktivnosti ovisno o

zadanim uvjetima i pravilima. Tijek procesa se prikazuje simbolima strelice. Simbolima polja prikazuju

se poslovni procesi a polja se dijele na staze kako bi se detaljnije prikazale organizacijske jedinice i

sudionici u procesu.

6. Objasnite razliku između kvalitativne i kvantitativne analize poslovnih procesa.

„Kvalitativnom analizom razmatra se struktura procesa kako bi se identificirali i opisali nedostaci i

problemi.“

Rezultati kvalitativne analize često ukazuju na potrebu uvođenja informacijske tehnologije u one

dijelove procesa gdje se aktivnosti obavljaju ručno. Kvalitativnom analizom pronalaze se: aktivnosti

koje ne stvaraju vrijednosti, logičke slabe točke u procesu, organizacijski problemi, prijelaz s

papirnatog dokumenta na poslovnu aplikaciju, sistemske poveznice i prekidi.

Za donošenje kvalitetnih odluka o promjeni i poboljšanju procesa, menadžment mora koristiti

rezultate kvantitativnih analiza. Neki od primjera kvantitativne analize procesa su: procjena

utrošenoga vremena, procjena troška, ključni čimbenici uspješnosti.

7. Navedite i kratko objasnite osnove funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu

poslovnog procesa.

Osnove funkcionalnosti programskih alata za modeliranje i analizu poslovnih procesa jesu:

dokumentiranje arhitekture poslovnih procesa, korištenje niza metoda za razvoj baze poslovnog

procesa, analiza poslovnih procesa i izrada prijedloga poboljšanja procesa te stvaranje podloge za

razvoj informacijskog sustava.

Arhitektura poslovnih procesa predstavlja formalni model koji opisuje sve perspektive i aspekte

poduzeća. Baze poslovnih procesa omogućuju pohranjivanje svih modela procesa i njihovih

elemenata u bazu.

8

8. Objasnite povezanost projekta promjene poslovnog procesa i uvođenje integralnog

informacijskog sustava.

Dva moguća pristupa:

Definiranje poboljšanih i/ili novih procesa prije odabira i uvođenja informacijskog sustava

U prvom pristupu implementacija je brza ,a potrebe prilagodbe su minimalne. Tri nedostatka prvog

pristupa: potrebno je izdvojiti financijska sredstva i ljudske resurse za dva uzastopna projekta, nije

moguće koristiti iskustva i znanja koja su pohranjena u programskim rješenjima za efikasniju

promjenu proces, najvažniji kriterij za odabir programskog rješenja je njegova prilagođenost

prethodno predloženom novom načinu poslovanja a ne njegova stvarna kvaliteta i vrijednost.

Usporedna implementacija promjene poslovnih procesa i integralnog informacijskog

sustava.

Prednosti drugog pristupa su: u programska rješenja su već ugrađena znanja i iskustva najbolje

prakse, naknade prilagodbe gotovih programskih rješenja su minimalne a za neke module uopće nisu

ni potrebne. Nedostaci su: česti otpori zaposlenika koji stječu pogrešan dojam da su prisiljeni

mijenjati način rada prema zahtjevima programskih rješenja, zahtijeva velike napore i motivaciju

članova tima i krajnjih korisnika da provedu istodobnu promjenu procesa i uvođenje noe

informacijske tehnologije što lako dovodi do kašnjenja u odnosu na planirani završetak projekta.

TRANSAKCIJSKA OBRADA

1. Što je transakcija? Temeljem kojih obilježja se temelji ispravnost transakcije?

Pojam Transakcije potječe iz ugovornoga prava prema kojemu se ugovorom, sporazumom,

dogovorom ili na neki drugi legalan način potvrđuje i izvršava posao razmjene vrijednosti između

dvije ili više strana.

Ispravnost se temelji:

svojstvu konzistentnosti transakcije koja treba biti obavljena u legalnim uvjetima

svojstvu atomarnosti transakcije koja treba biti izvršena u cijelosti kako je određeno

ugovorom

svojstvu trajnosti transakcije koja kad je jednom provedena više se ne može opozvati

2. Zašto je potrebno bilježiti stanje sustava? Čime se bilježi stanje poslovnoga sustava?

Bez evidentiranog stanja sustava bilo bi teško pokrenuti buduće poslove.

Stanje poslovnog sustava bilježe se podacima pohranjenim u informacijskome sustavu u bazi

podataka, datotekama ili nekoj drugoj kolekciji podataka. Pr: baza računovodstvenih podataka bilježi

računovodstveno stanje poduzeća.

3. Transakcijski proces stanja sustava

4. Transakcija koja zadovoljava atomarnost, konzistentnost, izoliranost i trajnost

5. Sustav za obradu transakcija

6. Povezanost aplikacija sustava za obradu transakcija

7. ERP

9

8. Tipični moduli ERP-a

Modul planiranja i analize

Modul upravljanja imovinom

Modul upravljanja ljudskim resursima

Modul upravljanja financijama

Modul upravljanja nabavom

Modul upravljanja proizvodnjom

Modul upravljanja prodajom

9. Koje su značajke transakcijske obrade u stvarnom vremenu? Što znači da je transakcija

sinkronizirana s transakcijskim procesom?

Transakcijska se obrada u pravilu obavlja u stvarnom vremenu, u trenutku izvršenja transakcijskog

procesa ili neposredno nakon izvršenja. U tome slučaju je transakcija sinkronizirana s transakcijskim

procesom. Pr: transakcija kojom se kupuje zrakoplovna karta i zauzima sjedalo. Prilikom izvršenja

transakcije u bazi podataka se bilježi novo stanje zauzimanja sjedala, to sjedalo postaje nedostupno

ostalim transakcijama.

10. Klijentsko-poslužiteljski koncept transakcijske obrade opiši

U klijentsko-poslužiteljskom konceptu transakcijske obrade, transakcije se obrađuju na poslužitelju, a

pokreću na klijentu na kojem se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni rezultati. Ova klijentsko-

poslužiteljska arhitektura računalne obrade je dvorazinska, jer se transakcija pokreće na klijentskoj, a

izvršava na poslužiteljskoj razini.

11. Što čini Informatičku infrastrukturu i platformu

Poslužitelji i klijenti čine temeljnu informatičku infrastrukturu, a infrastruktura s programskom

opremom čini platformu

ANALITIČKE I UPRAVLJAČKE OBRADE

1. Racionalno odlučivanje

Temelji se na korištenju kvalitetnih informacija (primjerenih, točnih, potpunih, pravodobnih).

2. Koraci procesa odlučivanja

Prepoznavanje problema

Oblikovanje modela rješenja

Izbor rješenja

Implementacija rješenja

10

3. Razlika strukturiranog odlučivanja u odnosu na nestrukturirano

Strukturirano: postupak odlučivanja određen je prema unaprijed određenim pravilima, procedurama

ili algoritmima temeljenima na eksplicitnim podacima. Strukturirano odlučivanje može se prenijeti s

čovjeka na tehnološku razinu tj na informacijski sustav.

→ operativni ili niži menadžeri

Npr.: odluka može li se na bankomatu isplatiti neki iznos novčanica određena je pravilima banke

Nestrukturirano: nije moguće propisati pravilo ili proceduru odlučivanja. Teret odlučivanja je na

osobi koja odlučuje, a zadatak informacijskog sustava je da joj pruži dovoljno relevantnih informacija.

→menadžeri najviše razine koji donose strateške odluke.

4. Razlika u pripremi informacija za operativno, taktičko ili strateško upravljanje

Operativno upravljanje sustav za obradu transakcija ima u svome sastavu tzv. izvještajne

transakcije koje omogućuju izvještavanje temeljeno na transakcijskim podacima. Izvještaji se

pokreću prema zahtjevima korisnika ili prema vremenskom planu.

Taktičko upravljanje analitička obrada podataka (On-line analytical processing - OLAP)

koja se provodi na ‘dimenzijama’ u skladištu podataka. →primjer jednostavne analize

podataka

Strateško upravljanje često se primjenjuju specifične metode ili modeli obrade podataka

koji se zovu dubinskim analizama podataka (pripadaju statistici, matematici, umjetnoj

inteligenciji itd.). Koriste se i specifične analitičke i upravljačke aplikacije poznate pod

nazivom poslovna analitika.

5. Skladište podataka

Predstavlja izdvojeni, veliki skup podataka koji je oblikom i sadržajem pripremljen za zahtjevne

analize, kako bi se iz njega ‘izvukle’ informacije i znanje za potrebe odlučivanja i upravljanja. U

skladištu su podaci (iz transakcijskog sustava i vanjskih izvora) pripremljeni za zahtjevne analize i

pronalaženje informacija za učinkovito odlučivanje i upravljanje.

6. Vremenski ustrojeno skladište podataka

Skladište je vremenski usmjereno jer sadrži podatke koji opisuju pojavu u dužem vremenskom

razdoblju, što omogućava usporedbu i predviđanje.

7. Dijelovi skladišta podataka

Slojevita građa. Slojevi se svrstaju u 2 skupine:

Podatkovni dio→čine ga: osnovni podaci i agregirani višedimenzijski podaci

Mehanizmi→čine ih: postupci ekstrakcije i transformacije, sustav upravljanja podacima,

postupci analitičke obrade i prezentacija

11

Podaci dolaze u skladište iz različitih izvora. Postupcima ekstrakcije i transformacije (veza s okolinom)

dobivaju se osnovni podaci skladišta. Putem sustava za upravljanje podacima dobivaju se agregirani,

višedimanzionalni podaci. Postupci analitičke obrade predstavljaju načine pronalaženja različitih

oblika informacija potrebnih u procesu odlučivanja i upravljanja. Prezentacija informacija (najviša

razina) predstavlja korisničko sučelje određujući način postavljanja upita i prikaza rezultata upita

tekstom, slikom, grafikonom i sl.

8. Dimenzijska struktura podataka

Dimenzijska struktura podataka promatra kvantitativno izražene poslovne pojave (npr prihod od

prodaje) kroz dimenzije (npr vrijeme). Ona osigurava razumljiv, čovjeku prirodan pogled na podatke u

bazi podataka i jednostavno postavljanje poslovnih pitanja te dobivanje odgovora u razumljivome

obliku.

9. Dimenzija i pozicija dimenzija; Mjera ili vrijednost

Dimenzija: opisuje 1 parametar (obilježje) pojave ili objekta interesa. Pripadaju kvalitativnim

obilježjima.

Pozicija dimenzija: Dimenzija ima svoje pozicije po kojima se mogu svrstati u neku kategoriju.

Npr: dimenzija je vrijeme a njene pozicije su dan, mjesec, kvartal, godina…

Mjera ili vrijednost: br. prodanih komada, iznos prihoda od prodaje, iznos ukupnih troškova

prodaje itd.

→Primjer s 3 dimenzije (podaci se pokazuju kockama): roba-bezalkoholna pića, vrijeme-2013.godina i

tržište-Zagreb. Možemo pitati koliki je prihod od prodaje bezalkoholnih pića u Zg u 2013.god.?

Odgovor: 8 564 000 kn→predstavlja mjeru

10. Smisao postojanja hijerarhije u dimenzijama

Hijerarhijsko uređenje (dani, mjeseci, kvartali, godine) omogućuje da se u okviru jedne dimenzije

(vrijeme) promatrana pojava (prihod) prati i analizira, istodobno i detaljno po danima (analitički) i/ili

agregirano (sintetički) po mjesecima, kvartalima, godinama.

11. Analitička obrada

Bez obzira gdje su i u kojemu su obliku podaci pohranjeni (datoteka, baza, skladište), nemaju nikakvu

vrijednost ako se ne analiziraju, obrađuju i ‘pretvaraju’ u informacije.

Analitička obrada podataka (OLAP-On Line Analytical Processing) omogućava obradu podataka u

informacije s ciljem potpore odlučivanju. Analitička obrada uključuje dimenzijsku analizu.

12. Osnovne operacije na dimenzijskome modelu

Rotacija ili zakretanje: isticanje nekih dimenzija u prvi plan, a ostale su u pozadini

12

Selektiranje i isijecanje: fiksiranje pozicija neke dimenzije, a ostale se pozicije dimenzija

mijenjaju (npr dimenzija vrijeme fiksirana na 2013.godinu)

Agregiranje

Detaljiziranje

13. Analitička i transakcijska obrada

„Transakcijska obrada karakteristična je za većinu obrada vezanih uz temeljno poslovanje tj. obavljanje

izvršnih poslovnih procesa.“

Načini transakcijske obrade kada:

u stvarnom vremenu= u trenutku izvršenja ili neposredno nakon transakcije (sinkronizirana je

s transakcijskim procesom = sinkrona obrada)

asinkrona obrada = transakcija će biti izvršena s mogućim kašnjenjem. Do nje dolazi u

slučajevima obrade velike količine transakcija koje u vršnim trenutcima stvaraju opterećenje

iznad projektiranoga.

Način transakcijske obrade gdje:

na glavnom računalu: korisnici pokreću transakcije, unose ulazne podatke transakcije i

primaju rezultate putem terminala koji su povezani s glavnim računalom (terminal uređaj za

slanje i primanje podataka, s mogućnošću manje obrade podataka).

u klijentsko-poslužiteljskom konceptu transakcijske obrade- transakcije se obrađuju na

poslužitelju, a pokreću na klijentu na kojemu se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni

rezultati.

Analitička obrada omogućava obradu podataka u informacije s ciljem potpore odlučivanju. Analitička

obrada uključuje dimenzijsku analizu (operacije na dimenzijskome modelu podataka), ali i druge

obrade kao što su grafičko prikazivanje informacija, ‘što-ako’ analize, planiranje, modeliranje,

statističke analize (tred, ekstrapolacija, grupiranje, regresija itd).

Primjer alata za analitičku obradu podataka: MS Excel, Business Objects, Cognos.

14. KPI

„Key Performance Indicators- ključni pokazatelji uspješnosti iz kojih se izvodi zaključak jesu li stvarni

rezultati poslovanja u skladu s ciljevima.“

15. Sustav za upravljanje učincima poslovanja

Kombinacija menadžerskih metodologija, metrika i informacijske tehnologije koja omogućuje

korisniku da definira, nadzire i optimizira rezultate u svrhu osobnih i grupnih ciljeva i pritom omogući

usklađenje sa strateškim ciljevima kroz organizacijske razine.

16. Upravljanje poslovnim procesima

„Business Process Management-BPM“

13

Poslovni pristup upravljanju promjenama zbog unapređenja performansi poslovnih procesa, pri čemu

promjene obuhvaćaju cijeli životni ciklus procesa (od modeliranja, analize i dizajna procesa do

implementacije, automatizacije i izvođenja procesa).

17. Sustav za upravljanje poslovnim procesima

Poslovne procese je potrebno stalno pratiti, mjeriti i analizirati kako bi se dobio odgovor o

uspješnosti implementiranih procesa. U tu svrhu organizacije razvijaju i implementiraju sustave za

upravljanje poslovnim procesima (Business Process Management System-BPMS).

18. Podaci važni za mjerenje i analizu uspješnosti poslovnih procesa? Kako se ti podaci

pohranjuju, analiziraju i prikazuju u sustavu za upravljanje poslovnim procesima?

Podaci o performansama procesa prikazuju se u obliku analitičkih izvještaja, od najviše razine prikaza

do prikaza detalja, ovisno o potrebama korisnika.

Prikazuju se podaci o:

Performansama procesa ili skupini procesa,

Resursima koji sudjeluju u procesima,

Podacima i aplikacijama koji se koriste prilikom izvršavanja procesa.

Za svaki od ova tri pogleda, prikazuju se osnovni statistički pokazatelji (npr prosječno vrijeme trajanja

procesa), informacije o vrijednostima (npr troškovi aktivnosti), i informacije o ponašanju procesa (npr

kako se ponaša proces u iznimnim situacijama, koliko često dolazi do iznimki).

Za svaki proces moguće je napraviti i multidimenzionalnu analizu pa se tako npr proces može

analizirati za određeno vremensko razdoblje, pri čemu se analiziraju samo one instance procesa u

kojima su sudjelovali određeni ljudski resursi.

Povijesni podaci o izvršavanju poslovnih procesa mogu se pohranjivati u skladištima podataka sustava

za upravljanje poslovnim procesima kako bi se nad tim podacima provodila analitička obrada.

Izvještaji mogu biti periodički i unaprijed pripremljeni ili se mogu kreirati ‘ad hoc’ prema zahtjevu

poslovnoga korisnika. Ovaj se koncept često naziva ‘Procesnom inteligencijom’.

OTKRIVANJE ZNANJA IZ PODATAKA

1. Otkrivanje znanja iz baze podataka

To je istraživanje i analiza velikih količina podataka korištenjem automatskih metoda s ciljem otkriva

ja smislenih pravilnosti. Nije istovjetno sa statističkim metodama.

2. Koraci otkrivanja znanja iz baza podataka

Postoje 4 koraka:

Korak 1:Definicija poslovnog problema

Korak 2: Priprema podataka

14

Korak 3:Modeliranje

Korak 4: Implementacija

3. Definiranje poslovnog problema s aspekta otkrivanja znanja iz baze podataka

Predstavlja pronalaženje pitanja, značajnoga za poslovanje, na koje se traži odgovor primjenom

otkrivanja znanja iz baza podataka. Npr. kolika je vjerojatnost da će klijent kupiti životno osiguranje?

4. Tipičan tim za otkrivanje znanja iz baza podataka

Sastoji se od analitičara koji dobro poznaje metode otkrivanja znanja, informatičara koji dobro

poznaje baze podataka poduzeća te stručnjaka iz poduzeća koji je dobro upoznat s potencijalnom

primjenom u poslovanju. Na čelu tima se nalazi ključna osoba iz menadžmenta koja ne mora izravno

raditi na projektu, ali ga treba podržati te pomoći u rješavanju mogućih teškoća, koje mogu biti

povezane uz pristup podacima, pripremu podataka i primjenu rezultata u praksi.

5. Priprema podataka

Obuhvaća određivanje potrebnih podataka, transformaciju i uzrokovanje te vrednovanje podataka.

Određivanje potrebnih podataka- podaci mogu biti pohranjeni u različitim oblicima. Tipični podaci su

transakcijska baza podataka i baza klijenata.

6. Izvori podataka za otkrivanje znanja

Najčešće su to relacijske baze podataka ili skladišta podataka. Također, mogu se koristiti i sustavi kao

npr. POS, bankomati, telefonski razgovori i sl. Koriste se i podaci prikupljeni istraživanjem tržišta ili

vanjski izvori podataka(HROK).

7. Podaci u transakcijskoj bazi podataka i bazi klijenata

Transakcijska baza podataka bilježi podatke za svaku transakciju, pa njezin generički sadržaj sljedeći:

šifra klijenta, broj računa, vrsta, iznos i datum transakcije. Baza podataka o klijentima generički sadrži

šifru klijenta, šifru kućanstva, broj računa, ime i prezime kupca, adresu,telefon,demografske podatke,

proizvode i usluge, dosadašnje ponude i segmentaciju. Konačni rezultat je popis podataka za izradu

modela.

8. Transformacija

Priprema podataka u tablični oblik pri čemu se u stupcima trebaju nalaziti atributi, a u recima

opažanja (opažanje – klijent ; atribut - dob, spol).

Transformacija podataka se odnosi i na operacije s podacima. Također možemo i objediniti zadatke iz

transakcijske baze kako bi bili korisni(ukupan zbroj transakcija). Temeljem dostupnih varijabli iz baza

podataka računaju se varijable koje određuje stručnjak iz poduzeća.

15

9. Uzrokovanje podataka

U početku imamo velik broj podataka, no za izradu modela nam ih toliko ne treba. Koristimo

uzrokovanje kako bi odabrali manju količinu podataka potrebnih za model. Podaci se u uzorak

najčešće izabiru slučajnim uzorkom.

10. Problemi s podacima

Netipične vrijednosti su podaci koji se značajno razlikuju od ostalih podataka u bazi podataka; javljaju

se u svakoj bazi; npr. Kupci s iznimno visokim ili niskim primanjima. Netočne vrijednosti su posljedica

pogrešnoga unosa podataka u računalo. Problematični podaci odnose se na nepostojeće vrijednosti,

nejasne definicije podataka i netočne vrijednosti te postoje u svakoj bazi. Nepostojeće vrijednosti su

česte, a obično se radi o situaciji da ta kupca ne postoje neki demografski podaci. Nejasne definicije

podataka česte su kod transfera podataka iz jedne u drugu bazu podataka.

11. Metode u otkrivanju znanja

Metode za klasifikaciju koriste se za predviđanje događaja kao npr. Vraćanje kredita; koristimo stablo

odlučivanja, logistička regresija te neuronske mreže. Metoda prognoziranja koriste se za predviđanje

brojčanih vrijednosti kao npr. Iznos kupnje u sljedećoj godini na temelju dobiti, zanimanja i

dosadašnje potrošnje kupca; koristimo neuronske mreže, linearnu regresiju i metode vremenskih

serija. Metode za grupiranje koriste se za pronalaženje tipičnih skupina kao npr. Korisnici usluge

mobilnoga bankarstva; koristimo metodu analize tržišne košarice i metodu klastre analize. Najčešće

se koristi vise metoda i to uz pomoć softvera, komercijalni i otvorenog koda.

12. Tipične primjene otkrivanja znanja iz baza podataka

Predviđanje rizičnih događaja, prodaja dodatnih proizvoda postojećim klijentima, zadržavanje

postojećih klijenata, segmentacija, životna vrijednost kupca.

13. Veliki podaci

kupovi podataka koje je zbog njegove veličine i složenosti teško i vremenski zahtjevno obraditi

korištenjem aplikacija namijenjenih obradi strukturiranih podataka. Definiraju se V obilježjima:

Volumen- velika količina podataka; Raznovrsnost- različitih su oblika; Promjenjivost/Brzina- sadržaj

podataka se mijenja. Vezemo ih uz sljedeće promjene- ostvaruje se mogućnost obrade ogromnih

količina podataka odnosno podataka čitave populacije promatrane pojave; prihvaća se da veliki

podaci mogu biti neuredni ili neuredni i da se ne mora inzistirati na potpunoj točnosti podataka;

uvide dobivene analizom velikih podataka moguće je ostvariti uočavanjem korelacije medu

pojavama, a da se pritom ne utvrđuje uzročnost pojava. Podatkovanje je uzimanje podataka o pojavi

kako bi se ona mogla kvantificirati i kroz podatke analizirati(primjer- stranica teksta se digitalizacijom

pretvara u digitalni sliku, a podatkovanjem u podatkovljeni tekst-knjige, pametni telefoni s gps-

om,digitalni tragovi). Slučajevi velikih podataka- sezonska gripa, tvrtka Farecast.

16

14. Tehnologije za obradu velikih podataka

Za pohranjivanje velikih podataka koriste se NoSQL baze podataka- dokumentne baze(povezuju ključ

s dokumentima), grafovske baze(koriste se za društvene mreže), baze parova ključ-

vrijednost(najjednostavniji oblik, svaki zapis ima samo ime atributa i vrijednost atributa) i stupčaste

baze(sadrže invertirane podatka u zapis pohranjuju podatke jednog atributa). NoSQL baze su

distribuirane nerelacijske baze podataka koje podržavaju replikaciju podataka. Umjesto zahvaćanja

skupa podataka kao cjeline, skup se dijeli u manje dijelove-primjer Apache Hadoop koji omogućuje

distribuiranu obradu velikih podataka na klasteru jednostavnih poslužitelja sastoji se od MapReduce i

HDFS.

SPECIFIČNE OBRADE POTPORE ODLUČIVANJU

1. Donošenje odluka i faze u postupku

Donošenje odluka je proces izbora jednoga od nekoliko alternativnih postupaka radi postizanja

jednoga ili više unaprijed postavljenih ciljeva.

Postupak donošenja odluka prolazi kroz nekoliko faza:

Faza izviđanja problema

Faza dizajna modela odlučivanja

Faza izbora

Faza implementacije.

2. Znanje

„Znanje je skup činjenica, informacija i vještina postignut kroz iskustvo ili obrazovanje.“

3. Eksplicitno i implicitno znanje

Eksplicitno znanje je znanje koje je objektivno, jasno izraženo te se može iskazati brojkama i slovima,

pa kao takvo može biti pohranjeno i lako pretraživano uz pomoć informacijske tehnologije.

Implicitno znanje je subjektivno, zatvoreno, skriveno znanje jer je to oblik znanja koji je vrlo osoban i

teško ga je formalizirati, zabilježiti i prenijeti drugima.

4. Upravljanje znanjem

Upravljanje znanjem je koncept sustavnoga prikupljanja, pohranjivanja, organiziranja i dijeljenja

znanja u svrhu postizanja ciljeva organizacije.

5. Sustavi za potporu odlučivanja

Sustavi potpore odlučivanju su računalni informacijski sustavi koji podupiru rješavanje

nestrukturiranih menadžerskih problema s ciljem poboljšanja kvalitete donesenih odluka.

17

6. Struktura generičkog sustava za potporu odlučivanju

???

7. Osnovne skupine metoda potpore odlučivanju

Optimizacijske metode

Simulacija i modeliranje procesa

Sistemska dinamika

Metode umjetne inteligencije

Metode mekog računarstva

8. Ciljevi optimizacijskih metoda? Za kakve vrste problema su primjerene?

Dva moguća cilja: (1) maksimizacija vrijednosti rješenja i (2) minimizacija vrijednosti rješenja.

Vrste problema: (1) kada se treba pronaći optimalna vrijednost funkcije cilja uz neko ograničenje, (2)

kada je potrebno vršiti odabir unaprijed zadanih opcija uvažavajući više različitih kriterija.

Primjer: linearno programiranje ili analitički hijerarhijski proces.

9. Simulacija

„Simulacija je niz numeričkih i programskih tehnika, metoda i alata za prikaz modela stohastičkih

sustava i provođenje eksperimenata s modelima.“

Pomoću simulacijskog modeliranja rješavaju se problemi vezani uz donošenje odluka (razumijevanje

problema, analiza rada sustava, oblikovanje sustava).

Vrste simulacije: simulacijske igre,, statička simulacija, dinamička simulacija

10. Ciljevi diskretne simulacije

Diskretna simulacija opisuje promjene stanja koje se odvijaju diskontinuirano u vremenu. Rješavaju

se neki specifični problemi kao što su: izvođenje promjene stanja sustava u vremenu, simulacija

konkretnih procesa koji se natječu za posluživanje od strane resursa.

11. Ciljevi sistemske dinamike

Sistemska dinamika je metoda kontinuirane simulacije koja istražuje značajke složenih dinamičkih

sustava s povratnom vezom. Npr. ovom metodom može se istražiti kako bi odluka o promjeni

vremena isporuke proizvoda utjecala na potražnju.

12. Povratna veza

Sustav s povratnom vezom je sustav u kojemu posljedica djeluje na uzrok.

Povratne veze mogu biti:

18

Pozitivne – djeluje tako da povećanje vrijednosti promatranog elementa sustava uzrokuje

promjene koje će još više povećati taj element. Isto za smanjenje.

Negativne – djeluje tako da povećanje vrijednosti promatranog elementa sustava uzrokuje

promjene koje će konačno smanjiti taj element

13. Ekspertni sustavi

„Ekspertni sustav je inteligentni računalni program koji koristi znanje za rješavanje problema, čije

rješavanje zahtjeva visoku razinu stručnih eksperata.“

Primjena: procjena rizika poslovanja, savjetovanje u projektnom menadžmentu, pomoć u pružanju

korisničke podrške klijentima...

Elementi: baza znanja, baza činjenica, mehanizam zaključivanja, korisničko sučelje.

14. Prikaz znanja

Mehanizam zaključivanja samostalno koristi elemente znanja prilikom rješavanja problema. Zato je

važno prikazati znanje u bazi znanja na način koji je razumljiv računalu, ali i ljudskom ekspertu.

15. Metode prikaza znanja

Pravila i stabla odlučivanja.

16. Inteligentni agenti i višeagentski sustavi

Inteligentni agent je svaki entitet koji percipira svoju okolinu, planira svoje djelovanje i autonomno

poduzima radnje kako bi tu okolinu promijenio radi ostvarivanja svojih ciljeva.

Višeagentski sustav sastoji se od mnoštva pojedinačnih inteligentnih softverskih agenata. Oni kroz

međusobnu komunikaciju ostvaruju ciljeve koje samostalno nisu u mogućnosti postići. Primjer:

Production +2000 – sustav za nadzor rada proizvodne linije za proizvodnju automobila.

17. Informacijski agenti, osobni agenti, agenti za nadgledanje i nadzor - primjeri

Informacijski agenti – pretražuju, prikupljaju, nadgledaju i dostavljaju informacije. Npr agenti koji

daju preporuke za kupnju proizvoda na Amazonu.

Osobni agenti – rasterećenje korisnika na način da se smanji količina podataka koje on mora

pregledati. Primjer?

Agenti za nadgledanje i nadzor – kontrola i praćenje rada i promjena u radu različitih sustava.

Primjer?

19

18. Metode potpore odlučivanju koje svrstavamo u meko računovodstvo

To su: neizrazita logika, umjetne neuronske mreže te genetički algoritmi. Ove metode iz

nedorečenosti informacija pokušavaju pronaći približna rješenja koja mogu doprinijeti donošenju

konačne odluke. Temelje se na modelu ljudskog uma.

19. Neizrazita logika

Neizrazita logika omogućuje prikaz nepouzdanih i nepreciznih podataka i znanja na sličan način kao

što to čine ljudi.

Budući da ne postoje jednoznačne numeričke vrijednosti kojima bismo opisali pojmove „visoko“ ili

„nisko“, koristimo se neizrazitim skupovima za opis npr. kvalitete usluge.

20. Umjetna neuronska mreža

„Umjetne neuronske mreže predstavljaju skupinu algoritama za strojno učenje koji se zasnivaju na

sličnosti s radom središnjeg živčanog sustava živih bića.“

One iz skupa ulaznih podataka i pripadajućih izlaza nauče kako rješavati buduće problemske situacije.

Npr.: prepoznavanje novčanica na aparatima za kavu.

21. Genetički algoritmi

„Genetički algoritam je metoda optimizacije koja oponašanjem biološkoga evolucijskog procesa

prirodnog odabira pretražuje mogućnosti rješavanja problema s ciljem otkrivanja optimalnog

rješenja.“

U poslovanju se često koriste za određivanje strukture financijskih portfelja, strukture proračuna i za

probleme planiranja i raspoređivanja resursa.

22. Sustav za potporu odlučivanju i sustav za potporu odlučivanju u skupini

Za razliku od uobičajenih sustava za potporu odlučivanju, sustav za potporu odlučivanju u skupini

sadrži softverske aplikacije koje su prilagođene grupnom donošenju odluka, kao i procedure za

modeliranje skupine koje se mogu sastojati od softverskih aplikacija za komunikaciju i suradnju.