P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O J

Iza bankarskog sektora je godina koju bi većina njih najradije zaboravila, s re-

kordnih 5,9 milijardi kuna re-zervacija, samo stotinjak mili-juna eura dobiti i povratom na kapital višestruko manjim od, primjerice, prinosa na držav-ne obveznice. A prilično je iz-vjesno da će takva biti i 2014. Poslovno okruženje nije bolje pa je teško očekivati značajni-je pomake u pogledu loših kre-dita, a nakon lanjskog pada ka-matnih prihoda za čak 1,6 mi-lijardi kuna ove će im godine značajne iznose izbiti i efek-ti nekih zakonskih zahvata. Uz približno 700 milijuna ku-na procijenjena učinka izmje-na Zakona o potrošačkom kre-ditiranju, najnoviji udar spre-ma se sa Zakonom o kamata-ma (ZOK). Prijedlog tog zakona na Vladu bi trebao kad u Mini-starstvu financija dobiju i oči-tovanje Ministarstva pravosu-đa koje se, kako kažu u tom re-soru, još čeka.

�

ÕÕ

ÕÕ

ÕÕ

Nasuprot ZPK-u, izravni se učinci Zakona o kamatama na izbijanje kamatnih prihoda mje-re desecima milijuna kuna, kažu u HNB­u. No, osim što se kamat-ni ugriz između 50 i 100 miliju-na samo nadovezuje na druge, i u slučaju ZOK­a važniji su za-pravo posredni učinci ­ u širem i dugoročnijem kontekstu. A to

više nije pitanje likovanja ili (ne)suosjećanja s bankama s jedne strane ili, pak, iskaza socijalne osjetljivosti kroz limitiranje ka-mata na npr. minise po tekućim računima na 10,35 posto, sa sa-dašnjih 11. Hoće li novi primjer zadiranja u tržišne mehanizme za neko vrijeme otjerati dio kli-jenata banaka s legalnog na cr-

no tržište kredita, što predviđaju bankari? Ograničavanje kamata kojim se zatezne kamate u poje-dinim vrstama kredita praktički izjednačavaju s ugovornima ne stimuliraju urednost u plaćanju, a ako zatezne kamate ne sadrže kazneni element, rizici će se pri-je ili kasnije odraziti na kriterije i cijenu kredita.

aktualno

U očekivanju investicij-skog “tsunamija” Vlada je pri-je dvije godine osnovala Cen-tar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investi-cija (CEI), no kako u praksi re-alizacija ciljeva nije niti blizu zamišljenih 8,2 milijarde kuna ulaganja u projekte javno­pri-vatnog partnerstva, u idućim tjednima Vlada bi trebala odlu-čiti o sudbini CEI­a. Najizgled-nije je da će biti proglašen pro-računskim korisnikom, što će značiti i rezanje plaća zaposle-nima u Centru i mogući odljev kadrova. Prema financijskom planu, ove godine za plaće CEI izdvaja 8 milijuna kuna, dok je za intelektualne usluge predvi-đeno 10 milijuna kuna. No, ob-veze prema zaključenim ugo-

�

je iz CEI­a. Ukupno je vrijed-nost svih projekata 2,35 mili-jardi kuna, a ugovori s konzul-tantom, kako nam je potvrđe-no u CEI­u, vrijede pet godina od potpisa ugovora. Iz podata-ka je vidljivo i da se savjetnika plaća po fazama, što znači da navedeni iznos nije i konačan. Primjerice, najveći i najvrjed-niji projekt koji je dosad u CEI­ju pokrenut i ugovoren sa sa-vjetnikom je projekt Trg pravde u Zagrebu, a koji je još uvijek u fazi pregovora s potencijalnim privatnim investitorima. Pro-cijenjena vrijednost projekta je 1,35 mlrd. kuna.

Na upit što sve obuhvaća-ju usluge savjetovanja, pred-sjednik uprave PPP Centra Saša Marenjak, navodi kako su one definirane Zakonom i Uredbom o JPP­u, a obuhva-ćaju pripremu projekata, ana-lizu stanja postojeće doku-mentacije, izradu procjena ukupnih životnih troško-

va, te među ostalim i ugovor-ne dokumentacije, standarde usluga, mehanizme plaćanja. No, savjetnik je aktivan i u fa-zi odabira partnera, te potom obavlja i nadzor gradnje i pr-ve dvije godine uporabu izgra-đenih objekata. “Pružene su usluge financijskog, tehničkog i pravnog savjetovanja u pri-premi JPP projekata i svaki Po-jedinačni ugovor ima predvi-đeni rok trajanja od 5 godina, ističe Marenjak, prema čijim ri-ječima postojeći ugovor o sa-vjetovanju CEI­a istječe u srp-nju i neće biti obnavljan. No, savjetovanje se, dakle, nastav-lja i u nardnim godinama, su-kladno ugovoru, s razlikom da će se isplate, prelaskom CEI­a u okvir Ministarstva gospodar-stva, obavljati izravno iz prora-čuna. Y

vorima, a najpoznatiji je onaj o savjetovanju zaključen 2012. sa zagrebačkom tvrtkom PPP Centar, ostaju i nakon prelaska na državne jasle.

Prema procjenama proje-kata s početka suradnje taj je savjetnik trebao pobrati oko 90 milijuna kuna. No, dosad je, kako nam je potvrđeno u CEI­u, sklopljeno sedam ugo-vora za različite projekte, od školstva, zdravstva do pravo-suđa, pri čemu u pod jednim projektom može biti obuhva-ćeno i više objekata, a savjetni-ku je plaćeno ukupno 5,98 mi-lijuna kuna bez PDV­a. Najveći dio od toga isplaćen je u 2012., kada je za savjetovanje na četi-ri projekta plaćeno 2,9 miliju-na kuna. Lani je taj iznos za tri projekta bio niži, 1,89 milijuna kuna, a ove godine za savjeto-vanje je plaćeno 1,15 milijuna kuna za dva projekta. .

“Svi navedeni JPP projekti su u tijeku, u rasponu od struk-turiranja i pripreme projekata do provedenog javnog nad-metanja za odabir privatnog partnera”, odgovoreno nam

aktualno

U konačnici, to je i priča o bijegu kapitala stra-nih investitora iz bana-

ka, sa svim što to u iole duljem roku znači za cijenu novca i op-ćenito uvjete financiranja gos-podarstva. Dovoljno je reći da su samo u protekle dvije godi-ne banke ostale kraće za više od 20 milijardi kuna depozita i kredita banaka majki, čime su se smanjili na nešto više od 50 milijardi.

Sve u svemu, Zakon o ka-matama je prije svega još jedan politički, a ne ekonomski mo-tiviran zakon. Za početak, nje-govo je donošenje obrazlože-no namjerom i tehničkom po-trebom da se reguliranje kama-ta objedini u jednom zakonu, a već važeći ZPK nije u potpunom suglasju s tom misijom. To što se u javnosti, osim iz udruže-nja banaka, čulo jako malo ko-mentara, pokazuje s jedne stra-ne apatiju, a s druge zaokuplje-nost centralnih i poslovnih ban-kara krupnijim problemima ko-ji se mjere milijardama kuna.

U Ministarstvu financija kažu kako tijekom javne raspra-

ponedjeljak objaviti tu odlu-ku. U pozivu, koji smo dobili, AZTN potvrđuje da će, prema Zabinom prijedlogu, HT dobiti zeleno svijetlo za preuzimanje kontrole nad Optimom.

“Agencija će u ponedjeljak predstaviti rješenje o uvjetno dopuštenoj koncentraciji HT­a i Optime, a to će objaviti šef agencije Mladen Cerovac, nje-gova zamjenica, zatim vodite-ljica Odjela za koncentracije i glavni ekonomist Agencije”, poručuju iz AZTN­a.

Prema usvojenoj predste-čajnoj nagodbi, HT će idućih

pet godina upravljati Optima telekomom i za to će biti pla-ćen kroz dugoročni hibridni fi-nancijski instrument Manda-tory convertible Loan. Njegova nominalna vrijednost procje-njuje se na 136,4 milijuna ku-na, a HT ga po isteku ugovo-ra sa Zabom može naplatiti u novcu ili preuzimanjem do 20 posto udjela u Optimi.

I dok Zaba, koja drži 42,5 posto Optime, i HT, s potenci-jalnih 20 posto udjela, tvrde da im je po isteku roka cilj zajed-no prodati večinski paket stra-teškom ulagaču, konkurencija

Zoran Kežman, aktualni direktor veleprodaje Hr-vatskog telekoma bit će

novi predsjednik Uprave Opti-ma telekoma, doznaje Poslov-ni dnevnik. Službenih infor-macija iz HT­a nema, jer, ka-ko doznajemo, kompanija ne želi ništa komentirati prije ne-go Agencija za tržišno natje-canje (AZTN) objavi odluku kojom dopušta HT­u preuzi-manje kontrole nad najvećim konkurentom u fiksnim komu-nikacijama.

AZTN je u petak poslao novinarima obavijest da će u

��

strahuje da je riječ tek o odgo-đenom preuzimanju. Tvrde da će HT preuzeti Optimu kao što je TDR preuzeo TDZ. Upravo je stoga konkurencija, prevođena Vipnetom, vrlo složno nastu-pila prema AZTN­u.

Zoran Kežman, koji će pre-uzeti kormilo Optime, struč-njak je baš za ono područje gdje bi operater trebao napra-viti najviše ušteda kako bi mo-gao servisirati preostale dugo-ve. U HT je došao iz IBM­a pri-je deset godina, a u HT­u je ra-dio i kao direktor prodaje gra-đanima i tvrtkama. Y

ve o zakonu nije bilo značajnijih primjedaba. Iz HUB­a ističu da su uputili 16 primjedaba, i teh-ničkih i suštinskih, te šest pri-jedloga za poboljšanje prijedlo-ga. No, banke su zainteresirana strana, pa se njihove primjed-be relativiziraju kao negodova-nje onoga koji gubi. Središnja banka se, kao i u slučaju ZPK, uglavnom drži dalje od medija kad su posrijedi ocjene zakon-skog prijedloga. Viceguverner Damir Odak smatra, doduše, da je za ono što je doista treba-

lo zakonski urediti ­ a to je pi-tanje odgovarajućeg parametra za utvrđivanje zatezne kamate, jer eskontna stopa HNB­a to ni-je ­ nije niti trebalo ići na izradu novoga zakona. Dovoljna je bila intervencija u postojeće zakone. Time je iskazao i rezervu prema državnom arbitriranju u određi-vanju kamata, odnosno zadira-nju u mehanizme tržišta.

“Hrvatska će sutra imati najbolju kvalitetu kredita. Samo će odlikaši moći do njih”, po-malo cinično komentirao je je-dan drugi financijaš koji smatra da prijedlog banaka o više za-teznih kamata (prema vrstama kredita), što je slučaj u više eu-ropskih zemalja, ima smisla jer one moraju imati kaznenu di-menziju u odnosu na ugovorne kamate. “To možda uz današnje uvjete na financijskim tržištima ne dolazi do izražaja, ali za ko-ju godinu itekako bismo mogli vidjeti zašto pri donošenju za-kona stvari treba sagledavati dalekosežnije”, kaže naš sugo-vornik. Y

Zagreb Hrvatskoj ne bi smetala javnost postupka utvrđivanja granice sa Slove-nijom pred Arbitražnim sudom, ali za takvu bi odluku trebalo promijeniti Ar-bitražni sporazum, što bi bilo otezanje postupka, ocijenila je jučer u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih poslova Ve-sna Pusić slovensko inzistiranje na to-me da usmeni dio postupka bude javan. “Što se Hrvatske tiče, može biti kako god tko hoće, ali arbitražni je sporazum me-đunarodni ugovor i po njemu ne može biti kako se tko sjeti, a u njemu je de-finirano da je procedura zatvorena za javnost”, rekla je Pusić nakon semina-ra Mladih HNS­a. “Svaka promjena po-drazumijevala bi postupak koji je jed-nak postupku donošenja, a u Hrvatskoj i Sloveniji sporazum je ratificirao parla-ment, a u Sloveniji je prošao i na refe-rendumu.

Zagreb Porezna uprava objavila je da će pr-ve isplate poreza na dohodak za 2013. godi-nu početi isplaćivati od kraja travnja, odno-sno početka svibnja. Poreznu prijavu preda-lo je 688.588 građana, nešto manje nego lani. Porezna procjenjuje da će ove godine država morati vratiti oko 1,1 milijardu kuna poreza Lani je vratila 1,04 milijarde kuna preplaće-nog poreza na račune 548 tisuća građana dok je 74,5 tisuća građana moralo nadoplatiti po-reza za 290 milijuna kuna. Najviše poreznih prijava zaprimili su poreznici u područnom uredu Zagreb 122.663. Slijedi Split sa 81.399 prijava te Osijek s 53.728 i Rijeka s 51.313 pri-java. Najmanje u Gospiću 14.394 prijave.

aktualno

Nakon što su razvili oz-biljnu proizvodnju oružja, vlasnici karlo-

vačkog HS Produkta sprema-ju se otvoriti i tvornicu pješač-kog streljiva. O investiciji vri-jednoj između 40 i 50 milijuna eura u petak su prilikom obi-laska već etablirane tvornice HS produkta razgovarali pre-mijer Zoran Milanović i mini-stri obrane i unutarnjih poslo-va sa Željkom Pavlinom, direk-torom HS Produkta.

Prema tamo izrečenim procjenama, nova bi se tvor-nica mogla otvoriti kroz tri go-dine i to u nekoj od napušte-nih vojarni u okolici Karlovca, a kako bi bila što bliže postoje-ćoj tvornici HS Produkta.

“Ministarstvo obrane po-država inicijativu da se sagra-di tvornica streljiva, jer bi u tom slučaju Hrvatska posta-la neovisna o njegovu uvozu. Također, vrlo nam je važno što HS produkt tu namjerava za-posliti između 70 i 100 ljudi”, izjavio je za Poslovni dnevnik Ante Kotromanović, ministar obrane RH.

Prema petogodišnjem pla-nu nabave, HV­u i policiji treba 20 milijuna metaka.

“Kupimo li streljivo rađe-no prema NATO standardu, potrošit ćemo oko 60 miliju-na kuna, a ako se odlučimo za

Ukupna vrijednost poljo-privredne proizvodnje

lani je iznosila oko 21 mlrd. kuna, pri čemu se najzna-čajniji dio odnosi na sto-čarstvo, oko 35 posto, rekla je pomoćnica ministra po-ljoprivrede Zvjezdana Bla-žić na predstavljanju izvje-šća Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) za 2013. Na-stavljen je pad broja isporu-čitelja mlijeka, ali raste kva-liteta mlijeka. Više od 95% isporučenog mlijeka prvog je razreda, istaknula je Bla-žić. Ravnatelj HPA Zdravko Barać rekao je da je broj is-poručitelja mlijeka sa 14.874 u 2012. smanjen na 12.639, a proizvodnja mlijeka sma-njena sa 602 milijuna litara na 504 milijuna litara. Na-stavljen je trend smanjiva-nja broja krava, negdje za 11 tisuća, ili za oko 5,5 po-sto, na 180,9 tisuća.

U prva tri mjeseca otvore-no je 2778 novih tvrtki,

a 3083 su ugašene, pokazuje analiza tvrtke Bisnode Hr-vatska. U usporedbi s pret-hodne dvije godine, prvi se put bilježi negativan trend u odnosu broja zatvorenih i ugašenih tvrtki: 2013. je u prvom tromjesečju otvo-reno 4197, a ugašeno 2857 tvrtki, a godinu ranije otvo-reno je 2156, a zatvorene 744 tvrtke. Negativan trend bilježi se i kod broja podu-zeća koja su ušla u bloka-du: dok su u prvom kvar-talu 2012. godine 7174 tvrt-ke ušle u blokadu, a godinu nakon toga 6409, u prva tri mjeseca ove godine bilo ih je 7185. S 28,6 posto udjela u broju novoblokiranih su-bjekata očekivano prednja-či grad Zagreb, kao regija s najvećim brojem poslovnih subjekata. U broju subjeka-ta izašlih iz blokade Zagreb imao udio 28,8 posto.

tvornicu Prvi partizan iz Užica cijena bi bila 45 milijuna kuna. Svakako je bolje da taj novac ostane u Hrvatskoj, koja bi se tako od uvoznika preobrazila u izvoznika streljiva. Realizira li se projekt, MORH i MUP volj-ni su s HS produktom potpisa-ti dugogodišnje ugovore, kako bi proizvođač dobio sigurnost za plasman svog streljiva u pr-vih par godina rada tvornice ”, dodao je Kotromanović.

HS Produkt 97 posto svo-jih proizvoda izvozi na stra-na tržišta, a ovako će dodatno proširiti ponudu.

“Tvornica će biti opre-mljena vrhunskom tehnolo-gijom s NATO certifikatom i

��

Orbico u vlasništvu Bran-ka Roglića u postupku je preuzimanja većin-

skog udjela u poljskoj tvrtki Navo Polska Grupa Dystrybu-cyjna (PGD). Ugovor je pred poljskim Uredom za natjeca-nja i zaštitu potrošača.

Riječ je o stjecanju 70 po-sto udjela, te preuzimanje obuhvaća najveći dio NAVO grupacije: NAVO PGD Sp. z o.o., Futuria Nostra Sp. z o.o., Laboo Sp. z o.o., Integra Nova

Sp. z o.o. U novoj grupaciji NA-VA ORBICO Marek Sobieski i Jozef Jadach nastavit će djelo-vanje kroz Nadzorni odbor, a Roman Gajczewski ostaje na sadašnjoj poziciji dopredsjed-nika tvrtke. NAVO PGD djeluje samo u Poljskoj, lani je zabilje-žio je promet od 215 milijuna eura i zapošljava 600 ljudi.

Orbico posluje u 17 zema-lja srednje i zapadne Europe. Lani je imao 863 milijuna eu-ra prihoda, a zapošljava 3000

ljudi. Obje tvrtke imaju fokus na široku lepezu markirane ro-be široke potrošnje u više kate-gorija: ljepota i zdravlje, kemija kućanstvo, farmaceutski proi-zvodi i kućanski aparati. Na ne-kim regionalnim tržištima, Or-bico distribuira hranu, igračke, odjeću i cigarete, a u Poljskoj je distribuirao proizvoda iz Wella Professional branda. Orbicov strateški cilj je biti vodeća tvrt-ka za distribuciju u Europi, po-ručio je Roglić. Y

�

cjenovno će biti konkurentna zbog nižih cijena rada od onih primjerice u njemačkim tvor-nicama”, nadodao je ministar obrane.

U izjavi za medije direk-tor HS Produkta Željko Pavlin rekao je da ta ideja nije nova, “no sada je projekt ušao u oz-biljniju fazu. Sada se mora vi-djeti kakav će u konačnici biti oblik vlasništva u tvrtki koju bi trebalo osnovati. Sigurno se ni-šta ne može preko noći obavi-ti, potrebne su dvije­tri godine da tvornica počne raditi i izvo-ziti”, rekao je Pavlin.

Proizvodnjom streljiva u Europi se sada bavi svega ne-koliko država.

“Danas u Europi tvorni-ce koje rade streljivo nemaju dovoljno kapaciteta. Iz našeg iskustva možemo reći da pla-ćamo unaprijed i čekamo po šest mjeseci streljivo koje će doći za naše potrebe”, dodao je direktor HS Produkta.

“Hrvatska je premala za jednu takvu tvornicu tako da je potrebno, i prije nego što započne proizvodnja, riješi-ti izvoz i naći kupce streljiva”, zaključio je direktor Pavlin.

U proizvodnju hrvatske puške i pištolja uključeno je 1800 zaposlenika HS Produk-ta, čiji vlasnici godišnje ulože u razvoj između 50 i 100 mili-juna kuna. Y

aktualno

U stečaju davno propa-le Krapinske tekstilne industrije svi su vje-

rovnici stopostotno namiri-li svoja potraživanja još pri-je osam godina, pa bi za njih taj stečaj trebao biti i te kako davno uspješno završena pri-ča, no odjednom im se smije-ši novo stečajno bogatstvo. Ri-ječ je o iznosu od oko 5,7 mi-lijuna kuna, koliko će to drža-vu stajati.

Mehanizam koji je, pak, omogućio jedinstvenu no-vu rundu namirenja zapra-vo je klasičan. Rezervirana su sredstva na početku stečaja za spornu tražbinu i parnicu s državom, a sad se oslobađa-ju za namirenje stečajnih vje-rovnika jer je stečajni upravi-telj Zdravko Mitak pravomoć-nom presudom pobijedio dr-žavu. Bez milijuna, konkretni-je, ostaje Hrvatski zavod za mi-rovinsko i invalidsko osigura-nje. Mitak je za Poslovni dnev-nik izjavio da je riječ o parnici za utvrđenje tražbina po osno-vi mirovinskog doprinosa te je

�

Čini se, međutim, da po-srijedi može biti prvi slučaj u Hrvatskoj po tome što će na kraju, ako ostane viška nov-ca, profirati vlasnik Krapin-ske tekstilne industrije. Tko je on bio, zapravo je lakše pi-tanje od toga tko je on danas. Stečajni upravitelj navodi da je bivši vlasnik propale kra-pinske tekstilne tvrtke bio iz-vjesni Rilović za kojim je, ka-že, bila raspisana tjeralica, no tvrdi da će se to pitanje utvr-đivati kad dođe na dnevni red. Drugim riječima, ako ostane novca nakon naknadne dio-be.

“Utvrdit će se tko je vla-snik iz upisa u sudski registar, no moguće je i da vlasnik da-nas nije onaj tko je upisan. Vidjet će se, naime, je li bilo transakcija”, kaže Mitak alu-dirajući na mogućnost pro-mjene vlasništva.

Izvješće o uspješnoj pra-vomoćno okončanoj parnici on je predao Trgovačkom su-du u Zagrebu sredinom ožujka i već je obrađeno. Stečajna sut-kinja Nada Kraljić, inače odne-davno zadužena za postupa-nje u tom predmetu, donije-la je rješenje koje otvara vrata vjerovnicima, ako se sjete pri-javiti svoju tražbinu, a ostane li višak, bit će to prvi slučaj da se nakon propasti tvrtke iz steča-ja namiri i vlasnik. Y

talj” Mitak je potvrdio poručivši da svi verovnici koji su sto po-sto namirili svoje tražbine tre-baju pratiti Narodne novine, u kojima će Trgovački sud u Za-grebu objaviti poziv da prijave svoje tražbine. No, nije htio ot-kriti tko su, primjerice, pored radnika i države, ostali vjerov-nici sretnici. Stečajni upravitelj smatra da isticanje nekih ime-na ne bi bilo moralno s njego-ve strane te da bi predstavljalo pogodovanje.

“Svaki vjerovnik koji iska-že interes i poduzme potreb-ne radnje moći će se namiriti za tražbine nižih isplatnih re-dova, a ne bih nikoga isticao. To znači da tražbine trebaju prija-viti nakon što sud objavi po-ziv, u suprotnome neće ostva-riti svoje pravo”, rekao je Mitak, dodajući da očekuje brzo po-stupanje suda.

Procedura vezana uz na-knadnu diobu nakon okonča-nih parnica nije rijedak slučaj. Za razliku od toga, po raznim parametima po kojima se ste-čajevi inače mjere ovaj stečaj jest. S jedne strane, što je Mitak potvrdio, stopostotno namire-nje vjerovnika jest rijetkost, ali tvrdi da “to ovisi o stanju ste-čajne mase, a ne o stečajnom upravitelju”.

“Proizvodnja je bila obu-stavljena prije nego što je stečaj otvoren, a imovina nije bila op-terećena hipotekama”, objaš-njava Mitak.

Dok milijarde kuna plu-taju u financijskim sfe-rama, banke i podu-

zetnici nastavljaju prebacivati lopticu tko je kriv(iji) što nema kreditiranja. Posljednja u nizu poduzetničkih zamjerki nisu ni cijena ni dostupnost novca, već prekratki rokovi dospijeća koje banke nameću po princi-pu “uzmi ili ostavi”.

“Poduzetnici se žale da su dospijeća kredita prekratka da bi se na njih s postojećim ra-zinama prihoda u krizi mogli razumno obvezati. Zato ih i ne dižu”, prenosi iskustva malih poduzetnika predsjednik isto-imene Udruge pri HUP­u Pe-tar Lovrić. Iz banaka takve in-formacije ne opovrgavaju.

“Imamo jako veliku ročnu ne-usklađenost aktive i pasive, odnosno depozita i kredita, prije svega zbog kratkih roko-va dospijeća depozita. Dugo-ročne depozite tražite pove-ćalom, a prosječni rok oroče-nja građana je manji od godine dana. Usto, bez obzira na rok, klijent može u bilo kojem roku doći na šalter i tražiti novac jer mu to omogućuje regulativa”, kaže jedan bankar poručujući tvrtkama da se ne trebaju na-dati skorim promjenama.

Neslužbeno iz središnje banke poručuju da su to “izgo-vori banaka nesklonih riziku”.

“Definicija bankarskog posla ročna je transformacija, odnosno pretvaranje mnoštva

kratkoročnih depozita u du-goročne kredite. Prijevreme-no razročavanje nije novost, no unatoč njemu, ne treba za-boraviti da su depoziti stanov-ništva najstabilniji izvori ban-ke. Ako ne želite kreditirati, zategnete uvjete odobravanja poput skraćivanja rokova ot-plate da demotivirate klijen-ta da uopće podigne zajam”, kaže dobro upućeni izvor iz HNB­a.

Regulator tu nema puno prostora jer je riječ o poslovnoj politici pojedine banke, razini loših kredita koju ima u knji-gama, a koji direktno određuju (ne)sklonost riziku, a ne treba ignorirati ni činjenicu da kraća dospijeća daju veći prostor za

strateške zaokrete banke na tr-žištu s malim potencijalom.

U protekle dvije godine najviše su se skratila dospi-jeća korporativnih kredita iz-među jedne i pet godina. Kra-jem 2010. takvi krediti činili su gotovo trećinu svih plasiranih tvrtkama, da bi u siječnju ove godine njihov udio pao na če-tvrtinu. Udio kredita do godi-nu dana smanjio se za 3 po-stotna boda, a udio onih s ro-kom duljim od pet godina po-većao za 11 postotnih bodo-va. Oročeni depoziti u banka-ma porasli su za gotovo 10 mi-lijardi kuna, pri čemu je udio oročenih do godine dana pao više od 11 bodova, a za toliko su narasla dulja oročenja.

minimalizirajući njezin značaj dodao: “Nije to ništa posebno, ni prva ni zadnja koja se vodi protiv RH”.

Presuda otvara vrata vjerovni-cima da namire tražbine, pri-

mjerice, po osnovi posebnih vr-sta kamata ­ onih koje teku od utvrđenja tražbina do njihove isplate, kao i troškova prouzro-čenih stečajem. Točnije, riječ je o tražbinama nižih isplatnih re-dova koje se inače gotovo nikad u stečaju ne namiruju. I taj “de-

aktualno

Zaoštravanje sukoba na relaciji Rusija - Ukrajina europsku bi ekonomiju

moglo povući natrag u stanje stagnacije te utjecati na od-nos snaga Europe i Sjedinjenih Američkih Država na ekonom-skom polju. Naime, Raiffeisen Bank International (RBI) pred-viđa rast eurozone za 1,5 po-sto, međutim njihovi analitiča-ri upozoravaju da bi eskalaci-ja sukoba uz oštre gospodar-ske sankcije veoma nepovolj-no djelovala na raspoloženje za privatna ulaganja.

“To bi eurozonu moglo staja-ti i do jednog postotnog bod kumulativnoga rasta BDP­a tijekom sljedeće dvije go-dine, uz odgovarajuće pre-lijevanje negativnih utjeca-ja na tržišta kapitala”, poru-čuje Valentin Hofstätter, vo-ditelj Odjela istraživanja trži-šta obveznica i valuta Raiffei-sen Bank Internationala.

Korekcija rasta za jedan postotni bod značila bi povra-tak u stagnaciju jer bi se gos-

podarstvo eurozone ‘vrtjelo’ oko pozitivne nule.

Bolja očekivanja za euro-zonu nema ni konzultanska tvrtka Ernst&Young koja pred-viđa da će gospodarstvo euro-zone u 2018. godini porasti za svega pet posto u usporedbi s njegovim vrhuncem zabilje-ženim prije krize u prvom tro-mjesečju 2008. godine. S dru-ge strane, Ujedinjenom Kra-

ljevstvu i Sjedinjenim Ame-ričkim Državama najavljuju rast za 12, odnosno 23 posto u istom razdoblju.

Problematično je to što europsko gospodarstvo sta-gnira dok drugi dijelovi svije-ta ubrzano rastu. Oštra zima u Sjedinjenim Američkim Dr-žavama jedini je čimbenik ri-zika za ostvarenje predviđe-nog rasta američkog gospo-

ključna novina je destinacijski menadžment, pri čemu želi-mo prvenstveno ojačati razvoj destinacija na regionalnoj ra-zini”, najavljuje ministar tu-rizma Darko Lorencin.

Zamišljeno je da većina od tristotinjak postojećih tu-rističkih zajednica preraste u destinacijske menadžment organizacije (DMO). No, oto-ci, recimo, više neće moći imati po dvije, tri turističke zajednice već, umjesto toga, jednu destinacijsko menad-žment organizaciju. U desti-nacijsku menadžment organi-zaciju prerast će i županijske

turističke zajednice na konti-nentu, a plan je oformiti deset novih, regionalnih DMO­a. Te nove dobili bi Zagreb, Središ-nja Hrvatska, Slavonija, Istra, Kvarner, Lika–Karlovac, Dal-macija–Zadar, Dalmacija–Ši-benik, Dalmacija–Split i Du-brovnik. Male turističke za-jednice, s prihodima nedo-statnim za samostalno funk-cioniranje, gase se, a zaposle-nici će nastaviti raditi turistič-ke poslove niže razine u turi-stičkim društvima ili informa-tivnim centrima.

Posao Glavnog ureda HTZ­a, pak, suzio bi se prven-

Turističke zajednice, ka-kve je prije dva deset-ljeća osmislio i ustrojio

dugogodišnji direktor Glav-nog ureda HTZ­a Niko Bulić, uskoro će doživjeti temeljiti re-dizajn. Prekrajanje će biti sve-obuhvatno, pripremaju se iz-mjene čak tri zakona: o turi-stičkim zajednicama, boraviš-noj pristojbi te o članarinama turističkih zajednica.

Pravac promjena je po-znat, no u Ministarstvu turiz-ma do 22. ovog mjeseca pri-maju sugestije svih zaintere-siranih za budući ustroj TZ­a. “Vrijeme je za promjene, a

darstva od 2,5 posto pa ana-litičari RBI­a ne sumnjaju da će se taj rast i ostvariti. Naime, Sjedinjenje Američke Države imaju slabije izravne gospo-darske veze s Rusijom i neovi-snije su o izvozu ruskih ener-genata nego Europska unija.

U idućim mjesecima američko tržište rada značaj-nije će se oporaviti iako je kra-jem prošle godine zabilježe-

��

�

stveno na marketing i strateš-ko planiranje, te promociju i brigu o brendu. Na razini regi-ja će se, kako je zamišljeno, ta-kođer strateški planirati, baviti marketingom, provoditi istra-živanja, a moguće je i udruži-vanje DMO­a koji bi onda za-jednički tiskali promo­mate-rijale, nastupali na sajmovi-ma i sl. Destinacijske menad-žment organizacije trebale bi, pak, snažnije uvezati pred-stavnike javnog, privatnog i civilnog sektora na lokalnoj razini. S najviše novca, s izu-zetkom Glavnog ureda, raspo-lagat će regionalni DMO­i. Y

na rekordno niska nezapo-slenost s tek 7,7 posto Ame-rikanaca koji nisu mogli na-ći posao. S druge strane u Ernst&Youngu su uvjereni da će stopa nezaposlenosti u eu-rozoni sa sadašnjih 12 posto postepeno pasti na 11 posto tek u 2018. godini.

Dobra vijest je da odno-si snaga u gospodarstvu ne-će bitnije utjecati na odnose snaga na relaciji dolar-euro. Tako RBI tvrdi da postoji pro-stor za aprecijaciju dolara, ali ne vjeruju u njegov snažni-ji rast jer je sukob oko Krima povećao zabrinutost da bi Ru-sija u slučaju eskalacije mo-gla prodavati svoje dolarske pričuve.

Loša situacija u Europi mogla bi se snažno odraziti na do-maće gospodarstvo. I bez do-datnih utjecaja ono je izuzet-no labilno pa analitičari na-javljuju produljenje recesije na šestu godinu. Ernst&Young očekuje pad BDP­a od 0,1 po-stnog poena, a neki analiti-čari poput Hrvoja Stojića dr-že da će pad biti i dublji – 0,7 postotnih poena.

Uz rast turizma i izvo-za koji će se odvijati sporo zbog smanjene potražnje di-ljem Europe, u 2015. godini se predviđa rast od svega 1,7 po-sto, te 2,5 posto u periodu od 2016. do 2018. godine, poka-zuje analiza Ernst&Younga. Y

aktualno

Ferenc Horváth, član je uprave i izvršni potpred-sjednik MOL­a zadužen

za downstream. Upravo taj dio naftnog biznisa predstav-lja područje najvećeg prijepo-ra između Vlade RH i mađar-ske kompanije u upravljanju Inom. Horváth je ujedno i član Nadzornog odbora Ine. U inter-vjuu za Poslovni dnevnik govori o budućnosti hrvatskih rafine-rija, ali i komentira istragu oko nabave sirove nafte u Ini.

Da bismo odgovorili na pitanje o budućnosti, moramo se prvo nakratko vratiti u prošlost. Raz-doblje od 2003. do 2007. godine često se naziva ‘zlatnim dobom downstreama’. Kupovale su se rafinerije, ulagalo se u njihovu modernizaciju, a sve zbog do-bre situacije na tržištu. Cijena nafte je bila relativno niska, a potrošnja derivata rasla. U ta-kvim okolnostima rafinerijski biznis bio je profitabilan. Tada je i MOL planirao znatna ula-ganja u povećanje svojih rafi-nerijskih kapaciteta. No naža-lost, izbijanjem svjetske gospo-darske krize, zlatno doba je za-vršilo. Nafta je poskupila, a po-trošnja naftnih derivata u Euro-

�pi počela nezadrživo padati. U takvim okolnostima, pritisak na poslovanje rafinerija je postao iznimno velik. Primjerice, samo zbog veće cijene nafte koju tro-še u svojim unutarnjim proce-sima, troškovi rada MOL­ovih rafinerija na godišnjoj razini u odnosu na zlatno doba danas su veći za 400 milijuna dolara. Dakle, u takvom okruženju do izražaja su došle kompetitivne razlike između rafinerija. Veći-na europskih kompetitivnih ra-finerija svoju su modernizaciju završile do 2003.,odnosno naj-kasnije do 2005. godine. U Ini, pak, što se tiče modernizaci-je rafinerija, praktički ništa ni-je napravljeno do 2003. Kad se s tim procesima krenulo, izbila je kriza i nestalo je tržište koje bi takva ulaganja učinila finan-cijski isplativima. Najveći pad potrošnje zabilježen je upravo u meditaranskom bazenu, tržištu na koje su orjentirane Inine ra-finerije. Dakle, Ina je propusti-la povoljan termin za ulaganje u svoje rafinerijske kapacitete. Nije u tome jedina, rijetko tko je 2006. ili 2007. predvidio ova-kvu krizu. No, sad smo tu gdje jesmo i takvim okolnostima, Ina mora pronaći način kako da op-timizira i prilagodi svoju proi-zvodnju takvoj situaciji.

Optimizacija prvenstveno znači poboljšanje proizvodnih proce-sa. Za svaku naftnu kompaniju danas je iznimno skupo poslo-vati s prevelikim kapacitetima. Samo u nekoliko godina nakon izbijanja krize, Inine rafinerije su baš zbog takvog načina po-

slovanja izgubile oko milijardu dolara. Optimizacija nužno ne podrazumijeva zatvaranje rafi-nerija, iako je to realnost od ko-je se ne može pobjeći. Nakon niza zatvaranja rafinerija u Eu-ropi, procjene su kako još uvi-jek postoji između 20 i 30 posto viška kapaciteta. Kako je kon-kurencija prekomorskih zema-lja i Rusije sve jača, to je pro-blem koji će u budućnosti teš-ko nestati sam od sebe.

Mi se time ne bavimo. Ja sam zadužen za poslovanje rafi-nerija na razini Grupe, no ne miješam se u odluke lokalnih kompanija. Kakva god da bu-de, odluka o budućnosti Ini-nih rafinerija bit će donesena izravno od strane Inine Upra-ve, Odbora izvršnih direktora i Nadzornog odbora. Dakle, od-luke o Ini donose se u Zagrebu. Ja sam član Nadzornog odbora Ine i u toj funkciji sudjelujem u razmatranjima o optimizaci-ji Ininih rafinerijskih procesa. Rade se brojne analize i traže moguća rješenja. Ono što je u ovom trenutku jasno jest to da je trenutni kapacitet Ininih ra-finerija prevelik s obzirom na tržište. Inine rafinerije imaju kapacitet od 7,5 milijuna tona, a tržište koje Ina čak uz pove-ćani izvoz može opskrbljivati iznosi oko 3,5 milijuna tona.

Ne znam otkuda te tvrdnje da MOL Ini ne dozvoljava poslova-nje na nekim tržištima. To iona-ko tvrde samo dva­tri tzv. naf-tna stručnjaka koji očito rade u interesu politike. Kao i u slu-čaju rafinerija, odluke o tome gdje će prodavati svoje proizvo-de u potpunosti je prepuštena upravljačkim strukturama Ine. Ako Ina ne prodaje svoj benzin ili dizel u Srbiji, to nije zato što joj to netko ne dozvoljava, već

zato što na tom tržištu ne mo-že konkurirati.

U Srbiji trenutno niti MOL ne prodaje benzin, jer su cijene na tom tržištu takva takve da nam se izvoz ne isplati. Inače, po-stoje i službeni sporazumi iz-među MOL­a i hrvatske vlade po pitanju poslovanja na trži-štima regije i mogu reći kako MOL nije prekšrio niti jednu odredbu koje oni sadrže. Ina o izvozu odlučuje autonomno, a te odluke bi trebala donosi-ti temeljem poslovnih načela, a ne politike.

Kad sam rekao da se Ina ili bilo koja druga kompanija u MOL grupi mora voditi temeljem poslovnih načela, to ne znači da se radi samo o interesima MOL­a već i svih drugih dioni-ka i dioničara, uključujući i dr-žavu. Optimalno rješenje nije ono koje je kratkoročno finan-cijski najisplativije. Za strateš-ka rješenja mora se razmišljati dugoročno i uzeti u obzir utje-caje koje će takve odluke ima-

ti na ekonomiju, pa i šire druš-tvene događaje.

Nabava nafte je osjetljiva te-ma u svakoj naftnoj kompani-ji. Radi se o milijunskim ugovo-rima pa je evidentno da se taj dio poslovanja mora tretirati s posebnom pažnjom. U ovom slučaju, mislim da je opet nuž-no razdvojiti glasine od činje-nica. Najnovije glasine su da je Inin proces nabave nafte loš i netransparentan, da se odluke donose u Budimpešti i da na taj način MOL svake godine krade 5 do 10 milijuna dolara iz Ine. Prije nego što je MOL preuzeo upravljanje kompanijom glasi-ne su, pak, bile da je Interina u Londonu, preko koje je Ina ta-da nabavljala naftu, bila plat-forma za isplatu bogatih upit-nih honorara tadašnjim nekim menadžerima i financiranje nji-hovog luksuznog životnog stila. No činjenice – one koje su pro-vjerljive – su sljedeće: tijekom posljednjih nekoliko godina provedeno je više revizija pro-cesa nabave nafte u Ini i svaka od njih, uključujući posljednju koju je napravila ugledna bri-tanska kompanija, pokazala je da su procedure u Ini potpuno u skladu s najboljom svjetskom praksom, da je nabavna cijena nafte bila tržišna, a da je Ina od suradnje s MOL Tradeom ima-la koristi.

aktualno

Godišnje hrvatsko trži-šte konzumira 600 ti-suća pršuta od čega svi

lokalni pršutari proizvedu tek oko 250 tisuća. Samo taj po-datak dostatan je argument da su ambiciozni planovi klastera Hrvatski pršut i te kako održi-vi naglasio je njegov predsjed-nik Darko Markotić na prvoj zajedničkoj prezentaciji kla-stera, održanoj ovaj vikend u okviru Hrvatskog festivala hra-ne i pića.

Klaster je osnovan krajem prošle godine i već je okupio 21 pršutara od sjevera Istre do krajnjeg juga Dalmatinskih žu-panija. Nekoliko je bitnih toča-ka oko kojih su se združili. Od zajedničke nabave sirovine, preko edukacije kroz uspješ-niju suradnju sa znanstenom zajednicom do promidžbenih aktivnosti radi jačanja pozici-je na domaćem, ali i osvajanja inozemnih tržišta.

Da se ostvare ti njiho-vi planovi prethodno moraju dobro razraditi financijsku kri-žaljku ne bi li ishodili povolj-nije kredite u odnosu na aktu-alnu preskupu ponudu ban-kara.

“Proizvodnja pršuta skup je biznis, zahtijeva veliki ka-pital. Kupnja samo deset ti-suća svinjskih butova stoji u prosjeku oko 300 tisuća eura. Proizvodni ciklus traje barem

godinu dana, a dok od kupa-ca naplatimo pršute prođe još najmanje pola godine,” iznio je Markotić najveći problem hrvatskih pršutara.

U klasteru su okupljeni proizvođači dalmatinskog, dr-niškog, istarskog i krčkog pr-šuta. Istarski je u završnoj fa-zi ishođenja oznake izvorno-sti po standardima Europske unije. Ostali imaju nacionalnu zaštitu i u Bruxelles su tek ne-davno poslali zahtjev za potvr-dom zemljopisnog podrijetla po EU pravilima. Certifikati su i alat protiv nelojalne konku-rencije, trgovaca koji na poli-cama nude jeftine uvozne pro-izvode deklarirane kao hrvat-ski pršut.

“Želimo regulirano trži-šte očišćeno od plagijata,” ka-že Markotić i najavljuje veću i češću suradnju s inspektori-

ma radi provjere ispravnosti deklaracija.

Članovi klastera imaju iz-građene kapacitete u kojima godišnje mogu proizvesti i do 500 tisuća pršuta. Intenzivno pregovaraju s domaćim svinjo-gojcima o dugoročnijem po-vezivanju radi sigurne opskr-be sirovinom, najbliže su do-govoru u Vukovarsko­srijem-

skoj županiji. Uspiju li osigu-rati povoljnije kreditiranje pr-šutarstvo bi, uvjereni su u kla-steru, vrlo brzo moglo pove-ćati sadašnju proizvodnju, a s njom potaknuti i novo zapo-šljavanje. Turizam je niša na koju ozbiljno računaju, no kro-je planove i za izravni izvoz ko-ji se već događa ali ne u značaj-nijim količinama. Y

�

Makarski komunalni ot-pad odvozit će se još

sljedeća dva tjedna u Varaž-din, a potom na obližnja od-lagališta, izjavio je direktor makarskog Komunalca Če-do Crljen. Na nedavnom sastanku u Splitu, na koje-mu su bili ministar Mihael Zmajlović, župan te čelni-ci Makarske, Trogira, Spli-ta, Sinja, Vrgorca i Imotskog postignut je dogovor o de-poniranju makarskog otpa-da do gradnje centra za gos-podarenje otpadom u Leče-vici. No, u Makarskoj se po-javio i problem nagomila-na glomaznoga otpada. Za oko dva tjedna, kad komu-nalni otpad bude u cijelo-sti odložen na obližnje od-lagalište, pokupit ćemo ga i očistiti grad, a Makarski ko-munalac nadalje će se bri-nuti brigu o glomaznom ot-padu, najavio je Crljen.

Natječaj za Graditeljsku nagradu CEMEX bit će

otvoren do 30. travnja, na-kon čega će Odbor nagrade u lipnju dodijeliti priznanja najboljim radovima. Sudje-lovati mogu arhitekti, građe-vinari i investitori s projek-tima koji su završeni 2012. i 2013. godine. Pravo na su-djelovanje imaju projek-ti pri čijoj je izradi korište-no najmanje 50% CEMEX­ovih proizvoda. Nagrade se dodjeljuju u trima kate-gorijama: stambene građe-vine, javne i poslovne gra-đevine te infrastrukturne građevine.

1. ABECEDA DEMOKRACIJE - ABECEDA

ŽELJKA LELAS1. mr.sc. MAJA VUJANIĆ, prof.2. RENATA VRDOLJAK, prof.3. VLADIMIR KONEČNY, prof.4. RADOJKA MALEŠEVIĆ­STILIN, dipl.oec.5. DAVORIN MILANOVSKI, prof.6. SAMIR MUČOLI, ing.7. DARIA VIŠNIĆ8. BAJO MARTIĆ, dipl.ing.9. ERNES SENDIJAREVIĆ10. VLADIMIR PAVLETIĆ, dipl.ing.11.

2. AKCIJA MLADIH - AM

ANTE RUBEŠA1. SANJA SLAVIĆ2. MARIO LOZANČIĆ3. DARJAN BUKOVIĆ4. IRIS ČARGONJA TIČIĆ5. IVANA MALARIĆ6. MARJANA BOTIĆ7. TOMISLAV MAMIĆ8. SANJA FRANKOLA9. VJEKOSLAV RUBEŠA10. ANDREJ BRIŠČIK11.

3. AUTOHTONA - HRVATSKA STRANKA PRAVA - A - HSP

DRAŽEN KELEMINEC1. IVAN LOZO2. IVANKA POLIĆ, prof.3. DAMIR JAKELJIĆ4. MIRO MATIJEVIĆ5. MILAN BINGULA6. MARINA KRALIK­UREMOVIĆ, prof.7. DARKO KOVAČIĆ8. STJEPAN KAPOLI9. VLADIMIR KINĐERSKI10. DENIS ŠEŠELJ11.

4. DEMOKRATSKA PRIGORSKO ­ ZAGREBAČKA STRANKA ­ DPS

DARIO DROPUČIĆ1. ŠTEFICA KRAMARIĆ, dipl.ing.agr.2. TATJANA ALAVANJA, mag.nov.3. ŽELJKA PETRIŠ­KUKOVAČEC, dipl.iur.4. DAVORIN HORVATINEC, mag.geol.5. MARIO DANANIĆ, mag.ing.mech.6. VLADIMIR PEULIĆ, dipl.ing.stroj.7. NENAD GAZDEK, mag.oec.8. JOSIP GALIĆ, dipl.ing.el.9. JASNA FILIPOVIĆ VRČKOVIĆ, oec.10. MATIJA MARCIUS11.

5. DEMOKRATSKA STRANKA ŽENA ­ DSŽHRVATSKA STRANKA NEZAPOSLENIH - HSNAKCIJA SLAVONSKO BARANJSKIH UMIROVLJENIKA - ASBU

MARIJA JELINČIĆ1. mr.sc. VIKTOR MILINOVIĆ, dipl.ing.2. IVICA BEŠIROVIĆ3. PETAR EZGETA, mag.ing.agr.4. MARIJA JAKOBLJEVIĆ, mag.prim.ed.5. DANICA SARDELIĆ, prof.men.6. mr.sc. LIDIJA ŠTEFIĆ7. ADRIANA HRANIĆ8. KATARINA BURIĆ9. JOVAN KARDOŠ10. ZAHIR KURBAŠIĆ, dipl.iur.11.

6. HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZHRVATSKA SELJAČKA STRANKA ­ HSSHRVATSKA STRANKA PRAVA DR. ANTE STARČEVIĆ ­ HSP ASBLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO - BUZZAGORSKA DEMOKRATSKA STRANKA - ZDSHRVATSKA DEMOKRŠĆANSKA STRANKA ­ HDS

mr.sc. ANDREJ PLENKOVIĆ1. DUBRAVKA ŠUICA2. mr.sc. IVANA MALETIĆ3. DAVOR IVO STIER4. MARIJANA PETIR5.

OBAVIJEST O OBJAVLJENOJ ZBIRNOJ LISTI PRAVOVALJANIH KANDIDACIJSKIH LISTA ZA IZBOR ČLANOVA  U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 18. st. 1.  Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 92/10, 23/13 i 143/13), Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske u sastavu Branko Hrvatin, dipl. iur., predsjednik, Jakob Miletić, dipl. iur., potpredsjednik, Zdravka Čufar Šarić, dipl. iur., potpredsjednica, Aleksandra Jozić­Ileković, dipl. 

iur., potpredsjednica, Davor Orlović, dipl. iur., član, Zorislav Ham, dipl. iur., član, Josip Vresk, dipl. iur., član i Janja Horvat­Drobnjak, dipl. iur., članica, objavljuje

ZBIRNU LISTU PRAVOVALJANIH KANDIDACIJSKIH LISTAZA IZBOR ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE

REPUBLIKA HRVATSKADRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO

REPUBLIKE HRVATSKE

RUŽA TOMAŠIĆ6. IVICA TOLIĆ7. IVAN TEPEŠ8. ŽELJANA ZOVKO9. IVAN SABLIĆ10. MILIVOJ ŠPIKA11. 

7. HRVATSKA RADNIČKA STRANKA ­ HRS

MLADEN NOVOSEL1. VESNA SKOMINA2. FRANJO MARKULINČIĆ3. SANJA BELOŠEVIĆ4. ŽELJKA HRASTIĆ5. MILAN BABIĆ6. DANIJEL FINDRIK7. DRAGAN MOMČILOVIĆ8. DAMIR VRANARIČIĆ9. DAVOR HRASTOVIĆ10. MARIJA DRENSKI11. 

8. HRVATSKA STRANKA REDA ­ HSR

DARKO DUGA1. KRUNOSLAV DUGA, dipl.ing.2. MARIJAN IVANČAN, dipl.iur.3. MARIJA BAN4. ZLATKO PATAČKO5. DARKO BAN6. ANA ŽIVKO7. MARIJAN PAVEC8. PAOLO COI9. IRENA VINKOVIĆ10. DARKO LUKANEC11. 

9. HRVATSKI DEMOKRATSKI SAVEZ SLAVONIJE I BARANJE ­ HDSSBAKCIJA ZA BOLJU HRVATSKU ­ ABHAUTOHTONA ­ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA ­ A ­ HSSHRAST ­ POKRET ZA USPJEŠNU HRVATSKUHRVATSKA STRANKA PRAVA ­ HSPHRVATSKA ZORA STRANKA NARODA ­ HZOBITELJSKA STRANKA ­ OSZAVJET ZA HRVATSKU ­ ZZH

prof.dr.sc. MILAN KUJUNDŽIĆ1. LADISLAV ILČIĆ, prof.2. DANIEL SRB, dipl.ing.3. BRANKO BORKOVIĆ4. dr.sc. STJEPAN RIBIĆ5. ANA SILVESTRIĆ, mag.med.biotechn.6. ZLATKO GREGOV7. SANDRA BRŠEC ROLIH, univ.spec.oec.8. mr. ŽELJKO CVRTILA9. MARKO LUKIĆ10. prof.dr.sc. VLADIMIR ŠIŠLJAGIĆ11. 

10. HRVATSKI LABURISTI ­ STRANKA RADA

NIKOLA VULJANIĆ1. MONIKA BOGELJIĆ2. SERGEJ DINIĆ3. mr.sc. DAVORKA PŠENICA4. dr.sc. DAMIR HRŠAK5. SANDA KOLAKOVIĆ6. VEDRAN SABLJAK7. NANSI TIRELI8. dr.sc. MARITA BRČIĆ KULJIŠ9. MATIJA FEJEŠ10. ANTUN KAPRALJEVIĆ11. 

11. MEĐIMURSKI DEMOKRATSKI SAVEZ ­ MDS

ŽELJKO PAVLIC1. ZLATKO BACINGER2. 

BARBARA KNEKLIN3. ŽELJKO CIGLARIĆ4. JOSIP POŽGAJ5. KSENIJA POLIŠANSKI6. ZLATKO LOVRENČIĆ7. ANDREAS LISJAK8. SARA GOSARIĆ9. MIHAEL MAĐARIĆ10. ŽELJKA NOVAK11. 

12. NACIONALNI FORUM ­ NFHRVATSKA SOCIJALNO ­ LIBERALNA STRANKA ­ HSLSPRIMORSKO GORANSKI SAVEZ ­ PGSLISTA ZA RIJEKU ­ RI

prof.dr.sc. NIKICA GABRIĆ, dr.med.1. RENATA ŠEPERIĆ PETAK, dipl.europeolog2. dr.sc. MATO PALIĆ3. VLADIMIR FERDELJI, dipl.ing.stroj4. prof.dr.sc. AMIR MUZUR, dr.med.5. GORANKA HORJAN, prof.6. ĐURO LUBURA, bacc.ing.traff7. mr.sc. MIRZA ŠABIĆ8. SANJA RUKAVINA, dipl.ing.agr9. GORDANA AKSIN, dr.dent.med10. JADRANKA KOSOR, dipl.iur.11. 

13. NAŠA STRANKA ­ NSNOVA SRPSKA STRANKA ­ NSS

LJUBOMIR AJDUKOVIĆ, dipl.iur.1. MILENKO ŽIVKOVIĆ, dipl.oec.2. JELENA TODIĆ, mag.educ.math.et inf.3. MILOSAVA LATKOVIĆ, struč.spec.ing.građ.4. SAŠA MILETIĆ, bacc.ing.aedif.5. SLAĐANA LONČAREVIĆ, dipl.oec.6. SVETLANA KRUNEŠ GRUBANOVIĆ, bacc.ing.techn.inf.7. VOJO MILJANOVIĆ8. PETKO TOMIĆ, dr.med.9. SVETISLAV LAĐAREVIĆ, struč.spec.ing.građ.10. SLAVKO MIRNIĆ, prof.11. 

14. NEZAVISNA LISTA ANTE ĐAPIĆA ­ NL ANTE ĐAPIĆA

ANTO ĐAPIĆ1. DAMIR PETKOV2. VEDRAN NOVOKMET3. DAMIR BANIĆ4. RENATA RADNIĆ LISTEŠ5. SANJA MIŠETIĆ6. MARIJA ĐAPIĆ7. IGOR DUVNJAK8. ALEN HOST9. TIN ANĐELO BELJO10. TANJA BRČIĆ11. 

15. ODRŽIVI RAZVOJ HRVATSKE ­ ORAH

dr.sc. MIRELA HOLY1. prof.dr.sc. DAVOR ŠKRLEC2. dr.sc. ANDREA FELDMAN3. prof.dr.sc. IVAN VICKOVIĆ4. SANJA GALEKOVIĆ5. MIHAEL PEKLAR6. VLASTA TOTH7. DINO VIDIĆ8. prof.dr.sc. MARINA BITI9. dr.sc. VLADIMIR LAY10. ATANA GRBIĆ­MARTINOVIĆ11. 

16. PIRATSKA STRANKA ­ PS

MIROSLAV AMBRUŠ­KIŠ1. DARIO VIDOVIĆ2. MARTINA GRABOVAC3. 

SONJA BALAŠKO4. GORAN KAUZLARIĆ5. PETAR AUGUSTIN VRDOLJAK6. SLAVEN KADEČKA7. MARKO DOKO8. JOSIP ŠABAN9. DRAŽEN ŽULJ10. IVOR GORETA11.

17. POKRET ZA MODERNU HRVATSKU

DAMIR GAŠPAROVIĆ1. ANTE ROSO2. MIRJANA MIHELJA3. JOZO ČABRAJA4. ROBERT GRDOVIĆ5. DARKO PETRIČIĆ6. TENA ŠAMEC7. MARIJAN ŠUTO8. NEVEN BOTICA9. RADOVAN SMOKVINA10. ZVONIMIR PERIĆ11.

18. SAVEZ ZA PROMJENE - SP

IVAN PERNAR1. VLADIMIRA PALFI2. HRVOJE RUNTIĆ3. DAMIR TRNAČIĆ4. MIHAELA VARGA5. IVAN SINČIĆ6. NENSI KRUPIĆ7. IVAN ILIĆ8. INGRID RUNTIĆ9. SVETLANA BLAŽEVIĆ10. DUŠAN CVETANOVIĆ11.

19. SNAGA ROMA HRVATSKE - SRH

SURIJA MEHMETI1. FADIL HRUSTIĆ2. NAZIF MEMEDI3. ŽELJKO BALOG4. ANKA DALIPOVSKI5. VELI HUSEINI6. IDRIZ RIZVANOVIĆ7. KEMAL ŠEČIĆ8. STEVO GJURDJEVIĆ9. NEĐAT BAJRAMI10. ISMET MAHMUT 11.

20. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDPHRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNSISTARSKI DEMOKRATSKI SABOR - IDSHRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU

NEVEN MIMICA1. BILJANA BORZAN2. JOZO RADOŠ3. IVAN JAKOVČIĆ4. TONINO PICULA5. OLEG VALJALO6. VIŠNJA FORTUNA7. SANDRA PETROVIĆ JAKOVINA8. MARIN VUČIĆ9. KAROLINA LEAKOVIĆ10. MILORAD PUPOVAC11.

21. SOCIJALISTIČKA PARTIJA HRVATSKE ­ SPH

DEJAN ŠIPOV1. SLOBODAN MARKO BEROŠ2. SLOBODAN TOMIĆ3. DANIRA CECIĆ4. DUŠICA MIJUŠKOVIĆ­MALADA5.

GORDANA KRNETA6. MIROSLAV TADIĆ7. GORAN JAŠAREVIĆ8. DARKO BADŽEK9. TEA JURKOVIĆ10. MARINA RADIŠIĆ11.

22. SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA HRVATSKE ­ SRP

BORIS BOGDANIĆ1. VLADIMIR KAPURALIN2. GOJKO MARIČIĆ3. LIDIJA ČULO4. VLADO BUŠIĆ5. DAVOR RAKIĆ6. JASNA TKALEC7. DRAGICA LOVREKOVIĆ8. VANJA VOJVODIĆ9. DAVID PLEČKO10. MILICA MEDVEDOVIĆ 11.

23. STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA - SHZ

mr.sc. MILJENKO MARIĆ1. mr.sc. ŠIME MEDIĆ, oec.2. BORNA NIMAC3. LJILJANA DRAŽENOVIĆ4. EDWIN MATEŠIĆ5. MIRO KLARIĆ6. GORAN MARINOVIĆ7. MARINKO KNEŽEVIĆ, prof.8. MARIA KARDUM9. MILJENKO MORIĆ10. MIRKO PEŠA11.

24. STRANKA UMIROVLJENIKA - SU

DANKO KOBALI1. BRANKA ŠTAJNER2. JURAJ FOFONJKA3. BISERKA DUMNICA4. IVICA GLAVAŠ5. MIRKO BIJELONJIĆ6. VINKO KUZMIĆ7. ŽELJKO HELD8. GORAN JUZBAŠIĆ9. PAVO MILEKIĆ10. IVAN VISKOVIĆ11.

25. ZELENI HRVATSKE - ZELENI HRAGENDA MLADIH DEMOKRATA - AMDZELENA STRANKA - ZS

mr.sc. ALJOŠA BABIĆ1. DAMIR PAVLEK2. dr.sc. ROBERT SLUNJSKI3. NADA URODA, dipl.oec.4. DRAŽAN ŠODA5. mr.sc. MILE SOKOLIĆ6. ANTONIO BARNJAK7. MILAN POPADIĆ, prof.8. KLEMENTINA BAŠKOVIĆ9. INES RADALJ10. ZDRAVKO PEKO11.

PREDSJEDNIKBranko Hrvatin, dipl. iur.

regija

Mađarska niskotarifna aviokompanija Wizz Air od 6. svibnja uki-

da linije iz Beograda za Oslo i Bruxelles i smanjuje broj leto-va prema drugim odredištima zbog značajnog poskupljenja aerodromskih troškova. Kako se navodi, Wizz Air će smanji-ti broj letova iz Beograda za-to što su aerodromski troško-vi porasli za 40 posto, čime je beogradska zračna luka Nikola

Tesla postala najskuplji u mre-ži letova te mađarske kompa-nije. Naime, Wizz Air aero-dromske troškove u Beogradu mora plaćati 31 euro po putni-ku, a Air Srbija 14 eura manje. Tako se priča o privilegiranom položaju Wizz Air na beograd-skom aerodromu, koja je pu-nila stupce srpskih novina pri-je nekoliko mjeseci, okrenula u potpunu suprotnost.

Mađari su, ogorčeni tim preokretom, krajem prošlog tjedna najavili i da će jedan od dva aviona Airbus A320 ko-je je Wizz Air držao u Beogra-du bit će prebačeni u latvijski glavni grad Rigu. “Wizz Air je bio spreman povećati promet

Šabac U Šapcu je kra-jem prošlog tjedna otvoren trgovački cen-tar Capitol Park. Tr-govački centar smje-šten je na lokaciji po-kraj obilaznice, u blizi-ni raskršća za tri prav-ca: prema Šapcu, Lo-znici i Sremskoj Mitro-vici. Britanski investi-tor kompanija Posei-don Group, u prvoj fazi uložio je više od 9 mili-juna eura čime je omo-gućeno zapošljavanje više od 150 radnika.

i niskotarifne usluge u Srbiji, ali nažalost moramo jedan od naša dva aviona iz beogradske baze preseliti u Latviju u kojoj su niskotarifni letovi dobro-došli i gde postoji vizija za rast putnika”, izjavio je John Ste-venson, izvršni potpredsjed-nik Wizz Aira.

On je istaknuo da bi beograd-ski aerodrom, kao jedan od najskupljih u Europi, trebao poticati niskotarifna putova-nja umjesto što nepravedno štiti skuplju Air Srbiju koja želi preuzeti monopol. “Kontinui-rani pristup letovima s niskim cijenama je sada ugrožen odbi-

► 

►  

►  ►   

◄◄◄◄◄◄◄

Riba i vinoOKRUGLI STOL

Riba i vinoOKRUGLI STOL

regija

U Gradiški je počelo s ra-dom postrojenje To-

plane na biomasu, a pre-lazak s mazuta na bioma-su realiziran je za dva i pol mjeseca. “Građani su do-bili kvalitetno grijanje ko-je je najjeftinije u BiH, op-ćina se oslobodila subven-cija prema Toplani i gubi-taka, pa očekujemo godiš-nje prihode od 200 do 400 tisuća KM. Smanjili smo i emisiju štetnih plinova i po tom pitanju ušli smo u Evropu“, rekao je na otva-ranju pogona načelnik op-ćine Gradiška Zoran Lati-nović. Prijašnjih godina gradiška Toplana je stva-rala godišnje gubitke od oko 1,7 milijuna KM i bila je pred stečajem.

Slovenska vlada odusta-la je od povećanja PDV­a kako bi nadoknadila ma-

njak od 200 milijuna eura u ovogodišnjem proračunu, po-tvrdila je u petak u parlamen-tu slovenska premijerka Alen-ka Bratušek.

“Mogu reći da povećanje PDV­a nije rješenje koje bih predložila”, rekla je Bratušek.

Ona je dodala da razlog zašto se odustaje od povećanja PDV­a s 1. svibnja ove godine, s či-me su se ranije načelno slaga-le tri od četiriju stranaka u vla-di, nije protivljenje tom potezu koalicijske Virantove Građan-ske liste (DL) nego želja vlade da nađe primjerenija rješenja za manjak u planiranom pro-računu, nakon što je ustavni

rodromima u regiji, bit će mo-guće nadoknaditi gubitak ko-ji nastaje smanjivanjem beo-gradskih kapaciteta.

Vlada Srbije i Ministar-stvo prometa reagirali su na tu izjavu tvrdnjom da oni ne utječu na formiranje cijena aerodromskih usluga, jer je to dio poslovne politike aero-droma. Ministarstvo prometa navelo je da su cijene dio ugo-vornog odnosa između avio-prijevoznika i aerodroma. Mi-nistarstvo podsjeća i da je vla-da Srbije krajem prošle godi-ne usvojila smjernice razvo-ja zrakoplovnog tržišta kroz stimulacije u plaćanju aero-dromskih naknada. Tim do-kumentom su precizirani kri-teriji po kojima aerodrom mo-že odobriti popust aviokom-panijama za otvaranje novih linija i na temalju ostvarenog prometa.

Od 2010. kada je mađar-ski avioprijevoznik počeo le-tjeti iz Srbije promet putnika Wizz Aira s beogradskog ae-rodroma porastao je za vi-še od 800 posto, na 480.000 putnika u 2013. godini. Wi-zz Air najveća je niskotarifna aviokompanija u središnjoj i istočnoj Europi, ima flotu od 46 aviona Airbus A320 u 17 baza i nudi više od 300 lini-ja koje povezuju 96 destina-cija u 35 zemalja.

sud ukinuo zakon o porezu na nekretnine.

U Sloveniji tako do dalj-njega, unatoč najavama da će od 1. svibnja biti poveća-ne, ostaju važeće stope pore-za na dodanu vrijednost koje su zadnji put povišene sredi-nom prošle godine, i to stan-dardna viša stopa od 22 posto i niža stopa od 9 posto.

Sarajevo Veleposlanik Slo-venije u BiH Iztok Grmek rekao je da se odustalo od prošlogodišnje odluke o za-tvaranja Cimosovog pogo-na u Potočarima i da se traži rješenja za njegovu konsoli-daciju i smanjenje gubitaka. Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti oko 1,7 milijuna eura da bi se ovaj pogon konsolidirao i nasta-vio s poslovanje, a kompa-nija Cimos spremna je na-staviti s ulaganjem u svoje tvornice u BiH.

janjem beogradskog aerodro-ma da dalje potiče niskotarifne letove dostupne svim putnici-ma. Umjesto toga, aerodrom je pripremio tako skrojenu pod-sticajnu shemu koja štiti jednu aviokompaniju sa skupljim ta-rifama i njezin poslovni model fokusiran na transferne putni-ke”, ističe se u priopćenju avi-okompanije.

U Wizz Air kažu kako je srpska vlada donijela odluku da zašti-ti i potiče Etihad odnosno Air Srbiju, ali da ta ipak neće na-pustiti srpsko tržište. Prema riječima Johna Stevensona, ukoliko beogradski aerodrom smanji troškove i postane kon-kurentan drugim jeftinijim ae-

www.zv.hr

%,$0�²�����PHāXQDURGQL�VDMDP�DODWQLK�VWURMHYD�L�DODWD=$9$5,9$1-(�²�����PHāXQDURGQL�VDMDP�]DYDULYDQMD�L�]DYDUHQLK�NRQVWUXNFLMD���GR��������������

Bienalni sajmovi BIAM/ZAVARIVANJE održat će se u terminu od 9. do 12. travnja na Zagrebačkom velesajmu i idealna su prigoda da se poslovnim posjetiteljima i partnerima predstavi najnovija ponuda, posljednja tehnološka dostignuća i tehnologija s područja alatnih strojeva, zavarivanja i antikorozivne zaštite.

Sajmovi su zbog toga postali nezaobilazno mjesto intenzivnih poslovnih susreta proizvođača, stručnjaka i poslovnih ljudi na ovom području. Očekujemo poseban interes poslovne publike ne samo iz Hrvatske, nego i iz zemalja u okruženju.

Nova tehnološka rješenja prezentiraju se uz sadržajan i profesionalno aktualan stručni program:- lasersko rezanje lima strojem TRULASER 5040 FIBER 5 kW - savijanje lima strojem TRUBEND 7036 - prvi stroj s certifikatom ergonomije - vakuum pumpe 0,2-630 m3/h; tlačne vakuum pumpe 16-250 m3/h; vijčane vakuum pumpe do 1500 m3/h; turbinske vakuum pumpe do 1080 m3/h; nova generacija vakuum pumpi s 20.000 sati rada bez servisa;

ORPU pumpe za pročišćavanje otpadnih i fekalnih voda; vijčani kompresori, odvajanje tekućina u vakuum sistemima, ciklonski filtri - strojevi i alati za limarske radove - poprečno i uzdužno rezanje te ravnanje; okruglo i uglato savijanje; obrubljivanje; izrada klima kanala; oblikovanje; zavarivanje vrućim zrakom: Jorns, Forstner, Schlebach Machinen,

Schechtal, Prinzing, RAS, Schwartmanns Machinen, Tormec, Leister, Herz - 3D CAD/CAE/CAM/PDM sustavi - nova verzija 3D CAD programa SolidWorks 2014; nova verzija programa CAMWorks 2014 s AFR-Automatic Feature Recognition i IFR-Interactive Feature Recognition - nova generacija elektromotornih lančanih dizalica Columbus McKinnon - Yale -uređaji za mjerenje tvrdoće: nova generacija prijenosnih i stolnih uređaja za precizno mjerenje tvrdoće različitih materijala prema UCI

HV, Vickers, Brinell i Rockwell metodi - ostali strojevi za metalstvo, razni alati i pribor, radionički i skladišni metalni namještaj

svijet

Europa se treba pripremi-ti za nove, stroge gospo-darske sankcije Rusiji jer

Moskva nije smanjila napeto-sti oko Ukrajine, izjavio je u petak britanski ministar vanj-skih poslova William Hague, ocijenivši povlačenje djela ru-skih trupa s ukrajinske granice “simboličnim”.

Hague se obratio novina-rima uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Ateni i rekao da je na istočnoj ukrajin-skoj granici i dalje raspoređen

Posrnuli austrijski lanac trgovina opreme za kućanstvo BauMax zatvorit će sedam

trgovina u Turskoj, a mogao bi se povući i s drugih tržišta u jugoistočnoj Europi, obja-vio je njegov vlasnik. BauMax zapošljava oko 10.000 radnika u devet zemalja, a 2012. za-ključio je s gubitkom od 126 milijuna eura na-kon što se previše proširio u istočnoj Europi. “Zatvorit ćemo trgovine u Turskoj”, kazao je vlasnik Karlheinz Essl za televiziju ORF na-kon što je u srijedu vlada u Beču odbila nje-govu ponudu da joj proda zbirku suvremene umjetnosti vrijednu oko 250 milijuna eura. Essl je tvrdio da to može spasiti tisuće radnih mjesta u kompaniji. BauMax ima ukupno 158 trgovina, od kojih se gotovo polovica nalazi u Austriji, a ostatak u Češkoj, Slovačkoj, Mađar-skoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugar-skoj i Turskoj.

Europske kompanije planiraju oformi-ti konzorcij i kupiti ukrajinski transpor-

tni sustav za plin, prenose ruski mediji izjavu parlamentarnog zastupnika Ivana Gračeva,

koji se proteklih mjeseci vi-še puta sastajao s europskim dužnosnicima. “Svi razumiju da Ukrajina sada nema no-vaca. Europski partneri stra-huju da bi se mogao pono-viti scenarij plinskog rata iz 2009. Europa razmatra mo-gućnost stvaranja trilateral-nog konzorcija za kupnju ukrajinskog sustava za tran-

sport plina od Naftogaz Ukrainy. Prihodi bi se koristili za rješavanje pitanja plina”, ka-zao je Gračev. Vrijednost ukrajinskog sustava za tranzit plina procjenjuje se na 5,3 milijarde dolara. Ukrajina će trebati šest do sedam mi-lijardi dolara za punjenje podzemnih skladi-šta plina i kupnju plina do kraja godine.

veliki broj ruskih vojnika. S ob-zirom da Rusija nije ništa bit-no učinila da bi smanjila sta-nje napetosti zbog Krima, Ha-gue ocjenjuje da je situacija i dalje vrlo opasna.

“Nismo vidjeli stvarno smanjivanje napetosti od stra-ne Rusije i stoga se EU ne smi-je opustiti glede pripremanja trećeg kruga sankcija. Mora se pobrinuti za snažan i jedin-stven odgovor”, kazao je Ha-gue, aludirajući na strože tr-govinske i gospodarske sank-cije kojima je EU zaprijetio Ru-siji ukoliko upadne u istočnu i južnu Ukrajinu. No, dodao je da još nije vrijeme za “tre-ću fazu sankcija”, ali da “tre-baju biti pripremljene” ukoli-

ko se kriza pogorša. Finski mi-nistar vanjskih poslova Frank Timmermans je kazao da “ne smijemo dopustiti da nas Mo-skva zaplaši” te da EU mo-

ra održati strategiju koja daje rezultate. “Moramo raspraviti kako na najbolji način pomo-ći Ukrajini”, dodao je Timmer-mans.

Njemački Siemens ispo-ručit će i opremiti po-morski dio plinovoda

Južni tok električnom opre-mom te kontrolno-mjeritelj-skom opremom za dispečerski centar, priopćio je ruski plinski div Gazprom. Prema ugovoru, Siemens će instalirati teleko-munikacijsku opremu i opre-mu za automatsku kontrolu i upravljanje pomorskom dio-

nicom plinovoda u Rusiji i Bu-garskoj, kao i opremu za dis-pečerski centar. U priopćenju Gazproma nije navedena vri-jednost ugovora.

Angažmanu na Južnom to-ku Siemens je dogovorio s kom-panijom South Stream Tran-sport, koja investira i upravlja projektom Južni tok. Dioničari te kompanije su Gazprom s 50 posto, ENI s 20 posto te Winter-

shall i EDF s po 15 posto udjela. Plinovod Južni tok, planiranog kapaciteta 63 milijardi prostor-nih metara plina, projekt je do-bave ruskog plina preko Crnog mora do južne i srednje Euro-pe. Izgradnja se trenutno odvi-ja u Rusiji i Bugarskoj, isporu-ke prvih količina planirane su za kraj 2015. godine, a punim kapacitetom plin bi trebao po-teći 2018. godine.

Mali obrtnik iz Vrbovca postao veliki izvoznik u Njemačku i Lihtenštajn sa 60 zaposelnih. Od posrnulog autokampa napravili pravo malo obiteljsko turističko carstvo.

Mali obrtnik iz Vrbovca postao veliki izvoznik u Njemačku i Lihtenštajn sa 60 zaposelnih. Od posrnulog autokampa napravili pravo malo obiteljsko turističko carstvo.

svijet

Kako je to postalo već uo-bičajeno u modernim demokracijama, onaj

tko ima dovoljno novca ima i najviše šanse za pobjedu na iz-borima.

U ukrajinskom slučaju ri-ječ je o oligarhu Petru Poro-šenku koji je nakon kandida-ture postao glavni favorit iz-bora za predsjednika koji će se održati 25. svibnja. Poro-šenko je milijarder čije se po-slovno carstvo proteže od tvor-nica čokolade pa do medija i jedini je oligarh koji je otvore-no podržavao prosvjednike na trgu Majdan. Porošenko vodi ispred donedavne zatvoreni-ce Julije Timošenko, “plinske princeze” koja se zahvaljuju-

�

ći trgovini plinom uspjela us-peti iz srednje klase u oligar-hijski sloj. Podrška Ukrajinaca Juliji Timošenko je u padu pa svi predviđaju uspjeh “čoko-ladnog baruna”.

Pri tome će mu od pomoći do-ći potpora boksača Vitalij Klič-ko koji je prethodno odustao od kandidature. Kličkov potez mnogi su opisali kao “pame-tan” te da je očito kako će Klič-ko čekati dobar politički trenu-tak i pobjedu Porošenka kako bi dospio na mjesto premije-ra. Do tada će pokušati uprav-ljati Kijevom najavljujući utr-ku za gradonačelnika glavnog grada. Ta podrška je vrlo bit-na za Porošenka, budući da Kličkova stranka Udar ima vi-še simpatizera od Porošenko-ve Solidarnosti koja je na po-sljednjim izborima osvojila vr-lo mali broj glasova. Porošenko za razliku od nekih svojih tak-maca, iza sebe za sada ima či-sti dosje. “Dok je stjecao mi-lijarde, Porošenko je, čini se, ostao u okvirima zakona”, izja-

vila je za Deutsche Welle Svitla-na Zališčuk, čija je neprofitna udruga Česno (Častan) pod mikroskop stavila sve pred-sjedničke kandidate. Porošen-ko je u prošlosti često mijenjao stranke i pokazao kameleon-sku prirodu podržavajući jed-nako i proeuropske i proruske stranke. Krajem 90­ih je podu-pirao bivšeg predsjednika Leo-nida Kučmu, a onda je udružio snage sa strankom njegovog ri-

vala Viktora Juščenka te je bio jedan od rijetkih oligarha koji je poticao Narančastu revolu-ciju, nakon čega je postao mi-nistar vanjskih poslova.

Kada je Janukovič preuzeo vlast, Porošenko je kratko vo-dio ministratsvo gospodarstva. Sada se trudi jasno distancira-ti od desnih esktremista čime je, prema istraživanjima jav-nog mijenja, dobio određenu podršku birača u proruskom istočnom dijelu Ukrajine.

Sve to pokazuje da je Porošen-ko u obrani vlastitih interesa veliki pragmatičar, što će mu, tvrde mnogi analitičari, dobro doći kada se popne na vlast. Njegovo poslovno i političko iskustvo, tvrde, moglo bi mu pomoći da premosti podjelu istoka i zapada zemlje.

Djeluje mnogo umjereni-je od Timošenkove te je manje svadljiv od nje. Kampanja mu se vrti oko proeuropske i an-tikorupcijske platforme, što je već viđeno u dobrom dije-lu istočne Europe. Y

►

► ► ► 

komentari&analize

Niti jedna zemlja u povi-jesti ne može se pohva-liti gospodarskim ra-

stom brzim poput kineskog u posljednjih tridesetak godina, kao ni činjenicom da je toliki broj stanovnika izvukla iz siro-maštva. Zaštitni znak kineskog uspjeha bila je spremnost nje-zinih čelnika da po potrebi re-vidiraju gospodarski model te zemlje usprkos opiranju moć-nih interesnih skupina. Sada kada Kina provodi još jednu seriju temeljnih reformi, opi-ru im se iste te interesne sku-pine. Hoće li reformatori po-novno trijumfirati?

Pri odgovoru na to pita-nje prijeko je potrebno ima-ti na umu da, kao i prije, ove nove reforme neće restruktu-rirati samo privredu, već i in-teresne skupine koje će utje-cati na oblikovanje svih budu-ćih reformi (čak i određivati je-su li one moguće).

Danas mnoge u javno-sti prisutne inicijative dobiva-ju veliku pažnju javnosti, pri-mjerice vladino širenje protu-korupcijske kampanje. No du-blje pitanje s kojim je Kina su-očena tiče se prikladne uloge vlade i tržišta.

Kada je Kina prije više od tri-deset godina započela s pro-vedbom reformi, smjer je bio vrlo jasan: tržište mora dobiti važniju ulogu u raspodjeli re-sursa. To se i ostvarilo pa je sa-da privatni sektor puno važni-ji nego prije.

Nadalje, postoji konsenzus da tržište mora početi igrati, ka-ko dužnosnici kažu, “presud-nu ulogu” u mnogim sektorima kojima dominiraju poduzeća u državnom vlasništvu. No kakva bi trebala biti njegova uloga u drugim sektorima te u gospo-darstvu općenito?

Brojni suvremeni proble-mi Kine izviru iz previše tržiš-nog, a premalo vladinog upli-tanja. Drugim riječima, premda vlada očito radi stvari koje ne bi trebala, također radi neke stvari koje su itekako dobrodošle.

�

se pogoršati uslijed kineskog restrukturiranja gospodarstva koje se odmiče od rasta na kri-lima izvoza prema uslužnom sektoru i potrošnji kućansta-va. Jasno, prostora za rast pri-vatne potrošnje ima, no pri-hvaćanje rastrošnog i mate-rijalističkog američkog život-nog stila za Kinu, kao i za ci-jeli planet, bilo bi prava kata-strofa. Naime, kvaliteta zraka u Kini već ugrožava ljudske živote, a globalno zatopljenje zbog još viših kineskih emisi-ja ugljika ugrozilo bi cijeli svi-jet.

Postoji bolja strategija. Za po-četak, životni standard u Kini mogao bi se poboljšati i po-boljšao bi se da se više resur-sa usmjeri u popravak manj-kavosti u zdravstvu i obrazova-nju. Na tom bi području vlada trebala odigrati ključnu ulogu, kao što je slučaj u većini tržiš-nih gospodarstava, i to iz do-brog razloga.

Američko zdravstvo u ru-kama privatnog sektora izni-mno je skupo i neučinkovito te ostvaruje puno lošije rezul-tate u odnosu na europske ze-mlje, koje na zdravstvo troše puno manje. Tržišni sustav nije smjer kojim bi Kina trebala po-ći. Posljednjih je godina kine-ska vlast poduzela važne kora-ke u pružanju osnovnih zdrav-stvenih usluga, osobito u rural-nim područjima, a neki uspo-ređuju kineski pristup s onim Velike Britanije, u kojoj se pri-vatna skrb postavlja povrh jav-nog temelja. Može se rasprav-ljati o tome je li taj temelj bolji od, recimo francuskog držav-nog sustava zdravstva.

No ukoliko se usvaja bri-tanski model, razina baze izni-mno je bitna s obzirom na raz-mjerno malenu ulogu privat-nog osigaranja zdravstva u Ve-likoj Britaniji, zemlje koja u bi-ti ima javni sustav.

Isto tako, iako je Kina već ostvarila određeni napredak u odmaku od proizvodnje i prema gospodarstvu temelje-nom na uslugama (BDP udio

cijskih sredstava. Lokalna vlast trenutno se oslanja na proda-ju zemljišta, što je uzrok broj-nih privrednih izobličenja u toj zemlji, kao i većeg dijela korup-cije. Umjesto toga, vlasti bi tre-bale ojačati dohodak nametom ekoloških poreza (uključujući porez na ispuste ugljičnih spo-jeva), opsežnijim i progresivnim porezom na dohodak (uključu-jući kapitalnu dobit) te porezom na imovinu. Štoviše, vlada bi trebala kroz dividende prisvoji-ti još veći udio u vrijednosti po-duzeća u državnom vlasništvu (što bi moglo doći nauštrb ru-kovodećih ljudi tih tvrtki).

Pitanje je sada može li Kina održati trenutnu stopu ubrza-nog rasta (možda malo spori-ju od vratolomnog ritma u po-sljednje vrijeme) dok zauzda-je kreditnu ekspanziju (koja bi mogla uzrokovati nagli obrat u cijeni kapitala), istovremeno se bori sa slabom globalnom po-tražnjom, restrukturira gospo-darstvo i bori se protiv korupci-je. U drugim bi državama takvi golemi izazovi doveli do parali-ze, a ne napretka.Ekonomija uspjeha je jasna: veća potrošnja na urbaniza-ciju, zdravstvo i obrazovanje na temelju povećanja poreza istovremeno ostvaruje održivi rast, poboljšava stanje okoliša i ublažava nejednakost. Pođe li kineskim političkim čelnicima za rukom provedba ovih mjera, Kini, kao i cijelom svijetu, smi-ješi se svjetlija budućnost.

uslužnog sektora po prvi put je 2013. premašio udio proizvod-nog sektora), pred njom je i da-lje dug put. Mnogi industrij-ski sektori već pate od preko-mjernih kapaciteta pa uspješ-no i glatko restrukturiranje ne-će biti nimalo lako bez vladi-ne pomoći.

Kina se restrukturira na još jedan način, a to je ubrza-na urbanizacija. Jamstvo eko-loški održivih gradova priklad-nih za život zahtijevat će snaž-ne vladine poteze želi li se osi-gurati dostojan javni prijevoz, škole, bolnice, parkovi i raspo-red po zonama, između ostalih javnih dobara.

Važna pouka koju smo trebali naučiti iz razdoblja nakon gos-podarske krize koja je izbila 2008. jest da se tržišta ne regu-liraju sama od sebe. Naime, ona su sklona kapitalnim i kredit-nim balonima koji neizbježno pucaju, često kada prekogranič-ni kapitalni tijekovi naglo pro-mijene smjer, što nameće gole-mu cijenu za cijelo društvo.

Američka zaljubljenot u de-regulaciju bila je pravi uzročnik krize. Problem danas nije samo određivanje ritma i slijeda libe-ralizacije, kao što neki daju na-slutiti. Konačni rezultat također je važan. Liberalizacija depozi-tarnih stopa uzrokovala je ame-ričku krizu ušteđevine i zajmo-va u 1980-ima.

Liberalizacija kreditnih stopa potaknula je predatorske poteze kojim su iskorištavani si-romašniji potrošači. Bankarska deregulacija dovela je ne do ja-čeg rasta, nego samo do više ri-zika. Nadamo se da Kina neće poći putem koji je Amerika sli-jedila s tako razornim posljedi-cama. Izazov pred njezinim vo-đama jest kako osmisliti uspje-šan regulacijski režim prikladan za njezin stupanj razvoja.

To će od vlade zahtijeva-ti iznalaženje dodatnih finan-

Na primjer, pogoršanje zagađenja okoliša ugrožava životni standard, dok je pri-hodovna nejednakost i nejed-nakost u pogledu bogatstva danas gotovo jednaka onoj u Sjedinjenim Američkim Drža-vama, a korupcija je svepri-sutna u svim javnim ustano-vama, kao i u privatnom sek-toru. Sve navedeno podriva povjerenje u društvu i samu vladu, što je trend koji je naj-vidljiviji u recimo, sigurnosti prehrambenih proizvoda.

Takvi problemi mogli bi

burze&financije

Član Uprave Zagrebačke burze Tomislav Gračan kaže ka-ko poslovanje Burze od početka svog mandata nastoje ekonomi-zirati. “U tome smo u posljed-nje četiri godine u velikoj mjeri i uspjeli, smanjivši troškove za 10­ak milijuna kuna na godiš-njoj razini”, tvrdi Gračan.

Predsjednik Uprave OTP Inve-sta Darko Brborović smatra ka-ko burza ne može mnogo sa-ma učiniti u smanjenju efekata negativnog trenda. “Nastavak

negativnog trenda prometa na burzi odraz je sveukupnih pri-lika u društvu. Uz pad BDP­a i posljedični pad raspoloživog dohotka građana, na sve manje promete svakako ima utjeca-ja i neobrazovanost šireg sloja građana o ulaganju u vrijedno-snice. Osim toga, sve više tvrtki odlazi s burze. Mislim da je ZSE već jako puno učinila kako bi koliko­toliko spriječila još veći pad prometa, i to od uvođenja trgovanja certifikatima, pa do organizacije edukativnih semi-nara”, smatra Brborović. Y

Loša gospodarska situaci-ja, sve manje likvidnosti i učestala delistiranja kom-

panija domaće tržište kapitala već godinama drže u svojevr-snoj agoniji. U tom kontekstu, ni prvo tromjesečje nije donijelo vidljivije pomake nabolje. Pre-ma kvartalnom izvješću Zagre-bačke burze objavljenom u če-tvrtak, dionički promet unutar knjige ponuda od 712 milijuna kuna na godišnjoj je razini ma-nji za 22 posto.

Sličnu razinu pada bilježi i promet strukturiranim proi-zvodima, odnosno certifikati-ma. Pozitivnu vrijednost jedi-no bilježi promet obveznica-ma koji je sa 90 milijuna kuna za 44 posto veći nego u prvom tromjesečju prošle godine. Kada se sve zbroji, sveukupni promet od 1,1 milijardi kuna za sedam je posto manji nego

lani. Svemu tome treba prido-dati i četiri kompanije koje su povukle svoje dionice s bur-ze. Sve to daleko je od “dana ponosa i slave” iz pretkrizne 2007. godine. Tada je samo u prvom tromjesečju ukupni promet iznosio sada bajkovitih 20,6 milijardi kuna, a dionički promet gotovo pet milijardi kuna. S obzirom da zarađuje od naknada na promet, sadaš-nje razine prometa opravdano postavljaju pitanje može li Za-grebačka burza uopće koliko­toliko normalno poslovati.

Ako se Europska središ-nja banka (ECB) odlu-či za daljnje monetar-

ne poticaje, poput otkupa fi-nancijske imovine, taj će se program razlikovati od po-ticaja koje prakticiraju ame-ričke Federalne rezerve. Na konferenciji za novinare u četvrtak u Frankfurtu pred-sjednik ECB­a Mario Drag-hi dao je do sada najjasniji signal o spremnosti ECB­a na nove mjere, navodi Blo-omberg.

Naime, Draghi je potvr-dio da se o opciji otkupa imo-vine u Vijeću guvernera raz-govaralo. Dužnosnici ECB­a ne skrivaju da ih niska infla-cija zabrinjava, a ako to po-

traje, ECB je spreman rea-girati. Prema njezinim pro-gnozama, inflacija u euro-zoni trebala bi doseći ciljanu razinu od dva posto do kraja 2016. godine.

Međutim, zbog politič-kih i zakonskih prepreka, ECB ne bi krenuo putem otkupa državnih obvezni-ca, poput američkog Feda. Osim toga, i osnivački ugo-vor ECB­u zabranjuje finan-ciranje nacionalnih vlada. U tom kontekstu, monetarna vlast eurozone vjerojatno bi se fokusirala na otkup kre-ditnih plasmana poslovnih banaka, smatra Elga Barts-ch, glavna ekonomistica za Europu američke ban-

�

ke Morgan Stanley. Dodaje kako bi se konsenzus o tom pitanju mnogo lakše i brže postigao.

6I]LaUP�TPYV]PUZRP�MVUKV]P(A�6I]LaUP�TPYV]PUZRP�MVUK� � �������RU,YZ[L�7SH]P�VI]LaUP�TPYV]PUZRP�MVUK� � �� ����RU+VIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUKV]P

(A�)LULMP[�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU�(\[V�/Y]H[ZRH�aH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK������������� ����RU�

(A�/2A7�aH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� �� ������RU(A�7YVMP[�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU(A�=07�aH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU

(A�+HSLRV]VK�aH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU

L�THPS!�:.::*YVH[PH�*\Z[VK`'ZWSP[ZRHIHURH�OY)LZWSH[UP�05-6�[LSLMVU!��������������

^^ �̂ZWSP[ZRHIHURH�OY

(A�A()(�aH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU(A�AHNYLI�aH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU,YZ[L�7SH]P�,_WLY[�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU,YZ[L�7SH]P�7YV[LJ[�KVIYV]VSQUP�TPYV]PUZRP�MVUK� ������ ��RUAH[]VYLUP�KVIYV]VSQUP�JLZ[HYZRP�TPYV]PUZRP�MVUK� ���������RU

Cije

na u

BiH

6 K

M

ORUŽNIŠTVONDHUspostava, ustroj i djelovanje redarstvenog tijela i vojne postrojbe 1941. – 1945.

NJEMAČKI GENERALI PROTIV PARTIZANAŽivotopis i ratni put general-pukovnika Alexandra Löhra UKRAJINAPovijest sukoba na ukrajinskom području, povijest Krima i današnje oružane snage Ukrajine

SREDNJI VIJEKBitka kod Hastingsa 1066. i propast anglosaksonske Engleske

DOMOVINSKI RATU povodu 20. godišnjice pogibije: tko je bio ratni junak Damir Tomljanović - Gavran?

NOVI BROJ U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA