POSLOVNI BONTON

Embed Size (px)

Citation preview

ULOGA I ZNAAJ POSLOVNOG BONTONA SEMINARSKI RAD

SADRAJ

UVOD .............................................................................................................................. 1 1. POSLOVNI BONTON ................................................................................................ 2 1.1 Predstavljanje......................................................................................................... 3 1.2 Pozdravljanje, oslovljavanje i tituliranje ............................................................... 5 1.3 Komuniciranje ....................................................................................................... 6 2. POSLOVNI MORAL .................................................................................................. 9 2.1 Stvari o kojima se ne govori na poslu.................................................................. 10 2.2 Poslovni izgled .................................................................................................... 11 3. PRAVILA PONAANJA NA POSLU ..................................................................... 14 3.1.Pravila ponaanja na sastancima.......................................................................... 15 3.2 Pravila ponaanja na domjencima ....................................................................... 17 3.3 Pravila ponaanja na poslovnom ruku .............................................................. 18 ZAKLJUAK ................................................................................................................ 20 LITERATURA .............................................................................................................. 21

UVOD U dananjem poslovnom svijetu vie nije dovoljno samo dobro poznavati svoje po sa podruje djelatnosti ve je potrebno dobro se slagati sa drugima, lijepo se ponaati i dopustiti da se drugi lijepo osjeaju u vaem drutvu. Poslovni bonton ne razlikuje se znatno od bontona koji smo usvojili od roditelja i u koli. Ipak, u poslovnom svijetu postoje neke specifinosti na koje bi trebalo obratiti pozornost i nastojati ih usvojiti. Danas za svaku djelatnost i gotovo svako radno mjesto postoji kodeks ponaanja koji je jedinstven i koji se oekuje od zaposlenika na odreenom radnom mjestu. Svaka zaposlena osoba, htjela to ili ne, svojim ponaanjem daje predodbu o kolektivu ili dijelu kolektiva. U ovom seminarskom radu prikazati emo bitne znaajke bontona, pravila lijepog ponaanja i manire koje su bitne u poslovnom svijetu da bi se ljudi ljepe osjeali i funkcionirali u odreenoj zajednici. Znanstvene metode koje su se koristile pri pisanju seminarskog rada su: metoda nabrajanja, povijesna metoda, analitika metoda, sintetika metoda, metoda konparacije. Ovaj seminarski rad sastoji se od 4 glavna naslova i 7 podnaslova. U prvom djelu govorili smo openito o bontonu, o pozdravljanju, nainima pozdravljanja, oslovljavanju te tituliranju. U drugom dijelu govorili smo o poslovnom moralu, fizikom izgledu, odijevanju. U treem dijelu govorili smo o pravilima ponaanja na poslu, pravilim ponaanja na sastancima, domijencima te pravilima ponaanja na ruku. U etvrtom dijelu govogovrili smo o komunikaciji, telefoniranju te dopisivanju i razgovorima.

1

1. POSLOVNI BONTON Poslovnu kulturu moemo definirati kao dio ope kultue koja dolazi pod utjecajem odreenih drutvenih i socijalnih okolnosti koje se stvaraju u svijetu i oko nas. ivjeti u harmoniji i dobrom odnosu sa okolinom i zajednicom dva su vrlo bitna obiljeja poslovne kulture.1Bonton ili pravila lijepog ponaanja, koja sainjavaju odreenu kulturu, drutvo , zajednicu da bi funkcionirala pozitivno. Bontoni nas ue kako se treba ponaati, izraavati, izgledati, komunicirati, gestikulirati i dr. u gotovo svakoj situaciji. Poslovni bonton ne razlikuje se znatno od bontona koji smo usvojili od roditelja i u koli ali sadri u sebi neke manire i pravila ponaanja koja kao djeca nismo usvojili. Bit je bontona da se pravila i standardi usvoje do te razine da postanu dio naeg normalnog ponaanja, da pokaemo potovanje, kulturu i panju u procesu komuniciranja sa drugim poslovnim ljudima. Bonton se definira kao skupa pravila i ponaanja u drutvu, tj. pristojno i uljudno ponaanje svakog ovjeka, pojedinca koji djeluje u drutvu.2 Bonton (fr. Bon Ton to znaci dobar ton) je knjiga ili kodeks ponaanja kojeg bi se trebao pridravati svaki pripadnik drutva, svaki radnik i osoba koja djeluje u nekom drutvu ili zajednici.3 Bontoni nas ue kako se treba ponaati, izraavati, izgledati, komunicirati, gestikulirati, kojih se norma ponaanja, obiaja i pravila trebamo pridravati i dr. u gotovo svakoj situaciji. Bonton najstroe osuuje i ne podrava bilo kakve oblike vrijeanja, psovanja, fizikog ili psihikog obraunavanja. 4U kontekstu posla bonton je skup neformalnih pravila i tradicija koji omoguuju bolju komunikaciju i provoenje poslovnih zadataka . Poslovni bonton daje nam strukturu u kojoj trebamo djelovati.Nije dovoljno samo znati kako se pozdravljamo, sjedimo za stolom, sluimo priborom za jelo i slino, potrebno je poznavati manire koje svi kulturni ljudi poznaju i smatraju djelom svakodnevnog, redovitog i obinog ponaanja. U psiholokom, kulturolokom i socijolokom smislu, postoje etiri osnovna naina na koji predstavljamo sebe drugima: 1. Predstavljanje vlastite osobnosti u javnosti kakvi bismo eljeli biti 2. Predstavljanje umanjene, skromne varijante linosti 3. Predstavljanje pretenciozne, uljepane varijante 4. Predstavljanje sebe kakvi zaista jesmo.5V. Vuji, Menadment ljudskog kapitala, Fakultet za turistiki i hotelski menadment , Opatija 2005 godine, str 402 2 Stella A.: Bonton, Zagreb 2004, str 5 3 Wikipedia. Org : http://hr.wikipedia.org/wiki/Bonton 11.1.2011 4 Stella A.: op.cit., str 6 5 Soldati D.: Poslovni bonton, Ljubljana 1977, str 131

2

Bonton moemo vidjeti u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji meutim vie prevladava u verbalnoj jer podrazumjeva odgovornost prema izgovorenoj rijei, i odgovornost prema svemu to kaemo ili izjavimo bilo da je prema jednoj osobi ili prema vie osoba. Bonton prua odreenu teinu, prua odreeni znaaj pri bilo kakvom javnom nastupu. Objektivnost, potenje, dranje, potenje, rijei doprinose stjecanju ugleda u poslovnom okruenju. Veoma je vano u javnosti stvoriti odreenu pozitivnu sliku, stvoriti sliku povjerljive, pouzdane, potene osobe, sigurnog, konkretnog, susretljivog partnera, te sposobnog, strunog lidera. Uglavnom bit bontona je usavriti svoje ponaanje putem manira te stvoriti o sebi sliku dobrog ovjeka. Zapravo bonton su ope prihvena pravila ponaanja: Maniri Odjea Pozdravljanje Ponaanje na javnom mjestu Principi Naela I ostali6

Moemo zakljuiti da je bonton osnova funkcioniranja uprave, zajednice, drutva. Bonton je sposbonost normalnog i razumnog ponaanja, odreena pravila na osnovu kojih funkcionira poduzee i zajednica.

1.1 Predstavljanje Pristojno i osobno predstavljanje iskljuuje titule, naslove i sline opise sebe. Najee se ljudi povode za prvim dojmom koji su stekli pri predstavljanju. Openito sebe i svoju organizaciju predstavljamo Stavom Govorom tijela Gestikulacijom Izrazom lica

6

Balog Z.: Bonton, Zagreb 1989, str 26

3

Govor tijela je verbalni simbol, i nosi preko 60% socijalnog znaenja konverzacije ili interakcije. Govor tijela, pokreti ruku, izrazi lica, grimase, osmijesi, ozbiljni izrazi otkrivaju vrlo esto vie nego rijei. Govor tijela ukljuuje : 1. stav poeljnim poslovnim stavom smatra se leernost, smirenost, sabranost, koncentriranost a nepoeljnim sve to je udno, nemirno i nestaloenost. Stavom i izgledom se treba to je vie mogue baviti i pokuati prezentirati sabranost, budnost, djelotvornost, usmjerenost, sigurnost... 2. poloaj tijela - pri poloaju tijela treba obratiti panju na uspravno stajanje, nikako ne stajati pogrbljeno, obavezno biti mirnih nogu i ne cupkati na mjestu jer to odaje da je osoba nervozna ili da se uri, obavezno je opustiti ruke uz tijelo, jer prekrtenim rukama i nogama odaje se odbojnost, i neprijateljstvo te du drati glavu i bradu uzdignuto da se ne vidi nesigurnost. Ukoliko osoba sijedi trebala bi sjediti uspravno i mirno bez vrpoljenja na stolici, saviti koljena ukoliko se saginje da podigne neto, kamo elimo biti iskreni prema nekome oba dva dlana moramo okrenuti prema njemu, trljanjem dlana jako esto odajemo pozitivno raspoloenje, sklopljeni i isprepleteni prsti znae odbijanje, kad vrsto drimo ruke na leima u drugoj aci, kombinirano s uspravnim poloaje znai da smo svijesni svojeg drutvenog statusa, ako je ruka na leima i pridava zglob to znai nervozu ili napetost, ponekad ljudi ruke prinose licu, kad sa akom prekriju usta, znai da lae, trljanje oiju i sputanje pogleda jo vie znai da osoba lae, kad osoba podboi glavu rukom, odnosno dlanom, znai da mu je dosadan na razgovor, ako je bradu podboio placem, a kaiprst usmerio prema gore znai da se ne slae s onim to priamo 3. gestikulacija - znakovi koje moramo izbjegavati da nebi uvrijedili neku osobu s to su etri osnovna poloaja dlana ili ake: dlan okrenut prema gore ponizan poloaj dlana dlan okrenut prema dolje nadmoan poloaj dlana stisnuta aka s ispruenim kaiprstom poloaj s kojim se izriu naredbe grevito stisnuta aka znak ljutnje, mrnje,nervoze 4. izraze lica najizraeniji nain prepoznavanja neijeg raspoloenja. Efektivni ljudi, esto se smiju da bi iskazali prijateljsko raspoloenje, klimaju glavom kao potvrdu razumijevanja i prikladno animiraju lice kako bi pokazalizainteresiranost. Vrlo je bitno gledati u oi dok rzgovaramo, jer ukoliko ne gledamo pokazujemo nezainteresiranost, pri poslovnim odnosima bitno je da se oi zatvaraju sa sredinom ela, jer se time stvara atmosfera ozbiljnosti i poslovni duh na obe strane, u situaciji kad elimo kontrolirati sugovornikov pogled kao da neto pokazujemo ili objanjavamo dobro je koristiti se

4

nekim pomagalom kojim pokazujemo ili objanjavamo istovremeno rijeima, te opisujemo ono to se gleda.7

1.2 Pozdravljanje, oslovljavanje i tituliranje Pozdravljamo se svakog dana, nekad i ee u danu. Na razliite naine. Prema bontonu ili po ustaljenom ili novouvedenom nainu i rijeima. Djeca ve u vrtiu ue kako i koga treba pozdravljati. Na dolasku i odlasku. Netko je zapisao: Sve to mi je u ivotu trebalo nauio sam u vrtiu. A uimo i na ulici, iz filmova, od dodira i susreta sa strancima, pod utjecajem tuih obiaja, i tako dalje. 8Osim osnovnih naina vrlo je bitno znati naine pozdravljanja u poslovnom svijetu. Prilikom pozdravljanja uspostavljaju se odreene veze i odnosi. To je trenutak upoznavanja, prepoznavanja pri susretu bliskih prijatelja, poslovnih prijatelja ili sasvim nepoznatih ljudi u svijetu, u drutvu i zajednici. Svaka nacija, osoba , kultura, drutvo od poetka svijeta ima svoj nain pozdravljanja. Jedni od najeih oblika su rukovanje, klimanje glavom, mahanje, pozdravljanje s dodirivanjem ili odreena rije.Rukovanje se sastoji vrstom, prejakom stisku ruke, a uz rukovanje se gleda u sugovornika. Pod rukovanje imamo pozdravljanje tvz rukohvatom tj. vrstim stiskom ake i to je karakteristino za politiare ili stare suradnike. Bonton pozdravljanja je sljedei: Starija osoba prva prua ruku mlaoj, a ena mukarcu, iako je mukarac duan da prvi rijeima pozdravi enu. eni se ostavlja mogunost odabira naina pozdravljanja - rukovanjem, osmjehom, klimanjem glave i sl. Osoba koja ulazi u prostoriju duna je prva pozdraviti prisutne. Prilikom susretanja, vano je predstaviti osobe koje se ne poznaju meusobno. Ime i prezime (titulu u odreenim situacijama) treba paljivo i ujno - zvuno izgovoriti. Ukoliko mukarac sijedi, prilikom predstavljanja eni, on mora ustati, isto tako i mlai mukarac u odnosu na starijeg. Djevojka ustaje da bi se predstavila starijoj eni ili osobi znaajnijoj po svojem statusu. 9

Ibidem str 30 Antiage. Hr : http://www.antiage.hr/lifestyle/230-poslovni-bonton 10.1.2011 9 Vodopija .: Veliki suvremeni bonton, Rijeka 2004, str 798

7

5

Nain oslovljavanja: Oslovljavanje ovisi od dobi starosti, relacije: mukarac ena, hijerarhijskih i drugih odnosa. Ukoliko starija osoba (po godinama, hijerarhiji) predloi moe se prei, tokom ustaljenog kontaktiranja, na oslovljavanje osobnim imenom U profesionalnim odnosima, u institucijama u kojima postoji vrsta podjela po statusu i hijerarhiji, oslovljavanje se vri po zanimanju ili funkciji, esto se ona vri radi iskazivanja nekog potovanja i ljubaznosti prema toj osobi Kada se netko obraa veem skupu, redoslijed oslovljavanja je "Dame i gospodo". Na simpozijima i skupovima posveenim jednoj profesiji, moe se obratiti s "Potovani kolege..." ili ako se obraate jednoj osobi "Kolega..." Nain oslovljavanja titulom esto je u upotrebi, posebno kada se obraa osobama sa odreenim, specifinim zanimanjem i kad se nekom obraate pred publikom s odreenim potovanjem10 Tituliranje je dio bontona koji se moe vriti samo prema funkciji koju netko obavlja ili stupnju strune spreme. Iako esto znamo ime kojoj se obraamo i koju prozivamo ili zovemo, obavezno je prvo spomenuti titulu te osobe. Prozivanje osobe titulom znai das je ta osoba od velikog znaaja i da je vrlo vana u drutvenom ivotom. Zvanje nekog titulom je nain izraavanja potovanja prema toj osobi. Naravno, uz ovu titulu ide prezime osobe kojoj se obraa te nakraju i njegovo ime. Od kulture, tradicije, naina ivota, obiaja, drutvenog ureenja, zavisi nain oslovljavanja i tituliranja.

1.3 Komuniciranje Dobar poslovni ovjek profesionalnog ponaanja savjestan je sudionik u procesu komuniciranja s javnou i ne smije dopustiti da niti jedna obavijest koju upuuje javnosti bude sainjena na nemaran, nestruan ili neuredan nain, jer to ne samo da teti poslovanju u cjelini nego i podcjenjuje korisnike takve informacije. Komunikacija sa klijentima vaan je dio poslovanja svakog poduzea i esto upravo ona daje prvi dojam o poduzeu. Poznato je da upravo komunikacija ostavlja prvi kritiki dojam koji bitno utjee na trenutnu, ali i kasniju trajnu sliku cijego poduzea u javnosti.Poslovno komuniciranje obuhvaa skup tema koje obrauju razne aspekte razmjene informacija meu ljudima s ciljem obavljanja poslovnih aktivnosti transakcija. Rije je o obliku javnog formalnog komuniciranja u sloenim uvjetima pri emu se isprepliu odnosi radne skupine ili tima s okruenjem,10

Ibidemstr 80

6

tj.graanima i djelatnicima meusobno.

11

Cilj uinkovitog poslovnog komuniciranja je

sporazumijevanje, prijenos informacija, poruka i iskustava. To podrazumijeva i stvaranje novih ideja dogovorom, usklaivanjem miljenja, argumentnjem pa ak i opovrgavanjem. To podrazumijeva i stvaranje novih ideja dogovorom, usklaivanjem miljenja, argumentiranjem pa ak i opovrgavanjem. Rije je o vjetini po kojoj se u najveoj mjeri razlikuju uspjeni od manje uspjenih djelatnika. Stoga nije neobino da je jedan od najbogatijih ljudi 20.stoljea D.Rockefeller izjavio da bi vie platio za mogunost uinkovitog komuniciranja nego za bilo to drugo pod suncem.12Poslovna komunikacija djeluje kao krvotok u tvrtki i odraava zdravu ravnoteu u njihovom djelovanju. Komuniciranje je krvotok svake tvrtke jer bez kolanja informacija je nemogue odvijanje poslovanja. Komuniciranje je vjetina po kojoj se prvenstveno razlikuju uspjeni djelatnici od onih manje uspjenih. Svaka tvrtka ili ustanova ima vlastiti komunikacijski stil profesionalno strukturiran prema okruenju u kojem djeluje. Pod naine komuniciranja smatramo: Telefoniranje bitno je biti uvijek paljiv i obziran slua, koji slua osobu i prua joj potrebne informacije. Dopisivanje pod dopisivanje smatramo poslovno dopisivanje, poput memoranduma, poslovnih pisma, putem kojih se vidi dali je osoba pismena Razgovori Usmeni oblik najjednostavniji je i najstariji oblik komuniciranja u poslovnom ivotu. Razgovor je nain na koji se na najuvjerljiviji, najjasniji nain izlau misli, vide situacije i problemi te se postie sporazum, dolazi do poslovnog vilja i vodi poslovni razgovor. Postoje pretpostavke koje pomau u pravilnoj komunikaciji, a ije se primjenjvanje preporuuje : Pametan ovjek nee uvijek utjeti, ve mora govoriti u pravo vrijeme na pravo mjestu Uvijek prvo treba promisliti nego izgovoriti Treba znati procijeniti kada se smije upasti u tue govorenje Uvijek treba biti koncentriran na ono ta sugovornik pria Ne drati monologe Treba obraati panju na ton, glas, visina glasa budu umjereni Prilikom ulaska u drutvo pozdraviti prvi Zapoetak razgovora preporuuje se upotreba nekih uvodnih reenica

Gendar hr : http://www.gendar.hr/Poslovno-komuniciranje.aspx 10.1.2011 Gnjato, V.: Sastanci: interesno komuniciranje, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Alinea, Zagreb, 2003, str 4012

11

7

Ako se koristi humor, potrebno je paziti da se njime nikoga ne uvrijedi Ne koristi potapalice ili argon13

Teko je rei s kojim ljudima je najtee: s budalama koje nikad ne govore, ili s mudrima koji nikad ne sluaju Uffe Ellemann-Jensen

13

Osrdeki, E.: Poslovna komunikacija i poslovni bonton, Samobor 2000, str 64

8

2. POSLOVNI MORAL Poslovni moral predstavlja skup ili niz utvrenih kriterija i naina ponaanja u okviru poslovnog komuniciranja. Standarni u ponaanju i poslovanju uspostavljaju se radi stvaranja ovjerenja koje je garancija sigurnosti u poslovanju. Dranje poslovne rijei ne zahtijeva potpisivanje hrpe papira i dokumenata, a predstavlja jedan od kljunih trenutaka u poslovnoj komunikaciji. Jednom dana rije mora se odrati, bez obzira na eventualne, novonastale prepreke.14Poslovni moral predstavlja skup moralnih naela koja odreuju ponaanje sudionika poslovnog komuniciranja, odnosno nepisana pravila ponaanja koja mora potovati svaki poslovni ovjek. Poslovanje koje prednost daje sigurnosti, potovanju dane rijei, pouzdanosti, garancija je dugovjenosti i uvijek dobrih rezultata. Promoviranje skandalima, koji se rjeavanju po sudovima i zavravaju u crnim kronikama u medijima, nikako nije vrsta posla koja ulijeva trajno povjerenje, pa se ne preporuuje kao izbor za budunost. Pri poslovnom moralu vano je: Uspostavljanje i njegovanje trajne vrijednosti Potovanje osoba - suradnika i podreenih Nikako zloupotreba hijerarhijskog i statusnog poloaja Voenje rauna o interesima grupe, tima i poduzea Zadovoljavanje potreba potroaa uz minimalni rizik po njihovu sigurnost Uoavanje i rjeavanje problema; mirno poslovanje Dranje date rijei. 15 Poslovni moral se kao disciplina razvijala usklaujui ope i konkretne vrijednosti, usmjeravajui pojedinca na moralni odnos prema drugima, stvarajui norme o ponaanju, primjenjujui naela poslovne etike na praktino poslovno ponaanje. Znaaj poslovne etike je posebno vidljiv u suvremenom drutvu koje je optereeno brojnim krizama kako na globalnom tako i na lokalnom nivou, tako da su se i suvremene organizacije nale pred izazovom kako prijei brojna pitanja i probleme te kako odluiti da bi se uskladili obini interesi sa organizacijskim i drutveno-ekonomskim interesima. Predmet poslovne etike je skup moralnih pravila ponaanja u svim poslovnim aktivnostima usmjerenim ka uspijenom i profitabilnom poslovanju. Poslovna etika je zasnovana na primjeni osnovnihHrvatska udruga poslodavaca.: Etike norme i poslovni moral u gospodarskim odnosima, Zagreb 1997, str 12 15 ircenj, J.: Moderni poslovni bonton, Ljubljanja 1992, str 3314

9

naela etike na poslovno ponaanje i njen znaaj za poslovanje poduzea je ogroman. Prvenstveno, etika je preduvijet zatite od zloupotrebe neetiki raspoloenih radnika ili neetiki usmijerene konkurencije. Javnost oekuje od poduzea da se ponaaju prema etikim pravilima i pravilima drutvene odgovornosti. U poslu uvijek treba biti oprezan. Nenamjerna greka moe dovesti do nepoeljnih posljedica. Bez obzira na to da li se radi o grupnom radu ili radu pojedinca, od internom ili eksternom okruenju, poslovna naela i poslovni moral moraju upravljati i biti prisutni u poslovanju. Poslovni moral predstvalja skup ili niz utvrenih kriterija i naina ponaanja u okviru poslovnog komuniciranja. Standardi u ponaanju i poslovanju uspostavljaju se radi stvaranja povjerenja koje je garant sigurnosti i sigurnosti u poslovanju.

2.1 Stvari o kojima se ne govori na poslu

Postoje teme kojima jednostavno nije mjesto na poslu jer kad-tad bi vam se sitnica previe, koju ste otkrili, mogla osvetiti. Radna sredina nije mjesto gdje treba traiti najbolje prijatelje jer nju ine i rivalstvo, natjecanja, promaknua, poviice te zavist. to vas sve moe dovesti u neugodnu poziciju, odnosno koje teme valja izbjegavati na poslu: 1. Religija: Nije poeljno isticanje svojih religioznih uvjerenja ni iskazivanje svojih miljenja o drugim religijama. Potrebno je znati da je religija osobna stvar pojedinca na koju je svatko vrlo osjetljiv. Kolege doista ne ele sluati o neslaganju s njihovim religioznim uvjerenjima ili o vjerovanju da je vaa religija ono u to bi svi trebali vjerovati. 2. Politika: Jo jedno osjetljivo podruje je politika, a ljudi su spremni na sve i svata zbog razliitih politikih uvjerenja. Osobito u vrijeme izbora razmirice lako mogu kuluminirati, pa je poeljno suzdravanje o stavovima. Uvjerenost u ispravnost odreene stranke ili kandidata te negativna stajalita o opoziciji, zadrati za sebe, a ne pokuavati pridobiti suradnika na prihvaanje istog pogleda na svijet. 3. Privatan ivot: Nije rije o tome da je to generalno zabranjena tema, no poeljno je privatni ivot ostane izmeu vas i vaeg partnera. Koliko god vae kolege na poslu bili liberalni, ljudi se osjeaju nelagodno kad im netko - i to jo suradnik otkriva tajne iz privatnog ivota. Preporua se privatan ivot odvojiti od poslovnog. 4. Problemi u obitelji: iznoenje problema koje imate u privatnom ivotu, vai kolege i ef mogli bi zakljuiti da vas privatne potekoe odvlae od posla, a takoer, govorei o svojim problemima, svima dajete do znanja gdje ste ranjivi. 5. Ciljevi u karijeri: Priajui o tome da s trenutane pozicije elite doi na neku viu i bolju izazvati ete sasvim opravdanu sumnju vaih nadreenih i kolega koji e se poeti 10

pitati jeste li im lojalni. Kako svi tee za prikladnim poslom, javno iskazivivanje svojih elja o napredovanju ne bi bilo prikladno. elite li napredovati unutar tvrtke u kojoj trenutano radite, pustite neka o tome malo vie govori va rad, a malo manje vi sami. U tom sluaju ete nadreenom svakako dati do znanja da elite napredovati na odreenu poziciju, u emu vam on moe pomoi usmjeravajui vas. 6. Problemi sa zdravljem: Zdravstvene probleme zadrite za sebe.Htjeli vi to ili ne, prie se ire pa e se poeti sumnjati u to jeste li sposobni kvalitetno obavljati svoj posao. Naravno, radi li se o neem ozbiljnijem, zbog ega ete neko vrijeme izbivati s posla, svakako se obratite poslodavcu. No nitko ne mora znati sve pojedinosti o vaem zdravstvenom stanju.16

2.2 Poslovni izgled Dobar i njegovan vanjski izgled osobe nije nuno i jamstvo poslovne uspjenosti, no zaputen, neadekvatan i neprilian izgled bacit e sjenu i na najblistaviju karijeru. Vanjski izgled u poslovnom svijetu predstavlja kombinaciju higijene i uljudnog i poslovnog uoblienja kojeg svatko moe postii. Dakle, radi se o njegovanosti i odreenoj vrsti odijevanja to e nas predstaviti kao osobu koja pazi kako na sebe tako i na druge osobe i na okolinu u kojoj ivi. Ono ime komuniciramo vanjskim izgledom je to to drugi na nama vide i prihvaaju kao nau sliku, ali ne sliku nas kao privatne osobe, ve poslovnog ovjeka koji je dio imida organizacije i tvrtke koju predstavlja, koji je odraz i ogledalo struke i posla koji radi. To je ono to drugi na nama vide i to prije no to nam stisnu ruku i prije nego ita izustimo. Ono najvanije je da vaa profesionalna slika bude u skladu s poslovnom slikom vae tvrtke i svega onog to vi u njoj predstavljate. Njegovan izgled. U osnovi dobrog poslovnog imida uvijek stoji osnovna osobna higijena na koju se zatim nadograuje elegancija u vidu skladne figure, njegovane i prikladno oblikovane kose i sve ono to ini izgled osobe koja je pomno njegovana za svakodnevne prilike. Kosa i frizura i kod ene i kod mukaraca bez obzira na boju, duinu ili vrstu uvijek treba biti ista, poeljana i svjee oblikovana. Vrsta frizure neka bude u skladu s vremenom i modom ali ne napadnog modnog izriaja. Tijekom poslovnog dogaaja kosu ne dotiite rukama, ne mijenjajte frizuru ne provjeravajte je u odrazu na staklu ili ogledalu. Ako osjeate potrebu da dodatno uredite kosu to ete uraditi u garderobi ili na toaletu. 17Obrve, brada, brkovi i ostale dlaice na licu potrebno je takoer urediti no16 17

Sveosvemu. Com : http://www.sveosvemu.com/poslovni-bonton 11.1.2011 ircenj, J.: op.cit., str 77

11

pri tome isto tako treba paziti da to oblikovanje ne uini lice udnim. Mukarci koji se briju to trebaju uiniti svakodnevno , a oni koji nose bradu i/ili brkove isto trebaju istite i njegujte. Poslije obroka u radnom vremenu organizirajte se tako da ih operete. Osobe koje zube iste vakaom gumom, to ne smiju raditi za vrijeme posjeta strankama i poslovnim prijateljima. Ruke su dio tijela koji je vidljivo istaknut u poslovnim razgovoru. Ruke moraju biti iste, a nokti isti i podrezani: kod mukaraca na kratko, a kod ena na umjerenu duinu. Mali prst drite uvijek priljubljen k ostalim prstima ruke, a kaiprstom nikad ne upirite i ne pokazujte. Za enske noge poeljno je da budu uredno depilirane i u arapama dok se muke noge u poslovnom svijetu nikad ne pokazuju. Kada elite noge prekriiti uinite to odmjerenim i ne naglim pokretom. Garderoba. Svaka profesija, a u novije vrijeme i brojne tvrtke imaju svoj dress code ili propisano odijevanje koje se zahtijeva u svrhu prepoznatljivosti i slike koja se eli odaslati potencijalnim poslovnim partnerima, klijentima i sveukupnoj javnosti. U svakom dress codu uvijek valja biti jasno to se podrazumijeva kao neformalno, to kao svakodnevno, a to kao obavezno odijevanje. Kompanije to propisuju u vidu noenja odreene uniforme ili u vidu preporuke i sugestije za odijevanje. Ako pri zapoljavanju niste dobitli takve smjernice, nemojte se sramiti niti ustruavati pitati starije kolege ili nadreene to je uobiajeno kao kodeks odijevanja u njihovoj, vama novoj poslovnoj sredini. Pomoi e vam i to da se osvrnete oko sebe i pogledate koju vrstu odjee nose ostali zaposlenici. Praktino je pri odabiru odjea voditi rauna o odgovarajuem konfekcijskom broju, ali najvanije je ipak da je odjea ista i odravana. Sve to odijevamo mora biti oprano i izglaano. Garderoba za poslovnog mukarca. Mukarci koji nose odijela posebnu pozornost trebaju obratiti okovratniku i manetama i tome da se kroz odjeu nikada ne smije nazirati donje rublje. Manete trebaju provirivati nekoliko centimetara ispod rukava jakne i na njih se ne stavlja sat. Cipele moraju biti iste, ietkane i ulatene, uredno vezanih vezica, nepohabanih peta i uvijek za vrijeme posla na nogama. Muke apare bez obzira na godinje doba, uvijek trebaju biti visoke, a isto je tako krajnje neukusno nositi prozirne arape na radnom mjestu. Osjetljivo mjesto su depovi na sakoima i na odjelima koji nikada ne smiju biti pretvoreni u spremita, pretrpani, izvrnuti. Koulje koje birate za poslovni dogaaj neka ne budu prenaglaenog uzorka niti intenzivnih boja. Okovratnik koulje neka bude usklaen sa vorom kravate koji, veliinom udoban kako biste izbjegli otputanje vora na kravati i otkopavanje gornjeg gumba na koulji.18

Kravata je odjevni

dodatak koji najjae ocrtava ukus i osobnost onoga tko je nosi. U dananjem poslovnom18

Ibidem str 79

12

svijetu moe se odabrati i nenoenje kravate ali i danas dobro odabrana diskretna kravata izraz je dobrog ukusa i poslovnog bontona. Odaberete li kravatu pripazite kako ju veete. Duina kravate treba dosezati do kope remena na hlaama i ne preko. Kravata neka bude jednobojna ili diskretnog uzorka.Tamnosivo odijelo je najbolji odabir svakog poslovnog ovjeka. Ono se nosi u svako doba dana i moe biti odijeveno u manje ili vie formalnim prigodama. Transformaciju doivljava kombinacijom koulje i kravate koju nosimo uz njega. Poslovna torba imperativ je dananjice zbog stvari i opreme koju svaki poslovni ovjek mora imati pri ruci. Najei odabir menadera su konate poslovne torbe crne, bordo ili smee boje. Garderoba za poslovnu enu. Poslovne ene nemaju spasonosno tamnosivo odijelo kojem e pribjei u svim poslovnim prigodama, one su izloene neto kompleksnijem kodeksu i veem osobnom odabiru odijevanja za posao i poslovne prigode. No, ipak postoje neke bazine i izvrsne kombinacije koje su prikladne u veem broju poslovnih situacija. Prvo emo o tome kako se ne treba odijevati. U poslovne svrhe ne odijeva se sexy, provokativna i prozirna odjea. Meu osnovne predmete koji sainjavaju garderobu koja je prigodna za poslovne situacije svakako spadaju osnovni odjevni predmeti. Koulje njenih tonova preko kojih se odijevaju puloveri ili sakoi ili kostimi u kombinaciji sa suknjom i hlaama. Kostimi klasinog kroja i boje: tamnoplavi, sivi ili crni sa serijom koulja dobrog kroja i kvalitetnih materijala su pod mora odijevanje svake poslovne ene koja investira u svoju poslovnu budunost. Kod odabira suknje vodite rauna o kvaliteti tkanine kako vam se suknja nebi guvala ako due vrijeme provodite sjedei. Duinu suknje prilagodite staturi ali ne nosite ni prekratko niti predugako. arape (hulahopke) moraju biti besprijekorne. S obzirom na narav posla nije na odmet imati i rezervne na poslu. Cipelama odreujemo ono to modni strunjaci nazivaju sveukupnost izgleda. Za dobru ensku cipelu vana je elegancija i odmjerena visina potpetice. Torbica poslovne ene treba biti prostrana kako bi u nju mogli stati uz osobne stvari i svi oni predmeti koji su nuni za poslovanje. Nakit koji se nosi u poslovnim prilikama treba biti jednostavan i treba ga biti malo.19

19 19

ircenj, J.: op.cit., str 80

13

3. PRAVILA PONAANJA NA POSLU Postoje neka osnovna, opa pravila ponaanja kojih se trebaju drati svi zaposlenici i koja su zajednika za sve, bez obzira na specifinost posla koji obavljaju. Jedno od osnovnih pravila ponaanja je dobar odnos prema zajednikom prostoru i zajednikoj opremi i svemu onome to ini poslovni suivot kolega u radnoj sredini.Osim nunog odravanja reda i istoe radnog prostora potrebno je poznavati i potovati radni protokol, to, drugim rijeima, znai da je potrebno omoguiti kolegama da nau svu eventualnu poslovnu dokumentaciju i da se snau bez obzira na prisutnost ili izbivanje s posla. Isto tako podrazumijeva se da sve primljene poruke koje se odnose na druge kolege njima i prenesete i to u tonom obliku i na vrijeme. Tue radne prostore ne zatrpavajte svojom dokumentacijom i stvarima, a to ne inite niti sa zajednikim policama i prostorima. Ako ste prisiljeni uzeti dio opreme s tueg stola nuno je da kolegu prije uzimanja upitate za dozvolu kao to je vaa obveza i da posueno vratite. Zajedniku opremu treba koristiti korektno i s mjerom. Nakon koritenja, provjeriti razinu tonera i papira kako bi iza sebe ostavili sve onako kako je naeno i kako bi i druge kolege mogli imati iste uvjete rada. Problem poslovanja moe biti i vrijeme. Vrijeme se mora tretirati kao ogranienu, vrijednu i korisnu komponentu. Tue vrijeme potujte, a svoje cijenite. Veoma je neodgovorno kasniti na dogovorene poslovne sastanke, produavati pauze i kasniti na posao nakon ruka. to se tie zajednikih poslova svima je jasno da se odreeni poslovi obavljaju povezano te u skladu i suradnji s drugim kolegama. U tim prilikama vano je da je svima jasno to tko treba initi i u kojem se vremenu od njega oekuje da se to uini. Plan rada treba biti pregledan i precizan jer e samo tako biti mogue uskladiti rad svih onih koji su u proces ukljueni. Kolege meusobno surauju i stavljaju se jedan drugome na raspolaganje u razumnoj mjeri i u prijateljskom ozraju to nikako ne znai da moraju biti i privatno prijatelji. Uvijek se treba cijeniti i uvaavati rad svakog od kolega bez obzira na to jeli njegov dio posla hijerarhijski postavljen ispod vaega. U sluaju da se pojave problemi i nesporazumi meu kolegama na poslu, novonastalu situaciju treba odmah civilizirano razjasniti i to u osobnom kontaktu i u kolegijalnom ozraju. U situacijama u kojima se javlja nezadovoljstvo kod uposlenika vano je da oni takva raspoloenja iznesu i da se o tome otvoreno zgovara kako bi se otklonili uzroci i uspostavila zdrava radna atmosfera.20

Osobe iz menadmenta i upravljake strukture u odnosu spram zaposlenika trebaju uvijek

poticati i odravati odnos u kojem jasno i precizno odreuju koja su im oekivanja i na koji nain uposlenici mogu postii rezultate koji se od njih oekuju isto kao to uvijek trebaju20

Blackbirds Tand B.: Bonton zlatna pravila ponaanja, Zagreb 2008, str 128

14

rei konstruktivnu kritiku i pohvalu za dobro obavljeni posao. U komunikaciji s hijerarhijski podreenim uposlenicima i pri delegiranju poslova poeljni je uvijek se obratiti na nain da se rabe rijei molim i hvala jer ete tim nainom pokazati ozbiljnost i autoritet voenja bez da se mora prijei na autoritarnost i diktaturu. to se pak tie negativne kritike i upozorenja na greke koje izriete kolegi, uinite to uvijek u etiri oka, a ne pred cijelim kolektivom. U radnim prostorima u kojima radi vie ljudi treba voditi rauna o jaini glas prilikom razgovora i telefoniranja imajui na umu da glas ne smije ometati druge u radu. Bez glasnog zivkanja kolega, a naroito dovikivanje i glasno zvanje preko cijele prostorije bilo klijenta bilo drugih uposlenika. Trebate li neku informaciju od kolega, ustanite i otiite do radnog stola kolege kojeg trebate te mu se tamo i tada obratite. Nadreenima, isto tako, ne prilii da glasno iz drugih prostorija pozivaju uposlenike. Za vee organizacije poeljan je instaliran sustav interne komunikacije ili mogunost interne komunikacije putem telefonske centrale. Koritenje mobitela u te svrhe treba minimalizirati i eventualno u sluaju nude posluiti se SMS porukom. Sve privatne pozive koji nisu hitni treba odgoditi za vrijeme nakon posla. Svako telefoniranje u doba radnog vremena koje nije u svrhu rada dekoncentrira ostale kolege. Sve telefonske linije i sva uredska oprema pripadaju radnoj organizaciji i namjena im je striktno profesionalna te se od svih uposlenika oekuje da se na taj naina prema opremi i odnose i da je ne koriste u privatne svrhe.21 3.1.Pravila ponaanja na sastancima Svaki poslovni sastanak unaprijed se dogovara i odvija se u za to predvienom i unaprijed dogovorenom vremenu. Potivanje dogovora veoma je vaan element potivanja poslovne etike. U sluaju da na poslovni sastanak kasnite vie od bontonom za to doputenih desetak minuta, potrebno je da o kanjenju obavijestite osobu s kojom ste dogovorili sastanak. U sluaju kanjenja preko 15 minuta, poslovna etika nalae da se osobi koja eka predloi da odgodi sastanak i da ga zakae za drugo vrijeme kako bi onaj koji eka mogao prijei na sljedeu radnu obvezu. Bez obzira to ste kanjenje najavili, jedina poslovno opravdana kanjenja su ona koja nastaju zbog kanjenja javnog prometa i zbog utjecaja vie sile na koju niste mogli utjecati.22 Odrava li se poslovni sastanak u vaim poslovnim prostorijama, a postoje jo neke poslovne obveze i klijent vas mora ekati , poeljno je kreneuti poslovnom partneru ili klijentu u susret i u ekaonici se ispriate21 22

Ibidem str 130 Ibidem str 140

15

zbog naruenog rasporeda i zamolite ga da prieka jo kratko vrijeme. Nakon osoloboenja prethodnih obveza treba krenite prema ekaonici ili u susret osobi koja eka i pozvati osobu da ue ured. Potrebna se ispriati klijentu zbog kanjenja. Radi li se o veem kanjenju koje ne moemo nadokanaditi i koje prijeti da poremeti cijeli daljnji raspored i nanese vee poslovne tete potrebno je ispriati se i zamoliti poslovnog posjetitelja da se sastanak odgodi. Jedan od starih trikova za prevenciju neugodnih poslovnih situacija jest dobro organiziranje i planiranje radnog dana .Primanje posjetitelja. S obzirom na vanost osobe koju primate, treba joj otii u susret ili je jednostavno primiti u ured. Prigodom primanja posjetitelja, treba se ustati, pruite ruku u znak pozdrava na rukovanje i pokazati posjetitelju na koje mjesto moe sjesti. Prvo treba sjesti poslovni klijent. Za kvalitetno odraeni poslovni sastanak, postoje pravila ponaanja koja trebaju pomoi da sastanak proe profesionalno tako da se ostavi dojam kvalitetnog poslovnog ovjeka na svoje sugovornike. Traba se koncentrirati na sugovornika, sluati ga tijekom razgovora, gledati ga u oi dok se vodi razgovor i sjediti tako da ga se vidi i uje. Oslovljavati ga po prezimenu Gospodine X... ili titulom Profesore X..., tako da se iskae potovanje prema sugovorniku kao osobi i prema njegovu obrazovanju. Ako se tijekom sastanka nailazi na nejasnoe svakako sugovornika treba zamoliti za objanjenje/pojanjenje. Parafraziranje kako bi sugovornik znao da ga se slua, malo govoriti, a sluati puno i izraavanje sa jednostavnim terminima. Zlatne rijei: Dopustite da vam pomognem..., Molim, Izvolite, Oprostite Doekati i ispratiti sugovornike s osmjehom. Na kraju poslovnog sastanka otpratit gosta do vrata, a vane goste do dizala ili stepenica. Dolazak na sastanak. Posjetitelji tijekom poslovnih posjeta, a naroito za vrijeme poslovnog sastanka nebi trebali primati telefonske pozive s mobitela. Pri dolasku na sastanak posjetitelj koji dolazi treba se pozdraviti, ispriati za eventualna kanjenja i zahvaliti to je primljen. Nakon to ste pozvani da sjednete moete odloiti poslovnu torbu na pod pored stolice ni u kojem sluaju na stol domaina. Sako ne skidati osim ako vam to ne ponudi domain. Na kraju sastanka uvijek se pozdravite i zahvalite na prijamu i odvojenom vremenu, a na izlasku pozdravljate i zahvaljujete i osobi koja radi na recepciji.23

23

Ibidem str 141

16

3.2 Pravila ponaanja na domjencima Domjenke ne smijete izbjegavati, na tim primanjima bolje i u drugaijim okolnostima upoznajete poslovne partnere, imat ete vie informacija o njima, a uz to stjeete i nova poznanstva. Nepojavljivanje se moe shvatiti kao nezainteresiranost za poslovnog partnera - domaina i podcjenjivanje, to se moe negativno odraziti na suradnju. Vae ponaanje na domjencima otkriva vaim poslovnim partnerima puno toga, stoga se morate potruditi ostaviti dobar dojam. Na ovakvo primanje trebate se pojaviti na vrijeme, odnosno s desetak minuta zakanjenja. Ukoliko ste donijeli neki poklon nemojte to naglaavati, samo ga diskretno predajte domainu. Domain bi trebao doekati goste i meusobno ih upoznati. Ako vas na ulazu nije doekao vi bi trebali prvo otii pozdraviti domaina, pa tek onda ostale goste. Osim toga pravilo je da se mlai predstavljaju starijima, nii rang viem, mukarci se upoznaju sa enama. Ukoliko se rukujete, redoslijed je obrnut, dakle ena bi trebala prva pruiti ruku mukarcu, starija osoba mlaoj. Ljubljenje kod pozdravljanja nije uobiajeno u poslovnom svijetu. Domjenak nije mjesto na koje se ide najesti. Treba voditi rauna da e ponuda hrane biti buffet, i da ne treba doi gladan. Bez prejedanja, pretrpavanja tanjura i punih usta. ae s hladnim piima drati za postolje, a one sobne temperature za grlo ae. Izbjegavanje vee koliine pia. Pokazivanje da moete dosta popiti, nee ostaviti najbolji dojam. Isto vrijedi za glasno prianje, smijanje ili prianje prostih viceva. Takoer neraspravljati o politici, vjeri, ljubavi.24 Uspravno dranje, bez pretjeranog mahanja rukama.Samouvjereni izgled.Bez prekidanja drugih gostiju u ragovoru. Domjenci su mjesto za druenje i upoznavanja, stoga se ne trebate ograniiti samo na kolege s posla, nego i upoznavati nove ljude. Bitno je dobro raspoloenje i pristupanost. Pristojan razgovor,bez upadica. Druenje s ljudima koji su nepoznati. Na nekim pozivnicama naveden je dress code koji se oekuje. Ukoliko pie, treba se odjenuti u skladu s njim. Ako ne pie najbolje je ii na sigurno, bez pretjeranih eksperimenata. Ne treba privlaiti panju odjeom, niti pokazivati svoju originalnost. Budui da se radi o poslovnom dogaaju, takva treba biti i odjea. Elegantno poslovno odijelo tamnije boje je dobar izbor i za mukarce i za ene. S tim da za ene mogu posluiti i haljine, ali ne sveane, nego elegantne, jednostavne, tamne haljine. Mala crna haljina je idealan izbor. 25 Dopunite ih samo nekim nakitom, ako se ne moete odluiti izaberite bisere, oni su univerzalni i elegantni. Isto je i s frizurom i minkom, sve treba biti

24 25

Ibidem str 142 Ibidem str 143

17

odmjereno, uredno, ali ne prenaglaeno. Jako vano je da cipele dobro izgledaju i da budu uredne. Za ene su najbolji izbor klasine salonke sa srednje visokom petom. 3.3 Pravila ponaanja na poslovnom ruku Poslovni rukovi ili veere daju priliku ljudima da upoznaju bolje jedni druge izvan "uredskih" granica, ipak, ne treba zaboraviti da je na poslovnim rukovima, vie ili manje formalnim, i bez obzira da li ste domain ili gost, prva stavka na jelovniku uvijek posao. Pravilo br. 1 je da je onaj tko poziva na ruak, domain, to mu daje pravo da planira i organizira itav dogaaj i obavezu, plaa raun. Organizacija poslovnog ruka zahtijeva odreeno razmiljanje i planiranje - u pogledu izbora lokacije, hrane i ugoaja. Domain izabire izaberite restoran koji je prikladan za poslovne rukove u pogledu atmosfere, klijentele ili usluge. Najbolje je izabrati restoran u koji esto odlazite, u kome vas osoblje poznaje i u kome moete dobiti vrhunsku ili ak specijalnu uslugu, jer to na vaeg gosta moe ostaviti posebno dobar dojam. Ukoliko razmiljate o nekom novootvorenom restoranu ili restoranu u kojem niste bili 6 mjeseci, potrebno je predhodno provjeriti prije nego to u njih odvedete poslovne partnere. Goste je potrebno pozvati minimalno tjedan dana prije zbog organizacije. Obavezno nazvati restoran i rezervirati stol, kako bi izbjegli neugodnosti ekanja u restoranu sa svojim gostom da se oslobodi stol. Ukoliko se s gostom trebate nai u restoranu, doite ranije, potvrdite rezervaciju i priekajte svog gosta. Kada va gost doe, prepustite mu najbolje mjesto za stolom, mjesto sa najboljim pogledom, zimi blie izvoru topline itd. Prije nego to se narui jelo, konobar e vas pitati elite li neto popiti. Najbolje je da slijedite svog gosta. Ukoliko on narui neko pie, moete i vi. Ukoliko on ne eli piti aperitiv, ne morate ni vi. Alkohol nije obavezan dio poslovnog ruka, tovie on moe imati negativan utjecaj na vau sposobnost rasuivanja. Kada doe do plaanja, ne dozvolite da pone "igra ivaca" i meusobnog iscrpljivanja oko toga tko e platiti raun. Raun plaa osoba koje je pozvala na ruak. Pravila ponaanja za stolom nisu izmiljena da bi rukovi bili to kompliciraniji, ve da bi ti obroci bili to ugodniji i da bi se osiguralo da ponaanje nijednog od uesnika ne bude uvredljivo za druge prisutne. Ova pravila se zasnivaju na zdravom razumu i osnovnoj ljudskoj pristojnosti.26 Pravila ponaanja za stolom su sljedea: Sa poslovnim temama ponite tek kada se jelo narui

Koprivnicki poduzetnik : http://www.koprivnicki-poduzetnik.hr/en/poslovna-komunikacija-iponaanje/4-poslovno-ponaanje.html?start=17 11.1.2011

26

18

Ne stavljajte svoju poslovnu torbu na stol, ve je drite pored svojih nogu, a kada iz nje neto vadite, stavite je u krilo Kada vam se dodaje hrana kaite "hvala", a kada je vi dodajete "izvolite" Ponite s jelom tek kada su svi poslueni, osim ako gost ne inzistira da zaponete prije da vam se hrana ne ohladi Nemojte se aliti na hranu ili lou uslugu Laktovi se dre uz tijelo, a ne razmaknuti, i ne smiju se naslanjati na stol. Nad stolom su samo ruke do lanaka Pri koritenju pribora za jelo, pravilo je da se uvijek zapoinje onim priborom koji je najdalje od ruba tanjura ( i desno i lijevo, a kako se odnose pojedina jela, uzima se onaj pribor koji je sve blie tanjuru

Prilikom jela salveta se ne stavlja na ovratnik, ve se rastvori i stavi u krilo Ukoliko ustajete od stola, salveta se stavlja na sjedite stolice ili njen naslon Kada zavrite sa jelom, salveta se stavlja sa desne strane tanjura, nakon to to uini domain Jede se zatvorenih ustiju i neujno, ne govori se punim ustima. Iz posude na stolu hrana se nikada ne uzima koritenim priborom za jelo, ve iskljuivo onim priborom koji se nalazi u posudi i koji je predvien za vaenje hrane.

pageti se jedu vilicom i licom, ali se pritom samo vilica prinosi ustima Salata, prilozi i ve izrezani kruh se ne reu noem Posude ili tanjuri se ne prinose ustima da bi se jelo lake ili do kraja pojelo Tanjuri se na kraju ne "iste" komadiima kruha od tragova jela Nakon zavretka jela upotrijebljeni no i vilica se stavljaju paralelno u tanjur. To je ujedno znak konobaru da ste zavrili s jelom ili tim dijelom obroka. Ukoliko elite biti dodatno poslueni, no i vilicu prekriite u tanjuru

U restoranu je osoblje zadueno za odnoenje posua, tanjura i pribora i vi u tome ne trebate pomagati. Za vrijeme ruka nije dozvoljeno puenje, sve dok svi sudionci ne zavre s jelom. 27

Koprivnicki poduzetnik : http://www.koprivnicki-poduzetnik.hr/en/poslovna-komunikacija-iponaanje/4-poslovno-ponaanje.html?start=17 11.1.2011

27

19

ZAKLJUAK Nikada neete dobiti drugu priliku za prvi dojam, poznata je reenica iz poslovnih krugova koja krui ve desetljeima, a nje se treba pridravati i izvan ureda. Uloga i znaaj poslovnog bontona u poslovnom svijetu je od velikog znaaja. Prije se poslovni bonton podcijenjivao u poslovnom svijetu, ali on zadnjih godina ima veliku vanost. Greke na poslu rade i oni sa dugogodinnjim iskustvom, a meu najeim su kanjenje, pogreno predstvaljanje zaposlenika, te nepoznavanje kulture i obiaja drugih zemalja. Dobro poslovno ponaanje igra vanu ulogu u svaijoj poslovnoj karijeri. Ono to je sigurno je da strunost nije jedina kvaliteta koja se zahtjeva od poslovnih ljudi da bi mogli raunati na visoke pozicije u organizaciji. Poslovno ponaanje je vano zbog toga to ljudi procjenjuju i vrednuju vas i vae poduzea prema svojoj percepciji koja se stjee na temelju onoga to vide i osjete u kontaktu s vama i vaim poduzeem. Temeljna naela poslovnog ponaanja trebaju se zasnivati na sljedeim etikim vrijednostima: zakonitost rada i poslovanja, profesionalnost, strunost, pravinost, potenje, savjesnost i odgovornost. Vano je u javnosti stvoriti sliku o pouzdanom, povjerljivom i sigurnom partneru, korektnom, susretljivom i ljubaznom kolegi, o lideru koji je sposoban, struan i pun znanja da oko sebe stvori i kreativnu atmosferu za rad. Poslovna komunikacija u biti predstavlja sistem ili strukturu usvojenih konvencija koje se dobrovoljno prihvaaju, njeguju i razvijaju. To su ope prihvaena pravila ponaanja . Pravila ponaanja i protokol koji predstavljaju standardi za kretanje u drutvu, mogu se promatrati u odnosu na pojedine sloene segmente, kao to su: ponaanje maniri, oslovljavanje obraanje, tituliranje, pozdravljanje, poslovni protokol, poslovni moral, odijevanje.

20

LITERATURA

Knjige

1. Balog, Z.: Bonton, Zagreb 1989 2. Blackbirds Tand, B.: Bonton zlatna pravila ponaanja, Zagreb 2003 3. Gnjato, V.: Sastanci: interesno komuniciranje, V. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Alinea, Zagreb, 2003 4. Hrvatska udruga poslodavaca, Etike norme i poslovni moral u gospodarskim odnosima, Zagreb, 1997 5. Osrdeki, E.: Poslovno komuniciranje i poslovni bonton, Profil , Samobor 2000 6. Stella, A.: Bonton, Zagreb 2004 7. Soldati, D.: Poslovni bonton, Ljubljanja 1977 8. ircenj, J.: Moderni poslovni bonton, 1992 Ljubljana 9. Vodopija, .: Veliki suvremeni bonton, Rijeka 2004 10. Vuji V.: Menadment ljudskog kapitala, Fakultet za turistiki i hotelski menadment , Opatija 2005 godine

Internet stranice

1. Gendar hr : http://www.gendar.hr/ 2. Koprivniki poduzetnik : http://www.koprivnicki-poduzetnik.hr 3. Wikipedia. Org : http://hr.wikipedia.org/ 4. Sve o svemu. Com : http://www.sveosvemu.com/ 5. Antiage. Hr : http://www.antiage.hr/

21

22