Poslovne Finansije- Teorija i Prakticna Primjena

  • View
    454

  • Download
    29

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fvd

Text of Poslovne Finansije- Teorija i Prakticna Primjena

Prof. Njuhovic dr. Zijad vv Sain mr Zeljko .. POSLOVNE FINANSIJE TEORIJA IPRAKTICNA PRIMJENA Sarajevo, 2003.Naziv djela: "POSLOVNE FINANSIJE TEORIJA I PRAKTICNA PRIMJENA" Autori: Prof. dr Zijad Njuhovic Mr. Zeljko Sain Izdavac: Ekonornski fakultet Univerziteta u Sarajevu -Izdavacka djelatnost Fakulteta Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr Milos Trifkovic Urednik: Prof. dr Hasan Muratovic Recenzenti: Prof. dr Mirko Puljic Prof. dr Dragoljub Stojanov Lektor: Olivera Jokic Stampa: "Stamparija Fojnica" d.o.o. Fojnica r-::~...... ----.. Odgoverno lice stamparije: Sehzija Buljina Tlraz: 500 prirnjeraka eIP -Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 336.647/.648:658.I4J (075.8) NJUHOVIC, Zijad Poslovne finansije ; teorija i prakticna primjena / Zijad Njuhovic, Zeljko Sain. -Sarajevo : Ekonomski fakultet, 2003. -553 str, ; 30 sm Bibliografija: str. 549-553 ; bibliografske i druge biljeske uz tekstISBN 9958-605-48-1 I. Sain Zeljko eOBISS.jBiH-ID 12202246 Misljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta broj: 04 -15-22642/03 od 15.07.2003. godine, knjiga "POSLOVNE FINANSIJE TEORIJAI PRAKTICNAPRIMJENA", autora: prof. dr Zijada Njuhovica i mr. Zeljka Sain, proizvod je iz clana 18. ta cka 10. Zakona 0 porezu na promet proizvoda i usluga na ciji se promet ne placa porez na promet proizvoda. ~...~ SADRZAJ Predgovor 13 Uvodne napomene 15 PRVIDIO FINANSUSKO PLANlRANJE 17 1. Definisanje relevantnih pojmova ............................... 17 2. Podloge za finansijsko planiranje 21 2.1. Planski bilans uspjeha 22 2.2. Planski bilans stanja 23 2.3. Rezultati analiza tokova finansijskog polovanja preduzeca .25 2A. Latentne opasnosti koje se kriju u neadekvatno planiranom izboru, metoda za ocjenu efikasnosti investiranja 26 2.5. Latentne opasnosti koje se mogu pojaviti zbog nerealnog planiranja finansijskih odluka 34 3. Planiranje finansijskog leveridza 35 4. Planiranje investicionih odluka 39 5. Planiranje ostalih finansijskih odluka Al 6. Planiranje dugorocnih ulaganja i dugorocnih izvora A2 6.1. Planiranje dugorocnih ulaganja A3 6.2. Planiranje dugorocnih ulaganja u obrtne namjene A7 6.3. Planiranje dugorocnih ulaganja u finansijskom obliku 53 6A. Planiranje dugorocnih ulaganja u robnom obliku 54 7. Planiranje optimalnih dugorocnih izvora sredstava 54 8. Planiranje kratkorocnih ulaganja i kratkoroenih izvora sredstava 568.1. Planiranje kratkorocnih ulaganja 56 8.2. Planiranje kratkorocnih izvora 57 8.3. Planiranje finansijskih tokova 57 8A. Planiranje priliva i odliva gotovine 58 9. Ostala planiranja 59 9.1.Planiranje neto obrtnog fonda 59 9.2. Planiranje finansijskih restrukturiranja 59 9.3. Funkcije finansijskog planiranja 60 10. Metode finansijskog planiranja 61 11. Vrste finansijskih planova 62 DRUGIDIO FINANSUSKE ODLUKE 65 1. Uvodna razmatranja ,65 2. Definisanje strateskih finansijskih opredjeljenja i finansijskih odluka 69 3. Pripreme za donosenje finansijskih strateskih opredjeljenja i finansijskih odluka 70 3.1. Vremenska cijena novca 70 3.2. Stvarna, konformna, efektivna i diskontna kamatna stopa 72 3.3. Specificnosti pojedinih preduzeca kao najbitniji elementi u pripremanju finansijskih odluka 73 34.Vrstefinansijskihodluka ........................................77 4.1. Odluke 0 investiranju 77 4.1.1. Definiranje problema 77 4.1.2. Razmatranje realno mogucih varijantnih rjesenja 79 4.1.3. Vrednovanje varijantnih ulaganja 80 4.1.3.1. Metoda prosjecne stope povrata 80 4.1.3.2. Metoda razdoblja povrata 81 4.1.3.3. Metoda interne stope povrata 82 4.1.3.4. Metoda neto sadasnje vrijednosti 82 4.1.4. Donosenje konacne odluke 0 investiranju 83 4.2. Odluke 0 finansiranju 90 4.2.1. Podloge za donosenje odluka 0 finansiranju 90 4.2.2. Bitna svojstva finansiranja 91 4.2.3. Elementi optimalnosti finansiranja 96 4.2.3.1. Pravila finansiranja 97 4.2.3.2. Podvarijantna pravila finansiranja .105 4.2.3.3. Rezervna varijanta rjesenja kao specificna pravila finansiranja " .105 4.2.3.4. Principi finansiranja .110 4.2.3.5. Metode finansiranja 111 4.2.3.6. Nacini finansiranja 112 4.2.3.7. Kombinacija izvora finansiranja 114 4.3. Odluke 0 dividendi 120 5. Zakljucna razmatranja 124 TREel DIO FINANSIJSKI ASPEKTI UPRAVLjANjA SREDSTVIMA ( Vdk zadovoljavajuca kada je trzisna vrijednost raspolozivih likvidnih sredstava jedn aka ili neznatno veca od ukupne trzisne vrijednosti kratkorocnih dugova, tj. kada je VI >Vdk i nezadovoljavajuca kada je trzisna vrijednost procijenjenih raspolozivih likvidni h sredstava manja nego sto je trzisna vrijednost kratkorocnih dugova, tj. kadaje VI Vld znaci da ce zbog nelikvidnosti, neplacanja tog p rivrednog subjekta brzo izaci na povrsinu ta skrivana nesolventnost. Ako uporedimo pojmove kratkorocne nelikvidnosti nastale zbog cinjenice da je VldVti, mozemo zapaziti da se sustinska razlika svodi na to da se kod kra tkorocne likvidnosti racuna sa bitnom velicinom kratkorocno likvidnih sredstava (Vlk), od nosno kod dugorocne likvidnosti s vrijednoscu ukupnih likvidnih sredstava (Vld), ada se ko d zaduzenosti kao bitna velicina uzima trzisna vrijednost imovine (Vti). Sto se tice tretmana dugova i kod dugorocne likvidnosti i kod ispitivanja zaduzenosti, on je isti. 13Ing. Roko Braut uizborniku radova "Poslovne finansije", redaktora R. Tepslea, Informator 1974.god" str. 130. 14J. Rodic: "Poslovne finansije", Beograd, 1991.god., str. 248.Da Ii stepen zaduzenosti utice ili ne utice na visinu trzisne vrijednosti preduz eca, to je posebno specificno i teoretski aktuelna problematika. Dvojica svjetskih afirmisa nih teoreticara (Miller i Modillani) smatraju da ne utice". Za nas je ovdje bitno istaci da veca zaduzenost, i pored svih pretpostavki i obrazlozenja koje daju Miller i Modillani, ipak pove cava finansijski rizik posebno u koliko se radi 0 pojacanom zaduzivanju preduzeca. Ove okolnosti su za razmatranje problematike upravljanja likvidnoscu znacajne, jer zbog prevel ike zaduzenosti preduzece ostvaruje manji neto dobitak, sto se na direktan i indirektan nacin re flektira na finansijske tokove priliva i odliva sredstava. Ukoliko nelikvidnost preduzeca proizilazi iz njegove stvarne nesolventnosti, kre ditori ce morati pokrenuti stecajni postupak i likvidaciju tog preduzeca, jer ce to biti j edini nacin da eventualno podmire svoja potrazivanja iz stecajne rnase, s obzirom na to da to n isu mogli iIi nece ostvariti iz likvidne mase sredstava (Vlk i Vld). Sve dok je Kz< 1 ti v jerovnici imaju realnih sansi da naplate svoja potrazivanja iz stecajne, odnosno likvidacione ma se. Mjere pokrica predstavlja specifican finansijski pokazatelj koncipiran s ciljem da ukaze na sposobnost preduzeca za podmirivanje svojih finansijskih troskova. Ovaj finan sijski pojam, zajedno s pojmom zaduzenosti, pokazuje sposobnost preduzeca za izmirivanje njego vih obaveza. Evidentnaje sve sira njegova primjena ispoljena u raznovrsnosti omjera pokrica. Od mnogih tih omjera zadrzat cerno se sarno na nekim koji se najcesce primjenjuj u i koji su u osnovi tradicionalni. U tom smislu se i stopa pokrica kamata zasniva na sta vljanju u odnos zarada prije odbitka kamata i poreza za odredeno razdoblje prema iznosu ka matnih troskova za to razdoblje. Primjenjuju se razne metode za izracunavanje te stope pokrica kamata, a smatra se da je najobjektivnija, ali ne i najcesca upotrebljavana metoda preth odnih oduzimanja." Po ovoj metodi, prvo oduzimamo kamate na glavne obveznice od prosjecne zarade, p a dobiveni rezultat dijelimo kamatom na sporedne obveznice. Ipak, najvise koristen a metoda je metoda kumulativnog oduzimanja. Na slijedecem primjeru cemo pokusati objasniti jednu i drugu metodu. Pretpostavi mo da je prosjecna zarada prije odbitaka kamata i poreza 2.000.000 KM a kamate na "gla vne 12 posta obveznice" 400.000 KM, razlika 1.600.000 KM kamate na "sporedne 14 posto o bveznice" 160.000 KM.Po prvoj metodi proizilazi da sporedne obveznice daju vecu sigurnost od glavnih obveznica, jer je pokrice na sporedne dionice daleko vece i iznosi 10 puta (1.600.000 /160. 000), dok po drugoj metodi pokrice glavnih dionica iznosi pet puta (2.000.0001400.000) , a pokrice sporednih dionica iznosi 3,57 puta (2.000.000/560.000). Nedostatak ovog omjera je u tome sto se sposobnost preduzeca da otplacuje dug st avlja u odnos prema otplati i kamate i glavnice. Stopa pokrica toka novca se ogleda u sposobnosti preduzeca da pokrije sve trosko ve fiksne prirode u odnosu prema toku novca. Pored kamate, glavnice, dividende na prefenci ja 15aovoj problematici zainteresovani mogu vise procitati uknjizi redaktora P. Jur kovica "Finansijski menagement upraksi" autora Ivana Sutaka, Masmedia, Zagreb, sr. 158-160. 16James C. van Horne: "Finansijsko upravljanje i politika", IXizdanje, 1993.god. , str. 777.lne dioniee ukljucuje se i placanje najrna i veci izdaei na kapital. Nairne, uzi rnaju se kao bitni faktori pri odredivanju sposobnosti preduzeca da izvrsava svoje dugorocne obavez e." Neosporno da se ovakvirn sirim obuhvatanjern finansijskih troskova dobiva daleko realnija oejena 0 sposobnosti preduzeca za izvrsavanje njegovih dugorocnih obaveza, nego sto je slucaj kada se uzirna odnos pokrica sarno karnata po jedinstvenorn ornjeru. Solventnost preduzeca je jedno od najznacajnijih pitanja poslovanja preduzeca, j er se sustinsko pitanje solventnosti svodi na kvalitetno proejenjivanje rizika plat ezne sposobnosti preduzeca. To kvalitetno proejenjivanje moze da obuhvati sve bitne a ktivnosti koje su direktni ili indirektno vezane za likvidnost poslovanja preduzeca, pocev od kreiranja politike finansiranja po pitanju vlasnicke strukture kapitala do ko nacnog opredjeljivanja da li i koliko zadrzati ostvarene neto dobiti iii ici na njenu i splatu u vidu dividende. Za utvrdivanje platezne sposobnosti preduzece koristi se vise tzv. koefieijenata pokrivenosti (Kp), a najcesce upotrebljavani je onaj koji narn pokazuje odnos izrnedu ukupne zarade (Ebit) i karnata koje treba platiti godisnje. Ukoliko se ovaj koefieije