Poslovne Finansije - Skripta Za Finalni Ispit

POSLOVNE FINANSIJE

POSLOVNE FINANSIJESKRIPTA ZA FINALNI ISPIT

[Type text]

Page 1

POSLOVNE FINANSIJE

POGLAVLJE 4Politika je nauka o vjetini upravljanja. Finansijska politika je odluivanje o osnovnim finansijskim ciljevima, izboru strategije, taktike i pravca akcije s namjerom da se ostvare osnovni finansijski ciljevi. Finansijska politika treba da dopirnese: racionalnom poslovanju (osiguranjem finansijskih sredstava u neophodnom obimu, u najpovoljnijem trenutku pod najpovoljnijim uslovima, u najpovoljnijem obliku) racionalnom koritenju svih raspoloivih sredstava brem obrtu tekuih fondova i svoenju njihovog obima na stvarne potrebe pravilnoj raspodjeli i koritenju ostvarene dobiti mobilizaciji unutranjih sredstava obezbjeenju stalne kontrole i analize ukupnog poslovanja Ciljeve finansijske politike moemo posmatrati na slijedeim nivoima: 1. magistralni ciljevi finansijske politike 2. strateki ciljevi finansijske politike 3. taktika realizacije finansijske politike 4. etapno uvoenje i realizacija ciljeva finansijske politike. Magistralni ciljevi finansijske politike To su osnovni ciljevi za formiranje uspjene politike preduzea. To su ciljevi usmjereni na racionalno i kontinuirano poslovanje. Osnovi ciljevi su: polazni ciljevi ciljevi djelovanja ciljevi rezultata ciljevi rasporeivanja rezultata konani cilj ((odravanje i jaanje finansijske snage) Strateki ciljevi finansijske politike odnose se na: maksimiziranje profita odravanje likvidnosti odravanje trajne solventnosti smanjenje rizika u poslovanju uspostavljanjem dugorone finansijske ravnotee. Taktika realizacije finansijske politike predstavlja meuciljeve finansijske politike. Okvir realizacije finansijske politike moe se prikaziti na slijedei nain: finansijsko planiranje pribavljanje finansijskih sredstava upravljanje obrtnim sredstvima definisanje tekue reprodukcije i razvoja plasman finansijskih sredstava bilansna naela i standardi utvrivanje rezultata Etapno uvoenje i realizacija ciljeva finansijske politike U skladu sa usvojenim naelima finansijske politike menadment preduzea preduzea u toku poslovne godine donosi odluke kojima se ostvaruju globalni ciljevi. Posebno su znaajne odluke koje se odnosi na: cirkulaciju novanih sredstava

SKRIPTA ZA FINALNI ISPIT

Page 2

POSLOVNE FINANSIJE preduzimanje mjera za obezbjeenje permanentne likvidnosti donoenje pojedinanih odluka kod ulaganja u osnovna i obrtna sredstva

Naela (principi) finansijske politike se mogu definisati kao zahtjevi (pravila) kojih se menadment pridrava kako bi rezultati poslovanja bili u skladu sa planiranim. U literaturi se kao najvaniji principi istiu: 1. princip finansijske stabilnosti 2. princip rentabilnosti 3. princip sigurnosti i likvidnosti 4. princip zatite od prezaduenosti 5. princip fleksibilnosti ili finansijske elastinosti 6. princip nezavisnosti 7. princip optimalnog aktivizacionog dejstva slike finansiranja Princip finansijske stabilnosti Polazi od odnosa izmeu dugorono vezanih sredstava i vlastitog kapitala uveanog za tui kapital. Taj odnos moe da bude vei, manji ili jednak 1. Ukoliko je jednak 1 dugorona finansijska stabilnost dugorono vezana sredstva su pokrivena vlastitim i dugorono pozajmljenim sredstvima Ukoliko je odnos manji od 1 stvorena je sigurnost za doravanje likvidnosti preduzea dugorono vezana sredstva su manja od ukupnog iznosa vlastitog i dugorono pozajmljenog kapitala. Ukoliko je iznos vei od 1 preduzee je nelikvidno i finansijski nestabilno dospjele obaveze ne odgovaraju raspoloivim sredstvima Dakle treba teiti da je taj odnos jednak 1 ili manji od 1. Dugorono vezana sredstva treba da budu pokrivena trajnim (vlastitim) kapitalom, a ako su pokrivena tuim dugoronim kapitalom, finansijsku stabilnost je mogue odrati pod uslovom da se dospjela glavnica dugorono pozajmljenog kapitala u potpunosti pokrije iz finansijskog rezultata. U dugorono vezana sredstva spadaju: stalna sredstva dugoroni plasmani trajno vezana sredstva (zemljite, kupljene dionice drugih preduzea) Princip rentabilnosti proizilazi iz cilja koji se izraava u maksimiziranju rezultata poslovanja na dugi rok. Koritenje pozajmljenog kapitala je prihvatljivo sve dok je stvarna kamata (odnos bruto dobiti i koritenog kapital) vea od trine kamate. Princip sigurnosti i likvidnosti Po trdicionalnom pristupu osnovni kriterij kreditne sposobnosti, odnosno sigurnosti je vlastiti kapital, meutim moe se posmatrati i sa aspekta rentabilnosti preduzea. Primarna sigurnost preuzeo je zahtjev za rentabilnou, a sekundarnu sigurnost ocjena imovinskih prilika. Likvidnost je sposobnost preduzea da u svakom momentu izmiri dospjele obaveze. Izmeu naela finansijske stabilnosti i naela likvidnost postoji meusobna uslovljenost i to: Ukoliko je koeficjenat finansijske stabilnosti jednak 1 preduzee je nelikvidno jer nema likvidne rezerve Ako je manji od 1, preduzee je likvidno Ako je vei od 1, preduzee je nelikvidno Princip finansiranja u skladu sa rizikom Kapitalno intezivne djelatnosti zbog velikog udjela fiksnih trokova u ukupnim trokovima, po pravilu trebaju imati manje relevantno uee duga u ukupnoj strukturi kapitala.


Page 3

POSLOVNE FINANSIJERadno intezivnije djelatnosti (imaju manje uee fiksnih trokova) mogu raunati na vee uee tuih pozajmljenih sredstava kod planiranja konstrukcije finansiranja.

Princip fleksibilnosti Finansijska elastinost je sposobnost kratkoronog prilagoavanja preduzea izmjenjenim uslovima poslovanja. Determinisana je sposobnou preduzea da pokrije potrebe za dodatnim kapitalom u sluaju proirenja poslovanja ili da vrati pozajmljeni kapital kod smanjenja poslovanja. Veu finansijsku fleksibilnost imaju preduzea sa veim ueem vlastitog kapitala u ukupnoj strukturi izvora finansiranja. U principu vrijedi pravilo da elastinost raste sa porastom tekuih sredstava u odnosu na imobilizacije i obrnuto. Princip nezavisnosti Ukoliko preduzee nije sposobno da odgovori svojim obavezama, povjerioci u cilju naplate svojih potraivanja, tee da uestvuju i usmjeravanju i kreiranju finansijske politike preduzea. Da bi se od ovakvih nastojanja menadment preduzea mora voditi rauna da uslovi zaduivanja budu fleksibilni, prihvatljivi i da odgovaraju finansijskoj politici preduzea. Nivo duga u ukupnoj strukturi kapitala preduzea treba da bude na nivou koji garantuje kontrolu menadmenta nad preduzeem. Princip nezavisnosti povezan je s naelom rentabilnosti. Princip optimalnog aktivizacionog dejstva slike finansiranja Ukupan uspjeh preduzea uslovljen je u znatnoj mjeri i njenim optim ugledom u javnosti, a na sticanje ugleda imaju znaajan uticaj bilans i izvjetaj o poslovanju, koji su dostupni javnosti. Ovaj princip usko je povezan sa potivanjem ostalih principa.

POGLAVLJE 5Vlastiti ili tui izvori (kome dati prednost) Sa aspekta likvidnosti prednost imaju vlastiti izvori finansiranja, zatim slijede tui dugoroni, pa tek onda kratkoroni. Sa aspekta rentabilnosti koristi se kriterij rentabilnosti vlastitih i ukupnih izvora. Politika kreditnog zaduivanja ima prednost u odnosu na politiku jaanja vlastitih izvora sve dok je kamatna stopa na zaduenja manja od bruto stope rentabilnosti ukupnih izvora sredstava preduzea. U sluaju da je cijena duga vea od bruto stope rentabilnosti ukupnih izvora prednost se daje jaanju finansiranja iz vlastitih izvora. Kolateral vrijedonosni papiri koji su predmet prodaje i ponovne kupovine, predstavljaju osiguranje (kolateral). Generalni kolateral je kada kupac nema posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni vrijedonosni papir, a sa druge strane je specijalni kolateral (u odreeno vrijeme posebno traeni vrijednosni papiri na tritu) Faktoring specifian izvor finansiranja. Faktoring je kupovina potraivanja gdje na osnovu ugovora o faktoringu prodavac potraivanja nudi na otkup sva svoja potraivanja nastala isporukom isporukom roba i usluga, dok se kupac potraivanja obavezuje sva ta potraivanja otkupiti i u odreenom postotku odmah platiti. Za svoje usluge kupac (faktor preduzee) naplauje komisionu proviziju u odreenom procentu od nominalne vrijednosti. Forfeting - specifian izvor finansiranja. U osnovi ispunjava dvije funkcije: finansiranje i prenos rizika. Ima rok dospjea najmanje 6 mjeseci, a najvie 6 godina. Kod ovog posla se takoer trguje potraivanjima, ali se uglavnom koristi za kupoprodaju potraivanja od inostranih dunika.


Page 4

POSLOVNE FINANSIJEForfeting je otkup potraivanja od strane banke, odnosno finansijske institucije, za koje se naplauje odreena provizija u obliku diskontovane isplate samog potraivanja. Izmeu faktoringa i forfetinga slinost je u tome to se dolazi do gotovine ne ekajui naplatu potraivanja. Lizing - specifian izvor finansiranja. Pod lizingom se podrazumjeva takva transakcija na osnovu koje jedan privredni subjekat, umjesto da kupi investicionu opremu, obraa se lizing preduzeu koje mu tu opremu daje u zakup na odreeni rok. Lizing se ne moe poistovjetiti sa kupoprodajnim ugovorom kod kojeg odmah dolazi do promjene vlasnitva, a niti sa ugovorom o zakupu kod kojih nikako ne dolazi do promjene vlasnitva. Kod lizinga po isteku ugovora moe doi do promjene vlasnitva. Zavisno od toga na koji se period oprema uzima pod zakup, razlikujemo slijedee lizinge : operativni (poslovni) prenosi se pravo koritenja dobra na odreeni rok koji je relativno kratak u odnosu na ivotni vijek dobra finansijski (kapitalni) lizing rok koritenja opreme, nekretnine ili dobra priblino jednak procijenjenom ivotnom vijeku dobra. Franizing Sklapanjem ugovora nastaje odnos u kojem davalac /franizer/ stvalja na raspolaganje svoj imid, znanje, marketinku tehniku primatelju /franizantu/ uz naknadu. Prema vrsti franizing se moe klasifikovati kao: franizing u domenu distribucije poslovni franizing Prema subjektima razlikujemo: domai i meunarodni. Trokovi finansiranja Finansiranje podrazumjeva odreene naknade koje preduzee mora platiti povjeriocima. To su trokovi angaovanja kapitala trokovi finansiranja koji mogu biti: explicitni (kamate) implicitni uslovljeni profitabilnosu poslovanja preduzea Troak kapitala se definie kao zahtjevana stopa prinosa na razliite oblike finansiranja, odnosno kao relativna veliina zahtjevanog prinosa na iznos investiranog kapitala. Opti troak je ponderisani prosjek pojedinih zahtjevanih stopa prinosa (trokova). Trokovi se mogu definisati sa apekta: investitora zahtjevana stopa profitablinosti (povrata) dionica i obveznica korisnika granina stopa profitablinosti koju mora ostvariti odreeni projekat vrijednosti preduzea implicitni (opotrunitetni) troak koji se mora nadoknaditi radi ouvanja vrijednosti preduzea, odnosno njenih obinih dionica Trokovi finansiranja emisijom obinih dionica temelji se na oportunitetnim trokovima investitor oekuje isplatu prinosa po osnovu dividende i porasta trine cijene dionice (kapitalni dobitak) Zahtjevana stopa prinosa na odreeni instrument zavisi (odreena je): nivoom rizika - koji je u skladu sa finansijskom situacijom i individualnim sklonostima ka riziku visinom nerizine kamatne stope Postoji vie naina procjene trokova finansiranja emisijom obinih dionica:


Page 5

POSLOVNE FINANSIJEpristup temeljen na zaradama pristup temeljen na dividendi pristup utvrivanja rizika Pristup zarada i dividendi polazi od sadanje vrijednosti buduih zarada i dividendi, dok ovaj trei polazi od oekivanja dioniara uz odreeni stepen rizika. Pristup troku redovnih dionica po osnovu zarada Polazi od pretpostavke da e cijela neto dobit biti isplaena dioniarima (to nije realno) EPS 1 k= --------= --------gdje je: P P/E k- troak finansiranja emisijom obinih dionica EPS - zarada po dionic P- tekua trina cijena P/E - odnos cijena i zarade Pristup troku redovnih dionica po osnovu zarada Polazi od planiranih dividendi po dionici k=DPS/P gdje je DPS dividenda po dionici P - tekua trina cijena Ukoliko se pretpostavi konstantan rast dividendi po stopi g, troak obinih dionica e biti: DPS(D1) k=-------------- + g gdje je P(1-F) DPS dividenda po dionici P- tekua trina cijena F- trokovi emisije iskazani kao procenat ukupne vrijednosti emisije g- stopa rasta dividendi Pristup troku obinih dionica sa aspekta rizika u skladu sam modelom procjene vrijednosti kapitalne imovine (CAMP) troak emisijom obinih dionica predstavlja zbir zahtjevane profitabilnosti po osnovu nerizinih ulaganja i premije (nagrade) za preuzimanje sistemskog rizika karakteristinih za datu dionicu oekivani povrat ovog vrijedonosnog papira predstavlja zbir nerizine stope i premije za rizik. Troak finansiranja emisijom obinih dionica po pravilu je vii od troka finansiranja drugim dugoronim vrijedonosnim papirima, zbog injenice da investitori zahtjevaju viu stopu povrata radi preuzimanja sistemskog rizika. Trokovi finansiranja emisijom preferencijalnim dionicama stopa prinosa vlasnika preferencijalne dionica via je nego oekivana stopa prinosa vlasnika obveznica, a manja od oekivane stope prinosa vlasnika redovnih dionica, uz isti stepen rizika. osnovica za obraun poreza ne umanjuje se za iznos preferencijalne dividende (kao i kod obinih dionica), to znai da je troak finansiranja ovom emisijom vei nego troak duga, a manji nego troak obinih dionica za investitora preferencijalna dionica je sigurnija nego obina


Page 6

POSLOVNE FINANSIJETroak finansiranja preferencijalnim dionicama je stopa prinosa koju dioniari trae na investiciju u preferencijalne dionice a moe se iskazati kao odnos preferencijalne dividende i neto cijene emisije D k=---------- x 100 gdje je P-F k troak finansiranja pref. dionicama D prefer. dividenda po dionici korigovana za iznos poreza P cijena prefer. dionice koju plaa investitor F ukupni trokovi emisije Trokovi finansiranja emisijom obveznica Pribavljanje kapitala emisijom obveznica podrazumjeva dva toka gotovine: neto priliv gotovine od prodaje obveznica odlivi gotovine po osnovu kamata i po osnovu otplate glavnice Troak finansiranja emisijom obveznica treba da bude jednak kamatnoj, odnosno diskontnoj stopi, koja izjednaava tekua neto primanja preduzea iz tog izvora finansiranja sa sadanjom vrijednou buduih izdataka na ime kamate i otplate glavnice, korigovanoj za oekivani efekat poreza na dobit. k=p(1-t) gdje je p kamatna stopa, t stopa poreza na dobit Trokovi akumulirane dobiti akumulirana dobit predstavlja oportunitetni troak za dioniara zbog obaveze plaanja poreza na dividendu, kao i trokova posredovanja prilikom ulaganja, troak akumulirane dobiti, e biti nii od oekivane stope povrata na obine dionice D(1-ts)(1-b) K=---------------- gdje je P K- troak akumulirane dobiti D - dividenda na obine dioncie ts- marginalna stopa poreza P - tekua cijena dionice b- procenat posrednike provizije Amortizacija predstavlja interni dugoroni izvor finansiranja potie iz periodinih otpisa fiksnih sredstava predstavlja jedan od najvanijih izvora finansiranja kapitalnih ulaganja besplatan izvor finansiranja predstavlja oportunitetni troak finansiranja, pa se cijena amortizacije moe definisati kao proputeni prinos koji bi se mogao ostvariti ulganjem sredstava amortizacije Preduzee e sredstva amortizacije reinvestirati samo ukoliko oekuje da se na njih ostvari stopa prinosa koja je vea, ili bar jednaka prosjenoj cijeni kapitala preduzea. Ponderisani prosjeni troak kapitala (WACC) predstavlja zbir ponderisanih pojedinanih komponenti strukture kapitala i ponderi se mogu utvrditi sa aspekta: teorijske vrijednosti knjigovodstvene vrijednosti


Page 7

POSLOVNE FINANSIJE trine vrijednosti Procjena na bazi teorijske vrijednosti kao ponderi se mogu koristiti planirani omjeri uea pojedinih oblika finansiranja u ukupnoj strukturi kapitala nedostatak ovog pristupa je u tome to se koriste sadanji trokovi za procjenu ponderisanih prosjenih trokova budue strukture kapitala Procjena na bazi knjigovodstvene vrijednosti bazira se na knjigovodstvenim vrijednostima pojedinih komponenti strukture kapitala preduzea. Procjena na bazi trine vrijednosti je najrealnija i bazira se na trinoj vrijednosti pojedinih komponenti strukture kapitala. Dug (obveznice) kao elemenat strukture finansiranja prednosti Trokovi duga su ogranieni na iznos glavnice i kamata koja se isplauje vlasnicima obveznica. Vlasnici obveznica ne uestvuju u raspodjeli dobiti. Njihova visina je znatno nia od trokova dionikog kapitala kamata na obveznice je nia od dividendne stope zbog nieg rizika. Odrava se kontrola nad firmom jer vlasnici obveznica nemaju pravo glasa. Isplata glavnice i kamate predstavlja troak koji je osloboen palaanja poreza. Koritenje obveznica uz opcije (npr. opoziva) unosi veliku fleksibilnost u finansijsku strukturu preduzea. Dug (obveznice) kao elemenat strukture finansiranja nedostaci Predstavlja fiksnu obavezu ako firma ne posluje dobro i ne moe isplatiti moe uslijediti likvidacija. Vee uee duga u ukupnoj strukturi kapitala zahtjeva vee stope prinosa dionikog kapitala to poveava trokove dionikog, a time i ukupne trokove finansiranja. Ima fiksni rok dospjea pa se o tome mora voditi rauna. Predstavlja dugoronu obavezu koja nosi rizik zbog mogunosti promjene uslova kreditiranja pa obveznice mogu postati teret za preduzee. Postoji objektivne granica do koje preduzee moe koristiti ovaj oblik finansiranja. Prednosti finansiranja dionicama su: Ne predstavljaju fiksni troak, dividenda se plaa samo ako preduzee ostvari zadovoljavajui nivo dobiti Dionice nemaju rok dospjea Emitovanjem dionica preduzee dolazi do svjeeg kapitala Prodaja obinih dionica je mnogo atraktivnija od prodaje obveznica ili drugih instrumenata duga poto nosi vei prinos i druga prava Nedostaci finansiranja dionicama su: Emitovanjem obinih dionica poveava se broj vlasnika to moe dovesti do gubitka kontrole nad preduzeem Ovo je skup nain finansiranja jer vlasnici imaju pravo da uestvuju u podijeli profita Nepovoljan poreski tretman emitovanje dionikog kapitala je povezano sa visokim trokovima Optimalna struktura kapitala je kompleksno pitanje i predstavlja jedno od temeljnih pitanja finansijskog menadmenta. Pod optimalnom strukturom podrazumjeva se ona struktura izvora sredstava pri kojoj se ostvaruje najpovoljnija kombinacija rentabilnosti, likvidnosti, sigurnosti poslovanja, te stabilnosti finansiranja.


Page 8

POSLOVNE FINANSIJETo je ona kombinacija izvora sredstava pri kojoj se osigurava najjeftinije finansiranje, a da se pri tom ne dovede u pitanje uredno izmirenje dospjelih finansijskih obaveza, sigurnost i stabilnost poslovanja. Pravila pri uspostavljanju optimalne strukture kapitala: 1. razmotriti racionalnost koritenja postojeih sredstava i mogunost da se nova sredstva efikasno upotrijebe 2. planiranju i angaovanju dopunskih sredstava treba pristupiti dinamiki vodei rauna o sadanjem i buduem finansijskom kapacitetu preduzea 3. dugorona ulaganja finansirati iz dugoronih izvora 4. ne smije se prekoraiti onaj stepen zaduenosti koji ugroava samostalnost odluivanja, likvidnost i kreditnu sposobnost 5. kod rizinih poslova uglavnom se oslanjati na vlastite izvore 6. pratiti tekua i procjenjivati budua privredna kretanja, posebno na fin. tritu 7. osigurati finansiranje u to veim tranama 8. pri odreivanju optimalnog stepena zaduenosti koristiti se instrumentom finansijske poluge Pri izboru optimalne kombinacije izvora finansirnja, donosioci odluka moraju rijeiti jo dva pitanja koja se tiu globalnih odnosa u finanansijske strukturi: optimalna kombinacija vlastitih i tuih sredstava optimalna kombinacija kratkoronih i dugoronih izvora sredstava Finansijska poluga odnosi se na koritenje eksternih tuih izvora finansiranja efekte poluge ne treba vezati samo za strukturu kapitala uz manja finansijska ulganja mogue je ostvariti vee efekte (ciljeve poslovanja) pozitivni efekti odreeni su (determinisani) odnosom vlastiti kapital dug ukoliko oslonac (vlastiti kapital) nije dovoljan pozitivni efekti e izostati pucanje poluge (bankrot preduzea) pozitivni efekti su posljedica poreskog zakona, odnosno nii trokovi finansiranja emisijom duga u odnosu na dioniki kapital. temelnji nedostatak poveani rizik da preduzee bankrotira usljed intezivnog (nesrazmjernog) koristenja duga u ukupnoj strukturi kapitala

POGLAVLJE 6Pojam analize analiza predstavlja postupak naunog istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem postupnog ralanjivanja (od sloenijih ka manje sloenim) neke cjeline na sastavne dijelove i razmatranje svakog dijela za sebe i u odnosu na druge dijelove date cijeline. Analiza ima: deskriptivan karakter prikaz kvalitativnih i kvantitativnih karakteristika pedmeta analize istrivaki karakter istraivanje odnosa , korelacionih veza, uzronih veza, zakonitosti i tendencija istraivanja. Odnosi mogu biti pavilni i nepravilni, normalni ili nenormalni. Finansijska analiza se bavi istraivanjem i kvantificiranjem funkcionalnih odnosa koji postoje izmeu pozicija bilansa stanja i uspjeha, kao i utvrivanjem stanja gotovine. Naglasak je na poslovnom rezultatu kao razlici poslovnih prihoda i rashoda.


Page 9

POSLOVNE FINANSIJEPredmet finansijske analize su funkcije preduzea koja angauju sredstva preduzea i koja doprinose poslovnom rezultatu (nabavna, proizvodna, prodajna i finansijska funkcija). Knjigovodstvo je osnovni izvor informacija za ovu analizu. Opti ciljevi finansijske analize su: ispitivanje finansijske ravnotee preduzea mjerenje rentabilnosti uloenih sredstava Blie odreivanje ciljeva finansijske analize zavisi od korisnika analize: interni ciljevi korsnik je samo preduzee externi ciljevi korisnici su kreditori, zvanina statistika, dravni organi, privredne komore itd. Finansijske analize se mogu podijeliti prema slijedeim kriterijima: prema korisniku: eksterna i interna prema predmetu prema vremenu posmatranja prema instrumentima analize prema obuhvatnosti predmeta i postupka (kompleksna i parcijalna) prema vremenskom intervalu (stalna i povremena) prema nainu pripremanja (analize u apsolutnim iznosima, relativnim brojevima ili u formi grafika) analiza vrijednosti posmatra sastavne elemente vrijednosti robe. Finansijska analiza prema predmetu moe biti: 1. analiza bilansa stanja (finansijskog statusa) ispitivanje opte slike finansiranja 2. analiza bilansa uspjeha (rezultata) ispitivanje poslovne efikasnosti. Sa aspekta vremena posmatranja finansijska analiza moe biti: 1. statika analiza bilansa stanja na odreeni dan ili bilansa uspjeha za jedan operativni period 2. dinamika ispitivanje razvoj finansijske situacije i rezultata u nizu prethodnih godina. Prema instrumentima analize razlikujemo: 1. vizuelna posmatranje bilansa stanja i bilansa uspjeha i donoenje optih ocjena 2. raun pokria samo bilans stanja, struktura aktive 3. racio analiza odnos pozicija bilansa stanja i pozicija bilansa uspjeha 4. analiza toka kapitala (funds flaw analiza) sve finansijske transakcije koje utiu na promjenu tekuih sredstava 5. cash fow analiza analiza neto novanog toka (razlika izmeu bruto priliva i odliva novca) 6. analiza neto obrtnog kapitala uporeivanje pojedinih pozicija iz bilansa stanja sa prethodnim periodom. Metode finansijske analize: 1. Metoda ralanjivanja 2. Metoda uporeivanja 3. Metoda standardizacije Metoda uporeivanja polazi od pretpostavke da postoje najmanje dvije veliine za uporeivanje i da su te veliine uporedive. Najee u literaturi se navode slijedei oblici uporeivanja: vremensko uporeivanje (razvojno) uporeivanje preduzea (interno i eksterno) uporeivanje planiranog sa ostvarenim


Page 10

POSLOVNE FINANSIJE metoda standardizacije metoda korelacije

Pretpostavke finansijske analize uspjenost finansijske analize uslovljena je: materijalnom (obezbjeenje istinitih i objektivnih bilansnih podataka) formalnom ispravnou bilansa (pravilna klasifikacija bilansnih pozicija) Materijalne pretpostavke finansijske analize predstavljene su kroz: upotrebljivost bilansnih pozicija eliminisanje uticaja monetarnih poremeaja na bilans i periodine rezultate konsolidovanje bilansa Adekvatna procjena bilansnih pozicija, odnosno postizanje upotrebljivosti bilansnih podataka podrazumjeva: Dosljedno potivanje principa uzronosti (korelacije) prilikom bilansiranja i utvrivanja periodinih rezultata. Na svaki obraunski period tano rasporediti pripadajue prihode i rashode Potivanje principa sigurnosti zatita preduzea od arbitrarnosti prilikom bilansiranja Potivanje principa opreznosti primjenom pravila obilnih otpisa stalnih sredstava Da bi bilansi stanja i uspjeha bili upotrebljivi za finansijsku analizu moraju biti sastavljeni u duhu naela uzronosti, sigurnosti i opreznosti. Konsolidovanje bilansa bilans stanja i bilans uspjeha sloenog preduzea dobijen prostim zbrajanjem pojedinanih bilansa stanja i uspjeha njegovih lanica je nerealan i neupotrebljiv za fin. analizu. Konsolidovanje bilansa je forma zajednikog bilansa koja se dobije neposrednim i direktnim prebijanjem, eliminisanjem istovrsnih pozicija svih bilansa lanica sloenog preduzea. Formalne pretpostavke finansijske analize Podrazumjeva pravilno grupisanje pozicija aktive, pasive, rashoda i prihoda. Grupisanje pozicija u bilansu stanja pozicije aktive treba grupisati po principu rastue ili opadajue likvidnosti, odnosno prema brzini pretvaranja u novac. Grupisanje po principu rastue likvidnosti uslovljeno je znaajem zalatnih bilansnih pravila, a grupisanje prema opadajuoj likvidnosti uslovljeno je pravilom 1:1 ema bilansa stanja prema principu rastue likvidnosti: AKTIVA A) Upisani a ne uplaeni kapital B) Stalna sredstava 1. nematerijalna sredstva 2. Materijalna sredstva 3. Finansijska sredstva C) Tekua sredstva 1. Zalihe 2. potraivanja 3. Ulaganja 4. Gotovina D) Gubitak iznad visine kapitala PASIVA A) Kapital B) Obaveze a. Dugorone obaveze b. Kratkorone obaveze


Page 11

POSLOVNE FINANSIJE

Zadaci i postupci analize finansijskih izvjetaja analiza poslovanja proizvodi informacije neophodne za upravljanje stoga se moraju obuhvatiti svi znaajni podaci bez obzira da li su novani ili koliinski (naturalni) analiza prethodi procesu upravljanja, odnosno planiranja analiza finansijskih izvjetaja umjerena je na predvianje budunosti zadatak finansijske analize je da prepozna prednosti koje se mogu iskoristiti, ali i slabosti radi preduzimanja adekvatnih mjera da bi se ublaile negativne posljedice Karakteristike bilansa stanja daje trenutnu sliku veliine i strukture sredstava i njihovih izvora aktiva prikazuje sredstva (imovinu), odnosno materijalnu konstituciju, a pasiva izvore (kapital) finansijsku konstituciju preduzea aktiva je iri pojam od sredstava jer je ine i fiktivne stavke poto su bilansne pozicije ukod sredtsava u bilansu stanja iskazane po roku imobilizacije, a izvori po roku dospjea, bilans stanja predstavlja pogodnu osnovu za ocjenu finansijske situacije svaki novi priliv sredstava dovodi do kvantitativnog poveanja i aktive i pasive i obratno mogue je da se kvantitet sredstava i izvora sredstava ne promjeni, a da doe do kvalitativne promjene sredstava i izvora, transformacija jednog pojavnog oblika u drugi. Karakteristike bilansa uspjeha Bilans uspjeha (raun gubitka i dobitka) predstavlja pregled rashoda i prihoda u odreenom obraunskom periodu. Poreenjem prihoda i rashoda utvruje se finan. rezultat. Ako su prihodi vei od rashoda, onda je rezultat pozitivan i tada se poveavaju vlastiti izvori sredstava i obratno. Bilans stanja i bilans uspjeha nalaze se u meuzavisnosti. Ne mogu se odvojeno posmatrati. Njihovo odvajanje nastaje momentom obrauna fin. rezultata i bilansiranja srestava kao i izvora sredstava u preduzeu. Rashodi nastaju smanjenjem sredstava ili poveanjem obaveza u bilansu stanja, a prihodi zbog poveanja sredstava ili smanjenja obaveza. Bilans stanja ini osnovu postojanja bilansa uspjeha na slijedei nain: svako smanjenje sredstava uz uslov da to smanjenje nije nastalo smanjenjem obaveza ima kao rezultat rashode preduzea svako poveanje sredstava, uz uslov da to poveanje nije rezultat poveanja obaveza ima kao krajnji rezultat prihode preduzea Elementi (stavke) bilansa uspjeha su: I - Ukupni rashodi A) Rashodi od operativne (osnovne) aktivnosti B) Rashodi od ulaganja C) Rashodi od finansiranja D) Ostali rashodi E) Vanredni rashodi II Ukupni prihodi A) Prihodi od operativne (osnovne) aktivnosti B) Prihodi od ulaganja C) Prihodi od finansiranja D) Ostali prihodi E) Vanredni prihodi


Page 12

POSLOVNE FINANSIJEIzvjetaj o gotovinskim tokovima (Cash Flow) se koristi u svoja dva osnovna znaaja: 1. kao tok primanja i izdavanja novca (bruto cash flow) i kao razlika primanja i izdavanja novca (neto cash flow) 2. kao suma dobitaka, amortizacije i drugih trokova koji ne prouzrokuju izlaz gotovine Cilj analize ovog izvjetaja je odravanje finasijske ravnotee, tj. likvidnosti i instrument je kontrole izvrenja plana. Prilikom izrade izvjetaja o gotovinskim tokovima mogu se koristiti dvije metode: direktna i indirektna Osnovna razlika izmeu izvjetaja o gotovinskim tokovima i balansa stanja i uspjeha je u vremenskoj distanci kod transformacije prihoda/rashoda u novane primitke/izdatke. Prihodi i rashodi se priznaju u trenutku kad su nastali, a prilivi i odlivi kada su naplaeni (plaeni). Izvjetaj o gotovinskom toku prikazuje prilive i odlive gotovine kao rezultat: poslovnih posljedica glavnih (osnovnih) aktivnosti putem kojih se ostvaruju prihodi ulagakih izdaci za resurse koji su namjenjeni ostvarivanju budue dobiti finansijskih aktivnosti preduzea transakcije na relaciji preduzee valsnici ili kreditori Analiza novanih tokova preduzea treba da da odgovor na slijedea pitanja: Da li su poveana ili smanjena likvidna sredstva? Koji se efekti likvidnosti ostvaruju od vlastite poslovne aktivnosti? Da li su interno osigurana sredstva dovoljna da bi se eventualno finansiralo poveanje poslovne djelatnosti? Moe li preduzee otplaivati svoje dugorone obaveze ili se one poveavaju? Pokazatelji zasnovani na bilansu stanja i bilansu uspjeha Pokazatelj je racionalan (odnosni) broj gdje se jedna ekonsomska veliina stavlja u odnos sa drugom ekonomskom veliinom. Na temelju bilansa stanja i bilansa uspjeha najee se utvruju slijedee grupe finansijskih pokazatelja: 1. pokazatelji likvidnosti 2. pokazatelji zaduenosti 3. pokazatelji aktivnosti 4. pokazatelji profitabilnosti 5. pokazatelji efikasnosti investiranja Dobro upravljanje podrazumjeva da su u poslovanju zadovoljeni slijedei kriteriji: sigurnosti (likvidnost, fin. stabilnost i zaduenost) kriterij efikasnosti (profitabilnost) Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost preduzea da izmiri svoje dospjele kratkorone obaveze. Pokazatelji likvidnosti obuhvataju: 1. pokazatelje utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive a. tekua likvidnost b. radno raspoloivi kapital c. ubrzana likvidnost 2. pokazatelje utemeljene na mogunosti pretvaranja tekue aktive u novac (pretvaranje zaliha u proizvode, proizvoda u potraivanja, potraivanja u novac) a. broj obrta zaliha b. prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupca Tekua likvidnost = tekua aktiva / tekua pasiva Pokazuje raspoloivosti tekuih sredstava u odnosu na tekue obaveze. Poeljan odnos je 2:1 Radno raspoloivi kapital = tekua aktiva - tekua pasiva Daje informaciju o kapitalu koji stoji na raspolaganju za podmirenje tekuih obaveza


Page 13

POSLOVNE FINANSIJEUbrzana likvidnost = (tekua aktiva zalihe) / tekua pasiva. Poeljan odnos je 1:1 Broj obrta zaliha = trokovi za prodate zalihe / prosjeno stanje zaliha Pokazuje koliko se puta zalihe pretvore u potraivanja u toku jedne poslovne godine Prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupca = = potraivanja od kupaca /(ukupno naplaena potraivanja tokom perioda /365) Daje informaciju kada e potraivanja od kupca stvarno biti naplaena. Pokazatelji solventnosti Likvidnost i solventnost su ekonomske kategorije koje su usko povezane, ali ne izraavaju isto. Solventnost izraava poslovno stanje preduzea koje uslovljavaju manji ili vei obim sredstava odreenog stepena likvidnosti u odnosu na odreeni obim obaveza s odgovarajuim rokom dospjea. U dugom roku preduzea koja doravaju planiranu likvidnost ne bi trebali imati problema sa solventnou, dok u kratkom roku likvidnost i solventnost ne moraju biti usklaene. Opti obrazac za izraavanje stepena solventnosti je: Raspoloiva novana sredstva na odreeni dan (S) >= Ukupno dospjele obaveze (O) Polazei od ovoga obrasca mogue je definisati: optimalnu solventnost mali ostatak rezerve pretjeranu solventnost sredstva znatno premauju obaveze graninu solventnost - jednaka privremenu solventnost trajnu insolventnost preduzea nema dovoljno sredstava Pokazatelji zaduenosti pokazuju koliko se preduzee finansira iz tuih izvora sredstava. Preduzee je finansijski uspjeno ako sa pozajmljenim kapitalom ostvari veu stopu prinosa od kamatne stope na pozajmljeni kapital. Koeficjenat finansijske poluge utvruje se preko bilansa stanja (statiki pristup) ili preko bilansa uspjeha (dinamiki pristup) Koeficjenat finansijske poluge obuhvata slijedee pokazatelje zaduenosti: a) koeficjenat zaduenosti b) odnos ukupnog duga prema nominalnom kapitalu c) koeficjenat pokrivenosti kamata d) koeficjenat pokrivenosti fiksnih obaveza Koeficjenti zaduenosti se izraunavaju na slijedei nain: Koeficjenat zaduenosti = ukupan dug / ukupna aktiva Odnos ukupnog duga prema nominalnom kapitalu = ukupan dug / nominalni dioniki kapital. Poeljan to manji odnos. Koeficjenat pokrivenosti kamata =profit prije oporezivanja i plaanja kamate / kamate Koeficjenat pokrivenosti fiksnih obaveza = (profit + plaanje zakupnine) / (kamate + plaanje zakupnine prioritetne dividende prije oporezivanja amortizacija prije oporezivanja). Poeljna to vea vrijednost koeficjenta Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost koritenja resursa preduzea. Najee se koriste slijedei pokazatelji aktivnosti preduzea: a) prosjean vremenski period naplate b) koeficjenat obrta zaliha c) koeficjenat obrta fiksnih sredstava d) koeficjenat obrta ukupne aktive


Page 14

POSLOVNE FINANSIJEProsjean vremenski obrt naplate = neto potraivanja od kupca / (godi. obim prodaje na kredit /360) Koeficjenat obrta zaliha = cijana kotanja prodatih proizvoda / prosjene zalihe Koeficjenat obrta fiksnih sredstava = prihod od prodaje / fiksna sredstava Vea vrijednost ukazuje na efikasnije koritenje fiksnih sredstava Koeficjenat obrta ukupne aktive = prihod od prodaje /ukupna aktiva Pokazatelji rentabilnosti mjere povrat uloenog kapitala. Rentabilnost se moe iskazati slijedeim pokazateljima: a) koeficjenat mare bruto profita b) koeficjenat mare prinosa c) koeficjenat prinosa ukupnih sredstava d) koeficjenat prinosa vlastitog kapitala Koeficjenat Koeficjenat Koeficjenat Koeficjenat mare bruto profita = bruto profit /prihod od prodaje mare prinosa = profit poslije oporezivanja /prihod od prodaje prinosa ukupnih sredstava = profit poslije oporezivanja /ukupna sredstva prinosa vlastitog kapitala = profit poslije oporezivanja /vlastiti kapital

Pokazatelji efikasnosti investicija mjere uspjenost ulaganja u obine dionice. Najee se koriste slijedei pokazatelji efikasnosti investiranja. a) zarada po dionici (EPS) b) dividenda po dionici (DPS) c) prinos po dividendi d) odnos trine cijene i dobiti po dionici (P/E) Zarada po dionici = (dobit poslije oporezivanja preferen. dividende) / broj obinih dionica Dividende po dionici = (dobit poslije oporezivanja preferen. dividende zadrana dobit) / broj obinih dionica Prinos od dividendi = dividenda po dionici / trina cijena dionice P/E = trina cijena / dobit po dionici Pokazatelji zasnovani na novanim tokovima mogu se svrstati u slijedee grupe: 1. pokazatelji solventnosti i likvidnosti 2. pokazatelji kvaliteta dobiti 3. pokazatelji kapitalnih izdataka 4. pokazatelji povrata novanog toka Pokazatelji solventnosti i likvidnosti koji se temelje na izvjetaju o novanom toku govore o nvanom pokriu: kamata, tekuih obaveza, ukupnih obaveza i dividenti, pa prema tome imamo slijedee pokazatelje: 1. novano pokrie kamata 2. novano pokrie obaveza 3. novano pokrie tekuih obaveza 4. novano pokrie dividendi Novano Novano obaveze Novano obaveze Novano pokrie kamata = novani tok od poslovnih aktivnosti prije kamata i poreza /kamate pokrie obaveza =(novani tok od poslovnih aktivnosti isplaene dividende) / pokrie tekuih obaveza = novani tok od poslovnih aktivnosti /prosjene tekue pokrie dividendi = novani tok od poslovne aktivnosti / novani izdaci za dividende

Pokazatelji kvaliteta dobiti su:


Page 15

POSLOVNE FINANSIJE a) kvalitet prodaje (prihoda) = novani primici po osnovu prodaje / prihodi od prodaje b) kvalitet dobiti = novan tok od posl. aktivnosti /dobit od poslovnih aktivnosti

Pokazatelji kapitalnih izdataka su: a) pokazatelji nabavke kapitala = (novani tok od poslovnih aktivnosti isplaene dividende)/novani izdaci za nabavku kapitalne imovine b) pokazatelj finansiranja = novani tok od investicionih aktivnosti / novani tok od poslovnih i finansijskih aktivnosti c) pokazatelj investiranja = novani tok od investicionih aktivnosti / novani tok od finanansijskih aktivnosti Pokazatelji povrata novanih tokova su: a) novani tok po dionici b) povrat novca na uloenu imovinu c) povrat novca na obaveze i uloeni kapital d) povrat novca na dioniki kapital Kod ovih pokazatelja radi se o novanom izrazu rentabilnosti Altmanov Zeta model slui za predvianje finansijskih izvjetaja u stabilnijim uslovima poslovanja za period od 1,5 ili 10 godina. Najbolje rezultate prua na period od 2 godine. Z=0,012X1 + 0,014 X2 + 0,033 X3 + 0,006 X4 + 0,01X5 X1 - tekua aktiva/ukupna aktiva X2 - zadrana dobit /ukupna dobit X3 - operativna dobit /ukupna dobit X4 - trina vrijdenost trajnog kapitala / knjigovodovodstvenu vrijednost ukupnih dugova X5 - prihod od prodaje / ukupna aktiva Ako je Z>3,0 preduzee posluje veoma dobro i ima blistavu budunost Ako je Z

Documents

Poslovne Finansije - Skripta Za Finalni Ispit