Poslovne Financije Drugi Kolokvij

7/25/2019 Poslovne Financije Drugi Kolokvij

1/23

DIONICE

Dionice su jedna od osnovnih vrsta dugoronih vrijednosnih papira s razvijenim sekundarnim tritem.To su tipini vlasniki odnosno, kako ih moe izdavati samo dioniko poduzee odnosno korporacija,korporativni vrijednosni papiri.

2 osnovne vrste dionica:- !ine- "re#erencija$e

Dionice se mogu definirati kao pismene isprave o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicudionikog poduzea (korporacije!"ri tome v$asnik dionice moe !iti raz$iito oznaen. n moe !iti naznaen na samoj dionici svojimimenom i prezimenom odnosno tvrtkom i$i pak dionica moe g$asiti na njegova donosioca koji je ujedno injezin $ega$ni v$asnik, dak$e, korsnik svih prava iz dionice.

Dionice su korporativni vrijednosni papiri "ez unaprijed odre#enog roka dospijea!Dionice su prenosivi vijednosni papiri, to znai da g$ase po nared!i v$asnika. ne mogu g$asiti na ime i$i

donosioca.Dionice na ime prenose se indosamentom %nas$ije&em', a one na donosioca, s$ino novanicama,njihovom #izikom predajom, odnosno tradicijom. (!og toga se i dionice mogu, dodue izuzetno, pojavitikao sredstva p$aanja odnosno kao #aku$tativni novac.

)$asnik dionice ima pravo sudjelovanja u do!iti poduzea, a moe imati i pravo upravljanja! *$og upoduzeu ostvaren kupnjom dionice ne moe se povui iz poduzea osim u s$uaju njegove $ikvidacije,odnosno u s$uaju da poduzee otkupi dionice svojih v$asnika.

)$asnitvo je naznaeno na samoj dionici. To moe !iti konkretna pravna i$i #izika oso!a i$i pak samdonosioc dionice. +ko je na dionici naznaena pravna i$i #izika oso!a kao v$asnik ona moe prenijetisvoje rpavo na treu oso!u punim i$i pak !ianco indosamentom.

Dionica se sastoji iz 2 dije$a:- "$at dionice- uponski arak

$la%t dionice de#inira sutinu #inancijskog odnosa izme&u izdavate$ja %emitenta' i v$asnika dionice. *njemu moraju !iti sadrana sva !itna o!i$jeja toga odnosa, a to su s$jedei e$ementi:

- znaka da je dionica- znaka vrste dionice- aziv i sjedite izdavate$ja dionice- aziv i sjedite v$asnika dionice- ovana svota na koju g$asi dionica, !roj dionica- okovi isp$ate dividendi- /jesto i datum izdavanja- 0erijski !roj dionice- "otpis ov$atenih oso!a- "rava iz dionice

&uponski arak dionice sastoji se od kupona teme$jem kojih se ostvaruje periodina nap$atadividendi.upon sadri s$jedee e$emente:

- edni !roj kupona za nap$atu dividendi

1


2/23

- 1roj dionice po kojoj se dividende isp$auju- aziv izdavate$ja dionice- azdo!$je %godina' za koju se dividende isp$auju- "otpis ov$atenih oso!a izdavate$ja dionice

Dionicama poduzee organizirano kao d.d. prikup$ja dodatna sredstva potre!na za #inanciranje svog

pos$ovanja i ekspanzije %korporacijska defincija'."rikup$jeni permanentni kapita$ potre!an za #inanciranje o!rtnih i osnovnih sredstava podije$jen u jednakezaokruene manje iznose predstav$jaju dionice.Dionice su izvor v$astitog #inanciranja.Dionice nose varija!i$an prijenos ovisan o pos$ovnom rezu$tatu i vo$ji uprave da izg$asa dividendu.Dionice se koriste kao a$ternativni o!$ik samo#inanciranja iz$aenja u javnost 3going pu!$ic4.

*z pomo dionica jednostavno se izvode pos$ovne kom!inacije kao tu su #uzije i akvizicije.0a aspekta investitora dionice su prenosivi vrijednosni papiri, motivi njihove kupnje se og$edaju u:

- ekivanoj !uduoj dividendi- ekivanim porastom trine vrijednosti dionica, oekivani kapita$ni do!itak

$') DIONI*'!ine dionice nose itav niz karakteristika. jihove osnovne karakteristike jesu upravo one kojeodre&uju prava njihovih v$asnika. To su pravo:

- a dividendu- a imovinu- 5$asa- "rvokupnje- sta$a prava

$')O N DI)IDEND+!ine dionice nose svojim v$asnicima rezidua$no potraivanje iz ostvarenog pos$ovnog rezu$tatadionikog poduzea. To znai da nakon to se iz ostvarenog pos$ovnog rezu$tata podmire svi njegovi

korisnici kreditori i pov$ateni v$asnici %dioniari' ostatak pos$ovnog rezu$tata u cije$osti pripadav$asnicima o!inih dionica.Taj se ostatak pos$ovnog rezu$tata moe zadrati u poduzeu akumu$irati u o!$iku zadrane do!iti i$ipodije$iti dioniarima u o!$iku dividendi.

6z navedenog proiz$azi da su investitori odnosno u$agai dvojako motivirani za u$aganje u o!ine dionice.Takvim u$aganjem oni oekuju:

- Dividende- "orast vrijednosti dionica

* s$uaju da ne prime dividendne, iznos zadranih zarada %do!iti' uveat e vrijednost njihovih dionica zaiznos akumu$acije.

$')O N I,O)IN+0$ino karakteru potraivanja prema pos$ovnom rezu$tatu, v$asnici o!inih dionica imaju i rezidua$nopotraivanje prema imovini poduzea.

2


3/23

* s$uaju $ikvidacije dionikog poduzea v$asnicima o!inih dionica pripast e preostatak $ikvidacijskemase prikup$jene prodajom poduzea odnosno prodajom njegove imovine nakon to se podmire svitrokovi $ikvidacije i sva potraivanja vjerovnika, kao i potraivanja pov$atenih v$asnika.Takvo rezidua$no potraivanje ukazuje i na poveani rizik koji snose v$asnici o!inih dionica u odnosu nakreditore poduzea jer su pos$jednji i redos$ijedu nap$ate tra!ina prema poduzeu./e&utim, ono ukazuje i na mogunost da to rezidua$no potraivanje prema imovini poduzea postane

vee od u$oenih sredstava v$asnika u poduzeu.

$')O -./!ine dionice, po pravi$u, nose pravo g$asa o pitanjima uprav$janja dionikim poduzeem, no mogue je,me&utim, da neke o!ine dionice ne nose pravo g$asa, rije je dak$e o dionicama !ez prava g$asa, no takvese dionice iz!jegavaju.

"ravo uprav$janja dioniari ostvaruju g$asovanjem na skuptini dioniara. "ose!no je vano g$asovanje oiz!oru ov$atenih direktora odnosno $anova uprave dionikog poduzea.Direktori imaju ve$ika ov$atenja u vo&enju pos$ovanja tako da se iz!orom 3svojeg ovjeka4 poveavastupanj kontro$e pos$ovanja poduzea.

"ostoje dvije osnovne metode g$asovanja o iz!oru ov$atenih $anova uprave %direktora', a to su:1. )einsko g$asovanje2. umu$ativno g$asovanje

od veinskog glasovanja svaka dionica nosi jedan g$as, svaki se $an !ira zase!no to znai da v$asnikodnosno odre&ena grupa v$asnika koja posjeduje apso$utnu veinu dionica %789 dionica p$us jednadionica' veinski dioniar moe iza!rati sve $anove ov$atene uprave.

&umulativno glasovanje dozvo$java mu$tip$iciranje g$asova za jednog ov$atenog $ana uprave odnosnodirektora. aime, ov$ateni direktori !iraju se zajedno, a svaka dionica nosi ono$iki !roj g$asova ko$iko sedirektora iza!ire.ako se direktori !iraju zajedno pojedinac moe dati sve svoje mu$tip$icirane g$asove jednom direktoru.

va metoda omoguava manjinskoj grupi odnosno pojedincu iz!or odre&enog !roja direktora.

$')O $')O&+$N0E0vaka nova emisija o!inih dionica moe dovesti do promjene strukture v$asnika. (!og toga nova emisijaizaziva rizik postojeim dioniarima da e izgu!iti steenu kontro$u nad pos$ovanjem poduzea.ova emisija dionica izaziva postojeim dioniarima i rizik razvodnjavanja njihova kapita$a.aime, postoji opasnost da e se nova emisija prodati po cijeni nioj od tekue trine cijene postojeihdionica. a taj e se nain smanjiti vrijednost %!ogatstvo' kojom raspo$au postojei v$asnici.

ako !i se dioniari zatiti$i od navedenih rizika esto im se i u samom ugovoru garantira pravo prvenstvakupnje novoemitiranih dionica, proporciona$no !roju dionica koje posjeduju. To se pravo naziva pravomprvokupnje!

"ravo prvokupnje najee se ostvaruje na teme$ju speci#inih certi#ikata koji se uruuju postojeimv$asnicima o!inih dionica. Ti se certi#ikati nazivaju prava!O/1. $'))$asnicima o!inih dionica garantiraju se i druga individua$na prava i pogodnosti. Tako oni imaju pravoprodaje svojih dionica neovisno o dionikom poduzeu, kao i $imitiranu odgovornost za dugove dionikogpoduzea u visini iznosa up$aenog u dioniku g$avnicu poduzea.

3


4/23

)$asnici o!inih dionica imaju tako&er i automatsko pravo primitka periodinih %po pravi$u tromjesenih'izvjetaja o pos$ovanju dionikog poduzea. Dioniari imaju tako&er i pravo uvida i kontro$e pos$ovnihknjiga dionikog ppoduzea.

)'I0EDNO/1 DIONIC!ine dionice nemaju unaprijed utvr&eno dospijee niti su dividende na takvedionice #iksno odre&ene, pa

procjena vrijednosti dionica ima dosta nepoznanica koje tre!a predvidjeti.

2!NO,IN.N )'I0EDNO/1omina$na vrijednost nije njihov !itan sastavni e$ement, jer se nomina$na vrijednost o!inih dionicao!ino !itno raz$ikuje od njihove trine vrijednosti. Tako mogu postojati i dionice !ez nomina$nevrijednosti.

/e&utim, esto zakonodavstva za!ranjuju emisiju dionica !ez nomina$ne vrijednosti i$i pak zahtijevaju dase za dionice !ez nomina$ne vrijednosti u pos$ovnim knjigama de#inira neka odre&ena navedena vrijednostkojom se, praktiki, zamjenjuje njihova nomina$na vrijednost.

az$og odre&ivanja nomina$ne odnosno odre&ene navedene vrijednosti o!inih dionica $ei u injenici da

!urze ikomisija za vrijednosne papire, po pravi$u, za!ranjuju emisiju o!inih dionica ispod nomina$neodnosno odre&ene navedene vrijednosti. (!og toga se nomina$na vrijednosr o!inih dionica uo!iajenoutvr&uje veoma nisko.

3!,ODE. &ON1IN+I'NO- '/1)rijednost o!inih dionica opredije$jena je sadanjom vrijednou oekivanih !uduih prinosa na dionice.+ko se pretpostavi da e dividende na dionice konstantno rasti uz odre&enu stopu rasta, moe se izraunative$iina dividendi u !i$o kojem razdo!$ju ako su poznate !azne dividende.

To se rauna -ordonovim modelom koji ukazuje da trina cijena dionica ovisi o oekivnaimdividendama, oekivanoj stopi njihova rasta kao i o trinoj stopi kapita$izacije.

t

Dt D8%; < g'

=to su vee oekivane dividende i vea oekivana stopa njihova rasta vrijednost dionica !it e vea io!rnuto. =to je vea stopa trine kapita$izacije, vrijednost dionica !it e manja i o!rnuto.

4!$5E ,ODE.">? pokazate$j je kratica za odnos cijene i zarade po dionici odnosno do!iti po dionici.auna se kao odnos trine cijene po dionici i zarade po dionici %do!it nakon kamata i poreza',poznatijojpo skraenici ?"0.

">? ""0>?"0

">? odnos cijene i zarade?"0 zarada %do!it' po dionici""0 trina cijena po dionici(arada po dionici, dak$e, ?"0 je pokazate$j odnosa do!iti nakon kamata i poreza i !roja g$avnih o!inihdionica dionikog poduzea. (arade po dionicama moraju javno o!jav$jivati dionika poduzea ijedionice kotiraju na organiziranim tritima kapita$a.

4


5/23

ako ve$iina zarade po dionici %?"0' pomnoena s ">? pokazate$jm daje trinu cijenu dionice, ovaj sepokazate$j naziva i $5E multiplikator!Tako se na teme$ju odnosa zarade i cijene dionice moe odre&ivati oekivana trina vrijednost dionicemnoenjem s oekivanim zaradama po dionici %?"0'.

""0 ?"0 @ ">?

1'O6&O)I &$I1. OD O7I*NI8 DIONICDvostruka je motiviranost v$asnika dionica i dividende i poveanje vrijednosti dionica, pa se troakkapita$a rauna pomou 2 mode$a:

- /ode$ kontinuiranog rasta dividendi- A+"/ mode$

2!,ODE. &ON1IN+I'NO- '/1 DI)IDENDITroak kapita$a se rauna tako da se podije$e oekivane dividende s tekuom cijenom o!inih dionica i tajkvocijent uveat za oekivani jedinini rast dividendi.

$juni pro!$em procjene troka kapita$a teme$jem mode$a kontinuiranog rasta dividendi je procjena

godinje stope rasta dividendi. "ri njenoj procjeni mogua su dva pristupa:1. oritenje povijesnih stopa rasta2. oritenje !uduih stopa rasta koje su procijeni$i #inancijski ana$itiari

"rednosti mode$a kontinuiranog rasta dividendi za utvr&ivanje troka kapita$a od o!inih dionicaprvenstveno $ei u njegovoj jednostavnosti. Tako je ovaj mode$ $ako razum$jiv i $ako ga je koristiti./e&utim, upravo z!og njegove jednostavnosti $ee i pro!$emi kao i nedostatci njegove primjene zaprocjenu troka kapita$a od o!inih dionica.Teme$jni pro!$em koritenja mode$a kontinuiranog rasta dividendi za rpocjenu troka kapita$a od o!inihdionicaje u tome to je on primjenjiv samo za kompanije koje isp$auju dividende tako da u mnogims$uajevima nije primjenjiv.

3!C$,A+"/ je skraenica od Aapita$ +sset "ricing /ode$, dak$e, mode$ procjene kapita$ne imovine."retpostavka ovog mode$a je da je stopa kapita$izacije svake dionice jednaka stopi prinosa na u$aganja !ezrizika uveanoj za premiju rizika.

* mode$u se koristi koe#icijent B kao mjera sistematskog rizika odre&ene dionice.C koe#icijent povezuje rizinost pojedinane investicije s rizinou trita kapita$a odnosno tritadionica.Taj koe#icijent izraava u kojem se omjeru i u kojem smjeru kreu promjene pro#ita!i$nosti pojedinanedionice u odnosu na promjene trita kapita$a.

C koe#icijent je openito pozitivan. +ko je B; pro#ita!i$nost dionicdce kree se identino kretanju

pro#ita!i$nosti na trini indeks. +ko je B; onda se pro#ita!i$nost dionice mjenja !re od trine, a ko jeBE; sporije.

edostatk A+"/ mode$a za procjenu troka kapita$a $ei u injenici da se zasniva na dvije procjene:- "rocjena premije trinog rizika- "rocjena !eta koe#icijenta

5


6/23

!je ove procjene !aziraju se na povijesnim podacima gdje ve$iku u$ogu igra razdo!$je koje je uzeto kaouzorak na teme$ju kojeg je izvrena procjena.

"retpostavke A+"/-a:- 6nvestitor procjenjuje port#e$j na !azi oekivane stope povrata i standardne devijacije- 6nvestitori pre#eriraju port#e$j sveim prinosom

- 6nvestitori su averzni prema riziku- "ostoji stopa povrata !ez rizika- 6movina je neogranieno uprav$jiva- 0vi investitori imaju isti horizont dranja- 6n#ormacije su !esp$atne i trenutno raspo$oive- 6nvestitori imaju homogena oekivanja

1'9I6NE &'&1E'I/1I&E DIONIC- Trina cijena dionica- "rinosi od dividendi

1ri%na cijena o"ini: dionicaje ona koja je ostvarena njihovom kupoprodajom na tritu.

na se moe utvr&ivati eF-post na teme$ju ostvarenih pojedinanih cijena u odre&enom razdo!$ju, a kojesu iroko dostupne iz dnevnih pu!$ikacija sa organiziranih trita kapita$a.

om!inirajui procjenjenu intrinzinu vrijednost s aktua$nom trinom cijenom dionica, potencija$niinvestitor moe donijeti od$uku o kupnji odnosno prodaji dionice neke tvrtke.+ko je intrinzina vrijednost vea od aktua$ne trine cijene, takve su dionice potcijenjene i tre!a ihkupovati.!rnuto, ako je intrinzina vrijednost dionica manja od njihove aktua$ne trine cijene, takve su dioniceprecijenjene pa ih se tre!a rjeavati.

snovni raz$og za nepodudaranje intrinzine vrijednosti i trine cijene o!inih dionica $ei u injenici datrite sporo prepoznaje pravu vrijednost.

$rinos od dividendi predstav$ja izraz pro#ita!i$nosti tekuih novanih dohodaka od o!inih i$ipre#erencija$nih dionica %dividende' mjerene njihovom stvarnom trinom vrijednou.auna se kao odnos stvarno isp$aenih dividendi po dionici %D"0' tijekom godine dana i trine cijene zadionicu %""0'. ajee se izraava u postotku.

"rinos od dividendi vaan je pokazate$j za investitore. n ukazuje na potencija$nu pro#ita!i$nost koju !iostvario investitor za investicije u o!ine i$i pak pre#erencija$ne dionice nekog dionikog poduzea.

$O.I1I& DI)IDENDI6zraz dividenda oznaava !i$o kakvu distri!uciju vrijednosti koju dioniko poduzee vri svojim

dioniarima. "o pravi$u, ta se vrijednost distri!uira u novcu, a sasvim iznimno u materija$nimvrijednostima. (!og toga se pod izrazom dividende primarno podrazumijevaju novane dividende; amogu se distri!uirati dioniarima u o!$iku dionica pa se govori o dionikim dividendama!

I


7/23

aunovodstvenom termino$ogijom izvori dividendi jesu tekua ostvarena do!it i zadrana do!it izrpotek$ih izvjetajnih %o!raunskih' razdo!$ja.

6sp$ata dividendi na teret up$aenog kapita$a od strane dioniara predstav$ja$a !i svojevrsnu $ikvidacijudije$a i$i cije$og dionikog poduzea. adi raz$ikovanja od dividendi koje terete zarade poduzea takve sedividende oznaavaju likvidacijskim dividendama!

Do!it poduzea raspodje$juje se na njene korisnike. To su: vjerovnici poduzea, #iskus i njegovi v$asniciodnosno samo poduzee.

aknade vjerovnicima, kamate, utvr&ene su pojedinanim i$i genera$nim ugovorima u #iksnom iznosutako da je o!veza njihove isp$ate neovisna o samoj ve$iini do!iti.aknade #iskusu, porezi, propisani su ve$iinom porezne stope na do!it iz koje se, po pravi$u, izuzimajukamate. 0toga je ve$iina poreza proporciona$na do!iti nakon o!rauna kamata.statak, dak$e,do!iti nakon kamata i poreza, moe se oznaiti sintagmom neto do!it.

etodo!it predstav$ja rezidua$ni dio ostvarene %!ruto' do!iti i u cije$osti pripada v$asnicima poduzea./e&utim da !ipoduzee opsta$o u konkurentskoj utakmici, nuno je da se sta$no razvija. snovna po$uga

razvoja poduzea je njegova akumu$acija. (!og toga i cije$okupan iznos neto do!iti ne moe !itiraspodije$jen v$asnicima, ve jedan dio mora !iti zadran, akumu$iran, u samom poduzeu. Gasno je da itaj dio neto do!iti pripada samim v$asnicima kao poveanje njihova u$oga u dionikom poduzeu.

1'I -.)NE 1EO'I0E DI)IDENDI- Teorija ire$evantnosti dividendi- Teorija 3ptice u ruci4- Teorija porezne di#erencije

1eoriju irelevantnosti politike dividendi uteme$ji$i su /odig$iani i /i$$er.Dokaz da po$itika dividendi ne utjee niti na cijenu dionica niti na trokove kapita$a tvrtke teme$ji se napet osnovnih pretpostavki:

- Dohodak pojedinca i do!it tvrtke se ne oporezuju- ema trokova emisije i prometa dionica- "o$itika dividendi ne utjee na trokove v$asnike g$avnice tvrtke- 6nvesticijska po$itika tvrtke neovisna je od po$itike dividendi- *$agate$ji i uprava raspo$au istim in#ormacijama o !uduim investicijskim oportunitetima

1eorija =ptice u ruci> dioniari imaju potre!u za tekuim novanim dohotkom kojim !i #inancira$isvoje tekue potre!e.*pravo isp$ate novanih dividendi omoguavaju takvim investitorima tekui dohodak koji im osiguravatekuu potronju !ez ugroavanja g$avnice u tom dionikom poduzeu i$i drugih o!$ika svojih dugoronihinvesticija.6sp$ate dividendi smanjuju neizvjesnost investitora od potencija$nih gu!itaka z!og neraciona$nog

investiranja zadrane do!iti.

1eorija porezne diferencije zasniva se na raz$ici u poreznom teretu tekueg pri$iva od dividendi iporeznom teretu kapita$nog do!itka.(adravanjem do!iti odga&a se p$aanje poreza ako investitor odgodi rea$izaciju kapita$nog do!itka zanaredne #iska$ne godine.ako, sa stanovita vremenske vrijednosti novca, novac u sadanjosti vrijedi vie nego u !udunosti tomogunost odga&anja p$aanja poreza daje odre&ene prednosti kapita$nom do!itku u odnosu na dividende.

7


8/23

$'OCED+' I


9/23

Dijeljenje dionica predstav$ja postupak poveanja !roja g$avnih dionica poduzea. )ri seproporciona$nim smanjenjem nomina$ne vrijednosti dionica pa se postojeim v$asnicima zamjenjuju staredionice za proporciona$no vei !roj novih dionica.Dije$je izaziva samo promjenu !roja dionica.

* pri$og dje$jenju dionica navodi se da trina cijena dionica pada sporije od proporcije u kojoj je izvreno

njihovo dije$jenje. az$og tome na$azi se u poveanju njihove trinosti u s$uaju da im je cijena !i$ao!eshra!rujua zama$e privatne investitore.

7onusne dionice radi se o poveanju !roja dionica poduzea koje se daju v$asnicima na teme$juzadrane do!iti i #ormiranih rezervi, razmjerno njihovom ueu u ukupnom !roju g$avnih o!inihdionica.?isijom !onusnih dionica poduzee poveava svoj duniki kapacitet. az$og tome je e$iminacija rizika dae se #ormirane rezerve u !udunosti utroiti za odre&ene svrhe odnosno da e se zadrana do!it podije$itiu !udunosti u o!$iku dividendi dioniarima.

$') ('I-81/$rava predstav$jaju privi$egiju danu dioniarima da steknu dodatne dionice izravno od dionikog

poduzea po cijeni garantiranoj u pravu. To se pravo uruuje dioniarima pri$ikom svake nove emisijedionica tako da prava predstav$jaju samosta$ne vrijednosne papire.

/ogu se istaknuti s$jedee karakteristike prava:1. "rava osiguravaju pravo prvokupnje2. "rava su izvedena iz nove emisije dionica3. "rava imaju privi$egiranu cijenu4. "rava su samosta$ni vrijednosni papiri5. "rava su kratkoroni vrijednosni papiri

Dioniar koji je stekao odre&eni !roj prava moe ih iskoristiti za kupnju dionica nove emisije poprive$egiranoj cijeni. 6sto tako, on moe prodati dio i$i sva do!ivena prava.

"rodaja se najee vri uz odre&eno jamstvo da e v$asnik prava uruiti prava kupcu nakon to mu ihkompanija dostavi.

"rava imaju svoju vrijednost to je raz$ika izme&u trine vrijednosti cijene dionica i privi$egirane cijeneu pravu.

"rednosti emisije s pravima je to smanjuje trokove emisije jer je jedan dio kupaca poznat, a nedostatcisu gu!itci dioniara koji nisu poduze$i nikakve akcije povodom emisije dionica s pravima i ogranienostemisije.

O1&+$ )./1I1I8 DIONIC

Dioniko poduzee moe otkupiti svoje g$avne dionice. ne tada postaju trezorske dionice. tkupv$astitih dionica moe se izvriti pojedinanim akcijama na tritu kapita$a, javnom ponudom svimv$asnicima dionica i$i odre&enim grupama v$asnika.Dionice se mogu otkupiti vikovima novanih sredstava kojima raspo$ae poduzee i$i pak na teme$junovopri!av$jenih novanih sredstava iz tu&ih izvora.

9


10/23

'


11/23

/e&utim, v$asnici pre#erencija$nih dionica nemaju rezidua$na potraivanja prema imovini poduzea kaov$asnici o!inih dionica. 0toga je udio pov$atenih v$asnika u $ikvidacijskoj masi dionikog poduzeaogranien u visini nomina$ne vrijednosti i$i neke druge vrijednosti odre&ene opim ugovorom o emisijipre#erencija$nih dionica.

,O-+AE &'&1E'I/1I&E $'E@E'ENCI0.NI8 DIONIC

Nominalna vrijednost"re#erencija$ne dionice mogu a ne moraju nositi nomina$nu vrijednost.omina$na vrijednost je vana radi podje$e preostatka $ikvidacijske mase na pov$atene i o!ine dionice,jer maksima$an udio u $ikvidacijskoj masi se veinom utvr&uje pomou nomina$ne vrijednosti.

$referencijalne dividende"re#erencija$ne dividende esto se tretiraju povo$jnije u oporezivanju dohotka pojedinca od kamata.

ajee su pre#erencija$ne dividende #iksne periodine isp$ate koje poduzee izvrava u korist njihovihv$asnika. 6sp$ate pre#erencija$nih dividendi izvravaju se tromjeseno i$i po$ugodinje, a samo izuzetnogodinje.

Dionice jo mogu !iti:- umu$ativne- ekomu$itavne

Kumulativne dionice veina pre#erencija$nih dionica su kumu$ativne to znai da nose kumu$ativnopravo na neisp$aene dividende, dividende se u s$uaju izostanka njihove isp$ate kumu$iraju na narednorazdo!$je.Nekumulativne dionice pre#erencija$ne dionice mogu !iti i nekumu$ativne, to znai da se pravo nadividende u s$uaju izostanka njihove isp$ate ne prenose u naredno o!raunsko razdo!$je.

$ravo glasa"re#erencija$e dionice, po pravi$u, ne nose pravo g$asa o pitanjima uprav$janja dionikim poduzeem sve

dok primaju garantirane pre#erencija$ne dividende.* s$uaju izostanka isp$ate pre#erencija$nih dividendi tokom odre&enog !roja razdo!$ja najee sev$asnicima pre#erencija$nih dionica garantira pravo g$asa o pitanjima uprav$janja.aime, u s$uaju da v$asnicima pre#erencija$nih dionica nisu isp$aene dividende, oni se na$aze u istompo$oaju kao i v$asnici o!inih dionica. (!og toga je $ogino da im se u takvim s$uajevima jami pravog$asa.


12/23

"otre!na je nadpo$ovina i$i ak dvotreinska veina g$asova pov$atenih v$asnika kako !i se dozvo$i$aprodaja imovine, jer je ona svojevrsno pokrie interesa pov$atenih v$asnika.

,O-+AE O$CI0E N $'E@E'ENCI0.NE DIONICE

O$O


13/23

)'/1E 'I


14/23

&'&1E'I/1I&E O7)E


15/23

$rinos do dospijea ? je diskontna stopa koja svodi prinose od o!veznice %kamate i nomina$nuvrijednost' do trenutka njezina dospijea na tekuu trinu vrijednost o!veznice.

E@E&1I $'O,0EN &,1NI8 /1O$ N O7)E


16/23

)$asnik takve o!veznice moe zahtjevati od emitenta da mu ih iskupi po nomina$noj vrijednosti u !i$okoje vrijeme dok ta opcija traje prema opem ugovoru o emisiji o!veznica. va opcija titi v$asnikao!veznice od promjene kamatnih stopa na tritu.

/IN&IN- @+ND* svrhu osiguranja amortizacije o!veznica moe se #ormirati i specija$ni #ond za njihovu amortizaciju. Taj

se #ond #ormira kao svojevrsni depozitni raun kod neke specija$izirane #inancijske organizacije, popravi$u, ve$ike komercija$ne !anke. * tako #ormirani #ond poduzee up$auje novane iznose premanainu predvi&enom pri$ikom raspisa emisije o!veznica.

1anka moe sredstva prikup$jena takvim #ondom koristiti zasvoje p$asmane jamei ujedno isp$atuo!veznica na teme$ju #onda. (!og toga e korporacija koja je vri$a up$ate u #ond do!iti od !anke odre&eniiznos kamata.

0pecija$na vrsta #onda za amortizaciju o!veznica je tzv. sinking fund! To je specija$izirani #ond za otkupo!veznica s jednokratnim dospijeem koji se #ormira prema opem ugovoru sk$op$jenom pri$ikom emisijeo!veznica. a teme$ju tog #onda vri se postepeno periodino pov$aenje o!veznica preko #inancijskeorganizacije kod koje je #ond osnovan.

$+NO,OA


17/23

- !veznice s jednokratnim sodpjeem amortiziraju se njihovom jednokratnom isp$atom na krajuvremena na koje g$ase. amate se isp$auju epriodino, najee po$ugodinje

- !veznice s viekratnim dospijem amortiziraju seperiodino isp$aenim jednakim anuitetima.+nuiteti se sastoje od kamata i otp$atne kvote.

- "ostoji i kom!inirani nain amortizacije o!veznica kojim se nastoji vriti ea amortizacijao!veznica s jednokratnim dospijem, a$i ipak rje&e nego kod anuitetske amortizacije.

O7)E


18/23

ve se o!veznice izdaju, najee, pri$ikom procesa #inancijske reorganizacije poduzea koje je zapa$o ukrizu.

Neosigurane o"vezniceeosigurane o!veznice, koje se jo nazivaju i zadunice nemaju nikakvu imovinsku i$i oso!nu garancijuza isp$atu potraivanja.

(a kupce takvih o!veznica od presudne je vanosti #inancijska sta!i$nost i pro#itna sposo!nost samogprivrednog su!jekta koji ih emitira.0toga je mogunost emisije takvih o!veznica ipak ograniena na poznate vee tvrtke.

&ON)E'1I7I.I0E&onverti"ilije su vrijednosni papiri koji njihovim v$asnicima pruaju mogunost da ih zamjene%konvertiraju' za druge vrijednosne papire njihova izdavate$ja %emitenta' kroz odre&eno vrijeme, pounaprijed utvr&enim uvjetima.!ine o!veznice i pre#erencija$ne dionice nose pravo konverzije u dionice.

Cijena konverzije odre&uje se neto iznad tadanje trine vrijednosti dionica. Jiksna cijena konverzijeutvr&ena iznad trine vrijednosti dionice naziva se premija konverzije.(!og toga e se opcija konverzije iskoristiti tek onda kad trina vrijednost o!inih dionica poraste iznadcijene konverzije.0tvarnna cijen apo kojoj investitor kupuje dionice poduzea naziva se paritetna cijena konverzije!

onverti!i$ije su po pravi$u opozivi vrijednosnih papira tj., emitent ih moe opozvati i otkupiti u !i$okojem trenutku uz p$aanje premije opoziva.

az$ozi emisije konverti!i$ija $ee u poveanju atraktivnosti takvih instrumenata #inanciranja i akopoduzee vjeruje da je vrijednost njegovih dionica podcjenjena.

)'N1I )aranti predstav$jaju prava pridruena o!veznicama i pre#rencija$nim dionicama na kupnju o!inihdionica poduzea emitenta.)aranti su po pravi$u odvojivi od vrijednosnih papira uz koje su pridrueni, me&utim postoje izuzeci kadasu neodvojivi.

Aijena po kojoj se kupuju o!ine dionice po varantu naziva se izvr%na cijena!)rijeme u kojem se moe koristiti varant je vrijeme izvr%avanja!

a svakom varantu naznaen je !roj dionica koje se mogu kupiti na teme$ju ; varanta.1roj o!inih dionica koje se mogu do!iti na teme$ju jednog varanta naziva se odnos izvr%avanja!

'


19/23

- Tretman postojeeg duga konverzija utjee na promjenu pasive emitenta, mjenjaju njezinustrukturu u korist v$asnike g$avnice #ormirane emisijom dionica na tetu dugova, koritenje pravaiz varanta ostav$ja poduzeu iznos duga i njegove #iksne trokove

- ovani tok koritenje konverzije ne izaziva nikakav dodatni novani tok, iskoritavanjemprava iz varanta nastaje novani primitak.

O$CI0EOpcije predstav$jaju ugovore koji njihovim v$asnicima daju pravo kupnje i$i prodaje imovine koja jepredmetom tih ugovora po #iksnoj cijeni na odre&eni dan i$i za odre&eno vrijeme.pcije se mogu odnositi na rea$nu imovinu i$i vrijednosne papire.pcije predstav$jaju pravo kupnje i$i prodaje a$i ne i o!vezu akcije.

- )$asnik za opcije p$aa premiju.- Izvr%na cijenaje cijena #iksirana u opciji po kojoj njezin v$asnik moe kupiti odnosno prodati

vrijednosne papire koji su predmet opcije- Datum isticanjaje datum prestanka vaenja prava iz opcije- /astavlja opcije prodavate$jopcije oso!a je koja prima premiju i koja se o!vezuje da e

osigurati izvravanje opcije

- Opcije pri novcu oznaava opciju kod koje je izvrna cijena jednaka tekuoj trinoj cijenivrijednosnog papira koji je predmet opcije

- Opcija u novcu opcija kod koje je izvrna cijena povo$jna za v$asnika od tekue trine cijenevrijednosnog papira koji je predmetom opcije

- Opcija izvan novca opcija koja za v$asnika izvrnom cijenom ostaje nepovo$jna u odnosu natrinu cijenu vijednosnog papira

- Europske opcije opcije koje se izvravaju samo na dan dopsijea- merike opcije omoguuju v$asniku izvravanje u !i$o koje vrijeme njihova dospijea

2 teme$jne vrste opcija su:- upovne %ca$$' opcije- "rodajne %put' opcije

Call opcija daje kupcu pravo kupnje od prodavate$ja opcije ugovorenih vrijednosnih papira po izvrnojcijeni #iksiranoj u opciji na odre&eni dan i$i za odre&eno razdo!$je.snovni raz$og sastav$janja ca$$ opcije je oekivanje da e cijene ostati iste i$i nepromijenjene.

$ut opcija predstav$ja pravo prodaje vrijednosnih papira po zajamenoj cijeni prije i$i na dan njezinadospijea."ravo prodaje stjee kupac put opcije, iskoristit e svoje pravo ako cijena vrijednosnih papira padne ispodizvrne cijene vrijednosnih papira.

&O,7INCI0E O$CI0/preads ?predstav$ja opciju koja sadri put i ca$$ opciju.

/traddles ? predstav$ja opcije koje proizvode identian rezu$tat kao i spreads opcije, izvrne cijeneugovorene prema tekuim trinim cijenama vrijednosnih papira./traps ? kom!inacije dvije ca$$ opcije i jedne put opcije./trips ? kom!inacija jednog ca$$ i dvije put opcije.

DE@INICI0 $O.+-E$olugaje onaj dio #iksnih trokova koji predstav$ja rizik za drutvo.

19


20/23

"os$ovna po$uga predstav$ja pos$ovni rizi, a odnosi se na #iksne trokove pos$ovanja koji se na$aze uraunu do!iti i gu!itka drutva.Jinancijska po$uga predstav$ja #inancijski rizik, odnosi se na #inanciranje dije$a imovine drutva koji snosi#iksne #inancijske izdatke s ci$jem poveanja povrataredovitim dioniarima.

=to je via #inancijska po$uga vei je #inancijski rizik te troak kapita$a.

Troak kapita$a poveava se jer prikup$janje sredstava za rizine pos$ove ima vei troak.

1oka pokriaje razina prodaje na kojoj se ne ostvaruje ni do!itak ni gu!itak.ako !i se odredi$a ova toka trokovi se moraju podije$iti na:

- )arija!i$ne trokove koji predstav$jaju trokove koji variraju u direktnoj vezi s promjenom o!ujma- Jiksne trokove koji predstav$jaju trokove koji su konstantni !ez o!zira na o!ujam

1eorija strukture kapitala0truktura kapita$a je kom!inacija dugoronih izvora sredstava koje drutvo koristi. "rimarni ci$j od$uka usvezi strukture kapita$a je maksima$na trina vrijednost drutva kroz odgovarajuu kom!inacijudugoronih izvora sredstava.

/$0N0E; $'I$0N0E I $'E+


21/23

- 0tjecanjem poduzea s gu!itkom poduzee stjecate$j moe do!iti poduzee po nioj povo$jnijojcijeni i porezne o$akice na gu!itak

NEDO/11CI /$0N0 I $'I$0N0- Jinancijski uinci ne moraju !iti kao to su oekivani- 6zme&u rukovodstva dvaju drutava mogu se pojaviti nesug$asice

- es$aganje ma$ih dioniara moe prouzrokovati pro!$eme- "ostojanje dravnih antimonopo$nih mjera

+)0E1I $'E+


22/23

- 6straiti mogunost spajanja i$i pripajanja vie prijate$jski nastrojenom drutvu- !javiti atraktivnu dividendu

NE+/$0E8 I 'EO'-NI


23/23

- +dministrativni trokovi steaja- eosigurane p$ae i provizije- eosigurana potraivanja od depozita kupaca- "orezi- "otraivanja o!inih vjerovnika- "ov$ateni dioniari

- edoviti dioniari

$restanak steaja ? nakon namirenja potraivanja moe se provesti sudski na$og za prekid steaja.

$'OD0 DI0E. $OD+

Documents

Poslovne Financije Drugi Kolokvij