DEFINIŠITE INTRANET!

Zadovoljenje masovnih informacionih poslovnih potreba za komunikacijama i razmjenom informacija unutar poslovnog sistema, firme, posla ili institucije uz primjenu savremenih ICT tehnologija naziva se Intranet.

NAVEDITE ČETIRI POSLOVNE POTREBE VEZANE ZA INFORMACIJE

Poslovne potrebe vezane za informacije svode se na četiri koncepta korištenja informacija i to:1. Pronalaženje informacija;2. Dobijanje aktuelne informacije;3. Manipulacija informacijama;4. Razmjena i zajedničko korištenje informacija.

OBJASNITE KONCEPT PRONALAŽENJA INFORMACIJA NA INTRANETU

Intranet povezuje razdvojene informacije kao i nestrukturirane sa strukturiranim informacijama i podacima.Intranet se može zamisliti i kao auto-karta aplikacija koja povezuje informacije i njihove dijelove i dokumenta na raznim lokacijama u okviru korporacije.

ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM ŽURNALIZACIJA?

Pohranjivanje dokumenata žurnalizacijom. Dokumenti raspoloživi on-line. Dokumenti se smještaju centralizovano pa je i njihovo ažuriranje pojednostavljeno jer se obavlja na samo jednom mjestu.

KAKO SE DEFINIŠE MANIPULACIJA INFORMACIJAMA SA STANOVIŠTA INTRANETA?

Informacije se mogu lako i jednostavno konvertovati u razne formate. Strukturirane, govorne i tekstualne informacije, grafičke informacije itd.

KAKO SE REALIZUJE KONCEPT RAZMJENE I ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA INFORMACIJA NA INTRANETU?

E-mail, Oglasna tabla, diskusione grupe, radne grupe itd.

NAVEDITE PET KOMPONENTI OD KOJIH SE SASTOJI INTRANET

Intranet se sastoji od mrežne infrastrukture, servera, dokumenata, pretraživača i aplikacija.(Organizacija, administracija, profesionalci, korisnici, klijenti)

KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU INTRANETA I OBIČNE RAČUNARSKE MREŽE?

Na prvi pogled Intranet se ne razlikuje mnogo od neke tipične mrežne aplikacije. Postoji server, serverska aplikacija i podaci, klijenti i klijentske aplikacije, mrežne infrastrukture. Sa tehničkog stanovišta jedina je novina ptetraživač i HTML format za dokumente.Ključna razlika nije tehnička već je u načinu izvoĎenja. Intranet bitno razlikuje kombinovanje jedinstvenog pristupa (pretraživača) sa grafičkom prirodom dokumenta. I još je jedan značajna razlika što HTTP i HTML nisu zavisni od platforme.TakoĎer je značajna razlika i ta da se kod Intraneta aplikacije dizajniraju tako da se u najvećoj mjeri izvršavaju na serveru i time se umanjuju klijentski zahtjevi. Suštinska razlika je u tehnologiji stvaranja HIPERVEZA!!!

NAVEDITE NAJMANJE ČETIRI ALATA ZA IZRADU INTRANETA

1. FrontPage;2. Internet Explorer;3. Office;4. Internet Information Server (IIS) i drugi proizvodi ;5. BackOffice-a;6. Tehnologije za izradu prilagoĎenih ActiveX.

NAVEDITE ŠEST FAZA KOD PLANIRANJA WEBA

1. Faza određivanja teme;2. faza određivanja svrhe;3. faza izbora sadržaja;4. faza planiranja održavanja;5. faza određivanja planiranja izrade;6. faza određivanja cilja.

DEFINIŠITE I OBJASNITE FAZU ODREĐIVANJA TEME KOD PLANIRANJA WEBA

Presudno je vaţno odrediti tačnu temu Web-a i potruditi se da materija kojom se Web bavi bude jasna i vidljiva na svakoj stranici i u svakom dijelu Web-a. Često se desi da surferi (slučajni posjetioci) zalutaju na neku stranicu ili dio Web-a i naš je interes da i na tom dijelu prepoznaju temu cijelog Web-a. S druge strane ako se ne nude oni tematski sadržaji koje potencijalnog posjetioca zanimaju, čak i ako ostane malo duţe na Web-u, to neće koristiti ni posjetiocu ni vlasniku Web-a.

DEFINIŠITE I OBJASNITE FAZU ODREĐIVANJA SVRHE KOD PLANIRANJA WEBA

Svrha Web-a usko je povezana sa ciljem i odgovara na pitanja:Šta se ţeli postići sa Web-om?Koji se stepen interaktivnosti ţeli pruţiti posjetiocima Web-a? Da li će to biti puka prezentacija informacija?

Nude li se proizvodi ili usluge?Da li se ţele stvoriti odnosi na posjetiocima?Da li se pomoću stranica ţeli zaraĎivati ili će sluţtiti isključivo za promociju?Koji će sadržaji privući posjetioce da se vrate na stranice?Mogu li posjetioci, ako im nešto nije jasno, zaista brzo i lako kontaktirati sa vlasnikom?

DEFINIŠITE I OBJASNITE FAZU IZBORA SADRŽAJA KOD PLANIRANJA WEBA

Sljedeći korak kod planiranja Web-a je izbor sadrţaja. Da bi se ovaj korak sproveopotrebno je dati, izmeĎu ostalih, i odgovore na sljedeća pitanja:Šta se sve ţeli objaviti na Web-u?Da li su te informacije zanimljive ciljanim posjetiocima? Šta bi ciljani posjetioci ţeljeli vidjeti na Web-u?Koje informacije obavezno moraju biti objavljene, a koje su opcionog karaktera?Da li će se proizvodi/usluge predstaviti saţeto (okvirno) ili detaljno? Postoje li informacije o kojima se klijenti često raspituju telefonom ili dolaze lično? Mogu li se te informacije objaviti na Web-u? Ţele li se informacije na Web-u načiniti javnima ili bi dio bio namijenjen isključivo partnerima? Da li sadrţaj pripremljen u elektronskom obliiku i ko će ga pripremiti? Kako će sadrţaj biti organizovan na Web-u? Da li će potencijalni korisnici moći na jednostavan način pronaći ţeljeni sadrţaj?

DEFINIŠITE I OBJASNITE FAZU ODRŽAVANJA KOD PLANIRANJA WEBA

Moţda bi adekvatiniji termin bio aţuriranje Web-a, ako se misli na osvjeţavanje Web-aaktuelnim informacijama. MeĎutim, kako osim osvjeţavanja postoji potreba dopunestarih ali i kreiranje novih sadrţaja i/ili stranica, pravi uobičajeni izraz je odrţavanje zasve ono što se mora uraditi od strane vlasnika i provajdera da bi na Web-u uvijek bioţeljeni sadrţaj i da bi se odrţala njegova privlačnost i jednostavnost korištenja.Za izradu plana odrţavanja Web-a mogu posluţiti odgovori i na ova pitanja:Koliko se često mijenjaju informacije koje se objavljuju na Web-u?Da li će te promjene biti dovoljne da Web uvijek izgleda svjeţe i odrţavano (nezapušteno)?Ko će (sve) i koliko često pripremati, a ko aplicirati promjene na stranicama Web-a?Da li će im za to biti potrebna dodatna edukacija?Hoće li posjetioci imati aktivne prilike učešća u radu stranca Web-a?Imaju li posjetioci motive za korištenje planiranih interaktivnih sadrţaja, posebnoako se njihova (ne)korištenost vidi na stranicama (što je čest slučaj kod foruma, anketa i sl.)?

DEFINIŠITE I OBJASNITE FAZU ODREĐIVANJA PLANIRANJA IZRADE KOD PLANIRANJA WEBA

Kod planiranja izrade Web-a potrebno je, izmeĎu ostalog, voditi računa i o: Ko će izraditi Web stranice? Da li će se Web razvijati interno ili će se koristiti spoljni saradnici (tzv. outsourcing)? Ima li kandidat za webmastera dovoljno znanja i iskustva za izradu Web-a? Kome se webmaster moţe obratiti za pomoć u slučaju problema? Hoće li webmaster moći sve potrebno uraditi sam ili će trebati angaţovati višeljudi? Koliko će vremena biti potrebno za izradu Web-a? Da li su pripremljeni svi sadrţaji i definisana struktura Web-a? Koji je budţet planiran za izradu Web-a i da li će on biti dovoljan? Koje stvari (sadrţaji) su prve na listi ispadanja u slučaju nedostatka sredstava?

NAVEDITE BAR ČETIRI KOMPONENTE KOJE UTIČU NA WEB DIZAJN

vizuelni izgled, programiranje, poslovne primjene, štamparstvo, grafički dizajn, tehnologije klijent/server, oblikovanje korisničkog okruţenja, upotrebljivost.

NACRTAJTE I OBJASNITE PIRAMIDU WEB DIZAJNA

Iako se sa Web dizajnom moţe povezati više desetina različitih disciplina, postojesamo četiri glavna aspekta (discipline: sadrţaj, tehnologija, vizuelni elementi i

ekonomičnost.Tehnologija Web lokaciji obezbjeĎuje funkciju. Vizuelni elementi lokaciji obezbjeĎuju potrebnu formu. U vizuelne elemente spadaju: palete boja pozadina tekst grafički objekti rasporedEkonomičnost je nezaobilazno pitanje vezano i za novac, vrijeme i obim lokacije. Često se Web dizajn predstavlja piramidom kod koje se u osnovi nalaze forma(vizuelni izgled) i funkcija (tehnologije) a na vrhu svrha (ekonomija). Sadrţaj (četvrti element Web dizajna) predstavlja blokove – gradive elemente te piramide.

NAVEDITE ČETIRI VIZUELNA ELEMENTA WEB DIZAJNA

U vizuelne elemente spadaju: 1. palete boja2. pozadina3. tekst4. grafički objekti5. raspored

NACRTAJTE I OBJASNITE KASKADNI MODEL WEB DIZAJNA

Izrada Web lokacije moţe biti teška bez obzira na ključnu tehnologiju (HTML) kojuje lako savladati. Osnovni problemi koji se tom prilikom javljaju jesu: nedostatakiskustva, loše definisan postupak i nerealni rokovi.Često dizajneri krenu od neke krajnosti (vizuelni elementi ili tehnologija) i nastajulokacije koje su same sebi svrha, nakićene i dopadljive za oko ali korisniku malopotrebne. Takve se lokacije, u Web ţargonu nazivaju „brošurver“ ili „introver“ jer semnogo ne razlikuju od štampanih brošura za računarske igrice ili uvodnih sekvenci zavideo filmove. U ovim slučajavima sve se pravi u Flash-u (vizuelni efekti) ili seobilno koriste Java apleti i razni programski dodaci koji zahtijevaju da Web čitačpodrţava zadnje verzije DHTML-a, XML-a ili CSS-a (tehnologija). Web dizajn ima svoje faze, koje se moraju poštovati u toku izrade ukoliko se ţeli daWeb lokacija bude atraktivna i korisna za korisnika. 1. Korak: OdreĎivanje namjene – cilja lokacijeNa prvom mjestu treba uzeti u obzir namjenu lokacije. Prije nego se počne sarazvojem Web lokacije potrebno je paţljivo definisati problem koji lokacija treba dariješi ili cilj koji ona treba da postigne. Kada je jasno definisana namjena (cilj) lokacije, smanjuje se mogućnost da se „promaši tema“ a i dobije se odgovor napitanje da li se lokaciju uopšte isplati razvijati. 2. Korak: Analiza zahtjeva - specifikacijaNakon utvrĎenog cilja izraĎuje se specifikacija – analiza zahtjeva. U nju je potrebnouključiti sve pojedinačne zahtjeve koje lokacija treba da ispuni. Ovdje sa podanalizom zahtjeva podrazumijevaju i paţljivo razmotrene i uključene potrebeposjetilaca. 3. Korak: Izrada prototipa lokacijePod izradom prototipa lokacije podrazumijeva se izrada vizuelnog i tehničkogprototipa, odnosno izrada Web lokacije sa svim komponentama grafičkog dizajna, bezsadrţaja koji ispunjava lokaciju.4. Korak. Realizacija i provjera prototipaKad je nacrt prototipa projektovan, pristupa se dodavanju minimalnog sadrţaja itehničkoj realizaciji i provjeri kako će prototip raditi u stvarnosti (kad bude postavljenna internet).5. Korak: Integracija i sistemska provjeraKad je prototip ispitan i kad su otklonjene sve dizajnerske i tehničke greške moţe sepristupiti realizaciji lokacije, odnosno objedinjavanju (integraciji) svih njenih dijelovauključujući i kompletan sadrţaj. Nakon toga vrši se provjera kompletne lokacije iotklanjanje eventualnih grešaka.6. Korak: Objavljivanje, rad i odrţavanjeZadnji korak u projektovanju Web lokacije je njeno postavljanje na internet istavljanje na raspolaganje korisnicima. Time je projektovanje, u uţem smislu, završeno, meĎutim, u radu postoji potreba praćenja i analize aktuelnosti sadrţaja iotklanjanja grešaka kao i unapreĎenja lokacije u svakoj od njenih komponenata.

DEFINIŠITE KORISNOST WEB LOKACIJE

Korisnost je ona funkcionalnost lokacije koja izlazi u susret potrebama korisnika.

DЕFINIŠITE UPOTREBLJIVOST WEB LOKACIJE

Upotrebljivost je korisnikova sposobnost da lokaciju koristi kako bi postigao odreĎeni cilj.

OBJASNITE EVOLUCIJU WEBA OD KONCEPTA ŠTAMPANE STRANE

Web je u početku bio shvaćen kao štampana strana u elektronskoj formi. MeĎutim, kako je značj Weba rastao tako se od koncepta „Web kao štampana strana“ prelazilo na koncept „Web kao program (usluga) koji nešto radi.“ U ranim danima bilo je relativno lako postići funkcionalnost Web lokacije. Lokacije su većinom predstavljale samo elektronsku imitacijuštampanih brošura, kataloga ili časopisa. Čak i onda kada se lokacija ozbiljno suočavala sa problemom upotrebljivosti, najgore što je posjetioca moglo da očekuje bilo je da izgubi ili da pogrešno ispuni neki obrazac. Današnje Web lokacije, meĎutim, pojavljuju se u mnogim oblicima, počevši od jednostavnijih „brošurver“ lokacija, pa do sloţenih aplikacija koje se izvršavaju na mreţi. Taznolikost i sloţenost savremenih lokacija premjestile su teţište na upotrebljivost, kao na ključni element dizajna

OBJASNITE SKRAĆENICU „GUI“

Iako se Web lokacije znatno razlikuju od uobičajenog softvera (drugačije se distribuiraju, lake za učenje, nemaju problem instalacije i deinstalacije, usredsreĎene na sadrţaj) i dalje se, kao i uobičajeni softver, oslanjaju na grafički korisnički interfejs (GUI – Graphic User Interface): prozore, ikonice, menije i pokazivač miša. Korisnik očekuje da i na Web lokaciji prepozna poznate stvari iz GUI na koje je već navikao.

OD KOJA ČETIRI ELEMENTA ZAVISI OPŠTI UTISAK KORISNIKA KADA NAPUŠTA WEB LOKACIJU?

Opšti utisak korisnika kada napušta lokaciju zavisi od vizuelnih elemenata, sadržaja, tehnologije, upotrebljivosti lokacije, kao i od toga da li je korisnik uspio ostvariti svoj cilj.

ZA GRAFIČKI DIZAJN VRIJEDI SLOGAN:”Šta vidiš, to ćeš I dobiti”. KAKO GLASI SLOGAN ZA WEB?

Za Web vrijedi slogan: „Šta želite, to ćete i vidjeti! (WYSIWYW – What You See Is What You Want).

ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD AD HOC POSTUPKOM WEB DIZAJNA?

Ovi postupci (kod kojih ustvari nema pravila rada) pogodni su za male lokacije. Ovdje je uvijek problem kasnije odrţavanje jer niko, osim autora, nije u stanju povezati cjelinu. Često se, nakon nekog vremena, ni sami autori ne snalaze. Osnovni nedostatak ovog pristupa je nedovoljno planiranje.

NACRTAJTE I OBJASNITE MODIFIKOVANI KASKADNI MODEL WEB DIZAJNA SA VRTLOGOM

Ovaj model podrazumijeva višestruko vraćanje (vrtloţenje) na prvu fazu, što moţe biti posebno korisno kod projekata koji sadrţe mnogo nepoznatih faktora. Na slici 5. prikazan je kaskadni model sa vrtloženjem.

OBJASNITE MODEL WEB DIZAJNA EVOLUIRAJUĆEG PROTOTIPA

Ovaj model, koji se još naziva i zajedničko dizajniranje aplikacije (engleski: JAD – Joint Application Design), podrazumijeva da se izgradi prototip lokacije, prikaţe se korisniku i dobiju se povratne informacije na osnovu kojih se vrši korekcija prototipa. Osnovni nedostatak: potencijalno velik broj revizija koje je teško finansirati.

NAVEDITE ŠEST FAZA NA KOJE SE U PRAKSI SVODI PROJEKTOVANJE WEB LOKACIJE

1. Razgovor dizajnera sa klijentima da bi se razumjeli njihovi zahtjevi

2. Izrada prototipa

3. Klijent proba prototip i predlaţe izmjene

4. Izmjene protoripa

5. Dobijanje saglasnosti klijenta

6. Objavljivanje lokacije

OBJASNITE ULOGU BRAINSTORMING-A KOD PROJEKTOVANJA WEB LOKACIJE

NAVEDITE I OBJASNITE ČETIRI FAZE KOD DEFINISANJA CILJEVA WEB LOKACIJE

1. Žučna rasprava (brainstorming)

2. Izbor jasnih ciljeva i svrhe

3. ObezbjeĎenje dosljednosti

4. Suţavanje ciljeva

NAVEDITE NAJMANJE ČETIRI PITANJA KOJA SE MORAJU POSTAVITI KOD DEFINISANJA PROFILA KORISNIKA

Gdje se nalaze?

o Koliko godina imaju?

o Kojeg su pola?

o Kojim jezikom govore? Kakva su im tehnička predznanja?

o Kakva su im tehnička predznanja?

o Na koji su način povezani sa Internetom?

o Kakav računar koriste?

o Koji Web čitač koriste?

NAVEDITE OSAM OD DVANAEST TAČAKA KOJE TREBA SADRŽAVATI PLAN WEB LOKACIJE

1. Kratak opis namjene lokacije

2. Detaljan opis namjene lokacije

3. Rasprava o korisnicima lokacije

4. Rasprava o scenariju korištenja lokacije

5. Zahtjevi u pogledu sadržaja

6. Tehnički zahtjevi

7. Zahtjevi u pogledu izgleda

8. Zahtjevi u pogledu isporuke

NA KOJA ČETIRI PITANJA ODGOVARAJU ZAHTJEVI KOJE WEB LOKACIJA MORA ISPUNITI

o Kakav će sadrţaj biti potreban?

o Kako lokacija treba da izgleda?

o Kakve programe treba ugraditi?

o Koliko će servera biti potrebno za usluţivanje posjetilaca?

ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD ALFA, A ŠTA POD BETA VERZIJOM WEB LOKACIJE?

KOJIH ŠEST ELEMENATA OBUHVATA PROVJERA WEB LOKACIJE?

1. Provjera vizuelne prihvatljivosti

2. Provjera funkcionalnosti

3. Provjera sadrţaja

4. Provjera kompatibilnosti sistema i čitača

5. Provjera prikazivanja

6. Provjera kako lokaciju prihvataju korisnici

NAVEDITE PET ELEMENATA KOJE JACOB NIELSEN NUDI ZA ODREĐIVANJE UPOTREBLJIVOSTI WEB LOKACIJE

1. Lakoća učenja

2. Lakoća pamćenja

3. Efikasnost korištenja

4. Pouzdanost u radu

5. Zadovoljstvo korisnika

KOJA TRI FAKTORA UTIČU NA OPAŽANJE BOJE?

o Ton (stepen sličnosti sa osnovnim bojama: crvenom, zelenom i plavom ili njihovom kombinacijom)

o Zasićenje („obojenost“ boje, tj. stepen razlike od bijele, sive ili crne boje.

o Svjetlina (stepen opaţanja boje kao tamnije ili svijetlije)

DEFINIŠITE I OBJASNITE TRI MEHANIZMA ODGOVORNA ZA FILTRIRANJE PODATAKA NA WEB-U

Postojanje granične vrijednosti nadraţaja, tzv. koktel-efekat i adaptacija čula.

INTERPRETIRAJTE FITTSOV ZAKON PRIMJENJEN NA IZRADU SREDSTAVA ZA KRETANJE PO LOKACIJI

Skratite na minimum rastojanje izmeĎu opcija koje se biraju jedna poslije druge.

OD KOJA ČETIRI ELEMENTA SE SASTOJI SVIJET KORISNIKA WEBA?

To su sadržaj, navigacija, predstavljanje I medij.

ŠTA PODRAZUMIJEVATE POD PRAVILIMA UPOTREBE GRAFIČKOG KORISNIČKOH INTERFEJSA?

o uobičajeni meniju (File, Edit, View, Help)

o dugmad za upravljanje (Close, Minimize, Maximize)

o raspored elemenata interfjsa

NAVEDITE BAR ČETIRI OD ŠEST PRAVILA NA WEBU

1. Logotip u gornjem lijevom uglu signalizira da je to povratak na matičnu stranu.

2. Tekstualno prikazane veze se ponavljaju pri dnu strane.

3. Korištenje interne veze Back-to-top (ka početku strane) na dugačkim stranama.

4. Posebni oblici štampanja na stranama koje se često štampaju.

5. Elementi koji se mogu pritiskati plavi su i podvučeni.

6. Sekundarni elementi za navigaciju, kao što su mapa lokacije ili alatke za pretraţivanje, prikazuju se odvojeno od navigacije ka odjeljcima.

NAVEDITE BAR PET OD ČETRNAEST PRIJEDLOGA ZA PRISTUPAČNOST NA WEBU KOJE DEFINIŠE W3C KONZORCIJUM

o Obezbjedite rasvnopravan alternativni pristup zvučnom i vizuelnom sadrţaju.

o Ne oslanjajte se isključivo na boje. (daltonisti)

o Koristite HTML i kaskadne stilove na pravi način. HTML za strukturu a kaskadne stilove za prikazivanje lokacije.

o Neka upotreba jezika bude jasna.

o Pravite tabele koje se mogu transformisati.

o Obezbjedite da se strane na kojima su primjenjene nove tehnologije mogu transformisati.

o Omogućite korisnicima da kontrolišu dinamičke elemente na strani.

o Obezbjedite raspoloţivost ugraĎenih interfejsa.

o Projektujte lokaciju da što manje zavisi od konkretnih ureĎaja

o Koristite privremena rjašenja za nekompatibilne čitače.

o Koristite tehnologije i uputstva koja preporučuje konzorcijum W3C.

o Na lokaciji obezbjedite obavještenja u vezi sa sadrţajem i orijentacijom.

o Obezbjedite jasan mehanizam navigacije

o Neka dokumenti budu jasni i jednostavni.

DEFINIŠITE TRI KATEGORIJE WEB LOKACIJA

o Javna Web lokacija, Web lokacija na Internetu, sloljna Web lokacija ili Web lokacija koja nije izričito namijenjena odreĎenoj vrsti korisnika.

o Interna Web lokacija (Intranet) je privatno mjesto odreĎene organizacije koje se obično odrţava na privatnoj mreţi, a ne na Internetu.

o Ekstranet je lokacija na Internetu koja je na raspolaganju ograničenoj grupi korisnika, ali je dostupna preko javnog Interneta.

OBJASNITE RAZLIKU IZMEĐU INTERAKTIVNE I STATIČNE WEB LOKACIJE

Interaktivne i statične lokacije Definicije: o Na interaktivnoj lokaciji korisnici mogu direktno da rade sa sadrţajem lokacije ili da saraĎuju sa njenim posjetiocima.

o Na statičkoj lokaciji sadrţaj je relativno nepromjenjiv, tj. korisnik ne moţe da mijenja izgled i suštinu podataka koje gleda. Ukratko, korisnik moţe da manipuliše sadrţajem samo da bi izabrao redoslijed kojim će ga pregledati.

DEFINIŠITE DINAMIČKU WEB LOKACIJU

o Na dinamički generisanoj lokaciji strane se generišu na zahtjev korisnika ili u trenutku kada on pristupa lokaciji.

DEFINIŠITE RAZLIKU IZMEĐU FIZIČKE I LOGIČKE STRUKTURE WEB LOKACIJE

Logička i fizička struktura Web lokacije. Logička struktura Web lokacije korisniku je vaţnija od fizičke strukture. Logička struktura dokumenata lokacije ne mora da se preslikava tako da direktno odgovara njenoj fizičkoj strukturi.

NAVEDITE I OBJASNITE TRI STRUKTURE WEB LOKACIJE

Javne, private I komercijalne structure web lokacije.

NACRTAJTE I OBJASNITE STRUKTURU POTPUNE MREŽE WEB LOKACIJE

NAVEDITE I OBJASNITE TRI STRUKURE WEB LOKACIJE SA STANOVIŠTA KORISNIKA

Porozna, poluporozna I neprobojna struktura lokacije.

ŠTA PODRAZUMIJEVATE POD DUBINOM WEB LOKACIJE?

NAVEDITE BAR TRI KLASE WEB LOKACIJA

Informativne lokacije

o Zabavne lokacije

o Lokacije za pretraţivanje

o Lokacije namijenjene grupama

o Umjetničke lokacije

o Lične lokacije

KOJA SU OSNOVNA TRI PITANJA ZA DEFINISANJE NAVIGACIJE NA WEBU SA STANOVIŠTA KORISNIKA?

Gdje se nalazim?

o Kuda mogu da idem?

o Kako da stignem tamo gdje sam naumio?

OBJASNITE SKRAĆENICU URL

URL adrese (URL – Universal Resource Locator)

Pravila: o Da biste olakšali navigaciju, koristite jednostavne URL adrese koje se lako pamte.

o Ne skrivajte URL adrese, ni one sloţene ni one jednostavne, osim ako ţelite da spriječite posjetioce da se direktno vezuju s njim.

ŠTA SU KOLAČIĆI?

Kolačić se sastoji od kratkog teksta koji lokacija čuva u korisnikovom sistemu.

ŠTA SU ORIJENTIRI?

Korisnici svoju polaznu stranu pamte kao stalan orijentir, a matičnu stranu lokacije kojoj su pristupili kao privremeni orijentir. Zbog toga ove dvije strane treba uvijek isto da izgledaju, ali i da se primjetno razlikuju od ostalih strana.

ŠTA PODRAZUMIJEVATE POD DOSLJEDNOŠĆU NAVIGACIJE?

o Mjesto sistema za navigaciju unutar organizacije strane traba da se dosljedno drţi na cijeloj lokaciji.

o Navigacija se mora sprovesti dosljedno u pogledu poloţaja, redoslijeda i sadrţine elemenata.

NAVEDITE TRI OD ŠEST ELEMENATA KOJE SE NE PREPORUČUJU KOD IZRADE NAVIGACIJE

o Otimanje dugmeta Back (od čitača)

o Prozori koji iskaču (poruke)

o Odstupanje od jedinstvene navigacije

o Kitnjasta digmad

o Izbjegavajte zavisnost od dugmeta Back

o Previše truda za korisnike

KOJI JE OSNOVNI MODEL POVEZIVANJA NA WEBU?

o Strukturirane i nestrukturirane veze Strukturirane prate strukturu lokacije. Nestrukturirane su uključene mimo strukture. Veze mogu biti unutrašnje (i unutarstranične) i eksterne. Prijedlog: U tekst dokumenta stavite katkad i nestrukturirane veze da bi korisnika podstakli da razmišlja i istraţuje.

o Statično i dinamično povezivanje Definicije: o U statičnoj vezi, autor dokumenta je odredišnu datoteku jednom za svagda zapisao u „sidru“ HTML koda.

o Dinamična veza nema stalno odredište. Odredišni dokument se stvara na zahtjev korisnika, prema njegovim potrebama i okruţenju u kome radi.

KOJA SE TRI STANJA (I PRIPADUJUĆE BOJE) DEFINIŠU DA BI VEZA BILA UPOTREBLJIVA?

Plava: Neposjećena Ljubičasta: Posjećena Crvena: Aktivna

NAVEDITE BAR TRI TAKSONOMSKA OBLIKA VEZA

o Tekstualne veze o Grafičke tekstualne veze o Dugmad o Ikonice

o Mapirane slike

o Drugi oblici veza

o Plakati

o korištenje elemenata grafičkog interfejsa za aktiviranje veza

o Osjetljiva područja na svakom mjestu

OBJASNITE NAČIN RADA MAŠINA ZA PRETRAŽIVANJE WEBA

Mašine prikupe ogroman broj strana, tumarajući po Web-u kao pauk. Nakon toga se sakupljene strane indeksiraju, a na kraju se formira strana za pretraţivanje u koju korisnik moţe da unese svoj upit i utvrdi koje se strane s njim slaţu. Za usporedbu, moţe se zamisliti da mašina za pretraţivanje najprije napravi najveći mogući plast sijena, a zatim ga pokušava organizovati i na kraju pušta korisnika da, postavljanjem upita, u tako organizovanom plastu sijena pronaĎe iglu.

OBJASNITE POSTUPAK UGRAĐIVANJA MEHANIZMA ZA PRETRAŽIVANJE

Korak 1: Odlučite šta da indeksirate. Korak 2: Odlučite kako da indeksirate podatke (spisak svih riječi ili spisak riječi za pretraţivanje). Korak 3: Izaberite mašinu za pretraţivanje. (http://www.searchtools.com). Korak 4: Dizajnirajte interfejs za pretraţivanje.

Korak 5: Dizajnirajte stranu sa rezultatima. Korak 6: Indeksirajte podatke. Korak 7: Poveţite mašinu za pretraţivanje sa interfejsom za pretraţivanje. Korak 8: Isprobavajte i nadgledajte rad mašine.

O ČEMU SE MORA VODITI RAČUNA KOD DIZAJNIRANJA INTERFEJSA ZA PRETRAŽIVANJE?

Ovdje treba voditi računa o tome šta korisnik traţi. Na primjer, ako traţi dio pod šifrom K-25, najvjerovatnije ne traţi sve dokumente koji sadrţe tu šifru nego traţi samo dokument koji opisuje taj dio.

O ČEMU SE MORA VODITI RAČUNA KOD DIZAJNIRANJA OBRASCA ZA SLOŽENO PRETRAŽIVANJE

Bolje je da pretraţivanje ograničite na temu, kategoriju ili pojam nego na područje lokacije. Pravilo: Obrazac za sloţeno pretraţivanje mora sadrţavati uputstva i primjere.

O ČEMU SE MORA VODITI RAČUNA KOD DIZAJNIRANJA STRANE SA REZULTATIMA PRETRAŽIVANJA?

Strane sa rezultatima bi trebalo da sadrţe što više podataka kako bi korisnik mogao da odluči koji će od rezultata detaljnije da pregleda. Format rezultata pretraţivanja treba da odgovara podacima koji se dobijaju kao rezultat.

DEFINIŠITE MAPU WEB LOKACIJE

Mapa je slika koja grafički prikazuje poloţaj različitih elemenata u odreĎenom području ili prostoru. Mapa lokacije strukturni je pregled lokacije na kome su prikazane strane koje su obično strukturno bliske. Načelno, kad se aktivira veza „mapa lokacije“ trebalo bi da se učita strana koja omogućuje pregledanje lokacije dio po dio i koja sadrţi veze ka mnogim stranama lokacije.

KOJE DVIJE VRSTE MAPA WEB LOKACIJE POSTOJE?

Postoje dvije vrste: tekstualne i grafičke mape lokacija.

KOJE INFORMACIJE KORISNIKU OBEZBJEĐUJE MAPA LOKACIJE?

o Gdje se nalazi

o Kuda moţe da ide

o Prikaz okoline

DEFINIŠITE INDEKS WEB LOKACIJE

Ukoliko mapa lokacije nije podesna moţe se praviti indeks – popis strana (abecedni/azbučni ili pojmovno sreĎen). Za razliku od mape lokacije, odrednica u indeksu moţe biti povezana sa više strana lokacije.