Poslovi državne uprave

1. Uvodna razmatranja

Poslovi (funkcije) državne uprave čine

ukupnost svih zadataka koje tijela državne

uprave, u ostvarivnju svoje uloge, moraju

obavljati.

Zakon o sustavu državne uprave navodi da

su poslovi državne uprave: provedba

državne politike, neposredna provedba

zakona, inspekcijski nadzor, upravni nadzor

te drugi upravni i stručni poslovi.

Pojedini poslovi državne uprave određeniZakonom o sustavu državne uprave, moguse posebnim zakonom povjeriti jedinicamalokalne i područne (regionalne)samouprave ili drugim pravnim osobama(pravne osobe s javnim ovlastima).

Tijela državne uprave dužna su ugranicama svoga djelokruga surađivati tepružiti pravnu i stručnu pomoć navedenimtijelima u provedbi povjerenih poslovadržavne uprave.

2. Provedba državne politike

• Provedba državne politike obuhvaća sljedećeposlove:

– izradu nacrta prijedloga zakona, prijedloga uredbi iprijedloga drugih akataVlade,

– izradu nacrta strateških i planskih dokumenata,

– praćenje učinkovitosti provedbe zakona, uredbi idrugih akataVlade,

– zastupanje Republike Hrvatske u tijelima Europskeunije i međunarodnih organizacija,

– europske poslove i ostvarivanje međunarodnesuradnje sukladno posebnom zakonu.

3. Neposredna provedba zakona

Navedeno podrazumijeva:

- rješavanje u upravnim stvarima,

- vođenje propisanih očevidnika i drugih

službenih evidencija,

- izdavanje potvrda i drugih javnih isprava o

činjenicama o kojima se vode propisani

očevidnici i druge službene evidencije.

4. Inspekcijski nadzora

U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu sposebnim zakonom, provodi se izravan uvidu opće i pojedinačne akte, uvjete i način radanadziranih pravnih i fizičkih osoba radiutvrđivanja činjenica te poduzimanjepropisanih mjera i radnji kako bi se utvrđenostanje uskladilo sa zakonom i drugimpropisima.

Inspekcijski nadzor provode službene osobeovlaštene sukladno posebnom zakonu(inspektori).

Osobe koje obavljaju inspekcijski nadzor

mogu obavljati slijedeće radnje:

- pregledati poslovne prostorije i spise,

zgrade i druge građevine, predmete, robu i

druge stvari kod nadziranih osoba,

- saslušati pojedine osobe u upravnom

postupku,

- pregledati isprave na temelju kojih se može

utvrditi identitet osoba,

- obavljati druge radnje u skladu sa svrhom

inspekcijskog nadzora.

Ovlasti osoba koje obavljaju inspekcijskinadzor su slijedeće:1. narediti otklanjanje utvrđenih

nedostataka odnosno nepravilnosti uodređenom roku,

2. podnijeti optužni prijedlog protivpočinitelja prekršaja,

3. podnijeti kaznenu prijavu protivpočinitelja kaznenog djela,

4. poduzeti i druge mjere odnosno izvršitidruge radnje za koje je posebnimzakonom ovlašten.

5. Provedba upravnog nadzora

Tijela državne uprave nadziru:

1. zakonitost općih akata,

2. zakonitost i pravilnost rada te

postupanja prema građanima i drugim

strankama,

3. osposobljenost službenih osoba za

neposredno obavljanje poslova državne

uprave.

Nadzire se postupanje:

- tijela državne uprave,

- tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave u povjerenim im

poslovima državne uprave,

- pravnih osoba s javnim ovlastima u

povjerenim im poslovima državne uprave.

Poslove upravnog nadzora mogu obavljati

tijela državne uprave.

Upravni nadzor provodi se po službenoj

dužnosti.

Pri ocjeni potrebe za provedbom

upravnog nadzora nadležna tijela mogu

uzeti u obzir predstavke, pritužbe i druge

podneske koji upućuju na nezakonitost ili

nepravilnost u obavljanju poslova državne

uprave.

Ovlasti nadzornih tijela jesu slijedeće:1. zahtijevanje izvješća, podatka te

neposredno utvrđivanje činjenica iokolnosti važnih za obavljanje poslovadržavne uprave koji su predmetnadzora,

2. raspraviti utvrđeno stanje i uputomodrediti mjere koje se moraju poduzetiradi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti iosiguranja zakonitog i pravilnogobavljanja poslova državne uprave kojisu predmet nadzora

Ne postupi li se u roku premanavedenom, tijelo koje provodi upravninadzor ovlašteno je:

- obustaviti od izvršenja opći akt koji jepredmet nadzora te uputiti zahtjev zaocjenu zakonitosti općeg akta Visokomupravnom sudu RH,

- predložiti pokretanje postupka zautvrđivanje odgovornosti službenih osoba,

- neposredno obaviti poslove državneuprave koji su predmet nadzora.

6. Drugi upravni i stručni posloviDrugi upravni i stručni poslovi državne upraveobuhvaćaju:

- prikupljanje podataka i izradu stručnihpodloga, analiza i izvješća o stanju uodređenom upravnom području,

- provedbu mjera za unaprjeđenje utvrđenogstanja u određenom upravnom području,

- pružanje pravne i stručne pomoći,

- davanje mišljenja pravnim i fizičkim osobamao odgovarajućoj primjeni zakona i drugihpropisa,

- ostvarivanje stručne suradnje.

7. Normativna ovlaštenja

Provedbeni propisi su pravilnici i naputci.

Pravilnikom se detaljnije razrađuju pojedineodredbe zakona radi njihove primjene.

Naputkom se detaljnije propisuje način rada utijelima državne uprave te način obavljanjapovjerenih poslova državne uprave.

Provedbeni propisi objavljuju se u Narodnimnovinama.

Provedbene propise donose čelnici tijela državneuprave kada su na to izrijekom zakonom ovlašteni,u granicama dane ovlasti.

8. Načela za obavljanje poslova

državne uprave Na postavljenim načelima zasniva se

djelovanje državne uprave.

Među načelima za obavljanje poslova

državne uprave izdvajaju se:

a) načelo zakonitosti,

b) načelo samostalnosti,

c) načelo efikasnosti,

d) načelo javnosti.

7.1. Načelo zakonitosti

Načelo zakonitosti temeljno je načelo pravnedržave, a izraženo je u zahtjevu da su svisubjekti društva, u svom djelovanju iponašanju, dužni pridržavati se pravnihpravila iz sustava pozitivnog prava.

U skladu s navedim, Ustav RH u čl. 5. navodi:“Svatko je dužan pridržavati se Ustava izakona i poštivati pravni poredak RepublikeHrvatske”.

Svi pojedinačni akti tijela državne uprave itijela koje imaju javne ovlasti moraju bitiutemeljeni na zakonu (u skladu s time i naUstavu).

7.2. Načelo samostalnosti

Samostalnost državne uprave ima svojfunkcionalni i organizacijski izraz.

Funkcionalni izraz samostalnosti državneuprave odražava se načelom da tijela državeuprave obavljaju poslove iz svoje nadležnostisamostalno.

Organizacijski izraz samostalnosti državneuprave odražava se u činjenici da u svakojteritorijalnoj jedinici predstavničko tijelo tejedinice samostalno formira vlastita upravnatijela prema svojim potrebama. Takva upravnatijela odgovorna su predstavničkom tijelukoje ih je osnovalo.

Svrha načela samostalnosti, koje je

javnopravnim tijelima podijeljeno u skladu

s ustavnim i zakonskim ovlastima, je da se

upravo tim tijelima osigura samostalno

djelovanje radi boljeg i uspješnijeg

obavljanja poslova zbog kojih su ustrojeni

7.3. Načelo efikasnosti

Propisivanje i provođenje načela efikasnosti imadvostruki cilj:

1. Načelo efikasnosti treba osigurati da se udjelovanju državne uprave sa što manje utroškavremena i sredstava postigne što veći radniučinak,

2. Provođenje ovoga načela mora osigurati dagrađani što lakše i brže ostvare svoja prava iinterese kad ostvarenje tih prava i interesa ovisio djelovanju državne uprave.

Za tijela državne uprave, ustanove i drugepravne osobe s javnim ovlastima vrijedi načeloefikasnosti, kada temeljem Zakona o općemupravnom postupku vode upravni postupak irješavaju u upravnim stvarima.

7.4. Načelo javnosti

Propisivanjem načela javnosti u radu državneuprave omogućava se da javnost bude upoznata snačinom obavljanja rada te s rezultatima togarada. Tako javnost ima mogućnost reagirati kadutvrdi da se u radu tijela državne uprave javljajupovrede ustavnosti i zakonitosti.

Javnost može reagirati i u slučajevima kada je radtijela državne uprave nedovoljno djelotvoran.

Svaki demokratski pravni sustav mora javnostiomogućiti praćenje rada i rezultata rada državneuprave. Također javnosti mora biti omogućenoiznošenje primjedbi na taj rad te dobivanjeodgovora na postavljena pitanja.

U hrvatskom pravnom sustavu rad tijela

državne uprave, tijela jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave te

pravnih osoba s javnim ovlastima je javan, a

javnost se može isključiti samo kad je to

predviđeno zakonom. Navedena tijela dužna

su upoznavati javnost sa svojim radom, a

podnošenje izvješća može se uskratiti ako bi

iznošenje podataka predstavljalo povredu

dužnosti čuvanja službene tajne ili ako bi to

bilo u suprotnosti i interesima fizičkih i

pravnih osoba.