Poslanica Rimljanima - orjentacija.comorjentacija.com/downloads/vodicrimljanima.pdf 3 3 Poslanica Rimljanima Sadržaj Kako koristiti ovaj vodič za proučavanje 2 Tko su bili kršćani

Poslanica

Rimljanima

Utvrđeni u evandelju Isusa

vodić za proučavanje

1. dio

www

www

www

.

.

.

orjentacija

orjentacija

orjentacija

.

.

.

com

com

com

Poslanica Rimljanima

Sadržaj

Kako koristiti ovaj vodič za proučavanje 2

Tko su bili kršćani u Rimu? 3

Uvod u poslanicu Rimljanima

Rimljanima 1:1-7 Pozdrav: Riječ je o Isusu 5

Rimljanima 1:8-17 Pravednik će živjeti od vjere 8

Isusovo evanđelje: Opravdani vjerom

Rimljanima 1:18-32 Protiv svjetovnog čovjeka 11

Rimljanima 2:1-16 Protiv moralnog čovjeka 14

Rimljanima 2:17-3:8 Protiv Židova 17

Rimljanima 3:9-31 Optužnica i presuda: Opravdan vjerom 20

Rimljanima 4:1-25 Presedan: Abraham 23

Isusovo evanđelje: Osnaženi za život

Rimljanima 5:1-11 Mir donosi nadu i radost 26

Rimljanima 5:12-21 Razlog za mir 29

Rimljanima 6:1-14 Milost i grijeh I 32

Rimljanima 6:15-23 Milost i grijeh II 35

Rimljanima 7:1-13 Milost i Zakon I 38

Rimljanima 7:14-25 Milost i Zakon II 41

Rimljanima 8:1-17 Duh života I 44

Rimljanima 8:18-30 Duh života II 47

Rimljanima 8:31-39 Predivna sigurnost 51

Dodatak

Novinarska pitanja 54

Primjer izrade rečeničnog dijagrama 54

Bilješke o odlomku 7:14-25 56

www.orjentacija.com

3

www.orjentacija.com

3

Poslanica Rimljanima

Sadržaj

Kako koristiti ovaj vodič za proučavanje 2

Tko su bili kršćani u Rimu? 3

Uvod u poslanicu Rimljanima

Rimljanima 1:1-7 Pozdrav: Riječ je o Isusu 5

Rimljanima 1:8-17 Pravednik će živjeti od vjere 8

Isusovo evanđelje: Opravdani vjerom

Rimljanima 1:18-32 Protiv svjetovnog čovjeka 11

Rimljanima 2:1-16 Protiv moralnog čovjeka 14

Rimljanima 2:17-3:8 Protiv Židova 17

Rimljanima 3:9-31 Optužnica i presuda: Opravdan vjerom 20

Rimljanima 4:1-25 Presedan: Abraham 23

Isusovo evanđelje: Osnaženi za život

Rimljanima 5:1-11 Mir donosi nadu i radost 26

Rimljanima 5:12-21 Razlog za mir 29

Rimljanima 6:1-14 Milost i grijeh I 32

Rimljanima 6:15-23 Milost i grijeh II 35

Rimljanima 7:1-13 Milost i Zakon I 38

Rimljanima 7:14-25 Milost i Zakon II 41

Rimljanima 8:1-17 Duh života I 44

Rimljanima 8:18-30 Duh života II 47

Rimljanima 8:31-39 Predivna sigurnost 51

Dodatak

Novinarska pitanja 54

Primjer izrade rečeničnog dijagrama 54

Bilješke o odlomku 7:14-25 56

www.orjentacija.com

4

www.orjentacija.com

4

poučava. Dr. Howard Hendricks sažimlje induktivnu metodu proučavanja na slijedeći

način (Howard Hendricks, Living By the Book, stranica 35):

1. Promatranje – O čemu ovaj tekst govori?

Istog trenutka kad počnete čitati Bibliju zapitate se: Koje su činjenice? Zamislite se u

ulozi biblijskog detektiva koji traži tragove. Nijedan detalj nije trivijalan. Većinu

vašeg vremena u proučavanju biste trebali provesti promatrajući.

2. Tumačenje – Što to znači?

U potrazi ste za značenjem. Nažalost, previše biblijskih proučavanja započinje

tumačenjem i time najčešće i završava. Ali mi ćemo naučiti da proučavanje ne

započinje tumačenjem. Prije nego nešto shvatite, morate naučiti to i vidjeti.

Proučavanje ne završava niti određivanjem značenja. Postoji i treći korak.

3. Primjena – Što to znači za mene?

Ovdje odgovarate na pitanje: Kako to funkcionira?, a ne: Funkcionira li to? Ljudi

kažu kako će učiniti Bibliju „relevantnom”, ali ako već nije relevantna, ni vi ni ja

ništa ne možemo napraviti kako bismo tome pomogli. Biblija je relevantna jer je

otkrivena. Ona nas uvijek vraća u stvarnost, a onima koji je čitaju i obraćaju pažnju

na nju mijenja živote.

Induktivna metoda proučavanja Biblije može se koristiti bez obzira koliko malo ili

puno vremena odvojite. Na primjer, započnite tako da se pitate o tekstu: „O čemu

govori?” Ne pokušavajte tumačiti ili primjenjivati, samo promatrajte. Pročitajte

ulomak teksta tri puta i u srcu pitajte Boga „o čemu govori?”

Postoje alati koji vam mogu pomoći pri promatranju. Kao što je već spomenuto,

molitva je vaš alat broj 1 dok se pouzdajete u vjeri da će vam Bog otvoriti svoju riječ.

(Zapravo, „alat“ ovdje baš nije dobra riječ, budući da je molitva u vjeri izraz odnosa

sa Bogom, ali razumijete što hoću reći.) U dodatku na kraju ovog vodiča naći ćete još

dva alata za pomoć pri prvom koraku – promatranju.

Nakon što ste promotrili tekst, pitajte, „Bože, što ovo znači?“, a zatim, „Bože, što ovo

znači za mene?“

U dijelu vodiča kroz koji ćemo prolaziti tjedan po tjedan nalaze se tri dijela. Prvi je

poticaj da osobno promatrate ulomke teksta. Drugi dio će vam dati neke upute kako

biste ušli u tekst malo dublje. A u trećem dijelu nalaze se pitanja za grupnu raspravu.

Pri upotrebi ovoga vodiča za proučavanje, predlažem da barem 30 minuta tjedno

provedete samostalno promatrajući tekst. Isto tako, predlažem da 30 minuta odvojite

za odgovaranje na pitanja za grupnu raspravu.

Uživajte! Budite ustrajni! I neka vam Gospodin dâ da se učvrstite u evanđelju našega

predivnog Spasitelja i Gospodina Isusa Krista. (Rimljanima 1:11; 16:25).

Kako koristiti ovaj vodič za proučavanje

Nije lako pisati vodič za proučavanje Biblije. Neki ljudi vole kopati po biblijskom

tekstu, razlamati svaku rečenicu i frazu tražeći zrnca zlata. Drugi se u svim tim

detaljima gube i radije se vole pozabaviti većim komadima teksta najednom, a zatim

nastaviti dalje. Neki ljudi vjerno odvajaju određeno vrijeme svaki dan da ga provedu

u Božjoj riječi. Drugi se muče da smognu malo vremena za proučavanje Biblije

između poslova koji ih čekaju, dok dvoje djece trče okolo i viču.

Dakle, za koga da pišem ovaj vodič? Za onoga koji voli detalje ili za onoga koji želi

brže ići naprijed? Za onoga koji ima ustaljenu naviku proučavanja Božje riječi ili za

onoga tko jedva uspijeva odvojiti dva puta po pola sata tjedno?

Pokušat ću učiniti oboje, ali to znači da ću trebati vašu pomoć i razumijevanje. Bilo

bi idealno kad bi svi mogli tijekom tjedna redovito odvajati vrijeme za dublje

promatranje Biblije. Ali život je život, a mi smo svi na različitim točkama svoga

životnog putovanja. Osobno sam se uvjerio da je redovitost ključ za proučavanje

Biblije. Propovjednik John Piper razlikuje srčane Kršćane od adrenalinskih Kršćana

(John Piper, Korijeni izdržljivosti, stranica 11). Adrenalin je zabavan. Podiže vam

energiju da izvršite zadatke koji su iznad vaših uobičajenih mogućnosti, ali onda vas

iznevjeri. Adrenalinski Kršćani imaju nalete energije iza kojih slijede periodi umora.

S druge strane, srce pumpa i pumpa, bez obzira na to osjećate li se dobro ili loše.

Srčani Kršćani uživaju u dobrim vremenima, ali i u lošim vremenima oni nastavljaju

dalje. Ne pokušavaju projuriti kroz život, nego se smire na laganom trku (ili čak

hodu, ako je to sve što trenutno mogu dati).

Dva puta po pola sata tjedno – svaki tjedan! – urodit će dobrim rezultatima u tvom

duhovnom životu. Za razliku od toga, tri sata tjedno tijekom prva tri tjedna, a onda

ništa više nakon toga, će vas razočarati. Dobro odmjerite svoj tempo i nastavite dalje.

Razmislite o ovim pripremnim pitanjima:

Koliko vremena tjedno želim provesti s Bogom u proučavanju Njegovog pisma

Rimljanima?

Koje doba dana i koje dane u tjednu bi bilo najbolje da odvojim za ovo proučavanje?

Koje je dobro mjesto za proučavati Rimljane, negdje gdje se mogu usredotočiti?

Nadalje, prije nego što objasnim od čega će se ovo proučavanje sastojati, objasnit ću

našu osnovnu metodu za proučavanje Biblije.

Induktivna metoda proučavanja Biblije

Indukcija je razmišljanje koje ide od malih dijelova prema cjelini. Induktivnom

metodom dopuštamo tekstu da govori sam o sebi, radije nego da mu priđemo sa već

unaprijed smišljenom idejom ili teorijom o tome što taj tekst govori. Drugim riječima,

Biblija nam postavlja program rada. Učenik točno želi doznati čemu ga ulomak

www.orjentacija.com

5

www.orjentacija.com

5

poučava. Dr. Howard Hendricks sažimlje induktivnu metodu proučavanja na slijedeći

način (Howard Hendricks, Living By the Book, stranica 35):

1. Promatranje – O čemu ovaj tekst govori?

Istog trenutka kad počnete čitati Bibliju zapitate se: Koje su činjenice? Zamislite se u

ulozi biblijskog detektiva koji traži tragove. Nijedan detalj nije trivijalan. Većinu

vašeg vremena u proučavanju biste trebali provesti promatrajući.

2. Tumačenje – Što to znači?

U potrazi ste za značenjem. Nažalost, previše biblijskih proučavanja započinje

tumačenjem i time najčešće i završava. Ali mi ćemo naučiti da proučavanje ne

započinje tumačenjem. Prije nego nešto shvatite, morate naučiti to i vidjeti.

Proučavanje ne završava niti određivanjem značenja. Postoji i treći korak.

3. Primjena – Što to znači za mene?

Ovdje odgovarate na pitanje: Kako to funkcionira?, a ne: Funkcionira li to? Ljudi

kažu kako će učiniti Bibliju „relevantnom”, ali ako već nije relevantna, ni vi ni ja

ništa ne možemo napraviti kako bismo tome pomogli. Biblija je relevantna jer je

otkrivena. Ona nas uvijek vraća u stvarnost, a onima koji je čitaju i obraćaju pažnju

na nju mijenja živote.

Induktivna metoda proučavanja Biblije može se koristiti bez obzira koliko malo ili

puno vremena odvojite. Na primjer, započnite tako da se pitate o tekstu: „O čemu

govori?” Ne pokušavajte tumačiti ili primjenjivati, samo promatrajte. Pročitajte

ulomak teksta tri puta i u srcu pitajte Boga „o čemu govori?”

Postoje alati koji vam mogu pomoći pri promatranju. Kao što je već spomenuto,

molitva je vaš alat broj 1 dok se pouzdajete u vjeri da će vam Bog otvoriti svoju riječ.

(Zapravo, „alat“ ovdje baš nije dobra riječ, budući da je molitva u vjeri izraz odnosa

sa Bogom, ali razumijete što hoću reći.) U dodatku na kraju ovog vodiča naći ćete još

dva alata za pomoć pri prvom koraku – promatranju.

Nakon što ste promotrili tekst, pitajte, „Bože, što ovo znači?“, a zatim, „Bože, što ovo

znači za mene?“

U dijelu vodiča kroz koji ćemo prolaziti tjedan po tjedan nalaze se tri dijela. Prvi je

poticaj da osobno promatrate ulomke teksta. Drugi dio će vam dati neke upute kako

biste ušli u tekst malo dublje. A u trećem dijelu nalaze se pitanja za grupnu raspravu.

Pri upotrebi ovoga vodiča za proučavanje, predlažem da barem 30 minuta tjedno

provedete samostalno promatrajući tekst. Isto tako, predlažem da 30 minuta odvojite

za odgovaranje na pitanja za grupnu raspravu.

Uživajte! Budite ustrajni! I neka vam Gospodin dâ da se učvrstite u evanđelju našega

predivnog Spasitelja i Gospodina Isusa Krista. (Rimljanima 1:11; 16:25).

Kako koristiti ovaj vodič za proučavanje

Nije lako pisati vodič za proučavanje Biblije. Neki ljudi vole kopati po biblijskom

tekstu, razlamati svaku rečenicu i frazu tražeći zrnca zlata. Drugi se u svim tim

detaljima gube i radije se vole pozabaviti većim komadima teksta najednom, a zatim

nastaviti dalje. Neki ljudi vjerno odvajaju određeno vrijeme svaki dan da ga provedu

u Božjoj riječi. Drugi se muče da smognu malo vremena za proučavanje Biblije

između poslova koji ih čekaju, dok dvoje djece trče okolo i viču.

Dakle, za koga da pišem ovaj vodič? Za onoga koji voli detalje ili za onoga koji želi

brže ići naprijed? Za onoga koji ima ustaljenu naviku proučavanja Božje riječi ili za

onoga tko jedva uspijeva odvojiti dva puta po pola sata tjedno?

Pokušat ću učiniti oboje, ali to znači da ću trebati vašu pomoć i razumijevanje. Bilo

bi idealno kad bi svi mogli tijekom tjedna redovito odvajati vrijeme za dublje

promatranje Biblije. Ali život je život, a mi smo svi na različitim točkama svoga

životnog putovanja. Osobno sam se uvjerio da je redovitost ključ za proučavanje

Biblije. Propovjednik John Piper razlikuje srčane Kršćane od adrenalinskih Kršćana

(John Piper, Korijeni izdržljivosti, stranica 11). Adrenalin je zabavan. Podiže vam

energiju da izvršite zadatke koji su iznad vaših uobičajenih mogućnosti, ali onda vas

iznevjeri. Adrenalinski Kršćani imaju nalete energije iza kojih slijede periodi umora.

S druge strane, srce pumpa i pumpa, bez obzira na to osjećate li se dobro ili loše.

Srčani Kršćani uživaju u dobrim vremenima, ali i u lošim vremenima oni nastavljaju

dalje. Ne pokušavaju projuriti kroz život, nego se smire na laganom trku (ili čak

hodu, ako je to sve što trenutno mogu dati).

Dva puta po pola sata tjedno – svaki tjedan! – urodit će dobrim rezultatima u tvom

duhovnom životu. Za razliku od toga, tri sata tjedno tijekom prva tri tjedna, a onda

ništa više nakon toga, će vas razočarati. Dobro odmjerite svoj tempo i nastavite dalje.

Razmislite o ovim pripremnim pitanjima:

Koliko vremena tjedno želim provesti s Bogom u proučavanju Njegovog pisma

Rimljanima?

Koje doba dana i koje dane u tjednu bi bilo najbolje da odvojim za ovo proučavanje?

Koje je dobro mjesto za proučavati Rimljane, negdje gdje se mogu usredotočiti?

Nadalje, prije nego što objasnim od čega će se ovo proučavanje sastojati, objasnit ću

našu osnovnu metodu za proučavanje Biblije.

Induktivna metoda proučavanja Biblije

Indukcija je razmišljanje koje ide od malih dijelova prema cjelini. Induktivnom

metodom dopuštamo tekstu da govori sam o sebi, radije nego da mu priđemo sa već

unaprijed smišljenom idejom ili teorijom o tome što taj tekst govori. Drugim riječima,

Biblija nam postavlja program rada. Učenik točno želi doznati čemu ga ulomak

www.orjentacija.com

6

www.orjentacija.com

6

Tko su bili kršćani u Rimu?

Pavao je napisao pismo Rimljanima za vrijeme svoga trećeg misijskog putovanja oko

55. godine. Pet godina poslije Pavao konačno stiže u Rim, ali okovan u lance. Premda

ne postoje izvještaji da je Pavao ili bilo koji drugi apostol osnovao crkvu u Rimu, ta

crkva je vjerojatno postojala već 25 godina u vrijeme kad Pavao piše svoje pismo.

Među narodom koji se okupio u Jeruzalemu na dan Pedesetnice, na dan kada je na

učenike sišao Duh i kada se Petar po prvi puta ustao i hrabro propovijedao radosnu

vijest evanđelja Isusa Krista (Djela 2:10), bilo je i Židova iz Rima. Toga dana je tri

tisuće Židova povjerovalo u Krista. Kada su se hodočasnici razišli svaki u svoj grad,

mnogi su evađelje ponijeli sa sobom, vjerojatno i u Rim.

Prvi rimski kršćani, dakle, bili su najvjerojatnije Židovi. Godine 49. Židove je iz

Rima istjerao car Klaudije. Rimski povjesničar Svetonije zapisao je kako je car izdao

taj edikt zbog problema u Židovskoj zajednici oko nekoga imenom Kresto. Vrlo je

vjerojatno da se ovdje radi o Kristu. U Djelima 18:2 čitamo kako su Akvila i Priska

bili među onima koji su morali napustiti Rim zbog Klaudijeve naredbe.

Premda je rimska kršćanska zajednica započeta među Židovima, tu su se većinom

nalazili pogani u vrijeme kad im Pavao piše. Ovo je vjerojatno tako djelomice zbog

istjerivanja Židova iz Rima, ili možda zbog toga što su Židovima sve više

otvrdnjavala srca. Koji god razlog tomu bio, Pavao piše vjernicima u Rimu kao da su

oni većinom poganskog podrijetla (1:5, 13). To ne znači da u Rimu nije bilo vjernika

Židova. Štoviše, Akvila i Priska su se vratili u Rim do vremena Pavlovog pisma i već

se crkva sastajala u njihovoj kući (16:3). Napetosti koje se spominju u 14. poglavlju i

potreba da jedni druge prihvate u Kristu su se isto tako vjerojatno vrtile oko problema

između židovskih i poganskih vjernika. Pa ipak, premda je židovskih vjernika tamo

bilo, crkva je do tada postala pretežno poganskog podrjetla i zato im Pavao piše kao

nežidovima.

Dakle, Poslanica Rimljanima je pismo upućeno nežidovskim vjernicima o kojima je

Pavao čuo dobre stvari, ali s kojima nije imao blizak odnos. Postoji niz razloga zašto

je Pavao napisao ovo pismo. Napisao ga je da bi zatražio da se mole za njegov put u

Jeruzalem, da bi zatražio potporu na putu prema Španjolskoj i da bi sam sebe njima

predstavio, budući da je planirao put u Španjolsku (15:22-29). Struktura pisma isto

tako otkriva da je Pavao napisao Poslanicu Rimljanima kao jedno vrlo dobro

promišljeno objašnjenje i obranu evanđelja Isusa Krista. Pa ipak, premda je ovo

pismo obrana istine, iz njega se prelijeva srce Apostola poganima. Pavao je bio pastir.

I žar njegovog srca nije bio samo da obrani istinu, nego da učvrsti tu istinu u srcima

Rimljana.

Ovo isto bi bila želja Pavlovog srca i za tebe. Štoviše, ovo je želja Isusovog srca za

tebe: da budeš utvrđen u istini njegove milosti. Proučavaj Poslanicu Rimljanima ne

samo sa umom spremnim da sazna istinu, nego i sa srcem koje se u molitvi

pripremilo da bude promijenjeno.

1:1-7 Pozdrav: Riječ je o Isusu

Osobno promatranje

Započni tako da sam promotriš tekst i zapišeš što si uočio. Nakon otprilike 30 minuta

promatranja i zapažanja, prijeđi na dio „Zakopajmo dublje” ili na odgovaranje na „Pitanja za

diskusiju“. Ne žuri se sa promatranjem teksta. Na pitanja se možeš vratiti neki drugi dan.

Ako misliš da nećeš stići završiti proučavanje za taj tjedan, nakon promatranja prvo

odgovori na „Pitanja za diskusiju“, a zatim se vrati na „Zakopajmo dublje“, ako stigneš.

Ali prije nego što počneš čitati, pripremi svoje srce u molitvi. Zamoli Boga ovim ili sličnim

riječima: „Gospodine, otvori svoju Riječ mome srcu i umu. Vjerujem da si Ti u meni po

svome Duhu i da me želiš poučiti i promijeniti. Predajem sebe i ovo vrijeme Tebi. Amen.“

Nisu toliko bitne točne riječi koje izgovaraš, nego tvoj osobni iskreni odnos s Bogom.

Pokušaj promatrati tekst na jedan od ova tri načina:

(1) Pročitaj tekst tri puta i zapitaj se: „Što tekst kaže?“

(2) Ili pročitaj tekst i postavljaj novinarska pitanja: tko, što, gdje, zašto, kada, čemu

(prijedloge o novinarskim pitanjima možeš naći u Dodatku).

(3) Ili napravi jednostavni dijagram teksta (u Dodatku ćeš naći primjer).

Koju god metodu odabereš pri promatranju teksta, obavezno zapisuj svoja zapažanja. Obrati

pažnju na bilo što što ti zapne za oko. Koja pitanja se postavljaju u tekstu? Što ti se čini

čudnim? Koju novu činjenicu ili istinu si primijetio?

www.orjentacija.com

7

www.orjentacija.com

7

Tko su bili kršćani u Rimu?

Pavao je napisao pismo Rimljanima za vrijeme svoga trećeg misijskog putovanja oko

55. godine. Pet godina poslije Pavao konačno stiže u Rim, ali okovan u lance. Premda

ne postoje izvještaji da je Pavao ili bilo koji drugi apostol osnovao crkvu u Rimu, ta

crkva je vjerojatno postojala već 25 godina u vrijeme kad Pavao piše svoje pismo.

Među narodom koji se okupio u Jeruzalemu na dan Pedesetnice, na dan kada je na

učenike sišao Duh i kada se Petar po prvi puta ustao i hrabro propovijedao radosnu

vijest evanđelja Isusa Krista (Djela 2:10), bilo je i Židova iz Rima. Toga dana je tri

tisuće Židova povjerovalo u Krista. Kada su se hodočasnici razišli svaki u svoj grad,

mnogi su evađelje ponijeli sa sobom, vjerojatno i u Rim.

Prvi rimski kršćani, dakle, bili su najvjerojatnije Židovi. Godine 49. Židove je iz

Rima istjerao car Klaudije. Rimski povjesničar Svetonije zapisao je kako je car izdao

taj edikt zbog problema u Židovskoj zajednici oko nekoga imenom Kresto. Vrlo je

vjerojatno da se ovdje radi o Kristu. U Djelima 18:2 čitamo kako su Akvila i Priska

bili među onima koji su morali napustiti Rim zbog Klaudijeve naredbe.

Premda je rimska kršćanska zajednica započeta među Židovima, tu su se većinom

nalazili pogani u vrijeme kad im Pavao piše. Ovo je vjerojatno tako djelomice zbog

istjerivanja Židova iz Rima, ili možda zbog toga što su Židovima sve više

otvrdnjavala srca. Koji god razlog tomu bio, Pavao piše vjernicima u Rimu kao da su

oni većinom poganskog podrijetla (1:5, 13). To ne znači da u Rimu nije bilo vjernika

Židova. Štoviše, Akvila i Priska su se vratili u Rim do vremena Pavlovog pisma i već

se crkva sastajala u njihovoj kući (16:3). Napetosti koje se spominju u 14. poglavlju i

potreba da jedni druge prihvate u Kristu su se isto tako vjerojatno vrtile oko problema

između židovskih i poganskih vjernika. Pa ipak, premda je židovskih vjernika tamo

bilo, crkva je do tada postala pretežno poganskog podrjetla i zato im Pavao piše kao

nežidovima.

Dakle, Poslanica Rimljanima je pismo upućeno nežidovskim vjernicima o kojima je

Pavao čuo dobre stvari, ali s kojima nije imao blizak odnos. Postoji niz razloga zašto

je Pavao napisao ovo pismo. Napisao ga je da bi zatražio da se mole za njegov put u

Jeruzalem, da bi zatražio potporu na putu prema Španjolskoj i da bi sam sebe njima

predstavio, budući da je planirao put u Španjolsku (15:22-29). Struktura pisma isto

tako otkriva da je Pavao napisao Poslanicu Rimljanima kao jedno vrlo dobro

promišljeno objašnjenje i obranu evanđelja Isusa Krista. Pa ipak, premda je ovo

pismo obrana istine, iz njega se prelijeva srce Apostola poganima. Pavao je bio pastir.

I žar njegovog srca nije bio samo da obrani istinu, nego da učvrsti tu istinu u srcima

Rimljana.

Ovo isto bi bila želja Pavlovog srca i za tebe. Štoviše, ovo je želja Isusovog srca za

tebe: da budeš utvrđen u istini njegove milosti. Proučavaj Poslanicu Rimljanima ne

samo sa umom spremnim da sazna istinu, nego i sa srcem koje se u molitvi

pripremilo da bude promijenjeno.

1:1-7 Pozdrav: Riječ je o Isusu

Osobno promatranje

Započni tako da sam promotriš tekst i zapišeš što si uočio. Nakon otprilike 30 minuta

promatranja i zapažanja, prijeđi na dio „Zakopajmo dublje” ili na odgovaranje na „Pitanja za

diskusiju“. Ne žuri se sa promatranjem teksta. Na pitanja se možeš vratiti neki drugi dan.

Ako misliš da nećeš stići završiti proučavanje za taj tjedan, nakon promatranja prvo

odgovori na „Pitanja za diskusiju“, a zatim se vrati na „Zakopajmo dublje“, ako stigneš.

Ali prije nego što počneš čitati, pripremi svoje srce u molitvi. Zamoli Boga ovim ili sličnim

riječima: „Gospodine, otvori svoju Riječ mome srcu i umu. Vjerujem da si Ti u meni po

svome Duhu i da me želiš poučiti i promijeniti. Predajem sebe i ovo vrijeme Tebi. Amen.“

Nisu toliko bitne točne riječi koje izgovaraš, nego tvoj osobni iskreni odnos s Bogom.

Pokušaj promatrati tekst na jedan od ova tri načina:


(2) Ili pročitaj tekst i postavljaj novinarska pitanja: tko, što, gdje, zašto, kada, čemu

(prijedloge o novinarskim pitanjima možeš naći u Dodatku).

(3) Ili napravi jednostavni dijagram teksta (u Dodatku ćeš naći primjer).

Koju god metodu odabereš pri promatranju teksta, obavezno zapisuj svoja zapažanja. Obrati

pažnju na bilo što što ti zapne za oko. Koja pitanja se postavljaju u tekstu? Što ti se čini

čudnim? Koju novu činjenicu ili istinu si primijetio?

www.orjentacija.com

8

www.orjentacija.com

8

Zakopajmo dublje

1. Uvod i zaključak nam često otkrivaju puno ideja koje pisac želi naglasiti svojim

čitateljima. Tako je i u Poslanici Rimljanima. Pročitaj zadnje riječi Poslanice Rimljanima u

odlomku 16:25-27. Puno toga se nalazi u ovoj rečenici. Pavao ovdje koristi tri fraze ili ideje

koje su se pojavile i u uvodu. Dvije od tih triju fraza se pojavljuju u 1:1-7, ali treća se nalazi

u 1:8-17, tako da ćeš morati pročitati malo unaprijed da bi došao do nje. Ako želiš, pokušaj

te fraze sam pronaći. A ako ne želiš ići toliko duboko, pogledaj u Dodatak gdje ćeš naći koje

su to fraze.

Razmisli o svakoj frazi. Što misliš, zašto je ta fraza Pavlu bitna na početku pisma u kojemu

će objasniti i braniti Evanđelje Isusa Krista?

2. Riječ tijelo (grč. sarks) se često koristi u značenju grešna priroda. Pogledaj stih 3 i

kontekst u kojemu se riječ tijelo pojavljuje. S obzirom na kontekst, što zapažaš o

riječi tijelo?

Pitanja za diskusiju

1. Koju korist želiš imati od ove grupe dok zajedno proučavamo Poslanicu Rimljanima?

2. Što u ovom uvodu možemo naučiti o Pavlu?

3. Što u ovom uvodu možemo naučiti o Rimljanima?

4. Što si primijetio, kako se Pavao fokusirao na Isusa u ovom uvodu?

5. Da ti pišeš nekome pismo i želiš naglasiti neke istine o Isusu, što bi naglasio? Zašto?

Gramatički gledano, izraz „poslušnost – vjeru“ (ili drugi prijevod: „poslušnost vjere“) može

se upotrijebiti (1) da se naglasi vjera kao čin poslušnosti (npr., „Vjerovao je i njegova vjera

je bila čin poslušnosti.“), (2) ili da se naglasi poslušnost koja je obilježena vjerom ili koja

dolazi od vjere (npr., „Ona je vjerovala i zato je počela živjeti poslušnim životom.“) Obje

ove ideje će se kasnije pojaviti u Poslanici Rimljanima. Koja od ovih ideja se tebi čini važna

za tvoj svakodnevni kršćanski život? Zašto?

www.orjentacija.com

9

www.orjentacija.com

9

Zakopajmo dublje

1. Uvod i zaključak nam često otkrivaju puno ideja koje pisac želi naglasiti svojim

čitateljima. Tako je i u Poslanici Rimljanima. Pročitaj zadnje riječi Poslanice Rimljanima u

odlomku 16:25-27. Puno toga se nalazi u ovoj rečenici. Pavao ovdje koristi tri fraze ili ideje

koje su se pojavile i u uvodu. Dvije od tih triju fraza se pojavljuju u 1:1-7, ali treća se nalazi

u 1:8-17, tako da ćeš morati pročitati malo unaprijed da bi došao do nje. Ako želiš, pokušaj

te fraze sam pronaći. A ako ne želiš ići toliko duboko, pogledaj u Dodatak gdje ćeš naći koje

su to fraze.

Razmisli o svakoj frazi. Što misliš, zašto je ta fraza Pavlu bitna na početku pisma u kojemu

će objasniti i braniti Evanđelje Isusa Krista?

2. Riječ tijelo (grč. sarks) se često koristi u značenju grešna priroda. Pogledaj stih 3 i

kontekst u kojemu se riječ tijelo pojavljuje. S obzirom na kontekst, što zapažaš o

riječi tijelo?


1. Koju korist želiš imati od ove grupe dok zajedno proučavamo Poslanicu Rimljanima?

2. Što u ovom uvodu možemo naučiti o Pavlu?

3. Što u ovom uvodu možemo naučiti o Rimljanima?

4. Što si primijetio, kako se Pavao fokusirao na Isusa u ovom uvodu?

5. Da ti pišeš nekome pismo i želiš naglasiti neke istine o Isusu, što bi naglasio? Zašto?

Gramatički gledano, izraz „poslušnost – vjeru“ (ili drugi prijevod: „poslušnost vjere“) može

se upotrijebiti (1) da se naglasi vjera kao čin poslušnosti (npr., „Vjerovao je i njegova vjera

je bila čin poslušnosti.“), (2) ili da se naglasi poslušnost koja je obilježena vjerom ili koja

dolazi od vjere (npr., „Ona je vjerovala i zato je počela živjeti poslušnim životom.“) Obje

ove ideje će se kasnije pojaviti u Poslanici Rimljanima. Koja od ovih ideja se tebi čini važna

za tvoj svakodnevni kršćanski život? Zašto?

www.orjentacija.com

10

www.orjentacija.com

10

1:8-17 Pravednik će živjeti od vjere

Osobno promatranje

Pripremi svoje srce u molitvi.

Promatraj tekst na jedan od triju predloženih načina:


(2) Ili pročitaj tekst i postavljaj novinarska pitanja: tko, što, gdje, zašto, kada, čemu.

(3) Ili napravi jednostavni dijagram teksta.

Zapiši svoja zapažanja.

Zakopajmo dublje

1. Koliko često se riječ evanđelje pojavljuje u 1:1-17? Koje istine o evanđelju primjećuješ u

ovom uvodu?

2. Kako bi definirao izraz „pravednost Božja“ u stihu 17?

3. Zašto „u prvom redu Židovu“ (stih 16)?

4. Što znači „iz vjere u vjeru“ (stih 17)?

(Ova pitanja bi trebala potaknuti još drugih pitanja. Ispravna interpretacija će zavisiti o

onome što će Pavao govoriti u ostatku pisma. Postavljajući ova pitanja sada i razmišljajući o

odgovorima na njih, bolje ćeš se pripremiti da primiš Pavlovu pouku kad ona dođe.)

www.orjentacija.com

11

www.orjentacija.com

11

1:8-17 Pravednik će živjeti od vjere

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Koliko često se riječ evanđelje pojavljuje u 1:1-17? Koje istine o evanđelju primjećuješ u

ovom uvodu?

2. Kako bi definirao izraz „pravednost Božja“ u stihu 17?

3. Zašto „u prvom redu Židovu“ (stih 16)?

4. Što znači „iz vjere u vjeru“ (stih 17)?

(Ova pitanja bi trebala potaknuti još drugih pitanja. Ispravna interpretacija će zavisiti o

onome što će Pavao govoriti u ostatku pisma. Postavljajući ova pitanja sada i razmišljajući o

odgovorima na njih, bolje ćeš se pripremiti da primiš Pavlovu pouku kad ona dođe.)

www.orjentacija.com

12

www.orjentacija.com

12


1. Što si naučio o Pavlu u ovom odlomku? Što ti se posebno ističe kao važno?

2. Kakav je Pavlov ton u ovom uvodu njegovog pisma Rimljanima? Što uočavaš o načinu na

koji on komunicira?

3. U stihu 15 Pavao govori da želi propovijedati evanđelje Rimljanima. Zašto Pavao želi

propovijedati evanđelje Kršćanima?

4. Propovijedaš li ti ikada evanđelje samome sebi? Što si govoriš? Kako tvome kršćanskom

hodu pomaže to da se podsjetiš na istine evanđelja?

5. Što te motivira da se ne stidiš evanđelja?

6. Stih 17, „Pravednik će živjeti od vjere,” je promijenio život mladome redovniku Martinu

Lutheru i tako je započela evanđeoska reformacija. Dvjesto godina kasnije mladi anglikanski

svećenik imenom John Wesley pohađao je proučavanje Biblije u maloj grupi u Ulici

Aldersgate u Londonu. Čitanje Lutherovog predgovora Poslanici Rimljanima dalo je

sigurnost Johnu Wesleyu da je spašen po vjeri, što je dovelo do njegove uloge u Engleskom

velikom probuđenju. Tijekom tog Velikog probuđenja tisuće ljudi u Velikoj Britaniji i

Americi su povjerovale Kristu. Što je to tako snažno u tih nekoliko riječi u stihu 17?

7. Kako se tvoj život promijenio zbog spoznaje da pravednost dolazi po vjeri?

1:18-32 Protiv svjetovnog čovjeka

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

13

www.orjentacija.com

13


1. Što si naučio o Pavlu u ovom odlomku? Što ti se posebno ističe kao važno?

2. Kakav je Pavlov ton u ovom uvodu njegovog pisma Rimljanima? Što uočavaš o načinu na

koji on komunicira?

3. U stihu 15 Pavao govori da želi propovijedati evanđelje Rimljanima. Zašto Pavao želi

propovijedati evanđelje Kršćanima?

4. Propovijedaš li ti ikada evanđelje samome sebi? Što si govoriš? Kako tvome kršćanskom

hodu pomaže to da se podsjetiš na istine evanđelja?

5. Što te motivira da se ne stidiš evanđelja?

6. Stih 17, „Pravednik će živjeti od vjere,” je promijenio život mladome redovniku Martinu

Lutheru i tako je započela evanđeoska reformacija. Dvjesto godina kasnije mladi anglikanski

svećenik imenom John Wesley pohađao je proučavanje Biblije u maloj grupi u Ulici

Aldersgate u Londonu. Čitanje Lutherovog predgovora Poslanici Rimljanima dalo je

sigurnost Johnu Wesleyu da je spašen po vjeri, što je dovelo do njegove uloge u Engleskom

velikom probuđenju. Tijekom tog Velikog probuđenja tisuće ljudi u Velikoj Britaniji i

Americi su povjerovale Kristu. Što je to tako snažno u tih nekoliko riječi u stihu 17?

7. Kako se tvoj život promijenio zbog spoznaje da pravednost dolazi po vjeri?

1:18-32 Protiv svjetovnog čovjeka

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

14

www.orjentacija.com

14

Zakopajmo dublje

1. Kako se očituju Božja vječna moć i božanstvo?

2. Koliko puta vidiš frazu „Bog ih je predao?” Čemu ih je Bog predao?

3. Postoji li progresija u stihovima 21-32? Ako da, koji su stupnjevi ili koraci u toj

progresiji?

4. Kako je činjenica da ih je Bog „predao“ povezana s Božjim gnjevom? Je li to razlog za

Božji gnjev ili posljedica Božjeg gnjeva?

5. Uoči glagole u ovom odjeljku. Što su ljudi učinili za što će biti odgovorni?

6. Moli se za ovaj grad, za ovaj narod, za svijet.


1. Na koje sve načine ljudi u današnje vrijeme reagiraju na ideju Božjeg gnjeva?

2. U stihovima 19-20, Pavao tvrdi da je svaki čovjek odgovoran Bogu jer stvorenje otkriva

Njegovu vječnu moć i božanstvo. Na koji način nam stvorenje omogućuje spoznaju o Bogu?

3. U stihovima 21-23 vidimo da ljudi, umjesto da štuju Boga zbog toga kako se On otkrio u

prirodi, odabiru štovati stvorenje. Na koje sve načine danas ljudi štuju stvorenje, a ne

Stvoritelja?

4. Zašto Pavao spominje homoseksualnost? Što time želi reći?

5. Kada razmišljaš o našem modernom društvu i čitaš ovaj odlomak, te kad usporediš to

dvoje, što zapažaš kao posebno zanimljivo?

6. Kako bi ti podijelio evanđelje s ovakvom osobom (svjetovnim čovjekom)?

www.orjentacija.com

15

www.orjentacija.com

15

Zakopajmo dublje

1. Kako se očituju Božja vječna moć i božanstvo?

2. Koliko puta vidiš frazu „Bog ih je predao?” Čemu ih je Bog predao?

3. Postoji li progresija u stihovima 21-32? Ako da, koji su stupnjevi ili koraci u toj

progresiji?

4. Kako je činjenica da ih je Bog „predao“ povezana s Božjim gnjevom? Je li to razlog za

Božji gnjev ili posljedica Božjeg gnjeva?

5. Uoči glagole u ovom odjeljku. Što su ljudi učinili za što će biti odgovorni?

6. Moli se za ovaj grad, za ovaj narod, za svijet.


1. Na koje sve načine ljudi u današnje vrijeme reagiraju na ideju Božjeg gnjeva?

2. U stihovima 19-20, Pavao tvrdi da je svaki čovjek odgovoran Bogu jer stvorenje otkriva

Njegovu vječnu moć i božanstvo. Na koji način nam stvorenje omogućuje spoznaju o Bogu?

3. U stihovima 21-23 vidimo da ljudi, umjesto da štuju Boga zbog toga kako se On otkrio u

prirodi, odabiru štovati stvorenje. Na koje sve načine danas ljudi štuju stvorenje, a ne

Stvoritelja?

4. Zašto Pavao spominje homoseksualnost? Što time želi reći?

5. Kada razmišljaš o našem modernom društvu i čitaš ovaj odlomak, te kad usporediš to

dvoje, što zapažaš kao posebno zanimljivo?

6. Kako bi ti podijelio evanđelje s ovakvom osobom (svjetovnim čovjekom)?

www.orjentacija.com

16

www.orjentacija.com

16

2:1-16 Protiv moralnog čovjeka

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. U stihu 4, što Pavao želi reći? Kako je Bog pokazao svoju dobrotu i strpljivost?

2. Koja je svrha Božje dobrote?

3. Razmisli o stihovima 10, 13 i 14. Je li čovjeku moguće vršiti Zakon? Je li moguće da

osoba bude opravdana vršenjem Zakona?

4. Za koga je ovaj odlomak napisan?

www.orjentacija.com

17

www.orjentacija.com

17

2:1-16 Protiv moralnog čovjeka

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. U stihu 4, što Pavao želi reći? Kako je Bog pokazao svoju dobrotu i strpljivost?

2. Koja je svrha Božje dobrote?

3. Razmisli o stihovima 10, 13 i 14. Je li čovjeku moguće vršiti Zakon? Je li moguće da

osoba bude opravdana vršenjem Zakona?

4. Za koga je ovaj odlomak napisan?

www.orjentacija.com

18

www.orjentacija.com

18


1. Razmisli o stihovima 1-3. Vrlo je lako osuditi nemoralnu osobu opisanu u stihovima

1:18-32. Na koji način mi, moralni ljudi, činimo one iste grijehe nabrojane u 1:18-32?

2. U prethodnom odlomku Bog je ljude predao nečistoći i sramotnim strastima. A ovdje

kaže da je Bog ovim ljudima iskazao dobrotu i strpljivost. Pa ipak, Božja dobrota naišla je na

prijezir ljudi. Na koje načine moralni ljudi preziru Božju dobrotu?

3. Prema stihovima 5-13, što je potrebno kako bismo se opravdali po Zakonu? Kako se to

ovdje uklapa u širi kontekst Pavlovih tvrdnji (tj. poantu onoga što želi reći).

4. Stih 14 kaže da neki ljudi vrše Zakon bez da uopće poznaju Zakon. Navedi neke primjere

iz svog iskustva gdje nekršćani vrše Kristov zakon bolje nego sami kršćani?

5. Razmisli o stihovima 15-16. Što misliš kako bi ti prošao na dan suda kad bi tvoj jedini

sudac bila tvoja savjest?

6. Slično tome, što misliš kako bi ti prošao na dan suda kad bi tvoj jedini sudac bio standard

po kojemu si ti sudio druge ljude?

2:17-3:8 Protiv Židova

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

19

www.orjentacija.com

19


1. Razmisli o stihovima 1-3. Vrlo je lako osuditi nemoralnu osobu opisanu u stihovima

1:18-32. Na koji način mi, moralni ljudi, činimo one iste grijehe nabrojane u 1:18-32?

2. U prethodnom odlomku Bog je ljude predao nečistoći i sramotnim strastima. A ovdje

kaže da je Bog ovim ljudima iskazao dobrotu i strpljivost. Pa ipak, Božja dobrota naišla je na

prijezir ljudi. Na koje načine moralni ljudi preziru Božju dobrotu?

3. Prema stihovima 5-13, što je potrebno kako bismo se opravdali po Zakonu? Kako se to

ovdje uklapa u širi kontekst Pavlovih tvrdnji (tj. poantu onoga što želi reći).

4. Stih 14 kaže da neki ljudi vrše Zakon bez da uopće poznaju Zakon. Navedi neke primjere

iz svog iskustva gdje nekršćani vrše Kristov zakon bolje nego sami kršćani?

5. Razmisli o stihovima 15-16. Što misliš kako bi ti prošao na dan suda kad bi tvoj jedini

sudac bila tvoja savjest?

6. Slično tome, što misliš kako bi ti prošao na dan suda kad bi tvoj jedini sudac bio standard

po kojemu si ti sudio druge ljude?

2:17-3:8 Protiv Židova

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

20

www.orjentacija.com

20

Zakopajmo dublje

1. O kojim dvjema stvarima, kojima se Židovi najviše ponose, Pavao govori u stihovima

2:17-29?

2. Navedi dva osnovna prigovora na koje Pavao odgovara u stihovima in 3:1-8?

3. Razmislite o dvama glavnim prigovorima na koje Pavao odgovara u 3:1-8. Primjećuješ li

da na njih odgovara iznenada, bez dugih objašnjenja? Čini to zato da se ne udalji od onoga

na što je trenutno usredotočen, a to je pravednost po vjeri. Vratit će se na prigovor iz

odlomka 3:5-8 u poglavljima 5-8, a na prigovor iz odjeljka 3:1-4 u poglavljima 9-11. Ovdje

Pavao samo daje nagovještaj za te prigovore.


1. U 1:18-32 vidimo Božji gnjev nad nemoralnim čovječanstvom. U 2:1-16 vidimo da Božji

gnjev stiže i one koji se smatraju moralnima. Od stiha 17 nadalje, Pavao se fokusira na

Židove. Stihovi 17-24 mogu se vrlo lako primijeniti i na kršćanina. Na koji način kršćani

ponekad imaju ovakav stav?

2. Što misliš, zašto su se Židovi toliko ponosili time što su obrezani?

3. Imamo li mi sličnih obreda ili znakova zbog kojih se ponosimo pred Bogom?

4. Što misliš, zašto Pavao tako negativno govori o tome što Židovi posjeduju Zakon i što su

obrezani?

5. Kako se Bog pokazao vjernim prema Židovima?

6. Kako se Bog tebi pokazao vjernim?

7. U stihovima 5-8 pojavljuje se klasični argument kojeg će nam vjerojatno biti malo teže

razumjeti. Nećemo se ovdje zadržavati na tom problemu jer ćemo se njime dublje pozabaviti

u poglavljima 5-8. Ali bilo bi dobro da okreneš par listova unaprijed i pogledaš odlomak

5:19-6:1 gdje se ovaj argument pojavljuje ponovno.

Što misliš, zašto Pavao nije odmah odgovorio na ovaj problem ovdje u 3. poglavlju?

8. Kada s nekim razgovaraš o svojoj vjeri, kako možeš primijeniti ovaj princip čuvanja

nekog odgovora za kasnije?

www.orjentacija.com

21

www.orjentacija.com

21

Zakopajmo dublje

1. O kojim dvjema stvarima, kojima se Židovi najviše ponose, Pavao govori u stihovima

2:17-29?

2. Navedi dva osnovna prigovora na koje Pavao odgovara u stihovima in 3:1-8?

3. Razmislite o dvama glavnim prigovorima na koje Pavao odgovara u 3:1-8. Primjećuješ li

da na njih odgovara iznenada, bez dugih objašnjenja? Čini to zato da se ne udalji od onoga

na što je trenutno usredotočen, a to je pravednost po vjeri. Vratit će se na prigovor iz

odlomka 3:5-8 u poglavljima 5-8, a na prigovor iz odjeljka 3:1-4 u poglavljima 9-11. Ovdje

Pavao samo daje nagovještaj za te prigovore.


1. U 1:18-32 vidimo Božji gnjev nad nemoralnim čovječanstvom. U 2:1-16 vidimo da Božji

gnjev stiže i one koji se smatraju moralnima. Od stiha 17 nadalje, Pavao se fokusira na

Židove. Stihovi 17-24 mogu se vrlo lako primijeniti i na kršćanina. Na koji način kršćani

ponekad imaju ovakav stav?

2. Što misliš, zašto su se Židovi toliko ponosili time što su obrezani?

3. Imamo li mi sličnih obreda ili znakova zbog kojih se ponosimo pred Bogom?

4. Što misliš, zašto Pavao tako negativno govori o tome što Židovi posjeduju Zakon i što su

obrezani?

5. Kako se Bog pokazao vjernim prema Židovima?

6. Kako se Bog tebi pokazao vjernim?

7. U stihovima 5-8 pojavljuje se klasični argument kojeg će nam vjerojatno biti malo teže

razumjeti. Nećemo se ovdje zadržavati na tom problemu jer ćemo se njime dublje pozabaviti

u poglavljima 5-8. Ali bilo bi dobro da okreneš par listova unaprijed i pogledaš odlomak

5:19-6:1 gdje se ovaj argument pojavljuje ponovno.

Što misliš, zašto Pavao nije odmah odgovorio na ovaj problem ovdje u 3. poglavlju?

8. Kada s nekim razgovaraš o svojoj vjeri, kako možeš primijeniti ovaj princip čuvanja

nekog odgovora za kasnije?

www.orjentacija.com

22

www.orjentacija.com

22

3:9-31 Optužnica i presuda: Opravdan vjerom

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Ukratko sažmi Pavlov argument od 1:18 do 3:20.

2. Potraži slijedeće riječi u rječniku (hrvatskom, engleskom, grčkom ili nekom drugom,

ovisno o tome koja literatura ti je dostupna) i definiraj svaku od njih najbolje što možeš u

kontekstu ovog odlomka: pravednost/righteousness (stih 21), opravdan/justified (stih 24),

otkupljenje/redemption (stih 24), pomirilište/propitiation (stih 25).

3. „Nema razlike“ (stih 22). Na koju razliku Pavao ovdje najvjerojatnije misli?

4. Kako evanđelje vjere „utvrđuje“ Zakon (stih 31)?

www.orjentacija.com

23

www.orjentacija.com

23

3:9-31 Optužnica i presuda: Opravdan vjerom

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Ukratko sažmi Pavlov argument od 1:18 do 3:20.

2. Potraži slijedeće riječi u rječniku (hrvatskom, engleskom, grčkom ili nekom drugom,

ovisno o tome koja literatura ti je dostupna) i definiraj svaku od njih najbolje što možeš u

kontekstu ovog odlomka: pravednost/righteousness (stih 21), opravdan/justified (stih 24),

otkupljenje/redemption (stih 24), pomirilište/propitiation (stih 25).

3. „Nema razlike“ (stih 22). Na koju razliku Pavao ovdje najvjerojatnije misli?

4. Kako evanđelje vjere „utvrđuje“ Zakon (stih 31)?

www.orjentacija.com

24

www.orjentacija.com

24


Naslijeđena grešna priroda

„Po prirodi” mi smo djeca gnjeva, izjavljuje apostol (Efežanima 2:3). Ta grešna priroda,

koju svi ljudi imaju po rođenju, je sposobnost da radimo stvari (dobre, neutralne ili loše)

koje nam nisu pohvalne u Božjim očima. Pismo je prepuno izjava o tome kako je ljudska

priroda pokvarena na mnogo načina. Njegov intelekt (2. Korinćanima 4:4, Rimljanima 1:28),

njegova savjest (1. Timoteju 4:2), njegova volja (Rimljanima 1:28), njegovo srce (Efežanima

4:18) i njegovo cijelo biće (Rimljanima 1:18–3:20) su pokvareni. Ovo se naziva doktrinom

potpune izopačenosti. Potpuna izopačenost ne znači da su djela svih ljudi izopačena

maksimalno koliko to mogu biti. Isto tako, to ne znači da će se svi ljudi prepustiti svim

mogućim oblicima grijeha, niti da osoba ne može cijeniti, pa čak i činiti dobra djela. To

znači da se pokvarenost uzrokovana grijehom odnosi na sve ljude i na sve dijelove svakog

čovjeka, tako da u zemaljskom čovjeku ne postoji ništa što bi mu moglo donijeti zaslugu u

Božjim očima (Charles Ryrie, A Survey of Bible Doctrine).

1. S obzirom na stihove 9-20, što Zakon čini?

2. S obzirom na stihove 9-20, što Zakon ne čini?

3. Rimljanima 3:21-30 sadrži jedno od najboljih objašnjenja opravdanja vjerom u cijeloj

Bibliji. Navedi neke od istina iz ovih stihova koje su tebi posebne ili važne.

4. Navedi neka pitanja koja ti se javljaju dok čitaš stihove 3:21-30? Što je tu nejasno? Ili

što ne razumiješ?

5. Na koji način se ova pravednost opisana u ovim stihovima razlikuje od pravednosti koja

je opisana u 2:7-10?

6. Mojsije, Ruta, David i Jeremija su svi živjeli prije Kristovog rođenja. Da vas netko pita,

„Kako ih je Bog spasio?“, što biste mu rekli, na osnovu ovog odlomka?

7. Je li hvalisanje isključeno iz tvog života (stih 27)? Navedi neke od stvari za koje si

najčešće kušan da se njima hvališ?

4:1-25 Presedan: Abraham

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

25

www.orjentacija.com

25


Naslijeđena grešna priroda

„Po prirodi” mi smo djeca gnjeva, izjavljuje apostol (Efežanima 2:3). Ta grešna priroda,

koju svi ljudi imaju po rođenju, je sposobnost da radimo stvari (dobre, neutralne ili loše)

koje nam nisu pohvalne u Božjim očima. Pismo je prepuno izjava o tome kako je ljudska

priroda pokvarena na mnogo načina. Njegov intelekt (2. Korinćanima 4:4, Rimljanima 1:28),

njegova savjest (1. Timoteju 4:2), njegova volja (Rimljanima 1:28), njegovo srce (Efežanima

4:18) i njegovo cijelo biće (Rimljanima 1:18–3:20) su pokvareni. Ovo se naziva doktrinom

potpune izopačenosti. Potpuna izopačenost ne znači da su djela svih ljudi izopačena

maksimalno koliko to mogu biti. Isto tako, to ne znači da će se svi ljudi prepustiti svim

mogućim oblicima grijeha, niti da osoba ne može cijeniti, pa čak i činiti dobra djela. To

znači da se pokvarenost uzrokovana grijehom odnosi na sve ljude i na sve dijelove svakog

čovjeka, tako da u zemaljskom čovjeku ne postoji ništa što bi mu moglo donijeti zaslugu u

Božjim očima (Charles Ryrie, A Survey of Bible Doctrine).

1. S obzirom na stihove 9-20, što Zakon čini?

2. S obzirom na stihove 9-20, što Zakon ne čini?

3. Rimljanima 3:21-30 sadrži jedno od najboljih objašnjenja opravdanja vjerom u cijeloj

Bibliji. Navedi neke od istina iz ovih stihova koje su tebi posebne ili važne.

4. Navedi neka pitanja koja ti se javljaju dok čitaš stihove 3:21-30? Što je tu nejasno? Ili

što ne razumiješ?

5. Na koji način se ova pravednost opisana u ovim stihovima razlikuje od pravednosti koja

je opisana u 2:7-10?

6. Mojsije, Ruta, David i Jeremija su svi živjeli prije Kristovog rođenja. Da vas netko pita,

„Kako ih je Bog spasio?“, što biste mu rekli, na osnovu ovog odlomka?

7. Je li hvalisanje isključeno iz tvog života (stih 27)? Navedi neke od stvari za koje si

najčešće kušan da se njima hvališ?

4:1-25 Presedan: Abraham

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

26

www.orjentacija.com

26

Zakopajmo dublje

1. Pročitaj Postanak 15:1-21. Obred prolaženja kroz nadvoje rasječene životinje je obred

kojim su ljudi na Bliskom istoku u antičko vrijeme sklapali saveze. Značenje obreda je

slijedeće: stranke koje sklapaju savez zazivaju kletvu na sebe prolazeći kroz rasječene

životinje jer time zapravo poručuju „Neka se ovo učini meni ako prekršim ovaj savez.“

Hebrejska riječ za „sklopiti savez“ doslovno znači „sasjeći savez“. Koju ulogu je Abraham

imao u ovom obredu sklapanja saveza?

2. Pročitaj Postanak 12:1-3. Ovo je predgovor savezu koji će Bog sklopiti s Abrahamom u

15. poglavlju. Što je Bog obećao Abrahamu?

3. Pročitaj Postanak 17:1-14. Koju ulogu je obrezanje imalo u savezu?

4. Pročitaj Ponovljeni zakon 3:16. Koju duhovnu stvarnost simbolizira obrezanje? Gdje si

već naišao na ovu ideju u Poslanici Rimljanima?


1. Glagol „uračunati se“ ponavlja se osam puta u prvih 12 stihova Rimljana 4. Pokušaj naći

svih 12 (potcrtaj ih ili ih nekako označi u svojoj Bibliji). Na osnovu čega je pravednost

uračunata Abrahamu?

2. Što uočavaš kad čitaš kako Pavao citira Davida u 4:7-8?

3. Prema stihovima 4:9-12, koji je odnos između obrezanja i pravednosti? (Na primjer,

pomaže li obrezanje da osoba postane pravedna? Ako ne, koja je onda uloga obrezanja?)

4. U stihovima 4:13-17 opet vidimo kako Zakon donosi gnjev. Pavao kaže da obećanje nije

po Zakonu, nego vjerom po milosti. Milost osigurava obećanje. Možeš li ti biti siguran da te

Bog prihvaća i da ćeš provesti vječnost s njim? Ako ne, što te priječi da budeš siguran? Ako

da, na čemu se temelji tvoja sigurnost?

5. Na koji način Abrahamov primjer iz stihova 4:18-21 tebi predstavlja ohrabrenje ili

izazov?

6. Na kraju poglavlja Pavao se opet vraća na to da se pravednost uračunava. Ne koristi tu

riječ u stihovima 12-21, ali ju opet koristi tri puta u stihovima 22, 23 i 24. Ovo nam služi kao

indikator ili pokazatelj da Pavao završava svoj argument. Kako ga završava? Koju osnovnu

ideju želi da zapamtiš?

7. Što ti činiš da bi se podsjetio da Bog tvoje grijehe ne računa protiv tebe? Što si govoriš

kako bi si pomogao da pustiš krivicu grijeha?

www.orjentacija.com

27

www.orjentacija.com

27

Zakopajmo dublje

1. Pročitaj Postanak 15:1-21. Obred prolaženja kroz nadvoje rasječene životinje je obred

kojim su ljudi na Bliskom istoku u antičko vrijeme sklapali saveze. Značenje obreda je

slijedeće: stranke koje sklapaju savez zazivaju kletvu na sebe prolazeći kroz rasječene

životinje jer time zapravo poručuju „Neka se ovo učini meni ako prekršim ovaj savez.“

Hebrejska riječ za „sklopiti savez“ doslovno znači „sasjeći savez“. Koju ulogu je Abraham

imao u ovom obredu sklapanja saveza?

2. Pročitaj Postanak 12:1-3. Ovo je predgovor savezu koji će Bog sklopiti s Abrahamom u

15. poglavlju. Što je Bog obećao Abrahamu?

3. Pročitaj Postanak 17:1-14. Koju ulogu je obrezanje imalo u savezu?

4. Pročitaj Ponovljeni zakon 3:16. Koju duhovnu stvarnost simbolizira obrezanje? Gdje si

već naišao na ovu ideju u Poslanici Rimljanima?


1. Glagol „uračunati se“ ponavlja se osam puta u prvih 12 stihova Rimljana 4. Pokušaj naći

svih 12 (potcrtaj ih ili ih nekako označi u svojoj Bibliji). Na osnovu čega je pravednost

uračunata Abrahamu?

2. Što uočavaš kad čitaš kako Pavao citira Davida u 4:7-8?

3. Prema stihovima 4:9-12, koji je odnos između obrezanja i pravednosti? (Na primjer,

pomaže li obrezanje da osoba postane pravedna? Ako ne, koja je onda uloga obrezanja?)

4. U stihovima 4:13-17 opet vidimo kako Zakon donosi gnjev. Pavao kaže da obećanje nije

po Zakonu, nego vjerom po milosti. Milost osigurava obećanje. Možeš li ti biti siguran da te

Bog prihvaća i da ćeš provesti vječnost s njim? Ako ne, što te priječi da budeš siguran? Ako

da, na čemu se temelji tvoja sigurnost?

5. Na koji način Abrahamov primjer iz stihova 4:18-21 tebi predstavlja ohrabrenje ili

izazov?

6. Na kraju poglavlja Pavao se opet vraća na to da se pravednost uračunava. Ne koristi tu

riječ u stihovima 12-21, ali ju opet koristi tri puta u stihovima 22, 23 i 24. Ovo nam služi kao

indikator ili pokazatelj da Pavao završava svoj argument. Kako ga završava? Koju osnovnu

ideju želi da zapamtiš?

7. Što ti činiš da bi se podsjetio da Bog tvoje grijehe ne računa protiv tebe? Što si govoriš

kako bi si pomogao da pustiš krivicu grijeha?

www.orjentacija.com

28

www.orjentacija.com

28

5:1-11 Mir donosi nadu i radost

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Razumijevanje opravdanja je ključno za čvrsto razumijevanje evanđelja. Koliko često se

riječ opravdanje pojavljuje u 3. i 4. poglavlju Rimljana (potcrtaj ili označi u svojoj Bibliji)?

2. Prema odlomku 5:1-2:

a. Koji je izvor našeg opravdanja?

b. Je li opravdanje svršena radnja ili trajna radnja koja se nastavlja

i dalje?

c. Koji su rezultati našeg opravdanja?

www.orjentacija.com

29

www.orjentacija.com

29

5:1-11 Mir donosi nadu i radost

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Razumijevanje opravdanja je ključno za čvrsto razumijevanje evanđelja. Koliko često se

riječ opravdanje pojavljuje u 3. i 4. poglavlju Rimljana (potcrtaj ili označi u svojoj Bibliji)?

2. Prema odlomku 5:1-2:

a. Koji je izvor našeg opravdanja?

b. Je li opravdanje svršena radnja ili trajna radnja koja se nastavlja

i dalje?

c. Koji su rezultati našeg opravdanja?

www.orjentacija.com

30

www.orjentacija.com

30


1. Grčki glagol kauchaomai znači ponositi se, hvaliti se, radovati se nečemu, slaviti radi

nečega. Upravo tu riječ Pavao upotrebljava u 3:27, u 4:2 i ovdje u 5. poglavlju.

Pavao tvrdi u 3:27 da princip vjere isključuje hvalisanje, dok princip djela na krivi način

potiče ponos (4:2). Hvalisanje na koje Pavao ovdje misli dolazi od ponosa zbog toga što smo

uspješno zadovoljili Božje standarde. U 5. poglavlju Pavao govori o ponosu pozitivno. Ne

naglašava hvalisanje u smislu da se hvalimo radi onoga što smo postigli, nego ponos u

smislu da se radujemo.

U odlomku 5:1-11 Pavao tri puta koristi „ponosimo se“. Nađi ta tri mjesta i zapiši što Pavao

kaže, čime se trebamo ponositi (radovati se).

2. Stihovi 1-2 su sažetak našeg radosnog ponosa. Polako i pažljivo razmisli o svakoj frazi u

ova dva stiha. Što ti ovdje daje razloga za radost?

3. Prema stihu 1, jesmo li opravdani (svršena radnja) ili i nadalje bivamo opravdavani

(trajna radnja)? Zašto je važno to jesmo li opravdani ili kontinuirano bivamo opravdavani?

4. Pavao kaže da se isto tako možemo ponositi, radovati se, klicati u nevoljama jer znamo

da će nas nevolje na kraju dovesti do nade. Opiši jedan ili dva primjera ovog procesa (stihovi

3 i 4) koji su se dogodili u tvome životu. (Pokušaj se sjetiti jednoga primjera gdje si stigao

tek na pola puta u tom procesu i jednoga primjera gdje si stigao do kraja procesa.)

5. Pavao kaže da nas naša nada ne razočarava jer u nadi imamo Božju ljubav. Iz ovih

stihova, kako znaš da te Bog voli?

6. U stihovima 6-12 Pavao se fokusira na osnove naše sigurnosti u vječni život sa Bogom.

Koje razloge Pavao daje za naše pouzdanje u sigurnost s Bogom?

7. Ponovno pročitaj ove stihove i vježbaj duhovni ponos. Ne ponos u svoj vlastiti duhovni

uspjeh, nego radost radi toga koliko te Bog voli i što je učinio za tebe. Polako čitaj ove

stihove u stavu molitve i slavi Boga i ponosi se u Isusu Kristu.

5:12-21 Razlog za mir

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

31

www.orjentacija.com

31


1. Grčki glagol kauchaomai znači ponositi se, hvaliti se, radovati se nečemu, slaviti radi

nečega. Upravo tu riječ Pavao upotrebljava u 3:27, u 4:2 i ovdje u 5. poglavlju.

Pavao tvrdi u 3:27 da princip vjere isključuje hvalisanje, dok princip djela na krivi način

potiče ponos (4:2). Hvalisanje na koje Pavao ovdje misli dolazi od ponosa zbog toga što smo

uspješno zadovoljili Božje standarde. U 5. poglavlju Pavao govori o ponosu pozitivno. Ne

naglašava hvalisanje u smislu da se hvalimo radi onoga što smo postigli, nego ponos u

smislu da se radujemo.

U odlomku 5:1-11 Pavao tri puta koristi „ponosimo se“. Nađi ta tri mjesta i zapiši što Pavao

kaže, čime se trebamo ponositi (radovati se).

2. Stihovi 1-2 su sažetak našeg radosnog ponosa. Polako i pažljivo razmisli o svakoj frazi u

ova dva stiha. Što ti ovdje daje razloga za radost?

3. Prema stihu 1, jesmo li opravdani (svršena radnja) ili i nadalje bivamo opravdavani

(trajna radnja)? Zašto je važno to jesmo li opravdani ili kontinuirano bivamo opravdavani?

4. Pavao kaže da se isto tako možemo ponositi, radovati se, klicati u nevoljama jer znamo

da će nas nevolje na kraju dovesti do nade. Opiši jedan ili dva primjera ovog procesa (stihovi

3 i 4) koji su se dogodili u tvome životu. (Pokušaj se sjetiti jednoga primjera gdje si stigao

tek na pola puta u tom procesu i jednoga primjera gdje si stigao do kraja procesa.)

5. Pavao kaže da nas naša nada ne razočarava jer u nadi imamo Božju ljubav. Iz ovih

stihova, kako znaš da te Bog voli?

6. U stihovima 6-12 Pavao se fokusira na osnove naše sigurnosti u vječni život sa Bogom.

Koje razloge Pavao daje za naše pouzdanje u sigurnost s Bogom?

7. Ponovno pročitaj ove stihove i vježbaj duhovni ponos. Ne ponos u svoj vlastiti duhovni

uspjeh, nego radost radi toga koliko te Bog voli i što je učinio za tebe. Polako čitaj ove

stihove u stavu molitve i slavi Boga i ponosi se u Isusu Kristu.

5:12-21 Razlog za mir

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

32

www.orjentacija.com

32

Zakopajmo dublje

1. Struktura ovog odlomka je pomalo čudna. Pavao započinje rečenicu u 12. stihu, ali ju ne

završava. Prekida svoju misao nakratko, ali se onda opet poslije vraća na nju. Možeš li

pronaći to mjesto u odlomku gdje Pavao završava digresiju koju je bio napravio i vraća se

svojoj početnoj misli iz stiha 12?

2. Koje poveznice uočavaš između ovog odlomka i prethodnog odlomka (5:1-11)?

3. Koje poveznice uočavaš između ovog odlomka i onoga što će doći u 6. poglavlju?


1. U ovom odlomku nalazimo usporedbu sličnosti i razlika između Adama i Krista. Po čemu

su Adam i Krist slični? Po čemu se razlikuju? Ako ti pomaže, napravi jednostavnu tabelu sa

dva stupca i tako ih uspoređuj.

2. Ovi stihovi su izazvali duboke teološke debate. Što ti misliš?

a. Kako je grijeh prešao na sve ljude?

b. Što znači da se “grijeh ne uračunava kad nema zakona?”

c. Ako se grijeh ne uračunava od Adama do Mojsija, kako je onda

vladala smrt?

d. Je li Adam odgovoran za posljedice moga grijeha ili sam ja

odgovoran?

e. Bez obzira na to možeš li odgovoriti na ova pitanja ili ne, misliš li

da razumiješ što Pavao hoće reći u stihovima 13 i 14?

3. Pavao pred nas stavlja sliku dvaju kraljevstava ili vladavina. Riječ vladati se pojavljuje

samo šest puta u Rimljanima, od toga pet puta u 5:12-21 i jednom u 6. poglavlju. Vladavina

jednoga vodi u smrt, a vladavina drugoga u život. Život i smrt su važni pojmovi za Pavla u

Rimljanima od 5. do 8. poglavlja.

Grijeh vlada smrću, ali milost vlada za vječni život:

Riječ smrt se u Rimljanima pojavljuje 22 puta, ali samo jednom izvan poglavlja 5-8 i to u

1:32. U poglavljima 5-8 riječ je jednolično raspoređena kroz cijeli tekst. Život (grč. zoe) se

isto tako često javlja u ovim poglavljima. Od 14 puta, koliko se riječ život pojavljuje u

Rimljanima, samo dva puta je to izvan poglavlja 5-8 (u 2:7 i 11:15).

Ako smrt shvaćamo ne samo kao konačni događaj na kraju ljudskog života, nego i kao

svo raspadanje i pokvarenost koji dovode do smrti, kako biste nekome opisali što to znači da

grijeh vlada u smrću? (Na koji način grijeh uzrokuje pokvarenost i propadanje?)

4. Stih 21 isto tako kaže da će milost po pravednosti vladati da bi donijela vječni život. Ako

vječni život shvaćamo ne samo kao konačni događaj ulaska u vječnost, nego i kao proces u

kome pravednost donosi dobrotu i vitalnost, kako biste opisali na koji to način milost vlada

po pravednosti? (Na koji način milost donosi više života ili pravi život ili ispravan život?)

www.orjentacija.com

33

www.orjentacija.com

33

Zakopajmo dublje

1. Struktura ovog odlomka je pomalo čudna. Pavao započinje rečenicu u 12. stihu, ali ju ne

završava. Prekida svoju misao nakratko, ali se onda opet poslije vraća na nju. Možeš li

pronaći to mjesto u odlomku gdje Pavao završava digresiju koju je bio napravio i vraća se

svojoj početnoj misli iz stiha 12?

2. Koje poveznice uočavaš između ovog odlomka i prethodnog odlomka (5:1-11)?

3. Koje poveznice uočavaš između ovog odlomka i onoga što će doći u 6. poglavlju?


1. U ovom odlomku nalazimo usporedbu sličnosti i razlika između Adama i Krista. Po čemu

su Adam i Krist slični? Po čemu se razlikuju? Ako ti pomaže, napravi jednostavnu tabelu sa

dva stupca i tako ih uspoređuj.

2. Ovi stihovi su izazvali duboke teološke debate. Što ti misliš?

a. Kako je grijeh prešao na sve ljude?

b. Što znači da se “grijeh ne uračunava kad nema zakona?”

c. Ako se grijeh ne uračunava od Adama do Mojsija, kako je onda

vladala smrt?

d. Je li Adam odgovoran za posljedice moga grijeha ili sam ja

odgovoran?

e. Bez obzira na to možeš li odgovoriti na ova pitanja ili ne, misliš li

da razumiješ što Pavao hoće reći u stihovima 13 i 14?

3. Pavao pred nas stavlja sliku dvaju kraljevstava ili vladavina. Riječ vladati se pojavljuje

samo šest puta u Rimljanima, od toga pet puta u 5:12-21 i jednom u 6. poglavlju. Vladavina

jednoga vodi u smrt, a vladavina drugoga u život. Život i smrt su važni pojmovi za Pavla u

Rimljanima od 5. do 8. poglavlja.

Grijeh vlada smrću, ali milost vlada za vječni život:

Riječ smrt se u Rimljanima pojavljuje 22 puta, ali samo jednom izvan poglavlja 5-8 i to u

1:32. U poglavljima 5-8 riječ je jednolično raspoređena kroz cijeli tekst. Život (grč. zoe) se

isto tako često javlja u ovim poglavljima. Od 14 puta, koliko se riječ život pojavljuje u

Rimljanima, samo dva puta je to izvan poglavlja 5-8 (u 2:7 i 11:15).

Ako smrt shvaćamo ne samo kao konačni događaj na kraju ljudskog života, nego i kao

svo raspadanje i pokvarenost koji dovode do smrti, kako biste nekome opisali što to znači da

grijeh vlada u smrću? (Na koji način grijeh uzrokuje pokvarenost i propadanje?)

4. Stih 21 isto tako kaže da će milost po pravednosti vladati da bi donijela vječni život. Ako

vječni život shvaćamo ne samo kao konačni događaj ulaska u vječnost, nego i kao proces u

kome pravednost donosi dobrotu i vitalnost, kako biste opisali na koji to način milost vlada

po pravednosti? (Na koji način milost donosi više života ili pravi život ili ispravan život?)

www.orjentacija.com

34

www.orjentacija.com

34

6:1-14 Milost i grijeh I

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Koji je cilj našeg krštenja u Krista? (Što Bog želi učiniti zbog našeg saveza sa Kristom?)

2. Potcrtaj zapovijedi iz stihova 6:11-13.

3. Koliko puta se u ovom odlomku 6:1-14 pojavljuje riječ mrtav, umrijeti ili smrt?

4. Usredotoči se na stih 14. Kako vidiš odnos između grijeha, milosti i zakona?

5. Pavao započinje ovaj odlomak sa pitanjem koje bi moglo doći od nekoga tko se protivi

milosti. „Da dalje ostanemo u grijehu da se poveća milost?“ Pavao odgovara protupitanjem.

„Mi koji umrijesmo grijehu, kako da još živimo u njemu?“ Od stiha 3 pa nadalje, Pavao

razvija taj svoj odgovor. Dakle, zašto vjernik koji je pod milošću neće griješiti, prema

Pavlovom obazloženju u 6:1-14?

www.orjentacija.com

35

www.orjentacija.com

35

6:1-14 Milost i grijeh I

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Koji je cilj našeg krštenja u Krista? (Što Bog želi učiniti zbog našeg saveza sa Kristom?)

2. Potcrtaj zapovijedi iz stihova 6:11-13.

3. Koliko puta se u ovom odlomku 6:1-14 pojavljuje riječ mrtav, umrijeti ili smrt?

4. Usredotoči se na stih 14. Kako vidiš odnos između grijeha, milosti i zakona?

5. Pavao započinje ovaj odlomak sa pitanjem koje bi moglo doći od nekoga tko se protivi

milosti. „Da dalje ostanemo u grijehu da se poveća milost?“ Pavao odgovara protupitanjem.

„Mi koji umrijesmo grijehu, kako da još živimo u njemu?“ Od stiha 3 pa nadalje, Pavao

razvija taj svoj odgovor. Dakle, zašto vjernik koji je pod milošću neće griješiti, prema

Pavlovom obazloženju u 6:1-14?

www.orjentacija.com

36

www.orjentacija.com

36


1. U kontekstu prve crkve, uobičajeno značenje riječi kršten je bilo krštenje vodom. Prema

stihovima 3 i 4, što je krštenje vodom trebalo simbolizirati?

2. Na koji način je vjernik u Kristu već umro?

3. Na koji način vjernik u Kristu još uvijek nije umro?

4. Stihovi 11-13 donose nam prve zapovjedi u Poslanici Rimljanima. Kako možeš sam sebe

prinijeti Bogu? Kako to konkretno izgleda?

5. Možeš li stvarno iskreno reći „Imam pobjedu nad grijehom?“ U kojim područjima osjećaš

da si oslobođen od grijeha? A u kojima osjećaš da još nemaš oslobođenje od grijeha?

6. Stih 11 kaže da sebe trebaš smatrati mrtvim grijehu. Dakle, jesi li mrtav grijehu ili nisi?

7. Kako se razlikuju zapovijedi da „smatramo sami sebe“ i da „prinesemo sami sebe“.

8. Kako bi izgledalo da primjenjuješ ove zapovijedi dok prolaziš kroz jedan svoj uobičajeni

dan? Što se treba dogoditi da bi se ti smatrao mrtvim grijehu i što se treba dogoditi da bi sebe

prinio kao oružje pravednosti?

6:15-23 Milost i grijeh II

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

37

www.orjentacija.com

37


1. U kontekstu prve crkve, uobičajeno značenje riječi kršten je bilo krštenje vodom. Prema

stihovima 3 i 4, što je krštenje vodom trebalo simbolizirati?

2. Na koji način je vjernik u Kristu već umro?

3. Na koji način vjernik u Kristu još uvijek nije umro?

4. Stihovi 11-13 donose nam prve zapovjedi u Poslanici Rimljanima. Kako možeš sam sebe

prinijeti Bogu? Kako to konkretno izgleda?

5. Možeš li stvarno iskreno reći „Imam pobjedu nad grijehom?“ U kojim područjima osjećaš

da si oslobođen od grijeha? A u kojima osjećaš da još nemaš oslobođenje od grijeha?

6. Stih 11 kaže da sebe trebaš smatrati mrtvim grijehu. Dakle, jesi li mrtav grijehu ili nisi?

7. Kako se razlikuju zapovijedi da „smatramo sami sebe“ i da „prinesemo sami sebe“.

8. Kako bi izgledalo da primjenjuješ ove zapovijedi dok prolaziš kroz jedan svoj uobičajeni

dan? Što se treba dogoditi da bi se ti smatrao mrtvim grijehu i što se treba dogoditi da bi sebe

prinio kao oružje pravednosti?

6:15-23 Milost i grijeh II

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

38

www.orjentacija.com

38

Zakopajmo dublje

1. Uoči kako Pavao ponavlja „Daleko od toga!“ On ovu frazu koristi deset puta u Poslanici

Rimljanima, a od toga četiri puta u poglavljima 6 i 7. Ta fraza se uvijek pojavljuje

neposredno nakon što je Pavao naveo pitanje upućeno od nekog imaginarnog protivnika.

Ako nađeš gdje se ova fraza pojavljuje u ova dva poglavlja i ako shvatiš pitanja koja se prije

ove fraze postavljaju, bit će ti lakše razumjeti što Pavao želi postići u 5-8. Nađi četiri mjesta

gdje se ova fraza pojavljuje u poglavljima 6 i 7.

2. Po čemu se pitaje iz stiha 6:15 razlikuje od pitanja iz stiha 6:1?

3. Koja ilustracija je upotrijebljena u stihovima 1-14, a koja u stihovima 15-23?


1. Što je iz ovog odlomka već sada za vjernika isinito?

2. Što iz ovog odlomka za vjernika još nije istinito?

3. Koja zapovijed se daje u ovom odlomku?

4. Stihovi 19 i 22 govore o posvećenju koje je rezultat prinošenja samoga sebe Bogu. Stih

5:1 kaže da smo već sada opravdani. Kako bi ti opisao odnos između opravdanja i

posvećenja?

5. Naredna dva pitanja će od tebe zahtijevati ozbiljno osobno promišljanje. Rezultat će biti

vrijedan truda. Ali možda ćeš se morati ustati, prošetati i porazgovarati sam sa sobom kako

bi došao do odgovora. Razmišljaj o tome što to znači biti u stanju ropstva grijehu. Smisli

barem tri primjera kada si iskusio ropstvo grijeha: jedan u odnosu na tvoj um, jedan u

odnosu na tvoje srce i jedan u odnosu na tvoje tijelo.

6. Razmišljaj o tome što to znači biti u stanju ropstva pravednosti. Na koji način si iskusio

dobrobiti kad si bio poslušan pravednosti? Smisli barem tri primjera: jedan u odnosu na tvoj

um, jedan u odnosu na tvoje srce i jedan u odnosu na tvoje tijelo.

7. Stih 6:23 lijepo sažima vladavinu dvaju kraljevstava koja su uspostavili Adam i Isus. Pod

Adamom dobivamo ono što zaslužimo. Kad se isplati plaća grijeha, rezultat je uvijek smrt.

Ali ako smo po vjeri prešli pod vlast Isusa, onda više ne dobivamo ono što smo zaslužili.

Umjesto toga, on nam daje milost, što rezultira vječnim životom. Znaš li zasigurno da si u

Kristu? Ako imalo sumnjaš, odmah se zaustavi i stavi svoje povjerenje u njega. Reci mu da

vjeruješ u njega, da je on platio kaznu smrti za tvoj grijeh i da ti nikakvo dobro djelo ne

možeš učiniti da bi zaslužio bilo što što on ima za ponuditi. Po vjeri mu reci da primaš

njegov milosni dar. Sada mu zahvali i slavi ga radi njegove milosti. Ako si siguran da si u

Kristu, slavi ga radi njegove milosti i zamoli ga da nastavi dobro djelo koje je započeo u tebi

kako bi te posvetio, da bi ti mogao iskusiti onaj život koji on ima za tebe.

www.orjentacija.com

39

www.orjentacija.com

39

Zakopajmo dublje

1. Uoči kako Pavao ponavlja „Daleko od toga!“ On ovu frazu koristi deset puta u Poslanici

Rimljanima, a od toga četiri puta u poglavljima 6 i 7. Ta fraza se uvijek pojavljuje

neposredno nakon što je Pavao naveo pitanje upućeno od nekog imaginarnog protivnika.

Ako nađeš gdje se ova fraza pojavljuje u ova dva poglavlja i ako shvatiš pitanja koja se prije

ove fraze postavljaju, bit će ti lakše razumjeti što Pavao želi postići u 5-8. Nađi četiri mjesta

gdje se ova fraza pojavljuje u poglavljima 6 i 7.

2. Po čemu se pitaje iz stiha 6:15 razlikuje od pitanja iz stiha 6:1?

3. Koja ilustracija je upotrijebljena u stihovima 1-14, a koja u stihovima 15-23?


1. Što je iz ovog odlomka već sada za vjernika isinito?

2. Što iz ovog odlomka za vjernika još nije istinito?

3. Koja zapovijed se daje u ovom odlomku?

4. Stihovi 19 i 22 govore o posvećenju koje je rezultat prinošenja samoga sebe Bogu. Stih

5:1 kaže da smo već sada opravdani. Kako bi ti opisao odnos između opravdanja i

posvećenja?

5. Naredna dva pitanja će od tebe zahtijevati ozbiljno osobno promišljanje. Rezultat će biti

vrijedan truda. Ali možda ćeš se morati ustati, prošetati i porazgovarati sam sa sobom kako

bi došao do odgovora. Razmišljaj o tome što to znači biti u stanju ropstva grijehu. Smisli

barem tri primjera kada si iskusio ropstvo grijeha: jedan u odnosu na tvoj um, jedan u

odnosu na tvoje srce i jedan u odnosu na tvoje tijelo.

6. Razmišljaj o tome što to znači biti u stanju ropstva pravednosti. Na koji način si iskusio

dobrobiti kad si bio poslušan pravednosti? Smisli barem tri primjera: jedan u odnosu na tvoj

um, jedan u odnosu na tvoje srce i jedan u odnosu na tvoje tijelo.

7. Stih 6:23 lijepo sažima vladavinu dvaju kraljevstava koja su uspostavili Adam i Isus. Pod

Adamom dobivamo ono što zaslužimo. Kad se isplati plaća grijeha, rezultat je uvijek smrt.

Ali ako smo po vjeri prešli pod vlast Isusa, onda više ne dobivamo ono što smo zaslužili.

Umjesto toga, on nam daje milost, što rezultira vječnim životom. Znaš li zasigurno da si u

Kristu? Ako imalo sumnjaš, odmah se zaustavi i stavi svoje povjerenje u njega. Reci mu da

vjeruješ u njega, da je on platio kaznu smrti za tvoj grijeh i da ti nikakvo dobro djelo ne

možeš učiniti da bi zaslužio bilo što što on ima za ponuditi. Po vjeri mu reci da primaš

njegov milosni dar. Sada mu zahvali i slavi ga radi njegove milosti. Ako si siguran da si u

Kristu, slavi ga radi njegove milosti i zamoli ga da nastavi dobro djelo koje je započeo u tebi

kako bi te posvetio, da bi ti mogao iskusiti onaj život koji on ima za tebe.

www.orjentacija.com

40

www.orjentacija.com

40

7:1-13 Milost i Zakon I

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Uočite da se na početku 7. poglavlja zapravo nastavljamo na Pavlov odgovor na pitanje

postavljeno u stihu 6:15. Na koji dio tog pitanja se on fokusirao u 6:16-23, a na koji se

fokusira u 7:1-6? (Možda će vam pomoći da razmišljate o grijehu, Zakonu i milosti na način

na koji su oni upotrijebljeni u 6:14.)

2. Već smo uočili frazu „Daleko od toga!“, koja se ponavlja. U poglavljima 6 i 7 postoji još

jedna fraza koja se ponavlja, a to je „Zar ne znate“. Ova fraza se pojavljuje tri puta kao uvod

u tri ilustracije koje Pavao koristi u ova tri odlomka: 6:1-14, 6:15-23 i 7:1-6. Što ova fraza

naglašava?

3. Odlomak 7:1-6 je nastavak odgovora na pitanje iz 6:15, ali isto tako, uvodi osnovnu temu

7. poglavlja, a to je odnos između Zakona i milosti. Pročitaj što je o Zakonu Pavao već rekao

u stihovima 3:20, 4:15 i 5:20. Što iz ovih stihova možeš naučiti o Zakonu?

4. Od kojih se ekstremnih pogleda na Zakon Pavao ograđuje u svome učenju u odlomku

7:7-13?

www.orjentacija.com

41

www.orjentacija.com

41

7:1-13 Milost i Zakon I

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Uočite da se na početku 7. poglavlja zapravo nastavljamo na Pavlov odgovor na pitanje

postavljeno u stihu 6:15. Na koji dio tog pitanja se on fokusirao u 6:16-23, a na koji se

fokusira u 7:1-6? (Možda će vam pomoći da razmišljate o grijehu, Zakonu i milosti na način

na koji su oni upotrijebljeni u 6:14.)

2. Već smo uočili frazu „Daleko od toga!“, koja se ponavlja. U poglavljima 6 i 7 postoji još

jedna fraza koja se ponavlja, a to je „Zar ne znate“. Ova fraza se pojavljuje tri puta kao uvod

u tri ilustracije koje Pavao koristi u ova tri odlomka: 6:1-14, 6:15-23 i 7:1-6. Što ova fraza

naglašava?

3. Odlomak 7:1-6 je nastavak odgovora na pitanje iz 6:15, ali isto tako, uvodi osnovnu temu

7. poglavlja, a to je odnos između Zakona i milosti. Pročitaj što je o Zakonu Pavao već rekao

u stihovima 3:20, 4:15 i 5:20. Što iz ovih stihova možeš naučiti o Zakonu?

4. Od kojih se ekstremnih pogleda na Zakon Pavao ograđuje u svome učenju u odlomku

7:7-13?

www.orjentacija.com

42

www.orjentacija.com

42


1. Koja je osnovna ilustracija odlomka 7:1-6? Što Pavao time želi reći?

2. Stih 7:5 kaže da, dok smo bili u tijelu, grešne su strasti, koje Zakon čini djelatnima,

djelovale u nama. Grčka riječ za tijelo ovdje je sarks. To doslovno znači meso ili tijelo.

Ljudsko tijelo u svom izvornom stanju nije bilo grešno. Isus Krist je došao u tijelu/sarks

(Rimljanima 1:3). Ali u ovim poglavljima Pavao govori o slabosti ljudskog tijela. Kada se

riječ sarks pojavljuje u 6:19, hrvatski prevoditelj Rupčić niti ne prevodi doslovno „slabosti

vašeg tijela“ nego kaže „vaše ljudske slabosti“. Kako bi ti definirao „tijelo“ u kontekstu kako

ga Pavao koristi u stihu 7:5?

3. Pavao od 7. do 9. poglavlja pokazuje na koji način Zakon daje spoznaju grijeha. Opiši

iskustvo iz svoga života kada ti je bilo rečeno da je nešto zabranjeno ili da nešto ne smiješ i

sama spoznaja te činjenice da to ne smiješ ili da je zabranjeno te motivirala da učiniš baš to

što ti je rečeno da ne činiš.

4. Jesi li ikada doživio ovakvu reakciju od male djece? Što je to što tjera malu djecu da žele

činiti ono što im je rečeno da ne smiju?

5. S obzirom na stihove 7-13, što Pavao želi da znamo o Zakonu?

6. Je li Pavao protiv Zakona ili za Zakon? Što mislite, zašto je Pavlu tako važno da mi na

Zakon gledamo na ispravan način?

7. Po stihu 7:6, koja je razlika ako služimo u Duhu ili ako služimo u slovu?

7:14-25 Milost i Zakon II

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

43

www.orjentacija.com

43


1. Koja je osnovna ilustracija odlomka 7:1-6? Što Pavao time želi reći?

2. Stih 7:5 kaže da, dok smo bili u tijelu, grešne su strasti, koje Zakon čini djelatnima,

djelovale u nama. Grčka riječ za tijelo ovdje je sarks. To doslovno znači meso ili tijelo.

Ljudsko tijelo u svom izvornom stanju nije bilo grešno. Isus Krist je došao u tijelu/sarks

(Rimljanima 1:3). Ali u ovim poglavljima Pavao govori o slabosti ljudskog tijela. Kada se

riječ sarks pojavljuje u 6:19, hrvatski prevoditelj Rupčić niti ne prevodi doslovno „slabosti

vašeg tijela“ nego kaže „vaše ljudske slabosti“. Kako bi ti definirao „tijelo“ u kontekstu kako

ga Pavao koristi u stihu 7:5?

3. Pavao od 7. do 9. poglavlja pokazuje na koji način Zakon daje spoznaju grijeha. Opiši

iskustvo iz svoga života kada ti je bilo rečeno da je nešto zabranjeno ili da nešto ne smiješ i

sama spoznaja te činjenice da to ne smiješ ili da je zabranjeno te motivirala da učiniš baš to

što ti je rečeno da ne činiš.

4. Jesi li ikada doživio ovakvu reakciju od male djece? Što je to što tjera malu djecu da žele

činiti ono što im je rečeno da ne smiju?

5. S obzirom na stihove 7-13, što Pavao želi da znamo o Zakonu?

6. Je li Pavao protiv Zakona ili za Zakon? Što mislite, zašto je Pavlu tako važno da mi na

Zakon gledamo na ispravan način?

7. Po stihu 7:6, koja je razlika ako služimo u Duhu ili ako služimo u slovu?

7:14-25 Milost i Zakon II

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

44

www.orjentacija.com

44

Zakopajmo dublje

1. Pavao tri puta ponavlja ove četiri tvrdnje: Ja sam od tijela, Želim dobro, Činim zlo i Ne

činim to ja, nego grijeh. Podijeli ovaj odlomak u tri dijela. Svaki dio će sadržavati sve ove

četiri tvrdnje. Pronađi svaku tvrdnju u sva svoja tri dijela.

2. Među evanđeoskim kršćanima se već dugo debatira o tome govori li Pavao ovdje sa

pozicije kršćanina ili nekršćanina. Još jedno pitanje je govori li Pavao u 7. poglavlju čisto

autobiografski ili pak generalizira svoja iskustva iz prošlosti da bi dokazao ono što želi reći.

Što vas u tekstu navodi da zaključite da govori s pozicije nekršćanina? Što vas navodi da

zaključite da govori s pozicije kršćanina? (Pomoć: ako vas tragovi koje nađete dovedu do

jasnog zaključka s koje pozicije Pavao govori, onda ste nešto previdjeli. Nastavite tražiti.)

3. Na kraju, opisuje li iskustvo iz 7. poglavlja iskustvo kršćanina ili nekršćanina je pitanje

konteksta. Ako uzmete u obzir poglavlja 5-8, što mislite, koja je Pavlova osnovna poruka tog

dijela Poslanice? Pa čak uzevši u obzir i uži kontekst poglavlja 6 i 7, što zaključujete, što

Pavao ovdje želi reći ili dokazati?


1. Prepoznajete li sebe u ovim stihovima? Na koji način?

2. U stihovima 7:14-16 Pavao opisuje nesposobnost svoga tijela da čini dobro koje želi

činiti. Pavao ovu tvrdnju ponavlja još dva puta u 7:17-25. Ono što želi postići ovim

ponavljanjem tri puta je to da pokaže potpunu čovječju obuzetost nesposobnošću da čini

dobro koje želi činiti. Kako se nevjernik može s ovim poistovijetiti?

3. Kako se vjernik može s ovim poistovijetiti?

4. Glavni fokus Pavlove teme kroz cijelo 7. poglavlje je Zakon. Što govori o Zakonu ovdje

u 7:14-25?

5. Što znači kad Pavao kaže u 7:20, „Ne činim to više ja, nego grijeh koji stanuje u meni“?

Znači li to da ja više nisam odgovoran? Što Pavao ovdje želi reći?

6. Zamisli dva zakona: zakon tvoga uma i zakon grijeha. Što ta dva zakon govore jedan

drugome? Kako bi opisao borbu u sebi?

7. Hvala Bogu po Isusu Kristu, Gospodinu našemu! Provedi neko vrijeme u molitvi

zahvaljujući Kristu što te oslobodio od vlasti grijeha, pa čak i ako je borba još uvijek

prisutna!

www.orjentacija.com

45

www.orjentacija.com

45

Zakopajmo dublje

1. Pavao tri puta ponavlja ove četiri tvrdnje: Ja sam od tijela, Želim dobro, Činim zlo i Ne

činim to ja, nego grijeh. Podijeli ovaj odlomak u tri dijela. Svaki dio će sadržavati sve ove

četiri tvrdnje. Pronađi svaku tvrdnju u sva svoja tri dijela.

2. Među evanđeoskim kršćanima se već dugo debatira o tome govori li Pavao ovdje sa

pozicije kršćanina ili nekršćanina. Još jedno pitanje je govori li Pavao u 7. poglavlju čisto

autobiografski ili pak generalizira svoja iskustva iz prošlosti da bi dokazao ono što želi reći.

Što vas u tekstu navodi da zaključite da govori s pozicije nekršćanina? Što vas navodi da

zaključite da govori s pozicije kršćanina? (Pomoć: ako vas tragovi koje nađete dovedu do

jasnog zaključka s koje pozicije Pavao govori, onda ste nešto previdjeli. Nastavite tražiti.)

3. Na kraju, opisuje li iskustvo iz 7. poglavlja iskustvo kršćanina ili nekršćanina je pitanje

konteksta. Ako uzmete u obzir poglavlja 5-8, što mislite, koja je Pavlova osnovna poruka tog

dijela Poslanice? Pa čak uzevši u obzir i uži kontekst poglavlja 6 i 7, što zaključujete, što

Pavao ovdje želi reći ili dokazati?


1. Prepoznajete li sebe u ovim stihovima? Na koji način?

2. U stihovima 7:14-16 Pavao opisuje nesposobnost svoga tijela da čini dobro koje želi

činiti. Pavao ovu tvrdnju ponavlja još dva puta u 7:17-25. Ono što želi postići ovim

ponavljanjem tri puta je to da pokaže potpunu čovječju obuzetost nesposobnošću da čini

dobro koje želi činiti. Kako se nevjernik može s ovim poistovijetiti?

3. Kako se vjernik može s ovim poistovijetiti?

4. Glavni fokus Pavlove teme kroz cijelo 7. poglavlje je Zakon. Što govori o Zakonu ovdje

u 7:14-25?

5. Što znači kad Pavao kaže u 7:20, „Ne činim to više ja, nego grijeh koji stanuje u meni“?

Znači li to da ja više nisam odgovoran? Što Pavao ovdje želi reći?

6. Zamisli dva zakona: zakon tvoga uma i zakon grijeha. Što ta dva zakon govore jedan

drugome? Kako bi opisao borbu u sebi?

7. Hvala Bogu po Isusu Kristu, Gospodinu našemu! Provedi neko vrijeme u molitvi

zahvaljujući Kristu što te oslobodio od vlasti grijeha, pa čak i ako je borba još uvijek

prisutna!

www.orjentacija.com

46

www.orjentacija.com

46

8:1-17 Duh života I

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Gdje se zadnji put pojavila riječ osuda (pomoć: pogledaj u 5. poglavlje)?

2. Pročitaj kraj 5. poglavlja i početak 8. poglavlja. Uoči da 8. poglavlje nastavlja tamo gdje je 5.

poglavlje stalo, samo što se sada spominje i uloga Duha Svetoga. Što se dogodilo između poglavlja 5

i 8? Drugim riječima, što je glavna tema poglavlja 6 i 7?

3. Uoči da se opet javlja naglasak na riječima život i smrt. Potcrtaj riječi život i smrt u ovom

odjeljku (8:1-17).

4. Što misliš, zašto Pavao u 17 stihu spominje patnju (trpljenje)?

www.orjentacija.com

47

www.orjentacija.com

47

8:1-17 Duh života I

Osobno promatranje







Zakopajmo dublje

1. Gdje se zadnji put pojavila riječ osuda (pomoć: pogledaj u 5. poglavlje)?

2. Pročitaj kraj 5. poglavlja i početak 8. poglavlja. Uoči da 8. poglavlje nastavlja tamo gdje je 5.

poglavlje stalo, samo što se sada spominje i uloga Duha Svetoga. Što se dogodilo između poglavlja 5

i 8? Drugim riječima, što je glavna tema poglavlja 6 i 7?

3. Uoči da se opet javlja naglasak na riječima život i smrt. Potcrtaj riječi život i smrt u ovom

odjeljku (8:1-17).

4. Što misliš, zašto Pavao u 17 stihu spominje patnju (trpljenje)?

www.orjentacija.com

48

www.orjentacija.com

48


1. Raduj se! Sad, dakle, nema više nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu! Pažljivo

promotri stihove 1-4. Što uočavaš? Što ti u ovim stihovima donosi radost? Koja pitanja ti se

nameću?

2. Stih 4. Što misliš, kako je pravedni zahtjev Zakona ispunjen u nama?

3. Ako su dva kraljevstva iz 5. poglavlja bila vlast Adama i vlast Kristova, koje dvije riječi

bi ti izabrao da opišeš dvije vlasti opisane u 8:1-17?

4. U 8:5-11, što možeš reći o onome koji živi po tijelu?

5. U 8:5-11, što možeš reći o onome koji živi po Duhu?

6. Ako si povjerovao u Krista, živi li u tebi Duh Sveti? (Drugim riječima, može li Duh ne

živjeti u osobi koja je povjerovala u Krista?)

7. Kako bi ti opisao sam sebe? Kao onoga koji živi po tijelu ili po Duhu?

8. Sjeti se nekih svojih dužnosti koje imaš trenutno u životu? Što to znači biti dužan

(obavezan) da živiš po Duhu?

9. Razmisli o stihu 8:15. Kako bi to izgledalo ili kako bi se osjećao da si primio duha

ropstva? Zašto bi strah bio prisutan?

10. Zašto nema straha u Duhu kojega si ti primio?

8:18-30 Duh života II

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

49

www.orjentacija.com

49


1. Raduj se! Sad, dakle, nema više nikakve osude onima koji su u Kristu Isusu! Pažljivo

promotri stihove 1-4. Što uočavaš? Što ti u ovim stihovima donosi radost? Koja pitanja ti se

nameću?

2. Stih 4. Što misliš, kako je pravedni zahtjev Zakona ispunjen u nama?

3. Ako su dva kraljevstva iz 5. poglavlja bila vlast Adama i vlast Kristova, koje dvije riječi

bi ti izabrao da opišeš dvije vlasti opisane u 8:1-17?

4. U 8:5-11, što možeš reći o onome koji živi po tijelu?

5. U 8:5-11, što možeš reći o onome koji živi po Duhu?

6. Ako si povjerovao u Krista, živi li u tebi Duh Sveti? (Drugim riječima, može li Duh ne

živjeti u osobi koja je povjerovala u Krista?)

7. Kako bi ti opisao sam sebe? Kao onoga koji živi po tijelu ili po Duhu?

8. Sjeti se nekih svojih dužnosti koje imaš trenutno u životu? Što to znači biti dužan

(obavezan) da živiš po Duhu?

9. Razmisli o stihu 8:15. Kako bi to izgledalo ili kako bi se osjećao da si primio duha

ropstva? Zašto bi strah bio prisutan?

10. Zašto nema straha u Duhu kojega si ti primio?

8:18-30 Duh života II

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

50

www.orjentacija.com

50

Zakopajmo dublje

1. Gdje se slava spominje u ovom odjeljku? Potcrtaj! Čija je to slava? Što ovdje učiš o

slavi?

2. Tri puta se u ovom odjeljku pojavljuje „uzdisanje“. Potcrtaj ih!

3. Jesmo li mi već posinjeni (postali sinovi) (8:15) ili još nismo posinjeni (8:23)? Jesmo li

već otkupljeni (3:24) ili još nismo otkupljeni (8:23)? Kako bi objasnio to „već“, ali „još

uvijek ne“?

4. Kako teče proces našeg predodređenja (predestinacije) u stihovima 8:29-30?

5. Da bi počeo razvijati svoju osobnu praktičnu teologiju trpljenja, napravi popis svih istina

u ovom odlomku koje se odnose na trpljenje. (Možeš se vratiti i na odlomak 5:1-11, koji isto

tako govori o slavi, nadi i trpljenju.)


1. Pavao je završio zadnji odlomak kojeg smo gledali s tvrdnjom da će Kristovi baštinici

trpjeti. Mi kao kršćani često imamo vrlo slabu teologiju trpljenja. Ponekada razvijamo i

promoviramo ideju pobjedničkog kršćanskog života u kome nema mjesta za patnje i

trpljenje. A nekada odlazimo u drugu krajnost i pronalazimo svoju vrijednost u našim

patnjama. Jedna od stvari u kojima će nam Rimljanima 8:18-25 pomoći je to da će nas

usmjeriti prema pravom kršćanskom pogledu na patnju.

Kako bi ti opisao Pavlovo viđenje patnje u stihu 18?

(Dok čitaš taj stih, imaj na umu da ga nije napisao neki sveučilišni profesor koji nikada nije

napustio udobnost svoga ureda, nego apostol Pavao koji je proživio ove riječi: „Od Židova

primio sam pet puta po četrdeset manje jednu. Triput sam bio šiban, jednom kamenovan,

triput doživio brodolom, jednu noć i dan proveo sam u bezdanu. Česta putovanja, pogibli od

rijeka, pogibli od razbojnika, pogibli od sunarodnjaka, pogibli od pogana, pogibli u gradu,

pogibli u pustinji, pogibli na moru, pogibli od lažne braće; u trudu i naporu, često u

nespavanju, u gladu i žeđi, često u postovima, u studeni i golotinji! Osim toga, uz drugo,

salijetanje svakodnevno, briga za sve crkve. Tko je slab, a ja da ne budem slab? Tko se

sablažnjuje, a ja da ne izgaram?“)

2. Razmisli o 8:18-22. Kako bi opisao patnju radi koje stvorenje uzdiše?

3. Razmisli o istim stihovima i odgovori, čemu se stvorenje ima nadati i radovati?

4. Razmisli o 8:23-25. Ne uzdiše samo stvorenje, nego i mi koji smo od Duha. Što nas kao

vjernike može natjerati da uzdišemo?

5. Čemu se ti jako veseliš?

6. Tko uzdiše u 8:26-28?

www.orjentacija.com

51

www.orjentacija.com

51

Zakopajmo dublje

1. Gdje se slava spominje u ovom odjeljku? Potcrtaj! Čija je to slava? Što ovdje učiš o

slavi?

2. Tri puta se u ovom odjeljku pojavljuje „uzdisanje“. Potcrtaj ih!

3. Jesmo li mi već posinjeni (postali sinovi) (8:15) ili još nismo posinjeni (8:23)? Jesmo li

već otkupljeni (3:24) ili još nismo otkupljeni (8:23)? Kako bi objasnio to „već“, ali „još

uvijek ne“?

4. Kako teče proces našeg predodređenja (predestinacije) u stihovima 8:29-30?

5. Da bi počeo razvijati svoju osobnu praktičnu teologiju trpljenja, napravi popis svih istina

u ovom odlomku koje se odnose na trpljenje. (Možeš se vratiti i na odlomak 5:1-11, koji isto

tako govori o slavi, nadi i trpljenju.)


1. Pavao je završio zadnji odlomak kojeg smo gledali s tvrdnjom da će Kristovi baštinici

trpjeti. Mi kao kršćani često imamo vrlo slabu teologiju trpljenja. Ponekada razvijamo i

promoviramo ideju pobjedničkog kršćanskog života u kome nema mjesta za patnje i

trpljenje. A nekada odlazimo u drugu krajnost i pronalazimo svoju vrijednost u našim

patnjama. Jedna od stvari u kojima će nam Rimljanima 8:18-25 pomoći je to da će nas

usmjeriti prema pravom kršćanskom pogledu na patnju.

Kako bi ti opisao Pavlovo viđenje patnje u stihu 18?

(Dok čitaš taj stih, imaj na umu da ga nije napisao neki sveučilišni profesor koji nikada nije

napustio udobnost svoga ureda, nego apostol Pavao koji je proživio ove riječi: „Od Židova

primio sam pet puta po četrdeset manje jednu. Triput sam bio šiban, jednom kamenovan,

triput doživio brodolom, jednu noć i dan proveo sam u bezdanu. Česta putovanja, pogibli od

rijeka, pogibli od razbojnika, pogibli od sunarodnjaka, pogibli od pogana, pogibli u gradu,

pogibli u pustinji, pogibli na moru, pogibli od lažne braće; u trudu i naporu, često u

nespavanju, u gladu i žeđi, često u postovima, u studeni i golotinji! Osim toga, uz drugo,

salijetanje svakodnevno, briga za sve crkve. Tko je slab, a ja da ne budem slab? Tko se

sablažnjuje, a ja da ne izgaram?“)

2. Razmisli o 8:18-22. Kako bi opisao patnju radi koje stvorenje uzdiše?

3. Razmisli o istim stihovima i odgovori, čemu se stvorenje ima nadati i radovati?

4. Razmisli o 8:23-25. Ne uzdiše samo stvorenje, nego i mi koji smo od Duha. Što nas kao

vjernike može natjerati da uzdišemo?

5. Čemu se ti jako veseliš?

6. Tko uzdiše u 8:26-28?

www.orjentacija.com

52

www.orjentacija.com

52

7. Razmisli kako tekst to sve zajedno povezuje! Stvorenje uzdiše u svojim mukama. Mi kao

vjernici uzdišemo u svojim mukama. Božji Duh Sveti uzdiše u Njegovim mukama. To jest,

Duh Sveti u tebi doživljava tvoje patnje i njegovo srce pati zajedno s tobom i uzdiše za tebe.

To i nije tako iznenađujuće ako se sjetimo da je Sin Božji iskusio patnju na svojoj koži

(8:17), pa je i umro za nas iz svoje velike ljubavi prema nama (5:8).

Što tebi osobno znači činjenica da Duh uzdiše zajedno s tobom u tvojim patnjama?

8. Kako ti 8:28 pomaže ili predstavlja izazov u tvom shvaćanju patnje?

9. Još ćemo govoriti o teološkim problemima predestinacije u 9. poglavlju. Pavao se tim pitanjima

ovdje ne zabrinjava. Razlog zašto on uopće spominje naše predodređenje je iz njegove pastirske

brige. On ga ne pokušava objasniti niti potkrijepiti. Koristi ga za naše ohrabrenje.

Što je Bog predodredio za tebe?

10. Kako ti Božje predodređenje daje nadu u borbi da živiš za njega u ovome svijetu?

8:31-39 Predivna sigurnost

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

53

www.orjentacija.com

53

7. Razmisli kako tekst to sve zajedno povezuje! Stvorenje uzdiše u svojim mukama. Mi kao

vjernici uzdišemo u svojim mukama. Božji Duh Sveti uzdiše u Njegovim mukama. To jest,

Duh Sveti u tebi doživljava tvoje patnje i njegovo srce pati zajedno s tobom i uzdiše za tebe.

To i nije tako iznenađujuće ako se sjetimo da je Sin Božji iskusio patnju na svojoj koži

(8:17), pa je i umro za nas iz svoje velike ljubavi prema nama (5:8).

Što tebi osobno znači činjenica da Duh uzdiše zajedno s tobom u tvojim patnjama?

8. Kako ti 8:28 pomaže ili predstavlja izazov u tvom shvaćanju patnje?

9. Još ćemo govoriti o teološkim problemima predestinacije u 9. poglavlju. Pavao se tim pitanjima

ovdje ne zabrinjava. Razlog zašto on uopće spominje naše predodređenje je iz njegove pastirske

brige. On ga ne pokušava objasniti niti potkrijepiti. Koristi ga za naše ohrabrenje.

Što je Bog predodredio za tebe?

10. Kako ti Božje predodređenje daje nadu u borbi da živiš za njega u ovome svijetu?

8:31-39 Predivna sigurnost

Osobno promatranje







www.orjentacija.com

54

www.orjentacija.com

54

Zakopajmo dublje

1. Niže, u pitanju br. 4, pogledaj četiri primjera kako Pavao opisuje naš novi položaj u

Kristu. Što bi bila suprotnost za svaki od ovih primjera? Na primjer, ako nismo u Duhu onda

smo u _________?

2. Vrati se na stih 8:30. Gdje se proces posvećenja uklapa u slijed od predodređenja do dana

kada ćemo biti proslavljeni?

3. Zašto je svaki pojedini korak u tom slijedu naveden u prošlom vremenu?

4. Znanje dobivamo kroz svoje subjektivno iskustvo i kroz objektivne činjenice. Kristova

ljubav se već pojavila kao tema u poglavlju 5:1-11. Što ti u tim stihovima daje subjektivni

dokaz Kristove ljubavi? A koji je objektivni dokaz Kristove ljubavi?


1. Kako bi ti odgovorio na slijedeća pitanja:

8:31 Ako je Bog za nas, tko će biti protiv nas?

8:32 On koji čak nije poštedio vlastitog Sina, već ga predao za sve nas, kako nam neće

dati sve ostalo s njime?

8:33 Tko će podići tužbu protiv izabranika Božjih?

8:33-34 Bog je onaj koji opravdava; tko će ih osuditi?

8:35 Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove?

2. Što ti je ohrabrujuće ili uzbudljivo kad čitaš ovaj tekst?

3. Navedi situaciju ili vrijeme kad si se osjećao najviše udaljen od Božje ljubavi? Probaj se

sjetiti konkretnih primjera vremena u svom životu kad si se osjećao daleko od Boga.

4. U poglavljima 5-8 Pavao uvjerava vjernike u Rimu u predivnu sigurnost koja se ne

temelji na onome što oni čine za Krista, nego na njihovom položaju u Kristu. Istina je da mi

imamo udjela u svome posvećenju (6:19). Na primjer, vidjeli smo u 6. poglavlju da se po

vjeri trebamo smatrati mrtvima grijehu i da trebamo sebe prinijeti kao oružje pravednosti.

No naše opravdanje ovisi u potpunosti o onome što je Krist već učinio za nas i o tome jesmo

li mi vjerom primili njegovu milost. Kad primimo Božju milost u Kristu, postavljeni smo u

novi položaj u Kristu. Imamo mir s njim (5:1). Pavao sve od petoga pa do kraja osmoga

poglavlja naglašava taj novi položaj u Kristu na slijedeće načine: „k ovoj milosti u kojoj se

nalazimo“ (5:2), „pod Kristovom vlašću“ (5:17), „kršteni u Krista“ (6:3) i „biti u

Duhu“ (8:9).

Zbog naše pozicije u Kristu, sigurni smo i u Božju ljubav i u naše vječno spasenje. Koje još

istine iz odlomka 8:31-39 podupiru sigurnost da vjernici ne mogu izgubiti svoj vječni život

kojega su dobili zbog svojeg položaja u Kristu?

5. Zaustavi se sada i moli se kroz ovaj odlomak, slaveći Gospodina za predivnu milost koju

imaš u Kristu Isusu.

6. Napiši pjesmu o ovom odlomku!

www.orjentacija.com

55

www.orjentacija.com

55

Zakopajmo dublje

1. Niže, u pitanju br. 4, pogledaj četiri primjera kako Pavao opisuje naš novi položaj u

Kristu. Što bi bila suprotnost za svaki od ovih primjera? Na primjer, ako nismo u Duhu onda

smo u _________?

2. Vrati se na stih 8:30. Gdje se proces posvećenja uklapa u slijed od predodređenja do dana

kada ćemo biti proslavljeni?

3. Zašto je svaki pojedini korak u tom slijedu naveden u prošlom vremenu?

4. Znanje dobivamo kroz svoje subjektivno iskustvo i kroz objektivne činjenice. Kristova

ljubav se već pojavila kao tema u poglavlju 5:1-11. Što ti u tim stihovima daje subjektivni

dokaz Kristove ljubavi? A koji je objektivni dokaz Kristove ljubavi?


1. Kako bi ti odgovorio na slijedeća pitanja:

8:31 Ako je Bog za nas, tko će biti protiv nas?

8:32 On koji čak nije poštedio vlastitog Sina, već ga predao za sve nas, kako nam neće

dati sve ostalo s njime?

8:33 Tko će podići tužbu protiv izabranika Božjih?

8:33-34 Bog je onaj koji opravdava; tko će ih osuditi?

8:35 Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove?

2. Što ti je ohrabrujuće ili uzbudljivo kad čitaš ovaj tekst?

3. Navedi situaciju ili vrijeme kad si se osjećao najviše udaljen od Božje ljubavi? Probaj se

sjetiti konkretnih primjera vremena u svom životu kad si se osjećao daleko od Boga.

4. U poglavljima 5-8 Pavao uvjerava vjernike u Rimu u predivnu sigurnost koja se ne

temelji na onome što oni čine za Krista, nego na njihovom položaju u Kristu. Istina je da mi

imamo udjela u svome posvećenju (6:19). Na primjer, vidjeli smo u 6. poglavlju da se po

vjeri trebamo smatrati mrtvima grijehu i da trebamo sebe prinijeti kao oružje pravednosti.

No naše opravdanje ovisi u potpunosti o onome što je Krist već učinio za nas i o tome jesmo

li mi vjerom primili njegovu milost. Kad primimo Božju milost u Kristu, postavljeni smo u

novi položaj u Kristu. Imamo mir s njim (5:1). Pavao sve od petoga pa do kraja osmoga

poglavlja naglašava taj novi položaj u Kristu na slijedeće načine: „k ovoj milosti u kojoj se

nalazimo“ (5:2), „pod Kristovom vlašću“ (5:17), „kršteni u Krista“ (6:3) i „biti u

Duhu“ (8:9).

Zbog naše pozicije u Kristu, sigurni smo i u Božju ljubav i u naše vječno spasenje. Koje još

istine iz odlomka 8:31-39 podupiru sigurnost da vjernici ne mogu izgubiti svoj vječni život

kojega su dobili zbog svojeg položaja u Kristu?

5. Zaustavi se sada i moli se kroz ovaj odlomak, slaveći Gospodina za predivnu milost koju

imaš u Kristu Isusu.

6. Napiši pjesmu o ovom odlomku!

www.orjentacija.com

56

www.orjentacija.com

56

Dodatak

Novinarska pitanja

Svaki dobar novinar promatra situaciju tako da ju analizira pomoću ovih šest pitanja: tko,

što, gdje, zašto, kada, čemu.

Ova pitanja mogu se postaviti na razne načine. Treba ti samo malo kreativnosti i iskustva.

Dakle, počni s vježbom!

Na primjer, uzmimo pitanje tko i postavimo ga u odnosu na odlomak Rimljanima 1:1-7.

Tko piše Poslanicu Rimljanima? Kome je Poslanica upućena? O kome se govori? Tko je

David kojeg Pavao spominje?

Možeš nastaviti sa pitanjem što ili prijeći na neko drugo pitanje. Na primjer:

Što znam o Pavlu? Što je sluga? Što znači biti određen (drugi prijevod: odlučen) za

evanđelje Božje? Što je poganin? Što je barbar?

Ako se stavimo u ulogu novinara (ili trogodišnjeg djeteta), pitanje zašto može biti gotovo

neiscrpno: Zašto Pavao naziva samog sebe slugom? Zašto se naziva slugom Krista Isusa?

Zašto spominje Davida u vezi sa Isusom? Zašto spominje uskrsnuće? Zašto govori o

poslušnosti vjere? Zašto je upoće napisao ovo pismo? Zašto ih naziva svetima? Zašto kaže

da su pozvani? Zašto...?

Nećeš od svih ovih pitanja dobiti rezultat. Na neka nećeš moći odgovoriti. Ali to je u redu.

Cilj je da ti se mozak aktivira u avanturi promatranja Božje riječi.

Primjer izrade rečeničnog dijagrama

Na daj da te uplaši izraz rečenični dijagram. Ovo nije tehnički gramatički dijagram koji si

možda učio u srednjoj školi. Cilj je vrlo jednostavan. Poslanica Rimljanima sastoji se od

dijelova koji se sastoje od paragrafa koji se sastoje od rečenica koje se sastoje od fraza i

riječi. Rečenični dijagram ti pomaže da se fokusiraš na osnovno značenje koje se nalazi u

frazama i riječima. Izrada rečeničnog dijagrama će ti pomoći da razlomiš dugačke rečenice i

da bolje promotriš ono što se govori, tako da možeš pratiti tijek misli u odlomku.

Uzmimo za primjer Rimljanima 1:1-7.

1

Pavao, sluga Krista Isusa, pozvan za apostola, određen za Evanđelje Božje,

2

koje je Bog

unaprijed obećao po svojim prorocima u Svetim pismima

3

o svome Sinu, koji je, po tijelu,

rođen od potomstva Davidova,

4

a koji se uskrsnućem od mrtvih – po Duhu Svetom –

pokazao kao sin Božji, sa svom vlašću: Isus Krist, naš Gospodin...

Uzmi tekst i lomi ga na izraze ili riječi. Slaži fraze onako kako tebi to ima smisla, tako da

vidiš kako se svaka fraza odnosi prema onoj prije nje. (Neće uvijek biti jasno kako se fraze

odnose jedna prema drugoj, ali i to je u redu. Jednostavno pokušaj što bolje možeš

promatrati tekst. Dobro je i ako primijetiš da nešto u tekstu nije jasno.)

1

Pavao,

sluga Krista Isusa,

pozvan za apostola,

određen za Evanđelje Božje,

2

koje je Bog unaprijed obećao

po svojim prorocima u Svetim pismima

3

o svome Sinu,

koji je, po tijelu,


4

a koji – po Duhu Svetom –

se uskrsnućem od mrtvih

pokazao kao sin Božji, sa svom vlašću:

Isus Krist, naš Gospodin...

Kad si izradio dijagram, vrati se i zaokruži ili potcrtaj bitne ideje ili odnose u tekstu koje si

zapazio.

1

Pavao,

sluga Krista Isusa,

pozvan za apostola,


2



3

o svome Sinu,

koji je, po tijelu,


4



pokazao kao sin Božji,

sa svom vlašću:


Ne brini se hoće li ti dijagram biti „točan“. Jednostavno ga napravi. Korist od ovoga

je u tome da promatraš tekst na razini riječi i fraza.

Pomoć za „Zakopajmo dublje“ u 1:1-7

Fraze koje tražite možda nisu iste od riječi do riječi, ali su istog značenja. Svaka fraza se

pojavljuje i u 16:25-27: „je unaprijed obećao po svojim prorocima u Svetim pismima“ (1:2);

„poslušnost – vjeru“ (1:5); „za vaše ojačanje“ što znači „da budete utvrđeni, ojačani“ (1:11).

Možda ste isto tako primijetili naglasak na evanđelju, koje se provlači kroz cijeli odlomak

1:1-17.

www.orjentacija.com

57

www.orjentacija.com

57

Dodatak

Novinarska pitanja

Svaki dobar novinar promatra situaciju tako da ju analizira pomoću ovih šest pitanja: tko,

što, gdje, zašto, kada, čemu.

Ova pitanja mogu se postaviti na razne načine. Treba ti samo malo kreativnosti i iskustva.

Dakle, počni s vježbom!

Na primjer, uzmimo pitanje tko i postavimo ga u odnosu na odlomak Rimljanima 1:1-7.

Tko piše Poslanicu Rimljanima? Kome je Poslanica upućena? O kome se govori? Tko je

David kojeg Pavao spominje?

Možeš nastaviti sa pitanjem što ili prijeći na neko drugo pitanje. Na primjer:

Što znam o Pavlu? Što je sluga? Što znači biti određen (drugi prijevod: odlučen) za

evanđelje Božje? Što je poganin? Što je barbar?

Ako se stavimo u ulogu novinara (ili trogodišnjeg djeteta), pitanje zašto može biti gotovo

neiscrpno: Zašto Pavao naziva samog sebe slugom? Zašto se naziva slugom Krista Isusa?

Zašto spominje Davida u vezi sa Isusom? Zašto spominje uskrsnuće? Zašto govori o

poslušnosti vjere? Zašto je upoće napisao ovo pismo? Zašto ih naziva svetima? Zašto kaže

da su pozvani? Zašto...?

Nećeš od svih ovih pitanja dobiti rezultat. Na neka nećeš moći odgovoriti. Ali to je u redu.

Cilj je da ti se mozak aktivira u avanturi promatranja Božje riječi.

Primjer izrade rečeničnog dijagrama

Na daj da te uplaši izraz rečenični dijagram. Ovo nije tehnički gramatički dijagram koji si

možda učio u srednjoj školi. Cilj je vrlo jednostavan. Poslanica Rimljanima sastoji se od

dijelova koji se sastoje od paragrafa koji se sastoje od rečenica koje se sastoje od fraza i

riječi. Rečenični dijagram ti pomaže da se fokusiraš na osnovno značenje koje se nalazi u

frazama i riječima. Izrada rečeničnog dijagrama će ti pomoći da razlomiš dugačke rečenice i

da bolje promotriš ono što se govori, tako da možeš pratiti tijek misli u odlomku.

Uzmimo za primjer Rimljanima 1:1-7.

1

Pavao, sluga Krista Isusa, pozvan za apostola, određen za Evanđelje Božje,

2

koje je Bog

unaprijed obećao po svojim prorocima u Svetim pismima

3

o svome Sinu, koji je, po tijelu,


4

a koji se uskrsnućem od mrtvih – po Duhu Svetom –

pokazao kao sin Božji, sa svom vlašću: Isus Krist, naš Gospodin...

Uzmi tekst i lomi ga na izraze ili riječi. Slaži fraze onako kako tebi to ima smisla, tako da

vidiš kako se svaka fraza odnosi prema onoj prije nje. (Neće uvijek biti jasno kako se fraze

odnose jedna prema drugoj, ali i to je u redu. Jednostavno pokušaj što bolje možeš

promatrati tekst. Dobro je i ako primijetiš da nešto u tekstu nije jasno.)

1

Pavao,

sluga Krista Isusa,

pozvan za apostola,


2



3

o svome Sinu,

koji je, po tijelu,


4



pokazao kao sin Božji, sa svom vlašću:


Kad si izradio dijagram, vrati se i zaokruži ili potcrtaj bitne ideje ili odnose u tekstu koje si

zapazio.

1

Pavao,

sluga Krista Isusa,

pozvan za apostola,


2



3

o svome Sinu,

koji je, po tijelu,


4



pokazao kao sin Božji,

sa svom vlašću:


Ne brini se hoće li ti dijagram biti „točan“. Jednostavno ga napravi. Korist od ovoga

je u tome da promatraš tekst na razini riječi i fraza.

Pomoć za „Zakopajmo dublje“ u 1:1-7

Fraze koje tražite možda nisu iste od riječi do riječi, ali su istog značenja. Svaka fraza se

pojavljuje i u 16:25-27: „je unaprijed obećao po svojim prorocima u Svetim pismima“ (1:2);

„poslušnost – vjeru“ (1:5); „za vaše ojačanje“ što znači „da budete utvrđeni, ojačani“ (1:11).

Možda ste isto tako primijetili naglasak na evanđelju, koje se provlači kroz cijeli odlomak

1:1-17.

www.orjentacija.com

58

www.orjentacija.com

58

Bilješke o odlomku 7:14-25

Pitanje: 13a Je li ono što je dobro, za mene postalo smrt?

Odgovor: 13b Ne, tu je grijeh. Grijeh se uz pomoć Zakona pokazao neizmjerno grešan.

Osnovna pouka: Obraniti činjenicu da je Zakon dobar i u isto vrijeme ustvrditi da je Zakon

nedostatan tako što ćemo prikazati istinsku prevlast grijeha u čovjeku.

Osnovni zaključak: Jedino rješenje čovjekova problema se nalazi u milosti Isusa Krista.

Zakon nije i nikada ne može biti rješenje našeg problema grijeha. Preko milosti mi primamo

i oproštenje od krivice grijeha i snagu da se odupremo njegovoj vlasti nad nama. I to je novi

put, put Duha (7:6; 8:1…).

Četiri istine:

Ja sam od tijela - Zakon je duhovan i dobar. Nema ništa loše u Zakonu.

Adam je također bio stvoren duhovan i dobar u tijelu. Ali upao je u grijeh. Sve nas nakon

njega karakterizira to da smo u tijelu, točnije rečeno, u grešnom ljudskom tijelu. Stvoreni

smo na sliku Božju, ali ta slika je zamrljana, iskrivljena, pokvarena.

Želim dobro – Ljudi često prepoznaju koliko je Zakon moralno dobar pa čak i imaju želju

da se ponašaju u skladu s njim. Pavlova uvodna tvrdnja u Rimljanima priznaje da nekršćanin

djelomično poznaje Zakon, ima donekle i želju da ga vrši, pa čak ima i sposobnost da bude

djelomično poslušan Zakonu (1:32 and 2:14-15).

Činim zlo – Premda osoba može željeti vršiti Zakon, suprotna težnja je jača. Želja da se

suprotstavljamo Zakonu je dominantna. I premda to ne znači da nekršćanin nikada ne može

vršiti zakon (2:14), tendencija ka bježanju od Zakona u njemu vlada. Na kraju, ljudska bića

su robovi vlasti grijeha, bez obzira na to posjeduju li oni Zakon ili ne.

Ne činim to ja, nego grijeh – Pavao razlikuje „ja“ ili „ego“ i grijeh. Grešni impuls je

personificiran, tako da se čini kao da postoje dva „ja“ u meni. Ovo nam otkriva da, premda

je grešni impuls stvarni dio moje prirode, on nije bitni, središnji dio. Uklanjanje grijeha me

neće uništiti. Naprotiv, ono će omogućiti da pravi „ja“ postoji. Nije poanta da prebacujemo

odgovornost na nekoga drugoga. Moj grijeh jest moj. Moj identitet kao nevjernika je

„grešnik“. Moram prepoznati unutarnju bitku koju uzrokuje zagađena ljudska priroda. Ovo

stvara preduvjete za oslobođenje. Svi ljudi su grešnici, ali nisu u svojoj biti grešnici. Mi

možemo biti otkupljeni i transformirani. To nas ne čini manje ljudima, već istinski ljudima,

onako kakvi smo stvoreni da budemo – nositelji slike Stvoritelja. I kad uđemo u jedinstvo sa

Kristom, naš osnovni identitet mijenja se iz „grešnik“ u „dijete Oca“.

www.orjentacija.com

59

www.orjentacija.com

59

Bilješke o odlomku 7:14-25

Pitanje: 13a Je li ono što je dobro, za mene postalo smrt?

Odgovor: 13b Ne, tu je grijeh. Grijeh se uz pomoć Zakona pokazao neizmjerno grešan.

Osnovna pouka: Obraniti činjenicu da je Zakon dobar i u isto vrijeme ustvrditi da je Zakon

nedostatan tako što ćemo prikazati istinsku prevlast grijeha u čovjeku.

Osnovni zaključak: Jedino rješenje čovjekova problema se nalazi u milosti Isusa Krista.

Zakon nije i nikada ne može biti rješenje našeg problema grijeha. Preko milosti mi primamo

i oproštenje od krivice grijeha i snagu da se odupremo njegovoj vlasti nad nama. I to je novi

put, put Duha (7:6; 8:1…).

Četiri istine:

Ja sam od tijela - Zakon je duhovan i dobar. Nema ništa loše u Zakonu.

Adam je također bio stvoren duhovan i dobar u tijelu. Ali upao je u grijeh. Sve nas nakon

njega karakterizira to da smo u tijelu, točnije rečeno, u grešnom ljudskom tijelu. Stvoreni

smo na sliku Božju, ali ta slika je zamrljana, iskrivljena, pokvarena.

Želim dobro – Ljudi često prepoznaju koliko je Zakon moralno dobar pa čak i imaju želju

da se ponašaju u skladu s njim. Pavlova uvodna tvrdnja u Rimljanima priznaje da nekršćanin

djelomično poznaje Zakon, ima donekle i želju da ga vrši, pa čak ima i sposobnost da bude

djelomično poslušan Zakonu (1:32 and 2:14-15).

Činim zlo – Premda osoba može željeti vršiti Zakon, suprotna težnja je jača. Želja da se

suprotstavljamo Zakonu je dominantna. I premda to ne znači da nekršćanin nikada ne može

vršiti zakon (2:14), tendencija ka bježanju od Zakona u njemu vlada. Na kraju, ljudska bića

su robovi vlasti grijeha, bez obzira na to posjeduju li oni Zakon ili ne.

Ne činim to ja, nego grijeh – Pavao razlikuje „ja“ ili „ego“ i grijeh. Grešni impuls je

personificiran, tako da se čini kao da postoje dva „ja“ u meni. Ovo nam otkriva da, premda

je grešni impuls stvarni dio moje prirode, on nije bitni, središnji dio. Uklanjanje grijeha me

neće uništiti. Naprotiv, ono će omogućiti da pravi „ja“ postoji. Nije poanta da prebacujemo

odgovornost na nekoga drugoga. Moj grijeh jest moj. Moj identitet kao nevjernika je

„grešnik“. Moram prepoznati unutarnju bitku koju uzrokuje zagađena ljudska priroda. Ovo

stvara preduvjete za oslobođenje. Svi ljudi su grešnici, ali nisu u svojoj biti grešnici. Mi

možemo biti otkupljeni i transformirani. To nas ne čini manje ljudima, već istinski ljudima,

onako kakvi smo stvoreni da budemo – nositelji slike Stvoritelja. I kad uđemo u jedinstvo sa

Kristom, naš osnovni identitet mijenja se iz „grešnik“ u „dijete Oca“.

Documents

Poslanica Rimljanima - orjentacija.comorjentacija.com/downloads/vodicrimljanima.pdf 3 3 Poslanica Rimljanima Sadržaj Kako koristiti ovaj vodič za proučavanje 2 Tko su bili kršćani