POSJET OSJEČKIM SUDOVIMA U LISTOPADU 2017.ss-ekonomska-upravna-os.skole.hr/upload/ss-ekonomska-upravna-os/images... · dnevnik je dobar, pomaže nas-tavnicima u njihovom poslu ra-zrednika,

Učenici Ekonomske i u-pravne škole Osijek dana su 25. listopada 2017., povodom Dana otvorenih vrata, posjetili Trgovački, Prekršajni, Upravni, Općinski i Županijski sud u Osijeku. Učenike je vo-dio nastavnik Vilson Nićin, a tamo su se na za-nimljiv i praktičan način upoznali s radom i funkci-oniranjem sudstva u Re-publici Hrvatskoj. Posjet sudovima bio je dobar na-čin da naši učenici vide praktičnu primjenu znanja i vještina stečenih u nasta-vi budući da su zaposleni-ci na sudovima bili bivši učenici Ekonomske i u-pravne škole Osijek.

POSJET OSJEČKIM SUDOVIMA U LISTOPADU 2017.

Usavršavanje nastavnika: FINANCIJSKI PADOBRAN

Nastavnice Ekonom-ske i upravne škole Osijek sudjelovale su na edukaciji o fi-nancijskoj pismenos-ti pod pokrovitelj-stvom Erste banke 21.10.2017. godine.

Aktivnost je organi-zirala nastavnica Marina Bošnjak u prostorijama Eko-nomske i upravne škole Osijek.

Posebne zanimljivosti:

Recenzija — Mob Psycho 100……...19

Kultura………………………………...20

Sport…………………………………...21

Vukovar……………………………….22

Ekonomske vijesti…………………...22

Jeste li znali?/ Malo mudrosti……..25

Intervju mjeseca studenoga 2

Ekonomska i upravna škola Osijek u „srcu“ grada ... 6

Zašto kasnimo? 7

Posjet bolničkom groblju Osijek 8

Posjet sajmu knjiga — INTERLIBER 2017. 9

Dinosauri su izumrli jer nisu čitali... 10

Literarni kutak naših učenika 12

U ovom broju:

Svezak 1., Izdanje 2.

studeni 2017.

Ek

on

om

ska

i u

pra

vn

a š

ko

la O

sije

k

EK

OO

S

Poštovana gospođo pedagogi-njo, zahvaljujemo Vam se što ste izdvojili svoje dragocjeno vrijeme i primili nas unatoč Va-šim mnogobrojnim poslovima koje trebate danas obaviti. Mnoge Vaše kolege trenutno moraju pričekati da se intervju završi kako bi razgovarali s Va-ma i ovim putem se kolega i ja ispričavamo što su morali pričekati.

N: Prošli mjesec naša škola je počela s izdavanjem elektron-skih školskih novina. Kako ko-mentirate školske novine i nji-hov sadržaj?

P: Oduševljena sam tom inici-jativom. Prije dvadesetak godi-na bilo je pokušaja uspostavlja-nja novina u papirnatom obli-ku, ali dugo godina nije bilo zapravo ništa. Mislim da je to izraz vas učenika i u novinama ima tekstova koji održavaju va-še želje, interese i potrebe. Na-dam se da će se školske novine dodatno razvijati jer postoji mjesta za nadogradnju kako bi se predstavio što bolji i kvalitet-niji rad. Mislim da je ovo jako dobar početak. Pohvaljujem svakoga tko ima interesa za rad u školskim novinama, unatoč školskim obvezama.

N: Možete li nam približiti Vaš rad i koji su Vaši poslovi?

P: Osnovni posao pedagoga jest unaprjeđivanje odgojno-obrazovnog rada i nastave u školi. Pedagog bi trebao raditi na osuvremenjivanju rada nas-tavnika s učenicima. Međutim, dugi niz godina pedagog je bio jedini stručni suradnik u školi i morao je raditi s različitim pro-blemima s kojima se učenici susreću. Pedagog radi s učeni-cima s teškoćama koji imaju različite probleme, socijalno

ugroženim učenicima itd. Po-sao mi se s vremenom jako pro-širio u dodatne i nepregledne poslove.

Školu povezujemo s vanjskim dionicima, drugim srednjim školama i različitim organizaci-jama. Pohvaljujem što smo se jako „ekipirali“ i omogućili proširenje stručne službe. Do-datkom psihologinje na puno radno vrijeme i rehabilitatori-ce, svakako se mogu više posve-titi svojem poslu. Uložili smo više rada u stručno usavršava-nje nastavnika, obilaženje nas-tavnih sati i pronalazimo naj-bolje načine da nastavnici uče-nicima prenesu nastavne sadr-žaje. Jedno vrijeme bili smo najveća škola u Županiji. Imali smo teških trenutaka, pogotovo na početku rada nakon Domo-vinskog rata. Rat i različiti obi-teljski slučajevi, ostavili su jake psihičke probleme kod djece i tada smo dobili psihologinju na pola radnog vremena. Redovno „osluškujemo“ koje su naše poteškoće i pokušavamo to rije-šiti u najkraćem vremenu, u-ključivanjem u različite projek-te. Naši nastavnici nisu imali niti jednom predmet koji bi ih naučio kako raditi s učenicima koji imaju poteškoće. Sami smo se organizirali, obrazovali i odredili cilj kako bi škola dobi-la rehabilitatoricu.

N: Kako izgleda Vaš uobičaje-ni radni dan?

P: Svakodnevno dolazim u školu kako bih radila posao koji unaprijed isplaniram, iako je

moj posao podložan različitim promjenama. Najčešće prvo pogledam sve moje e-pošte ili napravim neko izvješće. Zatim sastavim popis koga sve moram zvati tijekom radnoga dana, usmeno ili telefonski. Mogu reći da mi je dan vrlo dinamičan i jako to volim. Često ljudi moj posao zamišljaju da se samo sjedi u uredu. Naravno, ima dana kada sam po cijeli dan za radnim stolom. Naglasila bih da komuniciram sa svima u školi: roditeljima, učenicima, nastavnicima, dionicima škole itd. Potreban je visok stupanj organiziranosti. Moj posao zahtijeva brzu reakciju jer ra-dim sa živim ljudima.

N: Svakodnevno ste u dodiru s učenicima? Što mislite koji su problemi današnje mladeži?

P: Iz perspektive pedagoginje mislim da je najveći problem u tome što danas mnogi učenici ne vide smisao učenja nastav-nog sadržaja. Suočeni smo s novim generacijama učenika, često se takvi učenici nazivaju „digitalni urođenici“. Učenici se teško privikavaju na klasični način rada koji je za njih težak. U razdoblju puberteta i pod utjecajem hormona, učenici do-laze u sukobe i svađe s kolega-ma, prijateljima, djevojkom ili dečkom i roditeljima. Nažalost, živimo u području koje je soci-jalno-ekonomski vrlo teško. Ne-što manje od pedeset posto uče-nika naše škole živi samo s jed-nim roditeljem. Škola bi se sva-kodnevno trebala prilagoditi željama i potrebama učenika jer danas učenici teže prihvaća-ju klasični oblik nastave.

Stranica 2

Intervju mjeseca studenoga

...bili smo najveća škola u Županiji...

EKOOS

S V EZ A K 1, IZD ANJ E 2

kontrolira. Ocjene predstavlja-ju učenikov odnos prema radu, ali treba pustiti djecu da se sa-mi pobrinu za ocjene. Ako uče-nik ne napiše jednu zadaću, to ne znači da je to „smak svije-ta“. Objektivno gledajući, e-dnevnik je dobar, pomaže nas-tavnicima u njihovom poslu ra-zrednika, ali mislim da kod uče-nika izaziva preveliku zabrinu-tost. Kada sam ja bila maturan-tica, znalo se i meni dogoditi da ostanem na kavi i svi smo pone-kad u životu dobili negativnu ocjenu. Tko je ikada spreman svih sedam školskih predmeta znati za odličnu ocjenu i zašto bi učenici trebali sve perfektno znati? Nekome ide računovod-stvo, drugome idu strani jezici, netko je umjetnik... Naša je ša-rolikost u tome što svatko bude uspješan u različitim područji-ma.

N: Koliko Vam često učenici dolaze iznositi svoje probleme i

koliko ih dođe u jednom rad-nom danu?

P: Na početku školske godine vrlo malo učenika dolazi. Glav-ni razlog je što su svi odmorni i bez problema koji nastaju u školi. Kako školska godine od-miče, tako i djeca sve češće do-laze. Prosječno ih dođe dvoje u danu, dok ima dana kada taj broj doseže i do pet i više uče-nika.

N: Dolaze li učenici zbog prob-lema u školi ili izvan nje?

P: Svi problemi su međusobno povezani. Djeca znaju doći jer su dobila negativnu ocjenu, ali često se otkrije da je glavni ra-zlog privatne naravi, koji dođe do izražaja upravo na nekom nastavnom satu. Tu su naravno problemi s komunikacijom, lju-bavni problemi te ogovaranje koje je mnogo uznapredovalo. Sve su to problemi koji proizla-ze iz pojedinca koji nije s neči-me zadovoljan.

N: Što mislite o sustavu e-dnevnik?

P: E-dnevnik dobar je projekt jer je činjenica da se nastavnici mogu usmjeriti samo na svoj predmet.

Statistika i svi ti podatci se jed-nostavnije obrađuju i time se uštedi mnogo vremena. Rodite-lji imaju povratnu informaciju i ne trebaju često izdvajati svoje dragocjeno vrijeme kako bi mo-rali dolaziti na informacije. Međutim, postavila bih se u po-ziciju roditelja. Ne sviđa mi se što roditelj u svakome trenutku zna kako učenik „diše“ jer ro-ditelji odmah mogu vidjeti sva-ku učenikovu ocjenu, svaki uče-nikov „odlazak na kavu“. Ne bih voljela da me netko tako

Svake godine imamo sve nižu prosječnu ocjenu učenika. Na-ravno da učenici nisu manje pametniji, već više ne vide smi-sao učenja u školi. Imamo veliki broj izostanaka učenika u svim razredima. Svaki učenik u pros-jeku izostaje oko tri i pol tjedna nastavnih dana. Djeca više ne izostaju po jedan sat, nego izos-taju po cijele dane i dosta se toga pravda. Broj neopravda-nih sati smanjuje se, ali broj izostanaka se povećava. Pri rješavanju tog pitanja, škola treba surađivati s roditeljima. Za pravilno funkcioniranje ško-le potrebni su učenici, nastavni-ci i roditelji. Ako nemamo sva ta tri bitna elementa, ne može-mo dobro i kvalitetno funkcio-nirati. Roditelje stalno poziva-mo na suradnju i mogu pohvali-ti da se oni redovno odazivaju.

Stranica 3

Ocjene predstavljaju učenikov odnos prema

radu

Nikako ne smijemo zaboraviti ni učenike s problemima pri učenju, kojih imamo dosta u školi.

N: Smatrate li da su svi oblici nasilja u padu ili je upravo su-protno?

P: U padu je fizička agresija, odnosno moderniziralo se i na-silje. Prije nekoliko godina vrlo često su se tukli i mladići i dje-vojke. Već jako dugo nije bilo takvih okršaja, što je za svaku pohvalu. Svakako moram nag-lasiti kako nikada nismo imali fizički napad učenika na nasta-vnika. No digitalno se i psihi-čko nasilje povećalo.

N: Postoji li način da Vam se učenici anonimno obrate?

P: U pravilu ne. Svaki učenik može otvoreno doći s imenom i prezimenom. Ono što učenici kažu, nitko neće saznati. Neke stvari nakon tih razgovora ne govore se nastavnicima pa čak ni razrednicima. Ukoliko je ne-što izvan moje moći, pošaljem tog učenika kod psihologinje, školske liječnice ili zovem rodi-telje, kako bismo otklonili taj problem. Uistinu, nikada nije rečeno nešto što učenik nije htio. Bilo je vrlo teških situaci-ja, ali nužno je da učenici dođu, kažu što ih muči i „olakšaju“ dušu. Do sada za anonimnost nije bilo potrebe.

N: Prethodno pitanje već je nagovijestilo sljedeće: postoji li mogućnost postavljanja sandu-čića povjerenja?

P: Jedno je vrijeme sandučić povjerenja bio u našoj školi. No, ukoliko postoji želja za nji-me, nema nikakvih problema da se postavi na ulazu u školu ili na neko drugo mjesto.

N: Čime se bavite u slobodno vrijeme i imate li nekakav ho-bi?

P: Volim čitati, a ujedno i um-jetnost, tako da mi se u rukama često nađe knjiga s temom nači-na stvaranja umjetničkih rado-va pojedinih umjetnika.

Povijest mi je također vrlo priv-lačna i interesantna. No, priz-najem, da bih se fizički trebala malo više aktivirati. Volim se družiti s prijateljima, od kojih su neki još iz srednje škole. Ta-kođer, puno vremena posveću-jem obitelji za koju mislim da je pravi blagoslov.

N: Kao i uvijek, obično se kaže poruka za kraj. Mi bismo rekli: što Vas nismo pitali, a Vi biste htjeli reći?

P: Želim poručiti svim svojim učenicima da budu svoji. Svi su učenici u ovoj školi jako vrijed-ni i svaki učenik ima dara za nešto. Budite borci. Buntovniš-tvo je dobro jer buntovnik pok-reće svijet, ali treba imati mje-ru u svemu. Učenici bi trebali bez zadrške reći što treba pro-mijeniti, kako bi naša škola bila još bolja.

Stranica 4

Budite borci...

E KOOS

Izdanje: studeni 2017.

Novinari: učenici Bruno Ćosić, 4. h i Gabrijel Knežević, 4. f

Blaženka Budimčić, prof

S V EZ A K 1, IZD ANJ E 2 Stranica 5

Jutarnji sastanak naših stručnih suradnica: pedagoginja Maja Akšamović-Andrić

i rehabilitatorica Jelena Soudil-Prokopec

Oduvijek volim povijest. Povi-jest je učiteljica života… Za ovaj mjesečni broj EKOOS-a, odlučio sam istražiti povijest stare Tvrđe budući da se moja škola nalazi u samom centru stare gradske jezgre. Tvrđa Osječka Tvrđa izgrađena je po-lovicom 18. stoljeća, nastala je transformacijom zatečenog sta-rijeg povijesnog grada koji je stajao na ključnom strateškom prilazu rijeke Drave. Prvi je no-vi grad Tvrđa nastao u velikom strateškom sustavu barokno utvrđenih gradova na granici prema Osmanskom carstvu ko-jeg je 1712. godine koncipirao i izgradio princ Eugen Savojski. Nakon oslobađanja grada od osmanske vlasti 1687. godine, austrijske vojne vlasti pristupile su planskoj izgradnji nove Tvrđave. Gradnja nove Tvrđave započela je 01.8.1712. godine pod nadzorom zapovjednika generala Johanna Stephana, ba-runa von Beckersa, a u projekti-ranju se tijekom gradnje pri-ključio Maximilian Eugen Gos-seau d'Henef. Podignuta je po uzoru na nizozemske vojne for-tifikacije.

Do 1722. godine Tvrđava je uglavnom bila dovršena. U 19. stoljeću bilježi se izgradnja ma-njeg broja zgrada unutar Tvrđa-ve. Zbog potrebe vojske, sve su građevine građene od pečene opeke i kamena. U 18. i 19. sto-ljeću stanovnici Tvrđe bili su domaći ljudi i razni doseljenici iz Štajerske, Kranjske, Bavar-ske, Moravske, Italije, Francu-ske, Ugarske i Bugarske. Strani doseljenici učili su hrvatski je-zik, ali ipak su službeni jezici bili latinski i njemački. Trg Sv. Trojstva Trg Sv. Trojstva jedan je od najstarijih osječkih trgova. Nas-tao je početkom 18. stoljeća s izgradnjom vojne tvrđave. Naj-stariji naziv trga bio je Vinski trg zato što se vino dopremalo iz Baranje svake subote i srije-de te se na trgu prodavalo voj-nicima i gostioničarima. 1729. godine udovica generala Petra-ša, zapovjednika osječke Tvrđa-ve, podigla je kip Sv. Trojstva koja je trebala čuvati grad od kuge. Do kraja 18. stoljeća trg se nazivao Paradnim, Glavnim, a 1898. godine naziva se Trg Franje Josipa u čast pedesete obljetnice vladavine austrijskog

cara i hrvatsko-ugarskog kralja. Između dva svjetska rata poznat je po imenima Trg Sv. Trojstva i Karađorđev trg. Nakon 2. svjetskog rata bio je Partizanski trg, da bi 1992. dobio današnji naziv. Muzej Slavonije Muzej Slavonije jedan je od najstarijih, a po veličini fundusa i najznačajnija muzejska usta-nova u Hrvatskoj. Osnovan je 1877. godine kao Muzej slobo-dnog i kraljevstva grada Osije-ka, donacijom bogate zbirke novca, oružja i medalja osje-čkog veletrgovca i skupljača starina Franje Sedlakovića.

Stranica 6

Ekonomska i upravna škola Osijek u „srcu“ grada Osijeka

E KOOS

Novinar: učenik Alen Debeljak, 1. b

Izvor: http://www.aoot.hr/povijest


svugdje cijenjena i uči se od „malih nogu“. Ona će nas učini-ti jednoga dana odgovornim i savjesnim osobama. Škola je pravo mjesto za vježbanje točnosti! Dobro isplanirajte vri-jeme kako biste sve stigli. Evo nekoliko savjeta kako stići na vrijeme: 1. probudite se ranije kako

biste stigli obaviti jutar-nju higijenu i obilno do-ručkovati,

2. unesite svoju dozu kofei-na za buđenje,

3. krenite barem pola sata prije dolaska na željeno mjesto zbog jutarnjih gu-žvi,

4. pripremite odjeću dan ranije kako ne biste gubili jutarnje vrijeme na to i

Danas, u vremenu velikih soci-jalnih problema, korupcije i si-romaštva, ljudi često zaborave na vrijeme i točnost. Misle da je krenuti od kuće „pet do dvana-est“ dovoljno da se stigne tamo gdje su se uputili. U našim je krajevima to uobičajena situaci-ja te se često čuje: „Nije bilo autobusa.“ ili „Tramvaj nije došao na vrijeme.“ U mojoj školi ne „prolazi“ ispričavanje zbog kašnjenja i predugog spa-vanja. Osobe koje imaju prob-lem s kašnjenjem za početak trebaju napraviti svoj tjedni pla-ner što će raditi, kada će krenuti na svoj radni zadatak i trebaju se zapitati koliko im vremena uistinu treba kako bi negdje sti-gli na vrijeme. No ipak, treba-mo sami postati svjesni činjeni-ce kako je točnost vrlina koja je

5. ne zaboravite ponijeti os-mijeh na licu!

Izvor: http://clipartbarn.com/wake-up-clipart_21762/

Novinar: učenik David Forjan, 3. c

Zašto kasnimo?

Raspored događanja

1.11.2017. Dan svih svetih

9.11.2017. INTERLIBER, polazak u 6:30 sati (Autobusni kolodvor Osijek)

14.11.-16.11.2017. Globalni tjedan poduzetništva, Ekonomski fakultet Osijek

15.11.-17.11.2017. ŽIVA KNJIŽ-NICA ZA SREDNJOŠKOLCE (između 13:00 i 16:30 u prostoru CISOK-a.)

17.11.2017. Sjećanje na žrtve Vuko-vara — paljenje svijeća, ispred ško-le u 17:40 sati

pon. uto. sri. čet. pet. sub. ned.

1 2 3 4 5

6 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 19

20 21 22 23 24 25 26

27 28 29 30

studenog 2017

Vjerujem da se nikada niste zapitali gdje se u našem gradu pokapaju zatvorenici, bolnički pacijenti, djeca ili gradski siro-

masi? Zajedno s nastavnicima Vilso-nom Nićinom i Hrvojem Biuk-lićem učenici su naše škole, na Dušni dan 2. studenoga 2017. godine, odlučili posjetiti osje-čko gradsko bolničko groblje te zapaliti svijeću pokojnicima na koje polagano pada zaborav.

Većina stanovnika našega grada ni ne zna gdje se to groblje na-lazi, ali ipak iza posljednjih zgrada gradske četvrti Jug 2, nalaze se čak tri groblja koja se međusobno dodiruju. To su mu-slimansko i židovsko groblje te bolničko, sirotinjsko, dječje i zatvorsko groblje koje se znat-no razlikuje od ostala dva.

Za razliku od muslimanskog i židovskog groblja, koja su ure-đena, na kojima su posađeni visoki zeleni čempresi, izgrađe-ne stazice te redovi grobova, groblja na kojima postoji mrt-vačnica i malena kapelica, na kojima ima uistinu puno cvijeća i svijeća, tužno je vidjeti ono najmanje dojmljivo groblje na Bikari.

Groblje na kojem je središnji križ sastavljen od dviju potpuno trulih i ispucanih dasaka, a iza njega se nalazi otpad koji nitko ne odvozi niti vodi brigu o nje-mu. Svatko od nas, kada spomene-mo riječ groblje, misli na mjes-to gdje počivaju naši najmiliji koji nažalost više nisu s nama, svi pomislimo na mjesto koje je obasjano svijećama i cvijećem njima u spomen, ali na ovome groblju to nije ni približno tako.

Čak i oni rijetki spomenici na bolničkom groblju, ispucani su, izlomljeni i leže na samome tlu. Većina grobova jedva ima že-ljezni križ… Sve te tužne činjenice mogle bi se promijeniti ako se uključimo u njihovo rješavanje kao zajed-nica. Vjerujem da svi ljudi, bez obzira na svoje podrijetlo, boju kože ili nacionalnost, zaslužuju dostojno mjesto gdje će počiva-ti u miru i ostati nekomu u sjećanju, a ne biti potpuno za-boravljeni...

Učinimo nešto zajedno jer za

dobra djela ne treba puno, već ponajviše dobra i istinska vo-

lja!

Stranica 8

Posjet bolničkom groblju Osijek

Svi ljudi zaslužuju počivati u miru...

E KOOS

Novinarka: učenica Anita Mesinger, 3. b

studeni 2017.


Učenici naše škole, u pratnji nastavnica Jadranke Varvodić, Marijane Biljan, Maje Kurtović i Marine Šutalo, posjetili su In-terliber – međunarodni sajam knjiga i učila. Oko 120 učeni-ka naše škole krenulo je iz Osi-jeka ujutro 9. studenoga 2017. godine na 40. jubilarni INTER-LIBER u Zagrebu, najveću knjižnu manifestaciju u Hrvat-skoj.

Na Interliberu mogli smo upoz-nati i mnogovrsno izdavaštvo: sve književne žanrove, popular-nu i najnoviju beletristiku, sli-kovnice, stručnu literaturu, geo-grafske karte, enciklopedije i sl. Na sajmu je bilo više od 300 izlagača i bilo je nemoguće vi-djeti sve što sajam nudi (tužni izraz lica). Osim beskrajnih ni-zova polica i štandova s knjiga-ma po pristupačnim cijenama, na sajmu su se odvijali kreativ-ni i edukativni programi, poput radionice stripa, crtanja, zabav-nog čitanje lektire i sl. Posebne zanimljivosti bile su kviz zna-

nja Interlibera – HIGH FIVE za učenike osnovnih i srednjih škola, zatim aukcije starih i rije-tkih knjiga i KNJIGODAR – akcija darivanja knjiga jednoj školskoj knjižnici. Osim toga, učenici su na sajmu mogli vi-djeti i tehnološke inovacije i posjetiti Znanstveni kvart – in-teraktivni program populariza-cije znanosti.

S rukama punih knjiga, u ranim poslijepodnevnim satima, upu-tili smo se prema središtu Za-greba gdje smo proveli ugodno vrijeme uz šetnji i razgledava-nju ljepota našega glavnog gra-da. Iako su se na nekoliko sati razdvojili i nestali u vrevi glav-noga grada Zagreba, učenici su se u dogovoreno vrijeme okupi-li u Palmotićevoj ulici (Bravo za točnost!). Pomalo umorni, ali bogatiji za nove knjige, uče-

nici su s nastavnicama sretno stigli u Osijek. Već razmišljamo kako bismo i iduće godine mogli zauzeti mjesto u školskom auto-busu koji vozi na Interliber! Or-ganizatori ovogodišnjeg Interli-bera procijenili su da je sajam posjetilo oko 130.000 ljudi, što predstavlja porast posjetitelja za oko 10 % više posjetitelja nego prošle godine. To je zaista ohra-brujuća brojka budući da je is-traživanje pokazalo da 47 % hr-vatskih građana godišnje ne pročita ni jednu knjigu, a 62 % uopće ne kupuje knjige. Odaziv i zadovoljstvo učenika uspješno popravlja navedene brojke i u-pravo zbog njih redovni posjet Interliberu postala je tradicija naše škole. Svi ljubitelji lijepe književnosti rekli bi da je posjet sajmu bio uspješan jer broj knji-ga koje su „doputovale“ u Osi-jek daleko je nadmašio broj uče-nika. Sigurno ćemo sajam pos-jetiti i sljedeće godine jer ovo je jedan od rijetkih sajmova za sve generacije i ljubitelje knjiga.

Stranica 9

Novinari: učenici Ana Holeš, 3. a i Gabrijel Knežević, 4. f

Posjet sajmu knjiga — INTERLIBER

Stranica 10

Dinosauri su izumrli jer nisu čitali...

E KOOS

Novo „carevo ruho“ školske knjižnice!

Školska čitaonica najdraže mi je mjesto u školi. Iako dolazim samo jednom tjedno, za vrijeme slobodnog sata, spoznala sam brojne pogodnosti koje nudi naša knjižnica. Uz knjige ko-je su lektirna djela, mogu pronaći pregršt zanimljivih knjiga raznolikog sadržaja. Od trivijalne književnosti do knjiga koje se koriste i na fakultetima. Knjige su uglavnom dobro očuvane. Sviđa mi se što od ove školske godine ima knjiga za koje je red u Gradskoj knjižnici Osijek preduga-čak. Sviđa mi se i ugodna atmosfera i osjećaj dobrodošlice.

Viktoria Drinovac, 4. b

Naša knjižnica vrlo je raznolika jer sadrži puno knjiga koje nisu na popisu lektira. Ve-ćina učenika nije svjesna toga, ali u našoj knjižnici postoji mnoštvo zanimljivih knjiga i svjetskih bestselera. Oduševljena sam zalaganjem i nabavom novih naslova. Primijetila sam da većina učenika mog razreda nije učlanjena u školsku knjižnicu, ali čitaju knjige izvan programa škole. Osobno se trudim pronaći što više vremena za čitanje. Žao mi je jedino što, kao maturantica, odlazim iz ove škole i neću uspjeti pročitati sve knjige koje me zanimaju, a primijetila sam ih u našoj knjižnici. Otkada je postavljen izložbeni pano s primjercima zanimljivih knjiga, zamijetila sam veću zainteresiranost učenika. Kažu da knjige izumiru, ali mene miris starih knjiga još više potiče na čitanje. Tada raz-mišljam: „Kroz što je sve prošla ta knjiga, koliko učenika ju je pročitalo i kako je ona utjecala na njih?“

Dajana Smiljanić, 4. b

Izvor: http://clipartandscrap.com/dinosaur-clip-art_13766/

S V EZ A K 1, IZD ANJ E 2 Stra

Knjige su oduvijek bile moj bijeg od svakodnevnog života. Kako sam starija, knjige mi sve više služe za učenje, ali ne samo vezano uz školu, nego i uz svakodnevni život. Naša školska knjižni-ca pruža mi osobni i edukacijski rast, ali i uvijek zanimljive teme za razgovor. Umjesto da provodi-mo toliko vremena na mobitelima i društvenim mrežama, preporučila bih svima da se vrate u proš-lost svojim najdražim piscima i djelima. Ja se uvijek vraćam Dostojevskom jer piše psihološke roma-ne koji me potiču na razmišljanje čak i mjesecima nakon pročitanog djela...

Dijana Jurčević, 4. a

Najdraže mi je mjesto u školi školska knjižnica. Ne samo da je tiha, nego je i puna divnih djela. Budući da volim čitati, u knjižnicu dolazim često. Osim lektire, volim pročitati i dobru knjigu po svom izboru. Ovdje utonem u čudesan svijet bajki, romana i novela, a ako radim neki seminar ili prezentaciju, volim se koristiti enciklopedijama i drugim velikim poučnim knjigama.

Lea Đambo, 3. b

Naša knjižnica Ekonomske i upravne škole sastoji se od knjiga, čitaonice, knjižničarke i sa-vršenog mira. Svaki mjesec posuđujem lektiru u toj knjižnici i brinem hoću li ostati bez knjige i je li se opskrbila novim „papirnatim ljubimcima“. Odlična stvar je što mogu posuditi dvije ili tri knjige jednim „mahom“. Idealna prilika za one koji vole svijet prikazan u papirnatom obliku, poput mene. Ukoliko se u rasporedu ukaže slobodan sat, vani udara hladna studen, a praznih sam džepo-va, čitaonica postaje spas u rijeci nevolja. A ako mi se dodatno posreći i knjižničarka tada radi, mo-gu razmijeniti par riječi s njom. Žali se na manjak učenika u „svojim odajama“ i tjera nas na čita-nje pa se trudim dolaziti što češće.

Gloria Ninković, 4. e

Često dolazim u knjižnicu. Nekada dođem po knjigu, a nekada u posjet mojoj bivšoj razred-nici. Volim provoditi vrijeme u knjižnici, tu se ugodno osjećam. Kada dođem u knjižnicu po knjigu, obično to bude lektira jer pored svih ostalih obaveza nemam vremena čitati knjige koje uistinu že-lim. U čitaonici boravim ponekad, dok čekam vlak ili imam slobodan sat. I tamo mi je ugodno.

Valentina Rašić, 3.c

Stranica 12 E KOOS

Literarni kutak naših učenika

Izvor: http://www.baaz.nl/content/tips-om-beter-te-leren-schrijven

Jesen šušti i šapuće…

Kad prvi list padne i zubato sunce svane, jesen je! Jesenji dani tako su tmurni, a opet divni i posebni… Lišće pada i šušti, malo i veliko, crveno i žuto. Zar nije predivno? Ta jesen puna je iznenađenja, svakim danom sve ljepša i ljepša… Pogledaj! Na proplanku se djeca igraju, sretna su. Igraju se šarenim lišćem i šarenilom boja. U jesen, skriveno kestenje leži u šarenom lišću, a dunja, još orošena, na ormaru stare ba-ke stoji. Kad osjetiš taj miris, znaš da je stigla jesen. Vjeverica lješnjake u svoj dom nosi, pri-prema se za bijelu zimu, kukuruzi zriju, a u mojem selu berba kreće. Izlazim iz kuće i trčim k roditeljima. Dolazimo u polje, dok odrasli sijeku stabljike kukuruza. Sve je tako žuto i divno, konji s kočijama dolaze po već nabran klip kukuruza i perušine od kojih baka pravi lutke. Maj-ka donosi okrjepu. Mrak već polako pada. Vani je zahladilo, a baka nas na ulaznim vratima dočekuje. Cijeli šor miriše na bakinu pitu od dunja. Noć je hladna. Vatra tinja, a ja očarana sjedim i jedem bakinu pitu. Kasno je, treba poći na počinak, gledam u dunju na ormaru dok me stara baka pokriva. Tonem u san i razmišljam, kako li je jesen lijepa…

Lea Štrbac, 1. b

Izvor: http://blog.espares.co.uk/espares/2016/09/tackling-pesky-autumn-leaves.html



Jesenska priča Jesen polako sustiže zimu, spora puzajuća smrt, od toplog ljeta do hladne usnule zi-me. Priroda nas pokušava zavarati toplim bojama, ali duboko u sebi svi to osjećamo, život oko nas zamire, nastaje tišina… Tišina se provlači kroz sjene, nezamijećena uz šuštanje lišća i ples vjetra, obojena u žutu, crvenu i smeđu boju. Dodirom uspavljuje drveće i zavarava cvijeće u nježnu smrt, ma-meći ih da zaklope svoje latice prije negoli ih zagrli i oboji u nove boje, ostavljajući tako njihove pognute glave. Ako obratite malo pozornosti, primijetit ćete ju kako sjedi na jednoj od onih drvenih klupa u pustom parku. Promatra kišu i čini se usamljenom, no na njezinim usnama uvijek počiva nježan osmijeh ispunjen dobrodošlicom u slučaju da joj se poželite pridružiti. No, iako ispunjena tišinom, jesen nije tužno doba, ona je ispunjena energijom, letom ptica, trkom jelena i neopisivom atmosferom: noćnom hladnoćom, mrazom u jutarnjoj travi, maglom u zraku, suhim, mrtvim lišćem pod našim nogama i oblacima pare koji nasta-ju pri svakom našem izdahu. Tu je i dalje zaostala toplina, ali i trajni podsjetnik na nadola-zeću hladnoću. Jesen ima svoj miris, miris mraza, suh oštar miris koji osjetiš u jutro. Tu je također i miris voća koji trune i miješa se s lišćem. Usprkos putu prema snu, kojim priroda kroči u ovo doba godine, tu je i dalje prisutan život. Lišće, prije nego padne na tlo, obuće drveće u haljine najljepših boja. U jesen se ne čuje pjev ptica, ali se čini kao da je jesen napravila svoju vlastitu sklad-bu, šum vjetra, šuštanje lišća i pucketanje kestenja na vatri. Ispunila je vrtove bundevama, a voćnjake jabukama, šljivama i kruškama. Sve za nas, njezine smrtne prolaznike…

Katarina Šuljug, 2. a

Stranica 14 E KOOS

Nova Gogoljeva Kabanica

Nakon što je Akakije Akakijevič Bašmačkin preuzeo novu kabanicu od krojača Petroviča, nastao je novi nastavak Gogoljeve priče o Akakiju iz pera učenika trećih razreda.

Kabanica Akakije Akakijevič Bašmačkin osjećao se kao potpuno novi čovjek. Nakon što je zahvalio krojaču Petroviču i platio njegove usluge, zakopčao je dugmad svoje nove kabanice i čvrstim se korakom zaputio kroz snježnu maglu Petrograda. Nakon svega nekoliko minuta uspio se progurati do svog stana. Zalupivši vratima, ushićeno je odhodao do svoje spavaonice i stao se promatrati u zrcalu. Nije se mogao prepoznati i ni sam nije znao što bi mislio. Stajao je tako još neko vrijeme dok nije odlučio prepisati nekoliko nedovr-šenih spisa. Nikako nije mogao prestati razmišljati o kabanici. Zaputio se u kuhinju da bi popio ša-licu toplog mlijeka kako bi lakše zaspao. Kada se trgnuo iz dubokog sna, shvatio je da kasni na po-sao. Trkom je stigao do radnog mjesta. Primijetio je da ga svi promatraju no to je pripisao kašnje-nju. Dan je proletio i Akakije se vratio kući. Sjeo je u svoju radnu fotelju i stao razmišljati o prote-klom danu. Prišla mu je kolegica Anastazija s novim spisima, pozdravila ga i popričala o vremenu. Kolege su razgovarale s njim i pozvale ga da zajedno ručaju. Dobio je i povišicu. Pozorno je pro-matrao obješenu kabanicu i sve zasluge pridao njoj. Nedostajala mu je stara, istrošena kabanica, ali mu se sviđalo što je primijećen i što se osjećao kao da postoji i kao da ima svrhu. Ne samo da se osjećao poput novog čovjeka, on je bio novi čovjek. S vremenom su kolege postali prijatelji, a A-nastazija nešto više od prijateljice. Godine su prolazile i Akakije je postao bitnim poslovnim čovje-kom, oženio se i imao četiri mačke. Imao je sve, ali ništa nije bilo usporedivo s njegovom srećono-snom kabanicom. Akakije nikada nije mislio da mu odjevni predmet može promijeniti čitav život. Bio je pre-plavljen osjećajima koje prije nije poznavao. Akakije je, zadovoljan životom, umro u dubokom snu i bio je pokopan s kabanicom koja mu je dala sasvim nov, lijep i uzbudljiv život.

Iva Maria Marošičević, 3. d

Izvor: http://www.e-novine.com/kultura/kultura-knjige/126016-Akakije-Akakijevi-dolazi-svoje.html



Zašto (ne)čitati Ionesca i Becketta

Nakon pročitanih djela „Stolice“ i „U očekivanju Godota“, učenici četvrtih f, g i h razrednih odjela pisali su kritiku na satu Hrvatskoga jezika. Izabrali smo ih nekoliko, nadajući se da će či-

tatelji poželjeti pročitati ta moderna djela...

Eugene Ionesco: Stolice Ionescova antidrama Stolice, može se protumačiti kao čisti apsurd. Radnja (koje nema) odvija se na pustom i udaljenom otoku. Glavni i ujedno jednini stvarni likovi su Stari i Stara te Govornik. Stari i Stara, život na otoku, željeli su završiti tako da ne ostanu zaboravljeni. Kako im nema tko doći, osuđeni su na zamišljanje gostiju koji će prenijeti sve ono što su Stari i Stara postigli u životu, ali i kako spasiti čovječanstvo. Stolice u djelu označavaju ispunje-nost prostora. Bez njih, ta večer za koju su se Stari i Stara dugo pripremali, bila bi kao i svaka dru-ga, osim što bi završetak bio drugačiji. Zamišljeni likovi u djelu imaju važnu ulogu za čitatelja. Ti-jekom cijelog djela željno se očekuje barem jedan stvarni lik u ulozi gosta. Djelo u svakom slučaju potiče na razmišljanje i aktivno zamišljanje prostora, situacije, glav-nih i sporednih likova, kao i razmatranje značenja apsurda u književnom djelu, ali i u (svakodnevnom) životu.

Bruno Ćosić, 4. h

Eugene Ionesco: Stolice

Eugene Ionesco francuski je dramatičar koji je svoje mjesto među predstavnicima avangard-nog teatra zaslužio dramom Ćelava pjevačica, a pozornost javnosti privukao je komadom Stolice. Drama je napisana 1951. godine, a prvi je put izvedena 1952. Iako radnje zapravo nema, kako i pri-liči avangardi, svakodnevni život likova možemo upoznati već na prvim stranicama. Stari i Stara stari su bračni par u srednjim devedesetima koji žive posve sami u kuli na pus-tom otoku. Počinju žaliti sami sebe i uviđati što su sve mogli postići u životu svojim kvalitetama, ali nedostatak ambicije ih je i doveo u ovakvo stanje. Kako u životu Stari nije ništa postigao, odlu-čio je svijetu prenijeti tajnu koja može spasiti cijelo čovječanstvo. Pozvao je sve ljude koje poznaje, ali i druge osobe do kojih je mogao doći, Govornika da govori u njegovo ime, zbog njegovog nedo-statka dara za govorom, i tako prenese Starčevu poruku svijetu. Dakako, cijela situacija ne bi bila ništa neobična da su ti ljudi bili stvarne osobe od krvi i mesa, nego su postojali samo u njihovim glavama. Kako je događanje izvođeno na pozornici, Stara je punila pozornicu stolicama namijenje-nih gostima kojih zapravo nije bilo. Pozornica je uskoro postala krcata stolicama, a prisutnost fikti-vnog cara, koji je bio cijeli smisao njihovog života, dovela ih je do ludila što ih je ponijelo prema prozoru. Oboje završavaju u moru, a gluhonijemi Govornik, koji se jedini od gostiju činio stvarnim, ostavlja publiku zbunjenu i radoznalu jer ne uspijeva prenijeti Starčevu poruku. Drama je zbunjujuća za sve koji ju ne pročitaju pozorno i sami shvate brojne poruke koje se u njoj kriju. Pisac je zasigurno namjerno napisao takvu zbrku kako bi čitateljima i gledateljima pri-kazao njihovo unutarnje stanje. Onaj tko djelo želi pomno i pažljivo proučiti, svakako će shvatiti Ionescove riječi i brojne poruke koje se u njima kriju.

Ivona Martinčević, 4. f

Stranica 16 E KOOS


Nakon što sam pročitao apsurdnu dramu Stolice autora Eugena Ionescoa, uočio sam da je pisac zaokupljen samoćom i otuđenošću. Glavne likove odvojio je od života, od drugih ljudi, stvar-nosti i Boga, što se na prvi pogled čini uzaludnim i beznačajnim. Radnja djela je lagana, banalna i apsurdna, ali bogata porukama. Djelo pripada avangardi. Smatram da je ovo djelo vrijedno čitanja jer se može podosta naučiti i svakako bih ga preporučio.

Luka Bilandžić, 4. g


Stolice, djelo Eugenea Ionescoa napisana je sredinom prošloga stoljeća. Avangardni je to tekst koji pripada drami apsurda. Neuobičajeni likovi starije životne dobi na usamljenom otoku, potaknuti samoćom i dosadom, postavljaju stolice fiktivnim likovima s kojima uspostavljaju razli-čite dijaloge tijekom cijelog djela. Treći lik Govornika unosi u djelo dodatnu „gužvu“ među posto-jeće i nepostojeće likove, što rezultira ishitrenim samoubojstvom postarijeg bračnog para. Kako bi djelo postalo što apsurdnije, čitatelji i gledatelji suočavaju se s gluhim i nijemim Govornikom. Djelo preporučam svakoj osobi koja je ljubitelj misterije i neočekivanog završetka jer ono što nam je Ionesco predstavio u ovoj drami, drugačije je od svega što ste do sada na kazališnim da-skama gledali i od svih drama koje ste sada pročitali.

Gabrijel Knežević, 4.f


Stolice je dramsko djelo Eugena Ionescoa koje je izašlo 1951. godine. Radnja se dogodila na pustom otoku, a vrijeme je neodređeno. Napisano je kao dijalog. Sto-lice, koje donose i slažu Stari i Stara, jako su fiktivne. Glavni likovi su Stari i Stara. Nemaju imena, a to znači da može biti bilo koja osoba, koja traži svoju ulogu u životu. Stari ima 95 godina, a Stara ima 94 godine. Zajedno su se bacili kroz prozor jer nisu pronašli smisao života. Treći lik je Govor-nik. On je stvarni lik drame. Ima brkove i bradicu. Nosi veliki šešir i široku odjeću. On je gluh i nijem i tako nije mogao prenijeti poruku svijetu koju je dugo godina pisao Stari. Napisao je neke nerazumljive riječi na ploču. Bio je ljut što ga nitko ne razumije i otišao je s pozornice. Trebali bismo pročitati knjigu, zato što je vrlo zanimljiva.

Domagoj Rakitić, 4. f

Izvor: http://www.clker.com/clipart-blue-chair-1.html



Samuel Beckett: U očekivanju Godota Pisac je u djelu istaknuo prijateljstvo glavnih likova Vladimira i Estragona, iako sam mislio da će Godot biti glavni lik zbog samog naslova djela. Radnja je donekle bila napeta, u svakom tre-nutku se mogao predvidjeti dolazak Godota, koji ipak uopće ne dolazi, a u međuvremenu je bilo smiješno kakve su ideje dolazile Vladimiru i Estragonu „u glavu“ (htjeli su se objesiti, vjerojatno iz dosade). Kada se u očekivanju pomislilo da je Godot došao, umjesto njega došla su dva sporedna lika među kojima jedan vrši nasilje nad drugim. Bili su to Lucky i Pozzo. Opet se očekuje dolazak Godota, na kraju dođe Dječak koji kaže da Godot neće doći i zbog toga mi nije jasan smisao ovog djela i zašto je napisano!? Što je potaknulo autora da napiše takvo djelo, ostalo mi je zagonetka...

Eddie Markulak, 4. g

Samuel Beckett: U očekivanju Godota Ako želite nešto novo pročitati, moja preporuka je književno djelo U očekivanju Godota au-tora Samuela Becketta. Književno djelo privlači raznovrsne čitatelje. U cijelom književnom djelu ne vidim nikakvu kvalitetnu i zanimljivu radnju, već upoznajemo likove Estragona i Vladimira koji čekaju Godota. Estragon i Vladimir nisu jedini likovi u književnom djelu. Sam autor nije naveo ra-zlog zbog čega likovi čekaju Godota. Antidrama podijeljena je u dva čina i kao da je napisana u ob-liku scenarija koji se može izvesti na svim kazališnim pozornicama. Na pomalo satiričan način, au-tor je prikazano čekanje Godota ispod stabla. Mislim da bi jednostavnije bilo da su likovi čekali Godota u nečijem stanu ili u nekoj kavani, kao što normalni ljudi danas rade. Čitatelju bi bilo puno zanimljivije da ima kvalitetne radnje. Svakako preporučujem ovo književno djelo.

Tin Mandić, 4. g

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/U_o%C4%8Dekivanju_Godota Izvor: https://sjedi5.com/u-ocekivanju-godota-samuel-beckett/

Stranica 18 E KOOS

„Oni“ „Oni“ su ti kao trnje na ruži. Znaju boljeti, ali su dobri protiv neprijatelja. A ti si lijepa kao ruža. Nikad sama, uvijek s drugim „ljepoticama“ ružama. Zajedno ste, nema straha. Ali ako te otkinu, ostaješ sama s „njima“. S trnjem i dva lista. Zatvo-rena u vazi s vodom koju piješ i zrakom koji dišeš.

Antonia Farkaš, 3. c

People who care You smile, But your eyes cry. You laugh, But there is a cry for help. You want to help everybody, But there's no one to help you. Why? You think nobody cares, But maybe you just need to find those Who do care.

Help You need help, But you never admit it. You want help, But you never say it. You seek help, But you never find it. At the end, You ask yourself, 'Do people even care?'

Because I smile Because I smile, No one knows I'm getting bad again. Because I smile, No one knows how much I've cried. Because I smile, Everyone thinks I'm happy. Because I smile, No one cares.

Laura Novotni, 2.a

Laura Novotni, 2.a

Laura Novotni, 2.a


Mob Psycho 100 novi je anime autora poznatog samo po imenu ONE. Mob Psycho 100 prati priču mladića po imenu Shigeo Kageyama, znanog kao Mob, koji posjeduje psihičke moći, tj. moći koje mu daju superljudsku snagu i poboljšavaju njegova osjetila. On ih koristi za borbu protiv duhova i kriminala, a u isto vri-jeme da bi shvatio svoj pravi cilj u životu i bio koristan svije-tu. Sam Mob nema vjeru u se-be, odbija skrivati svoje osjeća-je, a ako ih ne skriva, oni ga preuzimaju te njegova moć izla-zi na vidjelo. On gubi kontrolu nad njima i uništava sve pred sobom. Postaje učenik Reigena Aritake, čovjeka koji ga uči kontroli moći, ali ujedno i funk-cioniranju ljudi i njihovih želja. Svi likovi utječu na njega tjera-jući ga da duboko promišlja u svako svoje djelo, prisiljavajući ga na istraživanje ljudske priro-de, a ujedno su likovi prikaz svih naših težnji i želja. Sam anime pun je humorističnih sce-na, ali je također ispunjen i sce-nama punih fenomenalnih borbi koje su u svakom pogledu nere-alne ili jednostavno urnebesne. Svaka scena borbe vješto je pri-kazana, napeto drži gledatelja u neizvjesnosti tko će pobijediti, iako ponekada čak i predvidlji-

va, što je jedna od mana te ani-mirane serije. Također, nedos-taje razvoj drugih likova, sve se temelji na Mobu. Autor u ani-meu iznosi svoje poglede na religiju, svijet, život pojedinca, potragu za svojim ja. Kritizira religiju s mišlju da su neki ljudi spremni učiniti sve kako bi do-kazali da je to u što vjeruju je-dino ispravno i jedino ono što postoji i vlada. Također, prika-zuje posljedice kada osoba poti-sne svoje osjećaje i odbija ih „pozvati” na površinu. Pored svega, anime ima još par mana. Jedna od tih mana jest to što je njegov glavni lik odlično pri-kazan, ali njegova je moć jed-nostavno razorna do te mjere da nije preveliki užitak gledati sce-ne borbe. Drugo, samo ponaša-nje Reigena može se vidjeti kao iskorištavanje Moba jer ga po-ziva svaki puta kada dobije po-sao u kojem će moći zaraditi, pod izlikom da je to Mobov „trening“. Razvoj likova, kao što sam napomenuo, temelji se samo na Mobu, ne na drugim likovima, što uklanja mo-gućnost da se gledatelji povežu s jednim ili više sporednih liko-va. Također, neke su scene „prenategnute” da se jednostav-no čine apsurdnima. Ali uspr-kos svojim manama, sam anime nosi bitnu poruku koja prožima Moba i sve likove, a to je da su se spremni mijenjati, da su spremni raditi na sebi kako bi ostvarili svoje ciljeve, ma koli-ko zli oni bili. Glazba samog animea dobro je komponirana i

usklađena s događanjima. Že-stoke skladbe na početku sva-ke epizode kao i najava scena koje će se tek dogoditi, šareni-lo boja u „openningu“ svake epizode, čine ih zanimljiviji-ma i napetijima. Pjesma na kraju epizode lakša je i nježni-ja, moglo bi se reći da je na-pravljena kako bi opustila gle-datelje. Animacija je izvrsno kreirana, no i dalje je prisutan ONE-ov ikonični stil iz One Punch Man-a, animacija na granici stvarnosti, bilo to uniš-tavanje zgrade do temelja ili prikazivanje ljudskih osjećaja. Također, ismijava neke poje-dine likove i njihove fizičke osobine. Sve u svemu, Mob Psycho 100 odlično je izrađen i zaslužuje uspjeh koji je pos-tigao. Ako želite unijeti malo zabave u životnu monotoniju, pustite da vas serijal uvuče u svoj zanimljivi svijet kroz 12 epizoda.

Napisao/la: P.M.

Stranica 19

Sam anime pun je humorističnih scena

Recenzija — Mob Psycho 100

Izvor: http://www.crunchyroll.com/mob-psycho-100

Izvor: https://release-date.info/tv-series/mob-psycho-100-season-2-release-date-394903212/

Grad Osijek grad je u kojem možemo naći mnoštvo kultur-nih ustanova koje su veoma ci-jenjene i posjećivane. Iz osje-čkih kulturnih ustanova, proiz-lazi mnoštvo talentiranih i us-pješnih umjetnika. Njihove radove možemo pogle-dati u osječkim centrima kultu-re kao što su Umjetnička akade-mija Osijek, Muzej likovnih um-jetnosti Osijek, Muzej Slavonije Osijek, gradske galerije i sl. Do kraja ove godine i tijekom sljedeće, možemo posjetiti broj-ne ustanove, vidjeti brojne izlo-žbe i mnoštvo sačuvanih pred-meta. To bi nam zasigurno obo-gatilo znanje i osnažilo uvid u kulturu grada Osijeka. Možete posjetiti: Panta rhei: Dvije rijeke – četiri

umjetnice

studeni 2017. – Muzej likovnih umjetnosti

Ova izložba dio je projekta Panta rhei, što znači Sve teče, koju je pokrenula udruga iz Graza. Mlade umjetnice preds-tavljaju, zajedno s dvjema mla-dim umjetničkim stvarateljica-ma iz Slavonije, multimedijske umjetničke izloške koji se bave temom vode, posebno rijekama Murom i Dravom te povijes-nim, kao i suvremenim, vezama i zajedničkim dodirnim točka-ma između Štajerske i Slavoni-je.

VIII. dani grafike siječanj – ožujak 2018.

VIII. Dani grafike hrvatskoj publici predstavit će suvremenu japansku grafiku dvjema izlož-bama. Samostalna izložba Ha-rumija Sonoyame i izložba um-jetnika iz Tokya, prikazat će

djelovanje japanske grafičke škole, generalno nepoznate i potpuno različite od europske škole. Za vrijeme trajanja Dana grafike održavat će se razne radionice iz kojih svi uzrasti mogu ponešto naučiti.

Likovna baština obitelji Pran-dau i Normann

ožujak – lipanj 2018., Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Mu-zej Slavonije Osijek, Državni

arhiv u Osijeku

Izložba će predstaviti likovnu baštinu valpovačkih vlastelina Hilleprand von Prandau i Nor-mann-Ehrenfels, koji su u val-povačkom dvorcu živjeli još u XVIII. stoljeću. Tijekom vrlo uspješnoga djelovanja i življe-nja na ovom prostoru te su veli-kaške obitelji ostavile veliki trag u kulturi, školstvu, ekono-miji i svakodnevnom životu Valpovštine i Miholjštine. Izlo-žba obuhvaća veliki broj djela stranih (uglavnom austrijskih) i domaćih umjetnika koja su prije krasila životni prostor obitelji Prandau-Normann.

Izvor: http://mapio.net/pic/p-16489886/

Ksenija Turčić — Iconophilia-samostalna izložba,

rujan 2018.

Izložba nam pokazuje tepihe oslikane otiscima ljudskih tijela kako bi nas mogli pitati: „Ostavljamo li mi tragove živo-ta?“ te „Što ostaje za nama?“

Izvor: http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=277&lang=1

„Grupa 4“ (Dorogy, Kusik,

Ivandić, Sušac)

studeni 2018.

Pojava četiri slikara i kipara na osječkoj likovnoj sceni sredi-nom sedamdesetih godina, od velikog je značenja za likovnu povijest grada. Tzv. Grupa 4 u Osijeku nam je 1975. godine prvi put održala izložbu poka-zavši tada osječku likovnu sce-nu u vremenu krize umjetničkih djela.

Izvor: http://www.tourist-ad-guide.com/muzeji/muzej-likovnih-umjetnosti-osijek/

Stranica 20

KULTURA Kulturni vremeplov našeg grada

E KOOS

Izvor: http://radio.hrt.hr/radio-osijek/clanak/vi-dani-grafike/10616/

Novinarka: učenica Viktorija Gudelj, 2. b

Izvor: http://www.mlu.hr/hr.html, http://mso.hr/?cat=345&lang=hr


Kao strastveni navijač NK Osi-jeka, ljubitelj nogometa i sporta općenito, odlučio sam istražiti povijest osječkog nogometnog kluba i upoznati ostale učenike s poviješću kluba. Nogometni klub Osijek osnovan je davne 1947. godine kao Fiskulturno društvo Proleter. Svoju prvu utakmicu odigrao je 16. ožujka 1947. godine protiv Mladosti te istu utakmicu dobiva s rezulta-tom 5:0. Osijek je kroz svoju povijest igrao u okružnim liga-ma, Hrvatsko-slovenskoj ligi, Drugoj saveznoj ligi, Prvoj sa-veznoj ligi i dr. Nažalost, nisu svi dani za NK Osijek bili „bajni“. Godine 1953. prvi je put izboreno sudjelovanje u pr-voj saveznoj ligi i to nakon dva neuspješna pokušaja 1950. i 1952. te nakon tri odigrane se-zone, NK Osijek ispada iz lige, a uvjeti tadašnjeg vremena za nogomet nisu bili najbolji. Bolji dani za klub uslijedili su u jesen 1958. godine kada se s tadaš-njeg igrališta kraj Drave, klub preselio u Gradski vrt u kojem boravi i danas.

Izvor: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/4c/

NK_Osijek.svg

Gradski vrt stadion je nogomet-nog kluba NK Osijek, a može primiti 20.000 gledatelja. Naža-lost, stadion je ostao isti kao i 1958. godine, star i nedovršen, no s novim vlasnicima, klub dobiva novu školu nogometa, a i nagađa se o rušenju ili preu-ređivanju Gradskog vrta. Dana

1. rujna 1962. osnovano je Sportsko društvo Slavonija ko-je je ujedinilo atletski, boksački i dizački klub te se time ugasio tadašnji Proleter. Pridruživši se društvu, Osijek je preuzeo nje-govo ime postavši samo NK Slavonija. Navedeno društvo djelovalo je nekoliko godina, da bi se u proljeće 1967. godine raspalo.

Izvor: http://nk-osijek.hr/klub/identitet/stadion-gradski-vrt/

Nakon raspada Sportskog druš-tva Slavonija, NK Slavonija po-staje NK Osijek koji djeluje sve do danas. NK Osijek dotadašnje službene klupske boje, umjesto crvene i plave, zamjenjuje bije-lom i plavom, otprije poznatim kao bojama grada koje se kori-ste i danas. Klub je prošao kroz teške dane, kroz Domovinski rat, promjene vlasnika i mnoge teškoća, no postoji već 71. go-dinu, a škola nogometa postaje bolja i konkurentnija s mnogo mladih talenata. Danas Osijek igra u Hrvatskoj Telekom Prvoj ligi koja postoji od 1992. godi-ne. Ondje ostvaruje sjajne re-zultate i bori se za vrh ljestvice uz neugodne protivnike poput Hajduka, Dinama i Rijeke. No-va era NK Osijeka počinje do-laskom svježeg kapitala i pro-dajom kluba 12. veljače 2016. godine. Tada klub „staje na no-ge“ te izlazi iz svih dugova koji su ga s godinama opteretili. Na-ravno, treba spomenuti i grupu navijača, Osijek-Kohoratu, ko-ja je i u najtežim danima bila uz svoj klub i davala snagu za dalj-nji napredak. Tako već punih 30 godina. Vrijedi spomenuti i

mnoge legende igrača koje su izašle iz nogometne škole Osi-jek: Davor Šuker, Nenad Bjeli-ca, Ivo Smoje, Robert Špehar, Domagoj Vida, Ivica Grnja, Bakir Beširević i mnogi drugi. NK Osijek danas je prepoznat-ljiv po svojoj bijelo-plavoj boji, himni kluba Grad na Dravi, svojim navijačima, uspjesima, legendama i sl. Neke od najve-ćih pobjeda kluba, pobjede su protiv PSV-a (kod kuće i u gos-tima od 1:0 i 0:1), protiv Luzer-na od 2:0, a navedene pobjede bile su u ljeto 2017. godine te su bitne jer se klub nakon 2012. vratio na scenu u Europi, točni-je, mali je korak dijelio Osijek do grupne faze UEFA europske lige.

Izvor: http://www.kohorta.net/foto/displayimage.php?album=469&pos=8

I za kraj, treba spomenuti kako je NK Osijek pokrenuo mnoge akcije kako bi vratio navijače na nogometne tribine kluba te su tom prigodom napravili slo-gane poput: Osijek navija za Osijek, #Pokrenimo grad, a svatko od nas može biti dio te velike sportske obitelji koja broji više od 15.000 članova. Učlanjenje u BIJELO-PLAVI KLUB potpuno je besplatno. Zašto čekati? OSIJEK NAVIJA ZA OSIJEK!

Stranica 21

SPORT Osijek navija za Osijek — povijest jednog kluba...

Novinar: učenik Jakov Leović, 2. b

Izvor: http://nk-osijek.hr/klub/povijest/bijelo-plavi-kroz-povijest/

Polaskom iz Osijeka u Vu-kovar doživjela sam jedno veliko iskustvo. Bilo je ne-opisivo lijepo, ali i bolno... Sve pohvale učenicima koji su pješačili do samoga kra-ja i došli do Vukovarske bolnice u spomen svim po-ginulim žiteljima Grada heroja. Presretna sam što sam us-pjela samoj sebi dokazati da to mogu i iako me noge vi-

še nisu „služile“, nosila me je volja, ljubav prema do-movini i emocije tatinih rat-nih priča. Tom malom žrt-vom, pružila sam jedan do-prinos u spomen poginulim braniteljima grada Vukova-ra. Uz domoljubne pjesme i topli čaj, svi smo bili od-morniji i jedva čekali doći u Vukovar. Zahvaljujem se i našoj nastavnici Lidiji Tihi koja nas je sve okupila. Oni-ma koji još nisu bili u koloni sjećanja na pali Vukovar, toplo preporučujem da se nagodinu prijave i dožive taj umor i bol, ali na samom kraju sreću i pokoju suzu!

kvaliteti poučavanja za po-duzetničko, inovativno i odgovorno ponašanje. U središtu je njihovog obra-zovanja razvoj kulture po-duzetništva, otvorenosti, odgovornosti, poštivanja osobnih i društvenih vrijed-nosti.

Posjet predstavnika Sveučilišta VERN

Maturanti naše škole 8. stu-denoga 2017. sudjelovali su na prezentaciji Sveučilišta VERN. VERN je u mnogo-čemu pomaknuo granice visokog obrazovanja u Re-publici Hrvatskoj prema

Stranica 22

VUKOVAR — grad heroj

Ekonomske vijesti

… nosila me je volja, ljubav prema domovini...

E KOOS

Novinarka: učenica Antonia Farkaš, 3. c

Izvor: https://vijesti.rtl.hr/novosti/368793/simbol-vukovara-postaje-vidikovac-s-rotirajucim-restoranom/


sveučilištu VIA University Col-lege, održali su našim učenici-ma predavanje o besplatnom studiranju, načinima stipendira-nja studenata iz zemalja članica EU-e te o mogućnostima studi-ranja na VIA University Colle-geu u Danskoj. Profesor Uslig prezentirao je učenicima kako se prijaviti na studij u Danskoj te što je sve potrebno priložiti pri prijavi. Učenike je upoznao sa studij-skim programima koji se održa-vaju na engleskom jeziku i na-

činima održavanja nastave i prakse. U svojoj prezentaciji, pokazao je također zgradu sveučilišta te opremljenost uči-onica i radnih prostora. Učeni-cima je također predstavio ob-vezu studentskoga rada uz stu-dij, koji je studentima potreban kako bi uz stipendiju mogli po-dmiriti sve troškove smještaja i života. Našim se učenicima svi-djelo predavanje te su ostali i nakon predavanja dodatno se informirati. Bravo za naše uče-nike!

U utorak 7. studenoga 2017. godine naši su maturanti imali priliku čuti sve o mogućnosti-ma stipendiranog studija u Dan-skoj. Studij u Danskoj prava je prilika za sve one koji žele dru-gačiji, inovativan studij i priliku za internacionalnom karijerom. Ulaganje u vlastito obrazova-nje, „najisplativije“ je obrazo-vanje. Monika Nikolaš, koordinatorica programa za Hrvatsku, i profe-sor Torsten Ulsig, viši predavač i koordinator za internacionalne studente na poznatom danskom

U svojem dosadašnjem djelova-nju, VERN je pokazao kako je timskim radom i međusobnim uvažavanjem moguće oblikova-ti model koji budućim studenti-ma omogućuje najvišu razinu visokog obrazovanja, znanja i vještina neophodnih za brzu prilagodbu tržištu rada u Repu-blici Hrvatskoj i Europskoj uni-ji.

Stranica 23

Studiranje u Danskoj


I ove smo godine zajednički obilježili sjećanje na žrtve Vu-kovara 1991. godine tradicio-nalnim paljenjem svijeća. Dana 17. studenoga 2017. godine u 17:50 sati na dijelu Vukovarske ulice, od Tifon benzinske posta-je do Huttlerove ulice, učenici i nastavnici naše škole zapalili su svijeće te na taj način izrazili duboko poštovanje stradalima u ratu. Učenici 2. i 4. razreda te njihovi nastavnici, krenuli su u 17:40 sati ispred škole sa svi-jećama odati počast svima koji su herojskom obranom omo-gućili utemeljenje suvremene hrvatske države.

nica međunarodne inicijative Bebras (Dabar), i ove je godine organizirala natjecanje iz infor-matike i računalnog razmišlja-nja. Dabar promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima. Sudjelo-vanjem učenika, želimo učeni-cima pokazati kako računalo

Učenici naše škole, pod vod-stvom nastavnice Natalije Stje-panek, sudjelovali su u među-narodnom natjecanju Dabar. Riječ je o natjecanju u računal-nom razmišljanju. Natjecanje se održalo 15.11.2017. godine, a sudjelovalo je petnaestak učeni-ka. Hrvatska, kao punopravna čla-

nije samo igračka za društvene mreže ili gledanje filmova, ne-go i izvor zanimljivih logičkih zadataka koji informatiku čine uzbudljivom.

Izvor: https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2016/08/31/dabar-medunarodno-online-natjecanje/

Stranica 24

Sjećanje na Vukovar

Međunarodno natjecanje DABAR



PARIKUTIN VULKAN U MEXICU — ERUPCIJA TRAJALA 9 GODINA ( VIŠI 2774 m)

GLENDON (KANADA), KNEDLA VI-SOKA 9 m I TEŠKA 2700 kg

NAJVEĆA PUSTINJA U EUROPI IZMEĐU JE RIJEKA VOLGE I U-RALA

JAPAN BROJI 3900 OTOKA

Željka Kovačević, prof

TRANSIBIRSKA ŽELJEZNICA PRE-LAZI PREKO 3901 MOSTA

FILIPINSKI ARHIPELAG OBUHVA-ĆA 7107 OTOKA

RUSIJA, KANADA, KINA, SAD, AU-STRALIJA, BRAZIL, ARGENTINA — 1/2 SVJETSKOG SU TERITORIJA

6 DRŽAVA IMA GRANICU SAMO S JEDNOM DRŽAVOM (PORTUGAL, IRSKA, DANSKA, SAN MARINO, VATIKAN I MONACO)

Globalni tjedan poduzetništva obilježen je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u raz-doblju od 14. do 16. studenoga 2017. godi-ne. Učenici 4. f razrednog odjela sudjelova-li su na radionici „Manipulacijske igre“ ko-ju je vodila Ana Čobanković. Učenici su aktivno i ravnopravno sa studentima igrali dodijeljene uloge u zamišljenoj situaciji.

Akcija: Očistimo Kopački Rit U akciji su sudjelovali učenici Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boš-kovića Osijek te učenice Ekonomske i u-pravne škole Osijek, Tea Viljanac i Morena Vranić. Bravo za naše učenice!

Dosta zna onaj koji ne zna, samo ako zna šutjeti.

(Italija)

Tko drugome otkrije svoju taj-nu, postaje njegov sluga.

(Engleska )

Pametni prave šale, a budale ih ponavljaju.

(Engleska)

Kad bi škrtac mogao zakupiti sunce, drugi bi ljudi često sje-dili u mraku.

(Njemačka)

Teret godina najteži je teret koji čovjek može nositi.

(Italija)

Tko traži ono što ne bi trebao, nađe ono što ne bi želio.

(Njemačka )

Stranica 25

Jeste li znali?

Globalni tjedan poduzetništva

Malo mudrosti...

Željka Kovačević, prof

Uredništvo:

Doris Glumac, prof.

Recenzentice i lektorice:

Aktiv Hrvatskoga jezika

i

Željka Kovačević, prof.

Maja Kurtović, prof.

Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.

Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.

Trg sv. Trojstva 4

31000 Osijek

EKONOMS KA I UPRAVNA

Š KOLA OSIJEK

potrebne natpise pa smo se tako potrudili prebojiti zidove u bijelo-plavu boju, dok su talentirani navijači kluba osli-kavali zidove grafitima i na taj način uljepšali naš predivan grad Osijek. U projektu su sudjelovali: A-namarija Lagator, Helena Vla-škovac, Dolores Sremac, Luci-ja Jerković, Tena Šabalić, Teu-ta Kolgjeraj i Filip Ivančević.

Volonterski maraton „72 sata bez kompromisa“ održan je od 12. do 15. listopada 2017., a u Hrvatskoj se održavao u Dubro-vniku, Osijeku, Splitu, Sinju, Zadru i Zagrebu. Da se uključe u taj projekt, učenike 3.f razred-nog odjela potaknuo je nastav-nik i razrednik Dejan Goljeva-čki, koji inače svoj razred potiče na zajedničke aktivnosti. Dana 13. listopada 2017. našli smo se u 9:45 sati spremni pomoć zaje-dnici. Zajedno sa svojom koor-dinatoricom dobili smo zadatak uljepšati dvorište KBC-a Osijek te smo u tome bili vrlo uspješni. Nakon obavljenog posla i dobre zabave u KBC-u Osijek, koordi-natorica je predložila da se prid-ružimo navijačima NK Osijeka u bojanju i izradi grafita. Cilj akcije bio je prekriti ružne i ne-

MEĐUNARODNI VOLONTERSKI PROJEKT „72 SATA BEZ KOMPROMISA“ u listopadu 2017.

031/212-670

fax: 399-353

e-mail: [email protected]

EKOOS

Novinarke: učenice Anamarija Lagator i Helena Vlaškovac, 3.f.

http://ss-ekonomska-upravna-os.skole.hr/

Documents

POSJET OSJEČKIM SUDOVIMA U LISTOPADU 2017.ss-ekonomska-upravna-os.skole.hr/upload/ss-ekonomska-upravna-os/images... · dnevnik je dobar, pomaže nas-tavnicima u njihovom poslu ra-zrednika,