Portfolio -Metodika Likovne Kulture I(1)

  • View
    132

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Metodika likovne kulture

Text of Portfolio -Metodika Likovne Kulture I(1)

Metode i naela u vizualno- likovnom odgoju i obrazovanjuPod metodom mislimo na sve naine uvoenja uenika u svijet likovnog stvaralatva. Pritom vodimo rauna o djetetovoj dobi, jer njegov doivljaj svijeta tei da vlastitim intenzitetom i spontanom voljom pronae put do stvaralake akcije. Potrebno je zato primjenjivati vei broj likovno- kreativnih metoda radi ireg izbora za likovnu aktivnost i za mogunost slobodnog uenikova odabira. U razvoju didaktike teorije i prakse formile su se sljedee nastavne metode: analitiko promatranje metoda likovnog scenarija metoda razgovora metoda demonstracije metoda rada s tekstom metoda usmenog izlaganja graenje kombiniranje variranje razlaganje. Analitiko promatranje i analiza likovnih problema na realitetu,a potie likovno izraavanje.Metoda likovnog scenarija temelji se na problemskoj situaciji. Ovdje su poticaj likovni i kompozicijski elementi: uitelj sam kreira likovni scenarij u koji je ukljuena rije, glazba, pokret, slika itd. U osvjetavanju likovnog jezika pomau likovni produkti.Metoda razgovora sastoji se od dijaloga izmeu uitelja i uenika ili izmeu uenika i uenika. Razgovor omoguava nastavniku da podstakne miljenje i misaone aktivnosti uenika. Pitanja i odgovori su osnovni naini metode razgovora. Bitno je da se uspostavi prisnost i susretljivost izmeu uitelja i uenika.Za primjenu ove metode neophodno je da uenici raspolau izvjesnim podacima i znanje, doivljajima i iskustvima o materiji koja e se obraivati.Metoda demonstracije (lat. demonstrare pokazivati, prikazati, zorno izlagati) ini pokazivanje svega to se doivljava percepcijom. Demonstracijom zapoinje proces spoznavanja u nastavi bilo kojeg predmeta. Demonstracija je plansko, rukovoeno promatranje okruenja na temelju kojeg e uenici oblikovati konkretne i jasne predodbe, jasne pojmove, sudove i zakonitosti. To znai da ono to se pokazuje treba uenik misaono preraditi. Metoda rada s tekstom ukljuuje itanje teksta kako bismo pisani sadraj izrazili likovno. Kod analize teksta poseban naglasak stavljamo na dijelove koji se dadu lake uprisutniti likovnim izrazom. Metoda usmenog izlaganja je metoda u kojoj uenici i nastavnici verbalno izlau neke dijelove nastavnog sadraja. U ovu metodu se ukljuuje: pripovjedanje opisivanje s naglaskom na likovnosti razlaganje likovne strukture tumaenje likovnih problema. Graenje likovnim elementima, likovne elemente slaemo jedan do drugog u razliitim pravcima. Kombiniranjem kombiniramo razliite likovne elemente. Variranjem obremo jedan likovni element ili motiv na razliite naine. Razlaganjem razlaemo gotove strukture i ponovo ih komponiramo u nove likovne vrijednosti. Nastavne metode se u nastavnom procesu meusobno povezuju tj. Istodobno se primjenjuje vie nastavnih metoda ime je vizualno likovni odgoj dinamian i kreativan.

Naela u vizualno- likovnom odgoju i obrazovanju Nastavna naela definiemo kao osnovna pravila i zakonitosti kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke. U naela vizualno- likovnog odgoja i obrazovanja ubrajamo : primjerenost sadraja i metoda aktivni odnos prema okolini primjena steenih iskustava u toku likovnih aktivnosti igra kao metoda i stav sloboda od uzora proimanje intrinzinog i ekstrinzinog cilja individualizacija. Primjerenost sadraja i metodaProgram rada u osnovnoj koli treba polaziti od potivanja faza psiholokog razvoja djeteta, pa valja uskladiti programe, postupke i zadatke s mogunostima djeteta. Naelo primjerenosti odnosi se na odreivanje teine zadatka i metode rada. Teinu zadatka treba postaviti na stepen iznad mogunosti djeteta. Tada bi se pobuivali interes i psihiki napor, a jo uvijek izbjegli osjeaj frustracije i neuspjeha.Aktivni odnos prema okolini Uenici aktivno trae informacije iz svoje okoline diranjem, kuanjem, guranjem, vuenjem, sluanjem, usporeivanjem. Znanje i pojmovi stvoreni na osnovi aktivnog zadiranja u strukturu okoline te doivljavanje te okoline kroz to vei broj osjetila dat e pojmove bolje apstrahirane i kvalitetnije klasificirane, fleksibilno generaliziranje te spremnije za novu upotrebu. Nasuprot tome, posredovani doivljaj okoline, doivljaj preko slika, dovodi do manje vrijedna znanja, nedovoljno artikuliranih pojmova, slabije integracije novog znanja u postojeu kognicijsku strukturu. U naelu aktivnog odnosa prema okolini lei potreba korelacije i integracije nastvnih sadraja kako bi se postigao to potpuniji likovni doivljaj .

Primjena steenih iskustava u toku likovnih aktivnosti Samo teorijsko znanje o likovnom jeziku nije jedini sadraj vizualno- likovnog odgoja i obrazovanja. Likovni jezik uenici moraju moi upotrijebiti u vlastitom likovnom izrazu. Iz onoga to im donose osjetila oni moraju biti sposobni apstrahirati nebitno i izraziti bitno. Najvanije je dati djeci mogunost da likovno izraze doivljaj svoje okoline unutar svojih mogunosti. Mogunost da istrauju nepoznato, manipuliraju njime i mijenjaju poznato podrava djecu da misle nezavisno- da preuzmu rizik, pitaju zato i kako, te uvide vie alternativa likovnog izraavanja. Jedan od naina da se povea mogu broj alternativa za djecu jeste upuivanje uenika u mogue redefiniranje, izmjenu, rekomponiranje odreenog rjeenja. Uitelj koji ueniku postavlja alternative ( npr. Hoe li ovo promijeniti, Kamo e to smjestiti i sl. ) daje djetetu mogunost da smilja i druge naine likovnog izraza. Nesugestivan stav uitelja treba voditi djecu u slobodan, ali siguran izbor i samostalnu odluku o likovnom postupku. Igra kao metoda i stav Razigranost, sloboda da samostalno strukturiraju vlastitu likovnu aktivnost, znatielja, otvorenost za nova likovna iskustva, sve su to aspekti djejeg pristupa likovnom procesu i uenju. Primjena igre kao metode uenja i pristupa zadatku nastojanje je da se produi prisutnost aspekta koji su na prijelazu iz predkolske u zreliju dob jo vrlo bitni djejem razvitku, te da ih iskoristi kao motivacijske i spoznajne. U motivacijskom smislu igrom se pobuuje zanimanje i uitak u likovnom istraivanju, otkriu i samoj aktivnosti, to e dovesti do perzistiranja u aktivnosti i razvijanju trajnog interesa. Sloboda od uzoraKao irelevantno i potpuno nekorisno moramo odbaciti bilo koju vrstu precrtavana. Apsurdan je zahtjev da dijete precrta konja ili slino. Izbjegavanjem imitacije, u djeteta stimuliramo samostalni, specifini pristup, koji e dovesti do orginalnog djela. Naglasak je na razmiljanju i eksperimentu, to e i uroditi izvornim djelom

Proimanje intrinzinog i ekstrinzinog cilja Promatranje djeje likovne aktivnosti navodi na misao da je za djecu mlaeg uzrasta proces vaniji od djela. Znamo da mlai uenici esto ne prepoznaju svoja ostvarenja ve sljedeeg dana, te da su razliite faze likovnog procesa bile zaboravljene u toku rada. Takoer smo vidjeli mnogo primjera svladavanja odreene tehnike bez ostvarenja najavljena zadatka.Uivanje u samoj aktivnosti radi aktivnosti pravi je primjer intrinzine motiviranosti i bilo bi pogreno i nasilno odvratiti dijete od takvog zadovoljstva. Stoga nije ni potrebno da uenik ba svaku nastvanu jedinicu zavri nekim konanim djelom. Program treba ueniku prilagoditi, prilagodljivo voditi prema zadovoljstvu doputajui im da uivaju u samom radu, ak i da se ponekad izgube u njemu, zaboravljajui prevremeno i cilj. Postepeno izgraivanje svijesti o cilju aktivnosti uz naglaavanje uitka u samoj aktivnosti i poveanje tog uitka zbog zadovoljstva postignutim ciljem, u osnovi je pronalaenje ravnotee izmeu intrinzine i ekstrinzine motiviranosti.

IndividualizacijaU vizualno- likovnom odgoju i obrazovanju potrebno je i mogue individualizirati nastavu. Variranje teine zadatka u skladu s vizualno- likovnom zrelou uenika, omoguavanje izbora likovnih sadraja, metoda, vrsta likovno- tehnikih sredstava i likovnih tehnika putevi su omoguavanja individualnog razvojnog puta u skladu s uenikovim sklonostima i mogunostima.

Naini rada: po promatranju nakon promatranja po sjeanju po zamiljanju po izmiljanju Oblici rada : frontalni indivudualni radu u parovima grupniNastavna sredstva i pomagala : reprodukcija iravno umjetniko djelo prirodni oblici nainjeni oblici dijapozitivi fotografije grafoskop televizor video ploa kreda i ostalo.

NASTAVNA JEDINICAPri izradi nastvne jedinice odreujemo :1.MOTIV: a) vizualnib) nevizualnic) likovni i kompozicijsku elementi2. Likovni problem:3. Likovno podruje: 4. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: 1.MOTIVI:a)VIZUALNI- sve to se moe vidjeti oima( mrtva priroda, stvarne i zamiljene pojave i dogaaji)- figurativni prikazb)NEVIZUALNI- ono to se ne vidi oima ve drugim osjetilima- osjetilni podraaji(zvukovi kao to su muzika, pjev ptica), mirisi, dodiri, okusi, emocije(srea, strah), la (istina, smijeh) itd. - apstraktni prikaz c) LIKOVNI I KOMPOZICIJSKI ELEMENTI: Vizualni jezik: likovni elementi ili poela ( taka, crta, boja, ploha...) i kompozicijska naela(kontrast, ritam, ravnotea)- crte po toku, ritam boja, simetrija likova, igra osnovnih boja, kompozicija ploha...- apstraktni prikaz 2. Likovni problem( Kako radimo? ) Likovni problemi (kako radimo) vizualni jezik i pojmovi (odnos naela i poela). Likovni problemi su okosnica cijelog sata likovne kulture. Ukljuuje likovne elemente (boja, crta, ploha, povrina, volumen itd,) i kompozicijske elemente ( kontrast, harmonija, ritam, ravnotea, proporcija, dmoniacija, jedinstvo) i motivacija mora biti pravilno izvedena da bi dijete dovelo do ispunjenja likovnog zadatka. Jasnoa izraavanju likovnog problema je osiguranje od sladunjavih, kiastih, i dopadljivih likovnih radova koji esto privlae needucirane gledatelje sa snienim vrijednosnim pragovima. 3. Likovno podruje: precizira radi li se o crtanju, slikanju, modeliranju i graenju, grafici ili dizajnu4. Likovno- tehnika sredstva navode kojim materijalom e djeca raditi : olovka, ugljen, tu- drvce, tempera, akvarel, glina, didaktiki neoblikovan materijal ( kutijice npr. ), papir, ica itd.

MAKRO I MIKRO PROGRAMIRANJE

OKVIRNI PROGRAM ( MAKR

Recommended

View more >