703

704

Na osnovu Amandmana XL ta~ke 2. na UstavRepublike Srpske (“Slu`beni glasnik RepublikeSrpske”, broj 28/94), d o n o s i m

U K A Z

O PROGLA[EWU PORODI^NOG ZAKONA

Progla{avam Porodi~ni zakon koji je Narodnaskup{tina Republike Srpske usvojila na sjedniciodr`anoj 25. jula 2002. godine.

Broj: 01-020-581/02 Predsjednik29. jula 2002. godine Republike,Bawa Luka Mirko [arovi}, s.r.

P O R O D I ^ N I Z A K O N

P R V I D I O

OSNOVNE ODREDBE

^lan 1.

Ovim zakonom ure|uju se porodi~no pravni odnosiizme|u bra~nih supru`nika, roditeqa i djece, usvojiocai usvojenika, staraoca i {ti}enika i odnosi izme|usrodnika u bra~noj, vanbra~noj ili usvojeni~koj porodi-ci, te postupci nadle`nih organa u vezi s porodi~nimodnosima i starateqstvom.

^lan 2.

(1) Porodica, u smislu ovog zakona, je `ivotna zajed-nica roditeqa i djece i drugih srodnika.

(2) Porodi~no pravni odnosi koje ovaj zakon ure|ujesu: zakqu~ewe braka, li~na prava i du`nosti bra~nihsupru`nika, prestanak braka, odnosi roditeqa i djece idrugih srodnika, usvojewe, starateqstvo, izdr`avawe,imovinski odnosi izme|u bra~nih, vanbra~nihsupru`nika, i drugih srodnika i odre|eni oblicipravne za{tite porodice.

^lan 3.

Republika Srpska obezbje|uje posebnu za{tituporodici, majci i djetetu u skladu sa me|unarodno priz-natim qudskim pravima i osnovnim slobodama.

^lan 4.

(1) Brak je zakonom ure|ena zajednica `ivota `ene imu{karca.

(2) Brak se zasniva na slobodnoj odluci mu{karca i`ene da zakqu~e brak, na ravnopravnosti bra~nihsupru`nika, me|usobnom po{tovawu i uzajamnom poma-gawu.

^lan 5.

(1) Svako slobodno odlu~uje o zakqu~ewu braka, zas-nivawu porodice i ra|awu djece.

(2) U interesu slobodnog planirawa porodice,za{tite ra|awa, razvoja i podizawa djece Republikastvara potrebne uslove, organe i kadrove za pru`awe sav-jeta roditeqima o svim zna~ajnim pitawima vezanim zawihova roditeqska prava i obaveze.

^lan 6.

Roditeqi su du`ni da se staraju o `ivotu i zdravqusvoje djece, kao i o wihovom podizawu, vaspitawu i obra-zovawu.

JP Slu`beni glasnik Republike Srpske,Bawa Luka, Pave Radana 32ATelefon/faks: (051) 311-532, 302-708

Utorak, 27. avgust 2002. godineBAWA LUKA

Broj 54 God. XI

@iro-ra~uni: 562-099-00004292-34Razvojna banka AD Bawa Luka

567-162-10000010-81Zepter komerc banka AD Bawa Luka

SLU@BENI GLASNIKREPUBLIKE SRPSKE

^lan 7.

Djeca su du`na da se staraju o svojim roditeqima, dase prema wima odnose s po{tovawem i da ih poma`u kadaje to potrebno.

^lan 8.

Prava i du`nosti roditeqa i drugih srodnika premadjeci, kao i prava i du`nosti djece prema roditeqima isrodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca ro|ena ubraku ili van braka.

^lan 9.(1) Obaveza izdr`avawa izme|u roditeqa i djece i

drugih srodnika, kao i bra~nih i vanbra~nihsupru`nika, izraz je porodi~ne solidarnosti i u intere-su je dru{tvene zajednice.

(2) Izdr`avawe se, u pravilu, odre|uje prema potre-bama primaoca izdr`avawa i mogu}nostima davaocaizdr`avawa.

^lan 10.

Usvojewem izme|u usvojioca i usvojenika uspostavqa-ju se odnosi koji postoje izme|u roditeqa i djece, sciqem da se djetetu koje se usvaja pru`e uslovi `ivotakakve imaju djeca koja `ive u porodici.

^lan 11.

Republika Srpska starateqstvom pru`a posebnuza{titu maloqetnoj djeci koja nemaju roditeqskogstarawa i punoqetnim licima koja nisu sposobna ilinisu u mogu}nosti starati se sami o svojim pravima iinteresima.

^lan 12.

(1) Zajednica `ivota `ene i mu{karaca koja nijepravno ure|ena na na~in propisan ovim zakonom (van-bra~na zajednica) izjedna~ena je sa bra~nom zajednicom upogledu prava na me|usobno izdr`avawe i drugihimovinsko-pravnih odnosa, pod uslovima i na na~inpropisan ovim zakonom.

(2) Maloqetne ~lanove porodice i punoqetna licakoja nisu sposobna za samostalno preduzimawe pravnihradwi u pravnim postupcima kada se radi o za{titi iliostvarivawu wihovih prava i interesa zastupa poslu`benoj du`nosti organ starateqstva.

^lan 13.

(1) Poslove za{tite i pru`awa pravne pomo}iporodici i wenim ~lanovima na na~in i po postupkuodre|enim zakonom obavqa op{tinski organ upravenadle`an za poslove socijalne za{tite, ukolikoodlukom nadle`nog organa lokalne samouprave vr{eweovih poslova nije povjereno nekom drugom organu iliorganizaciji (u daqem tekstu: organ starateqstva).

(2) Porodica i weni ~lanovi u`ivaju sudskuza{titu.

(3) Svi organi, organizacije i fizi~ka lica su du`nibez odlagawa obavijestiti organ starateqstva u pogledudjetetovih prava, naro~ito nasiqu, zlostavqawu, pol-nim zloupotrebama i zlostavqawu djeteta.

D R U G I D I O

BRAK

I - ZAKQU^EWE BRAKA

1. Uslovi za zakqu~ewe braka

^lan 14.

Brak zakqu~uju dva lica razli~itog pola saglas-no{}u slobodno izjavqenih voqa pred nadle`nimop{tinskim organom uprave.

^lan 15.

Ukoliko prilikom zakqu~ewa braka nije bioispuwen bilo koji od uslova iz prethodnog ~lana, brak jeni{tav.

Pravo na tu`bu za poni{tewe braka pripada svakomlicu koje ima pravni interes i organu starateqstva.

2. Postupak za zakqu~ewe braka

^lan 16.

Lica koja namjeravaju da stupe u brak podnose prijavumati~aru u op{tini u kojoj `ele da zakqu~e brak. Uzprijavu se prila`u izvodi iz mati~ne kwige ro|enih, akad je to potrebno i druge isprave.

^lan 17.

(1) Mati~ar }e, na osnovu izjava lica koja `ele dastupe u brak, po potrebi i na drugi na~in, provjeriti dali su ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe ipunova`nost braka.

(2) Ako utvrdi da nisu ispuwene pretpostavke zazakqu~ewe i punova`nost braka, mati~ar }e usmenosaop{titi podnosiocima prijave da ne mogu zakqu~itibrak i o tome sa~initi slu`benu zabiqe{ku.

^lan 18.

Lica koja su podnijela prijavu za zakqu~ewe braka,ukoliko nisu saglasna sa usmenim saop{tewem iz stava 2.prethodnog ~lana, mogu u roku od osam dana od danasaop{tewa mati~ara, ulo`iti prigovor nadle`nomop{tinskom organu uprave. Ovaj organ je du`an odmahodlu~iti o prigovoru i donijeti rje{ewe.

^lan 19.

Dan za zakqu~ewe braka odre|uje mati~ar u sporazu-mu s licima koja `ele stupiti u brak.

^lan 20.

Mati~ar }e preporu~iti licima koja namjeravajuzakqu~iti brak da se, prije dana odre|enog za sklapawebraka, uzajamno informi{u o stawu zdravqa, te da pos-jete porodi~no savjetovali{te i upoznaju se o uslovima ipretpostavkama za razvoj skladnih bra~nih iporodi~nih odnosa i mogu}nostima i oblicima plani-rawa porodice.

^lan 21.

Zakqu~ivawe braka vr{i se na sve~an na~in u za toodre|enoj prostoriji, a mo`e se obaviti i na nekom dru-gom mjestu, kada za to postoje opravdani razlozi.

^lan 22.

Zakqu~ewu braka prisustvuju budu}i supru`nici,gradona~elnik grada, odnosno na~elnik op{tine ilidelegirani odbornik, dva svjedoka i mati~ar.

^lan 23.

(1) U naro~ito opravdanim slu~ajevima, nadle`niop{tinski organ uprave mo`e rje{ewem dozvoliti da sebrak zakqu~i uz prisustvo samo jednog od budu}ihbra~nih supru`nika i punomo}nika drugog bra~nogsupru`nika.

(2) U punomo}i, koja mora biti ovjerena, moraju bitita~no ozna~eni li~ni podaci davaoca punomo}i,punomo}nika i lica s kojim davalac punomo}i namjera-va da zakqu~i brak i datum izdavawa punomo}i.

(3) Punomo} iz prethodnog stava va`i 90 dana oddana ovjeravawa.

Strana 2 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 24.

Svjedok pri zakqu~ewu braka mo`e biti svako puno-qetno lice koje ima poslovnu sposobnost.

^lan 25.

Zakqu~ewe braka po~iwe izvje{tajem mati~ara da suzakqu~ewu braka pristupili budu}i supru`nici i svje-doci i da su ispuwene pretpostavke za zakqu~ewe braka.

^lan 26.

Nakon {to gradona~elnik ili na~elnik op{tine,odnosno delegirani odbornik utvrdi da na izvje{tajmati~ara nema prigovora, upozna}e budu}e supru`nike sodredbama ovog zakona o wihovim pravima i du`nosti-ma, upoznaju}i ih naro~ito sa sadr`ajem odredaba ~lana39. do 43. ovog zakona.

Poslije toga }e svakog od budu}ih supru`nikaponaosob upitati da li pristaju da jedan s drugimzakqu~e brak.

^lan 27.

Izjave budu}ih supru`nika kojim oni pristaju dazakqu~e brak, mati~ar }e upisati u mati~nu kwiguvjen~anih, u koju se, nakon toga, potpisuju bra~nisupru`nici, gradona~elnik ili na~elnik iliovla{}eni odbornik, svjedoci i na kraju mati~ar. Nakontoga gradona~elnik ili na~elnik, odnosno ovla{}eniodbornik progla{ava brak zakqu~enim.

^lan 28.

Odmah po zakqu~ewu braka, bra~nim supru`nicima}e se izdati izvod iz mati~ne kwige vjen~anih.

3. Smetwe za zakqu~ewe braka

^lan 29.

Brak nije vaqan ako nije zakqu~en u ciqu zajednice`ivota bra~nih supru`nika.

^lan 30.

(1) Brak nije vaqan ako je na wegovo zakqu~ewebra~ni supru`nik pristao u strahu izazvanom ozbiqnomprijetwom.

(2) Brak nije vaqan ako je na wegovo zakqu~ewebra~ni supru`nik pristao u zabludi o li~nosti drugogbra~nog supru`nika ili o wegovoj bitnoj osobini.

(3) Zabluda o li~nosti bra~nog supru`nika postojikad je bra~ni supru`nik mislio da stupa u brak s jednimlicem, a stupio je u brak s drugim.

(4) Zabluda o bitnoj osobini bra~nog supru`nikapostoji kad se radi o osobini odnosno o okolnosti kojabi drugog bra~nog supru`nika odvratila od zakqu~ewabraka da je za wu znao, a naro~ito u slu~aju krajwe opasneili te{ke bolesti, protivprirodne navike, polnenemo}i, trudno}e `ene s drugim mu{karcem, ne~asnogzanimawa i ranije osude zbog krivi~nog djela u~iwenogiz ne~asnih pobuda.

^lan 31.

Brak se ne mo`e zakqu~iti dok drugi brak neprestane.

^lan 32.

Brak ne mo`e zakqu~iti lice koje zbog du{evnebolesti, du{evne nerazvijenosti ili iz drugih razloganije sposobno za rasu|ivawe.

^lan 33.

(1) Brak ne mogu zakqu~iti me|u sobom: krvni srod-nici u pravoj liniji, brat i sestra, brat i sestra po ocu

ili majci, stric i sinovica, ujak i sestri~ina, tetka ibrati}, tetka i sestri} i djeca bra}e i sestara, kao nidjeca bra}e i sestara po ocu ili majci.

(2) Odredba iz prethodnog stava primjewuje se i naodnose potpunog usvojewa.

^lan 34.

U pogledu uslova za vaqanost zakqu~ewa braka, van-bra~no srodstvo je izjedna~eno s bra~nim srodstvom.

^lan 35.

(1) Brak ne mogu zakqu~iti me|u sobom: svekar isnaha, zet i ta{ta, o~uh i pastorka i ma}eha i pastorak,bez obzira da li je brak usqed ~ijeg su zakqu~ewa do{liu ovo srodstvo, prestao.

(2) Iz opravdanih razloga sud mo`e u vanparni~nompostupku dozvoliti zakqu~ewe braka srodnicima potazbini iz prethodnog stava.

(3) Prije dono{ewa odluke, sud }e pribavitimi{qewe organa starateqstva.

^lan 36.

(1) Brak ne mo`e zakqu~iti lice koje nije navr{ilo18 godina `ivota.

(2) Iz opravdanih razloga sud mo`e u vanparni~nompostupku dozvoliti zakqu~ewe braka maloqetniku star-ijem od 16 godina, ako utvrdi da je to lice tjelesno idu{evno sposobno za vr{ewe prava i du`nosti kojeproizlaze iz braka. Predlog za dozvolu zakqu~ewa brakamo`e podnijeti zainteresovano maloqetno lice.

(3) Prije dono{ewa odluke sud }e pribavitimi{qewe organa starateqstva.

4. Zabrane za zakqu~ewe braka

^lan 37.

(1) Brak ne mogu zakqu~iti usvojenik i usvojilac zavrijeme trajawa nepotpunog usvojewa.

(2) Iz opravdanih razloga sud mo`e, u vanparni~nompostupku, licima iz prethodnog stava, na wihov zahtjevdozvoliti zakqu~ewe braka.

(3) Prije dono{ewa oduke sud }e pribaviti mi{qeweorgana starateqstva.

(4) Brak zakqu~en protivno odredbi stava (1) ne mo`ese poni{titi.

^lan 38.

(1) Brak ne mogu zakqu~iti {ti}enik i staralac zavrijeme trajawa starateqstva.

(2) Iz opravdanih razloga sud mo`e, u vanparni~nompostupku, licima iz prethodnog stava, na wihov zahtjev,dozvoliti zakqu~ewe braka.

(3) Prije dono{ewa oduke sud }e pribaviti mi{qeweorgana starateqstva.

(4) Brak zakqu~en protivno odredbi stava1. ovog~lana ne mo`e se poni{titi.

II - LI^NA PRAVA I DU@NOSTI BRA^NIHSUPRU@NIKA

^lan 39.

Bra~ni supru`nici su ravnopravni u braku.

^lan 40.

Bra~ni supru`nici su du`ni da se uzajamno po{tujui poma`u.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 3

^lan 41.

Bra~ni supru`nici sporazumno odre|uju mjestostanovawa.

^lan 42.

Bra~ni supru`nici sporazumno odlu~uju o podizawuzajedni~ke djece i o tome kako }e urediti odnose iobavqati poslove koji se ti~u bra~ne, odnosno poro-di~ne zajednice.

^lan 43.

(1) Bra~ni supru`nici mogu se sporazumjeti da imprezime bude prezime jednog od wih, a mogu i zadr`atisvaki svoje prezime.

(2) Svaki bra~ni supru`nik mo`e svom prezimenudodati prezime svog bra~nog supru`nika.

(3) Bra~ni supru`nici su du`ni da se prilikomzakqu~ewa braka izjasne o svom prezimenu.

(4) Izjave bra~nih supru`nika o wihovom prezimenuupisa}e se u mati~nu kwigu vjen~anih .

(5) Ako bra~ni supru`nici nemaju isto prezime, spo-razumno }e odrediti prezime djeteta.

Ako se o tome ne sporazumiju, o prezimenu djetetaodlu~i}e organ starateqstva.

III - PRESTANAK BRAKA

^lan 44.

(1) Brak prestaje smr}u bra~nog supru`nika,progla{ewem nestalog bra~nog supru`nika umrlim,poni{tewem i razvodom braka.

(2) Ako je bra~ni supru`nik progla{en umrlim, brakprestaje danom koji je po pravnosna`noj odluci sudautvr|en kao dan wegove smrti.

(3) Brak prestaje poni{tewem i razvodom kad presu-da suda o poni{tewu, odnosno razvodu braka postanepravnosna`na.

1. Poni{tewe braka

^lan 45.

Brak }e se poni{titi ako se utvrdi da je prilikomwegovog zakqu~ewa postojala neka od bra~nih smetwinavedenih u ~l. 29. do 36. ovog zakona.

^lan 46.

(1) Poni{tewe braka zakqu~enog u strahu izazvanomozbiqnom prijetwom mo`e tra`iti samo bra~nisupru`nik koji je bio prinu|en. Tu`ba se mo`e podni-jeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost odizvr{ewa prijetwe prestala, a bra~ni supru`nici su zato vrijeme `ivjeli zajedno.

(2) Poni{tewe braka zakqu~enog u zabludi mo`etra`iti samo bra~ni supru`nik koji je u zabludi pris-tao na brak. Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od jednegodine od dana saznawa za zabludu, a bra~ni supru`nicisu za to vrijeme `ivjeli zajedno.

^lan 47.

(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka iz razloganavedenih u ~l. 29, 30, 31. i 34. ovog zakona pripadabra~nim supru`nicima, svakom licu koje ima pravniinteres da brak bude poni{ten i organu starateqstva.

(2) Ne}e se poni{titi novi brak koji je zakqu~en zavrijeme trajawa ranijeg braka jednog od bra~nihsupru`nika, ako je ranije brak u me|uvremenu prestao.

^lan 48.

(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka za vrijemedok traje razlog iz ~lana 32. ovog zakona pripadabra~nim supru`nicima i organu starateqstva.

(2) Nakon prestanka razloga iz prethodnog stava,pravo na tu`bu za poni{tewe braka pripada samobra~nom supru`niku koji je bio nesposoban zarasu|ivawe. Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od jednegodine od prestanka nesposobnosti za rasu|ivawe, a akoje bra~nom supru`niku oduzeta ili ograni~ena poslovnasposobnost, u roku od jedne godine od pravosna`nostiodluke o vra}awu poslovne sposobnosti.

^lan 49.

Pravo na tu`bu za poni{tewe braka u slu~ajevima iz~lana 33. ovog zakona pripada bra~nim supru`nicima,organu starateqstva i javnom tu`ila{tvu.

^lan 50.

(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka u slu~ajevimaiz ~lana 35. ovog zakona pripada bra~nim supru`nici-ma.

(2) Sud mo`e odbiti zahtjev za poni{tewe braka kojije zakqu~en bez dozvole suda izme|u srodnika po tazbini,ako utvrdi da su u vrijeme zakqu~ewa braka postojaliili su naknadno nastali va`ni razlozi zbog kojih semoglo dozvoliti zakqu~ewe braka me|u ovim srodnici-ma.

^lan 51.

(1) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka koju je bezdozvole suda zakqu~ilo lice koje nije navr{ilo 18 godi-na `ivota pripada organu starateqstva, a maloqetnombra~nom supru`niku i wegovim roditeqima samo akonisu nedopu{tenim radwama omogu}ili zakqu~ewe togabraka.

(2) Sud mo`e odbiti tu`beni zahtjev za poni{tewebraka ako utvrdi da su u vrijeme zakqu~ivawa braka pos-tojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbogkojih se mo`e dozvoliti zakqu~ewe braka prije punoqet-nosti bra~nog supru`nika.

(3) Brak se ne mo`e poni{titi nakon {to je malo-qetni bra~ni supru`nik navr{io 18 godina `ivota, alibra~ni supru`nik koji je postao punoqetan mo`e podni-jeti tu`bu za poni{tewe braka u roku od jedne godine odpunoqetnosti.

2. Razvod braka

^lan 52.

(1) Bra~ni supru`nik mo`e tra`iti razvod brakaako su bra~ni odnosi te{ko i trajno poreme}eni, usqed~ega je zajedni~ki `ivot postao nepodno{qiv.

(2) Mu` nema pravo na tu`bu za razvod braka za vri-jeme trudno}e `ene i dok wihovo dijete ne navr{i godinudana `ivota.

^lan 53.

Bra~ni supru`nik mo`e tra`iti razvod braka ako jewegov bra~ni supru`nik nestao i o wemu nema nikakvihvijesti za vrijeme od dvije godine.

^lan 54.

(1) Bra~ni supru`nici koji imaju zajedni~ku malo-qetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom jeprodu`eno roditeqsko pravo, mogu podnijeti zajedni~kipredlog da se, iz razloga navedenih u ~lanu 52. ovogzakona, razvede wihov brak.

Strana 4 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(2) Ako jedan od bra~nih supru`nika odustane odzajedni~kog predloga, a drugi ostane pri zahtjevu da sebrak razvede, taj predlog smatra}e se tu`bom za razvodbraka.

^lan 55.

(1) Sud }e razvesti brak na osnovu sporazuma bra~nihsupru`nika ako oni nemaju zajedni~ku maloqetnu iliusvojenu djecu ili djecu nad kojom je produ`eno rodite-qsko pravo.

(2) Ako prije dono{ewa prvostepene presude o razvo-du braka jedan od bra~nih supru`nika odustane od spo-razuma o razvodu braka, postupak se obustavqa.

^lan 56.

U slu~aju razvoda braka, svaki od bra~nih supu`nikamo`e zadr`ati prezime koje je imao u vrijeme razvodabraka.

3. Mirewe bra~nih supru`nika

^lan 57.

Prije podno{ewa tu`be ili zajedni~kog prijedlogaza razvod braka, supru`nici koji imaju zajedni~ku malo-qetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom jeprodu`eno roditeqsko pravo su obavezni da prednadle`nim organom starateqstva pokrenu postupakmirewa.

^lan 58.

Za mirewe je mjesno nadle`an organ starateqstva na~ijem podru~ju tu`eni ima prebivali{te, odnosnoboravi{te, ili organ starateqstva na ~ijem su podru~jubra~ni supru`nici imali svoje posqedwe zajedni~koprebivali{te.

^lan 59.

(1) Organ starateqstva zakaza}e ro~i{te za poku{ajmirewa na koje }e pozvati oba bra~na supru`nika u rokuod 30 dana od dana pokretawa postupka mirewa.

(2) Punomo}nici ne mogu na ro~i{tu za poku{ajmirewa zastupati bra~ne supru`nike niti mogu pris-ustvovati ro~i{tu.

^lan 60.

(1) Na ro~i{tu za poku{aj mirewa organ starateqst-va poku{a}e da izmiri bra~ne supru`nike, a po potrebipreporu~i}e im da se obrate savjetovali{tima ilidrugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet.

(2) Postupak }e se obustaviti ako se pozivu nisuodazvala oba bra~na supru`nika ili onaj bra~nisupru`nik koji namjerava podnijeti tu`bu za razvodbraka.

(3) Ako na ro~i{tu za poku{aj mirewa ne do|e doizmirewa bra~nih supru`nika, a organ starateqstvaocijeni da ima izgleda da bi do izmirewa moglo do}i,mo`e odrediti novo ro~i{te.

(4) Ako nakon obustave postupka iz stava ovog ~lanabude podnesena tu`ba ili zajedni~ki prijedlog za razvodbraka sud }e ga odbaciti.

^lan 61.

U postupku mirewa organ starateqstva imaju}i uvidu interese djece nastoja}e da se bra~ni supru`nicisporazumiju o za{titi, vaspitawu i izdr`avawu zajed-ni~ke maloqetne djece, supru`anskom izdr`avawu, pod-jeli zajedni~ke imovine, vra}awu poklona i svim drugimpitawima od zna~aja za supru`nike, wihovu maloqetnudjecu, bra~nu i porodi~nu zajednicu koja se gasi.

^lan 62.

(1) O ro~i{tu za poku{aj mirewa organ starateqstvasastavi}e zapisnik koji }e sadr`avati izjave bra~nihsupru`nika da li su se izmirili, odnosno da mirewe nijeuspjelo, kao i sporazum iz prethodnog ~lana, ako je dotakvog sporazuma do{lo.

(2) Zapisnik iz prethodnog stava potpisuju stranke.Svakom bra~nom supru`niku dostavqa se ovjeren prim-jerak zapisinika.

(3) Organ starateqstva je obavezan da sprovede postu-pak mirewa supru`nika u roku od dva mjeseca.

^lan 63.

Izuzetno organ starateqstva nije du`an da zaka`ero~i{te za poku{aj mirewa:

- ako je boravi{te jednog od bra~nih supru`nikanepoznato najmawe {est mjeseci;

- ako je jedan od bra~nih supru`nika nesposoban zarasu|ivawe;

- ako jedan ili oba bra~na supru`nika `ive u inos-transtvu;

o ~emu }e obavijestiti supru`nika, radi podno{ewatu`be sudu.

^lan 64.

(1) Ako se u postupku pred organom starateqstvabra~ni supru`nici izmire, zahtjev za ponovni postupakne mogu podnijeti u roku od {est mjeseci od danauru~ewa zapisnika o izvr{enom mirewu.

(2) Ukoliko se supru`nici u postupku mirewa predorganom starateqstva ne izmire mogu podnijeti tu`bu,odnosno zajedni~ki prijedlog za razvod braka, sa zapis-nikom o neuspjelom poku{aju mirewa, u roku od {estmjeseci od dana prijema zapisnika o ishodu postupkamirewa.

(3) Po proteku roka iz prethodnog stava bra~nisupru`nici su du`ni pokrenuti novi postupak mirewa.

IV - POSTUPAK U BRA^NIM SPOROVIMA

^lan 65.

(1) Parni~ni postupak za poni{tewe i razvod braka(bra~ni spor) pokre}e se tu`bom.

(2) Ako oba bra~na supru`nika saglasno zahtijevajurazvod braka, parni~ni postupak pokre}e se zajedni~kimprijedlogom za razvod braka (~lan 54.), odnosno zaht-jevom za sporazumni razvod braka (~lan 55.).

^lan 66.

(1) Pravo na tu`bu u bra~nom sporu ne zastarjevaniti je ograni~eno drugim rokovima i uslovima akoovim zakonom nije druk~ije odre|eno.

(2) Pravo na tu`bu za poni{tewe braka i za razvodbraka ne prelazi na nasqednike bra~nih supru`nika,ali nasqednici bra~nog supru`nika koji je podniotu`bu, mogu nastaviti ve} zapo~eti postupak radiutvr|ivawa da je postojao osnov za poni{tewe, odnosnorazvod braka istican do ~asa smrti tu`ioca.

^lan 67.

Ako tu`bu u bra~nom sporu podnosi punomo}nikstranke, u punomo}i se mora izri~ito navesti kakvu }etu`bu punomo}nik podnijeti i iz kojih razloga .

^lan 68.

U postupku u bra~nim sporovima iskqu~ena jejavnost.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 5

^lan 69.

(1) ^iwenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev ubra~nom sporu sud mo`e utvr|ivati i kad te ~iwenicenisu me|u strankama sporne, osim u slu~aju iz ~lana 55.stav 1. ovog zakona.

(2) Sud je u toku cijelog postupka du`an da nastoji dado|e do izmirewa bra~nih supru`nika.

^lan 70.

U bra~nim sporovima ne mo`e se izre}i presuda zbogizostanka niti presuda na osnovu priznawa.

^lan 71.

(1) U parnicama za razvod braka tu`ilac mo`e tu`bupovu}i do zakqu~ewa glavne rasprave bez pristankatu`enog, a s pristankom tu`enog dok postupak nijepravnosna`no zavr{en.

(2) Zajedni~ki predlog za razvod braka i zahtjev zasporazumni razvod braka mogu bra~ni supru`nicipovu}i dok postupak nije pravosna`no zavr{en.

(3) U slu~ajevima iz st. 1. i 2. ovog ~lana, ako jepovla~ewe tu`be, odnosno zajedni~kog predloga i zahtje-va za sporazumni razvod braka uslijedilo nakondono{ewa prvostepene presude, prvostepeni sud }erje{ewem utvrditi da je presuda bez pravnog u~inka i dase postupak obustavqa. Ovako }e sud postupiti i kad jeod zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samojedan od bra~nih supru`nika.

(4) Na na~in iz prethodnog stava sud }e postupiti i uslu~aju smrti bra~nog supru`nika, ~ime se ne dira upravo nasqednika da nastave postupak u smislu ~lana 66.stav 2. ovog zakona.

(5) U bra~nim sporovima odricawe od tu`benog zaht-jeva ima isti pravni u~inak kao i povla~ewe tu`be.

^lan 72.

Presudom kojom se brak poni{tava ili se brak razvo-di, sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti i o za{titi,vaspitawu i izdr`avawu zajedni~ke djece, kao i oizdr`avawu bra~nog supru`nika, ako je on to zahtijevao.

^lan 73.

(1) Ako se u bra~nom sporu rje{ava i o za{titi,vaspitawu i izdr`avawu djece, organ starateqstvau~estvuje u tom postupku radi za{tite interesa djece.

(2) U postupku iz prethodnog stava organ starateqst-va stavi}e prijedlog o za{titi, vaspitawu i izdr`avawudjece, a ovla{}en je da u granicama tog predloga iznosii ~iwenice koje stranke nisu navele i predla`e da seizvedu potrebni dokazi, da ula`e pravna sredstva i pre-duzima druge parni~ne radwe.

(3) Sud koji rje{ava bra~ni spor obavijesti}e organstarateqstva o postupku radi za{tite, vaspitawa iizdr`avawa djece i pozivati ga na sva ro~i{ta, kao idostavqati mu sve odluke donesene u tom postupku.

^lan 74.

(1) U toku postupka u bra~nim sporovima sud mo`e poslu`benoj du`nosti rje{ewem odrediti privremenemjere u pogledu za{tite, vaspitawa i izdr`avawa zajed-ni~ke maloqetne djece, kao i za wihov smje{taj.

(2) Privremene mjere iz prethodnog stava sud mo`eodrediti i u korist bra~nog supru`nika po wegovompredlogu.

(3) @alba protiv rje{ewa iz st. 1. i 2. ovog ~lana nezadr`ava izvr{ewe rje{ewa.

^lan 75.

Presuda kojom se brak razvodi na osnovu sporazumabra~nih supru`nika mo`e se pobijati zbog bitnihpovreda odredaba parni~nog postupka, zbog toga {to jepristanak za razvod braka na osnovu sporazuma dat uzabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i uslu~aju ako za dono{ewe presude nije bilo uslovaodre|enih ovim zakonom.

^lan 76.

Ako je pravosna`nom presudom brak poni{ten ilirazveden, ne mo`e se povodom revizije, predloga za pon-avqawe postupka, zahtjeva za za{titu zakonitosti ilipredloga za povra}aj u pre|a{we stawe izmijenitipravosna`na presuda u dijelu o prestanku braka, bezobzira da li je neka od stranaka zakqu~ila novi brak.

^lan 77.

O tro{kovima postupka u bra~nom sporu sud }eodlu~iti po slobodnoj ocjeni, vode}i ra~una o razlozi-ma pravi~nosti.

^lan 78.

U postupku o bra~nom sporu primjewiva}e se odredbeZakona o parni~nom postupku, ako ovim zakonom nijedruk~ije odre|eno.

T R E ] I D I O

ODNOSI RODITEQA I DJECE

1. Prava i du`nosti roditeqa i djece

^lan 79.

(1) Majka i otac su ravnopravni u vr{ewu rodite-qskog prava i du`nosti.

(2) Ako je jedan od roditeqa umro, ili nije poznat,ili mu je oduzeto roditeqsko pravo, roditeqsko pravopripada drugom roditequ.

^lan 80.

Roditeq se ne mo`e odre}i roditeqskog prava.

^lan 81.

(1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da {tite svojumaloqetnu djecu i da se brinu o wihovom `ivotu izdravqu.

(2) Maloqetna djeca imaju pravo da `ive zajedno sasvojim roditeqima.

(3) Ako opravdani interesi djece, odnosno roditeqazahtijevaju, maloqetna djeca mogu `ivjeti odvojeno odsvojih roditeqa.

(4) Roditeq s kojim dijete ne `ivi u porodi~noj zajed-nici ima pravo i du`nost odr`avawa li~nih odnosa sasvojim djetetom.

^lan 82.

Roditeqi imaju du`nost i pravo da svoju maloqetnudjecu izdr`avaju na na~in i pod uslovima odre|enimovim zakonom.

^lan 83.

(1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da se staraju oobrazovawu svoje maloqetne djece.

(2) Roditeqi su du`ni da se brinu o redovnomosnovnom {kolovawu svoje djece.

(3) Roditeqi imaju du`nost i pravo da prema svojimprilikama omogu}e daqe {kolovawe svoje djece, vode}ira~una o wihovim sposobnostima, sklonostima i oprav-danim `eqama.

Strana 6 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 84.(1) Roditeqi imaju du`nost i pravo da zastupaju svoju

maloqetnu djecu.(2) Ako maloqetnom djetetu treba ne{to uru~iti ili

saop{titi, to se mo`e punova`no u~initi jednom ilidrugom roditequ, a ako roditeqi ne `ive zajedno, onomroditequ kod koga dijete `ivi.

(3) Maloqetnik sa navr{enih 15 godina `ivota kojiradom ostvaruje prihode, mo`e raspolagati ostvarenimli~nim dohotkom i zaradom. Pri tome je du`an dadoprinosi za svoje izdr`avawe, vaspitawe i obrazovawe.

2. Vr{ewe roditeqskog prava i du`nosti

^lan 85.

Roditeqsko pravo vr{e roditeqi sporazumno.(2) U slu~aju neslagawa roditeqa o vr{ewu rodite-

qskog prava odlu~uje organ starateqstva.

^lan 86.(1) Ako je jedan roditeq sprije~en da vr{i rodite-

qsko pravo, ili mu je oduzeto roditeqsko pravo, ili muje oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost,roditeqsko pravo }e vr{iti drugi roditeq.

(2) Ako roditeqi `ive odvojeno, roditeqsko pravovr{i onaj roditeq kod koga dijete `ivi.

(3) U slu~aju razvoda braka i poni{tewa braka,roditeqsko pravo vr{i onaj roditeq kome je dijete pov-jereno na za{titu i vaspitawe.

(4) Ako se roditeq koji ne vr{i roditeqsko pravo neslo`i s nekim postupkom ili mjerom roditeqa koji topravo vr{i, mo`e obavijestiti organ starateqstva koji}e o tome odlu~iti.

^lan 87.(1) Ako to zahtijevaju interesi djeteta, roditeqi

mogu povjeriti dijete na za{titu i vaspitawe tre}imlicima uz prethodno odobrewe organa starateqstva.

(2) Ako roditeqi ili roditeq koji sam vr{i rodite-qsko pravo odlazi na privremeni rad u inostranstvo isa sobom ne vodi djecu, djeca }e se povjeriti na za{titui vaspitawe drugom licu, ili odgovaraju}oj ustanoviako je organ starateqstva ovo povjeravawe prethodnoodobrio.

(3) Dijete se ne mo`e dati na za{titu, vaspitawe iobrazovawe licu koje ne mo`e biti starateq.

^lan 88.

Kad sud u bra~nom sporu odlu~i da se brakponi{tava ili da se razvodi, odlu~i}e u istoj presudi opovjeravawu djece na za{titu i vaspitawe.

^lan 89.

(1) Novu presudu o povjeravawu djece na za{titu ivaspitawe nadle`ni sud }e donijeti ako to zahtijevajupromijewene prilike, bez obzira na to koji je sud ranijeo tome odlu~io.

(2) U postupku iz prethodnog stava organ starateqst-va ima sva ovla{}ewa iz ~lana 73. ovog zakona.

^lan 90.

(1) Sud, odnosno organ starateqstva koji donosiodluku o povjeravawu djece na za{titu i vaspitaweodlu~i}e, nakon {to ispita sve odlu~ne ~iwenice, da li}e sva djeca biti kod jednog roditeqa, ili }e neka bitikod majke, a neka kod oca.

(2) Kad to zahtijevaju wihovi interesi, djeca se mogupovjeriti na za{titu i vaspitawe drugom licu.

^lan 91.(1) U slu~aju smrti roditeqa kome je dijete odlukom

suda ili organa starateqstva povjereno na za{titu ivaspitawe, kao i smrti roditeqa koji je sam vr{ioroditeqsko pravo ili je za{titu i vaspitawe djetetapovjerio drugom licu, pre`ivjeli roditeq ima pravo datra`i da mu lice kod koga se dijete nalazi preda dijetena za{titu i vaspitawe.

(2) U slu~aju spora o predaji djeteta izme|u roditeqai lica kod kojeg se dijete nalazi, sud }e, na osnovu pred-loga i mi{qewa organa starateqstva, odlu~iti da li }edijete povjeriti na za{titu i vaspitawe roditequ,nekom drugom licu ili odgovaraju}oj ustanovi.

^lan 92.

(1) Sud, odnosno organ starateqstva koji donosiodluku o povjeravawu djece na za{titu i vaspitawe, uze}eu obzir i `eqe djeteta ako je ono sposobno da ih izrazi.

(2) Sud, odnosno organ starateqstva mo`e ispitatidijete i bez prisustva roditeqa i drugih lica.

^lan 93.(1) Ako dijete ne `ivi u zajednici sa oba roditeqa,

roditeqi }e se sporazumjeti o na~inu odr`avawa li~nihodnosa s djetetom (posjete i sl.). Ako do takvog sporazu-ma ne do|e, odluku o tome donosi organ starateqstva.

(2) Organ starateqstva mo`e ponovno urediti na~inodr`avawa li~nih odnosa roditeqa s djecom, ako tozahtijevaju promijewene prilike.

(3) Odr`avawe li~nih odnosa roditeqa s djecommo`e se ograni~iti ili zabraniti samo radi za{titeli~nosti i drugih interesa djece.

3. Nadzor organa starateqstva

^lan 94.

Organ starateqstva du`an je da preduzima potrebnemjere radi za{tite li~nih i imovinskih prava i intere-sa djeteta.

^lan 95.Ako to interesi djece zahtijevaju, organ starateqstva

}e pru`iti pomo} roditeqima u sre|ivawu wihovihsocijalnih, materijalnih i li~nih prilika i odnosa iliih uputiti u odgovaraju}e savjetovali{te.

^lan 96.

Ako opravdani interesi djece zahtijevaju, organstarateqstva mo`e odrediti stalan nadzor nad vr{ewemroditeqskog prava u pogledu pojedinog djeteta.

^lan 97.

(1) Roditeqi i ostali ~lanovi porodice ne smijudijete podvrgavati poni`avaju}im postupcima,du{evnom i tjelesnom ka`wavawu, odnosno zlostavqawu.Ako su roditeqi, odnosno onaj roditeq kod kojeg dijete`ivi zlostavqali dijete, ili zanemarili brigu o djete-tu, zanemarili vaspitawe djeteta ili je kod djetetado{lo do poreme}aja u vaspitawu organ starateqstvamo`e dijete oduzeti i povjeriti ga drugom roditequ,nekom drugom licu ili odgovaraju}oj ustanovi ukolikone postoji sudska odluka o povjeravawu djeteta.

(2) Za vrijeme trajawa stalnog nadzora nad vr{ewemroditeqskog prava organ starateqstva }e savjetima idrugim odgovaraju}im metodama socijalnog rada poma-gati roditeqe u vr{ewu roditeqskog prava, pozivatiroditeqe radi dogovora o vr{ewu roditeqskog prava,obilaziti roditeqe i djecu, pozivati roditeqe i djecuna redovne periodi~ne sastanke u prostorijama organastarateqstva i sli~no.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 7

^lan 98.

Organ starateqstva mo`e odrediti roditequ, usvo-jiocu, staratequ, drugoj porodici ili u specijalnojustanovi poja~an nadzor nad djetetom.

^lan 99.

(1) Mjeru poja~anog nadzora roditeqa, usvojioca ilistaraoca odredi}e rje{ewem organ starateqstva, ako suroditeqi usvojilac, odnosno staralac propustilivr{ewe du`nog nadzora nad maloqetnikom, a umogu}nosti su da ovaj propust isprave i ovakav nadzoruspje{no vr{e.

(2) Organ starateqstva izricawem mjere poja~anognadzora obavezno }e dati roditequ, usvojiocu ilistaraocu potrebna uputstva i odre|ene du`nosti u pogle-du postupaka i mjera prema maloqetniku koji se ti~uvaspitawa i popravqawa wegovog li~nog statusa.

^lan 100.

(1) Organ starateqstva mo`e zahtijevati u svako dobaod roditeqa polagawe ra~una o upravqawu imovinomdijeteta.

(2) Organ starateqstva mo`e zahtijevati da sud, radiza{tite imovinskih interesa djeteta, dozvoli mjereobezbje|ewa na imovini roditeqa.

(3) Organ starateqstva mo`e, radi za{tite imovin-skih interesa djeteta, zahtjevati da sud u vanparni~nompostupku odlu~i da se roditeqi u pogledu upravqawaimovinom djeteta stave u polo`aj starateqa.

^lan 101.

(1) Ukoliko roditeqi, usvojilac, odnosno staralacnisu u stawu da vr{e mjeru poja~anog nadzora djeteta,organ starateqstva mo`e rije{iti da preda maloqetni-ka drugoj porodici koja ima mogu}nosti i dobrovoqno seprihvata vr{ewa nadzora.

(2) Poja~ani nadzor u drugoj porodici traje dokroditeqi, usvojilac ili staralac ne povrate mogu}nosti sposobnost da nad djecom vr{e poja~an nadzor i kadanad djecom prestane potreba vr{ewa poja~anog nadzora.

^lan 102.

(1) Ako roditeqi, usvojilac, odnosno staralac nisu umogu}nosti da vr{e poja~an nadzor nad maloqetnikom, ane postoje uslovi za izvo|ewe poja~anog nadzora malo-qetnika u drugoj porodici, maloqetnik }e se stavitipod poja~ani nadzor organa starateqstva.

(2) Za vrijeme trajawa poja~anog nadzora organastarateqstva maloqetnik ostaje i daqe da `ivi u poro-di~nom doma}instvu s roditeqima, usvojiocem ililicem s kojim `ivi u ekonomskoj zajednici, jer ga to liceizdr`ava, a poja~ani nadzor nad djetetom vr{iovla{}eni saradnik organa starateqstva.

(3) Ovla{}eni saradnik organa starateqstva brinese o lije~ewu, {kolovawu, zaposlewu i drugim poro-di~nim i socijalnim potrebama djeteta.

^lan 103.

(1) Pri izboru odgovaraju}e mjere starawa organstarateqstva }e uzeti u obzir uzrast djeteta, wegovu psi-hofizi~ku razvijenost, psihi~ka svojstva, sklonosti inavike, dotada{we vaspitawe i odgajawe, porodi~ne isocijalne uslove u kojima je `ivio i druge relevantneokolnosti.

(2) Pri izboru odgovaraju}e mjere organ starateqst-va vodi}e ra~una o po{tovawu principa najmawegposezawa.

4. Produ`ewe roditeqskog prava i du`nosti

^lan 104.

(1) Sud mo`e u vanparni~nom postupku po zahtjevuroditeqa, usvojioca ili organa starateqstva odlu~itida se roditeqsko pravo produ`i i poslije punoqetstvadjeteta, ako dijete zbog tjelesnog ili du{evnog nedostat-ka nije sposobno da se samo stara o sebi i o svojim prav-ima i interesima.

(2) Kad prestanu razlozi zbog kojih je roditeqskopravo bilo produ`eno, sud }e na zahtjev roditeqa,odnosno usvojioca ili organa starateqstva odlu~iti oprestanku roditeqskog prava.

^lan 105.

(1) Na prijedlog organa starateqstva ili roditeqa,odnosno usvojioca, sud }e u vanparni~nom postupku, akoza to postoje opravdani razlozi i ako je to za dobrobitdjeteta, uputiti dijete u odgovaraju}u vaspitno-obra-zovnu ustanovu na ~uvawe i vaspitawe.

(2) Trajawe mjere stacionarnog boravka u odgovara-ju}oj ustanovi zavisi od socijalnih, materijalnih,li~nih, zdravstvenih i porodi~nih prilika roditeqa idjeteta.

(3) Pra}ewe rezultata stacionarnog boravka djetetau vaspitno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi organstarateqstva vr{i permanentno. O svojim zapa`awimaizvje{tava nadle`ni sud svakih {est mjeseci u pismenojformi.

(4) Vanparni~ni sud, na osnovu izvje{taja organastarateqstva ili na osnovu opravdanog i obrazlo`enogzahtjeva roditeqa mo`e, ako je to za dobrobit djeteta,mjeru stacionarnog boravka djeteta u odgovaraju}ojustanovi obustaviti od izvr{ewa ili zamijeniti nekomdrugom mjerom nadzora.

5. Oduzimawe roditeqskog prava i du`nosti

^lan 106.

(1) Roditequ koji zlostavqa dijete, zloupotrebqavaroditeqsko pravo, ili je napustio dijete, zanemariobrigu o djetetu i zanemario svoje roditeqske du`nostisud }e u vanparni~nom postupku oduzeti roditeqskopravo.

(2) Roditeq zloupotrebqava roditeqska prava idu`nosti:

1. ako sprovodi fizi~ko ili psihi~ko nasiqe naddjetetom,

2. ako seksualno iskori{}ava dijete,

3. ako eksploati{e dijete prisiqavaju}i ga da pret-jerano radi ili da obavqa rad neprimjeren wegovomuzrastu,

4. ako djetetu dozvoqava u`ivawe alkoholnih pi}a,droga ili drugih opojnih supstanci ili ga na to navodi,

5. ako navodi dijete na bilo koji oblik dru{tvenoneprihvatqivog pona{awa,

6. ako na bilo koji drugi na~in grubo kr{i pravadjeteta.

(3) Roditeq grubo zanemaruje roditeqske du`nosti iprava:

1. ako napusti dijete,

2. ako ne brine du`e od mjesec dana o djetetu s kojimne `ivi,

Strana 8 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

3. ako u roku od godinu dana ne stvori uslove za zajed-ni~ki `ivot s djetetom koje je smje{teno u drugu porod-icu ili ustanovu, a za to nema nikakav opravdan razlog,

4. ako je zanemario starawe o osnovnim `ivotnimpotrebama djeteta s kojim `ivi ili se ne pridr`avamjera koje je radi za{tite prava i dobrobiti djetetaprethodno donio nadle`ni organ.

(4) Sud mo`e roditeqsko pravo vratiti roditequ,ako prestane razlog zbog kojeg mu je to pravo oduzeto.

^lan 107.

(1) Postupak radi oduzimawa roditeqskog pravapokre}e organ starateqstva, roditeq, odnosno usvoji-lac.

(2) Organ starateqstva du`an je pokrenuti postu-pak za oduzimawe roditeqskog prava i u slu~aju kad nabilo koji na~in sazna da postoje okolnosti iz stava 1.prethodnog ~lana.

(3) Pravosna`na odluka o oduzimawu i vra}awuroditeqskog prava dostavqa se nadle`nom mati~aru, aukoliko dijete ima neko pravo na nekretninama, odlukase dostavqa zemqi{no-kwi`nom, odnosno katastarsko-kwi`nom registru.

6. Prestanak roditeqskog prava

^lan 108.

(1) Roditeqsko pravo prestaje kad dijete postanepunoqetno ili kad prije punoqetstva zakqu~i brak.

(2) Dijete postaje punoqetno kad navr{i 18 godina`ivota.

(3) Nastupawem punoqetstva, kao i zakqu~ewembraka prije punoqetstva, sti~e se potpuna poslovnasposobnost.

7. Utvr|ivawe o~instva i materinstva

^lan 109.

(1) Djetetova majka je `ena koja ga je rodila.

(2) Ocem djeteta ro|enog u braku ili u periodu do 300dana po prestanku braka, smatra se mu` majke djeteta.

(3) Ocem djeteta koje je ro|eno van braka, smatra selice koje dijete prizna za svoje ili ~ije je o~instvoutvr|eno pravosna`nom sudskom presudom.

(4) Ako je dijete ro|eno u kasnijem braku majke, aliprije isteka roka od 270 dana po prestanku wenogprethodnog braka, ocem }e se smatrati mu` majke izprethodnog braka, osim ako mu` majke iz kasnijeg brakasa wenim pristankom prizna dijete za svoje.

^lan 110.

(1) ^im sazna za ro|ewe djeteta van braka, mati~ar jedu`an da pozove majku da se izjasni ko je otac djeteta i dao tome obavijesti organ starateqstva.

(2) Izjavu iz prethodnog stava majka mo`e dati i bezpoziva.

(3) Ako se majka izjasni o tome ko je otac djeteta,organ starateqstva }e pozvati to lice da izjavi da li jeotac djeteta.

^lan 111.

(1) Ako lice iz stava 3. prethodnog ~lana izjavi nazapisnik pred organom starateqstva, mati~arem ili uovjerenoj ispravi da je otac djeteta, mati~ar }e gaupisati kao oca djeteta u mati~nu kwigu ro|enih i oupisu obavijestiti majku djeteta.

(2) Ako lice iz prethodnog stava izjavi da nije otacdjeteta ili u roku od 30 dana od dana dostavqawa pozivane da nikakvu izjavu, mati~ar }e o tome obavijestitimajku djeteta.

^lan 112.

(1) O~instvo se mo`e priznati pred mati~arem,organom starateqstva, sudom ili nekim drugimdr`avnim organom ovla{}enim za sastavqawe javnihisprava. Organ pred kojim je dato ovo priznawe du`an jeda bez odlagawa zapisnik dostavi mati~aru nadle`nomza upis djeteta u mati~nu kwigu ro|enih.

(2) Priznawe o~instva mo`e biti u~iweno i u testa-mentu.

^lan 113.

(1) Izjava o priznawu o~instva pred organima nave-denim u prethodnom ~lanu mo`e se dati i prekopunomo}nika.

(2) Punomo} mora biti ovjerena i sadr`avatiizri~ito uputstvo punomo}niku da da izjavu o priz-navawu o~instva odre|enog djeteta koje je rodilaodre|ena `ena.

^lan 114.

O~instvo mo`e priznati i maloqetnik ako je stari-ji od 16 godina, kao i lice kome je organi~ena poslovnasposobnost, ako su sposobni shvatiti prirodu i zna~eweizjave o priznavawu o~instva.

^lan 115.

(1) O~instvo se mo`e priznati i prije ro|ewa djete-ta.

(2) U slu~aju iz prethodnog stava priznawe o~instvaproizvodi pravni u~inak ako se dijete rodi `ivo.

^lan 116.

(1) O~instvo djeteta mo`e se priznati i poslijesmrti djeteta, ali samo ako je ono ostavilo potomstvo.

(2) Pod uslovima iz prethodnog stava, licaovla{}ena ovim zakonom za podno{ewe tu`be zautvr|ivawe o~instva mogu tu`bom zahtijevati da se utvr-di o~instvo umrlog djeteta.

^lan 117.

(1) Priznawe o~instva upisuje se u mati~nu kwiguro|enih ako se majka s priznawem saglasi. Wena saglas-nost mora biti data pred mati~arem, u javnoj ili uovjerenoj ispravi.

(2) Ako se majka prethodno izjasnila da je otac djete-ta lice koje je priznalo o~instvo, ta }e se izjava sma-trati wenom saglasno{}u.

^lan 118.

Ako se majka nije koristila mogu}no{}u iz stava 3.~lana 110. ovog zakona, mati~ar }e je pozvati da se o tomeizjasni u roku od 30 dana nakon {to primi obavijest daje odre|eno lice priznalo o~instvo.

^lan 119.

(1) Ako je dijete starije od 16 godina, potrebna je iwegova saglasnost s priznawem o~instva. Saglasnost sedaje na na~in propisan u ~lanu 117. stav 1. ovog zakona.

(2) Ako je dijete mla|e od 16 godina, ili starije od 16godina a trajno je nesposobno za rasu|ivawe, a majkavi{e nije `iva, ili je progla{ena umrlom, ili je pot-puno li{ena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnostis priznawem o~instva daje staralac djeteta s odobrewemorgana starateqstva.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 9

^lan 120.

(1) Ako se majka ili dijete starije od 16 godina,odnosno staralac djeteta, kada je wihova saglasnostpotrebna, ne saglase s priznawem o~instva ili se neizjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavje{tewao priznawu, lice koje je priznalo dijete za svoje mo`etu`bom tra`iti da sud utvrdi wegovo o~instvo.

(2) Tu`ba se mo`e podnijeti u roku od tri godine poprijemu obavje{tewa o nesaglasnosti lica iz prethodnogstava.

^lan 121.

Priznawe o~instva je neopozivo.

^lan 122.

(1) Lice koje je priznalo o~instvo, a kasnije sazna zaokolnosti koje bi iskqu~ivale wegovo o~instvo, mo`eo~instvo osporavati tu`bom.

(2) Tu`ba iz prethodnog stava mo`e se podnijeti uroku od jedne godine po saznawu za okolnosti koje biiskqu~ivale o~instvo, a najkasnije u roku od pet godinaod davawa izjave o priznavawu o~instva.

^lan 123.

(1) Tu`bu radi utvr|ivawa o~instva mo`e podnijetidijete do navr{ene 25. godine `ivota.

(2) Ako je dijete maloqetno ili poslovno nesposobno,tu`bu u wegovo ime podnosi osoba koja ga po zakonu zas-tupa, odnosno staralac s odobrewem organa starateqst-va.

^lan 124.

Tu`bu radi utvr|ivawa o~instva mo`e podnijetimajka do navr{ene 18. godine `ivota djeteta.

^lan 125.

Organ starateqstva mo`e u roku od jedne godineposlije ro|ewa djeteta tu`bom pokrenuti postupak zautvr|ivawe o~instva u slu~aju kad je majka ozna~ilaodre|eno lice za oca djeteta pred mati~arem, a kasnije,zanemaruju}i interese djeteta, ne pokrene postupak zautvr|ivawe o~instva.

^lan 126.

Odredbe ovog zakona o utvr|ivawu o~instva shodnose primjewuju i na utvr|ivawe materinstva.

8. Osporavawe o~instva i materinstva

^lan 127.

(1) Mu` mo`e osporavati o~instvo djeteta koje jerodila wegova `ena za vrijeme trajawa braka ili prijeisteka 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nijeotac.

(2) Ako je mu`u potpuno oduzeta poslovna sposobnost,tu`bu radi osporavawa wegovog o~instva mo`e podni-jeti wegov starateq s odobrewem organa starateqstva.

^lan 128.

Tu`ba radi osporavawa o~instva iz prethodnog~lana mo`e se podnijeti u roku od {est mjeseci od danasaznawa za ~iwenicu na osnovu koje se mo`e zakqu~itida tu`ilac nije otac djeteta, ali najkasnije do navr{enedesete godine `ivota djeteta.

^lan 129.

U slu~aju iz ~lana 127. ovog zakona nasqednici mu`anisu ovla{}eni da podnesu tu`bu radi osporavawao~instva, ali mogu nastaviti zapo~eti postupak.

^lan 130.

(1) Majka mo`e osporavati da je otac wenog djetetalice koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta.

(2) Tu`ba iz prethodnog stava mo`e se podnijeti uroku od {est mjeseci od ro|ewa djeteta.

^lan 131.

(1) Dijete mo`e osporavati da mu je otac lice koje sepo ovom zakonu smatra wegovim ocem, osim u slu~aju kadaje o~instvo utvr|eno pravosna`nom sudskom presudom.

(2) Tu`bu iz prethodnog stava dijete mo`e podnijetido navr{ene 25. godine `ivota.

^lan 132.

(1) Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro|enog vanbraka, mo`e osporavati o~instvo drugog lica koje je todijete priznalo za svoje, ako istovremeno tra`i da seutvrdi wegovo o~instvo.

(2) Tu`ba iz prethodnog stava mo`e se podnijeti uroku od jedne godine od upisa osporenog o~instva umati~nu kwigu.

^lan 133.

Ne mo`e se osporavati o~instvo poslije smrti djete-ta.

^lan 134.

Odredbe ovog zakona o osporavawu o~instva shodnose primjewuju i na osporavawe materinstva.

9. Utvr|ivawe i osporavawe o~instva djece za~etevje{ta~kim putem

^lan 135.

Ne mo`e se utvr|ivati o~instvo djeteta koje je za~etovje{ta~kim putem.

^lan 136.

(1) Mu` mo`e osporavati o~instvo djeteta koje jerodila wegova `ena, ako je do za~e}a vje{ta~kim putemdo{lo sjemenom drugog mu{karca bez wegove saglasnos-ti.

(2) Tu`ba radi osporavawa o~instva u slu~aju izprethodnog stava podnosi se u roku od {est mjeseci oddana saznawa za za~e}e djeteta vje{ta~kim putem, anajkasnije do navr{ene pete godine `ivota djeteta.

10. Postupak u sporovima radi utvr|ivawai osporavawa o~instva i materinstva

^lan 137.

(1) Postupak u sporovima za utvr|ivawe, odnosnoosporavawe o~instva i materinstva pokre}e se tu`bom.

(2) Stranke u sporu za utvr|ivawe o~instva su lice~ije se o~instvo utvr|uje, dijete i majka djeteta.

(3) Stranke u sporu o osporavawu o~instva su licekoje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majkadjeteta.

(4) Kad tre}e lice osporava o~instvo licu koje jedijete priznalo za svoje, stranke u sporu su lice kojeosporava o~instvo, lice ~ije se o~instvo osporava,dijete i majka djeteta.

^lan 138.

(1) Ako tu`bom za utvr|ivawe, odnosno za ospo-ravawe o~instva nisu kao tu`ilac ili kao tu`eni obuh-va}ene sve stranke u sporu, sud }e pozvati tu`ioca dadopuni tu`bu tako {to }e navesti i stranku koja tu`bomnije obuhva}ena.

Strana 10 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(2) Ako tu`ilac u roku koji je sud odredio ne postupina na~in iz prethodnog stava, tu`ba }e se odbaciti.

^lan 139.

(1) Stranke koje podnose tu`bu radi utvr|ivawa,odnosno osporavawa o~instva, odnosno protiv kojih jeupravqen tu`beni zahtjev jedinstveni su suparni~ari.

(2) Ako je tu`bu za utvr|ivawe, odnosno osporavaweo~instva podnijelo ovla{}eno lice u zakonskom roku,tu`bi se, kao suparni~ar, mo`e pridru`iti i lice komeje istekao rok za podno{ewe tu`be.

^lan 140.

(1) Ako dijete i roditeq koji po zakonu zastupa dijetezajedno podnose tu`bu za utvr|ivawe ili osporavaweo~instva, odnosno ako su tu`eni istom tu`bom, taj }eroditeq zastupati dijete i u parnici, ali organ starate-qstva mo`e djetetu postaviti posebnog staraoca akoizme|u djeteta i roditeqa u toj parnici postoje suprot-ni interesi.

(2) Ako su dijete i roditeq koji po zakonu zastupadijete, u parnici u suprotnim strana~kim ulogamatu`ioca i tu`enog, organ starateqstva postavi}e djete-tu posebnog staraoca.

^lan 141.

(1) U postupku u sporovima radi utvr|ivawa, odnos-no osporavawa o~instva i materinstva iskqu~ena jejavnost.

(2) U sporovima za utvr|ivawe ili osporavaweo~instva ili materinstva ne mo`e se donijeti presudazbog izostanka niti na osnovu priznawa.

(3) U parnicama za utvr|ivawe ili osporavaweo~instva ili materinstva odricawe od tu`benog zahtje-va ima isti pravni u~inak kao i povla~ewe tu`be.

^lan 142.

O tro{kovima postupka u parnicama radiutvr|ivawa, odnosno osporavawa o~instva ili materin-stva sud }e odlu~iti po slobodnoj ocjeni, vode}i ra~unao razlozima pravi~nosti.

^lan 143.

(1) U postupku za utvr|ivawe, odnosno osporavaweo~instva ili materinstva, sud mo`e po slu`benojdu`nosti odrediti privremene mjere radi za{tite,smje{taja i izdr`avawa djece.

(2) @alba protiv rje{ewa o privremenoj mjeri nezadr`ava izvr{ewe rje{ewa.

^lan 144.

U postupku za utvr|ivawe i osporavawe o~instva ilimaterinstva primjewiva}e se odredbe Zakona oparni~nom postupku, ako ovim zakonom nije druk~ijeodre|eno.

^ E T V R T I D I O

USVOJEWE

I - ZAJEDNI^KE ODREDBE

^lan 145.

(1) Za punova`nost usvojewa potrebno je da su usvoji-lac i usvojenikovi roditeqi, odnosno staraoci usvo-jenika, o tome dali svoju saglasnost pred nadle`nimorganom starateqstva. Ove izjave unose se u zapisnik,koji potpisuju sva lica koja su prisustvovala zasnivawuusvojewa.

(2) Za usvojewe maloqetnog lica starijeg od 10 godi-na potrebna je i wegova saglasnost.

^lan 146.

Usvojewe mora biti u interesu usvojenika.

^lan 147.

(1) Usvojilac mo`e biti samo dr`avqanin RepublikeSrpske.

(2) Izuzetno, usvojilac mo`e biti i stranidr`avqanin ako za to postoje naro~ito opravdanirazlozi.

(3) Usvojewe iz prethodnog stava ne mo`e se zasnovatibez odobrewa organa uprave nadle`nog za poslove soci-jalne politike.

^lan 148.

Usvojewe se upisuje u mati~nu kwigu ro|enih.

II - VRSTE USVOJEWA

^lan 149.

Usvojewe mo`e biti nepotpuno i potpuno.

1. Nepotpuno usvojewe

^lan 150.

(1) Nepotpunim usvojewem se izme|u usvojenika iusvojioca i wegovih potomaka zasnivaju odnosi srodst-va, kao i prava i du`nosti koja po zakonu postoje izme|uroditeqa i djece ako zakonom nije druk~ije odre|eno.

(2) Nepotpuno usvojewe ne uti~e na prava i du`nostiusvojenika prema wegovim roditeqima i drugim srod-nicima.

^lan 151.

(1) Usvojiti se mo`e samo maloqetno lice.

(2) Usvojiti mo`e samo lice koje je starije od usvo-jenika najmawe 18 godina.

(3) Ako bra~ni supru`nici zajedni~ki usvajaju istolice, uslov iz prethodnog stava mora ispuwavati jedanod wih .

^lan 152.

(1) Za nepotpuno usvojewe potreban je pristanak obaroditeqa djeteta, ako dijete ima roditeqe.

(2) Nije potreban pristanak roditeqa:

- kome je oduzeto roditeqsko pravo,

- kome je oduzeta poslovna sposobnost,

- ~ije je boravi{te nepoznato najmawe jednu godinu, au tom periodu se ne brine za dijete.

^lan 153.

Bra~ni supru`nici mogu zajedni~ki usvojiti istodijete. Dijete mo`e usvojiti i samo jedan od wih, uz pris-tanak drugog bra~nog supru`nika.

^lan 154.

(1) Ne mo`e se usvojiti srodnik u pravoj liniji, nibrat ni sestra.

(2) Staralac ne mo`e usvojiti svog {ti}enika dok gaorgan starateqstva ne razrije{i du`nosti staraoca.

^lan 155.

(1) Usvojiti ne mo`e:

- lice kome je oduzeto roditeqsko pravo,

- lice kome je oduzeta ili ograni~ena poslovnasposobnost,

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 11

- lice koje ne pru`a dovoqno jemstva da }e usvojenikapodizati i vaspitati tako da bude koristan ~landru{tvene zajednice,

- lice koje je du{evno bolesno ili slaboumno, odnos-no koje boluje od druge bolesti koja mo`e dovesti u opas-nost zdravqe ili `ivot usvojenika.

(2) Usvojiti ne mo`e ni lice kod ~ijeg se bra~nogsupru`nika sti~e jedna od okolnosti iz prethodnogstava.

2. Potpuno usvojewe

^lan 156.

Potpunim usvojewem se izme|u usvojioca i wegovihsrodnika i usvojenika i wegovih potomaka zasnivajuodnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu.

^lan 157.

Potpuno usvojiti se mo`e samo dijete uzrasta do petgodina, koje nema `ive roditeqe, ili su mu roditeqinepoznati, odnosno koji su dijete napustili, a vi{e odjedne godine ne zna im se mjesto boravka, ili ~iji suroditeqi pred nadle`nim organima starateqstvapristali da wihovo dijete bude potpuno usvojeno.

^lan 158.

(1) Potpuno usvojiti mogu samo bra~ni supru`nicizajedni~ki, ako su oba ili jedan od wih stariji od usvo-jenika najmawe 18 godina.

(2) Potpuno usvojiti mo`e i bra~ni supru`nikroditeqa djeteta koje se usvaja, s tim {to u tom slu~ajurazlika u godinama izme|u usvojenika i usvojioca mo`ebiti i mawa od 18 godina.

^lan 159.

Potpuno usvojewe mo`e biti ako ne postoje smetwe iz~l. 154. i 155. ovog zakona.

^lan 160.

Potpunim usvojewem prestaju sva me|usobna prava idu`nosti izme|u usvojenika i wegovih krvnih srodnika.

III - POSTUPAK ZA ZASNIVAWE USVOJEWA

^lan 161.

(1) Lice koje `eli usvojiti podnosi zahtjev organustarateqstva.

(2) Za vo|ewe postupka usvojewa nadle`an je organstarateqstva prema prebivali{tu maloqetnika, odnos-no boravi{tu, ako se prebivali{te ne mo`e utvrditi.

^lan 162.

(1) Organ starateqstva, na osnovu prilo`enih,odnosno po slu`benoj du`nosti pribavqenih dokaza,utvr|uje da li su ispuweni uslovi za zasnivawe usvojewapropisani ovim zakonom.

(2) U postupku za usvojewe organ starateqstva }e poslu`benoj du`nosti pribaviti mi{qewe o postojawuuslova i podobnosti lica koje `eli usvojiti od organastarateqstva prema prebivali{tu toga lica, odgovara-ju}ih organizacija i stru~waka (socijalni radnik, psi-holog, qekar, pedagog i drugi).

(3) Mi{qewa iz prethodnog stava moraju biti obra-zlo`ena i zasnovana na utvr|enim ~iwenicama.

(4) Organ uprave nadle`an za poslove socijalneza{tite u roku od tri mjeseca nakon stupawa na snaguovog zakona donije}e uputstvo o postupku usvajawa djece.

^lan 163.

U postupku za usvojewe iskqu~ena je javnost.

^lan 164.

(1) Zasnivawu usvojewa prisustvuju usvojilac, wegovbra~ni drug i roditeqi, odnosno staralac usvojenika.

(2) Organ starateqstva, ako ocijeni da bi to bilo uinteresu djeteta, mo`e odlu~iti da zasnivawu usvojewane prisustvuju roditeqi usvojenika.

^lan 165.

(1) U postupku za usvojewe organ starateqstva du`anje da roditeqa, usvojioca i usvojenika starijeg od 10 god-ina upozna o pravima i du`nostima koja proizilaze izusvojewa.

(2) Kod nepotpunog usvojewa organ starateqstvaposebno }e upozoriti stranke na zakonske odredbe oprezimenu i nasqednim pravima koje se odnose na usvo-jenika.

^lan 166.

(1) Ako organ starateqstva na|e da su ispuweniuslovi propisani ovim zakonom, donije}e rje{ewe o zas-nivawu usvojewa, a ako ti uslovi nisu ispuweni,rje{ewem }e odbiti zahtjev za usvojewe.

(2) Organ starateqstva rje{ewem o zasnivawu usvoje-wa mo`e odrediti probni smje{taj uz nadzor organastarateqstva od najdu`e tri mjeseca.

^lan 167.

(1) Rje{ewe o zasnivawu nepotpunog usvojewa sadr`isporazum o prezimenu usvojenika i o nasqednim pravimausvojenika prema usvojiocu. Ako je usvojenik stariji od10 godina, potrebna je i wegova saglasnost o prezimenu.

(2) Ukoliko se u roku odre|enom u rje{ewu o probnomsmje{taju, nadzirani probni smje{taj poka`e uspje{nims aspekta me|usobne adaptacije usvojioca i usvojenika,organ starateqstva }e potvrditi rje{ewe o usvojewu.

^lan 168.

Pravnosna`no rje{ewe o zasnivawu usvojewa organstarateqstva du`an je da u roku od 15 dana od danapravosna`nosti dostavi nadle`nom mati~aru radiupisa u mati~nu kwigu ro|enih.

^lan 169.

(1) Protiv rje{ewa kojim se odbija zahtjev za usvo-jewe, lice koje `eli da usvoji mo`e izjaviti `albu u rokuod 30 dana od dana dostavqawa rje{ewa. @alba seizjavquje drugostepenom organu nadle`nom za poslovesocijalne politike.

(2) Protiv rje{ewa kojim se zasniva usvojewe `albaje dopu{tena samo u slu~aju zablude, prevare ili prin-ude.

(3) Izjavqivawe `albe iz prethodnog stava nijevezano za rok.

(4) Kod potpunog usvojewa mora biti sa~uvanatajnost podataka o wegovom zasnivawu, a u mati~nukwigu ro|enih usvojioci se upisuju kao roditeqi usvo-jenika.

^lan 170.

(1) Organ starateqstva du`an je da vodi evidenciju idokumentaciju o usvojenoj djeci.

(2) Uputstvo o vo|ewu evidencije i dokumentacijepropisuje Republi~ki organ uprave za socijalnuza{titu.

Strana 12 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

IV - PRESTANAK USVOJEWA

^lan 171.

(1) Nepotpuno usvojewe mo`e prestati na osnovurje{ewa organa starateqstva kad on utvrdi da to zahti-jevaju opravdani interesi usvojenika.

(2) Kad to zahtijevaju opravdani interesi malo-qetnog usvojenika svako mo`e kod organa starateqstvapreduzeti inicijativu za prestanak usvojewa.

(3) U postupku za prestanak usvojewa organ starate-qstva, kada ocijeni da je to potrebno, pribavi}e odgo-varaju}e stru~no mi{qewe o cjelishodnosti daqeg pos-tojawa usvojewa.

^lan 172.

(1) Nepotpuno usvojewe mo`e prestati i na osnovuprijedloga usvojioca ili usvojenika, kao i na osnovuwihovog sporazumnog prijedloga.

(2) U slu~ajevima iz prethodnog stava organ starate-qstva donosi rje{ewe o prestanku usvojewa ako ocijenida je to u interesu usvojenika.

^lan 173.

(1) Protiv rje{ewa organa starateqstva o prestankuusvojewa mo`e se izjaviti `alba u roku od 30 dana oddana dostavqawa rje{ewa.

(2) Pravosna`no rje{ewe o prestanku usvojewa organstarateqstva du`an je da dostavi nadle`nom mati~aru uroku od 15 dana od dana pravosna`nosti radi upisa umati~nu kwigu ro|enih.

^lan 174.

Potpuno usvojewe ne mo`e se raskinuti.

P E T I D I O

STARATEQSTVO

1. Poslovi starateqstva

^lan 175.

Poslove starateqstva vr{i organ starateqstva iz~lana 13. ovog zakona.

^lan 176.

Organ starateqstva iz prethodnog ~lana poslovestarateqstva vr{i preko postavqenog staraoca ilineposredno.

^lan 177.

(1) Organ starateqstva preduzima potrebne mjere dase na najboqi na~in ostvari svrha starateqstva.

(2) Organ starateqstva u pripremawu, dono{ewu isprovo|ewu svojih rje{ewa, odnosno pojedinih mjera,koristi sve oblike socijalne za{tite, metode socijalnogi drugog stru~nog rada, kao i usluge socijalnih,zdravstvenih, obrazovno-vaspitnih i drugih organizaci-ja.

(3) Organ starateqstva mo`e osnovati stru~no tijelosastavqeno od odgovaraju}ih stru~waka (qekara, peda-goga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika i drugih),sa zadatkom da razmatra stru~na pitawa i daje organustarateqstva prijedloge za preduzimawe pojedinihciqeva starateqstva.

^lan 178.

(1) Organ starateqstva pru`a posebnu dru{tvenuza{titu i licima koja se nalaze pod roditeqskimstarawem, pod uslovima i na na~in odre|en ovimzakonom i drugim propisima.

(2) Organ starateqstva stara se o primjeni vaspitnei druge mjere izre~ene od sudova i drugih nadle`nihorgana, radi vaspitawa i obrazovawa maloqetnika idrugih lica na koje se ove mjere odnose i vr{i drugeposlove koji su mu stavqeni u nadle`nost posebnimzakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona.

2. Staralac

^lan 179.

(1) Licu pod starateqstvom organ starateqstvapostavqa staraoca, ukoliko ne odlu~i da du`noststaraoca vr{i neposredno.

(2) Za staraoca se postavqa lice koje ima li~na svo-jstva i sposobnost za vr{ewe du`nosti staraoca, a kojeprethodno da pristanak da bude staralac.

(3) Pri postavqawu staraoca, organ starateqstvauze}e u obzir i `eqe {ti}enika ako je ovaj u stawu da ihizrazi, kao i `eqe bliskih srodnika {ti}enika.

(4) Izuzetno, kada organ starateqstva ocijeni da je toneophodno, i bez wegovog prethodnog pristanka, zastaraoca }e biti postavqen u pravilu najbli`i krvnisrodnik u pravoj liniji ili pobo~noj liniji, koji ina~eispuwava i sve druge potrebne uslove za vr{ewedu`nosti staraoca.

^lan 180.

Isto lice mo`e se postaviti za staraoca i za vi{e{ti}enika ako to nije u suprotnosti sa interesima poje-dinih {ti}enika i ako na to pristane.

^lan 181.

Licu pod starateqstvom koje je smje{tano u obra-zovno-vaspitnu, socijalnu ili drugu sli~nu ustanovu,organ starateqstva postavqa staraoca za vr{ewe onihposlova starateqstva koje ta ustanova ne vr{i u okviri-ma svoje redovne djelatnosti.

^lan 182.

(1) Organ starateqstva mo`e rje{ewem ograni~itiovla{}ewe staraoca i odlu~iti da pojedine poslovestaraoca vr{i neposredno.

(2) Ako organ starateqstva vr{i dru`nost staraocau smislu prethodnog stava , mo`e da pojedine poslovepovjeri stru~nim licima da ih vr{e u wegovo ime i podwegovim nadzorom.

^lan 183.

Za staraoca se ne mo`e postaviti lice:

- kome je oduzeto roditeqsko pravo,

- kome je oduzeta ili ograni~ena poslovna sposob-nost,

- ~iji su interesi u suprotnosti sa interesima{ti}enika, odnosno koje ne pru`a dovoqno jemstva da }e{ti}enika vaspitati i odgajati tako da postane odgovo-ran ~lan zajednice,

- od koga se, s obzirom na wegovo ranije i sada{wevladawe, li~na svojstva i odnose sa {ti}enikom i wegov-im roditeqima, ne mo`e o~ekivati da }e pravilnovr{iti du`nost staraoca.

^lan 184.

(1) Organ starateqstva, rje{ewem kojim postavqastaraoca, odre|uje wegove dru`nosti i obim wegovihovla{}ewa.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 13

(2) Organ starateqstva, prije dono{ewa rje{ewa izprethodnog stava, upoznaje staraoca sa zna~ajem starate-qstva, wegovim pravima i du`nostima i sa drugimva`nijim podacima potrebnim za vr{ewe du`nostistaraoca.

^lan 185.

(1) O stavqawu pod starateqstvo i o prestankustarateqstva organ starateqstva obavje{tava nadle`nogmati~ara u roku od 15 dana od dana pravosna`nostirje{ewa.

(2) Ako lice stavqeno pod starateqstvo imanepokretnu imovinu, organ starateqstva obavje{tavanadle`ni sud ili katastar radi upisa starateqstva uzemqi{no kwi`ne evidencije.

^lan 186.

Staralac je du`an da se savjesno stara o li~nosti,pravima, obavezama i interesima {ti}enika iupravqawu wegovom imovinom.

^lan 187.

(1) Ako {ti}enik ima imovinu, organ starateqstvapreduzima mjere da se ta imovina popi{e, procijeni ipreda staraocu na upravqawe.

(2) Popisu imovine, pored ~lanova komisije kojuobrazuje organ starateqstva, prisustvuju staralac,{ti}enik ako je u stawu da shvati o ~emu se radi idr`alac imovine {ti}enika.

^lan 188.

(1) Organ starateqstva, nakon {to je pokrenut postu-pak da se neko lice stavi pod starateqstvo, mo`epopisati i procijeniti wegovu imovinu i preduzetidruge mjere za osigurawe te imovine i prije dono{ewarje{ewa o stavqawu toga lica pod starateqstvo.

(2) U slu~aju neposredne opasnosti po interes{ti}enika u pogledu wegove nepokretne imovine, organstarateqstva mo`e i prije popisa i procjene imovinezatra`iti od suda zabiqe`bu u zemqi{no-kwi`noj evi-denciji o pokretawu postupka za stavqawe toga lica podstarateqstvo.

^lan 189.

(1) Staralac je du`an da uz pomo} organa starateqst-va preduzme sve potrebne mjere da se pribave sredstvaneophodna za sprovo|ewe mjera, koje je u interesu{ti}enika, odredio organ starateqstva.

(2) Pri pribavqawu sredstava za ostvarivawe poje-dinih mjera koje se preduzimaju u interesu {ti}enika,staralac je du`an da koristi izvore prihoda redoslije-dom navedenim u ~lanu 229. ovog zakona.

^lan 190.

Staralac ne mo`e bez prethodnog odobrewa organastarateqstva preduzimati poslove koji prelaze okvireredovnog poslovawa ili upravqawa {ti}enikovomimovinom.

^lan 191.

(1) Staralac mo`e samo sa odobrewem organa starate-qstva, u pogledu raspolagawa i upravqawa imovinom ipravima {ti}enika, preduzimati slijede}e poslove:

- otu|iti ili opteretiti nepokretnu imovinu{ti}enika,

- otu|iti iz imovine {ti}enika pokretne stvari ve}ei posebne li~ne vrijednosti ili raspolagati imovin-skim pravima ve}e vrijednosti,

- odre}i se nasqedstva ili legata, ili odbiti pok-lon,

- preduzimati druge mjere odre|ene zakonom.

(2) Organ starateqstva, u postupku davawa odobrewastaraocu u pogledu raspolagawa i upravqawa imovinom,odnosno pravima {ti}enika, odre|uje namjenu prib-avqenih sredstava i nadzire wihovu upotrebu.

^lan 192.

(1) Staralac zastupa {ti}enika.

(2) Organ starateqstva zastupa {ti}enika akodu`nost staraoca taj organ vr{i neposredno ili ako jeograni~io ovla{}ewe staraoca i odlu~io da {ti}enikasam zastupa.

^lan 193.

(1) Staralac samostalno, u ime {ti}enika i za wegovra~un, vr{i poslove koji spadaju u redovno poslovawe iupravqawe imovinom.

(2) Pri preduzimawu svakog va`nijeg posla staralac}e se, kada je to mogu}e, posavjetovati sa {ti}enikom, akoje ovaj u stawu da razumije o ~emu se radi.

^lan 194.

(1) Staralac mo`e da zakqu~i pravni posao sa{ti}enikom samo ako organ starateqstva na|e da tozahtijevaju interesi {ti}enika i ako to prethodnoodobri.

(2) Staralac ne mo`e da obavezuje {ti}enika kaojemca.

^lan 195.

(1) Staralac je du`an da podnese organu starateqstvaizvje{taj i polo`i ra~un o svom radu svake godine, kao ikad to zatra`i organ starateqstva. U slu~ajuneposrednog starateqstva, izvje{taj je du`an da podneseradnik organa starateqstva ili drugo lice koje u imeorgana starateqstva vr{i poslove starateqstva.Izvje{taj se podnosi pismeno ili usmeno na zapisnik.

(2) Iz izvje{taja se mora vidjeti kako se staralac ilidrugo stru~no lice koje vr{i poslove starateqstvastara o li~nosti {ti}enika, a naro~ito o wegovomzdravqu, vaspitawu i obrazovawu, kao i o svemu drugom{to je od zna~aja za li~nost {ti}enika.

(3) Izvje{taj mora sadr`avati i podatke oupravqawu i raspolagawu {ti}enikovom imovinom i osvim {ti}enikovim prihodima i rashodima u proteklojgodini i kona~nom stawu {ti}enikove imovine.

(4) Organ starateqstva du`an je da savjesno razmotriizvje{taj staraoca i da po potrebi preduzme odgovara-ju}e mjere da se za{tite interesi {ti}enika.

(5) Pored kontrole rada staraoca prihvatawemizvje{taja o wegovom radu, organ starateqstva du`an jei da povremeno, li~nim uvidom, kontroli{e kakostaralac vr{i svoje du`nosti prema {ti}eniku.

^lan 196.

(1) Staralac vr{i svoju du`nost, po pravilu, beznagrade.

(2) Organ starateqstva mo`e odrediti staraocunagradu ako se posebno zalagao i istakao u vr{ewudu`nosti.

(3) Staralac ima pravo na naknadu opravdanihtro{kova u~iwenih u vr{ewu svojih du`nosti.

(4) Visinu naknade tro{kova staraocu utvr|ujeorgan starateqstva.

Strana 14 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(5) Nagradu i naknadu tro{kova odobrava organstarateqstva iz prihoda {ti}enika, a ukoliko bi taisplata i{la na {tetu izdr`avawa {ti}enika, titro{kovi padaju na teret sredstava op{tine.

^lan 197.

(1) Staralac odgovara {ti}eniku za {tetu koju jeskrivio u obavqawu du`nosti staraoca.

(2) Organ starateqstva utvr|uje iznos {tete i pozivastaraoca da u odre|enom roku {tetu naknadi. Ukolikostaralac ne naknadi utvr|enu {tetu u odre|enom roku,organ starateqstva neposredno nakna|uje {tetu{ti}eniku.

(3) Organ starateqstva mo`e kod nadle`nog sudazahtijevati od staraoca naknadu ispla}enog iznosa izprethodnog stava, ako je tu {tetu staralac po~inio nam-jerno ili iz krajwe nepa`we.

(4) Radi obezbje|ewa prava {ti}enika, koja su povri-je|ena nepravilnim radom staraoca, organ starateqstvadu`an je prema staraocu preduzeti i druge mjere pred-vi|ene zakonom.

^lan 198.

Ako staralac umre ili samovoqno prestane da vr{idu`nost staraoca, ili ako nastanu takve okolnosti kojespre~avaju staraoca da vr{i svoju du`nost, organstarateqstva du`an je da bez odlagawa preduzme mjere zaza{titu interesa {ti}enika do postavqawa novogstaraoca.

^lan 199.

(1) Organ starateqstva razrije{i}e staraoca oddu`nosti ako utvrdi da je u vr{ewu du`nosti staraocanemaran, da zloupotrebqava svoja ovla{}ewa, da sewegovim radom ugro`avaju interesi {ti}enika, ili akosmatra da bi za {ti}enika bilo korisnije da mu sepostavi drugi staralac.

(2) Organ starateqstva razrije{i}e staraoca oddu`nosti kad ovaj sam to zatra`i, a najkasnije u roku odtri mjeseca od dana podno{ewa zahtjeva. Organ starate-qstva mora istovremeno preduzeti sve potrebne mjere zaza{titu interesa {ti}enika.

(3) Staralac kome je prestala du`nost staraocadu`an je da podnese izvje{taj i polo`i ra~un o svom raduorganu starateqstva.

^lan 200.

(1) U slu~aju trajnog prestanka starateqstva, organstarateqstva poziva staraoca da u odre|enom roku pod-nese izvje{taj o svom radu i o stawu {ti}enikoveimovine, i da preda svu imovinu na upravqawe{ti}eniku, odnosno roditequ ili usvojiocu.

(2) Predaja imovine se vr{i u prisustvu staraoca,{ti}enika, odnosno roditeqa ili usvojioca i pred-stavnika organa starateqstva.

3. Starateqstvo nad maloqetnim licima

^lan 201.

Pod starateqstvo stavi}e se maloqetno lice:

- ~iji su roditeqi umrli, nestali, nepoznati ili sunepoznatog boravi{ta du`e od jedne godine,

- ~ijim roditeqima je oduzeto roditeqsko pravo,

- ~ijim roditeqima je oduzeta poslovna sposobnost,odnosno koji jo{ nisu stekli poslovnu sposobnost iliim je poslovna sposobnost organi~ena,

- ~iji su roditeqi kroz du`e vrijeme zanemarili~uvawe i vaspitawe djece,

- ~iji su roditeqi odsutni i nisu u mogu}nosti da seredovno staraju o svome djetetu, a nisu ga povjerili na~uvawe i vaspitawe licu za koje je organ starateqstvautvrdio da ispuwava uslove za staraoca.

^lan 202.

Staralac maloqetnog {ti}enika du`an je da se kaoroditeq stara o wegovoj li~nosti, a naro~ito o zdravqu,vaspitawu, obrazovawu i osposobqavawu za samostalan`ivot i rad.

^lan 203.

(1) Staralac je ovla{}en da u ime i za ra~un{ti}enika zakqu~uje pravne poslove. Za one pravneposlove koje staralac, u smislu ovog zakona, ne mo`e samzakqu~ivati, potrebno je odobrewe organa starateqstva.

(2) Maloqetni {ti}enik koji je navr{io 15 godina`ivota mo`e sam, bez odobravawa staraoca, zasnovatiradni odnos i raspolagati li~nim dohotkom, pri ~emu jedu`an doprinositi za svoje izdr`avawe, vaspitawe iobrazovawe.

^lan 204.

Staralac mo`e samo sa odobrewem organa starate-qstva:

- smjestiti maloqetnika u vaspitno-obrazovnuustanovu i povjeriti ga drugom licu na ~uvawe ivaspitawe,

- prekinuti {kolovawe maloqetnika ili promijeni-ti vrstu {kole,

- odlu~iti o izboru, vr{ewu ili promjeni zanimawamaloqetnika,

- preduzimati i druge mjere odre|ene zakonom.

^lan 205.

(1) Organ starateqstva mo`e maloqetnog {ti}enikapovjeriti drugom licu na ~uvawe i vaspitawe, ako na|eda za to postoje opravdani razlozi.

(2) Smje{taj maloqetnog {ti}enika na ~uvawe ivaspitawe kod drugog lica treba da odgovara, ukoliko jemogu}e, na~inu i uslovima ~uvawa i vaspitawa maloqet-nika pod roditeqskim starawem.

^lan 206.

Vaspitno-obrazovna ustanova ili zdravstvenaorganizacija ili druga ustanova u kojoj je privremenosmje{ten maloqetni {ti}enik, a posebno lice kojem jemaloqetnik povjeren na ~uvawe i vaspitawe, du`ni suobavje{tavati starateqa i organ starateqstva o svimva`nijim promjenama u pogledu `ivota, zdravqa,vaspitawa i obrazovawa {ti}enika.

(2) Organizacija ili ustanova i lice iz prethodnogstava ne mogu se osloboditi du`nosti ~uvawa malo-qetnog {ti}enika bez prethodne saglasnosti staraoca,odnosno organa starateqstva.

^lan 207.

(1) Starateqstvo nad maloqetnim {ti}enikomprestaje wegovim punoqetstvom, zakqu~ewem braka,wegovim usvojewem ili kada prestane neki od razloganavedenih u ~lanu 201. ovog zakona.

(2) Organ starateqstva }e produ`iti da pru`a odgo-varaju}e oblike socijalne i druge za{tite licu nadkojim je prestalo starateqstvo zbog nastupawa punoqet-stva, ako se ono do tog vremena nije uspjelo osposobiti zasamostalan `ivot i rad.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 15

^lan 208.

Ako i po nastupawu punoqetstva, zbogpsihofizi~kih nedostataka, {ti}enik nije sposoban dase brine o svojoj li~nosti, pravima i interesima,staralac, uz odobrewe organa starateqstva ili organstarateqstva neposredno, pokre}e kod nadle`nog sudapostupak za oduzimawe poslovne sposobnosti{ti}enika, u ciqu ponovnog stavqawa pod starateqst-vo.

4. Starateqstvo nad licima kojima je oduzeta poslovnasposobnost

^lan 209.

(1) Lice kome je pravosna`nom odlukom suda djeli-mi~no ili potpuno oduzeta poslovna sposobnost, organstarateqstva stavi}e pod starateqstvo.

(2) Pravosna`nu odluku o oduzimawu, odnosnoorgani~ewu poslovne sposobnosti sud je du`an da bezodlagawa dostavi nadle`nom organu starateqstva, koji}e u roku od 30 dana od dana prijema odluke, lice kome jeoduzeta poslovna sposobnost staviti pod starateqstvo.

^lan 210.

Staralac lica kome je oduzeta ili ograni~enaposlovna sposobnost du`an je naro~ito da se stara owegovoj li~nosti, vode}i ra~una o uzrocima zbog kojihmu je oduzeta, odnosno ograni~ena poslovna sposobnost,i nastojati da se ti uzroci otklone i to lice osposobi zasamostalan rad.

^lan 211.

(1) Staralac lica kome je potpuno oduzeta poslovnasposobnost, u du`nostima i pravima izjedna~en je sastaraocem maloqetnog lica koje nije navr{ilo 15 godi-na `ivota.

(2) Staralac lica kome je djelimi~no oduzeta poslov-na sposobnost ima du`nosti i prava staraoca malo-qetnog lica koje je navr{ilo 15 godina `ivota, aliorgan starateqstva mo`e, kad je to potrebno, odreditiposlove koje lice sa djelimi~no oduzetom poslovnomsposobno{}u mo`e preduzimati samostalno.

^lan 212.

(1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekomlicu oduzme ili ograni~i poslovna sposobnost du`an jeda odmah izvijesti o tome organ starateqstva koji }e, akoje potrebno, tome licu postaviti privremenog staraoca.

(2) U slu~aju iz prethodnog stava primjewuju seodredbe o starateqstvu nad maloqetnicima koji sunavr{ili 15 godina `ivota, ali organ starateqstvamo`e, ako je potrebno, pro{iriti na wega odredbe ostarateqstvu nad maloqetnicima koji nisu navr{ili 15godina `ivota.

(3) Du`nost privremenog staraoca prestaje kad sepostavi stalni staralac ili kad odluka suda kojom seutvr|uje da nema mjesta oduzimawu, odnosno ograni~ewuposlovne sposobnosti postane pravosna`na.

^lan 213.

(1) Starateqstvo nad licima kojima je oduzeta,odnosno ograni~ena poslovna sposobnost prestaje kadaim se odlukom suda donesenom u vanparni~nom postupkuvrati poslovna sposobnost.

(2) Pravosna`nu odluku o vra}awu poslovne sposob-nosti sud odmah dostavqa organu starateqstva.

5. Staraoci za posebne slu~ajeve

^lan 214.

(1) Organ starateqstva postavi}e staraoca za poje-dine poslove ili odre|enu vrstu poslova odsutnom licu~ije je boravi{te nepoznato a koje nema zastupnika,nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se nekoo toj imovini stara, kao i u drugim slu~ajevima kada jeto potrebno radi za{tite prava i interesa odre|enoglica.

(2) Licima iz prethodnog stava mo`e, pod uslovimaodre|enim zakonom, postaviti staraoca i organ predkojim se vodi postupak. Ovaj organ du`an je da o tome bezodlagawa obavijesti nadle`ni organ starateqstva.

(3) Organ starateqstva ima prema staraocupostavqenom u smislu prethodnog stava sva ovla{}ewakao i prema staraocu koga je sam postavio.

^lan 215.

(1) Poseban staralac postavi}e se licu nad kojimroditeqi ili usvojioci vr{e roditeqsko pravo zavo|ewe spora izme|u wega i wegovih roditeqa ili usvo-jioca, za zakqu~ewe pojedinih pravnih poslova izme|uwih, kao i u drugim slu~ajevima kada su wihovi intere-si u suprotnosti.

(2) Licu pod starateqstvom postavi}e se posebanstaralac za vo|ewe spora izme|u wega i staraoca, zazakqu~ewe pravnih poslova, kao i u drugim slu~ajevimakada su wihovi interesi u suprotnosti.

(3) Kada me|u maloqetnicima nad kojima isto licevr{i roditeqsko pravo ili me|u licima koja imajuistog staraoca treba da se vodi spor ili zakqu~i pravniposao u kome su interesi maloqetnika, odnosno{ti}enika u suprotnosti, postavi}e se svakom od wihposeban staralac za vo|ewe spora, odnosno zakqu~ewaposla.

(4) Kada roditeqi, usvojioci, staraoci ili pojediniorgani, odnosno organizacije u vr{ewu svojih poslovasaznaju za slu~ajeve iz st. 1. do 3. ovog ~lana, du`ni su dao tome obavijeste nadle`ni organ starateqstva.

^lan 216.

Ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije odre|eno,organ starateqstva u slu~ajevima predvi|enim ovimzakonom preduze}e potrebne mjere za za{titu li~nosti,prava i interesa stranog dr`avqanina, dok organdr`ave ~iji je on dr`avqanin ne donese potrebnu odlukui ne preduzeme odre|ene mjere.

^lan 217.

Pri postavqawu staraoca za posebne slu~ajeve, organstarateqstva odredi}e obim du`nosti i prava staraocaimaju}i u vidu okolnosti svakog pojedinog slu~aja.

6. Nadle`nost i postupak

^lan 218.

(1) Mjesna nadle`nost organa starateqstva odre|ujese prema prebivali{tu, a ako se ovo ne mo`e utvrditi,prema boravi{tu lica koje treba staviti pod starate-qstvo.

(2) Prebivali{te, odnosno boravi{te odre|uje seprema vremenu kada su se stekli uslovi za stavqaweodre|enog lica pod starateqstvo.

Strana 16 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 219.

(1) Ako se promijeni prebivali{te {ti}enika mije-wa se i nadle`nost organa starateqstva.

(2) Novi nadle`ni organ starateqstva odlu~i}e dali }e se mijewati mjere koje je odredio ranije organstarateqstva.

(3) U slu~aju sukoba nadle`nosti u vezi sa promjenomprebivali{ta {ti}enika, organ starateqstva nadle`anza {ti}enika do pokretawa postupka o sukobunadle`nosti, du`an je i daqe da se u svemu stara o{ti}eniku do dono{ewa pravosna`nog rje{ewa u tompostupku.

^lan 220.

Ne mijewa se nadle`nost organa starateqstva za vri-jeme dok se {ti}enik nalazi privremeno van podru~ja togorgana, zbog {kolovawa, profesionalne rehabilitacije,socijalne ili zdravstvene za{tite ili iz sli~nih razlo-ga.

^lan 221.

(1) Postupak za stavqawe pod starateqstvo iprestanak starateqstva pokre}e se i vodi po slu`benojdu`nosti.

(2) Postupak iz prethodnog stava je hitan.

^lan 222.

Postupak za stavqawe nekog lica pod starateqstvoili da se na wega primijeni neki drugi oblik za{titekoju pru`a organ starateqstva, pokre}e organ starate-qstva na osnovu neposrednog saznawa ili povodom obav-ijesti koju mu dostave:

- mati~ar, organi uprave i drugi dr`avni organikada u vr{ewu svojih dru`nosti saznaju za takav slu~aj,

- bra~ni supru`nik i ostali srodnici, ~lanovidoma}instva i druga lica koja imaju uvid u `ivotne pri-like takvog lica.

^lan 223.

(1) Kad organ starateqstva sazna da neko lice trebastaviti pod starateqstvo, preduze}e odmah potrebnemjere za za{titu li~nosti, prava i interesa tog lica, tepokrenuti postupak za wegovo stavqawe pod starateqst-vo.

(2) Organ starateqstva, u slu~aju iz prethodnogstava, du`an je da, prema potrebi, odredi odgovaraju}eprivremene mjere koje smatra neophodnim.

(3) Prilikom odlu~ivawa o obliku za{tite koji }e seprimijeniti na {ti}enika, organ starateqstva }e serukovoditi prvenstveno interesima {ti}enika i mater-ijalnim mogu}nostima koje mu stoje na raspolagawu,primjewuju}i pri tom odgovaraju}e metode socijalnog idrugog stru~nog rada.

^lan 224.

Kod odre|ivawa mjera, u smislu prethodnog ~lana,organ starateqstva du`an je da pribavi mi{qewe odgo-varaju}ih organizacija, odnosno stru~waka i da, u ciqu{to potpunije za{tite li~nosti, prava i interesa{ti}enika i wegove porodice, sara|uje sa odgovaraju}imorganizacijama i organima.

^lan 225.

(1) Ako lice pod starateqstvom ima nepokretnuimovinu na podru~ju drugog organa starateqstva,nadle`ni organ starateqstva mo`e tu imovinu povjeri-ti na starawe organu starateqstva na ~ijem se podru~junalazi ta imovina.

(2) Odobrewe za raspolagawe imovinom daje organstarateqstva nadle`an za cjelokupno starawe o{ti}eniku.

^lan 226.

(1) Organ starateqstva postupa po odredbama Zakonao op{tem upravnom postupku kad odlu~uje o stavqawunekog lica pod starateqstvo, kad postavqa ili razr-je{ava od du`nosti staraoca, kad odlu~uje o obimuovla{}ewa staraoca i o pravima i pravnim interestima{ti}enika.

(2) Organ starateqstva mo`e mijewati svoja ranijedonesena rje{ewa kad to zahtjevaju interesi {ti}enika,ako se time ne vrije|aju prava tre}ih lica.

^lan 227.[ti}enik, wegovi srodnici, organi bezbjednosti i

pravosudni organi, javne slu`be, vladine i nevladineorganizacije, kao i svaki gra|anin, mogu ulo`itiprigovor na rad staraoca i organa starateqstva.

^lan 228.

(1) Prigovor u smislu prethodnog ~lana mo`e se pod-nijeti:

- nadle`nom organu starateqstva - na rad staraoca,

- organu nadle`nom za rje{avawe u drugom stepenu uupravnim stvarima starateqstva- na rad organa starate-qstva.

(2) Organ starateqstva ispituje prigovore koji su mupodneseni i ako na|e da su osnovani, odre|uje mjere koje}e se preduzimati.

(3) Ako drugostepeni organ na|e da je prigovor osno-van, daje uputstva organu starateqstva kako da postupi.Organ starateqstva, po primqenom uputstvu, odlu~ujekoje }e mjere preduzeti i o tome obavje{tava drugoste-peni organ.

^lan 229.

Izdaci za sprovo|ewe odre|enih mjera koje se preduz-imaju u interesu {ti}enika, podmiruju se:

- iz prihoda {ti}enika,

- iz sredstava dobijenih od lica koja su obavezna dadaju za izdr`avawe {ti}enika,

- iz ostale imovine {ti}enika,

- iz sredstava dobijenih za {ti}enika po osnovusocijalne za{tite,

- iz drugih izvora.

^lan 230.

(1) Organ starateqstva du`an je da vodi evidenciju olicima stavqenim pod starateqstvo, o preduzetim mjera-ma starateqstva i o imovini {ti}enika.

(2) Uputstvo o vo|ewu evidencije i ~uvawu doku-mentacije iz prethodnog stava propisuje nadle`niRepubli~ki organ uprave za poslove socijalne za{tite.

[ E S T I D I O

IZDR@AVAWE

^lan 231.

(1) Me|usobno izdr`avawe ~lanova porodice idrugih srodnika je wihova du`nost i pravo.

(2) U slu~ajevima u kojima se me|usobno izdr`avawe~lanova porodice ili drugih srodnika ne mo`e ostvari-ti u cijelosti ili djelimi~no, dru{tvena zajednicapru`a, pod uslovima odre|enim zakonom,neobezbije|enim ~lanovima porodice sredstva neophod-na za izdr`avawe.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 17

(3) Odricawe od prava na izdr`avawe nema pravnogu~inka.

^lan 232.

(1) Me|usobnom izdr`avawu ~lanovi porodice idrugi srodnici doprinose, srazmjerno svojim mogu}nos-tima i sposobnostima, u skladu s potrebama lica kojemse daje izdr`avawe.

(2) Roditeqi su prvenstveno obavezni da izdr`avajumaloqetnu djecu i u izvr{avawu te obaveze moraju daiskoriste sve svoje mogu}nosti.

1. Izdr`avawe djece, roditeqa i drugih srodnika

^lan 233.

(1) Ako se djeca nalaze na redovnom {kolovawu,roditeqi su du`ni da im prema svojim mogu}nostimaobezbijede izdr`avawe i nakon punoqetnosti, a najdaqedo navr{ene 26. godine `ivota, osim ako redovno {kolo-vawe nije u tom vremenu zavr{eno iz opravdanih razlo-ga.

(2) Ako je punoqetno dijete zbog bolesti, fizi~kihili psihi~kih nedostataka nesposobno za rad, a nemadovoqno sredstava za `ivot ili ih ne mo`e ostvariti izsvoje imovine, roditeqi su du`ni da ga izdr`avaju dokta nesposobnost traje.

^lan 234.

(1) Dijete koje je navr{ilo 15 godina `ivota i radomostvaruje prihode, du`no je, pod uslovima iz ~lana 231.ovog zakona, da doprinosi za svoje izdr`avawe, kao i zaizdr`avawe ~lanova porodice u kojoj `ivi.

(2) Maloqetno dijete koje ima imovinu i prihode odte imovine, du`no je pod uslovima iz ~lana 231. ovogzakona, da doprinosi za svoje izdr`avawe, kao i zaizdr`avawe porodice u kojoj `ivi.

^lan 235.

Roditeq kome je oduzeto roditeqsko pravo ne oslo-ba|a se od du`nosti izdr`avawa svoje maloqetne djece.

^lan 236.

(1) Djeca su du`na da izdr`avaju svoje roditeqe kojisu nesposobni za rad, a nemaju dovoqno sredstava za`ivot ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine.

(2) Dijete se mo`e osloboditi du`nosti izdr`avawaroditeqa koji ga iz neopravdanih razloga nijeizdr`avao u vrijeme kad je to bila wegova zakonskaobaveza.

^lan 237.

(1) O~uh i ma}eha du`ni su da izdr`avaju svoje malo-qetne pastorke, ako ovi nemaju srodnika koji su ih poodredbama ovog zakona du`ni da izdr`avaju.

(2) Obaveza o~uha i ma}ehe da izdr`avaju svoje malo-qetne pastorke ostaje i nakon smrti roditeqa djeteta,ako je u ~asu smrti postojala porodi~na zajednica izme|uo~uha i ma}ehe i pastoraka.

(3) Ako je brak izme|u roditeqa i o~uha, odnosnoma}ehe djeteta poni{ten ili razveden ili je utvr|eno dabrak ne postoji, obaveza izdr`avawa o~uha, odnosnoma}ehe prema pastorcima prestaje.

^lan 238.

(1) Pastorak je du`an da, pod uslovima iz ~lana 231.ovog zakona, izdr`ava o~uha, odnosno ma}ehu, ako su oviwega du`e vremena izdr`avali i brinuli se o wemu.

(2) Ako o~uh, odnosno ma}eha imaju i svoju djecu,du`nost izdr`avawa je zajedni~ka za djecu i pastorke.

^lan 239.

Obaveza izdr`avawa postoji i izme|u ostalih krvnihsrodnika u pravoj liniji, kao i izme|u ro|ene bra}e isestara kao i bra}e i sestara po ocu, odnosno majci uodnosu na maloqetna lica, a u odnosu na punoqetna licasamo pod uslovima iz ~lana 233. stav 2. ovog zakona.

^lan 240.

(1) Pravo na izdr`avawe ostvaruje se onim redomkojim su davaoci izdr`avawa pozvani na nasqe|ivawe.

(2) Ako obaveza izdr`avawa pada na vi{e lica zajed-no, ona se dijeli me|u wima prema wihovim mogu}nosti-ma.

2. Izdr`avawe bra~nog supru`nika

^lan 241.

Bra~ni supru`nik koji nema dovoqno sredstava za`ivot, ili ih ne mo`e ostvariti iz svoje imovine, a nes-posoban je za rad ili se ne mo`e zaposliti, ima pravo naizdr`avawe od svog bra~nog supru`nika srazmjernowegovim mogu}nostima.

^lan 242.

(1) Ako je u toku parnica za razvod ili za poni{tewebraka, zahtjev za izdr`avawe bra~nog supru`nika mo`ese postaviti najkasnije do zakqu~ewa glavne rasprave.

(2) Izuzetno od odredbe prethodnog stava, bra~nisupru`nik mo`e posebnom tu`bom, u roku od jednegodine nakon prestanka braka, tra`iti izdr`avawe samoako su uslovi za izdr`avawe, koji su predvi|eni u ~lanu241. ovog zakona, postojali u vrijeme zakqu~ewa glavnerasprave i bez prestanka trajali do zakqu~ewa glavnerasprave u parnici za izdr`avawe.

^lan 243.

Sud mo`e odbiti zahtjev za izdr`avawe akoizdr`avawe tra`i bra~ni supru`nik koji se bezozbiqnog povoda od strane drugog bra~nog supru`nikagrubo ili nedoli~no pona{ao u bra~noj zajednici, iliako bi wegov zahtjev predstavqao o~itu nepravdu, za dru-gog bra~nog supru`nika.

^lan 244.

Sud mo`e odbiti zahtjev za izdr`avawe postavqen uparnici za poni{tewe braka ili nakon {to je brakponi{ten, ako bi obaveza za izdr`avawe predstavqalao~itu nepravdu za drugog bra~nog supru`nika.

^lan 245.

Sud mo`e odbiti zahtjev za izdr`avawe ako su bra~nisupru`nici, kroz du`i period odvojenog `ivota, pot-puno samostalno obezbje|ivali sredstva za vlastitoizdr`avawe, ili ako se iz okolnosti slu~aja utvrdi dabra~ni supru`nik koji zahtijeva izdr`avawe,prestankom braka koji je trajao kra}e vrijeme, nije dove-den u te`i materijalni polo`aj od onog u kome senalazio prilikom stupawa u brak.

^lan 246.

(1) Sud mo`e odlu~iti da obaveza izdr`avawabra~nog supru`nika traje odre|eno vrijeme, naro~ito uslu~ajevima kada je brak trajao kra}e vrijeme ili kada jetra`ilac izdr`avawa u mogu}nosti da u dogledno vri-jeme na drugi na~in obezbijedi sredstva za `ivot.

(2) U opravdanim slu~ajevima sud mo`e obavezupla}awa izdr`avawa produ`iti.

Strana 18 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

(3) Tu`ba za produ`ewe davawa izdr`avawa mo`e sepodnijeti samo do isteka vremena za koje je izdr`avaweodre|eno.

^lan 247.

Pravo na izdr`avawe prestaje ako razvedeni bra~nisupru`nik ili bra~ni supru`nik iz poni{tenog brakakoji to pravo koristi, zakqu~i novi brak ili ako sudutvrdi da je postao nedostojan tog prava.

3. Izdr`avawe lica iz vanbra~ne zajednice

^lan 248.

(1) Ako je prestala vanbra~na zajednica koja je tra-jala tri godine i du`e, lice koje iz te zajednice ispuwa-va uslove iz ~lana 241. ovog zakona, ima pravo naizdr`avawe od drugog lica.

(2) Tu`ba za izdr`avawe iz prethodnog stava mo`e sepodnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbra~nezajednice.

^lan 249.

Sud mo`e odbiti zahtjev ako izdr`avawe tra`i licekoje se bez ozbiqnog povoda od strane drugog lica gruboili nedoli~no pona{alo u vanbra~noj zajednici, ili akobi wegov zahtjev predstavqao o~itu nepravdu za drugolice.

^lan 250.

(1) Sud mo`e odlu~iti da obaveza izdr`avawa licatraje odre|eno vrijeme, naro~ito u slu~aju kada jetra`ilac izdr`avawa u mogu}nosti da u dogledno vri-jeme na drugi na~in obezbijedi sredstva za `ivot.

(2) U opravdanim slu~ajevima sud mo`e obavezuizdr`avawa produ`iti.

(3) Tu`ba za produ`ewe izdr`avawa mo`e se podni-jeti samo do isteka vremena za koje je izdr`avaweodre|eno.

^lan 251.

Pravo na izdr`avawe prestaje ako lice koje to pravokoristi, stupi u brak ili je postalo nedostojno togprava.

^lan 252.

Vanbra~ni otac du`an je da, srazmjerno svojimmogu}nostima, izdr`ava majku svog vanbra~nog djeteta zavrijeme od tri mjeseca prije poro|aja i jednu godinunakon poro|aja, ako majka nema dovoqno sredstava za`ivot.

4. Odre|ivawe izdr`avawa

^lan 253.

(1) Prilikom utvr|ivawa potreba lica koje tra`iizdr`avawe, sud }e uzeti u obzir wegovo imovno stawe,sposobnost za rad, mogu}nost za zapo{qavawe,zdravstveno stawe i druge okolnosti od kojih zavisiocjena wegovih potreba.

(2) Kad se izdr`avawe tra`i za dijete, sud }e uzeti uobzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za wegovo {kolo-vawe.

(3) Prilikom utvr|ivawa mogu}nosti lica koje jedu`no da daje izdr`avawe, sud }e uzeti u obzir sva wego-va primawa i stvarne mogu}nosti da sti~e pove}anuzaradu, kao i wegove vlastite potrebe i zakonske obavezepo osnovu izdr`avawa.

^lan 254.

U sporu roditeqa o izdr`avawu djeteta sud }e,roditequ kome je dijete povjereno na za{titu ivaspitawe, posebno cijeniti kao doprinos zaizdr`avawe djeteta, rad i brigu tog roditeqa koju ula`eu vaspitawe i podizawe djeteta.

^lan 255.

Kad sud utvrdi da roditeqi ni zajedni~ki nisu umogu}nosti da podmiruju potrebe izdr`avawa djeteta,obavijesti}e o tome organ starateqstva radi obezbje|ewasredstava za izdr`avawe djeteta.

^lan 256.

(1) Organ starateqstva mo`e u ime maloqetnog djete-ta pokrenuti spor o izdr`avawu, odnosno za pove}aweizdr`avawa, kad roditeq kod koga se dijete nalazi naza{titi i vaspitawu bez opravdanih razloga ne koristito pravo.

(2) Ako roditeq ne tra`i izvr{ewe dosu|enogizdr`avawa, organ starateqstva je ovla{}en da u imemaloqetnog lica podnese sudu prijedlog za izvr{ewe.

^lan 257.

(1) Organ starateqstva }e nastojati da se roditeqisporazumiju o izdr`avawu djeteta, odnosno o povi{ewudoprinosa za izdr`avawe djeteta kada to zahtijevajupove}ane potrebe djeteta ili to omogu}avaju boqe mater-ijalne prilike roditeqa.

(2) Sporazum iz prethodnog stava ima snagu izvr{neisprave.

(3) Organ starateqstva vodi evidenciju oizdr`avawu djece i roditeqa, prema uputstvu kojepropisuje rukovodilac Republi~kog organa uprave zaposlove socijalne za{tite.

^lan 258.

Organ starateqstva mo`e, u svojstvu punomo}nika, uzprethodnu saglasnost starih i samohranih lica, da uwihovo ime pokrene i vodi parnicu za ostvarivaweprava na izdr`avawe prema srodnicima koji su po odred-bama ovog zakona du`ni ih izdr`avati.

^lan 259.

(1) Lice koje je du`no da daje izdr`avawe, a nalazi seu radnom odnosu ili je korisnik penzije, ili ostvarujestalnu nov~anu rentu u mjese~nim iznosima, sud }eobavezati na pla}awe budu}ih mjese~nih iznosaizdr`avawa koji se odre|uju u procentu od li~nog dohot-ka, penzije, ili stalne nov~ane rente.

(2) Ako se plata, penzija ili stalna nov~ana renta, izkojih se alimentira izdr`avawe ostvaruje u inos-transtvu, pla}awe budu}ih mjese~nih iznosa mo`e seodrediti i u fiksnom iznosu i u valuti u kojoj se ti pri-hodi ostvaruju.

(3) Postupak izvr{ewa radi naplate izdr`avawa izprethodnog stava pokre}e sud po slu`benoj du`nosti.

^lan 260.

(1) Lice koje je du`no da daje izdr`avawe, a koje nijeu radnom odnosu ni korisnik penzije, a niti ostvarujestalnu nov~anu rentu u mjese~nim iznosima, sud }eobavezati na pla}ewe budu}ih mjese~nih iznosaizdr`avawa u nov~anim iznosima koji se odre|uju u pro-centu od zajam~enog li~nog dohotka u Republici.

(2) Izuzetno ako je iznos izdr`avawa u slu~aju izprethodnog stava ve}i od zajam~enog li~nog dohotka, sudga odre|uje u fiksnom nov~anom iznosu.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 19

(3) Odre|ivawe visine izdr`avawa u procentimaprema odredbama ~lana 261. sud }e izre}i samo ako jedavaocu izdr`avawa plata, penzija ili stalna nov~anarenta, tolika da se iz wene visine mo`e alimentiratiizdr`avawe.

^lan 261.

Procenat iz ~l. 259. i 260. ovog zakona ne mo`e bitimawi od 15% za svako izdr`avano lice, a procenat za svalica koja tra`e izdr`avawe ne mo`e biti ve}i od 50%.

^lan 262.

(1) Ukoliko lice koje je po li~nom odnosu koji zakonpriznaje kao osnov obaveze izdr`avawa pozvano od dru-gog lica da daje izdr`avawe, a bavi se nekom djelat-no{{}u od koje ostvaruje prihode, sud }e visinuizdr`avawa utvrditi u fiksnom iznosu.

^lan 263.

(1) Zainteresovano lice mo`e tra`iti da sud povisi,snizi ili ukine izdr`avawe dosu|eno ranijom pravos-na`nom presudom ako su se izmijenile okolnosti naosnovu kojih je donesena ranija presuda.

(2) Prava i obaveze utvr|ene izmijewenom odlukom nemogu djelovati prije podno{ewa zahtjeva.

^lan 264.

Organ, organizacija ili zajednica, odnosno lice kojeje imalo tro{kove radi izdr`avawa nekog lica, mo`etra`iti naknadu tih tro{kova od lica koje ga je po ovomzakonu du`no da izdr`ava, ako su u~iweni tro{kovibili opravdani.

5. Postupak u sporovima za izdr`avawe

^lan 265.

(1) Sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti oizdr`avawu djece kada odlu~uje o povjeravawu djece naza{titu i vaspitawe jednom od roditeqa, nekom drugomlicu ili odgovaraju}oj organizaciji ili ustanovi.

(2) Sud }e po slu`benoj du`nosti odlu~iti oizdr`avawu djeteta kada u sporu za utvr|ivawe o~instvautvrdi da je tu`eni otac djeteta.

^lan 266.

(1) U sporovima o izdr`avawu maloqetne djece ilipunoqetne djece nad kojom je produ`eno roditeqskopravo, sud mo`e i po slu`benoj du`nosti odreditiprivremene mjere radi davawa izdr`avawa.

(2) U ostalim sporovima o izdr`avawu sud }e odred-iti privremene mjere radi davawa izdr`avawa.

(3) Privremene mjere odredi}e se ako se u~inivjerovatnim da postoje ~iwenice od kojih zavisi pravona izdr`avawe, a u sporovima za utvr|ivawe o~instva iako se u~ini vjerovatnim da je tu`eni otac djeteta.

^lan 267.

(1) Ako se u parnici odlu~uje o izdr`avawu malo-qetne djece ili punoqetne djece iz ~lana 233. ovogzakona, organ starateqstva u~estvuje u tom postupku radiza{tite interesa djece, sa ovla{}ewima iz ~lana 73.ovog zakona.

(2) Sud koji odlu~uje u parnici o izdr`avawu obavi-jesti}e organ starateqstva o postupku i pozivati ga nasva ro~i{ta, kao i dostavqati mu sve odluke donesene upostupku.

^lan 268.

Organ starateqstva du`an je da na zahtjev suda prib-avi sve podatke od zna~aja za dono{ewe odluke oizdr`avawu.

S E D M I D I O

IMOVINSKI ODNOSI

1. Imovina bra~nih supru`nika

^lan 269.

Imovina bra~nih supru`nika mo`e biti posebna izajedni~ka.

^lan 270.

(1) Imovina koju bra~ni supru`nik ima u ~asuzakqu~ewa braka ostaje wegova posebna imovina.

(2) Imovina koja je data kao miraz smatra se poseb-nom imovinom `ene.

(3) Dobitak od igre na sre}u je zajedni~ka imovina.

(4) Imovinska dobit (tantijema) od autorskog pravai autorskom pravu srodnih prava, ostvarena u toku tra-jawa braka zajedni~ka je imovina.

(5) Imovina koju su bra~ni supru`nici stekli radomtokom bra~ne zajednice, kao i prihodi iz te imovine,~ine zajedni~ku imovinu.

(6) Pokloni tre}ih lica u~iweni tokom bra~nezajednice (u novcu, stvarima, pru`awu pomo}i radom isl.), ulaze u zajedni~ku bra~nu imovinu, bez obzira kojiih je bra~ni drug primio, ukoliko druk~ije ne proizlaziiz namjene poklona, ili se iz okolnosti u momentudavawa poklona mo`e zakqu~iti da je poklonodavac`elio u~initi poklon samo jednom od bra~nihsupru`nika.

(7) Imovina koju u toku bra~ne zajednice jedanbra~ni supru`nik stekne po nekom drugom zakonskomosnovu, wegova je posebna imovina.

^lan 271.

(1) Zajedni~kom imovinom bra~ni supru`nici raspo-la`u sporazumno.

(2) Svojim udjelom u zajedni~koj imovini jedanbra~ni supru`nik ne mo`e samostalno raspolagati nitiga opteretiti pravnim poslom me|u `ivima.

(3) @enik i nevjesta, odnosno bra~ni supru`nicimogu bra~nim ugovorom druga~ije urediti svoje odnose upogledu zajedni~ke imovine.

(4) Bra~nim ugovorom mogu se urediti imovinsko-pravni odnosi na postoje}oj ili budu}oj imovini.

(5) Bra~ni ugovor zakqu~uje se u pismenoj formi, apotpisi bra~nih supru`nika moraju biti ovjereni odstarne sudije ili notara.

(6) Na zajedni~ku imovinu primjewuju se odredbestvarnog i obligacionog prava, ako ovim zakonom nijedruga~ije ure|eno.

2. Dioba zajedni~ke imovine bra~nih supru`nika

^lan 272.

(1) Svakome od bra~nih supru`nika pripada po jednapolovina zajedni~ke imovine.

(2) Bra~ni supru`nici mogu zajedni~ku imovinu spo-razumno podijeliti tako da odrede dijelove u ~itavojimovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinojstvari, kao i da svakom bra~nom supru`niku pripadnupojedine stvari ili prava iz te imovine, ili da jedanbra~ni supru`nik isplati drugom nov~anu vrijednostwegovog dijela.

Strana 20 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

^lan 273.

(1) Svaki bra~ni supru`nik mo`e zahtijevati da musud odredi ve}i dio od pripadaju}e mu polovine zajed-ni~ke imovine, ako doka`e da je wegov doprinos u sti-cawu zajedni~ke imovine o~igledno ve}i od doprinosadrugog bra~nog supru`nika.

(2) U slu~ajevima iz prethodnog stava sud odre|ujeveli~inu udjela bra~nog supru`nika prema wegovomdoprinosu u sticawu zajedni~ke imovine, pri ~emu vodira~una ne samo o li~nom dohotku i zaradi svakogbra~nog supru`nika, ve} i o pomo}i jednog bra~nogsupru`nika drugome, o radu u doma}instvu i porodici, obrizi oko vaspitawa i podizawu djece, kao i o svakomdrugom vidu rada i saradwe u upravqawu, odr`avawu ipove}awu zajedni~ke imovine.

(3) Na visinu udjela bra~nog supru`nika u imovinikoja je prete`nim dijelom ste~ena u bra~noj zajednicine}e uticati okolnost {to je tu imovinu drugi bra~nisupru`nik uve}ao nakon raskida bra~ne zajednice, ako jesvojim pona{awem sprije~io u~e{}e bra~nogsupur`nika u daqem sticawu.

(4) Bra~ni supru`nik koji je svojim radom u tokubra~ne zajednice doprinio odr`avawu i pove}awuposebne imovine drugog bra~nog supru`nika (npr.unapre|ivawem poqoprivrednog imawa i sli~no), mo`etu`bom zahtijevati da mu drugi bra~ni supru`nik daodgovaraju}u naknadu u novcu.

(5) Supru`nik ~ije udio u sticawu zajedni~keimovine ili pojedine stvari iz zajedni~ke imovine znat-no ni`i od udjela drugog bra~nog supru`nika, ili kadato opravdavaju posebne okolnosti, mo`e tu`bom zahtije-vati diobu zajedni~ke imovine i tako da sud obave`e dru-gog bra~nog supru`nika da mu naknadi protuvrijednostwegovog udjela u novcu, srazmjerno vrijednosti zajed-ni~ke imovine na dan dono{ewa presude.

^lan 274.

(1) Prilikom diobe zajedni~ke imovine, na zahtjevbra~nog supru`nika, u wegov }e se dio prvenstveno uni-jeti oni predmeti iz zajedni~ke imovine koji slu`e zaobavqawe wegovog zanimawa.

(2) Iz zajedni~ke imovine izdvoji}e se i predatibra~nom supru`niku, pored wegovog dijela, i one stvariste~ene radom u toku bra~ne zajednice koje slu`eiskqu~ivo wegovoj li~noj upotrebi.

(3) Ako je vrijednost stvari iz st. 1. i 2. ovog ~lananesrazmjerno velika u odnosu na vrijednost cjelokupnezajedni~ke imovine, izvr{i}e se dioba i tih stvari,osim ako bra~ni supru`nik koji bi ove stvari trebao dadobije ne naknadi drugom bra~nom supru`niku odgovara-ju}u vrijednost ili ne ustupi drugom bra~nomsupru`niku, po wegovom pristanku, druge stvari.

^lan 275.

(1) Bra~nom supru`niku kome se povjeravaju zajed-ni~ka djeca na za{titu i vaspitawe daju se, pored wegov-og dijela, i stvari koje slu`e samo djeci ili su namijew-ene samo wihovoj neposrednoj upotrebi.

(2) Kod diobe zajedni~ke imovine bra~nomsupru`niku kome su povjerena zajedni~ka djeca naza{titu i vaspitawe dodjequju se one stvari za koje jeo~igledno da je u interesu da budu u posjedu i valas-ni{tvu bra~nog supru`nika kome su djeca povjerena.

^lan 276.

(1) Kod diobe zajedni~ke imovine svakom }e sebra~nom supru`niku ura~unati u wegov dio srazmjernavrijednost onog {to se duguje po osnovu zajedni~kog sti-cawa u braku.

(2) Kao dugovawa u smislu prethodnog stavaura~una}e se i potra`ivawa tre}ih lica koja su nastalaradi pove}awa ili odr`avawa postoje}e zajedni~keimovine, a ta potra`ivawa terete samo jednog bra~nogsupru`nika prema drugom po osnovu ~lana 273. stav 2.ovog zakona.

(3) Nenamireni dugovi iz stava 2. ovog ~lana ne}e seuzeti u obzir prilikom odre|ivawa udjela u zajedni~kojimovini.

^lan 277.

Ako je u izvr{nom postupku odre|ena prodaja stvariiz zajedni~ke imovine radi namirewa udjela jednogbra~nog supru`nika, taj bra~ni supru`nik ima pravopre~e kupovine tih stvari.

3. Odgovornost bra~nih supru`nika za dugove prematre}im licima

^lan 278.

(1) Za obaveze koje je jedan bra~ni supru`nik imaoprije stupawa u brak ne odgovara drugi bra~nisupru`nik.

(2) Za obaveze iz prethodnog stava bra~ni supru`nikodgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom uzajedni~koj imovini.

(3) Tu`bu za utvr|ewe dijela bra~nog supru`nika uzajedni~koj imovini mo`e podi}i i povjerilac bra~nogsupru`nika.

^lan 279.

Za obaveze koje je jedan bra~ni supru`nik preuzeoradi podmirewa teku}ih potreba bra~ne, odnosno poro-di~ne zajednice, kao i za obaveze za koje po zakonu odgo-varaju zajedni~ki oba bra~na supru`nika, odgovarajubra~ni supru`nici solidarno kako zajedni~kom tako isvojom posebnom imovinom.

^lan 280.

Ako je radi namirewa zajedni~kih obaveza iz dijelajednog od bra~nih supru`nika u zajedni~koj imovini iliiz wegove posebne imovine napla}eno vi{e nego {toiznosi wegov dio duga, taj bra~ni supru`nik ima premadrugom bra~nom supru`niku pravo na naknadu tog iznosaiz wegovog dijela, odnosno iz wegove posebne imovine.

4. Upravqawe zajedni~kom imovinom bra~nih supru`nka

^lan 281.

(1) Bra~ni supru`nici zajedno posjeduju, upravqaju ikoriste zajedni~ku imovinu.

(2) Bra~ni supru`nici se mogu sporazumjeti da se jed-nom od wih povjeri upravqawe i kori{}ewe ili samoupravqawe zajedni~kom imovinom ili wenim dijelom.

(3) Svaki bra~ni supru`nik mo`e odustati od spo-razuma o povjeravawu upravqawa i kori{}ewa zajed-ni~kom imovinom.

5. Vra}awe poklona bra~nih supru`nika

^lan 282.

(1) U slu~aju razvoda ili poni{tewa braka, poklonikoji su bra~ni supru`nici u~inili jedan drugom prijezakqu~ewa braka ili u toku braka, ne vra}aju se.

Utorak, 27. avgust 2002. SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Broj 54 - Strana 21

(2) Pokloni iz posebne imovine bra~nog supru`nikakoji su nesrazmjerno velike vrijednosti u odnosu na vri-jednost wegove cjelokupne imovine u vrijeme postavqawazahtjeva za vra}awe, vra}aju se poklonodavcu u slu~ajurazvoda ili poni{tewa braka. Takav poklon nije du`anda vrati bra~ni supru`nik ako bi to zna~ilo o~itunepravdu za wega ili ako bi ga to dovelo u te{ke mater-ijalne prilike.

^lan 283.

(1) Umjesto poklona koji su otu|eni, vra}aju senov~ane vrijednosti ili za wih primqene stvari.

(2) Vrijednost u novcu utvr|uje se, prema izboru pok-lonodavca, u visini za koju je otu|ena poklowena stvarili u vrijednosti koju je imala poklowena stvar u vri-jeme otu|ewa.

(3) Ako je poklowena stvar otu|ena ili uni{tena uzloj namjeri, poklonoprimac je du`an da poklonodavcunaknadi vrijednost stvari po tr`i{noj cijeni u vrijemekada je stvar trebalo vratiti.

(4) Odredbe iz ~lana 282. ovog zakona, kao i st. 1. do3.ovog ~lana, primjewuju se i u slu~aju utvr|ewa da je pos-tojao osnov za poni{tewe, odnosno razvod braka.

6. Imovinski odnosi lica iz vanbra~ne zajednice

^lan 284.

(1) Imovina ste~ena radom lica u vanbra~noj zajed-nici koja je trajala du`e vremena smatra se wihovomzajedni~kom imovinom.

(2) Kod diobe imovine iz prethodnog stava shodno seprimjewuju odredbe o diobi zajedni~ke imovine bra~nihsupru`nika.

7. Imovinski odnosi roditeqa i djece

^lan 285.

(1) Maloqetna djeca mogu imati svoju imovinu kojusteknu radom ili je dobiju nasqedstvom, poklonom ilipo nekom drugom zakonskom osnovu.

(2) Imovinom iz prethodnog stava, osim one koju jemaloqetnik stekao radom, do wegove punoqetnosti, uwegovom interesu, upravqaju roditeqi maloqetnika.

^lan 286.

(1) Prihode iz imovine maloqetnog djeteta roditeqiprvenstveno mogu koristiti za wegovo izdr`avawe,lije~ewe, vaspitawe i obrazovawe.

(2) Roditeqi mogu prihode iz prethodnog stavakoristiti i za izdr`avawe ~lanova porodice, poduslovima iz ~lana 234. stav 2. ovog zakona.

^lan 287.

Roditeqi mogu samo s odobrewem nadle`nog organastarateqstva otu|iti ili opteretiti vrednije stvari iprava iz imovine svog maloqetnog djeteta radi wegovogizdr`avawa, lije~ewa, vaspitawa i obrazovawa ili akoto zahtijeva drugi va`an interes djeteta.

^lan 288.

Pravni poslovi o regulisawu imovinskih odnosaizme|u bra~nih supru`nika i lica koja `ive uvanbra~noj zajednici kao i pravni poslovi koji zna~ezna~ajno raspolagawe imovinom maloqetnika iliposlovno nesposobnih lica moraju biti sa~iweni u pis-menoj formi, ovjereni od strane sudije koji }e upozoritistranke na pravne posqedice takvih poslova iliovjereni od strane notara.

8. Tro{kovi trudno}e i poro|aja vanbra~nog djeteta

^lan 289.

(1) Tro{kove izazvane trudno}om i poro|ajem van-bra~nog djeteta snose otac i majka prema svojim imovin-skim mogu}nostima.

(2) U slu~aju spora sud }e, na zahtjev jednog od rodite-qa, odrediti udio svakog od wih u sno{ewu tro{kova izprethodnog stava.

O S M I D I O

PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 290.Odredbe ovog zakona o pravima i du`nostima

bra~nih supru`nika, roditeqa i djece, usvojilaca iusvojenika, staralaca i {ti}enika, davalaca i primala-ca izdr`avawa, kao i o prestanku tih odnosa, primjewi-va}e se i u slu~ajevima kad su ti odnosi nastali prijedana stupawa na snagu ovog zakona.

^lan 291.Odredbe ovog zakona koje se odnose na brak i odnose u

braku, odnose roditeqa i djece, usvojewe, starateqstvo iizdr`avawe, primjewuju se u postupku pred sudom odnos-no organom starateqstva u predmetima u kojima do danastupawa na snagu ovog zakona, nije donesena prvostepenaodluka.

^lan 292.

(1) Ako je prije stupawa na snagu ovog zakona donese-na pravosna`na odluka, pred sudom, daqi postupak nas-tavi}e se po propisima koji su va`ili do dana stupawana snagu ovog zakona.

(2) Ako poslije stupawa na snagu ovog zakona budeukinuta prvostepena odluka iz prethodnog stava, daqipostupak sprove{}e se po odredbama ovog zakona.

(3) Odredbe ovog zakona o mirewu u postupku zarazvod braka ne}e se primjewivati ako je postupak radipoku{aja mirewa sproveden prije stupawa na snagu ovogzakona.

^lan 293.

Brak zakqu~en prije stupawa na snagu ovog zakonakoji po ranijim propisima ne bi bio postoje}i ilivaqan, ne mo`e se poni{iti, ako razlog za poni{tewenije predvi|en ovim zakonom.

^lan 294.Odredbe ovog zakona primjewuju se i na imovinske

odnose bra~nih supru`nika iz brakova zakqu~enih prijestupawa na snagu ovog zakona, ako zahtjevi stranaka nisupravnosna`no rije{eni do dana stupawa na snagu ovogzakona.

^lan 295.

Rukovodilac Republi~kog organa uprave za socijalnuza{titu donije}e bli`e propise iz ~lana 170. stav 2,~lan 230. stav 2. i ~lan 257. ovog zakona u roku od trimjeseca od dana stupawa na snagu ovog zakona.

^lan 296.

Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da va`iPorodi~ni zakon ("Slu`beni list SR Bosne iHercegovine", broj 21/79 i 44/89).

^lan 297.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana obv-javqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske".

Broj: 01-633/02 Predsjednik26. jula 2002. godine Narodne skup{tine,Bawa Luka Dr Dragan Kalini}, s.r.

Strana 22 - Broj 54 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Utorak, 27. avgust 2002.

698Na osnovu ta~ke 2. Amandmana XL na Ustav

Republike Srpske (�Slu`beni glasnik RepublikeSrpske�, broj 28/94), d o n o s i m

U K A ZO PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA

I DOPUNAMA PORODI^NOG ZAKONA

Progla{avam Zakon o izmjenama i dopunamaPorodi~nog zakona, koji je Narodna skup{tinaRepublike Srpske usvojila na Devetnaestoj sjednici,odr`anoj 15. aprila 2008. godine - a Vije}e naroda 24.aprila 2008. godine potvrdilo da usvojenim Zakonom oizmjenama i dopunama Porodi~nog zakona nije ugro`envitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda uRepublici Srpskoj.

Broj: 01-020-452/08 Predsjednik30. aprila 2008. godine Republike,Bawa Luka Dr Rajko Kuzmanovi}, s.r.

Z A K O NO IZMJENAMA I DOPUNAMA PORODI^NOG ZAKONA

^lan 1.U Porodi~nom zakonu (�Slu`beni glasnik Republike

Srpske�, broj 54/02) u ~lanu 20. poslije stava 1. dodaje senovi stav 2. koji glasi:

�(2) Mati~ar }e upoznati budu}e supru`nike omogu}nosti da svoje imovinske odnose urede bra~nimugovorom, u skladu sa odredbama ~lana 271. st. 3. i 4. ovogzakona.�.

^lan 2.U ~lanu 23. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji

glasi:�(3) Punomo} iz stava 2. ovog ~lana ovjerava se pred

sudom ili notarom.�.Dosada{wi stav 3. postaje stav 4.

^lan 3.U ~lanu 112. u stavu 1. rije~i: �ili nekim drugim

dr`avnim organom ovla{}enim za sastavqawe javnihisprava� zamjewuju se rije~ima: �i notarom�.

^lan 4.U ~lanu 117. stav 1. poslije rije~i: �mati~arem� doda-

ju se rije~i: �ili notarom�.

^lan 5.U ~lanu 271. stav 5. mijewa se i glasi: �(5) Bra~ni ugovor mora biti notarski obra|en.�.Poslije stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:�(7) Bra~ni supru`nici ne mogu ugovarati primjenu

prava strane dr`ave na svoje imovinsko-pravne odnose.�.

^lan 6.^lan 288. mijewa se i glasi:�(1) Pravni poslovi o regulisawu imovinskih odnosa

izme|u bra~nih supru`nika, kao i izme|u lica koja `ive u

JU Slu`beni glasnik Republike Srpske,Bawa Luka, Pave Radana 32ATelefon/faks: (051) 311-532, 302-708Internet: http://www.slglasnik.orgE-mail: slglasnikrs@blic.net

slgl.finanse@blic.net

Srijeda, 7. maj 2008. godineBAWA LUKA

Broj 41 God. XVII

@iro-ra~uni: NLB Razvojna banka a.d.Bawa Luka 562-099-00004292-34

Volksbank a.d. Bawa Luka567-162-10000010-81

Nova bawalu~ka banka AD Bawa Luka 551-001-00029639-61

SLU@BENI GLASNIKREPUBLIKE SRPSKE Jezik

srpskog naroda

vanbra~noj `ivotnoj zajednici i pravni poslovi o raspo-lagawu imovinom maloqetnih i poslovno nesposobnihlica moraju biti notarski obra|eni.

(2) Pravni poslovi koji su zakqu~eni suprotno stavu1. ovog ~lana pravno su ni{tavni.�.

^lan 7.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana

objavqivawa u �Slu`benom glasniku Republike Srpske�.

Broj: 01-681/08 Predsjednik15. aprila 2008. godine Narodne skup{tine,Bawa Luka Mr Igor Radoji~i}, s.r.

Strana 2 - Broj 41 SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE Srijeda, 7. maj 2008.

Zakon o izmjenama i dopunama Porodičnog zakona RS

Službeni glasnik Republike Srpske broj 63/14

Član 1.

U Porodičnom zakonu („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 54/02 i 41/08), u članu 79. poslije stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

„(3) Samohrani roditelj je roditelj koji samostalno vrši roditeljsko pravo nad djetetom, čiji je drugi roditelj umro ili nije poznat.“

Član 2.

U članu 81. st. 2, 3. i 4. brišu se.

Član 3.

Poslije člana 81. dodaju se novi čl. 81a, 81b. i 81v. koji glase:

„Član 81a.

(1) Dijete ima pravo da živi sa roditeljima i da se roditelji o njemu brinu prije svih drugih.

(2) Pravo djeteta da živi sa roditeljima može biti ograničeno samo kada je u odgovarajućem postupku utvrđeno da je to u najboljem interesu djeteta.

(3) Dijete ima pravo da održava lične odnose i neposredne kontakte sa roditeljem sa kojim ne živi.

(4) Dijete ima pravo da održava lične odnose i sa srodnicima i drugim licima sa kojim ga vezuje posebna bliskost, ako je to u najboljem interesu djeteta.

(5) Zahtjev za održavanje kontakta djeteta i bliskog srodnika mogu podnijeti bliski srodnici i dijete.

Član 81b.

(1) Dijete ima pravo na izražavanje vlastitog mišljenja u skladu sa uzrastom i zrelošću.

(2) Dijete ima pravo da blagovremeno dobije potrebne informacije i obavještenja koja su mu potrebna za formiranje vlastitog mišljenja.

(3) Mišljenju djeteta mora se posvetiti dužna pažnja u svim pitanjima koja ga se tiču i u svim postupcima u kojima se odlučuje o njegovim pravima, u skladu sa djetetovim godinama i zrelošću.

Član 81v.

(1) Republika Srpska posredstvom nadležnih organa dužna je da preduzme sve potrebne mjere za zaštitu djeteta od svakog oblika zanemarivanja, nasilja i zlostavljanja i od svake vrste eksploatacije.

(2) U svim aktivnostima koje se tiču djeteta, najbolji interes djeteta mora biti prioritet.“

Član 4.

Poslije člana 268. dodaje se novi član 268a. koji glasi:

„Član 268a.

Dijete ima pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na socijalni status u svim slučajevima u postupcima za ostvarivanje prava na izdržavanje.“

Član 5.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Broj: 01-994/14

Datum: 02. jul 2014. godine