EFEKTIVNO OPTEREENJE OD POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BOSNI I HERCEGOVINI U POREENJU SA DRUGIM ZEMLJAMA

Istraivaki rad Naida arimamovi

(DIREKCIJA ZA EKONOMSKO PLANIRANJE VIJEA MINISTARA BIH - DEP)

Decembar/prosinac 2006. godine

Mentor na istraivakom projektu i dokumentu Dr. Bjrn Volkerink (Vii ekonomist, ECORYS-NEI, Rotterdam)

Miljenja i stajalita koja su izraena u ovom Istraivakom radu su autorova, i ne predstavljaju miljenja Evropske komisije ili EPPU/dunosnika BiH.

1

SaetakOvaj dokument analizira optereenja od poreza na dobit preduzea (PDP) u BiH u poreenju sa drugim zemljama (obraunate su kako ex-post mjere kao to su statutorne zakonske stope i udjeli prihoda od poreza na dobit preduzea u ukupnim poreznim prihodima i u BDP-u, tako i ex-ante mjere koje slijede Devereux-Griffith model izraunavanja efektivnih graninih poreskih stopa (EMTR) i efektivnih prosjenih poreskih stopa (EATR) za razliite vrste investicija i tipove financiranja). FBiH ima jednu od najveih statutornih (zakonskih) stopa u Evropi, dok je stopa RS konkurentna. Neznatna je vanost poreza na dobit preduzea u financiranju rashoda vlade, ali pokazuje uzlazni trend. Oekivana promjena u sistemu poreza na dobit u BiH (novi Zakon o porezu na dobit stupa na snagu u RS-u 2007. godine, a rad pretpostavlja da e komparitivna legislativa stupiti na snagu i u FBiH) slijedi globalni trend poveanja EMTR za financiranje putem zaduivanja, smanjenje EMTR za druge vidove financiranja, te smanjenje EATR za sve vrste financiranja. Sadanji sistem PDP u FBiH pokazuje krajnju pristrasnost u korist financiranja putem zaduivanja. Iako je u pogledu EATR, sadanji sistem u FBiH uporediv sa prosjekom OECD-a, trenutni sistem u RS i budui u cijeloj BiH (uz gore navedenu pretpostavku da e i u FBiH biti usvojen zakon komparativan sa ve usvojenim Zakonom o porezu na dobit u RS-u) rangiraju se na dno niza (dakle kao veoma konkurentne niske poreske stope). Budui bh. model e se odlikovati najniom apsolutnom poreznom diskriminacijom izmeu financiranja putem zaduivanja i financiranja putem dionikog kapitala. Ovaj dokument ukazuje na slabosti sistema na snazi u FBiH u 2006. godini, koji rangira visoko u efektivnom poreznom optereenju po Deveraux-Griffith modelu (za koji je vano naglasiti da ipak nema sposobnosti u izraunu uzeti u obzir sve olakice i osloboanja specifina za sadanji sistem u FBiH), dok sistem na snazi u RS-u u 2006. godini i posebno budui bh. model rangiraju povoljno (s niskim stopama).

JEL klasifikacija: H25, H32, E62, P35. Kljune rijei: efektivna stopa poreza na dobit preduzea, fiskalna politika, Bosna i Hercegovina.

2

SADRAJ1. UVOD 2. DA LI JE POREZ NA DOBIT VAAN? I DA LI JE VAAN ZA BIH? Uticaj politike oporezivanja dobiti preduzea na ponaanje ekonomskih agenata ........... 7 Razvoji politika u EU........................................................................................................ 9 Implikacije politike oporezivanja dobiti preduzea za BiH............................................ 10 3. PREGLED SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BOSNI I HERCEGOVINI Karakteristike sistema poreza na dobit preduzea u BiH................................................ 11 Uinak sistema poreza na dobit preduzea u BiH........................................................... 13 4. MJERENJE OPTEREENJA OD POREZA NA DOBIT RPEDUZEA U BIH Indikatori optereenja od porez na dobit preduzea u ekonomskoj literaturi ................. 15 Mjerenje ex-post optereenja od poreza na dobit preduzea u BiH................................ 17 Zakonske (statutorne) stope ........................................................................................ 17 Agregatni udjeli prihoda od poreza na dobit preduzea.............................................. 19 Mjerenje ex-ante optereenja od poreza na dobit preduzea u BiH................................ 25 Rezultati ...................................................................................................................... 25 5. ZAVRNE NAPOMENE BIBLIOGRAFIJA: DODATAK 1: ILUSTRATIVNE PORESKE PRIJAVE DODATAK 2: METODOLOGIJA IZRAUNAVANJA DODATAK 3: ODABRANE SPECIFIKACIJE SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BIH 37 40 44 47 51 15 11 5 7

3

LISTA SKRAENICA

BiH Bosna I Hercegovina OOUR Osnovna organizacija udruenog rada CAPEX kapitalni rashodi PDP porez na dobit preduzea DEP Direkcija za ekonomsko planiranje u Vijeu ministara BiH (biva EPPU) EATR Efektivna prosjena porezna stopa EK- Evropska komisija ESP Evropski sud pravde EMTR efektivna granina porezna stopa EPPU Jedinica za planiranje ekonomskih politika u Vijeu ministara EU Evropska unija EUROSTAT Statistiki ured Evropske zajednice FBiH Federacija Bosne I Hercegovine SDU strana direktna ulaganja FTA- Sporazum o slobodnoj trgovini BDP bruto domai proizvod MMF Meunarodni monetarni fond UIO Uprava za indirektno oporezivanje BiH OMA Odjeljenje za makroekonomsku analizu prvi Upravnom odboru UIO BiH TC trine cijene NZ 10 novih zemalja lanica koje su se pridruile EU 2004. godine OECD Organizacija za ekonomsku saradnju I razvoj PLD porez na lini dohodak ZD zadrana dobit JIE Jugoistona Evropa SNA Sistem nacionalnih rauna TAMP Projekt modernizacije porezne uprave u BiH kojeg financira USAID TP transferna cijena USAID Agencija Sjedinjenih Drava za meunarodni razvoj PDV porez na dodanu vrijednost SB Svjetska banka

4

1. UVODIako su prihodi od poreza na dobit preduzea u BiH niski (1,4% ukupnih poreznih prihoda vlade), pitanje politike oporezivanja dobiti preduzea je za Bosnu i Hercegovinu vano i pravovremeno iz mnogih razloga. Nakon nedavno zavrene reforme sistema i administracije indirektnog oporezivanja, zamah reforme bi se trebao iskoristiti da bi se nastavilo sa reformom direktnog oporezivanja. Ovo je posebno relevantno imajui na umu sadanju visoku statutornu (zakonsku) stopu poreza na dobit preduzea u FBiH, obimnu listu izuzea i odbitaka, te kompliciran sistem dozvoljene amortizacije. Ekonomisti se slau da je veina poreznih kredita dobronamjerna ali neuinkovita.1 Nadalje, iako indirektni porezi trenutno doprinose polovini ukupnih vladinih prihoda, oekuje se da e porezi na meunarodnu trgovinu opasti na vanosti uslijed vee trgovine BiH privrede sa zemljama s kojim BiH ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini (FTA) i uslijed procesa napredovanja BiH u EU integracijama, od kojeg se oekuje da e dovesti do daljeg smanjenja prihoda iz carinskih dabina. Nadalje, pojednostavljivanje i poboljanje sistema poreza na dobit preduzea je osnovni alat za poticanje prijeko potrebnog rasta i konkurentnosti privatnog sektora u zemlji u kojoj budeti vladinog sektora iznose skoro polovinu ukupnog BDP-a. Glavni cilj ovog dokumenta je da se uporedi optereenje od poreza na dobit preduzea u Bosni i Hercegovini sa zemljama EU/OECD-a i sa nekoliko zemalja JIE. Da bi se procijenila optereenja od PDP-a, u ovom dokumentu se koriste pristup ex-post (koji za usporedbu koristi stvarne postojoe podatke o ubiranju poreza - eng. backward looking approach) i pristup ex-ante (koji rauna efektivne prosjene i granine porezne stope na buduu hipotetiku investiciju - eng. forward-looking approach). Da bi se omoguilo ex-ante uporeivanje optereenja od PDP, ovaj dokument replicira metodologiju koja je poznata kao Devereux/Griffith model.2 Meunarodno uporeivanje obraunatih efektivnih poreznih stopa je ogranieno na OECD zemlje3 i Hrvatsku,4 budui da su to jedine zemlje za koje su dostupni uporedivi podaci izraunati na osnovu Devereux/Griffith modela. iri zakljuci uporeivanja koje se temelji na ex- post pristupu pokazuju da u pogledu zakonskih stopa, FBiH ima jednu od najviih stopa u cjelini, i daleko najviu stopu u regiji JIE. S druge strane, stopa RS je konkurentna u regionalnom i OECD uporeivanju. Oekivana harmonizacija (posebno u smislu usklaivanja poreznih osnovica) je potrebna na nivou BiH. Iako je vanost poreza na dobit preduzea u financiranju vlade mala u BiH u odnosu na zemlje u regiji i EU, ovaj udio se poveava kako na entitetskom, tako i na dravnom nivoz nivou od 2002. godine. Za ex-ante mjere, ovaj rad ukljuuje izraun efektivne porezne stope koje mjere razliku izmeu stopa povrata prije i poslije poreza. Ovaj dokument izraunava efektivnih graninih poreznih stopa (EMTR) i efektivnih prosjenih poreznih stopa (EATR) za ulaganja u razliite vrste imovine financirana putem razliitih tipova financiranja. EMTR govori do koje mjere sistem poreza na dobit preduzea uveava traenu stopu povrata za marginalnu investiciju i stoga je pogodna za mjerenje diskriminacije sistema poreza na dobit preduzea. Meutim, EMTR nije dobra mjera za donoenje odluka o izboru izmeu razliitih moguih ulaganja. U tom sluaju, EATR se koristi kao mjera udjeLa poreza na dobit preduzea u profitu hipotetike profitabilne investicije. Ovaj dokument istrauje tri sluaja ex-ante analize za BiH:Vidi Sullivan (april/travanj 2006.) Vidi Deveraux and Griffith (2003 3 Podaci dobiveni iz Instituta za fiskalne studije, 2005. Podaci o stopama poreza na dobit preduzea. Dostupno na http://www.ifs.org.uk/data/internationaltaxdata.zip. Ovi podaci se izrauanvaju u duhu metodolgije koja se koristi u Devereux, Griffith i Klemm (2002). 4 Vidi valjek et al (2006).2 1

5

1. 2. 3.

Efektivne stope poreza na dobit preduzea za FBiH, na temelju zakona na snazi 2006. godine Efektivne stope poreza na dobit preduzea za RS, na temelju zakona na snazi 2006. godine. Efektivne stope poreza na dobit preduzea za cijelu BiH, na bazi zakona na snazi od 1. januara/sijenja 2007. godine u RS-u i pod pretpostavkom da e zakon sa istim specifikacijama biti usvojen u FBiH tokom 2007. godine i na snazi od 1.januara/sijenja 2008. godine. Shodno tome, ovaj dokument pretpostavlja da e zakonska regulative u ovoj oblasti biti harmonizirana u entitetima.

Uporeivanje ex-ante mjera optereenja od poreza na dobit preduzea sa drugim zemljama omoguava nam da izvedemo nekoliko zanimljivih zakljuaka. Usvajanje nove legislative poreza na dobit u BiH odraava globalne trendove poveanja EMTR za financiranje putem zaduivanja, smanjenje EMTR za druge vrste financiranja, i smanjenje EATR za sve vrste financiranja. Kao to je oekivano, smanjenje EATR bit e izraajnije za FBiH (smanjenje u stopama skoro dosee faktor etiri za veinu EATR kategorija) nego za RS. Nadalje, iako je u svjetskim okvirima uobiajeno da EMTR pokazuje jaku pristrasnost u korist investicija u opremu u odnosu na investicije u zgrade, sadanji porez na dobit preduzea u FBiH tretira ove investicije skoro jednako. S druge strane, u sadanjem sistemu u RS-u (na snazi u 2006. godini) i buduem u BiH evidentna je oekivana preferenca za investiranje u opremu. Zatim, sadanji Zakon o porezu na dobit preduzea u FBiH u pokazuje pristrasnost prema financiranju putem zaduivanja. Financiranje putem zaduivanja u FBiH odlikuje se najviom negativnom efektivnom stopom (stopa u FBiH je -50%, a prosjek za cijeli uzorak je oko -30%), dok je financiranje putem zadrane dobiti/novog dionikog kapitala u sredini opsega opservacija za OECD zemlje. U pogledu EATR, sva tri sistema porezu na dobit preduzea u BiH (kako dva entitetska na snazi u 2006. godini, tako i budui anticipirani za cijelu BiH) se nalaze na samom dnu za investicije koje se financiraju iz zadrane dobiti/novog dionikog kapitala (tj. odlikuje se niskim efektivnim poreskim stopama). Dok je u pogledu financiranja putem zaduiva sadanji sistem FBiH uporediv sa OECD prosjekom, sistem na snazi u RS-u u 2006. godini i budui bh. Sistem se rangiraju na dnu uzorka zemalja za ovu vrstu financiranja. Vano je uoiti da e nivo pristrasnosti u korist financiranja putem zaduivanja (u poreenju sa financiranjem iz zadtane dobiti/novog dionikog kapitala) biti smanjen u buduem bh. sistemu, posebno u odnosu na sadanji sistem u FBiH. Ovo je posebno vano imajui u vidu potrebu da se mobilizira financiranje iz zadrane dobiti i dionikog kapitala uslijed pokuaja da se oive ova trita u BiH. Tako e budui model u BiH imati najnie vrijednosti porezne diskriminacije izmeu financiranja putem zaduivanja i financiranja iz zadrane dobiti/dionikim kapitalom u uzorku svih OECD zemalja i Hrvatske, kako efektivne marginalne stope, tako i za efektivne prosjene stope. U cjelini, ovaj dokument potvruje slabosti sadanjeg sistema poreza na dobit preduzea u FBiH, koji rangira visoko u efektivnom poreznom optereenju meu svim OECD zemljama i Hrvatskom5. S druge strane, model na snazi u 2006. godini u RS-u, te posebno budui anticipirani bh. model pozicionirani su povoljno. Stoga se preporuuje oekivana harmonizacija u kojoj se predvia da e FBiH usvojiti zakon slian onome koji e biti na snazi u RS-u od januara/sijenja 2007. godine. Ovaj dokument je strukturiran na sljedei nain: nakon uvoda, drugo poglavlje govori o vanosti politike oporezivanja dobiti preduzea u ekonomskoj teoriji, razvojima politike ove vrste poreza u EU, i vanosti ove porezne politike za BiH. Trei dio daje opi pregled karakteristika i uinakaTreba napomenuti da ni koriteni kompleksan Deveraux/Griffith model ne moe u obzir uzeti svako od brojnih izuzea u sistemu poreza na dobit preduzea na snazi u 2006, godini u FBiH, po kojima je FBiH specifina u cijelom uzorku. Meutim, anticipirana promjena legislative u FBiH je u svakom sluaju poeljna u cilju neophodnog pojednostavljenja i harmonizacije.5

6

sadanje strukture oporezivanja dobiti preduzea u BiH i kratak opis reforme poreza na dobit preduzea u BiH. etvrti dio koji predstavlja glavnu temu ovog dokumenta daje pregled razliitih metoda koje se primjenjuju u globalnoj literaturi za uporeivanje optereenja od poreza na dobit preduzea, nakon ega slijede dvije aplikacije. Prva izlae ex post pristup u kojem se situacija u BiH uporeuje sa zemljama EU, OECD i JIE u sluaju gdje su podaci dostupni, dok druga aplikacija vri isto poreenje poreenje za ex-ante pristup. Na kraju dokumenta se nalaze zavrne napomene.

2. DA LI JE POREZ NA DOBIT VAAN? I DA LI JE VAAN ZA BIH?Ako bih mogao dati hrabro predvianje, rekao bih da e porezi na dobit preduzea jednog jednostavno nestati- nee uope biti nikakvog poreza na dobit preduzea, i to dijelom uslijed procesa konkurencije meu dravama, a dijelom uslijed injenice da e preduzea organizirati svoje poslove u cilju smanjenja obaveze za porez na dobit preduzea. Michael Devereux u izjavi Domu lordova (1999), citiran u De Mooij (2005).

Uticaj politike oporezivanja dobiti preduzea na ponaanje ekonomskih agenataOsnovne funkcije vlade ukljuuju obezbjeivanje pravnog i socijalnog okvira, javnih dobara, stvaranje i provoenje vladine regulative koja prua poticaje za uinkovitiju proizvodnju u privatnom sektoru, redistribuciju resursa, te stabilizaciju privrede. Jedan od naina da vladu povea prihode za financiranje ovih osnovnih funkcija jeste namet poreza na dobit preduzea.6 Porez na dobit preduzea slui da zatiti integritet poreza na dohodak, koji po ekonomskoj teoriji oporezuje dohodak iz svih izvora, ukljuujui ne samo dohodak od zaposlenja ve i dohodak od dividendi, kamata i kapitalne dobiti. Budui da je dobit iz dividendi, kamata i kapitalne dobiti teko kontrolirati, porez na dobit preduzea omoguava dodatni alat za spreavanje utaje poreza.7 Gledano ekonomski, porez na dobit preduzea je namet (dabina) koji se stavlja na profit firme i predstavlja vaan izvor za veinu vlada u svijetu. isti porez na dobit je po definiciji neutralan, budui da marginalne investicije (koje po definiciji imaju nulti ekonomski profit) nisu oporezovane. U stvarnosti, sistemi oporezivanja dobiti preduzea oporezuju (ili subvencioniraju) marginalne investicije, budui da postoji amortizacija kao porezna olakica, a ekonomsko duplo oporezivanje se moe dogoditi u interakciji ove vrste poreza sa porezima na dohodak fizikih lica i/ili meunarodnim porezima.8 Vrste distorzija koje proizlaze ukljuuju:

Ekonomsko duplo oporezivanje uzrokuje relativno visoke efektivne porezne stope na neke vrste financiranja (vie oporezivanje financiranja iz dionikog kapitala nasuprot financiranja putem zaduivanja, budui da se kamata obino ne oporezuje), te tako naruava efikasnost izbora financijskih instrumenta.

6 7 8

Vidi npr. Stiglitz (2000) i Musgrave i Musgrave (1989). Vidi npr. Cnossen (2001). Vidi Stiglitz (2000) i Musgrave i Musgrave (1989).

7

Odreene vrste imovine u koje kompanija moe investirati (zgrade nasuprot opreme, na primjer) su diskriminirana divergentnim tretmanom sredstava u smislu odnosa dozvoljene amortizacije i ekonomsku amortizacije. Domae i inostrane investicije se razliito tretiraju - inostrane investicije esto bivaju u povoljnijem poloaju.9

Navedene distrozije imaju snaan uticaj na ekonomske odluke preduzea i predstavljaju znaajan faktor u planiranju poslovnih aktivnosti. Preduzea obino smanjuju porezne obaveze tako to koriste financiranje putem zaduivanja umjesto dionikim kapitalom (budui da su kamatna plaanja izuzeta od oporezivanja, dok plaanja dividendi dioniarima drutva nisu, to dovodi do viih omjera duga prema kapitalu). Nadalje, preduzea investiraju u imovinu za koju se moe koristiti ubrzana amortizacija i za koju se primjenjuju porezni krediti.10 Politika oporezivanja preduzea takoer slui i kao alat vlade da privue strana direktna ulaganja (SDU). Nekoliko empirijskih studija potvruje uticaj porezne politike na mobilne faktore proizvodnje, to podrava hipotezu strateke interakcije poreznih politika i mobilnih faktora proizvodnje.11 Iz makroekonomske perspektive, kreatori i donosioci politika zainteresirani su za kreiranje fiskalnih politika koje e rezultirati viem cjelokupnom ekonomskom rastu. Lee i Gordon (2005) putem kontroliranja ostalih determinanti ekonomskog rasta dolaze do zakljuka da se statutorna zakonska stopa poreza na dobit preduzea u znatnoj mjeri nalazi u negativnoj korelaciji sa ekonomskim rastom u presjeku podataka za 70 zemalja za period od 1970. do 1997. godine. Njihova studija sugerira da smanjenje statutorne stope poreza na dobit preduzea za 10 procenata poveava godinju stopu ekonomskog rasta zemlje za oko 1,1 posto. Meutim, uprkos oiglednom trendu smanjenja zakonskih stopa (prikazano na Slici 1 nie u tekstu), agregatni podaci iznijeti u njihovoj i drugim studijama ne uspijevaju dokazati detaljnu povezanost izmeu poreznih stopa i ekonomskog rasta. SLIKA 1: RAZVOJ ZAKONSKIH STOPA (%)40

35

30

25

201995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006EU 25 EU 15 NMS-10

Izvor: Evropska komisija (2006).

9

Vidi, izmeu ostalog,, OECD (1991), Cnossen (2001), Bond et al. (1999). Vidi npr.. Cnossen (2001) i Srensen (International Tax and Public Finance, 2004). 11 Vidi npr. Brueckner i Saavedra (2001); Devereux, Lockwood i Redoano (2002); i Devereux i Griffith (2003).10

8

Razvoji politika u EUJo od 1977. godine, Evropska komisija u cilju stvaranja internog trita od EU lanica zahtijeva jedinstvenu osnovicu za indirektno oporezivanje (PDV i akcize) za sve potroake proizvode bez obzira na njihovo porijeklo.12 Dok je harmonizacija osnovice indirektnog oporezivanja preduvjet za postizanje slobode kretanja roba (to je jedan od osnovnih temelja Evropske unije), lanice EU i zemlje kandidati nemaju obavezu usklaivanja politika direktnog oporezivanja, ukoliko sistem direktnog oporezivanja direktno ne utie na etiri slobode Sporazuma Evropske Komisije o ili na pravo osnivanja kompanija (eng. right of establishment).13 U vrijeme procesa proirenja Evropske unije koji je na svom vrhuncu bio tokom devedesetih, dolazilo je do sve ustrijih debata o nainu na koje oporezivanje utie na investicione odluke preduzea. Kao rezultat toga, Evropska komisija je od strune komisije zatraila da ispita do koje mjere sistemi direktnog oporezivanja uticali na jedinstveno trite. Komisija je preporuila djelominu harmonizaciju sistema za oporezivanje preduzea, posebno u smislu tretmana transfernih cijena i gubitaka preduzea. Shodno tome, 1997. godine je usvojen, Kodeks o oporezivanju preduzea neobavezujui sporazum zemalja lanica o suzdravanju od tetne porezne konkurencije u pogledu investicijskih aktivnosti, ukljuujui i direktna strana ulaganja.14 Meutim, ovaj Kodeks ne tretira sniavanje stopa poreza na dobit preduzea kao oblik konkurencije. Tokom 2001. godine, EK je uradila studiju Oporezivanje kompanija na internom tritu, koja je naglasila da je definiranje jedinstvene porezne osnovice prioritetnije u odnosu na definiranje jedinstvene porezne stope.15 Kao to Hamaekers (2003) zapaa, postoje odreeni razlozi koji su doveli do de facto transfera odreenog suvereniteta u oblasti PDP-a na nivo Evropske unije. Neki od razloga su sljedei:

Zakonski transfer poreznog suvereniteta u mnogim evropskim sporazumima. Ovo je trenutno ogranieno na direktive koje se odnose na poslovanje kompanija majki i podrunica, te na spajanje kompanija. Ve due vremena se vode diskusije o obuhvatnijim prijedlozima, ali je mala vjerovatnoa njihovog uvoenja u skoroj budunosti. Sve vei uticaj odluka Evropskog sudua pravde (ESP) na domae zakone o porezima, tumaei direktno primjenjiva opa naela koja su ukljuena u Sporazum EK (kao to su nediskriminacija i pravo formiranja preduzea i zapoljavanja irom EU). Meusoban pritisak (eng. peer pressure) meu dravama lanicama koji za rezultat ima smanjenje tetne porezne konkurencije od strane drava lanica. Najbolji primjer je kodeks vladanja u kojem je navedeno 66 potencijalno tetnih poreznih mjera. Drave lanice su se dogovorile da odbace postojee tetne mjere i da ne uvode nove. Sve vea aktivna uloga Evropske komisije u odredbama pravila dravne pomoi. Kao rezutat, nekoliko drava lanica je bilo prisiljeno da ukine diskriminirajue odredbe u svom poreznom sistemu. Potencijalni argument da Evropska komisija ima nadlenost da pregovara sporazumi o izbjegavanju duplog oporezivanja.

Iako poslovna zajednica podrava stvaranje zajednike porezne osnovice koja bi pojednostavila poslovne aktivnosti irom EU, ne postoji dogovor o koordinaciji poreza na dobit preduzea meu dravama lanicama, uslijed straha od gubitka nacionalnog suvereniteta i bojazni da bi uslijedila i harmonizacija stopa poreza na dobit preduzea. Shodno tome, predviaju se novi fleksibilniji12 13 14 15

Vidi Zodrow (2003). Vidi Evropska komisija (2000). Vidi Komisija Evropske zajednice (1997). Vidi Komisija Evropske zajednice (2001).

9

pristupi, kao to je procedura meusobnog pritiska (eng. peer pressure). Sporazum o odreenoj minimalnoj stopi poreza na dobit preduzea moe biti opravdan ekonomskim osnovama. Takav minimum moe biti uslovljen kombinacijom sljedeim faktora: zatitom integriteta poreza na dohodak; prisustvom sistema sa jedinstvenom poreznom stopom (eng. flat tax rate) i donekle prisustvom dvojnog sistemom poreza na dohodak u nordijskim zemljama; neuinkovitou veoma niske stope u zemljama sa velikim direktnim stranim ulaganjima u kojima je prisutan poreski sistem koji se temelje na mjestu boravita; te prevladavanjem sistema poreza na dobit preduzea koji se temelje na mjestu izvora.

Implikacije politike oporezivanja dobiti preduzea za BiHPitanje politike oporezivanja dobiti preduzea je za Bosnu i Hercegovinu vano i pravovremeno iz mnogih razloga. Prvo, imajui na umu potrebu da se jaa odriv ekonomski rast u zemlji sa relativno niskim BDP-om po glavi stanovnika (oko 4200 KM ili 2120 EURA godinje) 16, visokom stopom nezaposlenosti (44% prema broju registriranih osoba na zavodima za zapoljavanje ili 31% prema Istraivanju radne snage koje se temelji na standardima Meunarodne organizacije rada) 17 i obimnom sivom ekonomijom (oko 30 do 50% slubenog BDP, prema procjenama MMF-a i Svjetske Banke), dobra porezna politika predstavlja osnovni alat u stvaranju povoljnog okruenja koje jaa investicije i konkurentnost privatnog sektora. Drugo, Bosna i Hercegovina je nedavno prola kroz intenzivnu reformu svog sistema indirektnog oporezivanja i administracije. Nedavno formirana Uprava za indirektno oporezivanje na dravnom nivou (UIO) preuzela je administriranje indirektnih poreza (ukljuujui porez na dodanu vrijednosti, akcize, naknade za ceste, uvozne i izvozne dabine, i sve druge porezne pristojbe, koje su ranije administrirane na entitetskom nivou). Pored promjene u odgovornosti administriranja, 1. januara/sijenja 2006. godine Bosna i Hercegovina je uspjeno uvela porez na dodanu vrijednost sa jedinstvenom stopom na nivou drave (17%), koji je zamijenio prethodni troredni porez na promet. Stoga, nakon uspjene reforme indirektnog oporezivanja, trebalo bi iskoristiti prisutni reformski zamah za nastavak reforme direktnog oporezivanja. altavie, ovaj proces je ve zapoeo sa izradom nacrta novih zakona u oba entiteta, kako za oporezivanje dobiti preduzea tako i za oporezivanje dohotka, dok su navedeni zakoni u RS-u i usvojeni krajem 2006. godine. Meutim, postoje odreeni nedostaci predloenih/usvojenih zakona (o tome se detaljnije govori kasnije), kojima, prije svega, nedostaje harmonizacija u cijeloj zemlji koja bi osigurala neophodno postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora. Tree, iako je glavni oslonac vladinih prihoda u BiH indirektno oporezivanje (49% ukupnih prihoda i 56% ukupnih poreznih prihoda potie iz indirektnih poreza, dok samo 8% ukupnih prihoda i 9% ukupnih poreznih prihoda dolazi iz direktnih poreza),18 jasno je da e vanost uvoznih dabina kao izvora prihoda padati, imajui u vidu da se bh. privreda otvara ka Evropi i jaem trgovinskim partnerstvu sa zemljama sa kojima je BiH potpisala ugovore o slobodnoj trgovini. Kako porezi na meunarodnu trgovinu gube na vanosti, domae oporezivanje preuzima sve vaniju ulogu u zadovoljavanju financijskih potreba vladinog sektora. Na koncu, prethodno slabe entitetske porezne uprave nedavno su osnaene kao rezultat modernizacije poreznih uprava na nivou entiteta, potaknute agresivnim naporima domaih vlasti uz tehniku pomo TAMP projekta Agencije SAD za meunarodni razvoj (USAID). Pored ovoga, nakon formiranja UIO, entitetske uprave su osloboene dunosti ubiranja indirektne poreze. Stoga,16 17

Izvor: Agencija za statistiku BiH, podaci za 2005 . Izvor: Zavodi za statisktiku FBiH i RS za broj registriranih nezaposlenih i Agencija za statistiku BiH za podatke Istraivanja radne snage. 18 Izvor: podaci za 2005 , Jedinica za makroanalizu u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH

10

entitetske uprave su trenutno dobro pozicionirane da se koncentriraju na poboljanje uinkovitosti naplate direktnih poreza.

3. PREGLED SISTEMA POREZA NA DOBIT PREDUZEA U BOSNI I HERCEGOVINIKarakteristike sistema poreza na dobit preduzea u BiHKompleksnost poreza je sama sebi jedna vrsta poreza. Max Baucus, senator SAD-a, predsjedatelj Financijskog komiteta Senata SAD-a (2001). Generalna vlada u BiH ima izuzetno velik broj autonomnih dijelova (Slika 2), to znaajno komplicira fiskalno upravljanje. Entiteti primjenjuju razliite direktne poreze. Meutim, do sada je manje panje posveivano neophodnosti reforme direktnih poreza, s obzirom na manji doprinos kojeg oni daju budetima vladinog sektora. Osnovna karakteristika sadanjeg sistema direktnog oporezivanja je njegova izrazita kompleksnost, sa zakonskom regulativom koja nije sinkronizirana i koju je skoro nemogue u potpunosti provoditi, budui da se izvori prihoda tretiraju na nekonzistentan nain. Shodno tome, kompleksan sistem direktnog oporezivanja potie postojanje neformalne ekonomije. Nepostojanje jedinstvenog sistematskog zakona o svim poreznim obavezama spreava mobilizaciju kapitala i radne snage. Situacija je posebno komplicirana u FBiH, gdje kantonalne razine imaju mandat da kreiraju zakone o porezima, koje treba da administrira porezna uprava na nivou entiteta, dok opine koriste naplaene prihode. SLIKA 2: BIH FISKALNI SISTEM

Ured visokog predstavnikaBiH InstitucijeBrko Distrikt

FBiHCentrana vlada

RSCentralna vlada

Kantoni (10) EBF (3) Opine (79) Slubeni gradovi (2) Opine (63) Slubeni gradovi (2) EBF (4)

Sa usvajanjem novog Zakona o porezu na dobit preduzea u septembru/rujnu 2006. godine (primjena poinje 1. januara/sijenja 2007. godine),19 RS je napravila znaajan korak ka harmonizaciji sa evropskim principima i standardima. Novi sistem poreza na dobit preduzea je19

Zakon o dobiti preduzea u RS (Slubeni glasnik RS, 91/06).

11

regionalno veoma konkurentan u smislu statutorne stope (zakonska stopa u RS-u je trenutno 10%, a 30% u FBiH).20 U sadanjem sistemu poreza na dobit preduzea u RS-u (na snazi 2006. godine)21 postoje dva znaajna izuzea u sistemu poreza na dobit preduzea (vidi Dodatak 1 za porezne obrasce u FBiH i RS): za reinvestiranje zadrane dobiti (100% olakice za reinvestiranje u proizvodnju) i za reinvestiranje u dionice kapitala. U buduem sistem u RS-u (usvojen u septembru/rujnu 2006.godine i stupa na snagu 1. januara/sijenja 2007. godine) izuzee za reinvestiranje u maineriju i opremu e se ukinuti do 31. decembra/prosinca 2008. godine. U FBiH se takoer oekuje da e sadanji Zakon o porezu na dobit preduzea biti zamijenjen novim. Oekuje se da e nacrt novog zakona biti usvojen 2007. godine, a stupiti na snagu u 2008. godini. U sadanjem sistemu poreza na dobit preduzea u FBiH postoji sedam oslobaanja u poreznom obrascu za povrata od poreza na dobit preduzea (vidi Dodatak 1 za povrate za FBiH i RS): za novoformiranu kompaniju (100% odbici u prvoj godini poslovanja, 70% za drugu, i 30% za treu) za slobodne carinske zone (100% za pet godina), za strane investitore (100% za pet godina), za reinvestiranje zadrane dobiti (100% za reinvestiranje u proizvodne svrhe, i 75% za druge reinvesticije), za porez na dobit preduzea plaen u operacije u drugim zemljama, za iznos poreza na dobit preduzea koji je ve plaen od strane ne-rezidentnih ureda u inostranstvu, te za porez po odbitku. Sa tako obimnom listom mogunosti, ak i sa visokom zakonskom stopom od 30% u FBiH, firma obino plaa veoma malo poreza na dobit.22 Oekuje se i preporuuje da FBiH u 2007. godini usvoji zakon o porezu na dobit preduzea slian Zakonu o porezu na dobit preduzea koji je usvojen u RS-u u septembru/rujnu 2006. godine. Sadanji entitetski sistemi kompaniju iz drugog entiteta smatraju nerezidentnom kompanijom, kao kompaniju iz potpuno druge drave. Ovo je ozbiljna prepreka za postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora. Domae i strane kompanije suoavaju se sa potekoama u postizanju ekonomije obima, horizontalne i vertikalne integracije i stvaranju klastera za koje BiH ima potencijal (npr. automobilski i aluminijski klasteri ve su uspostavljeni, inkorporiraju nekoliko kompanija i njihov uspjeh je otvorio vrata za iznalaenje mogunosti proirenja ovih i stvaranje novih klastera, ija uinkovitost bi se mogla poboljati ukoliko bi se harmonizirali sistemi za oporezivanje preduzea). Dalji napori u oba entiteta treba da budu usmjereni na pojednostavljivanje i unificiranje rasporeda amortizacije i odredbi za izuzea/odbitke u zakonima o porezu na dobit preduzea. Oekivana eliminacija brojnih kompliciranih izuzea i poreskih povlastica/odgoda vjerovatno e za rezultat imati vie ukupne efektivne stope linih i korporativnih poreza, posebno u FBiH.23 Ove kompleksnosti sistema poreza na dobit preduzea u BiH se reflektiraju u indikatorima (Slika 3) iz studije Doing Business u 2007. godini, koja pokazuje da BiH zaostaje u indikatorima lakoe plaanja poreza koja se odnose na poslovanje za svojim susjedima i direktnim konkurentima. 24 U poreenju Doing Business indikatora za regiju JIE u oblasti plaanja poreza, BiH je na pretposljednjem mjestu (nakon Rumunije) sa 73 porezne prijave koje kompanija treba da godinje ispuni. Nadalje, u procjeni ukupnog poreznog optereenja, BiH je takoer na pretposljednjem mjestu.

20 21

Zakon o dobiti preduzea u F BiH (Slubene novine FBiH, 32a/97, 29/00). Zakon o dobiti preduzea u RS (Slubeni glasnik RS, 14/92, 11/93, 19/93, 8/94, 24/98, 51/01). 22 Vidi Bosni i ahinagi (2005). 23 Vidi Svjetska banka (2006). 24 Vidi: Doing Business in 2007 (Svjetska banka, 2006).

12

SLIKA 3: INDIKATORI IZ DOING BUSINESS100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

73

50

ug ar sk a

or a

iH

ja

ni ja

Hr va ts k

C rn

ak ed o

A

Broj prijava

Ukupni porezi u procentu bruto dobiti

Izvor: Doing Business u 2007 (Svjetska banka, 2006).

Uinak sistema poreza na dobit preduzea u BiHU periodu od 2001. do 2005. godine porezni prihodi u cijeloj BiH su prosjeno rasli vie od 9 procenata godinje. Ukupni rast poreznih prihoda nadmaio je ekonomski rast tokom ovog perioda, koji je u prosjeku iznosio oko 8 procenata godinje (prikazano na Slici 4 nie), to svjedoi o dostignuima u modernizaciji i jaanju sistema porezne administracije (kao posljedica uvoenja centraliziranog registra poreznih obveznika, unificiranja sistema za centralnu obradu poreznih informacija, te racionalizacije i automatiziranje procesa osnovne djelatnosti poreznih uprava), vodei ka uinkovitijoj i efikasnijoj obradi poreznih informacija, i rezultirajui poveanjem porezne osnovice.25 Meutim, postoji potreba za daljim poboljanjima u smislu porezne politike i porezne administracije.

SLIKA 4: POREZNI PRIHODIUkupni porezni prihodi u mil. KM7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 BiH FBiH RS 2001 2002 2003 2004 2005

Izvori: Centralna banka BiH, MMF, Srednjoroni okvir rashoda ministarstava financija.

25

Vidi Rozner, ahinagi i Marjanovi (2005).

BJ R

M

Ru

B

m un ija

lb an i

B

a

G

a

13

Prihodi iz poreza na dobit preduzea 2005. godine inili su samo 1,4% ukupnih vladinih prihoda (prikazano na Slici 5 nie) u BiH (80 miliona KM u FBiH, 21 milion KM u RS-u i 2 miliona KM u Brko Distriktu). SLIKA 5: POREZNI PRIHODI PO NIVOIMA, 20051

2005, u mil KMUkupni prihodi Ukupni porezni prihodi, ukljuujui doprinose Direktni porezi Doprinosi Prihodi iz poreza na dobit preduzea (PDP) Prihodi iz PDP/ukupni prihodi

FBiH4481 3831 364 1545 79 1,8%

RS1778 1636 191 560 20.9 1,2%

BiH (ukljuujui BD)7049 6089 565 2122 102 1,4%

Prihodi od PDP/porezni prihodi 2,1% 1,3% 1,7% Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i OECD.

Slika 6 daje kratak prikaz gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u poreenju sa zemljama EU-a i OECD-a u smislu pojedinih poreznih prihoda u odnosu na BDP. Iako su ukupni porezni prihodi u procentu BDP-a visoki, veina poreznih prihoda potie iz indirektnih poreza (oko 56% ukupnih poreznih prihoda) nasuprot prisjeka zemalja EU-15 koji iznosi 35% i prosjeka novih zemalja lanica EU-a koji iznosi oko 40 procenata ukupnih poreznih prihoda.26 U ostalim zemalja uoljivo je vee oslanjanje na prihode od poreza na dobit preduzea. U grupi zemalja EU15, direktni porezi ine oko 33% svih poreznih prihoda, dok u novim zemljama lanicama EU-a 25% od svih poreznih prihoda dolaze od direktnih poreza. U BiH samo 9% poreznih prihoda dolazi od direktnih proeza. Ovo je posebno vano imajui na umu da je BDP u BiH znaajno podcijenjen uslijed obimne sive ekonomije. SLIKA 6: POREZNI PRIHODI, GLOBALNA USPOREDBAPrihodi iz poreza na dohodak i dobit u % BDP Svi porezi PLD PDP BiH 38,0 0,6 0,6 EU-15 prosjek 40,6 10,5 3,5 OECD prosjek 36,3 9,4 3,4 Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i OECD.

U zakljuku, glavne karakteristike sistema poreza na dobit preduzea u BiH su: Pokrenuta je intenzivna reforma i jaanje administrativnih sistema/struktura, ali nije zavrena reforma u oblasti poreza na dobit preduzea. Potrebno je fokusirati se na domae oporezivanje da bi se nadoknadio potencijalni manjak opadajuih poreza na meunarodnu trgovinu.

26

Izvor: Evropska komisija (2006) i OMA za BiH ( podaci za 2005.g).

14

Trenutno su prihodi iz poreza na dobit preduzea vrlo niski prema meunarodnim standardima. Niski porezni prihodi od poreza na dobit preduzea su djelomino rezultat kompleksnosti sistema (to obeshrabruje formalni sektor) i mnogih mogunosti za izbjegavanje/odgode plaanja poreza (to rezltuje ponaanju koje nije u ekonomskom interesu drave). Dvojni sistem (RS i FBiH) je posebno problematian sa strane tretmana dionikog kapitala (razliit tretman prihoda u entitetima), i sa strane uinkovitosti (distorzija odluke o lokaciji). Visoka statutorna stopa (FBiH) moe imati efekt obeshrabrivanja direktnih stranih ulaganja.

U pogledu preporuka za politike u BiH, neophodno je da FBiH usvoji zakon o porezu na dobit preduzea sa istim specifikacijama koje su prisutne u novom Zakonu o poreza na dobit preduzea usvojenom u RS u septembru/rujnu 2006. godine. Osnovno ekonomsko obrazloenje za reformu je smanjenje administrativnih trokova (kompanija i samog administrativnog sistema) kroz pojednostavljivanje i harmonizaciju sistema, ime bi se u konanici poboljala konkurentnost i uinak. I ekonomska teorija i iskustvo EU-a u posljednjoj deceniji potvruju da reforma poreza na dobit preduzea putem smanjenja stope i proirenja osnovice poreza poveava konkurentnost zemlje, te kroz smanjenje izuzea i distorzija koje se odnose na poreze vodi ka poveanju efikasnosti i produktivnosti.27

4. MJERENJE OPTEREENJA OD POREZA NA DOBIT RPEDUZEA U BIHIndikatori optereenja od porez na dobit preduzea u ekonomskoj literaturiMjerenje stvarnog optereenja od poreza na dobit preduzea na makroekonomskom nivou je uslonjeno injenicom da kompleksnost i raznovrsnost poreznih odbitaka i oslobaanja oteava donoenje zakljuaka o stvarnom poreznom optereenju na osnovu poreznih stopa. Nadalje, agregatni podaci o prihodima nisu direktno povezani sa poreznim optereenjem na kapital. Razliiti indikatori poreznih optereenja se koriste u ekonomskoj literaturi. Najvie se koriste sljedei indikatori: 1. statutorne (zakonske) porezne stope, 2. agregatni omjeri prihoda od poreza na dobit preduzea (prihodi od poreza na dobit preduzea u % ukupnih poreznih prihoda i prihodi od poreza na dobit preduzea u % BDP-a), 3. implicitne/efektivne porezne stope na kapital prema radu Mendoze, Razina i Tesara (1994), i 4. efektivne ex-ante stope prema rade Devereuxa i Griffitha (2003). I sruna i politika zajednica uestvuju u uarenoj debate o najpodobnijoj vrsti indikatora. Neki su miljenja da je puko postojanje visokih zakonskih poreznih stopa dovoljno da se izvede zakljuak o postojanju visokih poreznih optereenja. Drugi su miljenja da relevantnu mjeru predstavlja efektivna porezna stopa na kapital izraunata na makro-nivou. A neki su miljenja da su

27

Vidi Evropska komisija (2006).

15

najpodesnije efektivne ex-ante prosjene porezne stope, koje su relevantne za odluivanje izmeu razliitih investicijskih izbora.28 Zbog raspoloivosti podataka i jednostavnosti potrebne kalkulacije, prve dvije mjere se najee koriste za empirijska istraivanja koja ukljuuju poreenja meu zemljama.29 Ovi indikatori e biti analizirani u sljedeem dijelu ovog odjeljka za BiH. Slaba strana ovih mjera je nemogunost obuhvatanja nekih vanih informacije za investitore, kao to su npr. porezna oslobaanja koja su sastavni dio uticaja sistema oporezivanja dobiti preduzea na proces donoenja odluke investitora. Uprkos tome, postoji nekoliko empirijskih studija koje pokazuju da zakonske stope zaista utiu na investicijske odluke.30 S druge strane, uzimaju u obzir ekonomsku logiku jasno je da udio poreza u BDP-u nema ekonomsko obrazloenje, budui da se porezi na dobit preduzea nameu na dobit/profit, a ne nameu se na proizvod, koji u ovim udjelima predstavlja poreznu osnovicu.31 Glavna ideja treeg pristupa Mendoze, Razina, i Tesara (1994) je da se uporede cijene roba i faktora proizvodnje prije i poslije poreza. U svom uticajnom radu Mendoza, Razin i Tesar su izradili metodu izrauna efektivne ex-post makroekonomske porezne stope, u kojoj se koriste podaci nacionalnih rauna i poreznih prihoda. Efektivna stopa poreza na dobit iz kapitala k izraunava se kao zbir: prihoda iz poreza na pojedince za dobit od kapitala; prihoda iz poreza na dohodak, dobit i kapitalne dobitke preduzea; prihoda iz poreza na financijske i kapitalne transakcije; te prihoda iz poreza na nekretnine. Ovaj zbir se zatim dijeli operativnim vikom korporativnih i kvazi/korporativnih preduzea. Prihod iz poreza na dobit od kapitala na pojedince se procijenjuje kao zbir operativnog vika privatnih neinkorporiranih preduzea, te dohotka od imovine i poduzetnitva. Ovaj zbir se zatim mnoi prosjenom poreznom stopom na ukuoan dohodak domainstva h. h se izraunava kao prihod iz poreza na dohodak, dobit i kapitalne dobitke pojedinaca podijeljeno sa zbirom naknada i plata, operativnog vika privatnih neinkorporiranih preduzea, te dohotka od imovine i poduzetnitva. Slika 7 ilustruje nain izrauna efektivne porezne stope na dohodak iz kapitala prema Mendozi et.al. uz koritenje podataka OECD-evih nacionalnih rauna i OECD-ove statistike prihoda. PRIKAZ 7: PRIMJER IZRAUNAVANJA EFEKTIVNE POREZNE STOPE NA DOBIT OD KAPITALA PREMA MENDOZA-RAZIN-TESAR (1994) PRISTUPU

k = ( ( (OSPUE +PEI)+1200 +4100 +4400)/OS )/100, GDJEh

h =1100 / (W+OSPUE+PEI)1100 = Porezi na dohodak, dobit, i kapitalne dobitke pojedinaca W = Naknade i plate OSPUE = Operativni viak privatnih neinkorporiranih preduzea PEI = Dohodak od imovine i poduzetnitva 1200 = Porezi na dohodak, dobit i kapitalne dobitke preduzea 4100 = Porezi na nekretnine, porezi na zemljite, itd. 4400 = Porezi na financijske i kapitalne transakcije, itd. OS = Operativni viak korporativnih i kvazi-korporativnih preduzea Svi podaci se odnose na OECD nacionalne raune i OECD statistiku prihodaIzvor: Mendoza, Razin, i Tesar; 1994.

28 29 30 31

Vidi Wolf (2005). Vidi npr, Easterly i Rebelo (1993) i Kneller, Bleaney, i Gemmel (1999). Vidi Buettner i Ruff (2004). Vidi Wolf (2005).

16

Uslijedila je primjena ove metoda u nekoliko publikacija npr. Mendoza, Milesi-Ferretti, i Asea (1997) i Mendoza i Tesar (2005). Ova metoda inkorporira prihode od razliitih poreza (svi porezni prihodi su klasificirani kao jedna od tri vrste: prihodi od poreza na potronja, prihodi od poreza na radnu snagu i prihodi od poreza na kapitalni prihod, te onda izraeni kao udjeli procijenjene korespondirajue porezne osnove) i definira agregatne mjere korespondirajue porezne osnovice, za koju autori koriste podatke iz sistema nacionalnih rauna, tanije podataka o BDP-u izraunatom na osnovu dohotka. Shodno tome, kalkulacija Mendoza-Razin-Tesar nije mogua za BiH, budui da osnovni elementi sistema nacionalnih rauna na osnovu dohotka trenutno ne postoje. Pored ovoga, Volkerink i De Haan (OECD, 2001) pokazali su da pristup kojeg su primijenili Mendoza et.al pati od nekoliko metodolokih nedostataka. A ukoliko bi se navedeni nedostaci korigirali nestala bi glavna prednost ovog pristupa - njegova relativna jednostavnost. U etvrtom pristupu, Devereux i Griffith (2003), na bazi prethodnog rada, proiruju koncept efektivnih graninih i prosjenih poreznih stopa za razliite meusobno iskljuive budue hipotetike investicije. Ova metoda ima nekoliko prednosti budui da predstavlja ex ante uporeivanje sadanje vrijednosti investicije prije i poslije oporezivanja, a obuhvata veinu poreznih distorzija i olakica, kao i oekivane promjene u poreznom sistemu. Slabost ove vrste indikatora lei u kompleksnosti, budui da zahtijeva informacije o irokom nizu detalja o oporezivanju razliitih investicijskih sredstava i razliitih vrsta financiranja. Ovaj rad je izraunao efektivnu prosjenu stopu na dobit preduzea za domae bh. investicije u posljednjem dijelu ovog odjeljka (detalji modela Devereux i Griffith 2003 dati su u Dodatku 2). Ovaj odjeljak dokumenta sastoji se do dva dijela, od kojih prvi prikazuje situaciju u BiH uporeenu sa zemljama EU/OECD-a i JIE na bazi ex-post pristupa. Drugi dio odjeljka se bazira na ex-ante pristupu, uz poreenje sa OECD zemljama i Hrvatskom, budui da su to jedine zemlje za koje su dostupne kalkulacije na bazi Devereux/Griffith modela.

Mjerenje ex-post optereenja od poreza na dobit preduzea u BiHZakonske porezne stope i zbirni (agregatni) omjeri PDP prihoda u ukupnim poreznim prihodima i BDP-u predstavljaju dvije najvie koritene mjere u empirijskom istraivanju u meu zemljama, u cilju aproksimacije cjelokupnog (kapitalnog) optereenja u privredi.

Zakonske (statutorne) stopeGlobalno uporeivanje zakonskih poreznih stopa je prezentirano na Slici 8 nie u tekstu. Sadanja stopa u FBiH nije povoljna za konkurentno trite JIE, a nije konkurentna ak ni na globalnom tritu, gdje samo nekoliko jakih ekonomija kao to su SAD, Japan, i Njemaka imaju vie zakonske stope. Prosjena zakonska stopa poreza na dobit preduzea u EU od 25% je nia od trenutne stope od 30% u FBiH, ali i znaajno via od sadanje stope od 10% u RS, za koju se oekuje da e uskoro biti uvedena u FBiH. Sadanja stopa od 30% u FBiH je dakle meu najviim od svih zemalja u uzorku, te daleko najvia od svih zemalja JIE, predstavljajui skoro dupli prosjek stope od 16% u JIE. S druge strane, zakonska porezna stopa od 10% u RS je u itavom uzorku via samo od stope u Crnoj Gori (9%).

17

SLIKA 8: ZAKONSKA POREZNA STOPA U 2005. GODINI (%)

45

40

35

30

25

20

15

10

5

Oekivana stopa u BiH (ABiH))

Kanada

BJR Makedonija

OECD prosjek

EU-25 prosjek

Francuska

Crna Gora

Australija

Njemaka

Bugarska

Rumunija

Moldavija

Portugal

Austrija

Nizozemska

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) i OECD Investment Reform Index (2006) za zemlje JIE.

Kao to je prikazano nie na Slici 9, OECD Investment Reform Index (2006) koji predstavlja indikatore kvaliteta porezne politike i porezne administracije, rangira dva entiteta BiH na samo dno, kao rezultat restriktivnih reima amortizacije, ogranien broj meunarodnih poreznih sporazuma i, u sluaju FBiH, visoke zakonske stopa od 30 procenata32. SLIKA 9: INDIKATORI IZ INVESTMENT REFORM INDEXA ZA JIEInvestment Reform Index Albanija FBiH RS Bugarska Hrvatska BJR Makedonija Moldavija Crna Gora Rumunija Srbija Porezna politika i zakoni 2,8 2,0 2,5 3,5 3,8 3,3 3,3 3,5 4.0 4.0 Porezna administracija 2,75 2,75 3 3,5 3,25 3 2,5 3 3.25 2.75

Napomena: Indikatori su poredani na skali od 1 do 5 (od negativnog do pozitivnom)

Izvor: OECD Investment Reform Index (2006).32

Indikatori se temelje na sljedeim komponentama: zakonska stopa poreza na dobit preduzea, poticajna shema poreza, mrea meunarodnih poreznih sporazuma, transferne cijena, iznos amortizacije kao porezna olakica, i prenoenje gubitka.

JIE prosjek

vicarska

Norveka

Hrvatska

vedska

Albanija

Italija

panija

Belgija

Japan

Finska

Grka

Srbija

Irska

FBiH

0 UK SAD RS

18

Agregatni udjeli prihoda od poreza na dobit preduzeaMeu najee koritenim mjerama optereenja od poreza na dobit preduzea su omjeri prihoda od poreza na dobit preduzea u odnosu na odreenu makroekonomsku osnovu, aproksimativno odreeni nekim makroekonomskim agregatima kao to su ukupni porezni prihodi i BDP. Na osnovu Slike 10 jasno je da se i BiH kao cjelina i entiteti pojedinno rangiraju kao posljednji na meunarodnom nivou u smislu omjera prihoda od poreza na dobit preduzea u ukupnim poreznim prihodima. Dok porez na dobit preduzea znaajno doprinosi vladinim prihodima irom svijeta, njegov doprinos prihodima vlade u BiH je minoran. Glavni razlozi su obimna shema izuzea (posebno u FBiH), slabi sistemi revizije, i ogromna siva ekonomija. Meutim, trend se kree uzlazno (kao to je prikazano na Slici 11) uglavnom uslijed jaanja sistema revizije i proirenja osnove.33. SLIKA 10: PRIHODI OD POREZA NA DOBIT PREDUZEA U % UKUPNIH POREZNIH PRIHODA

Prihodi od poreza na dobit preduzea u % ukupnih poreznih prihoda20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 Holandija Italija panija SAD BiH UK RS Belgija Japan Finska OECD prosjek Grka Francuska EU-25 aprosjek Australija Austrija Njemaka vedska Irska vicarska Norveka

FBiH

Crna Gora

Bugarska

Makedonija

Izvor: OECD u brojkama (2006) i MMF lanci IV za zemlje JIE , a Centralna banka BiH, MMF, Srednjoroni okviri rashoda ministarstava financija i statistike agencije za bh. podatke.

Da bi se stekao osjeaj ukupne mjere optereenja od poreza na dobit preduzea, podaci o vrijednosti i trendovima prihoda iz poreza prezentirani su na Slici 11. Dok kretanje udjala poreznih prihoda u BDP-u ne pokazuje nikakav vidljiv obrazac, trendovi udjela prihoda od poreza na dobit preduzea u BDP-u su slini trendovima udjela prihoda od poreza na dobit preduzea u ukupnim poreznim prihodima.

33

Vidi Rozner, Sahinagic i Marjanovic (2005).

JIE prosjek

Rumunija

Hrvatska

Albanija

Srbija

19

SLIKA 11: AGREGATNI UDJELI PRIHODA OD POREZA NA DOBIT U BiH

Ukupni porezni prihodi u % BDP-u40,0%

38,0%

36,0%

34,0%

BiH FBiH RS

32,0%

30,0% 2001 2002 2003 2004 2005

Prihodi od poreza na dobit preduzea u % ukupnih poreznih prihoda2,5%

2,0%

1,5%

BiH FBiH RS

1,0%

0,5%

0,0% 2001 2002 2003 2004 2005

Prihodi od poreza na dobit preduzea u % BDP-u0,9% 0,8% 0,7% 0,6% 0,5% 0,4% 0,3% 2001 2002 2003 2004 2005 BiH FBiH RS

Izvori: Centralna banka BiH, MMF, Srednjoroni okviri rashoda entitetskih i dravnog ministarstva financija, i statistike agencije.

20

Nizak udio prihoda od poreza na dobit preduzea u ukupnim poreznim prihodima je ak vie uoljiv imajui na umu da se bh. drava i entiteti rangiraju vrlo visoko u regionalnoj i globalnoj uporedbi ukupnih poreznih prihoda koji su izraeni kao procent BDP-a (Slika 12)

SLIKA 12: UKUPNI POREZNI PRIHODI U % BDP

Ukupni porezni prihodi u % BDP60.0

50.0

40.0

30.0

20.0

10.0

panija

Italija

Albanija

OECD prosjek

Rumunija

Belgija

Japan

Finska

Srbija

BJR Makedonija

EU-25 prosjek

Francuska

Nizozemska

Izvor: OECD u brojkama (2006) i MMF lanci IV za zemlje JIE , a Centralna banka BiH, MMF, Srednjoroni okviri rashoda ministarstava financija i statistike agencije za bh. podatke.

Slika 13 ilustrira da se prihodi od poreza na dobit preduzea kao udio u ukupnim poreznim prihodima i na dravnom i pojedinanim entitetskim nivoima nalaze na dnu niza na meunarodnom nivou.

JIE prosjek

Crna Gora

Grka

Australija

Austrija

Njemaka

vicarska

Bugarska

Norveka

Hrvatska

Irska

vedska

FBiH

0.0 SAD BiH UK RS

21

SLIKA 13: PRIHODI OD POREZA NA DOBIT PREDUZEA U % BDP-a

Prihodi od poreza na dobit preduzea u % BDP-a9% 8%

7%

6%

5%

4%

3%

2%

1%

0% Holandija Italija panija FBiH SAD BiH UK RS Albanija OECD prosjek Francuska EU-25 prosjek Crna Gora Australija Njemaka Makedonija JIE prosjek vicarska Bugarska Norveka Rumunija Belgija Japan Austrija Finska Grka Srbija Hrvatska vedska Irska

Izvor: OECD u brojkama (2006) i MMF lanci IV za zemlje JIE , a Centralna banka BiH, MMF, Srednjoroni okviri rashoda ministarstava financija i statistike agencije za bh. podatke.

Slika 14 pokazuje da su prihodi od poreza na dobit preduzea iskazani u udjelima BDP-a prilino stabilni u veini grupa zemalja. SLIKA 14: PRIHODI OD POREZA NA DOBIT PREDZEA U % BDP-a

Prihodi od poreza na dobit preduzea u % BDP-a5% 5% 4% 4% 3% 3% 2% 2% 1% 1% 0%19 95 19 96 19 97 19 98 19 99 20 00 20 01 20 02 20 03 20 04

EU-25 ponderisani prosjek EU-15 ponderisani prosjek NZ-10 ponderisani prosjek EU-25 prosjek

EU-15 prosjek

NMS-10 prosjek

Izvor: Evropska komisija (2006).

22

Na osnovu razliitih ex-post mjera, zakonskih poreznih stopa i omjera prihoda od poreza na dobit preduzea u makroekonomskim varijablama, mogu se uoiti sljedei iri trendovi u zemljama OECD-a i EU-a tokom protekle dvije decenije. a) Dolazi do smanjenja zakonskih stopa poreza na dobit preduzea (prikazano na Slici 1). b) Od 1995. godine smanjenje zakonskih stopa u EU popraeno je smanjenjima u obimu odbitaka i izuzea, to je rezultiralo proirenjem poreznih osnovica.34 Shodno tome, prihodi od poreza na dobit preduzea prilino su stabilni i u omjeru ukupnih poreznih prihoda i u omjeru BDP-a (prikazano na slici 14 i 15 za EU 25). Iskustvo novih zemalja lanica EU-a (NZ) pokazuje da uprkos znaajnog smanjenjima zakonskih stopa, prihodi od poreza na dobit preduzea se od 2001. godine u ovim zemljama poveavaju znaajnije nego u zemljama EU-15, uslijed proirenja osnovice za porez na dobit preduzea, prouzrokovanog smanjenjem broja potencijalnih rupa u zakonu, poveanom administrativnom efikasnou, te znaajnim ekonomskim rastom i rastom stranih ulaganja (vidi slike 14 i 15). SLIKA 15: PRIHODI OD POREZA NA DOBIT PREDUZA U % UKUPNIH POREZNIH PRIHODA

Prihodi od poreza na dobit preduzea u % ukupnih poreznih prihoda EU-25 ponderisani10%prosjek EU-15 ponderisani prosjek NZ-10 ponderisani prosjek EU-25 prosjek

5%

0%

EU-15 prosjek

19 95 19 96 19 97 19 98 19 99 20 00 20 01 20 02 20 03 20 04

NMS-10 prosjek

Izvor: Evropska komisija (2006).

Slini trendovi se uoavaju u i podacima za BiH: a) U Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, porez na dobit preduzea kao takav nije postojao. U odredbi Zakona o oporezivanju dobiti osnovne organizacije udruenog rada OOUR35, kae se da se dobit OOUR-a oporezuje po proporcionalnoj34 35

Vidi Evropska komisija (2006). Slubene novine Socijalistike Repbulike BiH, 39-85 i 42/87

23

stopi, koja se moe razlikovati po sektorima, grupama i pod-grupama ekonomske aktivnosti u skladu sa usvojenim Planom ekonomske politike Socijalistike Republike BiH za tekuu godinu. Na primjer, u periodu od 1986. do 1990. godine stopa poreza na dobit OOUR-a u skladu sa Planom ekonomske politike Socijalistike Republike BiH bila je 1 procent.36 Drugi zakon sa odreenom teoretskom povezanou sa PDP sistemom bio je Zakon o oporezivanju nerezidenata,37 koji je oporezivao dobit inostranih investitora u OOUR-u sa 10%, dok je dohodak nerezidenata koji investiraju u poslovne i strune aktivnosti bio 3,5% za strana pravna lica i 30% za strana fizika lica. U poslijeratnom periodu, zakonske stope na dobit preduzea su smanjene u RS-u, gdje je zakonska stopa bila 34% u 1992. godini, zatim smanjena na 30% 1994. godine, dok su degresivne stope od 20%, 15%, 12% i 10% bile na snazi u periodu izmeu 1998. do 2001. godine.38 RS je 2001. godine usvojila modernizirani zakon o PDP sa stopom od 10%. 39 Novi zakon koji je usvojen 2006. godine zadrao je stopu od 10%, dok su izmijenjene neke specifikacije vezane za sistem izvjetavanja o dobiti preduzea, poreze po odbitku, porezna izuzea (reinvestiranje se moe odbiti 2007. i 2008. godine), ubrzanu amortizaciju i pojednostavljenje sistema za mala preduzea. U FBiH, s druge strane, stopa od 30% primjenjuje se od 1997. godine.40 Oekivana harmonizirana stopa od 10% odgovarala bi globalnom trendu smanjenja zakonske stope. Odabrane karakteristike sadanjih entitetskih zakona o dobiti preduzea koje su na snazi 2006. godine i budui oekivani sistem za cijelu BiH dati su u Dodatku 3. b) Interesantno je da je tokom posljednje etiri godine BiH na dravnom nivou pokazuje trend koji je slian u zemljama novim lanicama EU.a. Na Slici 11 se moe vidjeti da je u posljednje etiri godine evidentan trend proirenja porezne osnovice, dok takoer postoji sveukupan trend poveanja prihoda od poreza na dobit preduzea u procentu BDP-a. Uporeivanja razliitih ex-post mjera optereenja od poreza na dobit preduzea razliitih zemalja omoguavaju nam da izvuemo sljedee zakljuke: 1. U smislu zakonskih stopa, FBiH ima jednu od najviih stopa, koja je daleko najvia u regiji JIE. S druge strane, stopa u RS-u je globalno i regionalno konkurentna. 2. Vanost financiranja vlade iz poreza na dobit preduzea je mnogo nia u BiH nego u drugim zemljama, kako u regiji tako i globalno. Meutim, od 2002. godine ovaj udio se poveava u oba entiteta i na dravnom nivou, to je ohrabrujue. 3. Optereenje od poreza na dobit preduzea mjereno udjelom prihoda od poreza na dobit preduzea u BDP-u je veoma nisko u BiH, kako iz globalne tako i iz regionalne perspektive. 4. Oekivana harmonizacija na BiH nivou se preporuuje. Meutim, ove ex-post mjere ne mogu obuhvatiti vane informacije za investitore - informacije o poreznim izuzeima, amortizaciji, itd., koje su sastavni dio uticaja sistema oporezivanja dobiti preduzea na proces donoenja odluke investitora. Takoer, udjeli poreznih prihoda u BDP-u

36

Zakon o stopama, izuzeima i odbicima za porez na dobit Osnovne organizacije udruenog rada u periodu od 1986. do 1999. (Slubene novine, Socijalistike Republike BiH, 39/85). 37 Slubene novine Socijalistike Republike BiH, 11/86. 38 Zakon o dobiti preduzea u RS (Slubeni glasnik, RS, 14/92, 11/93, 19/93, 8/94, 24/98, 51/01) i Pravilnik o implementaciji Zakona o porezu na dobit preduzea (Slubeni glasnik RS , 70/01). 39 Zakon o dobiti preduzea RS (Slubeni glasnik RS, 91/06) i Pravilnik za implementaciju Zakona o porezu na dobit preduzea (Slubene glasnik RS, 129/06). 40 Zakon o dobiti preduzea u FBiH (Slubene novine FBiH, 32a/97, 29/00) i Pravilnik o implemntaciji Zakona o porezu na dobit preduzea (Slubene novine FBiH 31/98, 36/98, 4/01, 4/03).

24

nemaju ekonomsko obrazloenje, budui da se porezi na dobit preduzea nameu na dobit/profit, i ne mogu se nametnuti na proizvod, koji je osnovica u ovom odjelu.41

Mjerenje ex-ante optereenja od poreza na dobit preduzea u BiHOd uticajnih doprinosa od strane Jorgensena (1963), Halla i Jorgensena (1967), Kinga (1980), Kinga i Fullertona (1984) i, skorije Chennelsa i Griffitha (1997), Devereuxa i Griffitha (1998a, 1998b), Devereuxa (2003), te Devereuxa i Klemma (2003) efektivne granine porezne stope (EMTR) su izraunate za veliki broj zemalja, meutim, uglavnom za OECD zemlje. U skorije vrijeme, neki autori su izraunali efektivne porezne stope za bive tranzicijske zemlje, npr., Elschner et al. (2005), Svaljek et al. (2006), i Brodnjak (2005). Literatura nairoko koristi poznat pristup kojeg su popularizirali Devereux i Griffith za izraunavanje efektivnih stopa poreza na dobit preduzea. Ovaj dokument replicira te kalkulacije efektivnih stopa poreza na dobit preduzea za BiH. Imajui na umu specifian vremenski rok za ovaj dokument, u dokumentu e se istraiti tri sluaja za BiH: 1. 2. 3. Efektivne stope poreza na dobit preduzea za FBiH, na osnovu zakona na snazi 2006. godine Efektivne stope poreza na dobit preduzea u RS-u, na osnovu zakona na snazi 2006. godine Efektivne stope poreza na dobit preduzea za cijelu BiH, na bazi zakona uvedenog 1. januara/sijenja 2007. u RS-u i pretpostavljajui da e Zakon sa istim specifikacijama biti usvojen i u FBiH tokom 2007. g. Shodno tome, ovaj dokument pretpostavlja da e zakoni u ovoj oblasti biti harmonizirani meu entitetima.

Ova tri sluaja za BiH na osnovu uobiajeno koritenog modela uporeena su sa onim u EU i drugim zemljama za koje postoje dostupni rezultati bazirani na istom modelu izrauna. Tehniki detalji ovog modela prikazani su u Dodatku 2.

RezultatiU svrhu postizanja mogunosti za uporeivanje rezultata meu zemljama, uzete su sljedee pretpostavke: Realne ekonomske stope amortizacije su 12,25% za opremu, 3,61% za zgrade, a metoda amortizacije je linearna. Za sluaj BiH, imajui na umu izuzetno detaljna i komplicirana pravila amortizacije, koritene su stope za najreprezentativniju vrstu investicije (za vrste opreme, zgrada i maina). Koritene su najvie dopustive stope amortizacije. Ispitana su sljedea dva sluaja: 1. Standardni sluaj za tri scenarija za BiH (FBiH u 2006. godini, RS u 2006. godini, te BiH u budunosti) sa standardnim pretpostavkama za kamatu i inflaciju.41

Vidi Wolf (2005).

25

2. Standardni sluaj za tri scenarija za BiH sa stvarnim podacima o inflaciji. Slike 16 i 17 uporeuju rezultate izraunate na osnovu modela Deverauxa and Griffitha za sva tri bh. sluaja sa rezultatima zemalja za koje postoje uporedive kalkulacije za OECD zemlje od strane Instituta za fiskalne studije (2005) i za Hrvatsku od strane Svaljek et al. (2006).

26

SLIKA 16: EFEKTIVNE MARGINALNE POREZNE STOPE, BOSNA I HERCEGOVINA i ODABRANE ZEMLJE1. EMTR Pretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira dionikim kapitalom ili iz zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%. 2. EMTR Pretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira zaduivanjem, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%. 3. EMTR Pretpostavke: investicija u industrijske graevine, koja se financira iz dionikog kapitala ili zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 3,61%. 4. EMTR Pretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira iz dionikog kapitala ili zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: podaci MMF-a o stvarnoj stopi inflacije, stopa amortizacije: 12,25%. 23% 19% 21% 16% 5% 2% 23% -24% 16% 19% 19% 26% 12% 9% 17% 24% 20% 20% 14% 21% 15% 18% 23% -47% -3% -3% 5. EMTR Pretpostavka: investicija u industrijsku graevinu koja se financira zaduivanjem, oporezivanje na nivou dioniara nije uraunato, realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 3,61%.

Australija Austrija Belgija Trenutna FBiH Trenutna RS Budui bh. sistem Kanada Hrvatska Finska Francuska UK Njemaka Grka Irska Italija Japan Nizozemska Norveka Portugal panija vedska vicarska SAD

24% 20% 22% 17% 5% 3% 25% 3% 17% 20% 20% 29% 12% 10% 19% 28% 21% 22% 15% 21% 16% 20% 24%

-23% -18% -35% -50% -10% -13% -37% -37% -23% -36% -28% -37% -40% -8% -48% -40% -29% -21% -29% -38% -29% -36% -46%

29% 26% 26% 19% 11% 11% 36% 12% 23% 30% 29% 39% 23% 12% 33% 43% 30% 28% 24% 36% 25% 29% 41%

Izvor: Institut za fizikalne studije (2005) za OECD zemlje; Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite (autorove) kalkulacije za BiH.

27

SLIKA 17: EFEKTIVNE PROSJENE POREZNE STOPE, BOSNA I HEREGOVINA I ODABRANE ZEMLJE1. EATRPretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira iz dionikog kapitala ili zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 10% (tj. financijski povrat: 20%), realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%.

2. EATRPretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira zaduivanjem, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 10% (tj. financijski povrat: 20%), realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%.

3. EATRPretpostavke, investicija u industrijske graevine, koja se financira iz dionikog kapitala i zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 10% (tj. financijski povrat: 20%), realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 3,61%.

4. EATRPretpostavke, investicija u industrijske graevine, koja se financira iz dionikog kapitala i zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 10% (tj. financijski povrat: 20%), realna diskontna stopa: MMF podaci o stvarnoj stopi inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%.

5. EATRPretpostavke, investicija u industrijske graevine, koja se financira zaduivanjem, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 10% (tj. financijski povrat: 20%), realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 3,61%.

6. EATRPretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira dionikim kapitalom ili iz zadrane dobiti oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente : 20% (tj. financijski povrat 30%), realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%.

7. EATRPretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira iz dionikog kapitala ili zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 30% (tj. financijski povrat: 40%), realna diskontna stopa rate: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%.

8. EATRPretpostavke: investicija u postrojenje i opremu, koja se financira dionikom kapitalom ili iz zadrane dobiti, oporezivanje na nivou dioniara nije ukljueno, stopa ekonomske rente: 40% (tj. financijski povrat: 50%), realna diskontna stopa: 10%, stopa inflacije: 3,5%, stopa amortizacije: 12,25%.

Australija Austrija Belgija Trenutna FbiH Trenutna RS Budui bh. Sistem Kanada Hrvatska Finska Francuska UK Njemaka Grka Irska Italija Japan Nizozemska Norveka Portugal panija vedska vicarska SAD

26% 22% 26% 22% 7% 6% 28% 11% 21% 25% 24% 32% 21% 11% 26% 32% 25% 24% 20% 26% 21% 25% 29%

7% 6% 6% 3% 1% 0% 6% -1% 4% 5% 5% 8% 2% 3% 3% 8% 6% 7% 3% 5% 4% 5% 6%

29% 25% 28% 23% 10% 10% 36% 16% 24% 31% 29% 39% 26% 12% 34% 42% 30% 28% 25% 36% 26% 30% 41%

23% 21% 26% 22% 7% 6% 28% 2% 20% 25% 23% 30% 20% 11% 25% 29% 24% 23% 20% 26% 20% 24% 29% 4% 4% 4%

27% 23% 29% 25% 8% 7% 31% 22% 28% 26% 34% 24% 11% 30% 34% 27% 25% 23% 29% 23% 28% 32%

28% 23% 30% 26% 9% 8% 32% 23% 30% 27% 35% 26% 12% 32% 36% 28% 26% 24% 31% 24% 29% 34%

28% 24% 31% 27% 9% 8% 33% 24% 30% 28% 36% 27% 12% 33% 37% 29% 26% 25% 31% 25% 30% 35%

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje; Svaljek et al (2006) za Hrvatsku; i vlastite (autorove) kalkulacije za BiH

28

Trend za OECD zemlje (Slika 18) pokazuje smanjenje u EMTR-u za financiranje iz zadrane dobiti i poveanje u EMTR-u za financiranje putem zaduivanja (meutim, financiranje iz zaduivanja i dalje karakteriziraju negativne porezne stope). SLIKA 18: EFEKTIVNA MARGINALNA POREZNA STOPA, OECD ZEMLJE60% 40% 20% 0%1979 1981 1983 1985 1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999 2001 2003 2005

EMTR 1: oprema i zadrana dobit/dioniki kapital EMTR 2: oprema i zaduivanje EMTR 3: zgrade i zadrana dobit/dioniki kapital

-20% -40% -60% -80%

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005).

U analiziranju razvoja od sadanjih entitetskih sistema do oekivanog budueg sistema (vidi Sliku 16) vidljiv je isti trend smanjenja EMTR-A za financiranje iz zadrane dobit i poveanja u EMTRu za financiranje putem zaduivanja. Sadanja stopa za investiranje u postrojenja i opremu koji se financiraju iz zadrane dobit ili novog dionikog kapitala je 17% za FBiH (visoka stopa koja je jo uvijek nia od OECD prosjeka, ali via nego u NZ i JIE), i 5% za RS, dok e oekivana budua harmonizirana stopa biti 3% (slino stopi u Hrvatskoj). Sadanja stopa za investicije u postrojenje i opremu koje se financiraju iz zaduivanja je -50% za FBiH i -10% za RS, dok e oekivana budua harmonizirana stopa biti -13%. SLIKA 19: EFEKTIVNE PROSJENE POREZNE STOPE, ZEMLJE OECD-a45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%1979 1981 1983 1985 1987 1989 1991 1993 1995 1997 1999 2001 2003 2005

EATR 1: oprema i zadrana dobit/dioniki kapital EATR 2: oprema i zaduivanje EATR 3: zgrade i zadrana dobit/dioniki kapital

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005).

29

Za efektivne prosjene stope, trend za OECD zemlje pokazuje smanjenje efektivne stope u svim vrstama financiranja (Slika 19). Isti trend smanjenja u svim kategorijama EATR je vidljiv u kalkulaciji za BiH (vidi Sliku 17). Kao to je za oekivati, smanjenje e biti mnogo vie dramatino za FBiH (oekuje se smanjenje u stopama za skoro etiri puta za veinu EATR kategorija) nego za RS (oekivana smanjenja su minorna). U skladu sa meunarodnom praksom, porezni sistemi preferencijalno tretiraju investicije u maineriju i opremu. Meutim, iako globalno EMTR (Slika 16) pokazuju jaku pristrasnost u korist mainerije u odnosu na zgrade, sadanji PDP u FBiH tretira ove investicije skoro jednako. S druge strane, u sadanjem RS i buduem bh. sistemu, preferenca za investicije u maineriju je evidentna. Slike 20 i 21 pokazuju gdje se globalno nalaze sistemi u FBiH i RS i budui sistem RS (za koji se pretpostavlja da e biti usvojen i u FBiH u budunosti). Najznaajniji dokaz iz Slike 20 je da sadanji sistem u FBiH karakterizira krajna pristrasnost prema financiranju iz zaduivanja. Dok financiranje iz zaduivanja ima najniu stopu u cijelom uzorku, financiranje iz zadrane dobiti/novog dionikog kapitala u sadanjoj FBiH nalazi se u sredini niza.

30

SLIKA 20a: EFEKTIVNE GRANINE POREZNE STOPE

EMTR 1: Oprema i ZD/dioniki kapital35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% Budui bh. sistem Australija Austrija SAD FBiH u 2006. godini RS u 2006. godini Francuska vicarska Njemaka31

0%

Portugal

Holandija

panija

Belgija

Finska

vedska

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje, Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite (autorove) kalkulacije za BiH.

Norveka

Hrvatska

Kanada

Japan

Grka

Italija

Irska

UK

SLIKA 20b: EFEKTIVNE GRANINE POREZNE STOPE

EMTR 2: Oprema i zaduivanjeFBiH u 2006. godini Budui bh. sistem RS u 2006. godini

Francuska

vicarska

Njemaka

Holandija

Australija

Norveka

Hrvatska

Portugal

vedska

Austrija

panija

Kanada

Belgija

Finska

Japan

Grka

Italija

0% -10% -20% -30% -40% -50% -60%

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje, Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite (autorove) kalkulacije za BiH.

Irska

SAD

UK

32

SLIKA 20c: EFEKTIVNE GRANINE POREZNE STOPE

EMTR 3: Zgrade i ZD/dioniki kapital50% 45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0% Holandija Italija Australija Austrija Francuska vedska vicarska panija Belgija Finska Kanada Grka Irska Budui bh. sistem Njemaka Norveka Hrvatska SAD UK FBiH u 2006. godini RS u 2006. godini Portugal Japan33

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje, Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite (autorove) kalkulacije za BiH.

SLIKA 21a: EFEKTIVNE PROSJENE POREZNE STOPE

EATR 1: Oprema i ZD/dioniki kapital35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% Australija Austrija Holandija panija Belgija Finska Italija Frnacuska vedska vicarska Norveka Hrvatska Kanada Grka Irska SAD 0% RS u 2006. godini Budui bh. sistem UK FBiH u 2006. godini Portugal Njemaka Japan

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje, Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite kalkulacija za BiH.

34

SLIKA 21b: EFEKTIVNE PROSJENE POREZNE STOPE

EATR 2: Oprema i zaduivanje

FBiH u 2006. godini

Budui bh. sistem

RS u 2006. godini

Francuska

vicarska

Njemaka

Australija

Norveka

Holandija

Hrvatska

vedska

Portugal

Austrija

Kanada

panija

Belgija

Finska

9% 8% 7% 6% 5% 4% 3% 2% 1% 0% -1% -2%Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje, Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite kalkulacija za BiH.

Japan

Grka

Italija

Irska

SAD

UK

35

SLIKA 21c: EFEKTIVNE PROSJENE POREZNE STOPE

EATR 3: Zgrade i ZD/dioniki kapital45% 40% 35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% Australija FBiH u 2006. godini Budui bh. sistem Austrija RS u 2006. godini Holandija Portugal Belgija Italija Irska Francuska vicarska panija Finska Grka Njemaka SAD Norveka Hrvatska vedska Kanada Japan 0% UK

Izvor: Institut za fiskalne studije (2005) za OECD zemlje, Svaljek et al. (2006) za Hrvatsku; i vlastite kalkulacija za BiH.

36

5. ZAVRNE NAPOMENEPrisustvo poreznih kredita, izuzea i odbitaka kompliciraju izraun sveobuhvatnih efektivnih poreznih stopa koje bi se mogle primijeniti za makroekonomsku analizu fiskalnih politika i prevoenje teoretske vanosti distorzivnog oporezivanja u konkretne preporuke o politikama. Glavne karakteristike sadanje situacije u BiH u pogledu PDP sistema su: Pokrenuta je intenzivna reforma i jaanje administrativnih sistema/struktura, ali nije zavrena reforma u oblasti poreza na dobit preduzea. Potrebno je fokusirati se na domae oporezivanje da bi se nadoknadio potencijalni manjak opadajuih poreza na meunarodnu trgovinu. Trenutno su prihodi iz poreza na dobit preduzea vrlo niski prema meunarodnim standardima. Niski porezni prihodi od poreza na dobit preduzea su djelomino rezultat kompleksnosti sistema (to obeshrabruje formalni sektor) i mnogih mogunosti za izbjegavanje/odgode plaanja poreza (to rezltuje ponaanju koje nije u ekonomskom interesu drave). Dvojni sistem (RS i FBiH) je posebno problematian sa strane tretmana dionikog kapitala (razliit tretman prihoda u entitetima), i sa strane uinkovitosti (distorzija odluke o lokaciji). Visoka statutorna stopa (FBiH) moe imati efekt obeshrabrivanja direktnih stranih ulaganja.

Ovaj dokument je za cilj imao da odredi gdje se BiH (oba njena entiteta zasebno i oekivani budui sistem) nalazi u poreenju sa zemljama OECD/EU i JIE u smislu razliitih mjera za optereenje od poreza na dobit preduzea (koritene su ex-post mjere kao to su zakonske mjere i agregatni udjeli prihoda od poreza na dobit preduzea u ukupnim poreznim prihodima i BDP-u, i ex-ante mjere slijedei Devereux-Griffith efektivne granine i prosjene stope). Uporeivanja razliitih ex-post mjera optereenja od poreza na dobit preduzea razliitih zemalja omoguavaju nam da izvuemo sljedee zakljuke: 1. U smislu zakonskih stopa, FBiH ima jednu od najviih stopa, koja je daleko najvia u regiji JIE. S druge strane, stopa u RS-u je globalno i regionalno konkurentna. 2. Vanost financiranja vlade iz poreza na dobit preduzea je mnogo nia u BiH nego u drugim zemljama, kako u regiji tako i globalno. Meutim, od 2002. godine ovaj udio se poveava u oba entiteta i na dravnom nivou, to je ohrabrujue. 3. Optereenje od poreza na dobit preduzea mjereno udjelom prihoda od poreza na dobit preduzea u BDP-u je veoma nisko u BiH, kako iz globalne tako i iz regionalne perspektive. 4. Oekivana harmonizacija na BiH nivou se preporuuje. Uporeivanja razliitih ex-ante mjera optereenja od poreza na dobit preduzea razliitih zemalja omoguava nam da izvedemo sljedee zakljuke: 1. Oekivana promjena u sistemu za cijelu BiH odraava globalne trendove: Smanjenje u EMTR-u za financiranje iz zadrane dobiti/novog dionikog kapitala i poveanje EMTR-a za financiranje putem zaduivanja.

37

Smanjenje EATR-a kako za financiranje iz zaduivanja tako i iz zadrane dobiti/novog dionikog kapitala. Kao to se moglo oekivati, smanjenje u EATR-u bit e mnogo izraajnije za FBiH (smanjenje u stopama skoro dosee faktor etiri za veinu EATR kategorija) nego za RS.

2. U skladu sa meunarodnom praksom, porezni sistemi preferencijalno tretiraju investicije u maineriju i opremu. Meutim, iako EMTR globalno pokazuju jaku pristrasnost u korist investicija u maineriju u odnosu na zgrade, sadanji sistem poreza na dobit preduzea u FBiH tretira bh. sistemu, evidentna je preferenca za investicije u opremu. 3. Sadanji sistem poreza na dobit preduzea u FBiH pokazuje pristrasnost prema financiranju putem zaduivanja. Financiranje putem zaduivanja u FBiH odlikuje se najviom negativnom efektivnom stopom, dok je financiranje putem zadrane dobiti/novog dionikog kapitala u sredini opsega opservacija za OECD zemlje. 4. U pogledu EATR, sva tri sistema porezu na dobit preduzea u BiH (kako dva entitetska na snazi u 2006. godini, tako i budui anticipirani za cijelu BiH) se nalaze na samom dnu za investicije koje se financiraju iz zadrane dobiti/novog dionikog kapitala (tj. odlikuje se niskim efektivnim poreskim stopama). Dok je u pogledu financiranja putem zaduiva sadanji sistem FBiH uporediv sa OECD prosjekom, sistem na snazi u RS-u u 2006. godini i budui bh. Sistem se rangiraju na dnu uzorka zemalja za ovu vrstu financiranja. Vano je uoiti da e nivo pristrasnosti u korist financiranja putem zaduivanja (u poreenju sa financiranjem iz zadtane dobiti/novog dionikog kapitala) biti smanjen u buduem bh. sistemu, posebno u odnosu na sadanji sistem u FBiH. Ovo je posebno vano imajui u vidu potrebu da se mobilizira financiranje iz zadrane dobiti i dionikog kapitala uslijed pokuaja da se oive ova trita u BiH. Tako e budui model u BiH imati najnie vrijednosti porezne diskriminacije izmeu financiranja putem zaduivanja i financiranja iz zadrane dobiti/dionikim kapitalom u uzorku svih OECD zemalja i Hrvatske, kako efektivne marginalne stope, tako i za efektivne prosjene stope. Kao oigledan zakljuak ovog rada namee se injenica da bi bilo od kljunog znaaja napraviti uporedne kalkulacije po Deveraux/Griffith modelu i za druge zemlje JIE, imajui na umu da su ove zemlje glavni meusobni konkurenti za investicije. Nadalje, bilo bi poeljno uraditi studiju iz meunarodne perspektive koja bi izraunala efektivne ex-ante stope za razliite meusobno iskljuive izbore za direktna strana ulaganja u regiji. Za tu vrstu opsene studije, pored detaljnih informacija o poreznim stopama koje se primjenjuju na razliita investicijska sredstva i izvore financiranja, trebaju se analizirati i detaljnije o poreznim izuzeima u matinoj i zemlji domainu. U pogledu preporuka politika za BiH, od krucijane vanosti je da FBiH usvoji zakon o PDP-u sa specifikacijama ve usvojenog Zakona o porezu na dobit preduzea u RS-u (Zakon je usvojen u septembru/rujnu 2006. godine). Osnovno ekonomsko obrazloenje za reformu je smanjenje administrativnih trokova (kompanija i samog administrativnog sistema) kroz pojednostavljivanje i harmonizaciju sistema, ime bi se u konanici poboljala konkurentnost i uinak.42 Openito, putem niih zakonskih stopa i jednostavnijih i vie harmoniziranih procedura i poreznih osnova, vlada moe kako poveati prihode o poreza na dobit preduzea proirujui poreznu osnovu tako i poveati investicije i konkurentnost BiH privrede, i ostvariti na taj nain ekonomske i socijalne prioritete. I ekonomska teorija i iskustvo EU-a u posljednjoj deceniji potvruju da reforma poreza na dobit preduzea putem smanjenja stope i proirenja osnovice poreza poveava konkurentnost zemlje, te kroz smanjenje izuzea i distorzija koje se odnose na poreze vodi ka poveanju42

Evropska komisija (2006).

38

efikasnosti i produktivnosti. Ovaj dokument potvruje slabosti sadanjeg sistema poreza na dobit preduzea u FBiH, koji rangira visoko u efektivnom poreznom optereenju (ipak je vano joe jednom naglasiti da ak ni najsofisticiraniji Deveraux/Griffith model koji je ovdje koriten nema sposobnosti u izraunu uzeti u obzir sve olakice i osloboanja specifina za sadanji sistem u FBiH). S druge strane, model na snazi u 2006. godini u RS-u, te posebno budui anticipirani bh. model pozicionirani su povoljno. Stoga je oekivana harmonizacija u kojoj se predvia da e FBiH usvojiti zakon slian onome koji e biti na snazi u RS-u od januara/sijenja 2007. godine poeljna i hitna. Drugi razlog za harmoniziranje legislative o porezu na dobit preduzean na bh. nivou je da sadanji entitetski sistemi kompaniju iz drugog entiteta smatraju nerezidentnom kompanijom, kao kompaniju iz potpuno druge drave. Takva politika stvara prepreku za sljedee elemente kljune za budui razvoj BiH privrede: funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH (to je jedan od ciljeva Srednjorone razvojne strategije BiH i takoer zahtjev za dalje EU integracije), ulazak i stvaranje velikih kompanija koje su u stanju da iskoriste prednosti ekonomije obima kroz vertikalne i horizontalne integracije, koje je teko ostvariti u maloj zemlji, a pogotovo u svakom entitetu zasebno, i potpuno iskoritavanje prednosti PDV sistema za velike meuentitetske kompanije, budui da interna prodaja izmeu razliitih dijelova kompanije nisu oporezovane PDVom.

-

-

Uz krucijalnu preporuku za harmonizaciju legislative o porezu na dobit preduzea u cijeloj dravi, takoer se preporuuje dalje pojednostavljivanje sistema nomenklature amortizacije i eliminiranje izuzea za reinvestiranje (novi zakon u RS-u ima odredbu za izuzee reinvestiranja za 2007. i 2008. godinu). Nadalje, imajui na umu da je bh. privreda radno intenzivna (eng. labor intensive), neophodno je raditi i na reformi zakona o porezu na dohodak u FBiH i istraivanju mogunosti za harmoniziranje/reduciranje socijalnih doprinosa u oba entiteta.43

43 Trenutno, doprinosi za van-budetske fondove (za penzioni fondove, zdravstvene fondove, i zavode za zapoljavanje u oba entiteta, te za djeiji fond u RS-u) iznose 64% na neto plau u F BiH i 42% na neto plau u RS-u.

39

BIBLIOGRAFIJA:1. Avi-Yonah, Reuven S. 2000. Globalization, tax competition and the fiscal crisis of the welfare state. Harvard Law Review, 113-7: 1573-1676. 2. Bellak, Christian and Markus Leibrecht, and Roman Rmisch. 2005. A note on the appropriate measure of tax burden on Foreign Direct Investment to the CEECs. HWWA Discussion Paper No. 336. 3. Bond, Steven, Lucy Chennells, Michael P. Devereux, Malcolm Gaimmie and Edward Troup. 1999. Corporate Tax Harmonisation in Europe: A Guide to the Debate. London: Institute for Fiscal Studies. 4. Brodnjak, Andraz. 2005. Vpliv Davcnih Olajsav na Investicijsko Dejavnost Slovenskih Podjetij. Magistrsko delo, Ljubjana: Ekonomska fakulteta. 5. Brueckner, Jan, and Luz Amparo Saavedra. 2001. Do local governments engage in strategic property-tax competition? National Tax Journal, 54: 203-229. 6. Bosni, Pero i Delila Sahinagi. 2005. Potencijalni uticaj nacrta zakona o porezu na dobit preduzea u F BiH na javne prihode. Sarajevo: USAID TAMP Projekt. 7. Buettner Thiess and Martin Ruff. 2004. Tax Incentives and the Location of FDI: Evidence from a Panel of German Multinationals. ZEW Discussion Paper No. 76-04. 8. Chennells, Lucy, and Rachel Griffith. 1997. Taxing Profits in a Changing World. London: The Institute for Fiscal Studies. 9. Cnossen, Sijbren. 2001. Tax Policy in the European Union: A Review of Issues and Options. CESIFO Working Paper 758. 10. Commission of the European Communities. 1997. A package to tackle harmful tax competition in the EU. Commission Staff Working Paper COM (97) 564 final. 11. Commission of the European Communities. 2001. Company Taxation in the Internal Market. Commission Staff Working Paper COM (2001)582 final. 12. Decision on Amount and Method of Depreciation and Revalorization of Fixed Capital Assets Which are Recognized as Expenditures in Balance (Official Gazette of FBiH 27/98, 24/99). 13. Devereux, M.P., Rachel Griffith, and Alexander Klemm. 2002. Corporate Income Tax Reforms and International Tax Competition Economic Policy, 35: 451-495. 14. Devereux, Michael P., Ben Lockwood, and Michela Redoano. 2002. Do Countries Compete over Corporate Tax Rates? Centre for Economic Policy Research Discussion Paper No. 3400. 15. Devereux, Michael P. 2003. Measuring Taxes on Income from Capital. Institute for Fiscal Studies Working Paper w03/04. 16. Devereux, Michael P., and Alexander Klemm. 2003. "Measuring Taxes on Income from Capital: Evidence from the UK." The ICFAI Journal of Public Finance, 0(1):7 - 27. 17. Devereux, Michael P. and Rachel Griffith. 2003. Evaluating Tax Policy for Location Decisions. International Tax and Public Finance, 10: 107126. 18. Devereux, Michael P., and Rachel Griffith. 1998a. Taxes and the Location of Production: Evidence from a Panel of US Multinationals. Journal of Public Economics 68(3), 335367. 19. Devereux, Michael P., and Rachel Griffith. 1998b. The Taxation of Discrete Investment Choices. Institute for Fiscal Studies Working Paper 98/16. 20. Easterly, William and Sergio Rebelo. 1993. Fiscal Policy and Economic Growth: And Empirical Investigation. Journal of Monetary Economics, 32:417-458. 21. Elschner, Christina, Lothar Lammersen, Michael Overesch and Robert Schwager. 2005. The Effective Tax Burden of Companies and on Highly Skilled Manpower: Tax

40

22.

23.

24.

25. 26. 27. 28.

29. 30. 31. 32. 33. 34.

35.

36.

37. 38. 39. 40.

Policy Strategies in a Globalised Economy. Centre for Economic Policy Research Discussion Paper No. 05-31. European Commission Directorate General for Taxation and Customs Union. 2000. Tax Policy in the European Union. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. European Commission Directorate General for Taxation and Customs Union. ed. 2006. Research in Official Statistics: Structures of the Taxation Systems in the European Union - Data 1995-2004. Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities. European Forecasting Network. 2005. Economic Assessment of the Euro Area: Forecasts and Policy Analysis Autumn Report 2005 Special Policy Issue: The Future of Corporate Taxation in the EU. Hall, Robert E. and Dale Jorgensen. 1967. Tax Policy and Investment Behavior. American Economic Review 57: 391414. Hamaekers, Hubert. 2003. Taxation Trends in Europe. Asia-Pacific Tax Bulletin, February, 2003: 42-50. Hines, James R. Jr. 2001. Corporate Taxation. Available at http://unpan1.un.org/intradoc/groups/public/documents/UNPAN/UNPAN002493.pdf. Institute for Fiscal Studies. 2005. Corporate Tax Rate Dataset. Available at http://www.ifs.org.uk/data/internationaltaxdata.zip. These data are calculated in the spirit of methodology used in Devereux, Michael P., Rachel Griffith and Alexander Klemm. 2002 Corporate Income Tax Reforms and International Tax Competition Economic Policy, 35: 451-495. Jorgensen, Dale. 1963. Capital Theory and Investment Behavior. American Economic Review 53: 247259. Lee, Young and Roger H. Gordon. 2005 Tax Structure and Economic Growth. Journal of Public Economics, 89(5/6):1027-43. King, Mervyn. A. 1974. Taxation, Investment, and the Cost of Capital. Review of Economic Studies 41, 2135. King, Mervyn A., and Don Fullerton. 1984. The Taxation of Income from Capital. Chicago: University of Chicago Press. Kneller, Richard, Michael Bleaney and Norman Gemmell. 1999. Fiscal Policy and Growth: Evidence from OECD Countries. Journal of Public Economics, 74:171-190. Mendoza, Enrique G., Assaf Razin, and Linda L. Tesar. 1994. "Effective Tax Rates in Macroeconomics: Cross-Country Estimates of Tax Rates on Factor Incomes and Consumption." Journal of Monetary Economics, 34(1994): 297-323. Mendoza, Enrique G., Gian Maria Milesi-Ferretti and Patrick Asea. 1997. On the Ineffectiveness of Tax Policy in Altering Long-run Growth: Harberger's Superneutrality Conjecture," Journal of Public Economics, 66: 99-126. Mendoza, Enrique G. and Linda L. Tesar. 2005, Why Hasn't Tax Competition Triggered a Race to the Bottom? Some Quantitative Lessons from the EU. Journal of Monetary Economics, 52:163-204. de Mooij, Ruud A. 2005. Will corporate income taxation survive? De Economist, 153 (3): 277-301. Musgrave, Richard Abel and Peggy B. Musgrave. 1989. Public Finance in Theory and Practice, ed 5. Maidenhead Berks, United Kingdom: McGraw-Hill Publishing Co. OECD. 1991. Taxing Profits in a Global Economy: Domestic and International Issues. Paris: OECD. OECD. 2000. OECD Tax Policy Studies No. 2 - Tax Burdens: Alternative Measures (compiled by Flip de Kam and W. Steven Clark). Paris: OECD.

41

41. OECD. 2001. OECD Tax Policy Studies No. 5 - Tax Ratios: A Critical Survey (authored by Bjrn Volkerink and Jakob de Haan). Paris: OECD. 42. OECD. 2006. OECD in Figures, 2006-2007 Edition. Paris: OECD. 43. OECD. 2006. Investment Reform Index 2006: Progress in Policy Reforms to Improve Investment Climate in South East Europe. Paris: OECD. 44. Odluka o nomenklaturi sredstava koka se amortizuju i o minimalnim stopama amortizacije (Slubene novine FBiH 45/99). 45. Pravilnik za implementaciju Zakona o porezu na dobit preduzea (Slubene novine FBiH 31/98, 36/98, 4/01, 4/03). 46. Pravilnik za implementaciju Zakona o porezu na dobit preduzea (Slubeni glasnik RS, 70/01). 47. Pravilnik za implementaciju Zakona o porezu na dobit preduzea (Slubeni glasnik RS, 129/06). 48. Pravilnik o nomenklaturi sredstava i stope amortizacije (Slubeni glasnik RS, 03/01). 49. Rozner, Steve, Dzelila Sahinagic and Sandra Marjanovic. 2005. Revenue Performance and Tax Administration Modernization in Bosnia and Herzegovina 2001 2004. Sarajevo and Banja Luka: USAID TAMP Project. 50. Schaffer, Mark E. and Gerard Turley. 2001. Effective Versus Statutory Taxation: Measuring Effective Tax Administration in Transition Economies. European Bank for Reconstruction and Development Working Paper No. 62. 51. Srensen, Peter Birch. 2004. Measuring the Tax Burden on Capital and Labour Cambridge, USA: MIT Press. 52. Srensen, Peter Birch. 2004. Company Tax Reform in the European Union. International Tax and Public Finance, 11-1:91-115. 53. Stiglitz, Joseph E. 2000. Economics of the Public Sector, ed. 3. New York: W. W. Norton & Company. 54. Sullivan, A. Martin. 2006. A New Era in Corporate Taxation, Tax Notes, Jan. 30, p. 440. 55. Sullivan, A. Martin. 2006. Tax Incentives and Economists Tax Notes, Apr. 3, p. 20. 56. Svaljek, Sandra, Alexander Klemm, Nenad Kukic, Danijel Nestic i Suncana Slijepcevi. 2006. Efektivno porezno optereenje kompanija u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ekonomski institut 57. Tomas, Rajko i Sandra Marjanovi. 2005. Analiza efekata nacrta zakona o porezu na dobit preduzea u RS Banja Luka: USAID TAMP Projekt. 58. Wolff, Guntram B. 2005. Measuring Tax Burdens in Europe. Center for European Integration Studies Working Paper No. 09 2005. 59. World Bank: Poverty Reduction and Economic Management Unit for Europe and Central Asia Region. 2006. Bosnia and Herzegovina: Addressing Fiscal Challenges and Enhancing Growth Prospects, A Public Expenditure and Institutional Revie