PORESKA REVIZIJA (ZAKONI)

Zakon o PDV-uZakon o porezu na dohodakZakon o akcizamaZakon o porezu na dobitZakon o doprinosima

ZAKON O PDV-U

1. ta je predmet oporezivanja PDV-a?Pdv se plaa na:1. promet dobara i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvri na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu;2. uvoz dobara u Bosnu i Hercegovinu

2. ta je promet dobara?Promet dobara je, u smislu ovog zakona, prijenos prava raspolaganja na stvarima licu koje tim dobrima moe raspolagati kao vlasnik.3. ta se smatra prometom dobara izvrenim uz naknadu?Kada dobra koja ine dio njegove poslovne imovine poreski obveznik koristi u privatne svrhe ili u privatne svrhe svojih zaposlenika, odnosno kada dobrima raspolae besplatno ili uz smanjenu naknadu, ili koristi robu u svrhe koje nisu povezane s njegovim poslovnim djelatnostima, te ako se PDV na dobra koja su u pitanju ili njihove sastavne dijelove moe u potpunosti ili djelimino odbiti, takva upotreba ili raspolaganje smatra se prometom dobara izvrenim uz naknadu.4. ta se smatra prometom usluga?Prometom usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvrene u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a koji ne ini promet dobara.Prometom usluga smatra se:1. prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zatitnih znakova, kao i drugih imovinskih prava (u daljnjem tekstu: imovinska prava);2. pruanje usluga uz naknadu na osnovu odluke dravnog organa, organa lokalne samouprave ili na osnovu zakona;3. pruanje usluga koje poreski obveznik bez naknade izvri u vanposlovne svrhe osnivaa, zaposlenih i drugih lica;4. razmjena usluga za druga dobra ili usluge.

5. Ko je poreski obveznik?Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost. Obveznik je lice u ije ime i za iji raun se vri promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara. Obveznik je i lice koje vri promet dobara, odnosno usluga ili uvoz dobara u svoje ime, a za raun drugog lica. Drava i njeni organi, entitetski organi, organi Distrikta i lokalne samouprave, kao i pravna lica osnovana u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz djelokruga organa uprave, ne smatraju se obveznicima u smislu ovog zakona ako obavljaju promet dobara i usluga u okviru djelatnosti i transakcija u koje ulaze kao organi uprave. Navedeni organi smatraju se obveznicima ako obavljaju promet dobara i usluga a takav promet dobara i usluga ili transakcije obavljaju se kao konkurencija firmama u privatnom vlasnitvu.

6. Navedite lica koja podlijeu plaanju PDV-a?Lica koja, u smislu ovog zakona, podlijeu plaanju PDV-a su: 1. obveznici koji vre promet dobrima ili uslugama na koje se obraunava PDV; 2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedite ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini;3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapreivanja poslovanja, ako prualac usluga koji nema sjedite u Bosni i Hercegovini, ne odredi poreskog zastupnika; 4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji slui kao faktura iskae PDV, a koje, u skladu s ovim zakonom, nije duno obraunati i uplatiti PDV; 5. u sluaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dunik utvren u skladu sa carinskim propisima; i 6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine.

7. Kada nastaje poreska obaveza na promet dobara?Poreska obaveza na promet dobara nastaje u momentu: 1. otpreme ili poetka prijevoza dobara primaocu ili treem licu, po nalogu isporuioca, primaoca ili treeg lica o kojem se radi; 2. preuzimanja vlasnitva nad dobrima od strane primaoca u sluaju ugradnje ili montae dobara od strane isporuioca ili, po njegovom nalogu, treeg lica; 3. prijenosa prava raspolaganja na dobrima primaocu, ako se dobra isporuuju bez otpreme, odnosno prijevoza; 4. oitanja stanja primljene vode, elektrine energije, plina ili toplotne energije s ciljem obrauna potronje; 5. uvoza dobara u carinsko podruje Bosne i Hercegovine.

8. Kada nastaje poreska obaveza na promet usluga?Usluga se smatra pruenom u momentu kada je izvreno pojedinano pruanje usluge. Ako se za pruanje usluga izdaju periodine fakture, za promet usluga smatra se da je zavren posljednjeg dana perioda za koji se izdaje faktura. Djelimina usluga smatra se zavrenom u momentu kada je okonano pruanje tog dijela usluge. Djelimina usluga postoji ako je za odreene dijelove ekonomski djeljive usluge posebno ugovorena naknada.9. ta je to poreska osnovica?Poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporuena dobra ili pruene usluge.

10. ta se uraunava u poresku osnovu?U osnovicu se uraunavaju : akciza, carina i druge uvozne dabine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a; svi sporedni trokovi koje obveznik obraunava primaocu dobara i usluga; bilo koji iznosi koji se obraunavaju na povratnu ambalau; bilo koji trokovi prikljuivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obraunavaju od strane isporuioca dobara.

11. Sta se oslobadja od PDV-a prilikom uvoza dobara (Nabrojati najmanje 6 stavki)?1. konani uvoz dobara iji bi svaki daljnji promet od strane poreskog obveznika bio osloboen od PDV-a u BiH;2. konani uvoz dobara koja su osloboena od plaanja carine, osim ako nije drugaije propisano u Zakonu o carinskoj politici Bosne i Hercegovine;3. dobra u tranzitu kroz carinsko podruje BiH;4. dobra koja se, u okviru carinskog postupka, privremeno izvoze i u nepromijenjenom stanju ponovo uvoze, pod uslovom da su takva dobra osloboena od plaanja carine u skladu sa carinskim propisima;5. uvezena dobra koja su osloboena od plaanja carine, a namijenjena za:a) slubene potrebe diplomatskih ili konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine;b) slubene potrebe meunarodnih organizacija, ako je to regulirano meunarodnim ugovorom;c) line potrebe stranih lica diplomatskih i konzularnih predstavnika akreditiranih od strane Bosne i Hercegovine, ukljuujui i lanove njihovih porodica;d) line potrebe stranih lica meunarodnih organizacija, ukljuujui i lanove njihovih porodica, ako je to regulirano meunarodnim ugovorima;6. uvoz ulova s ribarskih brodova u lukama, pod uslovom da je takav ulov nepreraen ili da je bio podvrgnut samo onim postupcima koji su potrebni za ouvanje kvaliteta i da prije takvog uvoza nije izvren nikakav promet;7. usluge povezane s uvozom dobara, pod uslovom da je vrijednost takvih usluga ukljuena u osnovicu;8. zlato i dragocjeni metali, novanice i kovanice koje uvozi Centralna banka Bosne i Hercegovine.

12. ta se oslobadja od PDV-a prilikom izvoza dobara (Nabrojati najmanje 6 stavki?Kod izvoza dobara sljedee se osobaa plaanja pdv-a:1. izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime prodavca;2. pruanje usluga, ukljuujui i prijevoz i druge pomone usluge, koje su direktno povezane sa izvozom ili uvozom dobara;3. dobra koja iz BiH izveze kupac ili drugo lice u ime kupca koji nema sjedite u BiH, osim dobara koja su namijenjena za opremanje bilo kojih prijevoznih sredstava koja se koriste za line potrebe;4. usluge izvrene na dobrima koja su uvezena u BiH i izvezena od strane lica koja su izvrila te usluge licu koje nema stalno sjedite, a ni stalno ili uobiajeno mjesto boravka u BiH;5. usluge isporuke dobara ovlatenim organizacijama u okviru registriranih humanitarnih ili dobrotvornih aktivnosti;6. pruanje usluga koje vre predstavnici i drugi posrednici u ime i za raun drugog, pod uslovom da te usluge ine dio usluga koje su navedene u ovom lanu ili usluge koje se vre van BiH;7. izvoz zlata centralnim bankama.

13. Definisati ulazni porez! Ulazni porez je, u vezi s poreskim obveznikom, iznos PDV-a koji mu je obraunat napromet dobara ili usluga i PDV koji plati ili treba platiti prilikom uvoza dobara, gdje se (u obasluaja) radi o dobrima ili uslugama koje koristi ili treba koristiti u svrhu poslovanja koje vri.

14. Kada poreski obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza?Obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika ili prilikom uvoza dobara, pod uslovom da ta dobra, odnosno usluge koristi za promet dobara i usluga koji podlijee plaanju PDV-a. Obveznik moe ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza za promet dobara i usluga koji izvri u inozemstvu, pod uslovom da bi pravo na odbitak ulaznog poreza postojalo da je takav promet izvren u Bosni i Hercegovini.

15. ta poreski obveznik mora da posjeduje da bi ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza?Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik moe ostvariti samo ako posjeduje:1. fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV 2. dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim se potvruje da je primalac ili uvoznik prilikom uvoza platio PDV koji je na ovaj nain iskazanAko obveznik za kupljena dobra dobije fakturu u kojoj je PDV iskazan od strane licakoje, u skladu sa zakonom, ne moe izdati takvu fakturu, on ne moe ostvariti pravo na odbitak PDV-a koji je iskazan kao ulazni porez, bez obzira to je taj porez platio u dobroj namjeri.

16. Kada je poreski obveznik duan izvriti ispravku odbitka ulaznog poreza?Obveznik koji izvri odbitak ulaznog poreza u skladu s odredbama ovog zakona duan je da isti ispravi ako:1. naknadno utvrdi da je odbitak ulaznog poreza obraunat u veem ili manjem iznosuod iznosa na koji je obveznik imao pravo;2. je nakon obraunavanja poreza dolo do otkazivanja kupovine ili smanjenja cijena.Obveznik, koji je ostvario pravo na odbitak ulaznog poreza pri nabavci opreme i objekata za vrenje svoje poslovne djelatnosti, duan je izvriti ispravku odbitka ulaznog poreza ako prestane ispunjavati uslove za ostvarivanje ovog prava, i to u roku od pet godina od kalendarske godine u kojoj je poela upotreba opreme, a u sluaju nepokretne imovine, deset godina odmomenta poetka upotrebe objekat.

17. Kada poreski obveznik ne moze ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza? Obveznik ne moe ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:1. promet dobara i usluga koje su osloboene od plaanja PDV-a, osim ako ovim zakonom nije drukije propisano;2. promet dobara i usluga izvrenih u inozemstvu, ako za taj promet ne bi imao pravo na odbitak ulaznog poreza da je izvren u Bosni i Hercegovini;3. promet dobara i usluga kupljenih od lica s prebivalitem u Bosni i Hercegovini, a koji nije registriran u skladu s ovim zakonom.

18. Koliki je poreski period za koji se obraunava PDV?Poreski period za koji se obraunava PDV je jedan kalendarski mjesec, obveznik je duan izvriti obraun PDV-a na osnovu ukupnog prometa dobara i usluga iskazanih u fakutrama u tom periodu.

19. Kako se zove obrazac u kome obveznici moraju obraunati svoju poresku obavezu, i do kog datuma se taj obrazac mora predati UIO?Obveznici su duni svoju PDV obavezu obraunatu za odreeni poreski period navesti umjesenoj PDV prijavi, do desetog u mjesecu po isteku poreznog perioda.

20. Na to se odnosi posebna shema u okviru zakona o PDV-u?Posebna shema odnosi se na graevinske radove na izgradnji novih zgrada, kao i radove na renoviranju, proirivanju i odravanju postojeih zgrada, a ija ukupna vrijednost prelaziiznos od 25.000,00 KM.

21. Koje firme se smatraju malim, u smislu zakona o ovog zakona, i kao takve ne podlijeu obraunu PDV-a?Lice iji ukupan promet dobara ili usluga u prethodnoj godini ne prelazi ili nije vjerovatno da e prei iznos 50.000. (lan 57. stav 1.) ovog zakona nije obveznik u smislu odredbi ovog zakona.

22. Objasniti osnovicu za obraun PDV-a kod putnikih agencija!Osnovica jedinstvene usluge koju vri turistika agencija je iznos koji predstavlja razliku izmeu ukupne naknade koju plaa putnik i stvarnih trokova koje putnika agencija plaa za primljena dobra i izvrene usluge od strane drugih obveznika, bez PDV-a.

23. ta predstavlja osnovicu za promet koritene robe, umjetnikh djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta?Osnovica za promet navedenih dobara je razlika izmeu prodajne i nabavne cijene dobara,uz odbitak PDV-a koji je sadran u toj razlici.

24. Objasniti osnovicu za promet dobara na javnoj aukciji!Osnovica za promet dobara iz lana 50. ovog zakona je razlika izmeu cijene koja je postignuta na javnoj aukciji i iznosa koji je aukcionar platio nalogodavcu za izvreni promet dobara,u koji je ukljuen PDV koji je aukcionar platio na proviziju.

25. U kojem roku (na zahtjev poreskog obveznika) se vri povrat razlike ulaznog poreza ? Svaki dospjeli povrat vri se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV.

26. U kojem sluaju se vri povrat PDV-a obveznicima koji nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH?Svaki obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH ima pravo na povrat ulaznog poreza koji mu je obraunat na promet dobara i usluga izvrenih od strane obveznika iz BiH ili koji je obraunat na uvezenu robu u BiH,pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom.

27. Kada se smatra da je obaveza ispostavljanja poreske fakture ispunjena?Obaveza ispostavljanja poreske fakture smatra se ispunjenom kada kupac ili klijent ispostavi potvrdu o plaanju koja sadri iste podatke kao to su oni na fakturi dobavljaa.

28. Ko je duan da se registrira kao PDV obveznik?Svako lice iji oporezivi promet dobrima ili uslugama i promet dobrima osloboenim uz kredit u prethodnoj godini prelazi ili je vjerovatno da e prei prag od 50. 000 KM duno je da se registrira prema ovom zakonu kao poreski obveznik.

29. Kada se vri registracija zasebnih poslovnih subjekata, i da li poreski obveznik moe podnijeti zahtjev za registraciju za PDV za svaki poslovni subjekat odvojeno?Kada obveznik ima vie od jednog poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini, podnosi zahtjev za registraciju kao da se radi o jednom poslovnom subjektu. Porezni obveznik moe podnijeti zahtjev za registraciju za PDV za svaki poslovni subjekat pod uslovom da se knjigovodstvo vodi odvojeno za svaki poslovni subjekat.

30. Kada se odobrava zajednika registracija i koji je uslov za zajedniku registraciju?Kada vie obveznika zajedniki obavlja djelatnosti koje su oporezive prema ovom zakonu, UIO moe, na zahtjev tih obveznika, odobriti zajedniku registraciju.Uslov za zajedniku registraciju je da jedan obveznik u potpunosti posjeduje podrunu firmu ili firme drugog obveznika koje su ukljuene u registraciju.

31. Kada UIO donosi rjeenje o prestanku registracije i ta je u tom sluaju duan poreski obveznik?Ako obveznik prestane obavljati poslove djelatnosti, UIO po slubenoj dunosti donosi rjeenje o prestanku registracije za PDV. Prije donoenja rjeenja o prestanku registracije, obveznik je duan obraunati i platiti PDV na sve nabavke koje je izvrio do dana obavjetenja UIO.UIO donosi rjeenje o prestanku registracije nakon izmirivanja poreskih obaveza.

32. Kad UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a ?UIO odbija zahtjeve za povrat PDV-a u sluaju kada je podnosilac zahtjeva znao ili mogao znati da je isporuilac dobara, odnosno davalac usluga nepravilno izvrio obraun svog PDV-a.

33. Kad se primjenjuje ema za poreske obveznike?Posebna shema za poreske obveznike-dunike moe se primijeniti na odreenog poreskog obveznika -dunika ako je u opasnosti znaajan iznos poreskih prihoda i ako UIO smatra da je koritenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se sprijeilo akumuliranje dugova. Odluka o uvoenju posebne sheme za odreenog poreskog obveznika-dunika objavljuje se u Slubenom glasniku BiH i u najmanje tri najitanije dnevne novine i ne moe se primjenjivati na bilo kog poreskog obveznika -primaoca isporuke prije njenog objavljivanja.

34. Nabrojati bar 7 prekraja kod kaznenih odredbi ?Svaki poreski obveznik koji injenjem ili neinjenjem napravi prekraj podlijee novanoj kazni za prekraj. Poreski obveznik koji:1. obrauna i naplati PDV na prijenos imovine koja ini firmu ili dio firme, u suprotnosti sa stavom 2. lana 7. ovog zakona, bit e novano kanjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od obraunatog iznosa;2. ne obrauna i ne plati PDV na osnovicu u skladu s lanom 20. ovog zakona bit e novano kanjen u iznosu koji odgovaraiznosu od 50% od neobraunatog ili neplaenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;3. ne obrauna i ne plati ili pogreno obrauna i plati PDV u skladu sa stavom 2. lana od 50% od neplaenog ili pogreno obraunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM; 38. i stavom 5. lana 39. ovog zakona bit e novano kanjen u iznosu koji odgovara iznosu4. ne podnese prijavu za PDV ili je ne podnese u propisanom roku, u skladu sa st. 1. do 4. lana 39. ovog zakona, bit e novano kanjen u iznosu od 300 KM, osim u sluajevima kada je prijava negativna;5. pogreno obrauna iznos ulaznog poreza u skladu s Poglavljem X. ovog zakona bit e novano kanjen u iznosu od 50% od nezakonski steene dobiti;6. obrauna PDV, iskae PDV na fakturama i odbije ulazni porez suprotno lanu 44. ovog zakona, bit e novano kanjen u iznosu od 100% od obraunatog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;7. obrauna veu paualnu naknadu od one koja je dozvoljena prema lanu 45. ovog zakona, bit e novano kanjen u iznosu od 100% od premaene naknade;8. ne obrauna i ne plati PDV u skladu s lanom 46. ovog zakona bit e novano kanjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobraunatog ili neplaenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;9. ne obrauna i ne plati PDV u skladu s l. 47. -49. ovog zakona, kao preprodavac koritene robe, umjetnikih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta bit e novano kanjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobraunatog ili neplaenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;10. ne obrauna i ne plati PDV u skladu s l. 50. i 51. ovog zakona, kao aukcionar, bit e novano kanjen u iznosu koji odgovara iznosu od 50% od neobraunatog ili neplaenog iznosa, a minimalno u iznosu od 100 KM;11. ne ispostavi fakturu ili ne sauva primjerak fakture, u skladu s lanom 55. st. 1. i 2. ovog zakona, bit e novano kanjen u iznosu od 300 KM;12. na fakturi ne iskae PDV ili druge podatke iz kojih se iznos PDV moe odbiti saglasno l. 47. i 51. i PDV ne prikae na fakturi ili u izvodima s cijenama jasno ne naznai da PDV nije ukljuen u skladu s lanom 55. ovog zakona bit e novano kanjen u iznosu od 100% iskazanog PDV-a ili iznosa PDV-a koji se moe oduzeti, a u iznosu od 300 KM u ostalim sluajevima;13. ne vodi i ne uva knjige u skladu s lanom 56. ovog zakona, podlijee novanoj kazni u rasponu od 300 KM do 10.000 KM;14. ne obavijesti UIO o poetku, izmjeni ili prestanku obavljanja svoje djelatnosti saglasno l. 57., 60. i 62. ovog zakona, bit e novano kanjen u iznosu od 100% od obaveze o kojoj se nije obavijestilo zbog propusta poreskog obveznika, a minimalno sa 1.000KM.

35. Kad porezni obveznik moe zahtijevati od UIO da izvri reviziju primjljenog rjeenja?Kada obveznik od slubenika primi rjeenje koje:1. utie na bilo koji iznos PDV-a koji mora platiti, direktno ili indirektno, ili2. predstavlja rjeenje kojim mu se namee odreena administrativna kazna; ili3. predstavlja rjeenje o oduzimanju bilo koje stvari koja mu pripada a koja je zadrana, odnosno kojom se produava rok za sainjavanje rjeenja o tom oduzimanju; ili4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadrana ili oduzeta, 4. predstavlja uslov za povrat bilo koje stvari koja je zadrana ili oduzeta,5. utie na registraciju ili ponitenje registracije bilo kojeg lica prema ovom zakonu,

36. Objasniti pojmove kao to su : poslovanje, dokument, poreski obveznik, ulazni porez, izlazni porez, propisi i propisan?U ovom zakonu poslovanje ukljuuje svaki oblik trgovine, profesije ili zanimanja.Dokument predstavlja pismenu formu u kojoj su zabiljeeni podaci bilo kakvog opisa.Poreski obveznik predstavlja lice koje je obavezno da bude registrirano u svrhe placanja PDV-a.Ulazni porez predstavlja iznos PDV-a koji se zaraunava prilikom isporuke dobara ili usluga poreznom obvezniku i on ga placa prilikom uvoza dobara ili usluga. (kupovina dobara u usluga 2700).Izlazni porez, predstavlja PDV koji porezni obveznik obraunava na promet koji vri. (prodaja dobara i usluga 4700).Propisan znai propisan propisima.Propisi znai propisi koje donese UIO prema ovom zakonu.

37. Navesti najvanije datume kada je u pitanju konaan obraun poreza na promet proizvoda i usluga i rokove za plaanje tog poreza!Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga duni su da, najkasnije do 20.02.2006.godine, UIO dostave konaan obraun poreza na promet proizvoda i usluga, za period poslovanjaod 1.1. do 31.12.2005. godine.Porez na promet proizvoda i usluga u vezi s kojim se javlja obaveza obraunavanja do 31.12.2005. godine plaa se u rokovima i na nain propisan za plaanje tog poreza nakonpodnesene prijave.Iznos poreza na promet koji je ukljuen u nenaplaena potraivanja na dan 31.12.2005.godine, a koji nije plaen po podnoenju prijave za period od 1.1. do 31.12.2005. godine, plaa se istovremeno s naplatom potraivanja, i to u roku od pet dana od dana prijema uplate, ali nekasnije od 30.06.2006.godine.

38. Definisati kako Zakon o PDV u tretira popis nenaplaenih faktura!Obveznici poreza na promet proizvoda i usluga duni su sainiti popis svih nenaplaeniha ispostavljenih faktura, te izvrenih avansnih plaanja na dan 31.12.2005. godine, koji ukljuuje obraunati porez za svaki okonani promet dobrima i uslugama, te isti, zajedno s obraunom poreza na promet za period od 1.1. do 31.12.2005.godine, dostaviti UIO.

39. Definisati kako Zakon o PDV u tretira popis robe u maloprodaji!Obveznici poreza na promet, koji vre promet na malo, duni su sainiti popis proizvoda na zalihama na dan 31.12.2005. godine. Obveznici iz stava 1. ovog lana duni su obraunati PDV u skladu s odredbama ovogzakona.Obveznici su duni UIO dostaviti inventurne liste zaliha do 10.1.2006. godine.Svaki obveznik iz stava 2. ovog lana, koji nije obavezan platiti PDV, podnosi svoj PDVraun do 31.01.2006. i plaa obraunati PDV do 28.02.2006.

40. Definisati kako Zakon o PDV u tretira registraciju poreskih obveznika!Lica iz lana 12. ovog zakona postaju obveznici prema odredbama ovog zakona ako su u 2005. godini ostvarili ili procjenjuju da e ostvariti promet koji je vei od iznosa odreenog u lanu 57. stav 1. ili katastarski prihod vei od iznosa propisanog u lanu 44. stav 3. ovog zakona.Lica iz stava 1. ovog lana obavezna su zahtjev za registraciju podnijeti UIO najkasnijedo 30.9.2005. godine, osim poljoprivrednika koje UIO registrira po slubenoj dunosti.UIO licima iz stava 2. ovog lana izdaje rjeenje o registraciji, najkasnije do 30.11.2005., a ostalim licima najkasnije do 31.12.2005. godine.

ZAKON O POREZU NA DOHODAK1. Obveznikom poreza na dohodak smatra se?Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to: 1) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije, 2) nerezident koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije, 3) nerezident koji obavlja nesamostalnu djelatnost na teritoriji Federacije, 4) nerezident koji ostvaruje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti ko ja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema ovom Zakonu.

2. Rezidentom F BiH, u smislu Zakona o porezu na dohodak, smatra se?Rezidentom Federacije, u smislu ovog Zakona, smatra se fiziko lice koje: 1) ima prebivalite na teritoriji Federacije, 2) na teritoriji Federacije neprekidno ili sa prekidima boravi 183 ili vie dana u bilo kojem poreznom periodu, 3) ima prebivalite u Federaciji a na osnovu obavljanja nesamostalne djelatnosti van podruja Federacije ostvaruje prihode iz federalnog budeta i/ili budeta Bosne i Hercegovine.

3. Koja lica ne podlijeu obavezi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak?Obavezi obraunavanja i plaanja poreza na dohodak ne podlijeu sljede a fizika lica koja imaju prebivalite na teritoriji Federacije: 1) efovi stranih diplomatskih misija, 2) osoblje stranih diplomatskih misija i lanovi njihovih doma instava, ukoliko nisu dravljani BiH, 3) efovi stranih konzulata i konzularni funkcioneri ovlateni da obavljaju konzularne funkcije i lanovi njihovih domainstava, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine, 4) funkcioneri i strunjaci programa za tehniku pomo Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine, 5) profesionalni konzuli, pripadnici konzulata i osoblje konzulata, ako su ta lica pripadnici drave koja ih je odaslala, 6) poasni konzuli stranih drava za primanja koja dobijaju od drave koja ih je imenovala za vrenje konzularnih funkcija, ako nisu dravljani Bosne i Hercegovine, 7) fizika lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i meunarodnim organizacijama, ukoliko nisu dravljani Bosne i Hercegovine, i to na dohodak koji ostvare od svoje drave ili meunarodne organizacije na osnovu plae i drugih nadoknada za svoju diplomatsku, konzularnu i druge aktivnosti. (2) Oporezivanju ne podlijeu fizika lica - rezidenti Federacije koja se nalaze u radnom odnosu sa Uredom visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (Office of the High Representative - OHR).

4. Prihodi koje se ne smatraju dohotkom u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak?Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne smatraju dohotkom su: 1) prihodi na osnovu uea u raspodjeli dobiti privrednih drutava (dividende ili udjeli), 2) penzija rezidenta, bilo da je steena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini, 3) pomoi i druga primanja ostvarena na osnovu posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih rtava rata, osim plae, 4) socijalne pomoi, 5) djeiji dodatak i novana sredstava za opremu novoroeneta, 6) nasljedstva i pokloni na koje se porez plaa prema drugim federalnim ili kantonalnim propisima, 7) prihodi od prodaje imovine koja je koritena u line svrhe, 8) nadoknada tete u sluaju elementarnih nepogoda, 9) osiguranje ili druga naknada tete na injene na imovini u iznosu koji je upotrijebljen za zamjenu ili popravku oteene imovine, 10) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim slinim takmienjima, 11) prihodi zaposlenika na osnovu naknada, pomoi i/ili nagrada isplaeni od poslodavca za jedan porezni period najvie do iznosa utvrenog posebnim propisom 12) nagrade za izuzetna dostignua u oblasti obrazovanja, kulture, nauke i dr. koje dodjeljuju dravni organi povodom obiljeavanja znaajnih datuma. 5. Prihodi na koje se ne plaa porez na dohodak?Porez na dohodak ne plaa se na: 1) prihode na osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i sprijeenosti za rad koji su isplaeni na teret vanbudetskog fonda, 2) prihode invalidnih lica koja su zaposlena u privrednom drutvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida, 3) prihode na osnovu naknada za tjelesna oteenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljenu neimovinsku tetu, 4) prihode na osnovu naknada teta zaposlenicima po osnovu posljedica nesree na radu, 5) prihode na osnovu nagrada lanovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehniko-tehnoloke inovacije, 6) naknade osuenim licima za vrijeme odsluenja kazne u odgojno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama, 7) prihode na osnovu stipendija uenika i studenata na redovnom kolovanju, 8) prihode koje ostvare uenici i studenti putem uenikih i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine do iznosa od etiri prosjene mjesene plae zaposlenih u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, 9) nagrade uenicima i studentima osvojene na takmienjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim kolskim i visokokolskim takmienjima, 10) dobici ostvareni ueem u nagradnim igrama koje organiziraju privredna drutva u propagandne svrhe, a koji se iskljuivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko trina vrijednost takvog dobitka nije vea od 1.000,00 KM, 11) prihode na osnovu kamate na tednju u bankama, tedionicama i tedno-kreditnim zadrugama, bankovnim raunima i kamate na dravne obveznice.

6. Osnovica poreza na dohodak rezidenta?Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika izmeu ukupnih oporezivih prihoda steenih u jednom poreznom periodu i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u vezi sa sticanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nuni za sticanje tog prihoda i lini odbitak).

7. Objasnite naelo blagajne?Prema naelu blagajne u obzir se uzimaju samo oni prihodi i rashodi koji su doveli do promjene stanja u blagajni (iznos gotovine, stanje na bankovnom raunu i sl.). Prihodi se smatraju primljenim kada porezni obveznik njima moe raspolagati. Rashodi se smatraju nastalim u asu kada su umanjili prihod obveznika.

8. ta je nesamostalna djelatnost i koji su to oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti?Nesamostalna djelatnost je djelatnost u kojoj uposlenik obavlja djelatnost po uputama poslodavca, a prihod od nesamostalne djelatnosti smatra se bruto plaa koju uposleniku isplauje poslodavac na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa. Oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti smatraju se i dodatni prihodi, tj. prihodi za rad ili usluge obavljene izvan radnog vremena (prekovremeni rad, noni rad, deurstva i sl.), prihodi koje umjesto poslodavca isplati drugo lice sa ili bez dogovora sa poslodavcem (provizije, popusti, nagrade) i svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnou.

9. Koje su to koristi koje su primljene na osnovu nesamostalne djelatnosti, a ulaze u dohodak i predmet su oporezivanja?Koristi koje su primljene na osnovu nesamostalne djelatnosti ulaze u dohodak i to: koritenje vozila i drugih sredstava za linu potrebu; smjetaj, hrana kao i koritenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je nia od trine; odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je nia od trine kamatne stope.

10. ta se smatra prihodom od nesamostalne djelatnosti u sluaju primitka stvari ili usluga uz cijenu koja je nia od trine?Kod sluaja primitka stvari ili usluga uz cijenu koja je nia od trine, poslodavac mora utvrditi razliku izmeu trine cijene i cijene koju je platio uposlenik. Razlika izmeu trine cijne i cijene koju je platio uposlenik se smatra prihodom od nesamostalne djelatnosti.

11. Koji su to prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podlijeu oporezivanju?Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podlijeu oporezivanju su: pomo za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda; pokloni koje poslodavci daju zaposleniku povodom praznika do iznosa od 30% prosjene plae u Federaciji za taj mjesec; otpremnine u sluaju otkaza ugovora o radu.

12. ta se smatra dohotkom od samostalne djelatnosti?Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak koji fiziko lice ostvari samostalnim trajnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim ili dopunskim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka.

Dohoci od samostalne djelatnosti su dohoci od:1.Obrta i djelatnosti srodnih obrtu, tj. trgovake, ugostiteljske, transportne, turistike;2.Poljoprivrede i umarstva, tj. iskoritavanja prirodnih bogatstava zemlje i prodaja ili zamjena nepreraenih proizvoda dobivenih obavljanjem tih djelatnosti.3.Slobodnih zanimanja, tj. advokata, zdravstvenih radnia, novinara, prevoditelja, tumaa i sl.4.Drugih samostalnih djelatnosti

13. Kad je fiziko lice koje ostvari dohodak obavljanjem poljoprivredne i umarske djelatnosti obveznik poreza na dohodak?Fiziko lice koje ostvari dohodak obavljanjem poljoprivredne i umarske djelatnosti obveznik poreza na dohodak, ako je na osnovu ove djelatnosti istovremeno i obveznik PDV-a.

14. Koji su to poslovni rashodi koji se mogu odbiti od poslovnih prihoda pri kreiranju porezne osnovice prema Zakonu o porezu na dohodak?To su:1. Plaeni doprinosi za zaposlenike;2. Trokovi nastali u vezi sa edukacijom, uenjem stranih jezika zaposlenih;3. Plaeni porez za zatitu od prirodnih i drugih nesrea do visine 0,5% neto plae;4. Trokovi putovanja u skaldu sa posebnim propisima;5. Nagrade zaposlenicima isplaene u skladu sa posebnim propisima.

15. Koji su to rashodi koji se priznaju u procentualnom iznosu u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak?To su:1. Oglaavanje, odnosi s javnou i promotivni materijal i to 3% od prihoda ostavrenog u prethodnoj godini;2. Trokovi reprezentacije 1% od ostavrenog prihoda u prethodnoj godini;3. Sponzorstvo 1% u svrhu podrke naunih, zabavnih i sportskih aktivnosti.

16. Koje su to najvie stope amortizacije koje se priznaju kao porezno dopustiv rashod u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak?Najvie stope amortizacije koje s epriznaju kao porezno dopustiv rashod po grupama su: Graevine 10%; Oprema 20%; Viegodinji zasadi 14,3%; Osnovno stado 40%; Nematerijalna stalna sredstva 20%.

17. ta ukljuuje (obuhvata) dohodak od imovine?Dohodak od imovine ukljuuje prihod ostvaren:- iznajmljivanjem nepokretne imovine (zgrade, zemljiste i dr.)- otudjenjem nekretnine- iznajmljivanjem opreme, transportnih sredstava i druge pokretne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne sluze za ovavljanje samostalne djelatnosti

18. Prihodi od ulaganja kapitala koji podlijeu oporezivanju su?Prihodi od ulaganja kapitala koji podlijeu oporezivanju su:- prihodi ostvareni na osnovu kamata od zajmova- prihodi ostvareni od isplacenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja ustedjenog od premija koje su bile predmetom odbitka

19. Koliki je iznos osnovnog linog odbitka, koji se moze odbiti, za izdravano a)prvo, b)drugo, c)trece i svako sljedee dijete?Iznos osnovnog linog odbitka za izdrzavanoa) prvo dijete je 0,5b) drugo dijete je 0,7c) trece i svako sljedece dijete 0,9

20. Na osnovu ega se utvruje akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i kako se plaa?Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrdjuje se u visini godisnjeg iznosa, a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvren za posljednji porezni period, a placa se mjesecno u visini od 1/12 godisnje iznosa akontacije

21. Mjesto plaanja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ostvare nerezidenti Federacije i strani dravljani?Porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti koji ostvare nerezidenti Federacije i strani dravljani plaa se prema mjestu gdje se nalazi sjedite poslodavca, odnosno isplatioca naknade za rad.

22. U kom roku su porezni obveznici koji poinju davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu duni nadlenoj jedinici Porezne uprave prijaviti poetak ostvarivanja dohotka?Porezni obveznici koji poinju davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu duni su nadlenoj jedinici Porezne uprave prijaviti poetak obavljanja djelatnosti davanja u zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka u roku od osam dana od dana poetka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka.

23. Koliki je iznos akontacije poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i zakupnine?Akontacija poreza na dohodak od imovine koji se ostvaruje naplatom najamnine i zakupnine plaa se mjeseno u visini 1/12 od godinjeg iznosa utvrenog za prethodni porezni period na osnovu prijave poreznog obveznika. Kod utvrivanja akontacije poreza ne uzima se u obzir lini odbitak poreznog obveznika.24. U kojim sluajevima Porezna uprava moe poreznom obvezniku ukinuti paualno plaanje poreza na dohodak i naloiti plaanje akontacije poreza na dohodak?Porezna uprava moe poreznom obvezniku ukinuti paualno plaanje poreza na dohodak i naloiti plaanje akontacije poreza na dohodak ukoliko u toku godine, u postupku nadzora ili na osnovu prikupljenih podataka o njegovim ostvarenim prihodima, utvrdi da je ostvario dohodak iznad iznosa koji primjenom propisanih stopa poreza na dohodak premauje utvreni paualni iznos poreza, ili da je ostvario prihode koji podlijeu obavezi plaanja poreza na dodatu vrijednost.

25. Za dobitke od nagradnih igara i igara na sreu ukoliko se oni sastoje od stvari, usluga i/ili prava poreznu osnovicu ini?Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza ini trina vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka.

ZAKON O AKCIZAMA1. Navesti i definisati pojmove koji se koriste u Zakonu o akcizama ?Pojmovi koriteni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:a) pravno lice - svako pravno lice koje je, u skladu s vaeim propisima, registrirano za proizvodnju, uvoz i/ili promet akciznih proizvoda iz lana 4. ovog zakona;b) preduzetnik - svako fiziko lice koje je kod nadlenog organa registrirano za proizvodnju i/ili promet akciznih proizvoda iz lana 4. ovog zakona;c) graanin-proizvoa - fiziko lice koje ima prebivalite u Bosni i Hercegovini, a bavi se proizvodnjom akciznih proizvoda;d) UIO - Upravu za indirektno oporezivanje;e) Upravni odbor - Upravni odbor UIO uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", br. 44/03, 52/04 i 34/07).

2. ta podrazumjevamo pod akciznim proizvodima? Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini kada proizvoa prvi put njima prometuje i/ili uvoz akciznih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu (u daljnjem tekstu: BiH). (2) Akciznim proizvodima, u smislu stava (1) ovog lana, smatraju se: a) naftni derivati; b) duhanske preraevine; c) bezalkoholna pia; d) alkohol, alkoholna pia i vona prirodna rakija; e) pivo i vino; f) kafa 3. Navesti i objasniti pojam poreskog obveznika u Zakonu o akcizama ?Poreski obveznik je pravno lice ili preduzetnik koji akcizne proizvode iz lana 4. stav (2) ta. a), b), c) d) i e) ovog zakona uvozi i/ili proizvodi na teritoriji BiH. (2) Poreski obveznik za proizvode iz lana 4. stav (2) ovog zakona taka f) je uvoznik. (3) Pravno lice ili preduzetnik koji nabavi alkoholna pia, vone prirodne rakije i vina neposredno od graanina - proizvoaa koji nije obveznik akcize smatra se poreskim obveznikom u smislu ovog zakona.4. Objasniti registraciju poreskog obveznika (1) Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i/ili uvozom akciznih proizvoda, kao i pravno lice ili preduzetnik iz lana 12. stava (3) ovog zakona, duni su prije poetka obavljanja djelatnosti iz koje moe proistei poreska obaveza po ovom zakonu da se registriraju kod UIO. (2)Registracija iz stava (1) ovog lana vri se upisom u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, prema propisima koji reguliraju taj upis. (3) Za propisivanje uslova za registraciju i prestanak registracije poreskog obveznika iz stava (1) ovog lana nadlean je Upravni odbor.5.Na koji nain se vri prijava proizvodnih pogona i skladita?(1) Poreski obveznik - proizvoa akciznih proizvoda duan je UIO prijaviti pogon u kojem e vriti proizvodnju akciznih proizvoda.(2) Poreski obveznik iz lana 12. ovog zakona duan je UIO prijaviti skladite u kojem se vri skladitenje akciznih proizvoda i/ili sirovine za proizvodnju akciznih proizvoda.6. Na koji nain se obraunava i plaa akciza?Akciza se obraunava i plaa u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i/ili po proporcionalnoj stopi.7. Navesti iznose akciza koji se plaaju za naftne derivateZa naftne derivate akciza se plaa po litru, i to na:a) dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM;b) petrolej (kerozin) 0,30 KM;c) motorni benzin - bezolovni 0,35 KM;d) motorni benzin 0,40 KM;e) lo-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM. 8. Navesti iznose akciza koji se plaaju za bezalkoholna pia, pivo i vinaZa sljedee akcizne proizvode akciza se plaa po litru, i to:a) bezalkoholna pia 0,10 KM;b) pivo 0,20 KM;c) vino 0,25 KM.9. Navesti iznose akciza koji se plaaju za alkohol i alkoholna pia, te vonu prirodnu rakijuZa alkohol, alkoholna pia i vonu prirodnu rakiju akciza se plaa po litru apsolutnog alkohola, i to:a) alkohol 15,00 KM;b) alkoholna pia 15,00 KM;c) vona prirodna rakija 8,00 KM. 10. Navesti iznose akciza koji se plaaju za kafu Za kafu akciza se plaa prilikom uvoza po kilogramu, i to za:a) sirovu kafu 1,50 KM;b) prenu kafu (u zrnu ili mljevena) 3,00 KM;c) ljuske i opne prene kafe i ostale proizvode od kafe 3,50 KM.

11.Objasniti ime je odreena osnovica akcize (1) Osnovica akcize odreena je: a) koliinom, za akcizne proizvode za koje se akciza plaa po mjernoj jedinici; b) maloprodajnom cijenom i koliinom po mjernoj jedinici za duhanske preraevine. (2) Osnovica akcize u sluaju utvrivanja manjka i rashoda odreena je koliinom manjka koji se ne moe pravdati viom silom, odnosno koliinom rashoda (kalo, rastur, kvar i lom) iznad koliine odreene posebnim aktom Upravnog odbora. (3) Akciza na naftne derivate plaa se po litru derivata na koliinu utvrenu pri temperaturi +15C.Blie odredbe o odreivanju ekvivalenta za preraunavanje iz jedinice mase u volumensku jedinicu utvrdit e Upravni odbor posebnim aktom. (4) Akciza na kafu plaa se za jedan kilogram netoteine kafe. Ako se kafa stavlja u promet u pakovanjima veim ili manjim od jednog kilograma, akciza se plaa proporcionalno koliini u pakovanju. (5) Na promet alkohola, alkoholnih pi}a i vone prirodne rakije akciza se plaa po litru apsolutnog alkohola. Ako se proizvodi iz lana 8. ovog zakona stavljaju u promet u pakovanjima veim ili manjim od jednog litra, akciza se plaa proporcionalno koliini apsolutnog alkohola u pakovanju.

12. Kada nastaje obaveza obraunavanja akcize u prometu akciznih proizvoda?Obaveza obraunavanja akcize na osnovu prometa akciznih proizvoda nastaje u trenutku: a) izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda, ako je isporuka obavljena prije izdavanja rauna; b) uvoza akciznih proizvoda na teritoriju BiH, osim za duhanske preraevine, kao i alkoholna pia, vone prirodne rakije i vina koja podlijeu obavezi obiljeavanja akciznim markicama; c) podnoenja zahtjeva za tampanje akciznih markica za duhanske preraevine; d) preuzimanja akciznih markica za alkoholna pia, vone prirodne rakije i vina; e) utvrivanja manjka, koji se ne moe pravdati viom silom; f) rashodovanja (kalo, rastur, kvar i lom), iznad koliine odreene aktom Upravnog odbora koji e se zasnivati na opim trgovinskim principima; g) koritenja akciznih proizvoda od strane proizvoaa za vlastitu potronju.13. Objasniti razdoblja unutar koji je obveznik duan platiti akcizu(1) Obraunatu akcizu iz lana 22. ovog zakona poreski obveznik duan je uplatiti u rokovima propisanimu st. (2) do (6) ovog lana.(2) U sluajevima iz lana 22. stava (1) taka a) ovog zakona, poreski obveznik duan je platiti akcizu u roku od deset dana po isteku mjeseca u kojem je nastala obaveza obraunavanja akcize.(3) U sluajevima iz lana 22. stav (1) taka b) i kod uvoza akciznih proizvoda iz take d) ovog zakona, poreski obveznik duan je platiti akcizu u roku propisanom za plaanje uvoznih dabina.(4) U sluajevima iz lana 22. stav (1) taka d) ovog zakona, za proizvode koji ne podlijeu plaanju akcize prema stavu (3) ovog lana poreski obveznik duan je akcizu platiti u roku od deset dana po isteku mjeseca u kojem je dolo do izdavanja rauna proizvoaa pri prvoj prodaji ili u trenutku isporuke proizvoda, ako je isporuka obavljena prije izdavanja rauna.(5) Za duhanske preraevine poreski obveznik duan je platiti akcizu u trenutku preuzimanja akciznih markica.(6) U sluajevima iz lana 22. stav (1) ta. e), f) i g) ovog zakona, poreski obveznik duan je platiti akcizu u roku od deset dana po isteku mjeseca u kojem je nastala obaveza obraunavanja akcize. 14. Objasniti deklaraciju proizvoda u okviru utvrivanja poreske obaveze!Proizvoa, odnosno uvoznik duan je na deklaraciji proizvoda i drugom dokumentu koji prati akcizne proizvode oznaiti sirovinski sastav, vrstu, kvalitet i druga svojstva akciznih proizvoda bitna za utvrivanje poreske obaveze.15. Objasniti koji proizvodi moraju biti obiljeeni akciznim markicama, a koji ne!Duhanske preraevine, alkoholna pia, vona prirodna rakija, vina i kafa koja se stavljaju u promet u pakovanjima predvienim za prodaju na malo u BiH moraju biti obiljeene akciznim markicama. Izuzetno ,alkoholna pia, vona prirodna rakija i vina, koja sadre manje od 5% alkohola, ne moraju biti obiljeene akciznim markicama.

16. Objasniti u kojem roku se mora prijaviti obaveza nastala po osnovu akcize! Poreski period obuhvata vrijeme jednog kalendarskog mjeseca. Poreski obveznik proizvoa duan je da obavezu nastalu po osnovu akcize prijavi u poreskom periodu u kojem je obaveza i nastala. Prijavu poreski obveznik podnosi UIO do 10. u mjesecu po isteku poreskog perioda. Izuzetno, poreski obveznik duan je da podnese prijavu akcize, bez obzira da li ima obavezu plaanja akcize u periodu za koji je prijava podnesena.

17. Ko vri kontrolu obraunavanja i plaanja akcize?Kontrolu obraunavanja, prijavljivanja i plaanja akcize vri UIO u skladu s ovim zakonom i drugim zakonima iz oblasti indirektnog oporezivanja.

18. Objasniti privremeno oduzimanje akciznih proizvoda!Akcizni proizvodi zateeni u prometu bez akciznih markica ili nepravilno obiljeeni akciznim markicama, kao i akcizni proizvodi zateeni u prometu bez vjerodostojne dokumentacije o pravnom poslu na osnovu kojeg se stie pravo raspolaganja predmetnim proizvodima bit e privremeno oduzeti do okonanja postupka. od strane ovlatenih slubenih lica UIO i ovlatenih slubenih lica iz drugih organa u okviru svoje nadlenosti.

19. Koji proizvodi su osloboeni od plaanja akcize?Od plaanja akciza osloboeni su sljedei akcizni proizvodi:a) proizvodi koje se izvoze;b) proizvodi koji se isporuuju u bescarinske prodavnice radi prodaje putnicima koji odlaze u inozemstvo;c) proizvodi koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva, a koji su po carinskim propisima osloboeni od plaanja uvoznih dadbina;d) proizvodi koji se isporuuju diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i njihovom osoblju, po principu reciprociteta, a na osnovu akta Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine; e) proizvodi koji se isporuuju licima koja su po osnovu Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i Aneksa uz taj sporazum, te ratificiranih meunarodnih ugovora i konvencija osloboena od plaanja ove vrste poreza; gorivo za avione i brodove u meunarodnom saobraaju;g) na uvoz i/ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih pia, licu registriranom za proizvodnju u skladu s lanom 13. ovog zakona.

20. U kojim uslovima se moe ostvariti pravo na povrat akcize?Fizika i pravna lica koja koriste lo-ulje za zagrijavanje stambenih i poslovnih objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju (staklenici i plastenici) imaju pravo na povrat akcize plaene na lo-ulje. Preduzetnik i pravna lica koja koriste alkohol za proizvodnju lijekova i/ili u medicinske svrhe, kao i etil alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji sredstava za ienje i pranje, kozmetikih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne plaa akciza imaju pravo na povrat uplaenog iznosa akcize. Pravno lice koje je izvezlo akcizne proizvode za koje je prethodno plaena akciza ima pravo na povrat uplaenog iznosa.

21. Kome se podnosi zahtjev za povratom akcize?Zahtjev za povrat uplaene akcize podnosi se UIO. UIO je duan da izvrri povrat uplaene akcize najkasnije u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva.

22. Objasniti koje mjere se preduzimaju kada se se utvrdi da se lo ulje koristi suprotno njegovoj osnovnoj namjeni?Ako se pri kontroli vozila na motorni pogon, plovnih objekata na motorni pogon ili drugih transportnih sredstava na motorni pogon, utvrdi da se lo-ulje koristi kao pogonsko gorivo, akciza e biti obraunata i naplaena od vlasnika predmetnog sredstva u iznosu od 0,30 KM po litru, na koliinu koja odgovara zapremini rezervoara uveanoj za deset puta.

23.Gdje se vri promet lo-ulja?Promet lo-ulja (EL i LS) moe se vriti na benzinskim pumpama, u za to posebno predvienom skladitu izdvojenom od mjesta predvi|enog za snabdijevanje pogonskim gorivom motornih vozila i vozila na motorni pogon, ili iz samostalnih posebnih skladita ili direktnom isporukom potroau.

24. Objasniti u kojem iznosu se plaa putarina na naftne derivate i kada se ona ne plaa?Putarina se plaa u iznosu od 0,15 KM po jednom litru proizvoda za puteve i 0,10 KM za izgradnju autoputeva. Putarina se ne plaa na dizel-gorivo koje se koristi za potrebe rudnika, termoelektrana i eljeznica (za pogon inskih vozila), u koliini koju odobri Upravni odbor na prijedlog vlada entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.

25. Koliki je iznos kazne ako se ne podnese prijava akcize u roku, a koliki ako se utvrdi da se lo-ulje koristi suprotno njegovoj osnovnoj namjeni?Novanom kaznom u iznosu od 300 KM kaznit e se za prekraj pravno lice i preduzetnik ako ne podnesu prijavu akcize u roku iz lana 27. ovog zakona. Novanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM kaznit e se fiziko lice koje koristi lo-ulje kao pogonsko gorivo za pogon motornih vozila, plovnih objekata na motorni pogon ili drugih transportnih sredstava na motorni pogon.

ZAKON O POREZU NA DOBIT

1.U smislu Zakona o porezu na dobit, objasniti ko se smatra rezidentom, a ko nerezidentom?Rezident u smislu ovog Zakona, je pravno lice koje je registrovano (upisano u registar drutava) u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji. Nerezident je pravno lice iji su sjedite ili stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem van teritorije Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno. 2. Ko je porezni obveznik prema Zakonu o porezu na dobit? Porezni obveznik je privredno drutvo i druga pravna lica koje privrednu djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pruanjem usluga na tritu radi ostvarivanja dobiti. Obveznik je rezident Federacije koji ostvari dobit na teritoriji i izvan teritorije Federacije. Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriji Federacije. 3. Navesti obveznike koji ne podlijeu obavezi plaanja poreza na dobit!Obveznici koji ne podlijeu plaanju poreza na dobit su: 1) Centralna banka Bosne i Hercegovine, 2) Tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave, 3) Federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, politike stranke, sindikatI, komore, udruenja, umjetnika udruenja, vatrogasna udruenja, turistike zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, humanitarne organizacije, i druge organizacije po osnovu: prihoda iz budeta ili javnih fondova, sponzorstava ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, lanarina.

4. ta je osnovica za oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit , kako se ista utvruje?Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvruje u poreznom bilansu. Oporeziva dobit se utvruje usklaivanjem dobiti obveznika iskazane u bilansu uspjeha.5. Prema Zakonu o porezu na dobit, kako se priznaju trokovi materijala u bilansu uspjeha, obraun nabavne vrijednosti prodate trgovake robe i kako se vri obraun odstupanja ako se zalihe materijala i trgovake robe evidentiraju po obraunskim cijenama? Trokovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilansu uspjeha primjenom metode prosjene cijene. Obraun nabavne vrijednosti prodate trgovake robe vri se na isti nain.Ako se zalihe materijala i trgovake robe evidentiraju po obraunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obraun odstupanja (razlike) vri se na nain koji svodi trokove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosjene cijene. 6. Kako se trokovi zarada (lina primanja zaposlenih) priznaju u poreznom bilansu, a kako primanja zaposlenih koja potiu iz raspodjele po osnovu praa uea u dobiti?Trokovi zarada, odnosno lina primanja zaposlenih koja nemaju karakter plae priznaju se u iznosu obraunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u slubene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.). Primanja zaposlenih koja potiu iz raspodjele po osnovu prava uea u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu poreznog bilansa7. Kako se u poreznom bilansu priznaju izdaci za reprezentaciju, donacije, izdaci na ime lanarina komorama, a kako rashodi po osnovu sponzorstava? Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na privrednu djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% trokova reprezentacije. Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naune i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom periodu. Izdaci na ime lanarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najvie 0,1% ukupnog prihoda u poreznom periodu osim lanarina ije je plaanje propisano zakonom. Rashodi po osnovu sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom periodu. 8. Kada se potraivanja smatraju sumnjivim i spornim?Ako nisu naplaena u roku 12 mjeseci od datuma dospijea; Ako je obveznik utuio takvo potraivanje ili podnio zahtjev za izvrenje nadlenom sudu;Ako je pokrenut postupak prinudne naplate;Ako su ta potraivanja prijavljena u steajnom postupku nad dunikom, i Ako je postignut sporazum sa dunikom u postupku steaja ili likvidacije. 9. Kako se priznaju ukupno obraunate kamate u poreznom bilansu, i navesti izuzetke?Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se ukupno obraunate kamate, izuzev: Obraunate kamate kod kredita sa obiljejem transferne cijene i kamata koje su obraunate zbog neblagovremeno plaenih poreza, doprinosa i drugih javnih dabina. Na teret rashoda u poreznom bilansu ne priznaju se novane kazne i penali koje je platio obveznik za prekraje, ne priznaju se plaeni porez na dobit, kao i donacije politikim strankama.

10. Kako se u poreznom bilansu priznaju trokovi istraivanja i razvoja, te stipendiranja uenika u redovnom kolovanju?

Na teret rashoda u poreznom bilansu priznaju se svi trokovi koji se odnose na istraivanje i razvoj I trokovi koji se odnose na davanje stipendije uenicima i studentima na redovnom kolovanju.

11. Kako se priznaje amortizacija stalnih sredstava? Odbitak po osnovu amortizacije dozvoljen je samo u vezi sa imovinom koja podlijee amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi. Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznom bilansu do iznosa utvrenog proporcionalnom metodom primjenom najviih godinjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom.

12. Koji prihodi slue za utvrivanje oporezive dobiti?Prihodi za utvrivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i finansijski, vanredni i ostali prihodi obraunati u bilansu uspjeha u skladu sa propisima o raunovodstvu i MRS.

13. Likvidacioni viak koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine se smatra _________________. (dividendom)14. Kolika je stopa poreza na dobit na utvrenu poreznu osnovicu u poreznom bilansu? 10%15. Pojasni porezno osloboenje za izvoz! Obveznik koji je u godini za koju se utvruje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobaa se plaanja poreza na dobit za tu godinu.

16. Pojasni porezno osloboenje investicije! Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina investira u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM na teritoriji Federacije BiH, oslobaa se plaanja poreza na dobit za period od pet godina poevi od prve godine investiranja u kojoj mora biti investirano najmanje etiri miliona KM.Ako obveznik iz stava 1. ovog lana, u periodu od pet godina ne dostigne propisani cenzus za investiranje, gubi pravo na porezno oslobaanje, a neplaeni porez na dobit se utvruje prema odredbama ovog Zakona uvean za zateznu kamatu koja se plaa na neblagovremeno plaene javne prihode.

17. Pojasni porezno osloboenje zapoljavanje ljudi sa invaliditetom! Obveznik koji zapoljava vie od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama due od godinu dana oslobaa se plaanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno vie od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama.

18. Objasni otklanjanje dvostrukog oporezivanja o dobiti ostvarene van teritorije Federacije a u BIH?

Obvezniku - rezidentu umanjuje se obraunati i plaeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je ukljuena u dobit obveznika. Obveznik iz lana 35. ovog Zakona duan je nadlenoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine podnijeti dokaze o visini dobiti i plaenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.

19. ta se deava ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem van teritorije BIH i na njih platio porez na dobit?Ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem van teritorije Bosne i Hercegovine (direktno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit, plaeni porez u inostranstvu uraunat e mu se u plaeni porez najvie do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji.Za priznavanje plaenog poreza u inostranstvu iz stava 1. ovog lana, obveznik je duan nadlenoj Poreznoj upravi dostaviti dokaz o plaenom porezu u inostranstvu.

20. Objasniti porezni tretman gubitka! Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokae gubitak u poreznom bilansu, tada se taj gubitak iskazan u poreznom bilansu moe prenijeti na raun dobiti iz buduih obraunskih perioda, a ne due od pet godina.Gubitak iz stava 1. ovog lana koji nije bilo mogue odbiti u tekuoj nadoknauje se u prvoj slijedeoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma.Porezni gubitak pravnog lica koji je nastao van teritorije Federacije, u Republici Srpskoj ili Brko Distriktu Bosne i Hercegovine kao i u inostranstvu, se ne priznaje.

21. Pojam poreza po odbitku osnovica za obraun poreza po odbitku?Porez po odbitku, u smislu ovog Zakona predstavlja porez koji se obracunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije. Osnovica na koju se obracunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplacuje rezident Federacije nerezidentu po osnovu: dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, naknade za usluge istraivanja trita, poreznog savjetovanja, revizorske usluge, zabavnih i sportskih dogadaja, premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji, telekomunikacijske usluge izmedu Federacije i druge drave, kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriji Federacije.

22. Uslovi za kvalifikovanje privrednih drutava kao grupe privrednih drutava ( u smislu zakona o preza na dobit)?Maticno privredno drutvo i njegove filijale cine grupu privrednih drutava u smislu ovog Zakona, ukoliko medu njima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90% udjela.

23. Uslov pod kojim grupa privrednih drutava moe traiti porezno konsolidovanje?Grupa privrednih drutava ima pravo da trai porezno konsolidovanje pod uvjetom da su sva privredna drutva u grupi rezidenti Federacije.

24. Ko su obveznici a ko isplatilac za obraunati porez na dobit po kosolidovanom bilansu?Za obrac unati porez po konsolidovanom bilansu obveznici su pojedinac ni clanovi grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinac nog poreznog bilansa, a isplatilac obracunatog poreza po konsolidovanom bilansu je maticno privredno drutvo.

25. Koliko dugo se mora primjenjivati odobreno porezno konsolidovanje i ta je posljedica situacije da se jedno privredo drutvo iz grupe opredijeli za pojedinano oporezivanje nakon to je grupi odobreno porezno konsolidovanje?Jednom odobreno porezno konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina. Ukoliko se jedno, vie njih ili sva privredna drutva u grupi naknadno opredijele za pojedinacno oporezivanje, svi clanovi grupe su duni da srazmjerno plate razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili.

26. Kako se definie povezano lice sa obveznikom u smislu zakona o porezu na dobit?Povezanim licem sa obveznikom smatra se ono fizicko lice ili pravno lice u cijim se odnosima sa obveznikom javlja mogucnost kontrole ili znac ajnijeg uticaja na poslovne odluke.

27. Na koji nain obeveznik u poreskom bilansu prikazuje transakcije sa povezanim licima?Obveznik je duan da transakcije iz clana 45. stav 1. ovog Zakona posebno prikae u svom poreznom bilansu. Obveznik je duan da, zajedno sa transakcijama iz c lana 45. stav 1. ovog Zakona u poreznom bilansu posebno prikae vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tritu takvih ili slicnih transakcija da se nije radilo o povezanim licima (princip "van dohvata ruke").

28. Kako se utvruje vrijednost transakcija po principu "van dohvata ruke "?Kod utvrdivanja cijene transakcije po principu "van dohvata ruke" koriste se uporedive cijene na tritu, a kada to nije moguce, metoda kotanja uvecana za uobicajenu zaradu.

29. Kako i kada se podnosi porezna prijava ?Obveznik je duan da pravilno i tacno popunjenu poreznu prijavu sa poreznim bilansom podnese nadlenoj ispostavi poreske uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnoenje godinjeg obrac una rezultata poslovanja Uz poreznu prijavu sa poreznim bilansom obveznik podnosi bilans uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim Zakonom. Porezna prijava sa poreznim bilansom treba da sadri podatke o prihodima obveznika koju je ostvarila njegova stalna filijala u Republici Srpskoj, odnosno Brc ko Distriktu, kao i prihode ostvarene van teritorije Bosne i Hercegovine.

30. ta se deava ako je porez iskazan u poreskoj prijavi vei, a ta ako je manji od iznosa uplaenih mjesenih akontacija?Ako je porez koji je obveznik utvrdio i iskazao u godinjoj poreznoj prijavi veci od iznosa uplacenih mjesecnih akontacija poreza na dobit, obveznik je duan da razliku manje uplacenog poreza uplati najkasnije do zakonom propisanog roka za podnoenje porezne prijave. Ukoliko je iznos uplac enih mjesec nih akontacija vec i od porezne obaveze, vie plac eni porez na zahtjev poreznog obveznika moe se vratiti ili se uracunati u akontacije poreza na dobit u narednom periodu, ukoliko nema neizmirenih obaveza po osnovu drugih poreza.

ZAKON O DOPRINOSIMA

1. NABROJATI DOPRINOSE ZA OBAVEZNA OSIGURANJA

Doprinosi za obavezna osiguranja po ovom Zakonu su:1. Za penzijsko i invalidsko osiguranje-doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje-dodatni doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, za sta osiguranja koji se rauna sa poveanim trajanjem2. Za osnovno zdravstveno osiguranje3. Za osiguranje u sluaju nezaposlenosti

2. KO SU OBVEZNICI DOPRINOSA KOJI SE OBRAUNAVAJU NA ISPLAENA LINA PRIMANJA NA TERET POSLODAVCA?

Obveznici doprinosa koji se obraunavaju na isplaena lina primanja na teret poslodavca: Pravno ili fiziko lice-rezident Federacije koje zapoljava radnike Fiziko lice- rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu djelatnost Fiziko lice koje se bavi poljoprivredom i umarstvom Trgovac pojedinac ija je samostalna djelatnost upisana u registar kod nadlenog organa Pravno ili fiziko lice, isplatilac primanja na osnovu drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada

3. DA LI NAKANADA PLAE ZA VRIJEME ODSUSTVA SA POSLA ZAPOSLENIKA U VRIJEME KORITENJA GODINJEG ODMORA PREDSTAVLJA OSNOVICU ZA OBRAUN DOPRINOSA?

DA, osnovicu doprinosa ini nakanda plate zaposlenika za vrijeme koritenja godinjeg odmora.

4. TA JE OSNOVICA ZA OBRAUN DOPRINOSA ZA OBVEZNIKE KOJI SU NA TERITORIJI FEDERACIJE ZAPOSLENI KOD NEKE HUMANITARNE ORGANIZACIJE?

Osnovica za obraun doprinosa za obveznika koji je na teritoriji Federacije zaposlen kod humanitarne organizacije je njegova plaa, s tim da ta osnovica ne moe biti nia od prosjene plae zaposlenih na teritoriji Federacije.

5. KO UTVRUJE DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, ZA ZDRAVSTVENU ZATITU U INOZEMSTVU?

Poseban doprinos za zdravstveno osiguranje, za zdravstvenu zatiti u inozemstvu odredit e Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva finansije.

6. PRILIKOM SVAKE ISPLATE PLAE I DRUGOG PRIMANJA, TA JE ISPLATILAC DUAN IZDATI I KOME?

Prilikom svake isplate plae i drugog primanja isplatilac, odnosno obveznik plaanja doprinosa, je duan po jedan primjerak obrauna plate koji sadri doprinose, porez na dohodak i iznos koji se isplauje sa tog osnova izdati zaposleniku i nadlenoj jedinici Porezne uprave.

7. DA LI JE MOGUE DA SE OSIGURANIKU PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA, TE OSIGURANJA ZA SLUAJ NEZAPOSLENOSTI UMANJE ILI UKINU U SLUAJU DA OBVEZNIK OBRAUNAVANJA NIJE OBRAUNAO, ODNOSNO UPLATIO ILI DJELIMINO UPLATIO DOSPJELE DOPRINOSE?

Nije mogue, osim u sluaju da je posebnim zakonom drugaije ureeno.

8. U SLUAJU NE PLAANJA DOPRINOSA KOJE E MJERE PODUZETI POREZNA UPRAVA?Za doprinose koji nusu plaeni u propisanom roku plaa se kamata po stopi propisanoj Zakonom o visini stope kamate na javne prihode dnevno za svaki dan zakanjenja. Takoe, Porezna uprava e donijeti rjeenje o prinudnoj naplati.

9. U KOJEM ROKU JE OOPP (Organizacija za obavljanje platnog prometa) OBAVEZNA DA OBAVIJESTI ISPOSTAVU POREZNE UPRAVE UKOLIKO ISTVREMENO S ISPLATOM PLAE ILI PRIMITKA NISU UPLAENI OBVEZNI DOPRINOSI?U roku od 8 dana od dana isplate plae ili primitka.

10. DA LI E SE ODGOVORNA OSOBA U PRAVNOM LICU NOVANO KAZNITI UKOLIKO DOPRINOSI NISU OBRAUNATI U ROKU KOJI PROPISAN ZAKONOM O DOPRINOSIMA?

Da, i to novanim iznosom od 500,00 KM do 2000,00KM.

11. DA LI JE ZAKONOM O DOPRINOSIMA PREDVIENA I NEKA DRUGA SANKCIJA, OSIM NOVANE, U SLUAJU NE POSTUPANJA PO ISTOM?

OOPP e se kazniti novanom kaznom od 2000,00 KM do 5000,00 KM.

12. KOJOM NOVANOM KAZNOM E SE KAZNITI OOPP UKOLIKO U PROPISANOM ROKU NIJE OBAVIJESTILA NADLENU ISPOSTAVU POREZNE UPRAVE O ISPLATI PLAE ILI PRIMITKA PREMA KOJIMA NISU ISTOVREMENO S ISPLATOM NISU PLAENI I DOPRINOSI?

Obveznik plaanja doprinosa kaznit e se za prekraj prema lanku 16. ZOD za prekraj poinjen prvi put, a za prekraj poinjen drugi put, uz novanu kaznu, moe mu se izrei i mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do jedne godine.

30