17
Poremećaji prometa vode u Poremećaji prometa vode u organizmu organizmu Doc. Dr Amra Macić - Džanković Doc. Dr Amra Macić - Džanković

poremećaji prometa vode

  • Upload
    ankapur

  • View
    497

  • Download
    15

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: poremećaji prometa vode

Poremećaji prometa vode u organizmuPoremećaji prometa vode u organizmu

Doc. Dr Amra Macić - DžankovićDoc. Dr Amra Macić - Džanković

Page 2: poremećaji prometa vode

Odjeljci tjelesne tečnostiOdjeljci tjelesne tečnosti

Tjelesne tečnosti su vodene otopine koje mehaničkim pomacima u tijelu (krvotok, limfotok, filtracija) te fiziološkim procesima lučenja i reapsorpcije omogućavaju temeljne biološke komunikacije među tkivima složenog organizma.

Voda zauzima znatan udio u masi tijela. Dva glavna odjeljka: ekstracelularna i intracelularna tečnost; Odjeljak transcelularne tečnosti – tečnost u perikardijalnom,

pleuralnom, peritonealnom, intraokularnom prostoru te cerebrospinalni likvor (sve čine oko 1-2 L tečnosti).

Transcelularnu tečnost čine izlučevine epitelnih ćelija.

Page 3: poremećaji prometa vode

Odjeljci tjelesne tečnostiOdjeljci tjelesne tečnosti Tjelesne tekućine otopine su elektrolita i

neelektrolita u vodi. Normalna, odrasla osoba, tjelesne težine

oko 70 kg, sadrži 42 L vode – 60% tjelesne mase.

Od toga 2/3 se nalazi u ćeliji – intracelularna tečnost (28L).

Ostatak oplakuje ćeliju i naziva se ekstracelularna tečnost -14 L (20%).

Granica između ta 2 prostora – ćelijska membrana (osmotska brana).

Ćelijska memebrana ima 2 svojstva: 1. Potpuna propusnost za vodu, ne za

otopljne čestice, i

2. Na –K pumpa.

Page 4: poremećaji prometa vode

Odjeljak ekstracelularne tečnostiOdjeljak ekstracelularne tečnosti

Dva odjeljka: Intersticijumska tečnost - ¾

odjeljka, i Intravaskularna tečnost ili plazma –

½ ili oko 3L.

Odjeljci međusobno odjeljeni kapilarnom membranom.

U njoj se nalazi gotovo sav tjelesni natrij (oko 98%) sa pratećim anionima (bikarbonati, hloridi);

Na - nositelj osmolalnosti.

Page 5: poremećaji prometa vode

Odjeljak ekstracelularne tečnostiOdjeljak ekstracelularne tečnosti

Intravaskularni prostor: Plazma – tečni dio krvi i

krvne ćelije; Prosječna količina krvi –

8% tjelesne mase ili 5L. Oko 60% čini plazma a

40% eritrociti; Hematokrit (zapremina

eritrocita);

Kretanje tečnosti kroz kapilarnu membranu

Page 6: poremećaji prometa vode

Odjeljak intracelularne tečnostiOdjeljak intracelularne tečnosti

Čini oko 40 % tjelesne mase čovjeka;

Sadrži gotovo sav kalij (90%) s pratećim anionima (fosfati i sulfati);

Na u ćeliji ima malo zahvaljujući aktivnom transportu (Na-K pumpa);

Page 7: poremećaji prometa vode

Raspodjela tjelesnih tečnostiRaspodjela tjelesnih tečnosti

Dva pravila: Osnovno pravilo – manjak ili višak vode nastao u bilo kojem procesu

raspodjeljuje se tako da trećina otpada na ekstracelularnu a 2/3 na intracelularnu tečnost.

Gubitak natrija iz ekstracelularne tečnosti smanjuje njenu osmolalnost i vodu izvan ćelije pomjera unutar ćelije – uspostavlja se ravnoteža.

Ukupan dnevni promet vode u zdravom odraslom organizmu iznosi 2 - 2.5 L, 3.3% tjelesne mase (kod djece i do 10%;

Page 8: poremećaji prometa vode

Raspodjela tjelesnih tečnostiRaspodjela tjelesnih tečnosti Određena je osmotskim silama na ćelijskoj

membrani (osmotska brana). Raspodjela tečnosti kroz kapilarnu

membranu određena je onkotskim i hemodinamskim silama te limfnom drenažom (onkotska brana).

I osmotke i onkotske brane su polupropusne, osmotske za vodu a onkotske za osmolite, vodu a nepropusne za onkotske čestice.

Osmolalna aktivnost – mjeri se koncentracijom osmolita izraženim kao osmolalnost (mOsm/kg otopine) odnosno osmolarnost (mOsm/L otopine);

Onkotska aktivnost – koncentracija onkotski aktivnih čestica – većinom proteina.

Page 9: poremećaji prometa vode

Raspodjela tjelesnih tečnostiRaspodjela tjelesnih tečnosti

Promet, sadržaj i koncentracija osmolita usko su povezane sa prometom i regulacijom sadržaja vode (hidracija, hidriranost);

Poremećaji osmolalnost u etipatogenetskom pogledu mogu biti posljedica: Primarnih poremećaja prometa vode, Primarnih poremećaja osmolita.

Tjelesni sadržaj vode određen je uzimanjem vode (pijenjem) i izlučivanjem vode.

Osmolalnost plazme: 285 – 295 mOsm/L

Page 10: poremećaji prometa vode

Regulacija sadržaja vodeRegulacija sadržaja vode Centar za žeđ smješten je u

hipotalamusu. ADH omogućava

reapsorpciju vode u distalnim bubrežnim kanalićima;

Hipohidracija – pri negativnoj bilanci vode (smanjen unos ili poećan gubitak);

Hiperhidracija – pozitivna bilanca vode (povećan unos – patološka polidipsija, smanjeno izlučivanje –oligurija, anurija)

Page 11: poremećaji prometa vode

Regulacija sadržaja vodeRegulacija sadržaja vode

Hipovolemija ili hipertenzija – hemodinamska regulacija sadržaja vode nadređena je osmotskoj regulaciji;

Promjene osmolita (pozitivan i negativan bilans) uzrokuju anizoosmolalnost i poremećaje hidracije.

Page 12: poremećaji prometa vode

Uzroci i mehanizmi odgovorni za Uzroci i mehanizmi odgovorni za anizoosmolalnostanizoosmolalnost

Uzrok Osnovni mehanizam

Pozitivan i negativan bilans vode Kompenzatorne promjene prometa Na i drugih aniona;

Pozitivan i negativan bilans natrija Kompenzatorne promjene prometa i preraspodjele vode;

Hiperglikemija Glukoza djeluje kao osmolit u ekstracelularnom prostoru; hiperglikemija – hiperosmolarnost plazme;

Drugi uzroci: trovanja unos osmolita

Etilenglikol – hiperosmolarnost;Manitol, unos hiperosmolarnih tekućina, parenteralna prehrana, infuzije glukoze;

Page 13: poremećaji prometa vode

Osmolalni i hidracijski poremećaji u tijeluOsmolalni i hidracijski poremećaji u tijelu

Poremećaj Mehanizam nastanka

Ćelijski edem Hipoosmolalnost van ćelije – ulazak vode u ćeliju; reverzibilno je stanje;

Edem – međućelijski Izoosmolalno povećanje volumena međućelijskog prostora; edem povećava krvni pritisak te usporava difuziju gasova i supstrata;

Hipovolemija Smanjenje volumena krvi;

Hipervolemija Povećanje volumena krvi;

Hiperosmolalnost Povećanje osmolalnost ekstracelularnog prostora >295 mOsm/L; može biti izohidracijsko, hipohidracijsko i hiperhidracijsko;

Hipoosmolalnost Smanjenje osmolalnosti ekstracelularnog prostora < 285 mOsm/L; može biti izohidracijsko, hipohidracijsko i hiperhidracijsko;

Hipohidracija Smanjenje sadržaja vode u organizmu; izoosmolalno, hipoosmolalno i hiperosmolalno;

Hiperhidracija Povećanje sadržaja vode u organizmu; izoosmolalno, hipoosmolalno i hiperosmolalno;

Page 14: poremećaji prometa vode

Osmolalni poremećaji hidracijeOsmolalni poremećaji hidracije

Izoosmolalni poremećaji hidracije: Izoosmolalna hipohidracija – npr. sniženje CVP, sniženje krvnog

pritiska, refleksna tahikardija; Izoosmolalna hiperhidracija - npr. razni oblici ekstracelularnog

edema;

Hiperosmolalni poremećaji hidracije: Hiperosmolalna hipohidracija – primarni manjak vode; hipertermija,

tromboze, smanjenje ICP; Hiperosmolalna hiperhidracija – preko osjećaja žeđi, polidipsija i

zadržavanje vode pomoću ADH-mehanizma;

Hipoosmolalni poremećaji hidracije: Hipoosmolalna hiperhidracija – višak vode, povećanje volumena

ekstracelularnog prostora, povećanje hidrostatskog pritiska; Hiperosmolalna hiperhidracija – manjak Na i pratećih aniona;

Page 15: poremećaji prometa vode

Patogeni učinci poremećaja osmolalnosti i Patogeni učinci poremećaja osmolalnosti i hidracijehidracije

Poremećaj osmolalnosti Simptomi i znaci

Hipoosmolalni edem ćelije Anoreksija, mučnina, povraćanje, mišićni grčevi, epilepsija, letargija, apatija, konfuzija, smanjen senzorij;

Hiperosmolalna dehidracija i smežuranje ćelije

Iritabilnost, grčenje, epilepsija, koma, intrakranijalno krvarenje;Promjene ćelijskog metabolizma (proizvodnja endogenih osmolita, pokretanje kataboličke reakcije);

Page 16: poremećaji prometa vode

Osmotska ravnoteža između intracelularne i Osmotska ravnoteža između intracelularne i ekstracelularne tečnostiekstracelularne tečnosti

Uticaj različitih koncentracija nepermeabilne rastvorene Uticaj različitih koncentracija nepermeabilne rastvorene supstance u ekstracelularnoj tečnosti – supstance u ekstracelularnoj tečnosti – izotonični, hipotonični i izotonični, hipotonični i hipertonični rastvori.hipertonični rastvori.

Page 17: poremećaji prometa vode

? ? ?? ? ?