poremećaji pažnje uz hiperaktivnost

  • Published on
    15-Jan-2016

  • View
    30

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

poremeaji panje uz hiperaktivnost. Pa nja je potrebna da bi se uspjelo u koli. Svaki u enik mo e ponekad imati manjak pa nje (slabu koncentraciju), - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

  • poremeaji panje uz hiperaktivnost

  • Panja je potrebna da bi se uspjelo u koli.

    Svaki uenik moe ponekad imati manjak panje (slabu koncentraciju),

    npr. uslijed obiteljskih problema, neprospavane noi, emocionalnih problema, neprimjerenih odgojnih postupaka, zlostavljanja, kolskog neuspjeha, straha od ispitivanja, umora, dosade itd.

    Manjak panje je dosta est i najei je razlog zbog kojeg djeca normalnih intelektualnih sposobnosti imaju potekoe u uenju

  • Neka djeca koja imaju potekoe koncentracije, imaju i tzv. hiperaktivni poremeaj.

    Za njih je karakteristino da: su krajnje nemirna, imaju tekoa sa sjedenjem, nemirna su pred spavanje, prekomjerno tre i penju se, stalno su u pokretu,imaju i problema u odnosima s vrnjacima jer ne mogu sudjelovati u zajednikim aktivnostima. Ovakve tekoe nazivaju se ADHD sindrom.

    (Attention Deficit/Hyperactivity Disorder) (deficit panje/hiperaktivni poremeaj)

  • Oko 5% djece ima znatne potekoe u koncentraciji panje, koje su esto udruene s hiperaktivnim ponaanjem.

    Problem je oko 4 puta ei kod djeaka nego kod djevojica. Vjeruje se da ove potekoe imaju poetak u ranom djetinjstvu, iako se veina sluajeva ne dijagnosticira do poetka kolovanja.

    Ove potekoe mogu biti i razvojne (tzv. razvojna hiperaktivnost): kod neke djece se u predkolskom uzrastu javlja prolazne tekoe u odravanju panje, pojaana aktivnost i izljevi srdbe. Ta injenica oteava rano dijagnosticiranje ADHD sindroma.

  • Iz knjige Felixa Dietza:Kad bih samo mogao biti paljiv ispovijed hiperaktivnog mladiaPrije dijagnoze: U vrtiu sam pravio puno neprilika. Izvadio bih igrake, 5 minuta se igrao, zatim uzimao drugo. Prijanje igrake naprosto bih ostavio, umjesto da ih spremim U koli sam ustajao i hodao naokolo... Takoer sam stalno neto radio s olovkama i ljuljao se na stolici. Ponekad sam i padao skupa sa stolicom. Poto sam neprestano brbljao sa susjedom, uitelji su me samo jo grdili.

  • Iz knjige Felixa Dietza:Kad bih samo mogao biti paljiv ispovijed hiperaktivnog mladiaNakon dijagnoze: Skoro svi uitelji su bili oduevljeni. Opazili su da nisam samo zloesti i nemirni Felix, koji neprestano ometa nastavu, ve da mogu sada mirno sjediti na stolici. Odjednom sam mogao pratiti to se dogaa na nastavi, sluati to uitelji govore i nisu me neprestano odvraali ni suuenici ni moje vlastite misli. Suuenici su me poeli pozivati na proslave roendana. Stekao sam prave prijatelje s kojima sam se mogao sastajati.

    (prijevod izvatka iz knige s www.elternforfamily.de)

  • Djeca s ADHD-om teko zadravaju panju, impulzivna su i obino pretjerano aktivna.

    Neka su djeca, meutim, nepaljiva i impulzivna, ali nisu hiperaktivna.

    Sva se djeca, s vremena na vrijeme, ponaaju na takav nain, no djeca s ADHD-om ponaaju se tako gotovo uvijek.

    Sljedei popis moe pomoi roditeljima u zakljuivanju ima li dijete simptome ADHD-a.

    Ako dijete ima znaajan broj ovih simptoma i ako ti simptomi traju est mjeseci ili dulje, o svojim zapaanjima trebaju razgovarati s lijenikom.

  • Djeca s ADHD u dobi od 3 do 6 godina:

    Stalno su u pokretu,teko im je mirno sjediti za vrijeme obroka,s igrakama se igraju tek kratko vrijeme, jure od jedne aktivnosti do druge, s tekoom odgovaraju na jednostavne zapovijediigraju se na nain koji se ini bunijim od ostale djece,govore bez prestanka i esto prekidaju druge,teko im je dijeliti, ekati na red, stajati mirno uredu esto uzimaju stvari od drugih bez mnogo obzira za tue osjeaje,redovito se loe vladaju,s tekoom odravaju prijateljstva,odgajateljice u vrtiu opisuju ih kao "teke" ili "problematinog ponaanja.

  • Djeca s ADHD u dobi od 6 do 12 godina:

    esto poduzimaju opasne pothvate ne razmiljajui o posljedicamavrpolje se i mekolje nemirno na stolcu i esto eu u uionicilako odvraaju pozornost i ne dovravaju dunosti ili zadatkes tekoom prate uputeigraju se na otvoreno agresivan naingovore u neprikladno vrijeme i esto nepromiljeno "bubnu" odgovore s tekoom ekaju u redu ili da dou na red u igrama neorganizirana su i esto gube stvari; ine nemarne greke imaju neujednaen kolski uradakdrutveno su nezrela, imaju malo prijatelja i lou reputaciju meu vrnjacimauitelji ih oznauju kao "nemotivirane", "lijene", "sanjalice", ili "problematinog ponaanja"

  • to uzrokuje ADHD?Prema dosadanjim istraivanjima smatra se da:

    Djeca s ADHD-om imaju problema s tvarima koje alju poruke u mozak (neurotransmiterima).

    Nasljee ima odreenu ulogu u nastajanju ADHD-a.

    ADHD moe biti povezan s razvojnim problemima.

  • LijekoviPonekad je potrebno da djeca koja pate od ADHD sindroma uzimaju lijekove. Uzimanje lijekova (koji i u kojoj koliini) potrebno je dogovoriti s lijenikom specijalistom. Ti lijekovi pomau djeci u kontroli ponaanja, ona postaju mirnija, paljivija i manje su agresivna.Lijekovi za djecu s ADHD-om se nikada ne bi smijeli upotrebljavati kao jedini oblik lijeenja!!!

    Uz lijekove se sve vie primjenjuju tehnike mijenjanja ponaanja (bihevioralne tehnike).

  • Efikasne metode za promjenu ponaanja (bihevioralne tehnike) kod djece s ADHD

    TehnikaOpisPrimjerPozitivno potkrjepljenjeDavanje povlastica kada dijete neto dobro uini.Dijete se moe igrati na raunalu kada zavri zadatak.Time outUklanjanje iz situacije koja potie neeljeno ponanaje. Dijete impulzivno tue brata ili sestru i mora 5 minuta sjediti samo u sobi. Oduzimanje privilegijaOduzimanje privilegija zbog neeljenog ili problematinog ponaanja.Dijete gubi privilegij rada na raunalu ili gledanja filma jer nije zavrilo domau zadau.Ekonomija etonaKombiniranje pozitivnog potkrjepljenja i oduzimanja privilegija. Dijete zaradi privilegije zbog izvoenja eljenog ponaanja i gubi privilegije zbog neeljenog ponaanja.Dijete zarauje zvjezdice ili slino jer je izvrilo neki zadatak, a gubi ih kada je, na primjer. ustalo sa stolca. Dijete unovuje zbroj zvjezdica za odgovarajuu nagradu.

  • Deficit panje bez hiperaktivnosti (ADD)

    Djeca koja imaju poremeaj panje bez hiperaktivnosti (ADD = Attention Deficit Disorder Without Hyperactivity), imaju iste simptome kao djeca s ADHD-om, osim to ne pokazuju znakove pretjerane aktivnosti.

    Ona mogu izgledati spora, bojaljiva ili nemotivirana. esto imaju slabiju uspjenost u koli i uitelji i roditelji misle da su lijena. Djeca s ADD-om trebaju isto lijeenje kao i djeca s ADHD-om.

    Razgovarajte s djetetovim lijenikom i psihologom ako mislite da vae dijete ima ADD.

  • U koli

  • kolski uvjeti (disciplinski zahtjevi, dugo sjedenje, potreba za dugotrajnom koncentracijom) esto su teki za dijete s ADHD-om. Stoga je potrebna suradnja roditelja i uitelja kako bi roditelji razumjeli potekoe koje dijete ima u koli i kako bi uitelji mogli razumjeti uzroke ovih potekoa.

    Djeca s ADHD-om se lake snalaze u malim skupinama, pa je dobro koristiti ih kad god je mogue.

    Osim toga, stvari im lako dosade i trebaju stalni poticaj kako bi dovrili zadae. Zbog toga je potrebno to vie uputa.

  • Deficit panje i hiperaktivni poremeaj se, dakle, najee dijagnosticira s poetkom osnovnog kolovanja, jer tada postaje vrlo jasno vidljiv. kola je sasvim novo i vrlo zahtjevno iskustvo za dijete. U koli se potekoe panje oituju tako da dijete ne moe raditi kolski zadatak tako dugo kao druga djeca u razredu. Uenik ne sjedi na mjestu, ee razredom, ometa rad druge djece i grupe, osobito u niim razredima, na poetku kolovanja. Djeca s poremeajem panje esto odaju dojam da ne sluaju, da nisu ukljuena u sadanje zbivanje ("sanjarenje"). Ona rade na impulzivan nain, pa esto previaju, isputaju detalje, pogreno razumiju zadatak ili uputu, ak i kad su dobro motivirana.

  • Mnoga djeca s ADHD-om postiu mnogo vie s privatnim uiteljem ili instruktorom nego u koli. Ako postoje mogunosti, bolje je da individualno s djetetom radi struna osoba nego roditelj. Panja kod djeteta oscilira, pa ono ima dobre dane kad koncentracija traje ak 20 minuta i loe dane kad ne traje due od par minuta. To treba takoer uzeti u obzir i prilagoditi zahtjeve.

    U koli je esto bolje skoncentrirano ujutro i panja mu opada tijekom dana. Stoga treba tee zadatke davati odmah na poetku, te poveati broj i uestalost odmora s daljnjim radom.

  • to roditelji mogu uiniti?

  • Dijete s ADHD-om moe uzrokovati mnogo stresova roditeljima i cijeloj obitelji. Ako se potekoe ne tretiraju na odgovarajui nain, njegovo e ponaanje biti trajno ometajue za obitelj. No postoje neke stvari koje roditelji mogu uiniti kako bi mu pomogli u kontroli ponaanja.

  • Djeca s ADHD-om za razliku od ostale djece reagiraju momentalno. Kada su suoena sa zadacima koji su dosadni i koji im odmah ne donose uitak ili nagradu, imaju osjeaj da trebaju raditi neto drugo. Zato, ako elite dijete motivirati da se due vrijeme zadri na nekom zadatku, osigurajte mu male nagrade i zadovoljstva koja e ga dovoljno dugo zainteresirati za ono to radi. Te nagrade i zadovoljstva mogu biti jednostavne pohvale ili komplimenti ili pak zagrljaj. Ponekad e biti potrebno da s dijetetom dogovorite da e za obavljeni zadatak dobiti neki poseban privilegij ili nagradu.

  • Prema mnogim strunjacima, djeca s ADHD-om nemaju razvijen osjeaj za vrijeme i za budunost. Zbog toga imaju potekoa u planiranju aktivnosti i planiranju budunosti openito. Drite se ustaljenog rasporeda dnevnih aktivnosti. Neka vae dijete, ako je to mogue, uvijek u isto vrijeme ustaje, jede, kupa se, kree u kolu, odlazi na spavanje. Da biste dijete nauili na planiranje, dobro ga je upozoriti koliko vremena ima na raspolaganje za obavljanje neke aktivnosti (npr. 20 min. za pospremanje sobe).

  • Kad god je mogue, izbjegavajte boravak djeteta na mjestima i u situacijama koje ga mogu jako poticati na aktivnost ili ga uznemiriti: mjesta s velikim brojem ljudi, bukom i sl. Djeca s ADHD-om esto privuku pozornost okoline kad uine neto loe. Na taj nain dijete ui to ne smije, ali ne ui to treba napraviti. Zato treba na njega obraati panju onda kada se ponaa primjereno: uputiti mu ljubazne rijei, zagrliti ga, pogledati ga i nasmijeiti se. To e dovesti do stvaranja pozitivnih stavova, razvoja samopouzdanja i nastojanja da se poeljno ponaanje ponovi.

  • Ako dijete reagira agresivno (udaranjem, bacanjem stvari, urlanjem i sl.), dobro je udaljiti ga iz trenutne situacije (time out). Kratak predah nasamo, dok se dijete ne smiri, puno je bolji izbor od kanjavanja. Poeljno je saekati da se smiri i tada razgovarati o problemu. Vano je provjeriti da li je razumjelo posljedice takvog ponaanja. Vano je mirno i dosljedno zahtijevati korektno ispunjavanje zadataka u svakodnevnom ivotu. Bitna pretpostavka za to je vjerovanje da dijete nije loe samo po sebi i da e uspjeti nauiti kontrolirati svoje ponaanje.

  • Ritmike vjebe, vjebe rasporeivanja i spretnosti, igre kod kojih je potrebna strpljivost, runi radovi i konstruiranje kao i diktati s crtanjem i vjebe sluanja omoguavaju jaanje sposobnosti koncentracije kolskog djeteta. Pri tome treba iskljuiti sve utjecaje koji mogu ometati i odvraati od zadatka (buka, umor, strah i dr.). Bitan je tihi rad. Naravno, igra ili zadatak mora biti dovoljno privlaan da bi probudio u potpunosti spremnost djeteta za sudjelovanjem. Ne smije mu se nametati previe pojedinosti istovremeno kako se panja ne bi odvratila od onoga to je bitno. Nune su jednostavne skice, jasni oblici, kratka, jasna objanjenja i upute.

  • Kako pomoi djetetu s poremeajem panje koje ima problema u odnosima s vrnjacima?

  • Impulsivnost i pretjerana aktivnost djece s ADHD-om esto su razlozi zbog kojih se druga djeca odbijaju druiti s djecom koja imaju ADHD. Ako je djete uz to jo i agresivno i neprijateljski raspoloeno, djeca se jo manje ele igrati pa ono postaje neomiljeno meu vrnjacima. Prisjetimo se da djeca s ADHD-om ive za trenutak, odnosno sve to ine rade zato da bi neto dobila i to odmah u tom trenutku. Ona nisu nauila ekati. Budui da mnoga socijalna ponaanja zahtijevaju ekanje da bi od njih imali koristi (npr. suradnja s drugima, dijeljenje igraaka i sl.), prijateljsko ponaanje za ovu djecu nema nikakve vrijednosti.

  • Pomozite djetetu da razvije socijalne vjetine (da dijeli svoje stvari s drugima, razgovara pristojno, da slua druge, da ne izgleda zaposleno dok mu drugi govore i sl.)Promatrajte svoje dijete u igri, a u razgovoru nasamo s njim ukaite mu na ono to ste uoili, to mislite kako bi se inae trebao/la ponaati u igri i razgovoru i sl.Organizirajte druenja djece kod vae kue i pod vaim nadzorom- ohrabrite svoje djete da pozove prijatelje i vrnjake kui na igru. Pokuajte im pomoi u strukturiranju igre (ponudite im nekoliko mogunosti). Ukljuite svoje dijete u slobodne aktivnosti- u kojima e imati kontakata sa svojim vrnjacima i imati mogunost razvijati prijateljstva i uvjebavati svoje socijalne vjetine. Pri tome vodite rauna da je u tim slobodnim aktivnostima vae dijete pod stalnim nadzorom odrasle osobe.

  • Kako se u koli moe smanjiti kolski neuspjeh djece s manjkom panje?

    koliinu, opseg i vrstu gradiva treba prilagoditi mogunostima djece, a ne postavljati pred sve iste zahtjeve

    omoguiti da djeca dobiju podatke preko razliitih osjetila, jer neka djeca bolje ue podatke dobivene preko vida, druga sluha ili dodira, neka ako su podaci vezani uz motoriku itd.

    u razredu ne treba stvarati natjecateljsku atmosferu

    uvesti razliite oblike suradnikog uenja

  • upuivati djecu u dobre navike i metode uenja poticati djecu da ue u manjim djelovima i ee, te tako organizirati i ponavljanja gradiva

    omoguavati djeci s potekoama manje i spontane odmore hvaliti povremeno i kad to dijete doista zaslui

    individualizirati ocjenjivanje uenika

    uloiti svjestan napor da se uoe i djetetove pozitivne osobine (primjeujemo ono to je loe)

  • komentare ograniiti na postupke, a ne osobnost (ne: ti si neodgojen, ve: ne smije ...)

    dati djetetu zaduenja koja e mu omoguiti kretnje

    smjestiti dijete u prvu klupu, po mogunosti uz mirnu djecu

    preferirati usmeno ispitivanje, manji broj pitanja ili produljiti vrijeme rjeavanja zadataka (bolje manji broj pitanja zbog problema u odravanju panje)

    provjeriti je li dijete razumjelo pitanje

    ne inzistirati na pisanju, dati neki drugi zadatak

    ee ispitivati manji broj lekcija

    roditeljima davati informacije na neoptuujui nain

  • I zakljuno Kod sumnje na ADHD potrebno je to ranije poeti s tretmanom. Terapija i pomo okoline dovode kod djece s potekoama u odravanju panje do znatnog smanjenja potekoa. Iako njihove posebnosti najee ostaju tijekom cijelog ivota, puno manje ometaju njihovu uspjenost kada prestanu sa kolovanjem, osobito ako odaberu zanimanja u kojima e njihove potekoe manje ometati ili ak postati prednosti.

    Pomo i podrka koju djeca s ADHD dobivaju od svojih roditelja, uitelja i strunjaka, moe im pomoi da odrastu i postanu uspjene i sretne odrasle osobe.

    (iz teksta Razumijevanje djeteta s ADHD- omUdruge roditelja "Korak po korak" u suradnji s Amerikom pedijatrijskom akademijom)

  • Roditelji i uitelji trebaju uvijek imati na umu (Pospi, M. 1997.):

    djeca se razvijaju

    za razvoj je potrebno vrijeme

    brzina razvoja kod sve djece nije ista

    nasljee igra veliku ulogu u uenju

    okolina ima veliki utjecaj na uenje

    neka djeca nisu sposobna zadrati pozornost dovoljno dugo

    neka djeca ne mogu sjediti dovo...