Poremećaji Čitanja i Pisanja I

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    1/14

     ×Poremećaji čitanja i pisanja I ×

    Definicija i proces čitanja

    Psiholingvistički (kognitivno-psihološki) aspektProces čitanja počinje vizuelnom analizom, tj.ekstrahovanjem vizuelnih

    karakteristika napisanih simbola koji se zatim obrađuju preko fonološkog, irektnog i leksičkog puta. Pri korištenju fonološkog puta karakteristike koje poma!u slova prenose se o sistemavizuelne analize o reprezentacije slova, tj.o grafičkog koa (grafema), a potom apstrakniientiteti slova bivaju prepoznati i označeni. "izuelna analiza mo!e voiti o reprezentacijecijelih riječi i taa govorimo o irektnom putu. Paralelno procesiranje vizuelnih informacija poput u!ine riječi i globalne konfiguracije poma!e u lociranju reprezentacije riječi. #vo stvara proizvoljan ko koji slu!i uvođenju fonološke realizacije riječi u oralnu reprezentaciju. Prikoriš$enju leksičkog puta reprezentacija cijelih riječi se uvoi o morfološke ekompozicije

    tj.razlaganja. #vaj mehanizam porazumijeva ijeljenje riječi na njene osnovne oblike i afikse(morfeme). %aščlanjeni oblici se upu$uju o semantičke reprezentacije za sintaksičkosemantičku interpretaciju.

    Definicija&itanje-moalitet jezika

    'ezička ihotomija

    .Verbalni (govorni) jezički sistem - primarni komunikacioni sistem uključuje slušanje(primanje poruke) i govor (oašiljanje poruke).

    .Vizuelni jezik - sekunarni sistem uključuje čitanje (input) i pisanje (output). "erbalni

    (govorni) i vizuelni jezik se preklapaju i to kroz slušanje i čitanje (receptivni jezik) i govor i pisanja kao ekspresivni jezik.

    &itanje je analitičko-sintetički proces koji uključuje više komponenti*

    • uočavanje slova kao grafičkog znaka,

    •  pretvaranje njegove simbolike u glasovnu prestavu,

    •  pravilan izgovor glasova i njihovo uočavanje u riječi,

    •  povezivanje riječi u rečenici koja se kazuje tempom prironog govora i

    • razumijevanje sar!aja onoga što se čita.

    +ko se ostvare naveene komponente mo!e se savlaati logično, smisleno čitanje.a uspješno čitanje neophona je sposobnost ekoiranja tj.prevođenja pisanog u govorni ko ilingvističko razumijevanje koje porazumijeva razvijenu leksičku-semantičku građu. #rasleosobe sa normalnom vještinom čitanja koriste sve ove puteve u isto vrijeme zavisno o sar!ajau svrhe čitanja. normalnih uslovima čitanje se ovija izna ovih puteva. "e$ina ljui nauči akoristi autmatsko i kontrolisano procesiranje u čitanju. +utomatsko procesiranje porazumijevanaučene asocijacije u ugoročnoj memoriji koje se stvaraju uz konzistentno obučavanje. #vo

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    2/14

    funkcioniše sa rugim simultanim procesima i ne zahtijeva pa!nju. ontrolisano procesiranje postaje potrebno pri čitanju novih riječi ili za razumijevanje teškog teksta.

    Komponente čitanja&itanje je vještina koja obuhvata vije komponente* tehničku i smisaonu.

    /ehnička komponenta se onosi na čitanje slova i riječi bez njihovihsuprasegmenata* ritma, naglaska, meloije. 0obra tehnika čitanja porazumijeva ogovaraju$u brzinu, a njena savlaanost uslovljava i otkrivanje i razumijevanje značenja. 1misaono čitanjeuključuje sve neophone komponente, ali i prisutnu te!nju a se shvati smisao. a osobu koja jetek na početku učenja čitanja, prvu i najve$u prepreku prestavlja savlaavanje tehničke stranetog procesa. Po tim se prije svega porazumijeva sposobnost onoga ko čita a shvati oređenukoličinu znakova za oređeno vrijeme. Proces čitanja ko osoba bez problema sa vizuelnom percepcijom ostvaruje se kroz sljee$ih aktivnosti*

    • vizuelno opa!anje slova,

    • razlikovanje slova,

    •  prepoznavanje slova,

    • ovođenje slova u vezu sa ogovaraju$im znacima,

    • zvučna reproukcija,

    • čitanje riječi,

    • razumijevanje pročitanog povezivanjem zvučne forme riječi sa njenim značenjem.

    omponente razumijevanja pročitanog* -karakteristike čitača (sar!aj prethonogznanja, -motivacija za čitanje i namjera čitanja, -karakteristike materijala koji se čita (strukturateksta), -strategije koje čitač koristi i zahtjevi situacije u kojoj se čita. #ve komponente su u

    međusobnoj interakciji."rsta čitanja*

    1 obzirom na cilj* 2razvojno (kome je glavni cilj učenje čitanja), 2funkcionalno(kome je cilj otkrivanje informacija tj.učenje), 2rekreativno (porazumijeva u!ivanje i zabavu učitanju).

    osnosu na način*

    . Glasno čitanje. čenje čitanja uvijek počinje glasno. #va vrsta čitanja pru!a mogu$nostkontrole i samokontrole tačnosti pročitanog materijala. oristi se na početku učenja čitanja i bazira se na uspostavljanju veze između vizuelne prestave slova (grafeme), auitivne prestaveglasa (foneme) i izgovora (artikuleme). 3zostavljanjem jene o ove tri funkcije uzrokuje teško$e

    u čitanju. 4lasno čitanje ko jeteta poma!e or!avanju pa!nje i zapam$ivanju teksta, a ojek sopstvenog glasa potvrđivanju a je tekst obro pročitan. Pore toga što učenik provjerava sebeok glasno čita, teskt se sna!nije o!ivljava i izoštrava se sluh za govornu riječ. 5eđutim, ovajnačin čitanja zahtijeva napor govornih organa što ovoi o zamaranja i slabo postiče narazmišljanje.

    . Čitanje u sebi. &itanje u sebi sar!i sve elemente kao i glasno čitanje, jeino je osutnaglasnost- oslobođeno je ortoepskih, prozoijskih i rugih jezičkih normativa. Porazumijevaobro savlaanu tehniku čitanja, tj. tačnost i brzinu. 6konomičnije je i ne zamara kao glasno

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    3/14

    čitanje. #bezbjeđuje viši stepen razumijevanja o glasnog čitanja. Njemu je  te!i o perioauvje!bavanja čitanja, a krajnji cilj je a se pisana riječ pročita brzo i a se razumije njenoznačenje. &itanje u sebi je malo br!e o čitanja naglas zbog artikulacije.

    7. Logično čitanje. 8azira se na razumijevanje pročitanog. Polazi o pretpostavke a ijete nemo!e a pročita riječ ili rečenicu, ako ne razumije njihovo značenje. 0akle, ovaj način čitanja

     pretpostavlja razvijenu leksičko semantičku strukturu jezika. aaci za uvje!bavanje logičnogčitanja su* poštovanje znakova  interpunkcije logičko naglašavanje i pauziranje, prilagođavanjeglasa govornoj situaciji, čitanje po ulogama, kao i razvijanje leksičko-semantičke strukture.Preuslov je izra!ajnom čitanju.

    9. !zra"ajno čitanje. 3zra!ajno čitanje je sklano, sna!no, posticajno čitanje sa !eljom a setekst o!ivi. 0olazi o izra!aja na časovima maternjeg jezika gje nastavnik oređeno štivonajprije čita izra!ajno, a potom slijei sar!inska analiza. #lementi izra"nog čitanja su$pavilan i jasan izgovor

    • emotivno naglašavanje,

    •  pauziranje,

    • intonaciono nijansiranje i poešavanje glasa,

    • ritmičko prilagođavanje i tempo čitanja%

    :. &orsko čitanje.  ;orsko čitanje često oslobađa jecu o straha koji poneka prati početnočitanje. 5eđutim, njega ne treba često koristiti jer voi ka nekontrolisanom vikanju.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    4/14

    Definicija etiologija i simptomi *isleksijeDefinicija

    %azvojna isleksija - poreme$aj u učenju koji se primarno manifestuje teško$amau pisanom jeziku, posebno čitanju. %azlikuje se o teško$a u čitanju koji se javljaju zbog loše

    obuke, kao i o stečene aleksijaBisleksija koja nastaje uslje ošte$enja mozga ko osoba koje susavlaale vještinu čitanja. %azvojna isleksija je specifični razvojni poreme$aj u učenju koji se javlja ko jece koja imaju tipične intelektualne i fizičke sposobnosti.

    'čestalostPrema poacima 1# procjenjuje se a o isleksije pati o :-CD jece

    slovenskih naroa. 1+0 prevalencija isleksije se kre$e između 7-CD. /raicionalno sesmatra a je isleksija E češ$a ko ječaka nego ko jevojčica. 5eđutim, noviji poaci naslučajno oabranoj populaciji pokazuju a isleksija pojenako pogađa i ječake i jevojčice.0isleksija se javlja u svim jezicima, takođe poaci učestalosti zavise o priroe jezika i njegovog pisma. 0isleksija je češ$a u jezicima sa slo!enim pismom gje je jean glas prestavljen sa va

    ili više znakova nego u jezicima sa fonetskim pismom.#tiologija i meanizmi nastanka *islekcije

    /ačan uzrok razvojne isleksije još uvijek nije poznat, ali se pretpostavlja a se unjenoj osnovi nalaze biološki faktori.

    . #va hipoteza bazirana na post+morten stuijama kojima je utvrđeno a je ko subjekta bezisleksije lijevi planum temporalne (ogovorna je za procesiranje jezika) fizički ve$i oogovaraju$e oblasti u esnoj hemisferi ok ko subjekta sa isleksijom nema razlike izmeđuveličine ove oblasti ili je pak ona nešto ve$a u esnoj hemisferi. A5%3 (funkcionalna magnetnarezonanca) (jeca i mla,e osobe) obezbjeđuju alju poršku ovoj hipotezi. Pove$anje nivoačitanja koje se uočava sa uzrastom povezano sa supresijom (potiskivanjem) aktivnosti esne

    hemisfere..;ipoteza fonološkog eficita (;A0)- isleksija nastaje zbog *eficita fonološkog procesiranja(teško$a u prepoznavanju govornih riječi koje su formirane o apstraktnih fonema* primjer* riječ pak se formira o glasova (P+1). #soba sa isleksijom ima teško$e ok povezuje ove glasove saslovima koja grae pisanu riječ. 1tuije (;A0) ističu a je najjači preiktor za uspješno čitanjeko jece školskog uzrasta fonološka svjesnost, te a vje!banje fonološke svjesnosti mo!e poboljšati vještine ekoiranja ko jece sa teško$ama u čitanju.

    7.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    5/14

    -erminologijaDisleksija (razvojna) - poreme$aj koji se manifestuje teško$ama u savlaavanju

    čitanja u jetinjstvu. /ermini* teškoće ili smetnje u čitanju, specifična disleksija, razvojnadisleksija, nesposobnost čitanja, urođena sljepoća za riječi, specifični poremećaj školskih

    vještina. 

    .leksija (stečena *isleksija)  - gubitak tj.poreme$aj ve$ stečenih sposobnostičitanja. #bično je izazvana ošte$enjem mozga u jetinjstvu ili u oraslom obu.

    Disortografija - teško$e u savlaavanju pravopisa maternjeg jezika, pra$ena jeisleksijom, a poneka i isgrafijom.

    /imptomi *isleksije/ipični znaci isleksije*

    • izostavljanje, zamjena ili inverzija slova u riječima-konfuzija u čitanju riječi koje susastavljene o ve$eg broja istih slova

    izokretanje (izvrtanje) reosljea slova- nekorektno pročitana riječ biva slična ciljanojriječi (primjer- totra*tortaF man-nam)

    • mijenjanje, oavanje ili izostavljanje riječi ili ijelova riječi.

    • sporo čitanje, uga oklijevanja i pauze tokom čitanja, gubitak GmjestaH u tekstu, proukcija pogrešnih riječi.

    #sobe sa isleksijom se !ale a im se pri čitanju riječi  okre$u  u različitimsmjerovima a ne mogu a uhvate re ili a se riječi i rečenice stapaju.

    /imptomi

    2Problem spelovanja- osobe sa isleksijom česti prave nekonzistentne greške uspelovanju. #ne tipično ispoljavaju teško$e u razlikovanju homofona (their-there)

    2teško$e u shvatanju pročitanog, nemogu$nost povezivanja pojeinih riječi sanjihovim značenjem, teško$e prepričavanja i izvođenja zaključka i teško$e u ogovaranju na pitanja u vezi sa pročitanim tekstom

    2oskuan pisani vokabular, čak i u slučajevima kaa je govorni vokabular obrorazvijen.

    0jeca sa isleksijom pokazuju teško$e u poimanju vremena, ne mogu tačno aoree vremenski slje ogađaja, a se prir!avaju rasporea. %azvojnu isleksiju prate školskineuspjeh, nereovno pohađanje škole i problemi u socijalnom ponašanju.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    6/14

    činjenica kao što su tablica mno!enja, pri učenju sekvenci, koraka ko slo!enijih zaataka(ijeljenje višecifrenih brojeva i ruge matematičke operacije) koje zahtijevaju pam$enjereosljea u kojem se brojevi pojavljuju. 0jeca sa isleksijom imaju lošu memoriju za sekvence,činjenice i informacije koje nisu o!ivljene.

    Nesavla*ana tenika čitanja i *isleksija#sobe sa nesavlaanom tehnikom čitaju sporo, ne prave ogovaraju$e pauze pri

    čitanju, prave nesistematične greške. 1egment govornog toka koji je ve$i o sloga, a manji ogovornog segmenta izvojenog isajnim pauzama označava se terminima* izgovorena riječ,fonetska riječ, akcenatska cijelina i r. %azvajanje* riječ*jeinica jezičkog sar!aja (značenje)o izgovorene riječi-jeinica jezičkog izra!aja (forma). bog automatizovanih artikulacionihnavika u maternjem jeziku, razlike između semantike i izgovorene riječi nisu ostupne svjesnojanalizi. 1vaki izvorni govornik mo!e a primjeti ovu razliku kaa sluša glasno čitanje jetetakoje još nije savlaalo tehniku čitanja ili kaa sluša lošeg čitača. 'ean o najuočljivijhkriterijuma prema kojima mo!e a se utvri nesavlaana tehnika čitanja je poštovanje razmaka

    među riječima na taj način što se isajnim pauzama razvajaju ijelovi jene izgovorene riječi. obro organizovanom spontanom govoru nikaa se ne pravi isajna pauza između ijelovaizgovorene riječi.

    4ovor pri čitanju se uvijek razlikuje o spontanog, međutim savlaanomtehnikom, čitani govor se pribli!ava fluentnom, spontanom govoru. 0jeca koja nisu pripremljenaza školu ili kasne u fiziološkom razvoju koja su povrgnuta neaekvatnoj obuci obično imajunesavlaanu tehniku čitanja. 0isleksična jeca ne napreuju u čitanju u sklau sa svojimintelektualnim sposobnostima, iako su porvgnuta aekvatnoj obuci. #na prave sistematičnegreške pri čitanju (ponavljaju iste greške)* metateze slova, zamijena slova slične konfiguracije (bi p) ne mogu a prate slovni niz.

    -ipovi *isleksije6tiološka pojela (stariji pristup)

    %azvojna isleksija. Proizilazi iz usporenog psihomotornog i govorno-jezičkograzvoja. %azlikuje se više potipova*

    • Disleksija zbog nezrelosti psiomornog sistema uključuje islateralizovanost (ukrštenalateralizovanost).

    • Disfazična *isleksija kao poslje*ica nerazvijenog govora i jezika tj% /012%

    • Disleksija uslje* lezija N/  (minimalna cerebralna isfunkcija).#sustvo viljivihneuroloških ošte$enja (nalaz obično urean). Prevazilazi se po ejstvom logopeskog

    tretmana.• /pecifična (prava) *isleksija - vjerovatno genetski uslovljena. 3zrazite teško$e u učenju

    čitanja uprkos povoljni sociokulturnim okolnostima i aekvatnoj obuci. #sobe imajunormalan 3I, urean vi i sluh, bez viljive cerebralne patologije. /eško se prevazilazilogopeskim tretmanom. &ak i sa napreovanjem u čitanju, ove osobe imaju otpor premačitanju i nastoje a što više informacija usvajaju auitivnim putem.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    7/14

    2siolingvistički pristup*  površinska, fonološka dislekcija i disleksija sadvostrukim deficitom.

    2ovr3inska *isleksija$ 1ubjekti sa površinoskom isleksijom mogu a čitaju poznate (regularne)riječi, ali griješe ko čitanja ortografski nepravilnih riječi. #sobe sa ovim tipom isleksije nemogu a koriste leksički put pri čitanju naglas.

    4onolo3ka *isleksija$ #sobe mogu biti u stanju a čitaju naglas regularne i neregularne riječi,ali imaju teško$e u čitanju ne riječi i povezivanju glasova sa simbolima (slovima) fonološko procesiranje zaataka previđa tačno čitanje i razumijevanje. 1ubjekti sa Aonološkomisgrafijom pokazuju značajno ni!e postignu$e na nivou čitanja ne riječi nego što bi se toočekivalo u onosu na nivo čitanja neregularnih riječi. 0ijagnoza fonološke isleksije se postavlja ko subjekata koji ne mogu a koriste subleksičku proceuru pri čitanju naglas.

    Disleksija sa *vostrukim *eficitom+*vostuka *isleksija. #vaj tip isleksije se povezuje sanesposobnoš$u subjekt a brzo verbalizuje imena simbola kao što su slova i brojevi. aa se osubjekta tra!i a imenuje simbole na fleš kartici što je br!e mogu$e uočavaju se teško$e u brziniimenovanja uru!ene sa fonološkim eficitom što se manifestuje kao vostruka isleksija.

    2oslje*ice *isleksije0oba pisane riječi - značaj vizuelnog jezika  u komunikaciji. Psihosocijalni

    aspekt.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    8/14

    •  prisustvo uru!enih poreme$aja kao što su slaba pa!nja, hiperaktivnost, emocionalni poreme$aj.

    2ostupak evaluacija stručnjaci0a bi se ijagnostifikovala isleksija primjenjuje se ogovaraju$i testovni mjerni

    instrumenti za procjenu  jezičkih i kognitivnih sposobnosti. 6valuacija uključuje testiranjesposobnosti čitanja zajeno sa testiranjem rugih sposobnosti. 8rzo imenovanje, kratkoročnamemorija pri evaluaciji se koristi i ne riječi kako bi se procijenila vje3tina fonolo3kog koiranja.6valuacija uključuje i primjenu testa inteligencije *a bi se utvr*io profil slabosti i sposobnostučenja. a ijagnostifikovanje isleksije značajan faktor prestavlja iskrepanca između 3I inivoa čitanja. Pri postavljanju ijagnoze treba isključiti ruge uzroke teško$a u čitanju kao što suošte$enje via, sluha, kognitivno ošte$enje.

    0ijagnozu isleksije postavlja kvalifikovani stručnjak-logope uz pomo$školskog psihologa.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    9/14

    informacije koje uče. Pretpostavka je a se na taj način stimulišu mnoge oblasti u mozgu čime seobezbjeđuje ugoročno zar!avanje stečenog znanja. širokom primjeni jer se bazira nakorištenju razvijenih sposobnosti osoba sa isleksijom. 8uu$u a osobe sa isleksijom primarnomisle u slikama, fokusiranje ne vizuospacijalne sposobnosti pru!a mogu$nost za ubla!avanje ili prevazila!enje isleksičnih simptoma. /retman isleksije sprovoi logope u saranji sa

    roiteljima i školama. Po potrebi se uključuje peagog i psiholog.

    4aze čitanjate Arith (N@:.) razlikuje slee$e faze pri sticanju sposobnosti čitanja*

    • Logografska faza  - koristi se vizuelna strategija prepoznavanja riječi. asniva se nakoriš$enju metajezičkog znanja, svjesnosti vizuelnih oblika riječi (ijete prolazi porečamca 3 ka!e čamac).

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    10/14

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    11/14

    početnoj fazi učenja čitanja, potrebne su ve$e 3 jače ra!i a bi ih ijete naučilo3 zapazilo, zatim jenostavnija konfiguracija slova , jasnije ovajanje slova o pologe.

    'loga prostorne orjentacije

    1vi premeti pa 3 slova koje jete percipira nalaze se u nekom onosu. 1ve što posmatramo nalazi se u nekom poretku. 3sto tako je 3 sa slovima 3 riječima, ona se uvijek nalazeu nekom onosu na nešto, u onosu na ruga slova 3 riječi, u onosu na pologu na papir nakome su napisana it.

    1posobnost orijentacije u prostoru se kasnije usvaja o sposobnosti opa!anjaoblika 3 veličine, jer ok slovo npr zarzava svoj osnovni oblik, ono se mo!e nalaziti u razlicitimmjestima u prostoru, na različitim stranama zavisno o ugla posmatranja.

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    12/14

    Govor i jezik u funkciji čitanja i pisanja

    'ezik-istorijski razvijen, apstraktan sistem objektivnih znakova koji se koriste zainterpersonalnu komunikaciju. 4ovor-konkretna realizacija tog sistema, tj. govor je jezik u akciji.

    0azvoj fonolo3kog po*sistemaAonološki razvoj porazumijeva proces ientifikovanja i formiranja fonema.

    Počinje proizvojenjem glasova još prvih mjeseci nakon rojenja, iz kojih se postepenoiferenciraju i razvijaju glasovi maternjeg jezika. avršava se sticanjem sposobnosti pravilneupotrebe i stabilizacije fonema u spontanom govoru, što se ogaja oko seme-osme goine!ivota.

    Pove$anje broja i tipova govornih simbola koje ijete proizvoi je jean oosnovnih kriterijuma ko orejivanja tempa i nivoa fonološkog sazrijevanja. 0a bi se utvriloa li je orejeni glas formiran kao govorni glas, tj. fonemiziran ili je jos na nivouneiziferenciranih prejezičkih zvučnih signala, bitno je poznavanje hronologije usvajanjafonema.

     

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    13/14

     

  • 8/18/2019 Poremećaji Čitanja i Pisanja I

    14/14

    'kratko

    %azvoj govornih i jezičkih sposobnosti prethoi čitanju i pisanju. &itanje i pisanje prestavljaju samo mofalitete realizacije jezika.

    0jeca se obučavaju a čitaju i pišu neposreno prije polaska u školu ili tokom prvog razrea. 1avlaavanje čitanja i pisanja zahtjeva razvijene sposobnsti proukcije irazumijevanja jezika, razvijene intelektualne sposobnosti, sposobnosti auitivne i vizuelne percepcije, sposobnost pam$enja i razvijene motoričke sposobnosti.

    1vi ovi faktori uslovljeni su orejenim stepenom zrelosti nervnih struktura kojeomogu$avaju sam proces čitanja i pisanja.