Upload
others
View
6
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
2
OBRASCI POREZNOG BILANSA
OBRAZAC PB-800-A sačinjava:
privredno društvo – rezident FBiH
poslovna jedinica (PJ) pravnog lica iz RS i BD (samo 1 PJ u FBiH)
poslovna jedinica stranog pravnog lica
neprofitni subjekat koji obavlja i neku tržišnu djelatnost
OBRAZAC PB-800-B
ako pravno lice iz RS/BD ili strano pravno lice ima više PJ u FBiH, tada se
PB-800-B sačinjava za sve PJ na teritoriji jednog kantona
izuzetno, samo jedan PB-800-B se sačinjava za sve PJ banaka i dr. fin.
organizacija, društava za osiguranje i PTT operatora iz RS i BD koje se
nalaze na teritoriji FBiH, jer se porez na dobit tih subjekata uplaćuje
Budžetu FBiH
PET OBRAZACA POREZNIH PRIJAVA (od PP-801 do PP-805),
zavisno o kojem se obvezniku radi. Predaju se po Zakonu do 30. marta
(član 49.), dok po Pravilniku do 31. marta (član 101.)
3
- Red. br. 3. i 4. -
Kapitalni dobici i gubici iz bilansa stanja
Kapitalni dobici i kapitalni gubici smatraju se SAMO oni iznosi za koje
je direktno uvećana, odnosno umanjena akumulirana ili tekuća
dobit (u skladu sa MRS/MSFI), mimo Bilansa uspjeha
Dakle, samo oni dobici koji su “zaobišli” Bilans uspjeha i koji su
direktno knjiženi u korist akumulirane ili tekuće dobiti, uvećavaju
oporezivu dobit na red. broju 3. “PB”
Oni gubici koji su direktno knjiženi na teret akumulirane ili tekuće
dobiti, umanjuju oporezivu dobit na red. broju 4. “PB”
Promjene drugih pozicija kapitala po bilo kojim drugim osnovama
NE smatraju se “kapitalnim dobicima” niti ”kapitalnim gubicima” u ovom
smislu i NE unose se u “PB” (kao npr. povećanje ili smanjenje visine
osnovnog kapitala, obaveznih rezervi, slobodnih rezervi,
revalorizacionih rezervi, itd.)
4
- Red. br. 5. -
Zatezne kamate i troškovi postupka
prinudne naplate javnih prihoda
Porezno potpuno NEpriznat rashod
Uključuju se i troškovi nastali u vezi s prinudnom naplatom, kao npr.
troškovi čuvanja zaplijenjene imovine obveznika, naknade, takse i sl.
Uključuje sve troškove nastale usljed kašnjenja u plaćanju JP prema
državnim, entitetskih i kantonalnih propisa
5
- Red. broj 6. -
Sudski troškovi vezano za sporove oko javnih prihoda
Porezno su NEpriznati rashodi
Ako je obvezniku neko nadoknadio sudske troškove, to nije ni imalo uticaja
na “BU”, pa (ipak) NE treba korigovati “PB” !!
NEpriznate su naknade advokatima, stručnjacima, savjetnicima,
konsultantima, vještacima i dr. licima u sud. sporovima oko JP, ali samo
ukoliko ova lica nastupaju kao POJEDINCI, na čije naknade NISU
obračunati doprinosi i porez na dohodak
Priznati su plaćeni računi za sudske sporove ako ih ispostavi npr.
registrirana advokatska kancelarija ili dr. registrirani obrtnik
Priznate su naknade i takse koje je obveznik dužan platiti vezano za
sudske sporove oko JP
Po Zakonu - odnosi se na sve sudske troškove bilo da ih je obveznik
stvarno snosio ili su nadoknađeni (??)
6
- Red. broj 7. -
Novčane kazne (za prekršaje) koje izriču nadležni organi
Porezno su NEpriznati rashodi,
Izuzetak bi bio slučaj da Poslodavac plati kaznu u ime zaposlenika, te
na tako ostvarenu “korist” obračuna pune doprinose i porez na dodohak
– tada je rashod porezno priznat !!!
Odnosi se na sve novčane kazne za prekršaje koje izriče bilo koji
organ vlasti u BiH, bilo da su izrečene pravnom ili fizičkom licu
7
- Red. broj 8. -
Obračunati i plaćeni POREZ NA DOBIT koji je iskazan kao rashod
Porezno je NEpriznat rashod ako je tako evidentiran
Javlja se kada se na teret rashoda iskaže obaveza za naknadno
utvrđeni porez na dobit za neku od ranijih godina:
bilo po nalazu kontrole Porezne uprave FBiH / RS / BD
ili nakon što to utvrdi sam porezni obveznik
Ako dodatni porez na dobit za ranije godine tereti akumuliranu dobit,
NEMA obaveze korekcije na red. br. 8. “PB” (ovo je pravilnije, posebno
ako se radi o značajnom iznosu)
Obračunate zatezne kamate na dodatni porez na dobit evidentiraju se
na R.b. 5. “PB”
PITANJE: Da li su troškovi dodatno razrezane obaveze po osnovu poreza na
dohodak i doprinosa porezno priznata stavka (po Rješenju PU)?
Mišljenje FMF: Troškovi na ime poreza na dohodak i doprinosa, ukoliko su
plaćeni, smatraju se porezno priznatim rashodom prema članu 11. stav 1. Zakona.
8
- Red. broj 9. -
PPO obračunat i plaćen na vlastiti teret
PPO kojeg isplatilac nije obustavio od prihoda NErezidenta, a sa državom
primaoca prihoda postoji “MU”, te ga je izmirio na svoj teret, u
cjelokupnom iznosu je NEpriznat rashod
PPO koji je isplatilac platio na svoj teret, a sa državom primaoca prihoda
NE postoji “MU”, tako plaćeni PPO je porezno priznat rashod
Pravilnik je odstupio od odredbi Zakona, čime je učinio “ustupak”
federalnim isplatiocima koji su u podređenom položaju kada nema “MU”
da ih “zaštiti”
9
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li domaće banke trebaju platiti PPO na kamate na sredstva koja
drže kod ino-banaka i na koja im ino-banke naplaćuju negativnu kamatu, s
obzirom na to da na tržištu imamo negativni EURIBOR?
Mišljenje FMF: Prema članu 38. Zakona, kamate isplaćene NErezidentnim PL
su oporezive sa PPO, izuzev kamata navedenih u stavu 3. ovog člana,
neovisno da li su te kamate posljedica negativnog ili pozitivnog djelovanja
tržišta.
10
- Red. broj 10. -
Izdaci političkim strankama
Porezno su potpuno NEpriznat rashod
NEpriznati su bilo kakvi izdaci političkim strankama, njenim organima
ili članovima:
bilo u vidu sponzorstva (potpora za održavanje manifestacija, sa ili
bez protuusluge u vidu reklamiranja imena ili djelatnosti sponzora
bilo u vidu donacije ili druge vrste izdataka
11
- Red. broj 11. -
Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala
Ni raspodjela dobiti, ni raspodjela iz kapitala nije, niti može biti rashod
Ova pozicija “PB” mogla bi se (eventualno) odnositi samo na tzv.
“skrivene isplate dobiti” - kada vlasnik “izvlači” dobit u formi raznih
(uslovno rečeno) “troškova”, “naknada” ili sl.
Menadžerski bonusi se obično utvrđuju na bazi visine ostvarene dobiti
firme i porezno su priznat rashod uz sljedeće uslove:
ako je menadžer u radnom odnosu – na bonuse su obračunati porez
na dohodak i puni doprinosi (kao i na plaću)
kod menadžerskih ugovora bez zasnivanja radnog odnosa – na
bonuse su obračunati porez na dohodak i “mali” doprinosi
Ni isplata dividende nije rashod
12
- Red. broj 12. -
Rashodi koji se NE mogu povezati sa ostvarivanjem dobiti
ili načelom pažnje dobrog privrednika
Porezno su NEpriznati sljedeći rashodi nastali na teret obveznika:
koji se NE mogu povezati sa prihodima (sadašnjim ili budućim) kroz
sučeljavanje, direktno ili indirektno (pri čemu se ovaj uslov NE zahtijeva
od rashoda za reprezentaciju, donacije i sponzorstva); ili
koji služe za privatne svrhe vlasnika ili zaposlenika, a koji nisu plaće
i druga primanja F.L. iz člana 11. stav 1. Zakona (osim ako su “korist”
na koju su plaćeni puni doprinosi i porez); ili
koji se plaćaju za drugo lice (za bilo koje njihove potrebe)
“Načelo pažnje dobrog privrednika” znači: stvaranje rashoda s
namjerom sticanja budućih prihoda; svjesno NE ugovarati štetne
poslove; ako su rashodi veći od prihoda - porezno se priznaju samo
rashodi u visini realizovanih prihoda
“Damping cijena” je porezno NEpriznata, tj. kada je ta cijena manja
od “cijene koštanja”
13
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li bi rashod iz osnova komisijskog uništenja NEispravne
projektne dokumentacije bio porezno priznat i ako jeste, koja bi dokumentacija
bila prihvatljiva za PU kako bi se rashod porezno priznao?
Mišljenje FMF: Ukoliko su vaši rashodi suprotni rashodima iz člana 9. stav 1.
tačka i) Zakona i člana 19. Pravilnika, tj. ako se ti rashodi mogu povezati sa
ostvarenim prihoda (sadašnjim ili budućim) kroz sučeljavanje, mogu se smatrati
porezno priznatim rashodom.
Po pitanju dokumentovanosti rashoda, prema članu 17. Pravilnika, svaki
pojedinačni slučaj ovisi od raspoložive dokumentacije i njene vjerodostojnosti,
tačnosti i ispravnosti (dodatna napomena: važan je i rezultat cjelokupne
transakcije).
14
- Red. broj 13. -
Zatezne kamate, penali i ugovorne kazne
između povezanih lica
Porezno su NEpriznati rashodi
Pažnja:
Zatezne kamate, penali i ugovorne kazne u odnosima sa
NEpovezanim licima (bilo kojim) su porezno priznati rashod, koji se
NE iskazuju na red. broju 13. “PB”
Navedeni rahodi su u odnosima sa povezanim licima (domaćim ili
stranim) porezno NEpriznat rashod, koji se iskazuju na red. br.13. “PB”
15
- Red. broj 14. -
Rashodi na ime zaliha utvrđeni iznad iznosa
koji bi se obračunao metodom prosječne cijene
Porezno su priznati rashodi nastali na ime evidentiranja zaliha
primjenom metode prosječne nabavne cijene
Ukoliko se zalihe evidentiraju po obračunskim vrijednostima koje
odstupaju od nabavih vrijednosti, razlika koja proizilazi iz odstupanja
predstavlja porezno NEpriznat rashod
16
- Red. broj 15. i 16. -
Rashodi od usklađivanja vrijednosti zaliha
sa njihovom neto ostvarivom vrijednošću
Na red. br. 15. “PB”, oporeziva dobit za 2017. se UVEĆAVA za iznos
umanjenja vrijednosti zaliha koji je knjižen na teret rashoda 2017., a koji se
odnosi na zalihe koje se prenose u 2018.
novi Zakon propisuje odgođeno priznavanje ovih rashoda, na način da
se njihovo priznavanje vezuje za period prodaje, otpisa i/ili
uništenja tih zaliha, pa postoji mogućnost iskazivanja odloženih
poreznih sredstava (MRS 12).
ako je u toku godine izvršeno umanjenje vrijednosti zaliha, koje su u
toj istoj godini prodate, otpisane ili uništene (npr. po popisu za tu
godinu), onda nema ni porezno NEpriznatih rashoda tih zaliha !!!
Na red. br. 16. “PB”, oporeziva dobit za 2017. će se UMANJITI za te
iste iznose, nakon što se te zalihe prodaju, otpišu ili unište
17
- Red. broj 17. -
Manjak zaliha (i druge imovine) koji su porezno NEpriznat rashod
Kalo, rastur, kvar i lom zaliha kao rashod porezno je:
priznat ako je do visine iz Normativa za PDV
priznat ako je do visine iz vlastitog normativa firme (za one stavke zaliha
koje nisu navedene u Normativu za PDV)
NEpriznat iznad Normativa za PDV ili iznad vlatitog normativa
Manjkovi na teret odgovornog lica se i NE iskazuju kao rashod (nego
kao potraživanje od tog lica), a ako se odustane od tog potraživanja,
zaposlenik bi ostvario “korist” (porezni tretman poznat)
Vlastita potrošnja zaliha u vanposlovne svrhe je NEpriznat rashod
Manjak koji je posljedica više sile (poplava, požar, krađa, zemljotres) je
porezno priznat rashod po uslovom da postoje dokazi da se radi o višoj
sili (uviđaj, popis, Zapisnik)
Sve navedeno za zalihe važi (analogno) i za dr. imovinu obveznika
18
-Red. broj 18. i 19. -
Troškovi plaća, naknada i doprinosa
koji su porezno NEpriznati rashodi
Porezno priznati rashodi su:
troškovi plaća, naknada, “koristi” i svih drugih primanja zaposlenih,
pod uslovom da su na iste obračunati pripadajući doprinosi i porez
prema propisima u BiH (FBiH, RS, BD)
svi obavezni doprinosi koji su obračunati prema propisima u BiH
naknade zaposlenima koje su oslobođene poreza prema propisima o
porezu na dohodak (dok takvih još ima …..)
naknade licima koja nisu u radnom odnosu (ugovori o djelu, autorski
ugovori, volonteri...), pod uslovom da su na iste obračunati porez na
dohodak i doprinosi u skladu sa propisima u BiH
Porezno NEpriznati rashodi su troškovi poreza i doprinosa koje strano
pravno lice koje ima P.J. u FBiH plaća u skladu sa propisima svoje
države
19
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li je porezno dopustiv rashod osiguranje od nezgode uposlenika koje
firma plati osiguravajućoj kući?
Mišljenje FMF: Potrebno je razgraničiti ko je korisnik osiguranja.
Ukoliko je korisnik osiguranja uposlenik, premija plaćena osiguravajućoj kući ima
tretman “koristi”, te se smatra prihodom od NEsamostalne djelatnosti (tj. plaća se
porez na dohodak i puni doprinosi, pa se radi o porezno priznatim rashodima).
Ukoliko je korisnik osiguranja Poslodavac, premija osiguranja plaćena za sve
uposlenike je porezno priznat rashod (tj. nema “koristi”).
PITANJE: Da li “koristi” u stvarima i uslugama koje Poslodavac daje
zaposlenicima imaju tretman porezno priznatih rashoda?
Mišljenje FMF: Obzirom da je “korist” prihod od NEsamostalne djelatnosti prema
propisima o porezu na dohodak u FBiH, ukoliko su plaćeni puni doprinosi i porez
na dohodak, troškovi na ime “koristi” smatraju se porezno priznatim rashodom.
PITANJE: Da li isplaćeni bonusi i druge nagrade koje banka isplaćuje svojim
menadžerima za dobre poslovne rezultate imaju tretman porezno priznatih rashoda?
Mišljenje FMF: Bonusi i dr. davanja koje banka daje svojim uposlenicima smatraju se
porez. priznatim rashodima ukoliko su plaćeni puni doprinosi i porez na dohodak.
20
- Red. broj 20. -
Troškovi stipendija koji su porezno NEpriznat rashod
Troškovi stipendija su porezno priznat rashod ukoliko su kumulativno
ispunjeni sljedeći uslovi:
a) daju se učenicima i studentima koji su na redovnom školovanju
(isključivo) u BiH
b) učenici i studenti nisu povezana lica u smislu člana 44. stav 3. Zakona
(rodbinski, vlasnički, itd.)
c) pojedinačni iznos stipendije NE prelazi iznos koji NE podliježe
oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak (75% prosječne neto
plaće po zaposlenom u FBiH, mjesečno)
Troškovi stipendije uključuju plaćanje školarine
PAŽNJA: Još uvijek se porezom na dohodak NE oporezuju ni
stipendije date povezanim licima, ni stipendije za redovna školovanja
izvan BiH (do naprijed navedene NEoporezive visine) !!!
Ukoliko iznos stipendije prelazi neoporezivi iznos, samo se razlika
smatra porezno NEpriznatim rashodom, sa pripadajućim porezom
21
- Red. broj 21. do 24. -
Rashodi na ime reprezentacije, donacija i sponzorstva
Red. broj 21. “PB” - unose se sljedeći porezno NEpriznati rashodi
reprezentacije:
+ 70% od svih rashoda “poslovne” reprezentacije (isključivo kod
ugošćavanja poslovnih partnera)
+ 100% svih rashoda “NEposlovne” reprezentacije (za zaposlenike)
+ svi dati pokloni na ime reprezentacije čija je pojedinačna vrijednost
veća od 20 KM
Red. br. 23. PB - unose se porezno NEpriznati rashodi na ime sponzorstva
koji prelaze iznos od 3% ukupnog prihoda
Red. br. 22. “PB” - unose se sljedeće porezno NEpriznate donacije:
+ donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe koje
prelaze iznos od 3% ukupnog prihoda
+ sve donacije koje su date profitnim PL, kao i FL koja nemaju druga
primanja (treba to dokazati ?)
22
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li su oporezivi novogodišnji pokloni (rokovnici, kalendari, olovke i sl.)
koji imaju otisnut logo banke i koji se daju klijentima?
Mišljenje FMF: Preklamni materijal – kalendar, olovka, privjesak, rokovnik i sl., sa
utisnutim logom banke, NE smatra se reprezentacijom već troškom oglašavanja i
marketinga, te se smatra porezno priznatim rashodom prema članu 8. Zakona.
PITANJE: Molimo pojašnjenje “poklona” koje dajemo klijentima u iznosu preko 20
KM?
Mišljenje FMF: Zakonom i Pravilnikom nije definisan pojam “poklona”, te se pod istim
može smatrati bilo koji oblik davanja robe bez protuusluge, neovisno da li je roba iz
vlastitog asortimana ili je nabavljena, sa istaknutom firmom ili ne.
Ako se “poklon” da poslovnom partneru u vrijednosti većoj od 20 KM, isti se NE
uključuje u ukupan iznos reprezentacije, već se ukupan tako dat “poklon” smatra
porezno NEpriznatim rashodom.
PITANJE: Prilikom davanja donacija, kojim dokumentom se dokazuje da FL nema
druga primanja, odnosno da PL ima status NEprofitne organizacije?
Mišljenje FMF: Volja je obveznika koji će dokument koristiti kao dokaz, s naglaskom
da predstavlja vjerodostojnu ispravu. To može biti npr. IZJAVA PL ili FL ovjerena kod
nadležnih organa.
23
- Red. broj 25. do 29. -
REZERVISANJA (1)
Od 2016. porezno se priznaju samo sljedeća rezervisanja:
za buduće rashode u vezi sa zaštitom životne sredine, samo ako
obveznik ima pravnu obavezu za zaštitu životne sredine. Porezno se
priznaju maksimalno do 30% oporezive dobiti prije umanjenja za ta
rezervisanja, s tim da ni u jednom trenutku NE mogu prelaziti upisani
kapital !!!
za buduće troškove u garantnim rokovima najviše do 4% godišnjeg
prometa bez PDV-a koji se odnosi na proizvode za koje je data
garancija u tom poreznom periodu. Ako ova rezervisanja prelaze taj
iznos, za tu razliku se povećava oporeziva dobit u tom poreznom periodu
Rezervisanja koja se formiraju na ime penala, rabata, popusta NE
smatraju se rezervisanjima za garancije, tj. NE priznaju se
Sva ostala rezervisanja (pa i ako su sasvim u skladu sa MRS) tretiraju
se kao porezno NEpriznat rashod
24
- Red. broj 25. do 29. -
REZERVISANJA (2)
Rezervisanja koja nisu porezno priznata mogu umanjiti poreznu
osnovicu onog perioda kada je nastao događaj za koji je izvršeno
rezervisanje. Time se postiže da se:
porezno priznaju samo stvarni rashodi (a na ime kojih su vršena ranija
NEpriznata rezervisanja), i to u onoj godini u kojoj se ti rashodi zaista
dogode
izbjegne dvostruko oporezivanje rezervisanja
Konačni porezni efekti rezervisanja unose se u “PB”:
na red. br. 25., 27., 28. i 29 “PB” oporeziva dobit se UVEĆAVA za sve
rashode rezervisanja koja se smatraju porezno NEpriznatim
na red. broju 26. “PB” oporeziva dobit se UMANJUJE za prihode od
ukidanja rezervisanja iz ranijih godina, a koja su u tim (ranijim) godinama
bili porezno NEpriznati rashodi
stoga je pozicija na red.br. 53. “PB” nepotrebna, jer, takođe, umanjuje
oporezivu dobit
25
- Red. broj 30. -
Troškovi istraživanja i razvoja
Mogu se odbiti od porezne osnovice u godini u kojoj nastanu
Priznaju se svi rashodi vezani za poslove osnovnog istraživanja,
primijenjenog istraživanja i razvoja, a posebno svi direktni troškovi kao što
su plaće, naknade, cijena materijala i usluga, te odgovarajući troškovi
opreme i objekata
Na red. broju 30. “PB” se iskazuju SAMO (eventualni) troškovi koji NE
zadovoljavaju navedene uslove
Porezno su priznat rashod ako se iskazuju kao rashod u smislu MRS/MSFI
26
- Red. broj 31. do 33. -
Porezno NEpriznati rashodi finansijskih institucija
Finansijskim institucijama priznaju se kao porezno priznati rashodi
problematična (“posebna”) rezervisanja, koja su izvršena u skladu sa
propisima FAB-a i za koja postoji objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti.
Priznati su u neto iznosu
Porezno NEpriznatim rashodima smatraju se latentni gubici, tzv.
“IBNR”, ranije poznati kao “Opća rezervisanja”.
Radi se o rashodima na ime ispravke vrijednosti potraživanja bilansne
aktive gdje nema objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti.
NEpriznati su u neto iznosu
Neto iznos = razlika između ukupno iskazanih rashoda
umanjenih za prihode po istom osnovu
27
- Red. broj 34. i 35. (isto što i 51.) -
Ispravka vrijednosti i otpis potraživanja
Rashodi iz osnova ispravke vrijednosti i/ili otpisa potraživanja (prethodno
bili iskazani kao prihod) porezno su priznat rashod ako je ispunjen bilo
koji od sljedećih uslova:
ako nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća ili
ako su utužena ili
ako je pokrenut izvršni postupak ili
ako su prijavljena u likvidacijskom ili stečaj. postupku nad dužnikom
Pravilnik propisuje dodatni uslov (kojeg nema u Zakonu) koji je
istovremeno eliminatoran uslov koji poništava sve dole navedeno:
obveznik mora posjedovati usaglašeni “IOS” sa svojim dužnikom
Ako obveznik istovremeno ima i dugovanja prema svom dužniku, rashodi
na ime otpisa potraživanja tom dužniku su porezno NEpriznati DO
iznosa obaveze prema tom licu (dužniku)
28
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li je porezno priznat rashod po osnovu ispravke vrijednosti potraživanja
ukoliko se od drugog lica dobije IOS koji nije usaglašen sa knjigovodstvenom
dokumentacijom obveznika?
Mišljenje FMF: Obveznik treba da posjeduje IOS, shodno članu 38. Zakona o
računovodstvu i reviziji FBiH. Pravnim licima koja imaju NEusaglašen IOS sa
knjigovodstvenom dokumentacijom kod otpisa potraživanja ili ispravke vrijednosti
potraživanja, porezno priznat rashod je u visini koja je usaglašena !
PITANJE: Da li je dovoljan IOS na engleskom jeziku za ino-kupce?
Mišljenje FMF: Izvod otvorenih stavki može biti i na engleskom jeziku.
U slučaju potrebe nadležni organi mogu tražiti prevod.
PITANJE: Da li obveznik može otpisati potraživanje koje nije naplaćeno, niti je izvjesna
mogućnost naplate, a da je rashod porezno priznat, s tim da je potraživanje
prijavljeno u stečajnu masu za što posjeduje potvrdu suda u Milanu?
Mišljenje FMF: Mišljenja smo da podneseni zahtjev prema sudu u Milanu (stečajnom
upravniku) i potvrda suda u Milanu da je potraživanje usagalašeno, može se smatrati u
porezne svrhe da je potraživanje usaglašeno, te se isto može tretirati kao porezno
priznat rashod u iznosu koji je prihvaćen od strane suda u Milanu, shodno članu
17. Zakona i člana 38. Pravilnika.
29
- Red. broj 36. -
”Istanjena kapitalizacija”
Rashod na ime kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po
finansijskim ugovorima i instrumentima uzetim od povezanih lica koji
prelazi četverostruki iznos upisanog kapitala poreznog obveznika
smatra se porezno NEpriznatim rashodom
Porezno NEpriznati rashodi po ovom osnovu NE mogu se prenositi iz
jednog poreznog perioda u drugi
Navedeno se ne primjenjuje na banke i osiguravajuća društva
30
- Red. broj 37. do 39. -
AMORTIZACIJA (1)
Rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo za vlastitu
dugotrajnu imovinu u upotrebi, kojom obveznik obavlja djelatnost i koja
ima ograničen vijek trajanja koji je duži od 12 mjeseci
Zadržana mogućnost jednokratnog otpisa imovine čija je nabavna cijena
manja od 1.000 KM, koja se može se u cijelosti odbiti u godini u kojoj je ta
imovina nabavljena
Prestala mogućnost jednokratnog otpisa hardvera i softvera !!
Dozvoljena je ubrzana amortizacija imovine koja služi za sprečavanje
zagađivanja zraka, vode, zemljišta i ublažavanje buke, po stopama
uvećanim i do 50% od propisanih (NE može preći nabavnu vrijednost)
Nema više ubrzane amortizacije za sredstva koja se koriste za
školovanje i obuku kadrova
31
- Red. broj 37. do 39. i 47. -
AMORTIZACIJA (2)
Imovina koja je u cijelosti otpisana, NE može se ponovo procjenjivati i
na nju obračunavati amortizacija i priznati u porezne svrhe, osim u
slučaju naknadnih ulaganja u takvu imovinu
Amortizaciji NE podliježe dugotrajna imovina koja ima neograničen vijek
upotrebe (zemljište, šuma i sl.)
Amortizacija se obračunava na nabavnu vrijednost svakog
pojedinačnog sredstva, proporcionalnom metodom primjenom
maximalnih godišnjih stopa iz člana 19. Zakona
Rashodi od otuđenja, odnosno NEotpisana vrijednost imovine kod
prodaje, uništenja ili rashodovanja smatraju se porezno priznatim
rashodom
Amortizacija “goodwilla” nastalog pri statusnim promjenama smatra se
NEpriznatim rashodom (jer se “goodwill” ne amortizira)
32
- Red. broj 40. i 41. -
Rashodi od umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine
Na red. broju 40. “PB”, oporeziva dobit se UVEĆAVA za rashod po
osnovu procijenjenog umanjenja vrijednosti stalnih sredstava (materijalnih
po MRS 16, a nematerijalnih po MRS 38).
Ovo je privremeno porezno nepriznat rashod (za tu godinu), pa postoji
mogućnost iskazivanja odloženih poreznih sredstava (MRS 12), koja će
se realizovati u onoj godini u kojoj dođe do prodaje, rashodovanja, otuđenja
ili uništenja tih sredstava
Na red. broju 41. “PB”, oporeziva dobit će se naknadno UMANJIVATI za
taj isti iznos, i to u “PB” za onu godinu u kojoj se dotično sredstvo proda,
rashoduje ili bude uništeno usljed više sile
Napomena: Iako Zakon pominju samo ”prodaju” i ”uništenje usljed više
sile” (čl. 19. st.6.), ipak je Pravilnikom (čl. 42. st.3.) propisano da su rashodi
od otuđenja imovine porezno priznat rashod i prilikom rashodovanja
imovine, ukoliko je osigurana adekvatna dokumentacija
33
- Red. broj 42. do 45. -
Razlike troška amortizacija zbog korištenja nižih ili
viših stopa amortizacije u odnosu na zakonske stope
Ako obveznik koristi NIŽE stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav 2.
Zakona, ima PRAVO da smanji poreznu osnovicu za razliku između pune
(više) porezno dozvoljene amortizacije po Zakonu i stvarne (niže) amortizacije
koja je utvrđena u njegovim posl. knjigama
Eventualno iskorišteni prednji “mini poticaj” je privremenog karaktera, jer u
narednim por. periodima korišteno umanjenje povećava por. osnovicu na r.b.
43. “PB” (dakle, automatski moraju postojati i odložene porezne obaveze)
Ako obveznik koristi VIŠE stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav 2.
Zakona, ima OBAVEZU da poveća poreznu osnovicu za razliku između
pune (niže) porezno dozvoljene amortizacije po Zakonu i stvarne (više)
amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama.
U ovom slučaju Pravilnik naglašava da je: “Prenos privremenih razlika
dozvoljen” (tj. primjenjuje se MRS-a 12)
34
- Red. broj 47. -
Amortizacija imovine u najmu
Ako obveznik izvrši poboljšanje unajmljene imovine u svrhu obavljanja
svoje djelatnosti, na vlastiti teret, tako nastala ulaganja mogu se
amortizovati u skladu sa očekivanim vijekom korištenja te imovine
Ako obveznik raskine ugovorni odnos prije ugovorenog vijeka
korištenja, tako nastali rashodi (tj. otpis preostale vrijednosti tih ulaganja)
smatraju se porezno priznatim rashodima
Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se zavisno od toga da
li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili
kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS-om 17 – “Leasing”
Ako bi se takva imovina vodila i amortizovala i kod zakupodavca i kod
zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga ko tu imovinu i
njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17
35
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li se promjena fer vrijednosti finansijske imovine priznate po fer
vrijednosti kroz bilans uspjeha, smatra porezno priznatim troškom?
Mišljenje FMF: Ukoliko se finansijska imovine klasifikuje kao dugotrajna imovina
prema MRS/MSFI, takva razlika na ime umanjenja vrijednosti uvećava poreznu
osnovicu prema članu 19. stav 6. Zakona.
Porezno priznat rashod smatrat će se u poreznom periodu kada je ta imovina
prodata.
PITANJE: Da li je porezno priznata amortizacija imovine koja se iznajmljuje?
Mišljenje FMF: Prema članu 19. Zakona i čl. 41. Pravilnika, vlastita dugotrajna
imovina smatra se da je u upotrebi i ukoliko se daje u zakup s ciljem sticanja
prihoda, te je trošak amortizacije ove imovine porezno priznat rashod.
PITANJE: Da li na porezno priznavanje rashoda po osnovu manjka zaliha robe
ima uticaja (ne)obračunati PDV?
Mišljenje FMF: Porezno priznatim manjkom smatra se isključivo onaj dio
rashoda na koji se NE obračunava PDV.
36
- Red. broj 48. -
Nedokumentirani i drugi rashodi koji nisu
iskazani u skladu sa Zakonom i Pravilnikom
Član 7. stav 5. Zakona:
Porezno priznati rashodi obuhvaćaju sve dokumentirane rashode
……. koje porezni obveznik snosi u svrhu ostvarivanja dobiti, ako su
pravilno iskazani u finansijskim izvještajima
Član 8. Zakona:
Za utvrđivanje porezne osnovice priznaju se svi rashodi, prihodi i
kapitalna dobit/gubitak u iznosima koji su iskazani u poslovnim
knjigama, a koji su u skladu sa računovodstvenim propisima, ukoliko
nije drugačije propisano Zakonom
37
- Red. broj 49. -
Prihodi po osnovu učešća u kapitalu
Prihodi rezidenta FBiH ostvareni iz osnova učešća u kapitalu isključuju
se iz porezne osnovice ukoliko su isplaćeni iz dobiti na koju je obračunat
i plaćen porez na dobit prema Zakonu
Isplatilac dividende/dobiti dužan je uredno popuniti i ovjeriti IZJAVU na
“Obrascu ID-813”, te je dostaviti:
a) nadležnoj Ispostavi PUFBiH, uz godišnju Prijavu poreza na dobit
(“Obrazac PP-801”), i
b) primatelju dividende/dobiti.
Time se izbjegava dvostruko oporezivanje dobiti povezanih subjekata
unutar Federacije BiH
38
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li je moguće umanjiti prihod od dividende ostvarene od učešća
u kapitalu ino-lica?
Mišljenje FMF: NE ! Ino-lice nije porezni obveznik prema članu 3. Zakona.
Samo prihodi ostvareni na osnovu učešća u kapitalu drugog poreznog obveznika
(rezidenta FBiH) NE ulaze u osnovicu za oporezivanje, ukoliko se isplaćuju iz
dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit. U ovom slučaju moguće je
koristiti porezni kredit (red. br. 68. “PB”).
PITANJE: Da li će se (očekivani) prihod koji će nastati po osnovu sudskog spora,
kojeg će društvo dobiti, izuzeti iz porezne osnovice, obzirom da je trošak po
ovom osnovu bio tretiran kao porezno NEpriznata stavka u ranijem periodu?
Mišljenje FMF: Shodno informacijama iz vašeg upita, 2014. g. izvršeno je
rezervisanje koje je bilo tretirano kao porezno NEpriznat rashod. Prema članu 14.
Zakona, društvo će umanjiti poreznu osnovicu za rezervisanje u momentu
kada je ono izvršeno, tj. u poreznom periodu kada je nastao prihod po osnovu
ukidanja rezervisanja.
39
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE – TC (1)
Obveznik koji učestvuje u jednoj ili više transakcija sa povezanim licima dužan je
odrediti svoju oporezivu dobit u skladu sa principom „van dohvata ruke“,
prema kome se uslovi transakcija sa povezanim licima NE razlikuju od uslova koji
bi bili primijenjeni između nezavisnih lica u uporedivim transakcijama provedenim
pod uporedivim okolnostima
Ukoliko uslovi transakcije sa povezanim licem nisu u skladu sa principom “van
dohvata ruke”, obveznik je dužan povećati oporezivu dobit kroz povećanja
prihoda ili smanjenje rashoda
U vezi transfernih cijena (TC), treba istaći sljedeće:
TC su pitanje logike i zdravog razuma
TC nisu egzaktna nauka
TC graniče sa indicijama i procjenom
TC koriste indirektne metode dokazivanja i izračuna dobit
TC koriste ''raspon uporedivih vrijednosti'' (cijena, bruto-marži, neto-marži itd.)
TC imaju za cilj da ponište efekte diktiranih i kontrolisanih cijena koje nastaju u
odnosima između povezanih lica, tj. da koriguju posl. rezultat ako je ''namješten'‘
Analizom TC-a sa povezanim licima obuhvataju se: roba-proizvodi, usluge,
NEmaterijalna imovina, kamate, avansi i ostalo
40
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE (2)
Pojam povezanog lica:
bilo koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje u skladu sa smjernicama,
zahtjevima, prijedlozima ili željama drugog lica ili
ukoliko oba djeluju u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili
željama trećeg lica,
bez obzira da li su te smjernice, zahtjevi, prijedlozi ili želje saopćeni
Povezanim licima smatraju se posebno sljedeća lica:
a) bračni i vanbračni drug, potomci, usvojenici i potomci usvojenika, roditelji,
usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, djedovi i nane i njihovi potomci kao
braća i sestre i roditelji bračnog ili vanbr.druga;
b) pravno lice i svako fizičko lice koje posjeduje neposredno ili posredno 25% ili
više vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u tom pravnom licu;
c) dva ili više pravnih lica ukoliko jedno fizičko lice ili treće lice posjeduje
direktno ili indirektno 25% ili više vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava
u svakom pravnom licu
41
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE (3)
Slijedeće metode transfernih cijena se koriste kako bi se utvrdilo da li
su uslovi transakcije između povezanih lica u skladu sa principom „van
dohvata ruke“:
1. Metoda uporedivih NEkontrolisanih cijena;
2. Metoda cijene koštanja uvećane za uobičajenu zaradu ili
3. Metoda preprodajne cijene
U slučaju da se ne može primijeniti niti jedna od navedenih metoda,
može se koristiti jedna od sljedećih alternativnih metoda:
1. Metoda podjele dobiti;
2. Metoda transakcijske neto-marže ili
3. Bilo koja druga metoda pod uslovom da se nijedna od ranije navedenih
metoda ne može razumno primijeniti za utvrđivanje uslova po principu “van
dohvata ruke” za transakcije između povezanih lica i da ta druga metoda
donosi rezultat koji je u skladu sa principom “van dohvata ruke”
42
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE (4)
Porezni obveznik koji učestvuje u transakcijama sa povezanim licima
dužan je, u trenutku podnošenja svoje porezne prijave, imati
dokumentaciju o T.C. koja sadrži dovoljno informacija i analizu da se
potvrdi da su uslovi njegovih transakcija sa povezanim licima u skladu sa
principom „van dohvata ruke“
Porezni obveznik je, po prijemu zahtjeva Porezne uprave FBiH, dužan
dostaviti dokumentaciju o T.C. u roku 45 dana
Ukoliko ukupni iznos transakcija obveznika sa povezanim licima prelazi
iznos od 500.000 KM u poreznom periodu, obveznik je dužan Poreznoj
upravi, zajedno sa poreznom prijavom, podnijeti i poseban pregled tih
transakcija na “Obrascu TP 902”
43
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE (5)
Porezni obveznik mora imati tzv. “local file”
Ako je obveznik član grupe koja na nivou konsolidacije ima bruto prihode
više od 1,5 milijardi KM, onda postoji obaveza da se ima tzv. “master file”
Izvještaj o TC je dokument čiji je sadržaj propisan u Pravilniku:
a) organizaciona struktura i pregled poslovanja grupe
b) analiza djelatnosti obveznika
c) funkcionalna analiza
d) izbor metode
e) zaključak
Izvještaj može biti skraćen – samo sa stavkama a, d. i e.
(ako je transakcija pozajmica ili kredit; ako postoji samo jednokratna
transakcija s povezanim licem; ako se od matičnog PL primaju usluge iz
čl. 55. Pravilnika o TC; kada se izbjegava dvost. oporezivanje sa
rezidentom FBiH)
44
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE (6)
Na R.br. 57. “PB”, upisuje se iznosi razlika između tržišnih (viših) i
stvarnih (nižih) prihoda u transakcijama s povezanim licima. Razlika
nastaje kada su ostvareni prihodi obveznika “potcijenjeni”
Na R.br. 58. “PB”, upisuje se iznosi razlika između tržišnih (nižih) i
stvarnih (viših) rashoda u transakcijama s povezanim licima. Razlika
nastaje kada su rashodi obveznika “precijenjeni”
R.br. 59. “PB” se popunjava ako smo na R.br. 57. i 58. iskazali T.C. Ovo
polje popunjava onaj obveznik koji je iskazao T.C., a s ciljem da izbjegne
dvostruko oporezivanje unutar FBiH, uz kumulativno ispunjenje 3 uvjeta:
1) oba lica moraju biti rezidenti FBiH, koji su u svojoj osnovici iskazali T.C. po istoj
transakciji
2) nijedan od obveznika NE smije koristiti poticaje po osnovu investicija iz člana
36. Zakona ili novog zapošljavanja radnika iz člana 37. Zakona
3) nijedan od obveznika za posmatranu godinu NE smije iskazati porezni
gubitak iz člana 25. Zakona
45
- Red. broj 57. do 59. -
TRANSFERNE CIJENE (7)
“OBRAZAC TP-900”:
podnosi se radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja
podnosi ga obveznik koji želi neutralizirati efekat T.C. - ako su
kumulativno ispunjena sva tri uvjeta (navedena u prethodnom slajdu)
iz koncepcije obrasca slijedi da je potrebno popuniti više primjeraka
ako poništavamo efekte T.C. s više povezanih por. obveznika (iz FBiH)
“OBRAZAC TP-902”:
Naziv: “Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama”
prilaže se uz prijavu poreza na dobit samo onda kada je ukupna
vrijednost transakcija sa povezanim licima viša od 500.000 KM
TP-902 sadrži podatke o: djelatnostima obveznika, informacije o
profitabilnosti i kontrolisane transakcije iz obje perspektive – i prihoda i
rashoda
46
Red. broj 63. - POREZNI POTICAJI
1. Investiranje u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810)
Obvezniku koji izvrši investiranje iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u
vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog perioda, umanjuje se
obaveza obračunatog poreza na dobit za 30% iznosa u godini investiranja
2. Investiranje u stalna sredstva (Obrazac PP-811)
Obvezniku koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši investiranje iz vlastitih
sredstava u ukupnom iznosu 20 miliona KM, s tim da u prvoj godini investira 4
miliona KM, umanjuje se obaveza obračunatog poreza na dobit za 50% iznosa u
godinama investiranja
3. Porezna olakšica po osnovu zapošljavanja (Obrazac PP-812)
Obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa
bruto-plaće isplaćene novoprimljenim zaposlenicima ukoliko kumulativno
ispunjava sljedeće uvjete:
trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na period 12 mjeseci sa punim
radnim vremenom i
novoprimljeni zaposlenik nije bio zaposlen kod obveznika ili povezanog lica u
prethodnih pet godina.
Bruto plaća = zbir neto plaće (sa porezom na dohodak) i doprinosa ”iz” plaće
47
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li se kupovina opreme za građevinarstvo (bageri, mikseri,
utovarivači, kamioni) smatra investiranje u proizvodnu opremu?
Mišljenje FMF: Shodno vašem upitu, mišljenja smo da se bageri, mikseri,
utovarivači i kamioni koji se koriste kod kamenoloma – proizvodnja kamenog
agregata-pjeska, smatraju proizvodnom opremom, prema članu 36. stav 3. Zakona i
člana 88. stav 3. Pravilnika, jer svojom upotrebom stvaraju novu vrijednost odnosno
proizvod – pjesak.
PITANJE: Da li se kupovina rezervnih djelova za bagere, miksere, utovarivače i
kamioni smatra investiranje u proizvodnu opremu?
Mišljenje FMF: Prema tački 8. MRS 8 – Nekretnine, postrojenja i oprema, stavke kao
što su rezervni dijelovi, rezervna oprema i oprema za servisiranje priznaju se u skladu
sa MSFI-jem kada odgovaraju definiciji nekretnine, postrojenja i opreme.
U suprotnom, takve stavke se klasifikuju kao zalihe.
Shodno navedenom, troškovi rezervnih djelova kod bagera, miksera, utovarivača
i kamiona mogu se smatrati investiranjem u proizvodnu opremu ukoliko se isti
priznaju kao trošak zamijenjenog dijela te imovine kada je on (trošak) nastao, ako su
zadovoljeni uslovi priznavanja prema MRS 8 - Nekretnine, postrojenja i oprema.
48
MIŠLJENJE FMF-a NA PITANJE OBVEZNIKA
PITANJE: Molimo detaljnije pojašnjenje por. olakšice po članu 37. Zakona po osnovu
novouposlenog lica N.N. u 2016. g., vezano za uslov o trajanju ugovora o radu?
Mišljenje FMF (od 06.04.2017.): Ukoliko obveznik koristi por. poticaj iz čl. 37. Zakona
po osnovu novouposlenog lica N.N. u 2016. g., obveznik ima pravo da koristi por.
poticaj i u budućim por. periodma npr. 2017., 2018.g. i dalje, sve dok lice N.N. ima
radni odnos bez prekida kod tog obveznika, odnosno dok je Zakon na snazi.
Zakon nije odredio vrstu ugovora o radu, da li je na određeno ili NEodređeno
trajanje, već se primjenjuju odredbe Zakona o radu.
Ukoliko obveznik ima više ugovora o radu sa jednim novouposlenim (npr. 12
ugovora sa trajanjem od 1 mjesec na puno radno vrijeme), ali u ukupnom periodu od
12 mjeseci nije nastao gubitak prava na PIO ili zdrav. osiguranje za tog
novouposlenog, takav obveznik ima pravo da koristi por. poticaj iz čl. 37. Zakona, jer
je jedini uslov kontinuitet trajanja 12 mjeseci i puno radno vrijeme. Svaki prekid od
(samo) jednog dana smatra se gubitak kontinuiteta.
PUFBiH putem jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa ima
mogućnost da prati i kontroliše sticanje i gubitak prava na PIO ili zdrav. osiguranje.
Novouposlenim licem smatra se svako lice – zaposlenik, neovisno od funkcije koju
obnaša, da li je odgovorno lice ili ne.
Član 37. Zakona se NE može primijeniti na lica iz člana 27. Zakona o radu FBiH,
kod kojih se NE zasniva radni odnos (predsjednik ili neki od članova Uprave firme).
49
- Red. broj 68. -
POREZNI KREDIT
Porez na dobit koji je plaćen (ili treba biti plaćen) izvan FBiH, kao
i PPO koji je odbijen i plaćen van BiH, priznaje se obvezniku u FBiH
kao umanjenje njegove obaveze za porez na dobit u FBiH
Red. broj 68. - Porezni kredit
a) Plaćeni porez na dobit u RS (Obrazac PE-806)
b) Plaćeni porez na dobit u BD BiH (Obrazac PE-806)
c) Plaćeni porez na dobit izvan BiH (Obrazac PE-807)
d) Plaćeni porez po odbitku izvan BiH (Obrazac PK-814)
a) i b) – Porez na dobit plaćen u RS / BD
Priznaje se samo onaj porez koji bi bio plaćen da je osnovica obračunata
po propisima o porezu na dobit u FBiH
Obveznik koji koristi porezni kredit dužan je PUFBiH dostaviti “Obrazac
PE-806”, uz prijavu poreza na dobit na “Obrascu PP-801”, kao i obrazac
godišnje prijave poreza na dobit u RS i BD
50
PRIPISIVANJE OPĆIH I ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA PODRUŽNICI U RS/BD
Prema čana 22. Pravilnika, kod utvrđivanja rashoda Podružnice u RS/BD, uzimaju se u
obzir opći i administrativni troškovi koji se, sa stanovišta mogućnosti pripisivanja
troškova poslovanja Podružnici u RS/BD, dijele na:
1) priznate direktne troškove, kod kojih se neposredno može alocirati mjesto
nastanka troška, npr.: obaveze prema FL po osnovu prihoda od NEsamostalne i
samostalne djelatnosti, zatim zakup, amortizacija, režijski troškovi i sl.
2) priznate indirektne troškove, koji uključuju troškove koji su nužni za odvijanje
osnovnih radnih procesa u Podružnici, a koji se NE mogu direktno pripisati
Podružnici, npr.: troškovi usluga računovodstva i revizije, pravnih usluga,
marketinga, oglašavanja i slično.
Ti nužni indirektni troškovi raspoređuju se korištenjem alokacijskih ključeva, koji
mogu biti različiti (broj zaposlenih, obim prodaje, količina prostora koji se koristi i sl.)
3) NEpriznate indirektne troškove, koji se NE mogu pripisati Podružnici u RS/BD,
uključuju sljedeće troškove:
- troškove upravljanja - (npr. troškovi plaća Uprave PL)
- troškove nadziranja - Nadzorni odbor i Odbor za reviziju
- troškove generalnog nadziranja aktivnosti (npr. troškovi FAB-a)
51
MIŠLJENJA FMF-a PO PITANJIMA OBVEZNIKA
PITANJE: Da li banka može na svoju poslovnicu u RS-u alocirati dio plaća
uposlenika Centrale banke, koji obavljaju zajedničke funkcije?
Mišljenje FMF: Članom 22. Pravilnika propisano je da indirektni troškovi uključuju
troškove koji su nužni za odvijanje osnovnih radnih procesa, ali koji se direktno NE
mogu pripisati toj podružnici.
Potrebno je identificirati poslovne procese koji su nužni i izdvojiti ih u odnosu na
ostale procese (npr. platni promet, IT-odjel i sl.), a koji se upotrebom alokacijskog
ključa mogu pripisati Podružnici.
Troškovi poslovnih procesa koji su SVEobuhvatnog karaktera i koji se
pojedinačno NE mogu dovesti u vezu sa podružnicama kao “samostalnim i
nezavisnim licima” NE uključuju se u alokaciju.
PITANJE: Da li se kao ključ alokacije zajedničkih troškova Centrale banke
može uzeti učešće prihoda poslovnice u ukupnom prihodu banke?
Mišljenje FMF: Uzimajući u obzir djelatnost banaka, kao alokacijski ključ za
raspored općih i administrativnih troškova može se uzeti (maksimalno) visina
učešća prihoda te poslovnice u ukupnom prihodu te banke
(što je u skladu i sa članom 23. Zakona RS, op.a.)
52
RAZLIKE između entitetskih “PB” (1)
- stavke koje su iste u RS i BD, ali drugačije u odnosu na FBiH -
Zatezne kamate su porezno NEpriznat rashod po svim osnovama
(bilo da su plaćene po osnovu J.P. ili dobavljačima po DPO)
Stipendije su priznate u istoj visini (75% prosječne mj. neto plaće), ali se NE
traže tri dodatna uslova koja su propisana u Pravilniku FBiH
Rashodi na ime sponzorstva NEpriznati su iznad visine od 2% ukupnog
prihoda (u FBiH iznad 3%)
Rashodi zaliha se priznaju ako su obračunati primjenom jedne od sljedeće
2 metode:
prosječne ponderisane cijene, ili
FIFO metodom
Rezervisanja za buduće rashode na ime zaštite životne sredine i za
buduće troškove u garantnim rokovima u RS-u i BD-u nisu dopuštena
53
RAZLIKE između entitetskih “PB” (2)
- stavke koje su samo u RS-u drugačije u odnosu na FBiH -
Amortizacija stalnih sredstava se obračunava na potpuno drugačiji
način!!
Pojedinačni obračun amortizacije se vrši na nekretnine (amortiz.
stopa 3%) i NEmaterijalnu imovinu, osim softvera (10%) primjenom
proporcionalne metode na nabavnu vrijednost svakog SS pojedinačno.
Grupni obračun amortizacije se vrši degresivnom metodom na svu
informatičku opremu (40%), te na (pre)ostalu opremu (20%).
Propisan je novi “Obrazac OA”
Ispravke vrijednosti i otpisi potraživanja su porezno priznat rashod i
bez usagašenog IOS-a, ali pod uslovom da su kumulativno ispunjena
oba zakonska uslova:
da potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci, te
da je obveznik preduzeo najmanje jednu od 5 mjera koje spominje i
Zakon FBiH (utuženje, pokrenut izvršni postupak, itd.)
54
RAZLIKE između entitetskih “PB” (3)
- stavke koje su samo u RS-u drugačije u odnosu na FBiH -
Pravilo “istanjene kapitalizacije” se odnosi na SVA pravna lica (u FBiH
izuzete su banke i osig. društva). Rashodi kamata se priznaju do 30% od
porezne osnovice u koju nisu uključeni prihodi i rashodi po osnovu
kamata
Od 01.01.2017. g. potpuno je ukinut porezni poticaj po osnovu
novozaposlenih radnika.
RS dopušta obvezniku umanjenje obaveze poreza na dobit u istoj visini
od 30% kao u FBiH, ali ne samo po osnovu investiranja u proizvodnu
opremu (kao u FBiH), već i u nepokretnosti za obavljanje proizvodne
djelatnosti
55
RAZLIKE između entitetskih “PB” (4)
- stavke koje su samo u BD-u drugačije u odnosu na FBiH -
Amortizacija SS se vrši za svako SS pojedinačno, po linearnom metodu, primjenom
najviših godišnjih amortiz. stopa iz Pravilnika BD (124 amort. grupe sa oko 1.000
stopa). Dopuštena je ubrzana amortizacija (40+30+30%)
Otpis sumnjivih potraživanja porezno su priznat rashod i bez usagašenog IOS-a,
ako je ispunjen jedan od dva zakonska uslova:
1. OPCIJA: da potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci i da je utuženo ili
se vodi postupak prinudne naplate, ILI
2. OPCIJA: da je potraživanje prijavljeno u stečajnom postupku nad dužnikom ILI
ako je postignut sporazum sa dužnikom koji nije FL ili povezano lice
Pravilo “istanjene kapitalizacije” nije propisano
Obveznik koji ispuni propisane uslove, može koristi tri porezna poticaja, i to:
po osnovu ulaganja u stalna pokretna i nepokretna sredstva, po osnovu
novozaposlenih radnika na NEodređeno vrijeme i po osnovu izvoza
Opšta i posebna rezervisanja za kreditne gubitke kod banaka i dr. finan. organizacija
dopuštena su do 20% porezne osnovice
NEPRIZNATE stavke: NEplaćeni zakupi i kamate; troškovi održavanja preko 5%;
NErealizovane pozitivne i negativne kursne razlike na dan bilansiranja (31.12.);
članarine komorama preko 0,2% od ukup. prihoda
56
ISPLATE IZ DOBITI (Akontativno u toku godine?)
Prema čanu 55. Zakona, obveznik može vršiti isplate iz dobiti ukoliko na dan isplate
nema NEizmirenih obaveza po osnovu:
1) direktnih poreza i/ili doprinosa
(Dokaz: u svojoj evidenciji posjeduje Uvjerenje PUFBiH), i
2) obaveza prema zaposlenicima po osnovu prihoda od NEsamostalne djelatnosti
(Dokaz: u svojoj evidenciji posjeduje IZJAVU pod materijalnom i krivičnom
odgovornošću da su dospjele obaveze prema zaposlenicima uredno izmirene)
SVI DOKAZI NE SMIJU BITI STARIJI OD 15 DANA
Član 85. Pravilnika:
“Raspodjela iz dobiti uključuje raspodjelu vlasnicima kapitala, neovisno u kojem obliku
(novčanom ili NEnovčanom), a uključuje i akontativnu raspodjelu dobiti” (dakle,
isplata u toku godine NIJE zabranjena, ali se NE preporučuje).
Mišljenje PUFBiH (na Upit “Deloitte”-a):
“Utvrđivanje finansijskog rezultata vrši se na kraju poslovne godine, a raspodjela dobiti na
osnovu internog opšteg akta i odluke nadležnog organa nakon isteka kalendarske
godine, te smo mišljenja da NE postoji mogućnost akontativne isplate dobiti
utvrđene na osnovu periodičnog rezultata u toku tekuće poslovne godine."
57
DAVANJE POZAJMICA I PRENOS IMOVINE
Obveznik može davati pozajmice ili vršiti prenos imovine na druga PL
ukoliko nema NEizmirenih obaveza po osnovu:
1) Dospjelih plaćanja SVIH javnih prihoda
(Dokaz: u svojoj evidenciji posjeduje Uvjerenje PUFBiH + Uvjerenje UIO), i
2) obaveza prema zaposlenicima
(Dokaz: u svojoj evidenciji posjeduje IZJAVU pod materijalnom i krivičnom
odgovornošću da su dospjele obaveze prema zaposlenicima uredno
izmirene)
PL koje NE ispunjava prednje uslove (ipak) može vršiti prodaju robe i usluga
kao dio svoje redovne djelatnosti, kao i prodaju imovine ali samo po tržišnoj
cijeni (dopušteno prema odredbi člana 86. stav 4. Pravilnika)
SVI DOKAZI NE SMIJU BITI STARIJI OD 15 DANA