Ponuda,potražnja i predviđanje

8/3/2019 Ponuda,potranja i predvianje

1/19

Uvod

Da bi obradili nau temu najprije moramo dati neke kratke formulacije otritu.Trite je spontani,stihijni automatski regulator drutvene reprodukcije.U

privredi isto trzinog tipa nema nacionalnog autoriteta:sve se doga spontano istihijski.Svako polazi od svog linog interesa-proizvoa i prodavac da ostvareto veu cijenu i dohodak, kupac i potroa da plate to niu cijenu i to jemogue manje da utroe svog dohotka za kupovinu potrebnih dobara.

Zbir svih takhvih pojedinanih odluka na strani ponude i potranje odnosnona strani prodavca i kupca ini trite, koje putem cijena rijeava tri osnovnapitanja:

1. ta e se i koiliko ega e se proizvesti2. Ko e i na koji nain koju robu proizvesti3. I za koga e se ta roba proizvoditito je vea tranja za pojedinim dobrima vea je i njihova cijena pa je vei

interes proizvoaa za ulaganja sredstava i angaovanje tekueg rada uprozvodnji tih dobara, takoe i obratno.

Na taj nain trite putem mehanizma ponude i potranje , i cijene kaorezultante funkcionisanje tog mehanizma rijeava spomenuta pitanje

automatski bez ikakvog spoljnog autoriteta.Imamo razliite definicije trita paemo ih nabrojati.

Po prof.dr Zoranu Pjaniu "trite predstavlja veliki automatski regulatorcjelokupne drutvene proizvodnje".

Po prof.dr France erne "trini mehanizam ini ukupnost meusobnostihijno povezanih institucija,samostalnog djelovanja pojedinanih privrednihsubjekata, od koji svaki tei maksimiranju koristi za sebe".

Po prof.dr. Radmila Stojanoviu "trite predstavlja sistem koji izrava postojanje horizontalnih veza izmeu elemenata izmeu podsistema velikog

ekonomskog sistema".

Funkcionisanje trinog mehanizma odreuju tri meuzavisna elementa:1. trina struktura2.politika trinih stranaka3. trini rezultati

Trina struktura, globalno posmatrano sastoji se iz ponude i potranje.Ponudu ine domaa proizvodnja i uvoz.Domaa proizvodnje je

strukturirana od djelatnosti, grana i privrednih grupacija,a ove opet odprivrednih preduzea, odnosno organizaciji udruenog rada.


2/19

2

Na strani ponude, pored privrednih organizacija,pojavljuju se banke, zatim

pojedinci koji nude svoju radnu snagu i privatni preduzetnici.Potranju ine domaa potranja i izvoz.Ona se takodje moe dalje razvrstati

na njene sastavne djelove ,pa imamo potranju za sredstvima za

proizvodnju,potranju finalnih- potronih dobara,potranju pojedinih grupaproizvoda i samih proizvoda.Svi subjekti na strani ponude pojavluju se i nastrani potranje,bilo kao kupci sirovina i usluga koji slue u procesuproizvodnje, bilo kao kupci potronih dobara.

Sobzirom da trite ini potranja i ponuda , naredni tekst emo posvetitianalizi ova dva globalna djela trine strukture.


3/19

3

Potranja

Definicijapotranje

Potrnja za nekom robom na odreenom tritu u odreenom periodupredstavlja onu koliinu te robe koju su kupci spremni kupiti po odgovarajuimcijenama.To je spremnost kupaca da nabave odgovarajuu koliinu neke robe

pri datoj cijeni.Zavisno od visine cijene kupci e biti spremni da nabavljajurazliite koliine te robe.

U koliko je cijena neke robe vea , kupci e kupiti manju koliinu podpredpostavkom da svi ostali uslovi ostanu nepromjenjeni.I obrnuto,u koliko jecijena nia,pod jednakim stalnim uslovima,kupci e traiti vee koliine terobe.Iz toga prizilazi da zmeu visine cijene i koliine potranje za nekom

robom postoji obrnut odnos.to je cijena via, potranja je manja,i obrnuto,to jecijena nia, to je potranja vea,stim da ostali uslovi koji djeluju na ovaj odnosostanu isti.

1

NATURALNO I VRIJEDNOSNO IZRAAVANJE POTRANJE

Potranja se moe izraziti naturalno i vrijednosno.Naturalno izraavanje potranje putem raznih jedinica mjera,kao to su:

komadi ,kilogrami,metri itd. Obino se koristi pri sagledavanju funkcionalnihveza izmeu cijene i koliine potranje za pojedinanom robom , kao sto jepenica,meso ,televizor i sl.

Analiza agregatnih kategorija podrazumijeva vrijednonosno iskazivanjeukupne potranje po nekim baznim cijenama.Obim i strukturu ukupne potranjene zavise samo od cijena.Cijena je osnovna determinanta potranje , ali njuuslovljavaju drugi faktori i kofaktori a prije svega potreba i visine dohotka.

2

Vrste potranje

Potranja moe biti individualna,kolektivna i ukupna drutvena potranja.Prema namjeni potranjase klasicifira na potranju sa sredstvima proizvodnje i

potranju sa potronim dobrima.Prema prostoru na kojem nastaje , potranja moe biti domaa i

inostrana.Ukupnu agregatnu potranju ini potranja za sredstvima zaproizvodnju i potranju finalnih dobara.

1 Prof.dr. Jozo BakalarTeorija i politika cijena, Sarajevo 1988 god., str 732 Prof.dr. Jozo BakalarTeorija i politika cijena, Sarajevo 1988 god., str 75


4/19

4

Finalnu potranju ine:rashodi stanovnitva( lina i zajednika potronja ),investicije u osnovna sredstva i izvoz , to znai zbir domae i inostrane

potranje.Treba razlikovati efektivnu i latentnu ( potencijalnu ) potranju.

Efektivnu potranjuini kupovna mo stanovnitva i privrede ,koja je izraenanovcem.Latentna je ona potranjakoja nema pokria u novcu.

Iza potzranje uvjek stoji odreena potreba bilo da pripada proizvodnoj sveriili sveri line ili zajednike potronje.Izmeu potreba i potranje postojikvantitativna razlika jer sve potrebe ne moraju biti i predmt potranje.Iako je

potranja izvedena iz konkretnog sistema drutevenih potreba, na nabavnuspremnost kupaca da te potrebe konkretizuju potranjom ,za pojedinim robamautie niz drugih faktora.

Potrebe se klasicifiraju na efektivne i potencijelne ili direktne ili originalne iliindirektne i derivirane.

3

Elastinost potranje

Elastinost potranje je kategorija pomou kojih saznajemo da li i u kojemstepenu reaguje veliina potranje nekog dobra na promjenu cijena istog togdobra , ili cijena drugih dobara,ili dohotka.Sobzirom da se visina cijene i visinadohotka javljaju kao nezavisno promjenljive u funkciji potranje , elastinostmoe biti cjenovna , unakrsna i dohodovna.

Cjenovna elastina potranja se mjeri koeficijentom koji se dobija ako se promjene u koliini potranje nekog proizvoda stave u odnos premapromjenama cijena tog proizvoda.

Dohodovna elastinost potranje-obim potranje ne reaguje samo napromjene cijena nego i na promjene u visini dohotka.Taj odnos se mjerikoeficijentom dohodovne elastinosti potranje.Koeficijenti elastinosti

potranje prmjenjuju se u poslovnoj politici preduzea.Preduzee na baziprimjene ovih koeficijenata iz spoznaje o elastinosti potranje za njegovim

proizvodima zavisno od cijena moe da vodi i svoju aktivnu politiku cijena.Elastinost potranje znaajna je prvenstveno kao indikator koji pokazuje

kako se mijenja ukupan prihod preduzea kad pad cijene dovodi do porastakoliine potranje njegovog proizvoda, poveanje cijena po pravilu treba dovestido pada potranje i obrnuto po padu cijena doi e do poveanje potranje.4



5/19

5

Istraivanje potranje saobraajnih usluga

Ukupna potranja transportnih usluga sastoji se iz potranje usluga prevoza

stvari-robe i potranje usluga prevoza putnika. Poto razliiti faktori utiu ideformiu ove dvije vrste potranje, to emo pokuati da ih prikaemoodvojeno.

a) Faktori koji utiu na potranju prevoza stvari-robe Na potranju robnog transporta utiu mnogobrojni faktori. Svaki od njih

mora biti predmet istraivanja, ako se eli postii pravilna poslovna orijentacija.Najvanije odrednice potranje za transport robe su:

- prirodna bogatstva zemlje i njihov razmjetaj- razvitak industrije- razvitak meunarodnih ekonomskih odnosa

b) Faktori koji utiu na potranju prevoza putnikaUtvrivanje potreba prevoza u putnikom saobraaju jeste jedan od vanijih

zadataka koji se postavljaju pred Slubu za istraivanje transportnog trita. One proistiu iz raznih elja, mogunosti, shvatanja, obaveza itd., i kasnije sepojavljuju kao efektivna potranja za prevozom. Potrebe za putovanjima nikadnisu stalne, nego variraju u zavisnosti od kompletnih uslova i okolnosti u kojimaljudi ive. Njihov intenzitet zadovoljenja je isto tako razliit jer se formiraju porazliitim uticajima.

Iz itavog niza uticajnih faktora naveemo samo neke ije bi istraivanjebilo od velike koristi za sagledavanje konkretnih zahtjeva putnika u cilju

prilagoavanja tim zahtjevima. Najvanije odrednice potreba za prevozom su:- broj i struktura stanovnika (odreenog podruja, opine, republike ili

cijele teritorije)

- nacionalni dohodak po glavi stanovnika

- udaljenost mjesta zaposljenja od mjesta stanovnika, odnosno za ake istudente mjesta kolovanja

- razvijenost turizma i turistike kulture i mnoge druge

Faktori koji utiu na potraivanju transportnih usluga zaprevoz robe i putnikaa treba ih prouavati su daleko kompleksniji i mnogobrojniji.5

5

Dipl.ecc. Radoman CicmilOrganizacija prevoza stvari-robe u unutranjem i meunarodnom eljeznikomsaobraaju, Beograd 1975 god., str 35


6/19

6

Ponuda

Definicija ponude

Ponudaza nekom robom na odreenom tritu u odreenom vremenskomperiodu prestavlja onu koliinu te robe koju su prodavci spremni da isporue poodgovarajuijm cijenama.To je spremnost prodavaca da ponude odgovarajekoliine neke robe pri datoj cijeni.Zavisno od nivoa cijena pojedinanih roba

prodavci e biti voljni da ponude razliite koliine tih roba.Koliko je cijenavia,pod ostalim jednakim uslovima,i ponuda e biti vea.I obrnuto,nia cijena

po pravilu e znaiti niu ponudu.Za razliku od odnosa izmeu potranje icijene, koji se,kako smo ve rekli,nalaze u obrnutoj proporciji,odnosi izmeu

ponuene koliine i visine cijene imaju upravo proporcijalnu vezu-via cijena

vea ponuda,nia cijena-manja ponuda.6

NATURALNO IVRIJEDNONOSNO IZRAAVANJE PONUDE

Ponuda se,kao i potranja,moe izraziti naturalno i

vrijednonosno.Naturalno izraavanje robe putem raznih jedinica mjera potpuno je mogue u mikroekonomskim istraivanjima,u kojima se sagledava vezaizmeu cijene i ponude konkretne robe.Ono je nezaobilazno i umakroekonomskim analizama, u kojima se operie sa ponudom kljunih dobarakao to su hrana,energija i vaznih sirovina.Ekonomska politika svake zemljekoja pretenduje da bude uspjena mora imati bilanse proizvoidnje i

potronje,odnosno ponude i potranje proizvoda i usluga bitni za normalnoodvijanje reprodukcije,bez obzira da li se radi o trinoj ili planskoj,odnosnotrinoplanskoj ekonomiji.Razlika je u nainu koritenja tih podataka i

metodima praenja i regulisanja privrednih tokova savremenim sistemima.Praenje i analiza globalnih kategorija,npr.ukupne ponude na nivou jednezemlje,podrazumijeva i vrednonosno izraavanje ove ekonomske kategorije na

bazi stalnih cijena.Na taj nain mogue je pratiti i sagledavati globalne odnosena tritu tj.odnose izmeu ukupne ponude i ukupne potranje.7



7/19

7

VRSTE PONUDA

Ponuda moe biti fiksna i varijabilna.Ova ponuda znaajna zbog naina

formiranja cijena.U fiksnoj ponudi dobra su ogranienja,trokovi imaju manjiuticaj na formiranje cijena.Tu vie dolazi do izraaja faktor rijetkosti.Nasuprottome ,u varijabilnoj ponudi uticaj trokova je bitan ,jer visina ponude jeuslovljena ulaganjima odnosno trokovima.Robe se mogu reprodukovati u onojkoliini koju zahtijeva trite u koju proizvoai,na bazi svojih proizvodnihmogunosti,mogu proizvesti.

Sa stanovita broja prodavaa na tritu,ponuda moe biti konkurentska,monopolska, duopolska i oligopolska.Ponuda,kao i potranja,moe bitiindividualna i ukupna ili agregatna.Agregatnu ponudu na nivou neke zemlje inidomaa proizvodnja i uvoz.

Ponuda se takoe moe klasificirati prema namjeni:na ponudu sredstava zaproizvodnju i ponudu finalnih potronih dobara.daljnje sa ovog stanovita,ide na ponudu grupe proizvoda i ponude pojedinanih proizvoda.Ponuda se estostrukturno prikazuje po djelatnostima, granama i grupacijama. Za praktine

potrebe posebno je znaajna struktura ponude sa aspekta stepena konkurentnostii porijekla(domaa ponuda i izvoz),kao i namjene.8

8 Prof.dr. Jozo BakalarTeorija i politika cijena, Sarajevo 1988 god., str 85


8/19

8

Istraivanja koja se odnose na ponudu saobraajnih

usluga

Ponuda saobraajnih usluga je determinisana stanjem i karakteristikamaosnovnih sredstava koja su namjenjena za podmirenje zahtjeva korisnika

prijevoza. To je mnotvo transportnih sredstava sa razliitim tehniko-tehnolokim karakteristikama.

Da bi se uspjeno iskoritavali ovi kapaciteti i postizali povoljnifinansijski efekti, neophodno je da se kompletne prevozne usluge (raunajui ina sve neminovne dopunske radnje koje se zahtjevaju od polazne do krajnje

stanice) prilagoavaju zahtjevima i potrebama korisnika prijevoza.

To prilagoavanje uslovljeno je promjenama strukture robe koja se udatom momentu pojavljuje na transportnom tritu. Naime, savremena

proizvodnja trai i zahtjeva savremeni saobraaj. U tom smislu eljeznica, akomisli da ostane glavni prevoznik na tritu saobraajnih usluga, mora za to imatidovoljno sluha i sredstava.

Praksa je pokazala da danas privreda svakodnevno i sve vie trai kola

velike nosivosti, velike zapremine, specijalna kola svih vrsta sposobnih za veebrzine. To znai da svaka vea promjena u strukturi proizvodnje i trgovine jednezemlje, zahtjeva promjenu i u strukturi transportnih kapaciteta.

U tom pogledu sluba istraivanja trita treba da odigra glavnu ulogu, ida blagovremeno osjeti koje su to promjene na transportnom tritu, ili koje enastati, kako bismo se blagovremeno pripremili-uloili potrebna finansijskasredstva za nabavku odgovarajuih sredstava prijevoza i ostale mehanizacijekoju emo sutra moi ponuditi korisnicima prijevoza.

Pored osnovnih orjentacija na podeavanju kapaciteta, poveavanjubrzina, mehanizovanju sredstava manipulacije, prije nekoliko godina pojavila senovina koja treba da izazove revoluciju u poboljanju kvaliteta prevoza. Naime,

pojavom kontejnera i paleta stvoreni su osnovni preduslovi za uvoenjenajtraenijeg transporta od vrata do vrata. Za ovu vrstu transportazainteresovane su sve grane saobraaja.9

9 Dipl.ecc. Radoman CicmilOrganizacija prevoza stvari-robe u unutranjem i meunarodnom eljeznikomsaobraaju, Beograd 1975 god., str 38


9/19

9

Prometni uinak u tonskim kilometrima u domaem

saobraaju

Prometni uinak obavezuje ispis podataka za svaku kompaniju koja sevri prevozom robe, na osnovu prometnog uinka mogu se odrediti ukupnitrokovi po preenom kilometru. 10

Vrsta prijevoza Mjerna jedinica 2003 2004 2005

eljezniki prijevozDuina eljeznikih pruga km 608 608 608Prevezena roba hilj. t 4658 5299 6741

Tonski kilometri hilj 212448 445284 745030

Cestovni prijevoz

Duina cesta km 4701 4686 4686Prometne nezgode broj 22855 22207 -

Prevezena roba hilj. t 1235 2060 1890

Tonski kilometri hilj. 221138 483074 512537

Tabela 14. Prometni uinak za kopneni saobraaj

Grafik 11: Duina cesta i eljeznikih pruga

10Grupa autora; doc.dr Osman Lindov ; Edin Bukalo ; Edo Memievi ; Ibrahim Isakovic - Izrda plana razvojaDALMACIJECEMENT/CEMEX do 2007, Sarajevo 2007.godine


10/19

10

Grafik 12:Prevezena roba na cestanam i eljeznicama u BiH

Tabela 15. Prijevoz robe

eljeznika mrea obuhvata oko 1.031 km pruga, od ega je oko 75 %elektrificirano a dvokolosjenih pruga je oko 9 % ukupne mree pruga BiH. Naslici 9. prikazan je eljeznika mrea BiH sa industrijskim lokacijam, a nagrafiku 19 prikazana je struktura eljeznike mree u BiH. eljeznice Bosne iHercegovine nisu u stanju u budunosti zadovoljiti potrebe privrede i

stanovnitva s obzirom na kakvou i opseg saobraaja ako eljeznika mreaostane na dosadanjoj razini razvijenosti i osavremenavanja. Veina transporta uBIH danas se obavlja cestovnim saobraajem oko 85 %. Isto tako, veinainfrastrukture eljeznikog saobraaja je izgraena prije 25 godina po tadanjimnormama i potrebama eljeznikog saobraaja. Na slici 10 dat je prikaz starosti

pruga eljeznikog saobraaja BiH.11

11

Grupa autora; doc.dr Osman Lindov ; Edin Bukalo ; Edo Memievi ; Ibrahim Isakovic - Izrda plana razvojaDALMACIJECEMENT/CEMEX do 2007, Sarajevo 2007.godine

eljezniki prijevoz Cestovni prijevoz

Godinaprevezeno tona

roba u (000)Ostvareni tonski

kilometri (mil)prevezeno tona

roba u (000)Ostvareni tonskikilometar (mil)

2000 4,279 224 1,709 333.337

2001 450 24 123 22405

2002 123,3 109,4 125,2 116,5

2003 101,7 102,8 90,7 103,4

2004 134,2 196,9 163,5 205,3

2005 159 185,1 231,49 109,66


11/19

11

Skica 9: eljeznika mrea BiH sa industrijskim lokacijama

Grafik 19: Duina i struktura eljeznikih pruga u BiH


12/19

12

Slika 10: Prikaz starosti pruga eljeznikog saobraaja BiH

Stanje u periodu od 1991 do 2003. godine to se tie poboljanjaparametara u eljeznikom saobraaju nije znatno izmijenjeno. U poslijeratnom

periodu do 2003. godine vrlo malo se uradilo na modernizaciji pruga i prunih postrojenja izuzev vrlo malog broja obnove i rekonstrukcije postojeihkolosjeka. Znaajani projekti rekonstrukcije i obnove eljeznikog saobraaja surealizovani u 2006. godine kao i sa predvienim nastavkom u 2007. godini. Usljedeem razdoblju razvoj eljeznikog saobraaja biti e usmjereni na obnovuoteenih pruga i postrojenja kao i osavremenjavanju postojeih i izgradnjunovih savremenih kolosjeka. U okvirima Bosne i Hercegovine podaci koji su

vezani za eljezniki saobraaj u prezentirani su na grafiku 20 gdje su datipodaci za 1997, 2000, 2003 i 2004. godine koje su mjerodavne u ocjeni kretanjana polju prevezenih putnika i robe u eljeznikom saobraaju. 12

12

Grupa autora; doc.dr Osman Lindov ; Edin Bukalo ; Edo Memievi ; Ibrahim Isakovic - Izrda plana razvojaDALMACIJECEMENT/CEMEX do 2007, Sarajevo 2007.godine


13/19

13

Grafik 20: Prevezeni putnici i roba u eljeznikom saobraaju


14/19

14

Predvianje potranje obima prijevoza

Znaaj i ciljevi predvianja

Predvianje samo po sebi predstavlja organizovani napor ovjeka dapronikne u neizvjesnost buduih promjena u pojedinim sferama njegovog ivota,kako bi mogao usklaivati svoje aktivnosti sa oekivanim promjenama, i kako bimogao postati to aktivniji inilac koji usmjerava tokove i intenzitet tihpromjena u skladu sa svojim potrebama.

Saobraajna sredstva kao (infrastruktura i prevozni kapaciteti) materijalnepretpostavke za zadovoljavanje potreba za prevozom odlikuje se velikom

intenzivnou investicija, dugim rokovima izgradnje i trajanja (eksploatacije).Ovakav karakter ovih sredstava uzrokuje znaajne probleme u

usklaivanju odnosa ponude i potranje u transportu, odnosno u uspostavljanjuravnotenih nivoa izmeu ovih veliina u vremenskoj dinamici. Ti ravnoteninivoi ne mogu se dostizati preduzimanjem mjera u kraim vremenskimperiodima.

13

Manja ponuda od potranje u oblasti transporta imae za posljedicuizraene negativne efekte po funkcionisanje procesa reprodukcije, privredni

razvoj, nivo i kvalitet ivotnog standarda stanovnitva, dok e viak ponude nad potranjom, kako po ukupnom obimu tako i po strukturnoj neusklaenosti,rezultirati u neracionalnosti korienja sredstava, koja u ovoj oblasti najeedobija ozbiljne razmjere, nekad i u formi nepovratnih gubitaka ostvarenih

ulaganja.

Otuda, predvianje potranje za transportnim uslugama predstavlja jedanod najbitnijih preduslova za planiranje razvoja saobraaja, kojim treba da seobezbjedi usklaivanje odnosa izmeu ponude i potranje u transportu i prekotoga omogui efikasno zadovoljavanje potreba za prevozom i efikasno

korienje sredstava u ovoj oblasti.Poznavanje obima i strukture potranje predstavlja polaznu osnovu ipretpostavku za preuzimanje konkretnih mjera iz domena saobraajne politike,koje treba da omogue adekvatan razvoj i struktuiranje ponude u skladu sazahtjevima potrenje, kako na nivou cijelogsistema, tako i na nivoima niihteritorijalnih i granskih podsistema, pojedinanih reakcija do konkretnihprojekata i ulaganja.

13Dr.Vladan Boi i Dr. Stojan Novakovi Ekonomija saobraaja sa elementima logistike, Beograd 1999 god.,str 93


15/19

15

Istraivanje trita mora predtsvljati osnovnu usmjeravajuu aktivnostnjihove ukupne poslovne politike. U okviru istraivanja trita, poseban znaajima predvianje potrenje za transportnim uslugama.

Informacije o ukupnom obimu i strukturi potranje za transportnim

uslugama, koje se obezbjeuju kao rezultat predvianja, osnova su na kojojtreba da se zasnivaju odluke preduzea o poveanju ukupnih transportnihkapaciteta, strukturi tih kapaciteta, redovima vonje i td.14

Informacije koje treba obezbjediti u rezultatu procesa predvianja

S obzirom da je saobraajni sistem jedinstveni sloeni sistem, sa veoma

izraenim vezama izmeu pojedinih niih hijerarhijskih dijelova-podsistema, nijedan praktini i pragmatini razvojni cilj ne moe biti posmatran i realizovan ada se istovremeno nemaju u vidu efekti na sistem kao cjelinu. Otuda jedankonzistentan sistem predvianja potrenje mora biti u stanju da svojimrezultatima prui pretpostavke za sagledavanje pravca razvoja saobraajnogsistema kao cjeline, pojedinih njegovih podsistema, pa sve do sagledavanja

oportunosti ostvarivanja pojedinanih projekata i ulaganja u saobraajnekapacitete (infrastrukturne i prijevozne).

Da bi odgovorio ovako postavljenom zadatku, konzistentan sistem predvianja potranje za transportnim uslugama, koji uvaava istaknutespecifinosti u uspostavljanju ravnotee na transportnom tritu, treba da pruiodgovore na slijedea pitanja:

1. Koliki obim i strukturu globalne potrenje za prevozom treba oekivati nauim i irim teritorijalnim cjelinama?

2. Koji obim i strukturu potranje treba oekivati na pojedinim relacijamaprijevoza?

3. Koji obim i strukturu potrenje treba oekivati po pojedinim vidovimaprijevoza, odnosno kojom vrstom transportnih sredstava e se realizovatizahtjevi korisnika?

4. Koji obim saobraaja treba oekivati na konkretnim saobraajnicama?15

14Dr.Vladan Boii Dr. Stojan Novakovi Ekonomija saobraaja sa elementima logistike, Beograd 1999 god.,

str 9415Dr.Vladan Boi i Dr. Stojan Novakovi Ekonomija saobraaja sa elementima logistike, Beograd 1999 god.,str 95,96


16/19

16

Zakljuak

Budunost teretnog eljeznikog saobraaja Bosne i Hercegovine vezana je posebno za obnovu teke industrije. U ovome sektoru je bilo uee

eljeznikog saobraaja BiH najvee. Potranja za transportom velikog obimarobe takoe je vezana za restrukturalizaciju rudarstva i industrijskog sektora, iji

je razvoj u posljednjoj deceniji veoma stagnirao. U svom investicionom planu jeJavna eljeznika korporacija Bosne i Hercegovine definisala slijedee ciljeve:

- Harmonizacija razvoja eljeznike infrastrukture na eljeznikimkoridorima sa susjednjim dravama (pan-evropski koridor Vc saeljeznicama Hrvatske i Maarske, X paralelni koridor sa jugoslovenskimeljeznicama),

- Investicije u razvoj eljeznike infrstrukture u skladu sa transevropskim

eljeznikim standardima- Zapoinjanje rekonstrukcije i modernizacije pruga u skladu sa

transevropskim eljeznikim standardima- Osiguranje redovnog finansiranja obnove i razvoja eljeznikog saobraaja

nakon implementacije projekata finansiranih od pozajmica dobijenih odmeunarodnih finansijskih institucija, Evropske banke za obnovu i razvoj iEvropske investicione banke.

- Pripremiti studije u cilju nalaenja konanih rjeenja za dalji razvojeljeznikih koridora

- Ukupna procjena investicija u eljezniki sektor BiHa period 2005-2009traba da iznosi oko 384 miliona Eura.Zakon o eljeznicama1 (ovaj Zakon je izmijenjen i dopunjen Uredbom sa

zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o eljeznicama.2 Trebaistai da je u proceduri donoenje novog Zakona o eljeznicama);Zakon o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju3 (primjenjuje se, poredostalog, i na odnose nastale iz ugovora o prevozu stvari robe, u unutranjem imeunarodnom eljeznikom transportu, ako meunarodnim ugovorom nijedrukije odreeno4);

Zakon o obligacionim odnosima

5

(doneen radi stvaranja uslova zaslobodan promet robe i obavljanje usluga na jedinstvenom domaem tritu);Bilateralni meunarodni pravni akti (npr. Ugovor izmeu Vlade RepublikeHrvatske i Vlade Republike BiH o eljeznikom prometu6); i

1Sl. list SR BiH, br. 41/79., 36/87. i 22/90.2Sl. list BiH, br. 5/92.3Sl. list SFRJ, br. 2/74. i 17/90. Zakon je preuzet Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju iprimjenjivanju saveznih zakona koji se u BiH primjenjuju kao republiki zakoni Sl. list R BiH, br. 2/92.

osim l. 67.4l. 1. Zakona o ugovorima o prevozu u eljeznikom saobraaju.5Sl. list SFRJ, br. 29/78., 39/85. i Sl. list R BiH, br. 2/92., 13/93., 13/94.6Ugovor zakljuen u Sarajevu, 1996. god.


17/19

17

Multilateralni meunarodni pravni akti Konvencija o meunarodnimprevozima eljeznicama COTIF7 (Dodatak B Konvencije COTIF su Jedinstvenapravila o ugovoru o meunarodnom prevozu eljeznicama CIM.

7 Vlada R BiH je donijela Uredbu o pristupanju BiH Konvenciji o meunarodnim prevozima eljeznicama COTIF (Sl. list R BiH, br.13/94.).


18/19

18

Literatura:

Prof.dr. Jozo Bakalar - Teorija i politika cijena, Sarajevo 1988 god.

Dipl.ecc. Radoman CicmilOrganizacija prevoza stvari-robe uunutranjem i meunarodnom eljeznikom saobraaju, Beograd 1975god.

Grupa autora; doc.dr Osman Lindov ; Edin Bukalo ; Edo Memievi ;Ibrahim Isakovic - Izrda plana razvoja

DALMACIJECEMENT/CEMEX do 2007, Sarajevo 2007 godine

Dr.Vladan Boi i Dr. Stojan Novakovi Ekonomija saobraaja saelementima logistike, Beograd 1999 god.,

eljeznice Federacije Bosne i Hercegovine


19/19

Sadraj

Uvod .................................................................................................... 2

Potranja .............................................................................................. 4Naturalno i vrijednosno izraavanje potranje .................................... 4Vrste potranje .................................................................................... 4Elastinost potranje ........................................................................... 5Istraivanje potranje saobraajnih usluga .......................................... 6Ponuda ................................................................................................. 7

Naturalno i vrijednosno izraavanje ponude ....................................... 7Vrsta ponude ....................................................................................... 8

Istraivanja koja se odnose na ponudu saobraajnih usluga ............... 9Prometni uinak u tonskim kilometrima u domaem saobraaju ..... 10Predvianje potranje obima prijevoza .......................................... 15Znaaj i ciljevi predvianja ............................................................... 15Informacije koje treba obezbjediti u rezultatu procesa predvianja .. 16Zakljuak ........................................................................................... 17Literatura ........................................................................................... 19

Documents

Ponuda,potražnja i predviđanje