16
5 PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI! Imenske riječi a) Imenice Krk – ključar hrvatskoga Kvarnera Kako to svaki zemljovid potvrđuje, Hrvatska ima više od tisuću otoka. Za prvi broj Radosti izabrali smo otok Krk, poznat još kao otok Baščanske ploče. Naj- veće naselje na otoku je grad Krk, a najviši vrh Obzova ima 568 metara. Spomenimo da je to najveći otok Kvarnera i hrvatski otok uopće. Posebno je značajan zbog Baščanske ploče, darovnice hrvatskoga kralja Zvonimira oko 1100. godine. Ona je pisana glagoljicom i u njoj prvi put je spomenuto ime Hrvat. Krk je još u doba Rimskog Carstva smatran ključarom Kvarnera. Domaćini koji često svoj otok spominju i kao zlatni otok, ne zaboravljaju tu davnu pro- šlost. U povijesnim gradićima poput Krka, Baške ili Vrbnika život je tekao ustaljenim tokovima. Tek početak 20. stoljeća naznačio je preobrazbu Krka kao turistički vrlo privlačnog otoka. Pred dvadesetak godina kada je završen najduži most kopno-Krk, počinje razdoblje kojim se ostvaruje tvrdnja da se radi o divu hrvatskog turizma 21. stoljeća. (časopis Radost) Krčki most

PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

  • Upload
    others

  • View
    16

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

5

PONOVIMO ZNANJE!PONOVIMO VRSTE RIJEČI!

Imenske riječia) Imenice

Krk – ključar hrvatskoga Kvarnera

Kako to svaki zemljovid potvrđuje, Hrvatska ima više od tisuću otoka. Za prvi broj Radosti izabrali smo otok Krk, poznat još kao otok Baščanske ploče. Naj-veće naselje na otoku je grad Krk, a najviši vrh Obzova ima 568 metara.Spomenimo da je to najveći otok Kvarnera i hrvatski otok uopće. Posebno je značajan zbog Baščanske ploče, darovnice hrvatskoga kralja Zvonimira oko 1100. godine. Ona je pisana glagoljicom i u njoj prvi put je spomenuto ime Hrvat.Krk je još u doba Rimskog Carstva smatran ključarom Kvarnera. Domaćini koji često svoj otok spominju i kao zlatni otok, ne zaboravljaju tu davnu pro-šlost. U povijesnim gradićima poput Krka, Baške ili Vrbnika život je tekao ustaljenim tokovima. Tek početak 20. stoljeća naznačio je preobrazbu Krka kao turistički vrlo privlačnog otoka. Pred dvadesetak godina kada je završen najduži most kopno-Krk, počinje razdoblje kojim se ostvaruje tvrdnja da se radi o divu hrvatskog turizma 21. stoljeća.

(časopis Radost)

Krčki most

Page 2: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

6

Ponovimo znanje!

Prisjetite se!Što je zajedničko u riječima zemljovid, otok, Krk, grad, broj, ploča, naselje, vrh, Obzova, razdoblje, carstvo, turizam?

Navedene riječi imenuju bića, stvari, pojave, pa se stoga nazivaju imenica-ma.

Ponovite što ste već u ranijim godištima naučili o imenicama!Zašto se npr. razlikuje pisanje s jedne strane imenica otok, gradić, vrh, a s druge strane imenica Krk, Vrbnik i Obzova?

Imenice koje su zajedničko ime svim bićima, stvarima ili pojavama iste vr-ste nazivaju se opće imenice (otok, grad, vrh). Opće se imenice pišu malim početnim slovom.

Imenice koje imenuju samo jedno određeno biće, stvar ili pojavu, nazivaju se vlastite imenice (Krk, Baška, Obzova). Vlastite se imenice pišu velikim početnim slovom.

Razmislite kako se pišu višečlana vlastita imena kao što su Rimsko Carstvo, Baščanska ploča i sl.!U vlastitim imenima kontinenata, država i naselja (gradova i sela) svaku ri-ječ (osim veznika) valja pisati velikim početnim slovom.Npr: Sjeverna Amerika, Bosna i Hercegovina, Rimsko Carstvo, Petrovo Selo,

Gornja Kanda, Veliki Kozar

U ostalim višečlanim vlastitim imenima samo prvu riječ valja pisati velikim početnim slovom, a ostale riječi samo u slučaju ako su i same vlastite imenice, npr: Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i učenički dom Miroslava Krleže.

Usporedite imenice otok, zemljovid, ploča, darovnica, naselje, stoljeće! Što primjećujete?Neke se od tih imenica slažu s pokaznom zamjenicom ovaj (otok, zemljovid), neke s pokaznom zamjenicom ova (ploča, darovnica), a neke pak s poka-znom zamjenicom ovo (naselje, stoljeće). Slaganje imenica s pokaznom zamjenicom naziva se rod imenica. U hrvatskom književnom jeziku razlikuju se tri roda: muški, ženski i srednji rod imenica.

Prisjetite se! Postoji prirodni i gramatički rod imenice. Na koji način odre-đujemo rod imenica koje označavaju nešto neživo, npr. most, otok i sl.?

Page 3: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

7

Ponovimo znanje!

Naravno, gramatički rod se određuje prema završetku imenice, međutim, posto-je brojne iznimke. Kojega su roda npr. imenice radost, doba, prošlost, povijest?

Ponovite što ste učili o iznimkama!Osim po rodu, imenice se razlikuju i po broju: zemljovid, Hrvat, domaćini, tokovi, gradići. Neke od tih imenica imenuju jedan pojam, stvar ili biće, one su u jednini (zemljovid, Hrvat), dok druge označavaju više istovrsnih stvari, bića ili pojava, one su u množini (domaćini, tokovi, gradići). Razlika je, da-kle, u njihovom broju.

Na koji način objašnjavate razliku između imenica otok – otoci – otočje? Oblici otoci i otočje su po značenju slični jer i jedan i drugi oblik označava više otoka, međutim otoci znače više različitih otoka (npr. Krk, Hvar, Brač, Rab), dok otočje je zbir istovrsnih otoka koji imaju nešto slično osim činjeni-ce da su svi oni otoci, pripadaju istoj skupini (npr. Kornatsko otočje). Takav oblik imenice se naziva zbirna imenica.

Pečuška hrvatska škola

Page 4: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

8

Ponovimo znanje!

Ponovite što ste učili o tvorbi zbirnih imenica!

Usporedite imenice grad i gradić! Koju razliku primjećujete?Dakako, razlika je u njihovu značenju. Imenica grad znači naselje u kojem je većina stanovništva zaposlena u obrtništvu, industriji, trgovini, uslužnim djelatnostima i upravi. Gradić je slično naselje samo što je manje od grada. Takve se imenice koje znače manje od onoga što znači imenica od koje su nastale nazivaju umanjenicama.

Prisjetite se! Koji su oblici imenica suprotni od umanjenica?

Ponovite što ste učili o umanjenicama i uvećanicama!

Razmislite kojim još gramatičkim osobinama raspolažu imenice osim roda i broja?

Usporedite oblik imenice otok u ovim rečenicama! U čemu se ovi oblici ra-zlikuju?

Kornatsko otočje

Page 5: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

9

Ponovimo znanje!

Hrvatska ima više od tisuću otoka.Za prvi broj izabrali smo otok Krk.Najveće naselje na otoku je Krk.Krk je najveći otok Kvarnera.20. stoljeće naznačilo je preobrazbu otoka.Drugi otoci mu mogu samo zavidjeti.

Budući da su imenice promjenjive vrste riječi, one se mijenjaju i po padežima.

Ponovite što su padeži i koje padeže poznaje hrvatski jezik! Kako se naziva promjena imenica po padežima?

U promjeni imenica po padežima javljaju se i razne glasovne promjene kao što su otok – otoci, radost – radošću, otok – otočje, metar – metra, kralj – kra-ljem, kralj – kralju, Krk – krčki, i sl.

Prisjetite se nekih od tih promjena i imenujte ih!

b) ZamjeniceBUDI SVOJ

(ulomci)

Oj, budi svoj! Ta stvoren jesi čitav,U grudi nosiš, brate, srce cijelo;Ne kloni dušom, i da nijesi mlitav,Put vedra neba diži svoje čelo!Pa došli danci nevolje i muke,Pa teko s čela krvav tebi znoj,Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,I budi svoj!

Da, budi svoj! Pa dođe l’ poći hora,Gdje tisuć zvijezda zlaćenih se vije,Kad čovjek račun si završit mora,I ti ga svršuj, nek ti žao nije:Jer tvoje srce šapnuti će ti’o:Oj, mirno, brajane, sad si račun zbroj!Poštenjak, čovjek na zemlji si bio,Bio si svoj! (August Šenoa)

Page 6: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

10

Ponovimo znanje!

Prisjetite se koje riječi su zamijenjene istaknutim riječima u pjesmi? Na koja pitanja odgovaraju te riječi?One odgovaraju na pitanja čiji? (svoj), komu? (tebi, si=sebi), tko? (ti), čije? (tvoje), itd. Možemo zaključiti da istaknute riječi odgovaraju na razna pitanja i zamje-njuju neke druge riječi, u najvećem broju slučajeva imenice i pridjeve.

Ponovite!Riječi koje zamjenjuju neke druge riječi nazivaju se zamjenice. One upućuju na bića, stvari, pojave, svojstva, količine, ali ih ne imenuju. Po značenju se dijele u sedam skupina:

1) osobne ili lične zamjenice (ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona)2) povratna zamjenica (sebe / se)3) posvojne zamjenice (moj, tvoj, njegov, njezin, naš, vaš, njihov)4) povratno-posvojna zamjenica (svoj)5) pokazne zamjenice (onaj, ovaj, taj)6) upitne i odnosne zamjenice (tko, što, koji, čiji, kakav, kolik)7) neodređene zamjenice (netko, nešto, itko, nitko, ništa, kojigod, što-

god...)

Prisjetite se! Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke i pridjevske zamjenice.Razmislite kojim gramatičkim svojstvima raspolažu zamjenice? Mogu li se mijenjati po padežima, imaju li lica, brojeve?

Drago mi je, ja sam Ivan. A vi?

Meni je posebno zadovoljstvo.

Ja sam Marko.

Page 7: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

11

Ponovimo znanje!

c) Brojevi

Jedan od najvećih svjetskih animatora je zasigurno Walt Disney. Mnogi ne znaju da je prvi Disneyev crtanofilmski junakzec Osvald najavio velikoga čarobnjaka filmske animacije još 1925. godine. Čov-jekoliki miš Miki pojavio se na ekranu tek 1928., a devet godina kasnije Disney je djecu osvojio dugometražnim filmomSnjeguljica i sedam patuljaka 1937. Po-tom je 1940. naumio pokazati da crta-ni film može težiti i nečem drugom, ane samo zabavi. Na već poznate skladbe Schuberta, Beethovena, Čajkovskoga i drugih velikih skladatelja nadogradio je svoje crtanofilmske priče koje je nazvaofantazija.

Razmislite koje riječi smo istakli u tekstu! Što je u njima zajedničko?Zajednička osobina istaknutih riječi je da označavaju neku količinu ili pore-dak nečega (najčešće godina):

jedan animatorprvi junakdevet godinasedam patuljaka1925. godina

Page 8: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

12

Ponovimo znanje!

Ponovite!

Riječi koje kazuju količinu ili poredak nečega nazivaju se brojevi. Razlikuje-mo glavne (koliko čega ima) i redne brojeve (koje je što po redu).

Usporedite!

Koliko patuljaka? – sedam

Koje godine? – 1925. (tisuću devetsto dvadeset i pete)

Razmislite! Pripadaju li brojevi promjenjivoj vrsti riječi?

Usporedite!

jedan animator – jedna animatorica – jedno čudovište

dva animatora – dvije animatorice – dva čudovišta

tri animatora – tri animatorice – tri čudovišta

prvi junak – prva junakinja – prvo čudo

drugi junak – druga junakinja – drugo čudo

peti junak – peta junakinja – peto čudo

Zaključite!

Od glavnih brojeva po rodu se razlikuju samo jedan i dva, a po padežima se mijenjaju jedan, dva, tri, četiri. Broj jedan ima i množinu. Ostali glavni brojevi su nepromjenjivi.Redni brojevi su svi promjenjivi, a mijenjaju se po rodu, broju i padežu po pridjevnoj deklinaciji.

Page 9: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

13

Ponovimo znanje!

d) Pridjevi

Zlatnim poljima

Zlatnim poljimaBogate i blagodatne namPanonije,Željezne ptice kruže.Debela prašina se ProstirePoput seljačkog guberaNedoglednim ravnicama.Uz propraćajZaglušnog huka,U blizini „štreke“,S vozačkog sjedištaJednokrilne ptičurine,Ozarava se osmijehI pozdravMladoga koscaKoji mi maše,Žeteoca, koji sePrelijeva u menePoput žitnoga zrnevljaKoje mlazom tečeNa užaren platoGlomaznog teretnjaka.I dok vlak odmičeKotačima odjekuje zuka:„Bit će kruha,bit će kruha!“ (Marko Dekić: S vlakom ka Baji, 1994.)

Razmislite! Na koja pitanja odgovaraju i što označavaju istaknute riječi u pjesmi: zlatno, bogata, željezna, zaglušni, mlad?

kakvo polje? ............... zlatnokakva Panonija? ......... bogata, blagodatnakakav huk? ................. zaglušnikakav kosac? .............. mlad

Page 10: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

14

Ponovimo znanje!

Prisjetite se!Riječi koje izriču različita svojstva, pripadnost ili građu imenice uz koju sto-je, nazivaju se pridjevi. Oni se uvijek slažu po rodu, broju i padežu s imeni-com uz koju stoje.

Ponovite!Pridjevi imaju tri podvrste:

1. opisni pridjevi – odgovaraju na pitanja kakav? kakva? kakvo? i kazu-ju različita svojstva (mlad, bogata, blagodatna, užaren)

2. gradivni pridjevi – odgovaraju na pitanja od čega je što? i kazuju gra-đu (zlatno, željezna)

3. posvojni pridjevi – odgovaraju na pitanja čiji? čija? čije? i kazuju kome pripada nešto ili netko (seljački, vozačko, žitno)

Prisjetite se kojim se nastavcima tvore posvojni pridjevi?a) –ov, -ev, -ljev, -in (susjedov, stričev, Nehajevljev, Marijin)b) –ski, -ški, -čki (sudski, pečuški, vozački)c) –ni, -nji, -ji (autobusni, večernji, dječji)

Sjetite se pravila o pisanju posvojnih pridjeva nastalih od vlastitih imenica!Npr. Hrvat – Hrvatska (zemlja), ali: hrvatska književnost!!!Beč – bečki, Pečuh – pečuškiali: Ivan – Ivanov, Maja – Majin

Pečuh

Page 11: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

15

Ponovimo znanje!

Razmislite!Kojim gramatičkim svojstvima raspolažu pridjevi?

Već smo spomenuli da se pridjevi uvijek slažu po rodu, broju i padežu s imenicom uz koju stoje. To znači da pridjevi mogu imati sva tri roda (zlatan, zlatna, zlatno), oba broja (zlatan, zlatni), te da se mijenjaju po padežima, tj. imaju svoju sklonidbu (deklinaciju).

Ponovite sklonidbu pridjeva određenoga oblika!

Jedninamuški rod ženski rod srednji rod

N zlatan zlatna zlatnoG zlatnoga zlatne zlatnogaD zlatnomu zlatnoj zlatnomu

A zlatnogazlatan zlatnu zlatno

V zlatni zlatna zlatnoL zlatnome zlatnoj zlatnomeI zlatnim zlatnom zlatnim

pečuška hrvatska škola

Page 12: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

16

Ponovimo znanje!

Množinamuški rod ženski rod srednji rod

N zlatni zlatne zlatnaG zlatnih zlatnih zlatnihD zlatnima zlatnima zlatnimaA zlatne zlatne zlatnaV zlatni zlatne zlatnaL zlatnima zlatnima zlatnimaI zlatnima zlatnima zlatnima

Gore navedenu sklonidbu imaju određeni pridjevi.

Sjetite se po kojoj sklonidbi se mijenjaju neodređeni pridjevi! Što je razlika između određenog i neodređenog oblika pridjeva?

Usporedite sljedeća tri oblika istoga pridjeva!

velik veći najveći

Jeste li uočili razliku između tri poklona? Imenice možemo uspoređivati po stupnju, količini zajedničkoga svojstva koje posjeduju, a koje je izrečeno pri-djevom.

Prisjetite se!Promjena pridjeva uspoređivanjem zajedničkoga svojstva koje izriču naziva se stupnjevanje ili komparacija pridjeva.

U komparaciji razlikuju se tri stupnja:1) pozitiv2) komparativ3) superlativ

Page 13: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

17

Ponovimo znanje!

Pozitiv je osnovni stupanj koji izriče svojstvo. Sjećate li se tvorbe kompara-tiva?

POZITIV + NASTAVAK = KOMPARATIV

Nastavci za tvorbu komparativa mogu biti različiti, ali među njima najčešći su:

a) – iji (noviji, zdraviji, bogatiji)b) – ji (brži, ljući, duži)c) – ši (ljepši, mekši, lakši)

Razmislite! Koji od pridjeva tvore komparativ promjenom svoje osnove?Provjerite koje se glasovne promjene događaju pri tvorbi komparativa slje-dećih pridjeva!

sretan – sretniji, bolestan – bolesniji, crn – crnji, mio – miliji, drag – draži, dalek – dalji, glup – gluplji, zlatan – zlatniji

Prisjetite se kompariraju li se sve tri vrste pridjeva (opisni, gradivni, posvoj-ni)?

Ponovite što znate o tvorbi superlativa!

NAJ + KOMPARATIV = SUPERLATIV

NAJJAČI SAM!

Page 14: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

18

Ponovimo znanje!

Glagoli

Jesensko pismo

Prošla je berba, milo moje srce,I nema na trsju grozdova.Na lozama se lišće trese kao ruke staraca.

Boje se u zemlju vraćaju,Boje se tope i nestaju.

Nema više radosnog zalaženja suncaZa plave planine.Nema zlatnog neba.

Jesen je kolibu sagradila u bregovima našim.Srebrno grlo tvoje Neće odzvanjati više zelenim dolinama.

Niti će oči tvoje gledati blistavilo bojaNa nebu i na zemlji.

Jesen je pokopala svijetle boje:Vinogradi i šume plačuU tamnom lišću. (Dragutin Tadijanović)

Page 15: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

19

Ponovimo znanje!

Razmislite što označavaju istaknute riječi u pjesmi Dragutina Tadijanovića: prošla je, nema, trese se, nestaju, tope se, plaču?

Njima je bez iznimke izrečena neka radnja, stanje ili zbivanje.

Prisjetite se! Riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje nazivaju se gla-goli. Prema tome što izražavaju nazivaju se glagolima radnje, stanja i zbi-vanja.

crta sjedi pada

Razmislite koje su gramatičke kategorije glagola, tj. svojstva po kojima se glagoli mijenjaju?Razlika između oblika pokopala si i plaču jeste u vremenu odvijanja glagol-ske radnje, u licu koje vrši glagolsku radnju te u broju.

pokopala si – prošlost, 2. lice, jednina, ženski rodplaču – sadašnjost, 3. lice, množina

Zaključimo, dakle da su gramatičke kategorije glagola: vrijeme, lice, broj.Razlikujemo prvo, drugo i treće lice, kao i jedninu i množinu u glagola.Promjena glagola po licima naziva se sprezanje ili konjugacija glagola.

Glagolska vremena koja ste upoznali tijekom vašega dosadašnjeg školovanja su:prezent (zovem, pijem, sjedim, crtam), perfekt (zvao sam, zvao si, zvao je...),aorist (zvah, sjedih, crtah), futur prvi (zvat ću, zvat ćeš, zvat će...) i futur drugi (budem pio, budeš pio, bude pio/la).

Prisjetite se što ste učili o tvorbi tih glagolskih vremena!

Page 16: PONOVIMO ZNANJE! PONOVIMO VRSTE RIJEČI!tankonyvkatalogus.hu/pdf/NT-31593__betekinto.pdf · Prema tomu zamjenjuju li imenice ili pridjeve, zamjenice se mogu dijeliti na imeničke

20

Ponovimo znanje!

Osim po značenju glagoli se dijele i po predmetu radnje. Oni glagoli koji mogu imati uza se imenicu u akuzativu nazivaju se prijelaznim glagolima (sagradila kolibu), a oni koji to ne mogu imati zovu se neprijelaznim glago-lima (prošla je berba). Postoje još povratni glagoli koji uza se imaju povrat-nu zamjenicu se (trese se).

Ponovite što ste učili o glagolima po predmetu radnje!

Razmislite po kojem svojstvu se još mogu dijeliti glagoli! Koja je razlika izra-žena glagolskim parovima proći – prolaziti, vraćati se – vratiti se, graditi – sa-graditi?Svojstvo glagola u hrvatskome jeziku kojim se može izreći trajanje glagolske radnje naziva se glagolski vid. Razlikuju se glagoli svršenoga i glagoli ne-svršenoga vida.

Obnovite svoja saznanja o glagolskome vidu!

Vraćajući se zemlji boje se tope i nestaju.Vrativši se zemlji boje su se topile i nestale.

Glagolskim oblicima vraćajući se i vrativši se izrečeni su načini vršenja gla-golske radnje, tj. priložne oznake načina. Od glagola su, prema tome, nastali prilozi.

Prisjetite se!Glagolski prilozi su prilozi koji su postali od glagola, a u zavisnosti od toga izriču li radnju koja se vrši istovremeno s radnjom predikata ili radnju koja se vrši prije radnje predikata, razlikujemo glagolski prilog sadašnji (vraća-jući se) i glagolski prilog prošli (vrativši se).

Ponovite što ste učili o tvorbi glagolskih priloga!

Slično glagolskim prilozima postoje i glagolski pridjevi (tj. pridjevi nastali od glagola) kao i glagolske imenice (nastale od glagola). U hrvatskome jeziku postoje dva glagolska pridjeva:1) glagolski pridjev radni ili aktivni (prošao, prošla, prošlo...)2) glagolski pridjev trpni ili pasivni (vraćen, vraćena, vraćeno; sagrađen

sagrađena, sagrađeno; gledan, gledana, gledano...)