POMORSKA PLOVIDBA=plovidba koja se odvija na moru i rijekama hrvatskog jadranskoga slijeva do granice do koje su one plovne s

PAGE

25

Opis: Skripta obuhvaa i pomorsko i opeprometno (eljezniko, cestovno, zrano) pravo. Raena je po literaturi vaeoj na dan 10.lipnja.2008.god., ima 108 strana.Autor: skriptopisacObjava: lipanj 2008 SKRIPTA ZA POMORSKO I OPEPROMETNO PRAVO

Skripta je raena prema

knjigama:

Drago Pavi Pomorsko imovinsko pravo 2006, Dragan Bolana Osnovne znaajke Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003, Radionov Nikoleta Komparativni prikaz odgovornosti prijevoznika za prijevoz stvari cestom i eljeznicom, Radionov Nikoleta Odgovornost prijevoznika za putnike i prtljagu u kopnenom prijevozu, Radionov Nikoleta & Novai Tomislav Aktualnosti u sustavu odgovornosti zranog prijevoznika: stari interesi i nova rjeenja, Velimir Filipovi Montrealska konvencija iz 1999. o meunarodnom zranom prijevozu stupila na snagu, Jasenko Marin Ugovorna odgovornost prijevoznika u unutarnjoj plovidbi

propisima:

Pomorski zakonik (NN 181/2004), Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03), ZOO (NN 35/2005) lanci 661-698 i 849-868, Zakon o ugovoru o prijevozu u eljeznikom prometu (NN 87/96), Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zranom prometu (NN 132/98), Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98, 151/03, 138/06), te odgovarajue meunarodne konvencije..,

dakle, slubenoj literaturi na dan 10.6.2008.god.

NAPOMENA: za Prof.Marina je-moda-potrebno detaljnije prouiti njegov lanak o unutarnjoj plovidbi., Prof.Bravar pita svoju skriptu (sa nekim zastarjelim podacima npr.dosta stvari iz te skripte je raeno po Pomorskom zakoniku 1994.), tako da ako idete kod njega ne uite po ovoj skripti (osim ako se neto drastino ne promijeni).

(Ako imate ikakvih nejasnoa glede skripte, slobodno me kontaktirajte na PM (private message) na pravokutniku., nick je skriptopisach.)

Legenda:

non = na odgovarajui nain (dakle, kada vidite npr. non komisija to zapravo znai da se na odgovarajui nain primjenjuju pravila ugovora o komisiji

tm = teritorijalno more

umv = unutarnje morske vode

/ = odnosno (dakle, kada vidite rijeci npr. krcatelju/naruitelju to zapravo znai krcatelju odnosno naruitelju, ALI ponekad moe znaiti i prvenstveno krcatelju a tek ako krcatelja nema ili je druga osoba tek onda naruitelju. Ovisi o okolnostima.)

- = ili (dakle, kada vidite rijeci npr. broda-tereta to zapravo znaci broda ili tereta)

NDK = naelo dokazane krivnje

NPK = naelo pretpostavljene krivnje

NOO = naelo objektivne odgovornosti (kauzalitet)

E = egzoneracija, osloboenje (dakle, kad vidite rijeci npr. prijevoznik E: dokaz da nije mogao sprijeiti dunom panjom to zapravo znai da prijevoznik-da ne bi odgovarao za tetu-mora dokazati da nije mogao tu neku pojavu tj. tetu sprijeiti uporabom dune panje

G = gubitak prava na ogranienje (dakle, kad vidite rijei npr. G: namjera ili krajnja nepanja to zapravo znai da prijevoznik gubi pravo da ogranii svoju odgovornost u sluaju da je tetu poduzeo namjerno ili krajnjom nepanjom (da je postupao s namjerom da prouzrokuje tetu ili krajnje nepaljivo pa da je teta nastala zbog te njegove krajnje nepanje))

G: dolus ili dolus eventualis prijevoznika = prijevoznik gubi pravo na ogranienje odgovornosti ako je tetu prouzroio "radnjom ili propustom u namjeri da prouzroi tetu ili bezobzirno, znajui da e teta vjerojatno nastati" (to je termin i PZ-a 2004 i meunarodnih konvencija)

- ako pie npr. "G: osobna dolus ili dolus eventualis prijevoznika ili osoba koje rade za njega" to znai da se gubi pravo na ogranienje ako se teta prouzroi osobnom radnjom ili propustom u namjeri da prouzroi tetu ili bezobzirno, znajui da e teta vjerojatno nastati

ANDU = ako nije drukije ugovoreno (izmeu stranaka)

AZNDO = ako zakonom nije drukije odreeno

POMORSKA PLOVIDBA=plovidba koja se odvija na moru i rijekama hrvatskog jadranskoga slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane

POMORSKI OBJEKT:

1.Plovni objekt=namijenjen za plovidbu morem.

a) BROD=plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, duljine vee od 12 m, a brutotonae od 15, ili koji je ovlaten prevoziti vie od 12 putnika;

Putniki=brod na mehaniki pogon ovlaten prevoziti vie od 12 putnika (brzi).

Ribarski=brod na mehaniki pogon namijenjen i opremljen za ulov ivih bia iz mora ili na morskom dnu, duljine vee od 12m, brutotonae od 15 (strani).

Teretni=brod sa ili bez mehanikog poriva namijenjen za prijevoz tereta (brzi).

Tehniki plovni objekt=brod sa ili bez mehanikog poriva namijenjen obavljanju tehnikih radova.

Javni=namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od opeg interesa drave, vlasnik odnosno brodar=drava ili tijelo od nje ovlateno, slui iskljuivo u negospodarske svrhe

Znanstvenoistraivaki=namijenjen iskljuivo za znanstvena ili tehnoloka istraivanja ili iskoritavanje mora, morskog dna, podzemlja, opremljen opremom i ureajima za tu namjenu i smjetajem za posebno osoblje.

b) RATNI BROD=plovni objekt (ukljuujui podmornicu) pod zapovjednitvom pripadnika oruanih snaga RH, ija je posada vojna odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini, duan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske dravne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo uini poznatim.

c) JAHTA=plovni objekt za sport i razonodu duljine vee od 12 m, ovlaten prevoziti osim posade do 12 putnika, namijenjen za dulji boravak na moru.

d) BRODICA=plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, duljine vee od 2,5 m ili ukupne snage porivnih strojeva vee od 5kW

(ne obuhvaa:

plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja, obavljanja radova,

plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja, kanu, kajak, gondola, pedalina, daske za jahanje na valovima, daske za jedrenje)

2.Plutajui objekt=stalno privezan ili usidren na moru koji nije namijenjen za plovidbu.

3.Nepomini odobalni objekt=u potpunosti ili djelomino ukopan ili poloen na morsko dno koji nije namijenjen za plovidbu, izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture.

Prijevoznik=vlasnik, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naruiteljem prijevoza.

Brodar=osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata (pretpostavlja se da je to osoba upisana kao vlasnik).

Kompanija=osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnik broda i time ovlasti i odgovornosti sukladno ISM pravilniku.

Poslodavac=osoba koja je s pomorcem zakljuila ugovor o radu u svoje ime.

Putnik=osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine ivota te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu.

Tehnika pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata=propisi doneseni na temelju PZa kojima se utvruju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije i nain obavljanja tehnikog nadzora i izdavanja isprava, zapisa, knjiga pomorskog objekta i kompanije

Javni prijevoz=prijevoz osoba i stvari dostupan uz jednake uvjete svakome, a obavlja se na temelju ugovora o prijevozu.

Meunarodno putovanje=putovanje brodom, jahtom, brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu ili obratno.

IMOVINSKO PRAVO=grana privatnog prava koja ureuje imovinske odnose u koje ljudi ulaze u povodu stvari, inidaba ili imovine

POMORSKO IMOVINSKO PRAVO=sustav pravnih pravila koje ureuju specifine imovinske odnose u djelatnostima na moru ili u vezi s morem. (Tu spadaju: stvarna prava na brodu, ugovor o gradnji broda/iskoritavanju pomorskih brodova/pomorskoj agenciji/pomorskom osiguranju, pomorske nezgode, odgovornost iz ugovornih ili izvanugovornih pravnih odnosa)

POMORSKO PRIVATNO PRAVO=pravni odnosi meu privatnim osobama u pitanjima pomorskopravne naravi. (-nacionalno -meunarodno=kolizijske norme pomou kojih se odreuje mjerodavno pravo za odnose privatnopravne naravi kad su oni meunarodno obiljeeni.)

POMORSKO JAVNO PRAVO=pravni odnosi meu dravama u svezi s morem.

__________________________________________________________________________________________

POVIJESNI RAZVOJ

-obiajno pravo trgovaca i pomoraca (lex mercatoria)statuti srednjovjekovnih gradovakodifikacije trg.prava

Hamurabijev zakonik (1729-1686 pr.Kr.)

Corpus iuris civilis (6.st.)

Lex Rhodia de jactu

Nomos Rodion Nautikos (7-9.st., zbirka pomorskopravnih pravila Istonog Sredozemlja)

Oleronska pravila 1266.

Visby pravila 14.st. (pravila vedskog otoka Gotlanda)

Consolat de mar (13,14.st, Barcelona=zbirka obiaja pomorskog prava)

Le Guidon de la mer (16.st.=francuska zbirka pomorskih obiaja

Hanzeatsko pomorsko pravo

Ordonance de la marine marchande 1681: prvi zakonodavni akt pomorskog prava

19.st. trgovake kodifikacije: 1807 Code de commerce, p, Nj, Bel)

Znaajan propis o najvioj vodenoj liniji ili minimalnom nadvou broda 1341.

1272 Liber Statutorum Civitatis Ragusii.

U 16.st. pomorsko pravo u Dubrovniku je kodificirano s 3 ordonanse (Ordo super assecuratoribus=najstariji zakon o pomorskom osiguranju u svijetu).)

Dva kruga:

1. civil law sustavi (drave mediteranske pomorske tradicije)

2. common law sustavi

Kodificiranje posebnim zakonima karakteristino za SAD, E, Fr.

U Hrvatskoj: od statutarnog prava primorskih i otonih gradova i Dubrovake republike nisu doneseni propisi koji su regulirali PIP. (AUMonarhija regulirala upravno pomorsko pravo).

Code de commerce uveden 1806. u Ilirskim provincijama, primjenjivao se i nakon pripojenja Austriji (u Dalmaciji snaga zakonskog vrela, u Istri i Rijeci kao obiajno pravo). Code de commerce supsidijarna pravna pravila i poslije WWII. 1960ih zakoni. Suvremeno kodificiranje 1977. Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi (Plovidbeni zakonik).

__________________________________________________________________________________________

PRAVNA VRELA

- prema podrijetlu:

zakonodavna (snagu pravne norme dobivaju od zakonodavca)

autonomna (formiraju se u odnosima sudionika trg.prometa);

Tu spadaju:

opi uvjeti ugovora/poslovanja=popis ugovornih klauzula kojima se pojedini gospodarstvenici koriste u svom redovnom poslovanju pri sklapanju ugovora. (Sklapanjem ugovora postaju njegovim sastavnim dijelom)

trg./pomorski obiaji=opepoznato i opeprihvaeno postupanje u poslovnoj praksi; opi i posebni. Primjena obiaja se pretpostavlja ako nisu izriito ili preutno iskljueni.

Ako su ispunjeni uvjeti za njihovu primjenu:

- obiaji se smatraju dijelom ugovora na temelju pretpostavljene volje stranaka.

- trg.obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili primjenjuju se na pomorskopravne odnose i ako su suprotni dispozitivnim propisima (neovisno to PZ: na odnose pomorskog prava PZ/propisi na temelju PZa/drugi zakoni/obiaji)

uzance (luke)=publicirani obiaji (Luke uzance 1950, Luke uzance za luke Rijekog zaljeva 1982. Obiaji (luke uzance) imaju prednost u odnosu na zakonske odredbe u vezi krcanja tereta, vremena ukrcavanja i predaje tereta primatelju.

praksa koju su ugovorne strane meusobno razvile (smatra se preutno ugovorenom).

klauzule i termini=tipizirane ugovorne odredbe i izrazi opepoznatog znaenja. (npr.Charterparty laytime definition 1980, VOYLAYRULES 1993).

- prema predmetu normiranja:

meunarodnopravna

interna

Unifikacija:

ratifikacijom konvencija (drava se prema drugim lanicama konvencije obvezuje primjenjivati odredbe konvencije i interno pravo uskladiti s odredbama konvencije.) (Meunarodni ugovori sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutranjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi su iznad zakona.)

formiranjem pravila autonomnog pomorskog prava.

__________________________________________________________________________________________

Izvori pomorskog prava:

1.prisilni propisi i pravila morala

2.ugovor (ukljuujui ope uvjete ugovora i praksu razvijenu meu ugovornim strankama)

3.uzance (luke uzance)

4.trgovaki obiaji

5.dispozitivni propisi (PZa pa ZOOa),

6.sudska i arbitrana praksa

7.pravna znanost

__________________________________________________________________________________________

PZ (ns:29.XII.2004) (na plovne objekte koji se nalaze ili plove u umv i tm RH.)

(Odredbe o brodovima primjenjuju se

na jahte ako PZom nije drukije odreeno,

na ratne brodove-druge pomorske objekte ako je PZom izriito odreeno).

BROD U IMOVINSKOM PRAVU

U stvarnim raspolaganjima se tretiraju poput nekretnina na kopnu (knjini reim) zbog politikog (tijesna povezanost s pravom dravne pripadnosti broda) i ekonomskog (velika vrijednost) razloga.

Imovinskopravni pojam broda=plovni objekt osposobljen za plovidbu morem ili unutarnjim vodama.

Brod=stvar sui generis (-pokretna, -nepotrona, -nedjeljiva (podjelom prestaje biti stvar te vrste ili znatno gubi na vrijednosti), -sastavljena stvar s mnogim pripadnostima (brod u gradnji takoer pokretna).

Brod u gradnji=gradnja od trenutka polaganja kobilice ili slinog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova. (Stjee svojstvo broda (navis) upisom ili izdavanjem privremenog upisnog lista. Res postaje dovrenjem gradnje).

Sastavni dijelovi=dijelovi ijim je spajanjem brod i nastao (prate pravnu sudbinu broda).

Samostalni dijelovi=u fizikoj vezi s brodom, nuni za njegovo postojanje i funkcioniranje npr.razliiti strojevi.

Nesamostalni dijelovi=nemaju prijanju samostalnost, ali imaju prijanju fiziku opstojnost npr.brodske oplate.

Pripadak broda (pertinencija)=stvari koje po svojoj namjeni trajno slue njegovoj uporabi a mogu biti privremeno od broda i odvojene (=sve dok postoji stvarna namjera da se ponovno vrati na brod., npr.brodice, konop) i stvari upisane u brodski inventar.

(Uz pristanak vlasnika moe se zabiljebom rezervirati pravo drugih subjekata na odreenim pripadcima.)

__________________________________________________________________________________________

STVARNA PRAVA

Stvarno pravo=skup pravnih pravila GPa kojima se ureuju odnosi to nastaju meu ljudima u povodu stvari. Stvarno pravo u objektivnom smislu ureuje neposredno za svakog mjerodavno pripadanje stvari osobama na naina da odreuje pretpostavke uz koje e pravni subjekt imati subjektivno stvarno pravo na nekoj odreenoj stvari.

Karakteristike stvarnih prava: stvar, erga omnes, numerus clausus, prate stvar, trajnost (pomorsko pravo iznimka!), ovlatenje za ekonomsku uporabu ili iskoritavanje.

Na stvarna prava glede broda non ZV, ako PZom nije drukije odreeno.

PZ (usklaen s '93) regulira vlasnitvo, hipoteku na brodu, privilegije na brodu).

Stvarna prava mogu postojati na brodu, brodu u gradnji, jahti, jahti u gradnji.

Stvarna prava na brodu ili jahti mogu se stei, prenijeti, ograniiti i ukinuti jedino upisom. (Iznimke 1,2,3,4)

Kada se stvarna prava stjeu na temelju pravnog posla-pisani oblik. (Iznimke: 1,2,3,4)

1926 Meunarodna konvencija za izjednaavanje nekih pravila o pomorskim privilegijama i hipotekama

1967 Meunarodna konvencija za izjednaavanje nekih pravila o pomorskim privilegijama i hipotekama

1967 Meunarodna konvencija o upisu stvarnih prava na brodovima u gradnji

1993 Meunarodna konvencija o pomorskim privilegijama i hipotekama

__________________________________________________________________________________________

PRAVO VLASNITVA

Pravo vlasnitva=stvarno pravo koje svom nositelju daje potpunu privatnu pravnu vlasnt na stvari i glede nje to je pravni poredak doputa i jami te je mjerodavna za svakoga (Ograniena zakonom i pravima druge osobe.)

Tipina ovlatenja: possidere, uti, frui, abuti.

Samo upisani vlasnik moe prodati, hipoteku, abandon, zakup.

(Vlasnik broda sa svojstvom pravne osobe je trgovako drutvo.)

Specifini naini stjecanja i gubitka prava vlasnitva: -prijenos prava vlasnitva na osiguratelja prihvaanjem izjave o naputanju ili isplatom osigurnine, -proglaenje pomorskim odnosno ratnim plijenom na moru, -nevaenje potonulog broda u propisanom roku, -gradnja-ugovor o gradnji.

Pravo vlasnitva nad brodom-jahtom u gradnji obuhvaa stvari koje su u brod u gradnji ugraene (ako u upisnik broda u gradnji nije to drugo upisano) i stvari koje se nalaze u brodogradilitu iako nisu ugraene u brod u gradnji ako su prema svojoj izradi namijenjene iskljuivo za ugraivanje u odreeni brod ili za njegov pripadak ili su vidljivo obiljeene ili izdvojene za ugraivanje u brod.

Stvarna prava na brodu ili jahti mogu se stei, prenijeti, ograniiti, ukinuti jedino upisom. konstitutivno znaenje upisa! (Pravo vlasnitva i hipoteka na brodu imaju pravni uinak prema treim osobama od trenutka upisa (prednost: trenutak kad je prijedlog upisa stigao lukoj kapetaniji)).

Odredba o konstitutivnosti se ne odnosi na (nije potreban upis):

1. prijelaz prava vlasnitva na osiguratelja prihvaanjem izjave osiguranika o naputanju broda ili isplatom osigurnine kod potpunog gubitka osiguranog broda kada na osiguratelja prelaze sva prava koja osiguranik ima na osiguranom predmetu ako ih se osiguratelj tom prilikom ne odrekne,

2. stjecanje stvarnih prava nasljeivanjem, dosjelou, javnom sudskom prodajom,

3. proglaenje broda pomorskim plijenom odnosno ratnim plijenom na moru,

4. stjecanje i prestanak prava vlasnitva na potonulim brodovima, ako su ta prava prestala zbog propusta da se brod izvadi u propisanom roku.

(Odredba o konstitutivnosti odnosi se na:

brodove u gradnji koji se grade u hrvatskim brodogradilitima od trenutka njihova upisa u upisnik brodova u gradnji,

brodice koje su na zahtjev njihovih vlasnika upisane u upisnik brodova.)

__________________________________________________________________________________________

PRAVO SUVLASNITVA

Brod, brod u gradnji, jahta mogu biti u suvlasnitvu (=vlasnitvo vie osoba na istom fiziki nepodijeljenom brodu po dijelovima koji su alikvotno podijeljeni. Karat=idealni dio u imovini broda. Broj karata u brodu je bio propisan npr.kod nas 24, u E 64.)

(na jednake idealne dijelove, ANDU)

ZALONA PRAVA

Zalono pravo=ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari koja ovlauje nositelja da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari ma ija ona bila, a njezin vlasnik je duan to trpjeti. (Stjee se na temelju pravnog posla, sudske odluke, zakona.)

(Odredbe o zalonim pravima i na brodice, jahte, brodove-jahte u gradnji u plutajuem stanju.)

Hipoteka na brodu=pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti svoju trabinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda (dispozitivne odredbe)

(Odredbe PZa o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji.poslije zavretka gradnje hipoteka se brie iz upisnika brodova u gradnji i upisuje u upisnik brodova.)

Hipoteka se prostire na:

brod,

pripadke,

neke uzgrednosti (=vrijednosni ekvivalent tete tj.umanjenje vrijednosti broda zbog oteenja ili djelominog gubitka.,

PZ navodi: - trabine na osnovi naknade tete za jo nepopravljena fizika oteenja broda, - trabine na osnovi zajednike havarije za jo nepopravljena fizika oteenja broda.),

osigurninu.

Ne prostire se na: civilne plodove (vozarinu, prevozninu, tegljarinu, zakupninu, nagradu za spaavanje), ANDU.

Hipoteka u korist glavnice postoji i za trokove upisa hipoteke, trokove parninog i ovrnog postupka. (Trogodinji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.)

(Brod se ne moe brisati iz hrvatskog upisnika: pristanak hipotekarnog vjerovnika ili zadovoljavajue osiguranje. (NE kad se brod brie zato to je propao ili se pretpostavlja da je propao i u sluaju prijenosa prava vlasnitva naputanjem u korist osiguratelja).

Trajno povlaenje iz plovidbe-pristanak hip.vjerovnika ili zahtjev hip.dunika da se brod proda na javnoj drabi.

Vrste:

ugovorna (ugovor o hipoteci moe sadravati sporazum stranka o vrijednosti broda te o najnioj prodajnoj cijeni.),

sudska prisilna,

javnobiljenika (ako ugovor o hipoteci s javnoovjerenim potpisom dunika sadri -izjavu dunika da vjerovnik moe neposredno na temelju ugovora traiti upis hipoteke -izjavu dunika o suglasnosti da se na temelju tog ugovora nakon dospjelosti trabine iz ugovora moe provesti neposredna ovrha-takav je ugovor ovrna isprava)

Vjerovnik kasnije upisane hipoteke treba pribaviti suglasnost vjerovnika prije upisane hipoteke za uzimanje broda u posjed ili sudsku prodaju.

(Uzimanje broda u posjed i iskoritavanje broda: vjerovnik mora postupati s panjom dobrog gospodarstvenika. (upisat e se kao brodar)).

Izvansudska prodaja (privatna prodaja, prodaja iz slobodne ruke): vjerovnik mora postupati s panjom dobrog gospodarstvenika te postii razumnu cijenu s obzirom na stanje broda, cijenu takvih ili slinih brodova na tritu, njegovu optereenost stvarnim pravima drugih osoba (odgovara duniku za svu tetu).

(Kupac stjee brod neovisno o stvarnom odnosu vjerovnika i dunika (moe

- na temelju ovjerenog ugovora o prodaji traiti upis vlasnitva

- na temelju izvatka i javno ovjerenog ugovora o prodaji neposredno traiti ovrhu protiv dunika.)

(Prednosti: i dok brod plovi, ne ukljuuje aktivnost suda (sudski trokovi, trokovi uvanja broda u luci), namiruje se samo hipotekarni vjerovnik koji inicira i provodi prodaju, viak isplatiti duniku 8 dana po primitku kupovnine).

Zajednika hipoteka=za trabinu upisana nepodijeljeno na vie brodova/brodova u gradnji/hipotekarnih trabina.

Nadhipoteka u korist tree osobe moe se osnovati na temelju ugovora na hipoteci na brodu. (hip.dunik mora namiriti dug hip.vjerovniku samo uz pristanak nadhip.vjerovnika ili polaganjem u sud. Ako hip.dunik tako ne postupi-hipoteka na brodu ostaje za trabine nadhip.vjerovnika)

(hip.vjerovnik uzeti brod u posjed i iskoritavati ga ili izvansudski prodati samo uz pisani pristanak nadhip.vjerovnika.)

Prestanak: 1.proglaenje pomorskim/ratnim plijenom na moru 2.prodaja u ovrnom ili steajnom postupku, 3.izvansudska prodaja 4.brisanje

(Mortgage=prijenos vlasnitva nekretnine, pokretnine, prava radi ispunjenja kakve obveze. Ako se obveza ne ispuni u roku vjerovnik postaje neogranienim vlasnikom stvari. (pravo uzeti brod u posjed i iskoritavati ga, pravo na dotad nenaplaene vozarine.)

(Dunik moe otkupiti brod i kad vjerovnik formalno postane vlasnikvjerovnik postaje zakonski vlasnik samo prema duniku).

Prednost pred svim trabinama, osim privilegija na brod, zakonskog prava retencije, runog zaloga))

POSTOJE PRIVILEGIJI NA BRODU I PRIVILEGIJI NA TERETU:

1.PRIVILEGIJI NA BRODU-POMORSKI PRIVILEGIJI=zakonska zalona prava na brodu. Za postanak i pravne uinke prema treim osobama nije potreban upis. (=stvarnopravni teret na brodu).

(karakteristike: slijede brod, akcesornost (prestanak trabineprestanak privilegija. prestanak privilegijatrabina gubi svojstvo stvarnog prava.), ogranieno trajanje, ne upisuju se)

(NE na javne brodove).

Razredi:

1.trabine za iznose koji se duguju lanovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, trokovi repatrijacije, doprinosi za socijalno osiguranje)

2.trabine za smrt ili tjelesne ozljede na kopnu ili vodi u neposrednoj vezi s iskoritavanjem broda

3.trabine s naslova nagrade za spaavanje broda

4.trabine za luke naknade, trokove plovidbe plovnim putovima, trokove peljarenja

5.stvarni gubitak ili oteenje na osnovi izvanugovorne odgovornosti prouzroen iskoritavanjem broda, koji nije gubitak ili oteenje tereta, kontejnera, stvari putnika prevoenih brodom.

Osigurane prema vlasniku, brodaru, zakupoprimatelju broda u odnosu na kojega je trabina nastala. (1. i prema poslodavcu, 2. i prema poslodavcu i poslovoi broda)

Vie trabina iz istog razreda se namiruju srazmjerno. Vie trabina iz 3.razreda-od zadnjeg spaavanja . (3.prednost pred drugim privilegiranim trabinama nastalim prije vremena dotinog spaavanja).

Prostiru se samo na pripadak.

Prestanak: 1.proglaenje pomorskim plijenom (oslobaanje=uspostavljanje) 2.prodaja u ovrnom ili steajnom postupku 3.prestanak trabine osigurane privilegijem 4.protek 1 godine 5.osnivanje fonda ograniene odgovornosti za trabine koje su podvrgnute ogranienju

Maritime lien=stvarnopravni teret na brodu koji ovlateniku daje pravo da svoju trabinu namiri sudskom prodajom broda. (Dobiva povlateni status od trenutka nastanka, bez sudske odluke. Za nastanak nije potreban upis. Prednost pred mortgageom. Kod prodaje broda prati brod.)

Statutory lien=privilegiji koji nastaju na temelju posebnih zakonskih ovlatenja. (englesko pravo)

Possessory lien=pravo retencije (englesko pravo)

2.PRIVILEGIJI NA STVARIMA UKRCANIM NA BROD postoje za:

sudski trokovi uinjeni u zajednikom interesu svih vjerovnika u postupku ovrhe ili osiguranja radi toga da se sauvaju stvari ili provede prodaja kao i trokovi uvanja i nadzora tih stvari od ulaska broda u posljednju luku,

trabine na osnovi nagrade za spaavanje i doprinosa iz zajednikih havarija koje terete stvari,

trabine iz ugovora o prijevozu ukljuujui i trokove uskladitenja ukrcanih stvari.

Ako se trabine pod a i c ne mogu potpuno namiriti-namiruju se razmjerno. Kada se trabine pod b ne mogu potpuno namiriti-poslije nastala trabina ima prednost pred prijanjom. Smatrat e se da su trabine vezane za isti dogaaj nastale istodobno.

Pomorski privilegiji u korist glavnice postoji i za kamate.

Prestanak: 1.proglaenje pomorskim odnosno ratnim plijenom na moru 2.prodaja u ovrnom ili steajnom postupku 3.prestanak trabine osigurane privilegijem 4.vjerovnik ne zatrai izdavanje privremene mjere od nadlenog suda u roku 15 dana od iskrcaja stvari 5.i prije proteka roka iz 4. iskrcane stvari na zakonit nain prele u ruke treih osoba koje ih ne dre u ime dunika

(Se koritenjem prava zadranja ne dira u red prvenstva trabina osiguranih privilegijima na stvarima ukrcanim na brod.)

(Privilegiji na stvarima ukrcanim na brod nisu uvjetovani dranjem stvari.)

OSOBE U PIPu:

1.Vlasnik

2.Brodar=

jedinstveni nositelj odgovornosti za ugovorne i izvanugovorne obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskoritavanjem broda u njegovu posjedu,

nositelj odgovornosti za izvrenje konkretno ugovorenog plovidbenog posla.

3.Upravitelj-poslovoa broda (ship manager)

=osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehnikim odravanjem i/ili popunjavanjem broda posadom.

Angairan od vlasnika ili brodara.

(Ugovor o upravljanju brodom (najpoznatiji: BIMCO CREWMAN formular: u ime i za raun. Krivnja upravitelja u odnosima prema treima se tretira kao krivnja brodovlasnika.))

Poslovi upravljanja brodom:

a) commercial management (komercijalno-financijski poslovi broda)

b) technical management (tehniko odravanje broda, briga o pregledima i popravcima, opskrba tehnikim potreptinama)

c) crew management (angaman zapovjednika i asnika, skrb o popunjenosti broda posadom)

General manager ili specijalizirani.

Upravitelj ne moe obavljanje pojedinih ugovorenih poslova prepustiti drugoj osobi bez prethodne suglasnosti brodovlasnika.

Upravitelj je u smislu ISM kodeksa kompanija..

4.Pomorski agent:

Ugovor o pomorskoj agenciji (agent i nalogodavac-brodar, zapovjednik, naruitelj); na temelju ope ili posebne punomoi pomorski agent se obvezuje u ime i za raun nalogodavca obavljati pomorske agencijske poslove (=odnose se na plovidbu, brodove, iskoritavanje, prihvaanje i otpremanje brodova, posredovanje i zastupanje pri sklapanju ugovora o iskoritavanju/kupnji/prodaji/gradnji/popravku/preinaci brodova, osiguranju brodova/tereta/interesa, opskrbi zalihama, popunjavanju posadom, brigu o putnicima, pribavljanje pravne pomoi brodu/zapovjedniku/posadi, suradnja s P&I...), poslove pomaganja, posredovanja, zastupanja, a nalogodavac naknaditi trokove i platiti nagradu (i kad nije ugovoreno) (pravo pridraja na imovini nalogodavca)

(non odredbe ZOO o ugovoru o trgovinskom zastupanju)

opa punomo (pisani oblik, u sluaju sumnje poslovi prihvata i otpremanja brodova, ugovori o iskoritavanju osim zakupa i time chartera)

posebna punomo (za obavljanje jednog ili vie tono odreenih poslova, prestaje kad se obavi.)

(Pomorskog agenta mogu obje ugovorne strane ovlastiti da u njihovo ime i za njihov raun potpie ugovor o iskoritavanju brodova)

(nagrada za posredovanje i sklapanje ugovora).

duan navesti da nastupa u svojstvu agentaako ne, u odnosu na treu osobu u dobroj vjeri se smatra da radi u svoje ime.

uporabom dune panje u granicama danog ovlatenja obavljati potrebne ili uobiajene poslove za izvrenje dobivenog naloga panjom dobrog gospodarstvenika,

Vrste:

luki agent (brodski agent)-zastupanje brodara i obavljanje formalnosti vezanih za boravak broda u luci i izvravanje ugovora o prijevozu,

agent posrednik (ship broker)-posredovanje i zastupanje pri sklapanju ugovora o iskoritavanju broda, kupoprodaja, brodski prostor, pribavljanje tereta...

5.pediter

6.Luki slaga (stivador)=osoba koja se bavi ukrcajem-iskrcajem tereta iz broda, slaganjem tereta na brod, prekrcajem tereta s jednog prijevoznog sredstva na drugo. (moe se obvezati obaviti i druge poslove u vezi s njegovom glavnom djelatnou (pakiranje, oznaavanje robe)).

; luki radnici, individualni poduzetnici, luke prekrcajne organizacije, (poduzetnik poslova kontejnerskog terminala u kontejnerskom prometu)

Ugovor o slagakom poslu (stivador i naruitelj-moe biti bilo koja stranka iz ugovora o prijevozu stvari morem) spada u ugovore o djelu.

Visina nagrade: tarifa ili ugovor.

Luki slaga obvezan panjom dobrog gospodarstvenika obaviti ugovoreni posao.

Odgovara neogranieno.

Odgovara kao pomorski prijevoznik za tete za vrijeme kada svojim teglenicama prevozi teret od broda na sidritu do luke ili obrnuto.

ODGOVORNOST BRODARA

Brodar odgovara za:

obveze u vezi s plovidbom i iskoritavanjem broda, ako PZom nije drukije odreeno.

radnje osoba kojima se slui u svom poslovanju odgovara kao za svoje radnje i propuste, ako su one radile u okviru obavljanja svojih dunosti (iznimka: nautika greka i poar).

UGOVORNA ODGOVORNOST=ako brodar ne ispuni svoju obvezu iz nekog ugovornog odnosa ili je neuredno ispuni ili zakasni s njezinim ispunjenjem.

(ZOO:

- ne ispuni, neuredno ispuni, zakasni s ispunjenjem=naknada obine tete + izmakla korist + pravina naknada neimovinske tete koju je dunik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate.

- prijevara, namjerno neispunjenje, neispunjenje zbog krajnje nepanje=naknada cjelokupne tete nastale zbog povrede ugovora bez obzira to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale.

(Valjana odredba ugovora kojim se odreuje najvii iznos naknade ako tako odreeni iznos nije u oitom nerazmjeru sa tetom i ako za odreeni sluaj nije to drugo zakonom odreeno))

IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST=odgovornost za tetu prouzroenu graanskim deliktom. (osnovna pretpostavka: da je u vezi s plovidbom i iskoritavanjem broda prouzroena teta osobama-stvarima izvan broda-morskom okoliu.)

(NE na sudar brodova i nuklearne tete)

1.Odgovornost vlasnika ili brodara za smrt-tjelesne ozljede osoba u moru koje prouzroi brod

(Smrt/tjelesna ozljeda osoba na kopnu-propisi opeg obveznog prava.)

-odgovara vlasnik, brodar i osoba koja u trenutku dogaaja upravlja brodom (vlasnik i brodar ne ako im je brod protupravno oduzet).

podruje koje je proglaeno kupalitem ili u kojem je zabranjena plovidba (NOO, E: namjera ili krajnja nepanja oteenika)

morski pojas do 150m od obale, a taj pojas ne ide u podruje pod 1,3,4 (NOO, E: via sila, namjera ili krajnja nepanja oteenika)

luke, luki prilazi, uobiajeni plovni putovi, podruje koje se iskljuivo koristi za sportsku ili slinu plovidbu, podruje udaljeno vie od 150m od obale, a nije rije o podruju 4 (NDK)

podruje na kojem je zabranjen pojedini nain ili sredstva plovidbe, a smrt-tjelesna ozljeda nastupi dok se obavlja zabranjeni nain ili zabranjena sredstva plovidbe (NOO, E: namjera ili krajnja nepanja oteenika).

2.Odgovornost vlasnika ili brodara za oteenje stvari i oneienja okolia:

tete objektima u luci ili na moru (NOO, E: krivnja trgovakog drutva ili tijela koje upravlja lukom, stanje obale-lukobrana-ureaja-postrojenja), i teta koju prouzroi brod izlijevanjem-izbacivanjem tvari opasnih i tetnih za okoli.

3.Odgovornost vlasnika ili brodara za oneienje od broda izlijevanjem ulja koje se prevozi kao teret

(Torrey Canyon, Amoco cadiz, Exxson Valdez, Erica, Prestige)

POVIJESNI RAZVOJ PRAVA ZATITE MORSKOG OKOLIA

1969:

TOVALOP (sporazum brodovlasnika i velikih naftnih tvrtki o neobveznom kompenzacijskom fondu); ograniena visina naknade za tete od oneienja i trokove preventivnih mjera nastale kao posljedica izlijevanja nafte zbog nepanje iz tankera u vlasnitvu ili zakupu lana (revidiran 1987, prestao 1997)

CLC

1971;

Meunarodna konvencija o osnivanju meunarodnog fonda za naknadu tete prouzroene oneienjem

CRISTAL (sporazum naftnih tvrtki o dodatnom kompenzacijskom fondu); dodatno obeteenje vlastima i treim osobama kad iznosi naknade prema TOVALOP i CLC nisu dovoljne za potpunu naknadu ili kad FOND nije obvezan (revidiran 1987, prestao 1997)

Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja mora uljem 1954

Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja mora s brodova (MARPOL) 1973/78 (RH);

Odnosi se na: -oneienje mora s brodova uljem, tetnim tvarima koje se prevoze u rasutom stanju, tetnim tvarima u posebnim pakiranjima, fekalijama, otpadcima s brodova, -sve brodove osim ratnih i javnih.

Apsolutna zabrana isputanja svakog ulja ili uljne mjeavine iz broda u svim podrujima mora.

(Posebna podruja koja zahtijevaju strog nadzor: Sredozemlje, Baltiko, Crno, Crveno, Perzijski zaljev: tu sav prljavi balast i ostatke od pranja tankova (samo sirovom naftom.) treba zadrati na bodu i ispustiti samo u prihvatnim centrima na obali.)

Meunarodna svjedodba o sprjeavanju oneienja uljem.

Mora biti opremljen odvojenim tankovima za balast: novi tanker od 20000t nosivosti, postojei tanker od 40000t nostivosti, brod za derivate od 30000t nosivosti.

Izmjena 92; tanker vei od 5000 tona nosivosti mora imati dvostruko dno.

HNS konvencija 1996 (tete u vezi s prijevozom opasnih i tetnih tvari morem)

Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tetu zbog oneienja pogonskim uljem Bunker konvencija 2001 (pogonsko gorivo i mazivo) (RH) (obvezno osiguranje, actio directa)

__________________________________________________________________________________________

(Konvencije 69 i 71 zajedno s protokolima iz 1976 (RH) ine jedinstven instrument)

Konvencija 1969 i Protokol 1992=jedinstvena Meunarodna konvencija o graanskoj odgovornosti za tete zbog oneienja uljem 1992 (primjena na: -tetu zbog oneienja koju prouzroe plovni objekti koji prevoze ulje kao teret u rasutom stanju, (prije svega tankeri), na teritoriju drave i tm. -zatitne mjere radi sprjeavanja-smanjenja takve tete)

tete zbog oneienja=

1.gubitak-oteenje nastalo izvan broda zbog oneienja, istjecanja, izbacivanja ulja s broda uz uvjet da je iznos naknade za oteenje okolia (osim izmakle koristi) ogranien na trokove razumnih mjera za uspostavljanje u prijanje stanje koje su se ili e se poduzeti

2.trokovi zatitnih mjera i daljnji gubitak-oteenje prouzroeno tim mjerama

Ulje=postojana ugljikovodikova mineralna ulja, osobito sirova nafta, gorivo ulje, teko dizelsko ulje i mazivo ulje, bilo da se prevozi na brodu kao teret ili bilo kao gorivo za pogon takvog broda.

PZulje=postojana ugljikova mineralna ulja, talozi i otpadna ulja navedeni u prilogu I MARPOLa

Za materijalne tete treima-vlasnik broda NOO (tuba i protiv osiguratelja) (Tjelesne tete od oneienja nisu obuhvaene konvencijom.)

E:

posljedica rata, neprijateljstva, graanskog rata, ustanka, ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbjenoga i neotklonjivog znaenja

krivnja oteenika, namjera tree osobe,

u cijelosti potjee od tetnog postupka neke vlade ili njezinih tijela koja se brinu za odravanje objekata za sigurnost plovidbe u obavljanju te funkcije.

Ako do izlijevanja ili izbacivanja ulja doe iz vie brodova a ne moe se utvrditi omjer u teti-vlasnici solidarno.

Do 5000t=3 mil SDR, 1t=420 SDR, ukupna visina 59,7 mil SDR

Do 5000t=4,51 mil SDR, 1t=631 SDR, ukupna visina za brod do 140000t=89,77 mil SDR, ukupno 203 mil SDR (izmjene 2000.god)

Do 5000t=4,5 mil SDR, 1t=632 SDR, ukupna visina 89,8 mil SDR (u RH)

Za izmjenu granica odgovornosti tacit acceptance procedure: dvotreinska veina nazonih drava ugovarateljica koje glasuju u Pravnom odboru IMOa, pod uvjetom da barem jedna polovica drava ugovarateljica bude nazona za vrijeme glasovanja.

G: osobna dolus ili dolus eventualis

Zahtjev za naknadu tete zbog oneienja ne moe se podnijeti protiv:

1. slubenika, punomonika, lanova posade vlasnika,

2. osobe koja je obavljala usluge za brod iako nije lan posade,

3. brodara, upravitelja, naruitelja ugovora o prijevozu,

4. osobe koja spaava uz pristanak vlasnika ili po uputama javne vlasti,

5. osobe koja poduzima zatitne mjere,

6. slubenika ili punomonika osoba spomenutih u 3, 4, 5.

Doputena: osobni dolus/dolus eventualis.

Vlasnik broda mora osnovati fond u visini ukupne odgovornosti pri nadlenom tijelu drave ugovarateljice u kojoj je podignuta tuba na temelju Konvencije/u kojoj se moe podignuti tuba na temelju Konvencije polaganjem svote ili podnoenjem jamstva koje priznaje zakonodavstvo drave u kojoj se utemeljuje fond a koje nadleno tijelo smatra dostatnim.

Vlasnik broda koji kao teret prevozi vie od 2000t ulja duan pribaviti i na brodu drati financijsko jamstvo do iznosa propisanog ogranienja. Potvrdu izdaje drava zastave broda. (prijepis potvrde prilae se i upisniku brodova) Obveza drava ugovarateljica da zahtijevaju potvrdu od brodova koji uplovljavaju/isplovljavaju iz luka.

__________________________________________________________________________________________

KONVENCIJA O OSNIVANJU MEUNARODNOG FONDA ZA NAKNADU TETE PROUZROENE ONEIENJEM 1992

Fond (pravna osoba) formiraju uvoznici nafte koji imaju poslovno sjedite u dravama lanicama, do 135 000 000 SDR.

Fond obvezan isplatiti tetu:

kad ne postoji odgovornost prema CLCu,

kad visina tete premauje odgovornost prema CLCu,

kad vlasnik tankera ne moe podmiriti svoje obveze prema CLCu ili kad njegovo financijsko jamstvo nije dostatno da pokrije nastalu tetu,

.

E:

posljedica rata, neprijateljstva, graanskog rata, ustanka, ili da je do izlijevanja nafte dolo iz ratnih ili javnih brodova koji se ne koriste u trgovake svrhe,

krivnja oteenika,

oteenik ne moe dokazati da je teta nastala zbog nezgode jednog ili vie brodova.

__________________________________________________________________________________________

SLOJEVI ODGOVORNOSTI

Prvi: CLC (brodovlasnici89,7 milijuna SDR)

Drugi: Konvencija o fondu (uvoznici nafte135 milijuna SDR)

Trei: izmjene CLC-a i Fond konvencije203 milijuna SDR.

EU predloila osnivanje dopunskog Fonda

IMO 2003 usvojio Protokol o dodatnom fondu (RH): uvoznici nafte750 milijuna SDR

__________________________________________________________________________________________

ULOGA ZAPOVJEDNIKA

Prema MARPOLu svaki tanker od 150 BRT te drugi brod od 400BRT mora imati na brodu oil pollution emergeny plan.

postupati u skladu s oil poluttion emergeny planom o politikom zatite okolia svoje tvrtke,

voditi knjigu ulja (evidenciju o ulju)

obavijestiti najblieg predstavnika P&I kluba,

najkasnije u roku 24 sata podnijeti izvjetaj s izvatkom iz brodskog dnevnika lukoj kapetaniji (u inozemstvu-diplomatsko konzularnom predstavnitvu RH ili javnom biljeniku)

__________________________________________________________________________________________

ODGOVORNOST PODUZETNIKA NUKLEARNOG BRODA

Konvencija o odgovornosti poduzetnika nuklearnih brodova 1962

Poduzetnik nuklearnog broda=osoba koju je drava ovlastila da iskoritava nuklearni brod ili sama drava koja ga iskoritava.

Nuklearna nesrea=dogaaj ili niz dogaaja koji imaju isto porijeklo koje je prouzroilo nuklearnu tetu.

Nuklearna teta=teta koja prouzroi smrt-tjelesnu ozljedu, gubitak-oteenje stvari koji nastaju iz radioaktivnih svojstava nuklearnog goriva ili radioaktivnih proizvoda i otpada. (Ne obuhvaa nuklearnu tetu prouzroenu odnosnom nuklearnom brodu.)

E:

neposredno prouzroena ratom, neprijateljstvima, graanskim ratom ili ustankom.

namjera oteenika

Do 100 milijuna SDR za svaku nuklearnu nesreu (makar i osobnom krivnjom poduzetnika). Kad drava zastave propisuje i viu granicu-do te vie granice.

(Vie poduzetnika solidarno.)

Nuklearna teta nastala od vie nuklearnih brodova istog poduzetnika-svaki brod do 100 milijuna.

Poduzetnik mora odravati na snazi financijsko jamstvo koje pokriva njegovu odgovornost (ne za brod samovlasnitvo drave)

(Naknada tete direktno od financijskog jamca (10 god, 3 god otkad je postavlja zahtjeva saznao ili morao saznati za tetu i odgovornu osobu).

OGRANIENJE ODGOVORNOSTI VLASNIKA (BRODARA)

Naelo ograniene odgovornosti (nastalo krajem 17.st.):

osobna ograniena odgovornost (dunik odgovara do unaprijed odreene svote cijelom svojom imovinom)

stvarna ograniena odgovornost (dijelom imovine ili vrijednou koja odgovara odreenoj imovini).

(ini rizik bavljenja plovidbenim poduzetnitvom osigurljivim + unosi se sigurnost u poslovanje brodara i osiguratelja + nie premije osiguranja)

Naelo ograniene odgovornosti valja priznati samo za obveze koje za brodara nastaju djelovanjem lanova posade odnosno osoba kojima se brodar u svojem poslovanju slui.

Sustavi ogranienja:

1. ope ili globalno ogranienje odgovornosti-primjenjuje se na izvanugovornu i ugovornu odgovornost u sustavu ogranienja (postavlja opu gornju granicu).

2. ogranienje ugovorne odgovornosti-zasniva se na odreenom ugovoru.

Sustavi ogranienja (zajedniko: G: osobna krivnja):

1. mediteranski, abandona, francuskog trgovakog zakona (vlasnik neogranieno cijelom svojom imovinom za ine i obveze zapovjednika, ali je ovlaten rijeiti se neograniene osobne odgovornosti abandonom broda i vozarine za putovanje na kojemu je nastala obveza vjerovnicima (mogunost abandona ne postoji za vlastita ini ili obveze vlasnika koje on i izvrava)

2. njemaki, egzekucije, izvrenja (po samom zakonu brodar za odreene obveze brodom i vozarinom (podvrgava se postupku izvrenja) (napustili Nijemci i skandinavske drave)

3. engleski, primjena odreene svote na tonu brodske tonae

Konvencija o izjednaavanju nekih pravila o ogranienju odgovornosti pomorskih brodovlasnika 1924 (kombinirala sustav egzekucije i engleski)

Konvencija o ogranienju odgovornosti vlasnika pomorskih brodova 1957 (engleski): kad iz jednog dogaaja nastanu i materijalne i tjelesne tete; 2100 franaka po toni rezervira se za tjelesne tete (poseban fond), 1000 za materijalne tete (poseban fond) (vjerovnici iz fonda tjelesnih teta konkuriraju s nepodmirenim ostatkom svojih zahtjeva u fondu za materijalne tete (obrnuto-ne))

Konvencija o ogranienju odgovornosti za pomorske trabine 1976: (RH): (primjenjuje se na pomorski brod. NE brod unutranje plovidbe i NE tankere):

Pravo na ogranienje:

brodar (vlasnik, brodar, naruitelj u charteru, upravitelj, zakupoprimatelj),

spaavatelj (=osoba koja prua usluge u izravnoj vezi sa spaavanjem ili pruanjem pomoi, na brodu ili na moru),

osiguravatelj odgovornosti (=koji je osigurao odgovornost za tete nanesene treim osobama),

osobe kojima se vlasnik i spaavatelj u svom poslovanju slui odnosno osoba za ija djela-propuste-pogreke odgovara, ako su djelovale u okviru svojih dunosti.

Trabine podvrgnute ogranienju:

1. smrt-tjelesna ozljeda osoba na brodu, gubitak-oteenje imovine na brodu odnosno u neposrednoj vezi s njegovim iskoritavanjem i radnjama spaavanja, daljnja teta koja iz toga proistjee

2. tete zbog zakanjenja

3. tete s izvanugovorne osnove u izravnoj vezi s iskoritavanjem broda ili spaavanjem

4. trabine druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera radi sprjeavanja-smanjenja tete, daljnje tete prouzroene tim mjerama

5. podizanje,uklanjanje,unitenje, injenje nekodljivim broda i stvari na brodu, tereta na brodu

(Nabrojene trabine podlijeu odgovornosti iako se zbog njih ve podigla ugovorna, regresna, jamevna tuba. Meutim, trabine 4 ne podlijeu ogranienju u opsegu u kojem se odnose na naknadu na temelju ugovora s osobom koja odgovara.)

G: osobni dolus ili dolus eventualis brodara

(Konvencija 1957: osobna krivnja)

PZ: Ne moe ograniiti za smrt-tjelesnu ozljedu osoba koje brodar zapoljava.

Formiraju se:

fond tjelesnih teta (smrt i tjelesna ozljeda)

500t=333 000, 501-3000=500, 3001-30000=333, 30001-70000=250, 70 000=167

fond materijalnih teta (ostale trabine)

500t=167 000, 501-30 000=167, 30 001-70 000=125, 70 000=83,

poseban fond za trabine putnika:

zbog smrti-tjelesne ozljede putnika na brodu koje su nastale iz istog dogaaja 46 666 SDR

pomnoenih brojem putnika koje je brod ovlaten prevoziti na temelju plovidbenog lista, ali najvie do

25 milijuna SDR.

Predviene granice odgovornosti primjenjuju se na ukupnost svih trabina koje su nastale iz istog dogaaja.

Nepodmireni ostatak trabina zbog tjelesnih teta konkurira pro rata s ostalim trabinama.

(Kapacitet ratnog broda:1bruto tona=2 tone istisnine., manji brodovi, jahte, brodicebrodovi do 500t.)

Ogranienje se rauna prema 1500t za: - spaavatelja koji ne obavlja radnje spaavanja s nekog broda spaavatelja koji djeluje iskljuivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga prua usluge spaavanja.

Protokol 1996 (RH):

Formiraju se:

fond tjelesnih teta

2000t=2 000 000, 2001t-30 000t=800, 30 001t-70 000t=600, 70 000t=400

fond materijalnih teta

2000t=1 000 000, 2001t-30 000t=400, 30 001t-70 000t=300, 70 000t=200

poseban fond za trabine putnika:

zbog smrti-tjelesne ozljede putnika na brodu koje su nastale iz istog dogaaja 175 000 SDR

pomnoenih brojem putnika koje je brod ovlaten prevoziti na temelju plovidbenog lista (nema

maksimiranja iznosa ogranienja).

U RH do Plovidbenog zakonika 1978 (engleski) vrijedio sustav abandona.

__________________________________________________________________________________________

IZVANPARNINI POSTUPAK OGRANIENJA BRODAREVE ODGOVORNOSTI

(sudac pojedinac) (non ZPP)

Brodar (druga osoba koja bi mogla odgovarati u sporu a prema zakonu je ovlatena ograniiti svoju odgovornost) koji eli ograniiti odgovornost duan je osnovati fond ograniene odgovornosti polaganjem svote ili pruanjem jamstva u visini iznosa preraunatih prema zakonskim limitima uveanih za kamate koje teku od dana dogaaja iz kojega je nastala odgovornost do dana osnivanja fonda.

Prijedlog za pokretanje postupka

ako sud utvrdi da se sredstvima predloenog fonda nee moi slobodno raspolagati u korist vjerovnika=odbacuje zahtjev za osnivanje + nastavlja postupak kao da se predlagatelj pozvao na ogranienje bez namjere osnivanja fonda

rjeenje kojim se odobrava ogranienje odgovornosti i rjeenje kojim se odobrava osnivanje fonda (poziv predlagatelju da da dokaze-15 dana-da je stavio na slobodno raspolaganje sudu sredstva i unaprijed poloio svotu potrebnu za trokove tijekom ili u povodu postupka):

kad podnese dokaze fond se smatra osnovanim

ako ne podnese dokaze, rjeenje kojim se ukida rjeenje kojim se odobrava osnivanje fonda.

Roite za ispitavanje trabina

Ako predlagatelj i vjerovnici ne ospore do zakljuenja roita za ispitivanje trabina, smatra se da prijavljena trabina postoji i da se moe namiriti.

(Vjerovnik ne moe osporavati trabinu drugog vjerovnika tvrdei da se ona ne moe namiriti iz fonda, jer da je dogaaj prouzroio brodar dolus ili dolus eventualis)

Ako vjerovnik ospori:

da mu je trabina podvrgnuta ogranienju, a predlagatelj se s tim ne sloisud upuuje vjerovnika na tubu (30dana) protiv predlagatelja

drugom vjerovniku postojanje/visinu/pravo da se njegova trabina namiri iz fondasud upuuje osporenog vjerovnika na tubu (30dana) (nije bila prijavljena)

drugom vjerovniku trabinu utvrenu pravomonom odlukom nadlenog tijeka donesenom u postupku protiv predlagateljasud upuuje osporavajue vjerovnike na tubu (30dana)(nije bila osporena)

Ako predlagatelj ospori postojanje/visinu vjerovnikove trabinesud upuuje vjerovnika na tubu (30dana) (nije bila prijavljena).

Obavijest sudu (mjesno nadlean na ijem se podruju nalazi sud ogranienja) o tubi 3 dana.)

Novo roite za ispitivanje trabina (za ispitivanje trabina prijavljenih nakon roita)

Rjeenje koje se trabine priznaju i u kojoj visini

(nakon pravomonosti) nacrt diobe

roite za raspravljanje nacrta (predlagatelj, utvreni vjerovnici, osporeni vjerovnici)

3 dana od pravomonosti rjeenja o diobi/dostave pravomonog drugostupanjskog rjeenja sudu prvog stupnjanalog za isplatu trabina

(ako 1 mj od izdavanja naloga za isplatu ne bude mogao isplatitiposeban depozit (oroen kod banke za vrijeme prije kojega nee biti ispunjeni uvjeti za isplatu trabina)

alba 8 dana od dostave rjeenja.

(Privremena djelomina dioba fonda-radi prethodne isplate utvrenih trabina ako vjerovnik koji predlae uini vjerojatnim da se parnica nee zavriti u roku 6 mjeseci)

Fond ograniene odgovornosti se dijeli izmeu vjerovnika razmjerno iznosu njihovih priznatih trabina prema fondu._____________________________________________________________________________________

PROBOJ PRAVNE OSOBNOSTI

U suvremenom brodarstvu jedan brod=jedno drutvo. Brodska kompanija osniva niz drutava keri kojima u vlasnitvo preputaju samo jedan brod, a stvarno odluuje o uporabi tih brodova i raspolaganju ostvarenom dobiti.

Iako lanovi drutva kapitala ne odgovaraju za njegove obveze, oni se mogu pozvati na odgovornost ako se dokae da su zloupotrijebili svoj poloaj (putem koncepta zlouporabe, poloaja stvarnog vlasnika broda, doktrine identifikacije nastoji se u sudskoj praksi podii korporacijski zastor-proboj pravne osobnosti., nastoji se ne prihvaati pravnu razdvojenost drutava i lanova).

__________________________________________________________________________________________

Poincare (grminal, zlatni) franak=koliina zlata od 65,5 miligrama istoe 900/1000 (24 k) (Protokol 1979:SDR (1 SDR=15 franaka))

SDR (stvoren 1969), uveden 1974 nakon sloma burze. (Sporazumom lanica MMFa zlato se prestalo upotrebljavati kao mjerilo vrijednosti, veina valuta izgubila podlogu u zlatu, stalna fluktuacija zlata na svjetskom tritu).

Prosjek dnevnih vrijednosti najveih drava izvoznica (USD, euro, PY, GBP). (U odreivanju vrijednosti SDR pojedina valuta sudjeluje u onom postotku koliko ta zemlja sudjeluje u vanjskotrgovinskoj razmjeni). 2.VI.2006. 1 SDR=1.47776 dolara.

VRSTE KRIVNJE

Dolus specialis=direktna namjera za prouzroenje tete.

Dolus principalis=bezobzirno djelovanje sa svijeu da e teta nastupiti.

Dolus eventualis=spoznaja o moguoj teti i mirenje s tim, ali ne eli tetu.

Culpa lata=krajnje nepaljivo ponaanje bez svijesti i elje za tetom.

Culpa levis=proputanje dune panje.

UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA

(odredbe PZa o ugovorima o iskoritavanju pomorskih brodova su preteito dispozitivne)

(besplatni prijevozi-opa naela obveznog prava.)

I. UGOVORI O POMORSKOM PLOVIDBENOM POSLU (ugovori o djelu., brodar ostaje poduzetnik pomorskog plovidbeng pothvata i ako zadravajui upravu nad brodom prepusti korisniku prijevoza pravo da se slui brodom radi prijevoza stvari)):

1. UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM:

a) brodarski ili ugovor o najmu broda(odnosi se reguliraju arter partijom.,bitan element brod ili brodski prostor) (naelno u slobodnoj)

b) pomorsko-prijevozniki, vozarski (odnosi se reguliraju teretnicom ili teretnim listom.,bitan element je stvar koju treba prevesti) (naelno u linijskoj)

2. UGOVORI O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM

3. UGOVORI O TEGLJENJU, ODNOSNO POTISKIVANJU MOREM

4. DRUGI PLOVIDBENI POSLOVI-NEIMENOVANI UGOVORI (npr.polaganje kabela, znanstveno istraivanje, ribolov, graevinski poslovi)

II. UGOVORI O ZAKUPU BRODA (ugovori o uporabi) (zakupoprimatelj zakljuujui ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima u svoje ime i za svoj raun stjee svojstvo brodara)

__________________________________________________________________________________________

MEUNARODNE KONVENCIJE O PRIJEVOZU STVARI:

ameriki Harter Act 1893

Meunarodna konvencija o izjednaenju nekih pravila o teretnici 1924 (Haka) (sklopljena u Bruxellesu ali su joj prethodila Haka pravila 1921): (Razlog donoenja: ograniiti slobodu ugovaranja radi zatite korisnika prijevoza.)

Ograniena primjena:

- na sve teretnice izdane u jednoj od drava ugovornica.

- samo na ugovore o prijevozu stvari morem kod kojih je izdana negocijabilna isprava koja daje naslov na teret (NE na charter. Na teretnicu ispostavljenu da temelju chartera od trenutka kad se odnosi izmeu brodara i imatelja teretnice ravnaju po toj ispravi)

- na redovne trgovake terete koji se prevoze u tijeku redovnog trgovakog poslovanja

- tackle to tackle naelo

- pojam goods ne obuhvaa ive ivotinje i teret za koji je u ugovoru navedeno da je krcan na palubi i koji se zaista tako i prevozi.

Protokol o reviziji Hakih pravila 1968 (Visbyska): (Razlog donoenja: neujednaenost sudske prakse u primjeni, kontejnerizacija, smanjenje vrijednosti svjetskih valuta.) (Podjela rizika transporta u korist korisnika prijevoza, znatno pootrena odgovornost brodara)

Konvencija UN o prijevozu stvari morem 1978 (Hamburka pravila) (RH nije ratificirala)

Nacrt Konvencije o prijevoznom pravu UNCITRAL/CMI

MEUNARODNE KONVENCIJE O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE

Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o prijevozu putnika 1961

Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o prijevozu putnike prtljage morem 1967

Atenska konvencija o prijevozu putnika i prtljage morem 1974 (76, 90, 02Atenska konvencija o prijevozu putnika i njihove prtljage morem 2002) (RH slijedi 74, 76, 90)

__________________________________________________________________________________________

Konvencija UN o meunarodnoj prodaji robe 1980Jedinstvena pravila i obiaji za dokumentarne akreditive 1993

Razlika meunarodne od domae prodaje:

sustav plaanja uz efektivnu predaju robe nije primjeren,

esta ekonomska potreba da se teret prodaje i preprodaje dok traje prijevoz.

Predaja robe kupcu: fizika ili dokumentarna.

Meunarodni dokumentarni akreditiv-plaanje kupoprodajne cijene od strane kupca ovisi o prezentaciji akreditivom predvienih isprava:

Kupac robe-nalogodavac daje nalog svojoj banci da otvori akreditiv u korist prodavatelja-korisnik akreditiva. Banka obavjeuje prodavatelja da je u njegovu korist otvoren akreditiv te o uvjetima akreditiva (u pravilu treba predati: on board teretnicu, policu osiguranja, trgovaki raun).

(Uobiajeno je da meunarodni neopozivi akreditiv potvrdi i banka u zemlji prodavatelja potvrujua-korespondentna banka (obvezuje se isplatiti cijenu prodavatelju ako ispuni uvjete iz akreditiva.)

(4 ugovora: 1.ugovor o prodaji prodavatelja i kupca, 2.ugovor kupca i akreditivne banke 3.ugovor akreditivne i korespondentne banke 4.ugovor korespondentne banke i prodavatelja)

Rizik= opasnost sluajne propasti ili oteenja objekta kupoprodaje u fazi ispunjenja ugovora

INCOTERMS pravila 1936=meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina uobiajenih u meunarodnoj trgovini (Meunarodna trgovaka komora). Zadnja redakcija 2000., klasine:

1. Free On Board: (nastaje krajem 18.st.) P: ukrcajem robe na brod. R: kad roba stvarno prijee brodsku ogradu u ukrcajnoj luci. Kupac osigurava robu za vrijeme prijevoza.

2. Free Alongside Ship: Prodavatelj duan predati robu u ukrcajnoj luci uz bok broda na mjestu ukrcaja u toj luci koje je oznaio kupac ili u teglenici. R: predaja robe uz brodski bok.

3. Cost&Freight: Prodavatelj duan sklopiti ugovor o prijevozu do odredine luke, pribaviti i predati kupcu uobiajenu prijevoznu ispravu do odredine luke, platiti potrebne trokove i vozarinu P: ukrcajem robe na brod. R: kad roba stvarno prijee brodsku ogradu u ukrcajnoj luci. Kupac osigurava robu za vrijeme prijevoza.

4. Cost, Insurance and Freight: Prodavatelj duan sklopiti ugovor o prijevozu do odredine luke, pribaviti i predati kupcu uobiajenu prijevoznu ispravu do odredine luke, osigurati robu za vrijeme prijevoza. P: ukrcajem robe. R: kad roba stvarno prijee brodsku ogradu u ukrcajnoj luci.

5. Delivered Ex Ship: P&R: kad stavi na raspolaganje kupcu robu na brodu u ugovorenoj odredinoj luci. Prodavatelj snosi trokove dopreme robe do ugovorene odredine luke.

6. Delivered Ex Quay: P: kad stavi na raspolaganje kupcu robu ocarinjenu za uvoz na obali u ugovorenoj odredinoj luci. Prodavatelj snosi trokove i rizik do dopreme robe na obali.

Novije:

Free Carrier: P&R: predajom robe prvom prijevozniku u naznaenom mjestu

Carriage and Insurance Paid to: prodavatelj duan ugovoriti prijevoz robe do ugovorenog odredinog mjesta, pribaviti kupcu uobiajenu prijevoznu ispravu, osigurati robu za vrijeme prijevoza. P&R: predajom robe prvom prijevozniku.

__________________________________________________________________________________________

VRSTE PLOVIDBI

Linijska plovidba=nain plovidbenog poduzetnitva kada se obavlja odravanjem stalnih brodskih pruga prema unaprijed objavljenom plovidbenom redu u pravilnim vremenskim razmacima izmeu vie luka.

Linijske konferencije=vozarinski sporazumi brodara koji posluju na odreenim prometnim pravcima.

Linijski uvjeti=opa ponuda

Krcatelj duan predavati teret brzinom kojom ga brod moe primati., nije duan ekati na ukrcavanje preko redom plovidbe predvienog polaska ako smetnja za ukrcavanje ne pada na stranu broda.

Odredbe PZ o VS i VP se ne primjenjuju. Vez u luci osigurava brodar. Teret se preuzima i predaje pod vitlo.

Slobodna (tramperska) plovidba=brodovi prevoze teret slobodno.

UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI MOREM=prijevoznik se obvezuje prevesti stvari brodom, a naruitelj prijevoza platiti vozarinu (zakljuen kad se sporazume o bitnim elementima ugovora):

bitni elementi po prirodi posla-stvarnobitni:

a) stvar (individualizira se vrstom i koliinom)

b) prijevozni put (individualizira se sporazumom stranaka o poetnoj i zavrnoj toki puta: odreeno ili odredivo (predvien nain na koji se mogu odrediti, obino odluka o prijevozu pripada korisniku prijevoza-opcija))

pravnobitni (elementi propisani zakonom)

bitni elementi po volji stranaka-ugovorni (toka ugovora od koje bar jedna stranka ini ovisnim zakljuivanje ugovora)

Pisani oblik: brodarski ugovor za vie putovanja i brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod.

Ako i nije propisan oblik svaka strana pravo zahtijevati da se o sklopljenom ugovoru o prijevozu stvar sastavi pisana ispravadruga strana pravo odustanka od ugovora ako se nije poeo izvravati + naknada tete.

(ZOO:ako su stranke provele ugovorne obveze u cijelosti ili pretenom djelu, ugovor se smatra valjanim makar nije sklopljen u propisanom obliku.)

KORISNIK PRIJEVOZA=osoba koja prema prijevozniku ima odreena prava iz ugovora o prijevozu stvari:

Naruitelj=ugovorna strana koja od prijevoznika naruuje obavljanje nekog plovidbenog posla,

Krcatelj-Poiljatelj=naruitelj ili od njega odreena osoba koja u ime i za raun naruitelja na temelju ugovora o prijevozu stvari predaje stvari prijevozniku radi prijevoza.

(Pravo poslije zavrenog ukrcavanja zahtijevati u svoje ime da mu prijevoznik izda teretnicustupa, ako je zakonit posjednik teretnice, u neposredan odnos prema prijevozniku).

Primatelj=osoba ovlatena da primi stvar od prijevoznika (Ako u ugovoru kao primatelj nije navedena osoba razliita od naruitelja, smatrat e se da je to naruitelj).

Postaje stranka ugovora o prijevozu kad postavi zahtjev da mu prijevoznik preda teret oznaen u teretnici odnosno stupa u ugovorni odnos s prijevoznikom preuzimanjem stvari.

(U teretnicama esto notify party (osoba koju treba obavijestiti o dolasku broda)-to nije primatelj.)

PRIJEVOZNIK

Brodar: pomorskopravni pojam, oznaava osobu koja je nositelj brodarske djelatnosti u najirem smislu.

Prijevoznik: gospodarskopravni pojam, oznaava samo stranku iz ugovora o prijevozu stvari.

(Problem identificiranja osobe prijevoznika osobito teak kod time chartera: vlasnik se smatra prijevoznikom

-ako drukije ne proizlazi iz teretnice, i

-kad je arter partijom naruitelj ovlaten izdati teretnicu u svoje ime, a takvu teretnicu potpie zapovjednik kao zakonski zastupnik vlasnika.

Identitiy of the carrier clause: cilj joj je ustvrditi da je ugovor koji proizlazi iz teretnice sklopljen izmeu naruitelja i vlasnika broda, te da jedino vlasnik odgovara za gubitak-tetu na teretu (protivna HV i HB).

__________________________________________________________________________________________

ISPRAVA O PRIJEVOZU: teretnica, teretni list, elektronika izmjena podataka, druge.

ISPRAVE O UGOVORU O PRIJEVOZU STVARI MOREM:

I.ARTER PARTY=pisana isprava brodarskog ugovora o prijevozu stvari (po naravi: tipski ugovorni obrasci)., potpisuju vlasnik i naruitelj.

Obrazac arter partije: 1.dio=elementi ugovora 2.dio=ugovorne klauzule

Ugovori koji se sklapaju prema obrascima arter partija imaju sve znaajke formularnih ugovora

U praksi:

1. bareboat charter (zakup praznog broda)

2. demise charter (zakup broda s brodovlasnikovom posadom)

3. time charter (brodarski ugovor na vrijeme) (npr.BALTIME, Shelltime)

4. voyage charter (brodarski ugovor za putovanje) (GENCON, Shellvoy 5)

(samo su 3 i 4 isprave o ugovoru o prijevozu stvari)

II.ZAKLJUNICA

III.TRIPTIH=3 isprave koje zajedno ine ispravu o prijevozu:

prijava ili dispozicija ukrcaja (ispunjava naruitelj ili krcatelj)

nalog ukrcaja (ispunjava prijevoznik ili njegov agent) zapovjedniku da teret primi na brod radi prijevoza. (Predajom naloga naruitelju, brodar potvruje da je prihvatio njegovu ponudu za prijevoz)

potvrda o ukrcaju ili asnika potvrda (naruitelju ili krcatelju daje zapovjednik., ista ili neista.).

- priznanica brodara da je preuzeo teret u stanju i koliini kako je u ispravi navedeno

- dokaz da je njen posjednik ili osoba u njoj navedena nositelj interesa na robi i da je ovlaten u zamjenu za asniku potvrdu primiti teretnicu.

__________________________________________________________________________________________

UOBIAJENE FAZE

(Pripremno putovanje=putovanje do ukrcajne luke.)

1. osposobljavanje broda za plovidbu-ulaganjem dune panje (=poteno, kompetentno, razborito nastojanje prijevoznika da ispuni svoju zakonsku obvezu-panja srednje sposobnog brodara, dobrog strunjaka) do poetka putovanja

(H: prije i na poetku putovanja HB: za vrijeme itavog putovanja)

(Paramount klauzula: ugovara se primjena H ili HV (tako se standard dune panje primjenjuje i u odnosima iz arter partije))

a ) seaworthiness-nautika-maritimna sposobnost broda:

opa - apsolutna sposobnost broda za plovidbu (odnosi se na ope stanje broda npr.vrstoa)

posebna - relativna sposobnost broda za plovidbu (dodatno potrebna da se obavi konkretno ugovoreno putovanje npr.dovoljna koliina zaliha)

b) cargoworthiness (sposobnost primitka, prijevoza, ouvanja tereta))

Sposobnost broda za plovidbu=brod prema svom stanju sposoban obaviti ugovoreno putovanje i sigurno prevesti i sauvati teret do odredita

((fiziko stanje broda + opremljenost broda (osposobljenim lanovima posade, zalihama, sposobnost da teret moe ukrcati-sloiti-uvati-prevesti-iskrcati u stanju u kakvom je primljen na prijevoz.))

(npr.neaurne navigacijske karte, slaganje tereta po pravilima struke, radar je u nekim podrujima obvezan,)

Prijevoznik odgovara za :

plovidbenu sposobnost broda-NPK.

(Strana tereta treba dokazati postojanje nesposobnosti broda za plovidbu i uzronu vezu s tetom.) E: dokaz ulaganja dune panje za osposobljavanje broda za plovidbu.

(ne odgovara za skrivene mane broda=mana ili nedostatak u konstrukciji, strojevima, brodskoj opremi koji nije mogla otkriti struna osoba upotrebom razboritog stupnja vjetine pri redovnom pregledu)

radnje i propuste osoba kojima je povjerio osposobljavanje broda za plovidbu neovisno jesu li to njegovi slubenici ili samostalni poduzetnici.

2.pripreme za ukrcaj i prijevoz (-dolazak u sigurnu luku ukrcaja, -osigurati mjesto ukrcaja, -predaja pisma spremnosti)

3.krcanje

4.prijevoz

5.predaja tereta ovlatenom primatelju.

__________________________________________________________________________________________

BROD

Prijevoznik je duan teret prevest brodom koji je izriito ugovoren ili ima ugovorena svojstva/uobiajena svojstva za izvrenje ugovorenog prijevoza.

Naruiteljevo pravo odustanka od ugovora:

ako dokae da mu je zbog zakanjenja broda ispunjenje ugovora onemogueno ili ekonomski neisplativo.

ako je vlasniku pri sklapanju ugovora bilo-moralo biti poznato da ne moe stii u luku ugovoreno vrijeme.

Brisovna cancelling klauzula: naruitelj ima pravo odustati od ugovora ako brod ne stigne do ugovorenog roka u ukrcajnu luku i ne preda pismo spremnosti, neovisno je li kriv za zakanjenje (Ako je kriv-naknada tete). (Vlasnik duan obasvijestiti naruitelja o tome i traiti njegov odgovor odustaje li (u roku 48 tekuih h od primanja obavijesti mora odgovoriti)).

__________________________________________________________________________________________

UKRCAVANJE TERETA

Ako naruitelj prema ugovoru ima pravo odrediti ukrcajnu luku, a zapovjednik ne primi takav nalog u ugovorenom ili primjerenom roku ili primljeni nalog ne moe provesti-zapovjednik je duan postupiti na nain koji smatra najboljim, vodei rauna i o interesima korisnika prijevoza.

Ako brod iz razloga za koje naruitelj ne odgovara ne moe doi u ugovorenu luku, naruitelj ima pravo imajui na umu svrhu ugovora odrediti prvu prikladnu luku (=ona u koju teret moe normalno prispjeti radi ukrcaja i u kojoj se teret moe normalno ukrcati) do koje moe sigurno doi radi ukrcavanja.

(Sigurna luka

=ona do koje u odgovarajuem vremenskom odsjeku brod moe doploviti, u nju uploviti, ostati u njoj, iz nje isploviti bez nekih izvanrednih opasnih okolnosti koje nije mogue izbjei dobrim upravljanjem broda i pomorskom vjetinom (Charterparty Definitions 1980).,

=luka u koju brod moe sigurno pristati iz maritimnih i politikih razloga.

(osim luke mora biti siguran i vez).najblia sigurna luka)

Caspiana (Strikes) clause: zapovjednik u sluaju trajka u odredinoj ima pravo iskrcati teret u ukrcajnoj ili bilo kojoj drugoj sigurnoj ili prikladnoj luci.

Kada brod prema ugovoru mora stii u odreenu luku do odreenog roka smatra se da je stigao u vrijeme kad je stigao u luku odnosno na njeno sidrite. (Pitanje gdje brod mora doi da bi prijevoznik ispunio ugovornu obvezukoncept prispjelog broda: (presuda Doma lordova u predmetu Johanna Oldendorf)).

Mjesto u luci ugovoreno/zakonom.

(Vez=odreeno mjesto unutar luke gdje brod ukrcava ili iskrcava teret.)

Ugovoreni vez nije slobodan/mjesto unutar luke gdje brodovi uobiajeno ekaju na vez.

(Kad naruitelj odreuje mjesto ukrcaja/iskrcaja prijevoznik je duan postaviti brod na to mjesto ako to moe uiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta moe na tome mjestu obaviti bez opasnosti za brod/to blie tom mjestu, ako to moe bez opasnosti za brod i ako se krcanje tereta na tom mjestu moe obaviti bez opasnosti za brod.)

Brod moe primiti teret na sidritu ako je ugovoreno ili mjesnim obiajima predvieno.

Prijevoznik preuzima teret ispod vitla=ekrka (toka uz bok broda na koju okomito pada elino ue brodske dizalice).

Smatra se da je teret dopremljen do ispod vitla=kada je nadohvat brodu i na pascu tako da ga brod moe podignuti svojim dizalicama

(Uobiajeno je naruitelj duan na svoj troak i rizik dopremiti teret do broda i postaviti ga ispod vitla Brod je tada duan na svoj troak i rizik ukrcati i sloiti teret)

Zapovjednik je duan krcatelju koji sam krca dati upute o nainu slaganja da bi se izbjegla oteenja.

Koliina tereta koja se predaje na prijevoz moe se odrediti: brojem komada, teinom, obujmom. U sluaju sumnje: mjera koja je uobiajena u luci ukrcaja.

Ugovorne klauzule: FO (primatelj trokove iskrcaja), FI (naruitelj trokove ukrcaja), FIO (naruitelj trokove ukrcaja-iskrcaja), FIOS (naruitelj trokove ukrcaja-iskrcaja-slaganja), FIOST (naruitelj trokove ukrcaja-iskrcaja-slaganja-ravnanja), Heavy lift clause (prijevoznik ne snosi ni trokove ni rizik za ukrcaj-iskrcaj tereta koji prelazi ugovorenu teinu)

_________________________________________________________________________________________

PREDAJA TERETA UMJESTO UGOVORENOG:

ako se time ne mijenjaju uvjeti prijevoza na tetu prijevoznika,

zbog toga ne doe do zadravanja broda,

se ne ugrozi sigurnost broda i drugog tereta.

Naruitelj je duan, na zahtjev prijevoznika, dati osiguranje-jamstvo za trabine koje bi mogle nastati zbog zamjene tereta.

__________________________________________________________________________________________

PRIJEVOZNIK NE SMIJE PRIMITI NA PRIJEVOZ:

teret iji je uvoz, provoz, izvoz zabranjen ili se krijumari,

PRIJEVOZNIK NIJE DUAN PRIMITI NA PRIJEVOZ:

teret koji je po svojoj naravi opasan ako mu opasno svojstvo tereta u vrijeme sklapanja ugovora nije bilo niti moralo biti poznato,

teret koji s obzirom na svoje stanje i stanje ambalae predstavlja opasnost za brod, osobe, teret, okoli.

__________________________________________________________________________________________

OPASNI TERET

IMDG kodeks (Meunarodni pomorski kodeks o opasnom teretu)

Zakon o prijevozu opasnih tvari 1993

Krcatelj je duan obavijestiti prijevoznika o opasnim svojstvima tereta i naznaiti koje zatitne mjere treba poduzeti.

Opasni teret=po svojim fizikim svojstvima opasan za brod-osobe na brodu-drugi teret-morski okoli.

Ako nije bio obavijeten o opasnosti tereta prije ukrcavanja: zapovjednik ga moe ako se to ne protivi vaeim propisima u svako doba i bilo gdje iskrcati, uiniti bezopasnim, baciti (zadrava punu vozarinu, ne odgovara za tetu, nije duan voditi rauna o interesima korisnika)

Ako je znao za opasnost tereta: iskrcati ili uiniti bezopasnim ako bude ugroena sigurnost broda-osoba-drugog tereta-okolia. (duan voditi rauna o interesima korisnika=poduzimati mjere najmanje tetne za korisnika.)

Zapovjednik tereta iji je uvoz/izvoz/provoz zabranjen u sluaju potrebe vratiti u luku iskrcaja-bilo gdje iskrcati, u sluaju nude baciti

(Ako je znao/morao znati-vozarina prema prevaljenom putu, ostale tete snosi svaka stranka za sebe.

Ako nije znao/morao znati; puna vozarina, ne odgovara za tetu zbog toga.)

__________________________________________________________________________________________

Dead freight (vozarina prazno za puno): ako naruitelj bez prijevoznikove krivnje ne ukrca teret u ugovorenoj koliini-prijevoznik ima pravo na naknadu tete, naknadu poveanih trokova za dodatni balast radi kompenzacije, ukrcati drugi teret.

__________________________________________________________________________________________

SLAGANJE

Trokove slaganja (=da su brod i teret sposobni odoljeti uobiajenim rizicima putovanja, i kad ne ugroava sigurnost drugog tereta-osoba na brodu-morskog okolia) tereta na brodu uvijek snosi prijevoznik, ANDU.

Prijevoznik je uvijek odgovoran za slaganje s aspekta sigurnosti, neovisno tko je i na iji troak slaganje obavio.

ODGOVORNOST IZ LOEG SLAGANJA NPK.

slaganje obavio prijevoznik osobno ili preko punomonika,

prijevoznikova krivnja,

uzrona veza loeg slaganja i tete.

(E: duna panja)

Krcatelj je duan prijevozniku dati upute za manipulaciju teretom koji se ne nalazi u redovnom trgovakom prometu i za slaganje kojeg bi zapovjednik bio duan poduzeti posebne mjere.

H se primjenjuje na redovne trgovake terete.

Za terete posebne vrste (=tereti u kojih narav i stanje dobara koja se trebaju prevesti te okolnosti-odredbe-uvjeti pod kojima se prijevoz ima obaviti opravdavaju poseban sporazum npr.vrlo vrijedna slika) H doputa slobodno ugovaranje odgovornosti prijevoznika. Ipak, ogranienja:

ne protivno javnom poretku

ne smije se odnositi na brigu i panju njegovih slubenika i zastupnika u odnosu na ukrcavanje-slaganje-prijevoz-uvanje-iskrcavanje tereta

mora izdati neprenosivu prijevoznu ispravu u kojoj je takav sporazum naznaen.

__________________________________________________________________________________________

PALUBA

Teret se ne smije smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja ako nije rije o teretu koji se obino smjeta na palubu (lokomotive, vagoni, graevinsko drvo, graevinski strojevi,...) i opasnom teretu.

Ako prijevoznik suprotno ugovoru sloi teret na palubi:

odgovara za svaku tetu na teretu koja je u uzronoj vezi s injenicom slaganja na palubu,

(ne odgovara ako dokae da teta na teretu nije u uzronoj vezi s injenicom slaganja na palubi, a da za konkretni uzrok tete inae ne odgovara)

Optional stowage clause: u poetku, prijevoznici i bez obavijesti krcatelja imali pravo slagati na palubu.

Ako isprava o prijevozu ne sadri naznaku da je teret sloen na palubi, pretpostavlja se da je ugovoren potpalubni prijevoz.

PZ se primjenjuje i na palubni prijevoz, ali doputa ugovorno ublaavanje odgovornosti prijevoznika u sluaju prijevoza tereta koji je na temelju pismenog pristanka krcatelja smjeten na palubi.

(Za iskljuenje primjene HV na ugovor o prijevozu stvari na palubi potrebno: da je u teretnici navedeno da je ugovoren prijevoz na palubi + da se teret stvarno tako i prevozi. prijevoznik ne odgovara za tete koje su u uzronoj vezi s injenicom slaganja na palubi. Odgovara ako ne primijeni dunu panju.)

(Prijevoz kontejnera na palubi: 1.kontejnerskih brodova (smatra se uobiajenim nainom prijevoza-tretman kao potpalubni) 2.brodova rekonstruiranih za prijevoz kontejnera (isto) 3.konvencionalni brodovi (naelno se ne moe smatrati uobiajenim))

__________________________________________________________________________________________

NARUITELJEVA ODGOVORNOST

ne odgovara za gubitak-oteenje koje pretrpi prijevoznik ako teta nije posljedica njegove krivnje ili krivnje osoba kojima se u svom poslovanju slui.

odgovara za krcateljeve radnje i propuste u okviru ugovora kao za svoje vlastite radnje i propuste.

Sluajevi naruiteljeve odgovornosti:

1. davanje netonih ili nepotpunih podataka o vrsti-koliini-oznakama tereta (nee ako dokae da mu je odnosno svojstvo bilo/trebalo biti poznato da je upotrijebio dunu panju),

2. prijevoz zabranjenog-krijumarenog tereta (ako u vrijeme ukrcavanja ta svojstva prijevozniku nisu bila niti su morala biti poznata),

3. prijevoz opasnog tereta,

4. manjkavo stanje ambalae, prirodno svojstvo i stanje tereta (ako u vrijeme ukrcavanja ta svojstva prijevozniku nisu bila niti su morala biti poznata),

5. ukrcaj tereta bez znanja prijevoznika.

__________________________________________________________________________________________

VRIJEME UKRCAVANJA

Voyage charter party laytime interpretation rules (VOYLAYRULES 93) 1993 (BIMCO, CMI, x, x):

Charterparty laytime definition 1980 (BIMCO, CMI, X, X)

Vrijeme stojnica=redovito vrijeme odreeno za ukrcavanje-iskrcavanje tereta za koje se ne plaa posebna naknada (poinje tei poetkom prijepodnevnog radnog vremena/poslijepodnevnog radnog vremena, uz uvjet da je pismo spremnosti predano najkasnije 2h prije proteka prijepodnevnog/poslijepodnevnog radnog vremena)

Trajanje VS: prema obiajima luke. (prema radnim danima i dijelovima radnog dana (kao 1 radni dan raunaju se 24 tekua sata) (ne raunaju se nedjelje, praznici kad se u luci ne radi, vrijeme kad se zbog vremenskih neprilika ili smetnji na strani broda nije moglo ukrcavati))

Vrijeme prekostojnica=vrijeme za koje se, preko vremena stojnica, produljuje ukrcavanje-iskrcavanje tereta, a za koje se plaa posebna naknada (visina naknade za prekostojnice odreuje se prema visini naknade za prekostojnice za druge sline brodove u istoj luci u isto vrijeme/u najblioj luci u isto vrijeme.,plaa se svakog dana unaprijed za cijeli dan (ako je ukrcavanje obavljeno prije proteka dana-vraa se razmjerni dio).

Ako se naknada za prekostojnice ne plati o dospjelosti-brod moe otputovati s ukrcanim dijelom tereta (zadrava pravo na vozarinu, naknadu za prekostojnice, druge trabine koje mu pripadaju prema ugovoru) ili iskrcati teret i dati ga uvati ili ga sam uvati.

Ako ukrcani dio ne daje zadovoljavajue jamstvo za trabine iz ugovora-moe odustati od ugovora + iskrcati teret (zadrava pravo na vozarinu, naknadu za prekostojnice, druge trabine koje mu pripadaju prema ugovoru)

Trajanje VP: jednako trajanju VS. (prema tekuim danima i dijelovima bez prekida. Ne rauna se vrijeme u koje se nije moglo krcati zbog smetnji na strani broda)

Reverzibilno vrijeme stojnica=naruitelj ima pravo izbora da zbroji vremena odreena za ukrcaj i iskrcaj (ako to iskoristi, uinak jednak kao da ukupno ugovoreno vrijeme stojnica pokriva obje te operacije).

Ukrcavanje tereta postavljenog uz bok broda do proteka VS odnosno VP ako ih ima prijevoznik ne moe odbiti iako bi ukrcavanje i slaganje takvog tereta moglo zadrati brod preko trajanja VS odnosno VP naknada za zadravanje broda (naknada za izvanredne prekostojnice) (vrijeme izvanrednih prekostojnica

(naknada 50% via od naknade za prekostojnice+naknada tete zbog zadravanja broda ako je teta vea od naknade za izvanredne prekostojnice)

(Stranke nemaju pravo naknadno dokazivati da je stvarna teta zbog zadravanja vea ili manja od naknade za prekostojnice!)

Prijevoznik je duan preuzimati teret na prijevoz tijekom radnog vremena luke (odreuje tijelo koje upravlja lukom).

Ako krcatelj zapovjedniku ne preda isprave potrebne za ukrcaj, prijevoz, iskrcaj tereta do VS/VP (/kod linijske-do vremena odreenog za odlazak)-pravo iskrcati teret (zadrava punu vozarinu, naknadu za prekostojnice/naknadu tete)

Za poetak tijeka VS brod mora:

prispjeti u odredinu luku,

biti spreman za uskrcaj (tehnika spremnost + brodske isprave + zapovjednik dobio prethodna odobrenja za promet s kopnom i ukrcavanje),

predati pismo spremnosti (=obavijest naruitelju-krcatelju-primatelju-osobi navedenoj u arter partiji da je brod prispio u luku ili vez te da je spreman za ukrcaj-iskrcaj).

(Pismo spremnosti moe se predati i ako brod nije bio doveden na mjesto s kojega je to trebao uiniti, ako je u tome bio sprijeen razlozima koji padaju na teret naruitelja.)

(Pismo spremnosti predaje zapovjednik-vlasnik-brodar-naruitelj ako se javlja u funkciji prijevoznika-njihov agent na adresu poslovnog sjedita ili podrunice u radno vrijeme radnim danom.)

(Naruitelj moe primiti pismo spremnosti i ako ono nije valjano-poslije osporavati samo ako je krivnjom vlasnika bio pogreno informiran o spremnosti broda za ukrcaj.)

Vrijeme predaha (=radzoblje od predaje pisma spremnosti do poetka raunanja VS)

Naini ugovaranja vremena stojnica:

predvidi se tono odreeni broj dana ili sati

do odreenog datuma kao krajnjeg roka

klauzula as fast as the vessel can receive/deliver: pozivom na najveu normu koju brod kad radi punim kapacitetom moe postii pri ukrcaju-iskrcaju

na osnovi koliine tereta koju treba ukrcati-iskrcati u jednom danu (2 kriterija: po radnom grotlu dnevno ili radivom najveem grotlu dnevno.)

Vremenska tablica=pisani prikaz tijeka operacija ukrcaja-iskrcaja radi konanog obrauna vremena stojnica. (uobiajeno nakon zavretka ukrcaja-iskrcaja)

Naknada za utedu=ugovoreni iznos novca koji e platiti brodovlasnik ako brod bude ukrcan-iskrcan prije isteka VS.

1.despatch on all working time saved (u uteeno vrijeme od zavretka ukrcaja-iskrcaja do isteka VS ne raunaju se prekidi stojnica).

2.desptach on all time saved (takvi prekidi se raunaju).

__________________________________________________________________________________________

PUTOVANJE

Prijevozno putovanje poinje otputanjem priveznih konopa/uvlaenjem sidra/odvezivanjem od plutae da bi brod isplovio iz luke .

Prijevoznik obvezan obaviti putovanje u ugovorenom/primjerenom roku ugovorenim/uobiajenim putem.

Brod iz bilo kojeg razloga sprijeen zapoeti/nastaviti putovanje, a smetnja bi mogla trajati dulje ili je njeno trajanje neizvjesno; zapovjednik duan traiti uputu od naruitelja ili osobe ovlatene raspolagati teretompostupiti prema okolnostima sluaja vodei rauna o interesima prijevoznika i korisnika prijevoza.

Skretanje-devijacija=brod plovei namjerno u veem opsegu skrene s ugovorenog ili uobiajenog puta, a pritom ne smetne s uma odredite odnosno krajnji cilj putovanja.

__________________________________________________________________________________________

ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA HLAENI TERET=teret koji zahtijeva uskladitenje, slaganje, prijevoz uz sniene temperature da bi se ouvala prirodna svojstva.

Opskrbu elektrinom energijom kontejnera hladnjaa treba tretirati kao komercijalnu djelatnost.

__________________________________________________________________________________________

SLUAJEVI KAD PRIJEVOZNIK PREKRCAJEM TERETA NA DRUGI BROD NE KRI UGOVOR:

suglasnost naruitelja

ugovorno ovlatenje

nuda zbog sprijeenosti nastavka putovanja

pomorsko-prijevozniki ugovori

izravni prijevoz.

__________________________________________________________________________________________

PROMJENA ODREDITA

nije izdana prijevozna ispravanaruitelj moe promijeniti odredite sve do stupanja primatelja u ugovorni odnos.

teretnica izdanazakoniti posjednik teretnice moe promijeniti odredite. (prijevoznik je u pravnom odnosu samo sa zakonitim posjednikom teretnice)

U sluaju promjene odredita a bez prikupljenih svih izdanih primjeraka originala teretnice, prijevoznik moe zahtijevati davanje jamevnog pisma do visine granice svoje odgovornosti.

(Ne pokriva P&I. Standard form letter of indemnity: traitelj se obvezuje obetetiti brodovlasnika, njegove slubenike i agente u odnosu na svaku odgovornost-tetu-troak koji moe nastati zbog provedbe njegova naloga., supotpisuje banka. Obino 150% vrijednosti tereta na brodu.)

__________________________________________________________________________________________

PREDAJA TERETA PRIMATELJU

Prijevoznik je duan u odredinoj luci predati (=dvostrani obveznopravni akt) teret ovlatenom imatelju teretnice(=osoba koja moe dokazati da je na posjedovanje teretnice formalno legitimirana.)/(isprava nije izdana) osobi ovlatenoj na temelju ugovora o prijevozu/naruitelju.

Predaju tereta od prijevoznika moe traiti:

nije izdana prijevozna isprava:

primatelj kad stigne u luku odredita (prije-ako ga na to ovlasti naruitelj u ugovoru s prijevoznikom) uz uvjet da udovolji obvezama iz ugovora (prijevoznik duan tako postupiti ako iz naruiteljeva naloga o raspolaganju teretom ne proizlazi drukije).

(Naruitelj moe narediti da se teret u luci odredita preda drugoj osobi, a ne onoj navedenoj u ugovoru sve dok primatelj ne stekne pravo zahtijevati i zahtijeva predaju tereta od prijevoznika).

izdana teretnica:

samo zakoniti posjednik teretnice (naruitelj ne moe mijenjati primatelja).

Izdano nekoliko primjeraka teretnice-prvom podnositelju (nakon toga ostali ne obvezuju)

Ovlateni imatelj teretnice ima pravo traiti da mu prijevoznik preda teret:

im brod stigne u odredinu luku, kad udovolji svim obvezama iz teretnice,

prije-kad udovolji obvezama u sluaju odustanka od ugovora, ako mu vrati sve primjerke teretnice ili da odgovarajue osiguranje.

Prijevoznik pravo zahtijevati od osobe kojoj predaje teret da mu izda potvrdu o primitku.

Primatelj se ne javlja, nije ga mogue pronai, nee ili ne moe preuzeti teret, vie zakonitih imatelja teretnice: prijevoznik duan traiti uputu od krcatelja ako je izdana prijevozna isprava/naruiteljanema ili neizvrivanakon isteka VP na troak i rizik osobe ovlatene raspolagati teretom, iskrcati i dati na uvanje (odgovara samo za izbor. Kad izabere javno skladite ne moe mu se prigovoriti krivnja u izboru.) ili uvati sam (odgovara kao skladitar) te o poduzetim mjerama obavijestiti sve poznate korisnike prijevoza.

(kod linijske i pomorsko prijevoznikih ugovora ne mora ekati uputu)

Prijevoznik moe prodati teret ili dio tereta:

ako uvani teret nije preuzet u roku 30 dana a nisu plaene trabine iz ugovora o prijevozu

prije-ako se prodajom ne bi mogla postii dovoljna svota za pokrie trabina prijevoznika i trokova uvanja ili ako se radi o robi u kvaru ili pokvarljivoj robi.

(Prodaja u naelu javnom drabom (pri prodaji pokvarljive ili robe u kvaru s dunom panjom).

Svotu postignutu prodajom (nakon odbitka trabine, trokova uvanja i trokova predaje) poloiti u sud nadlean prema mjestu prodaje u korist osobe ovlatene raspolagati teretom.

Kod linijske plovidbe:

ako je korisnik prijevoza kriv to se teret ne moe iskrcati u odredinoj luci do vremena odreenog plovidbenim redom za odlazakprijevoznik moe iskrcati teret u oblinjoj luci (zadrava pravo na veu vozarinu i naknadu tete, duan voditi rauna o interesima korisnika prijevoza=nastojati iskrcati u najblioj sigurnoj i prikladnoj luci.)

ako korisnik prijevoza nije krivprijevoznik snosi trokove dopreme do odredine luke + naknadu tete (ako je prijevoznik kriv).

U praksi, agent prijevoznika, nakon to primatelj podmiri sve obveze iz teretnice, povlai teretnicu i izdaje ispravu bez zapreke (=priznanica kojom potvruje zapovjedniku da je osoba navedena u ispravi zakoniti imatelj teretnice i da ne postoje zapreke da joj se teret preda).

__________________________________________________________________________________________

VOZARINA

Visina ugovorom/prema prosjenoj vozarinskoj stavci prema kojoj se za tu vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcaja u luci ukrcaja.

(Plaa se za:

teret koji je prevezen i u odredinoj luci stavljen primatelju na raspolaganje,

teret koji nije prevezen i u odredinoj luci stavljen primatelju na raspolaganje ako je nedolazak tereta na odredite prouzroio naruitelj-krcatelj-osoba ovlatena raspolagati teretom-osobe za koje oni odgovaraju-pada na stranu tereta, a prijevoznik za taj razlog nije dogovoran. (npr.vozarina napoprijeko)

Teret ukrcan bez pristanka prijevoznika, neispravno, nepotpuno oznaen-vozarina po najvioj vozarinskoj stavci prema kojoj se za tu vrstu tereta ugovarala vozarina u vrijeme ukrcaja za isti ili priblini put (ako je tako odreena vozarina vee od ugovorene).

OD UGOVORENOG UKRCANO:

vie-razmjerno poveanje vozarine.

drugi teret ija je vozarina vea od ugovorene-vozarina za stvarno ukrcani teret.

manje/nitacijela ugovorena vozarina.

manje, a vozarina je za ukrcano veacijela ugovorena vozarina + razlika ugovorene i vee vozarine za ukrcani dio tereta.

manje, a prijevoznik neiskoritenim dijelom raspolagaovozarina se razmjerno sniava., protiv izriite zabrane naruiteljanaknada tete.

VOZARINA RAZMJERNO PREVALJENOM PUTU:

- teret prevezen samo dijelom