12
UDC 618.2(497.6 Republika Srpska) 364.65-053.2(497.6 Republika Srpska) Originalni nauåni rad Jovanka Vukoviã Nada Lipovac Marijana Kasapoviã POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM PORODICAMA U REPUBLICI SRPSKOJ SAŸETAK: U radu se ukazuje na problem depopolacije društva Repu- blike Srpske, a u tom kontekstu i na pojavu raðawa djece višeg reda roðe- wa (åetvrtog, petog, šestog i daqe). Istraÿivawe Savjeta za djecu Repu- blike Srpske je pokazalo da se u tom statusu raða svega 3% djece i da to svakako nije ciqni kontigent za obnovu stanovništva. Meðutim, istraÿivawe je pokazalo i da je poloÿaj višeålanih poro- dica u društvu nepovoqan, a time i poloÿaj djece koja se raðaju u tim po- rodicama. Postojeãe mjere društva usmjerene ka ovoj populaciji su, uglav- nom, socijalno-zaštitnog karaktera (najåešãe iz domena djeåije zaštite), s ciqem ujednaåavawa uslova za zadovoqavawe osujeãenih, razvojnih potre- ba djece koja ÿive u tim porodicama. KQUÅNE RIJEÅI: depopulacija, višeålane porodice, djeca višeg reda roðewa, siromaštvo, socijalno-zaštitni karakter. Prema opštoj stopi nataliteta, Republika Srpska spada u nisko natalitetna podruåja, s niskom stopom fertiliteta, koja moÿe biti di- rektna posqedica ratnih i postratnih trauma, migracije stanovni- štva, planirawa porodice, nepovoqnih socioekonomskih uslova i sl. Loš socioekonomski status, nezaposlenost, neriješena stambena pita- wa, nizak dohodak, kasna sklapawa brakova i brakovi bez djece su svaka- ko elementi koji dovode do niske stope fertiliteta i smawenog broja raðawa.Da bi se obezbjedila prosta reprodukcija stanovništva potreb- no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, od toga bar jedno ÿensko dijete. Podaci Republiåkog zavoda za statistiku Republi- ke Srpske ukazuju da je u 2008. godini roðeno ukupno 10.198 djece (tabe- la 1), a od toga u statusu prvoroðenih u porodici se raða 46,8% djece, kao drugoroðeni 36,3%, dok je treãeroðenih oko 11,2%. Åetvrtoroðene djece u porodici se raða 2,5%, dok je petog i veãeg reda roðewa 0,9% (tabela 2).

POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

  • Upload
    hakhue

  • View
    214

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

UDC 618.2(497.6 Republika Srpska)364.65-053.2(497.6 Republika Srpska)

Originalni nauåni rad

J o v a n k a V u k o v i ãN a d a L i p o v a cM a r i j a n a K a s a p o v i ã

POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIMPORODICAMA U REPUBLICI SRPSKOJ

SAŸETAK: U radu se ukazuje na problem depopolacije društva Repu-blike Srpske, a u tom kontekstu i na pojavu raðawa djece višeg reda roðe-wa (åetvrtog, petog, šestog i daqe). Istraÿivawe Savjeta za djecu Repu-blike Srpske je pokazalo da se u tom statusu raða svega 3% djece i da tosvakako nije ciqni kontigent za obnovu stanovništva.

Meðutim, istraÿivawe je pokazalo i da je poloÿaj višeålanih poro-dica u društvu nepovoqan, a time i poloÿaj djece koja se raðaju u tim po-rodicama. Postojeãe mjere društva usmjerene ka ovoj populaciji su, uglav-nom, socijalno-zaštitnog karaktera (najåešãe iz domena djeåije zaštite),s ciqem ujednaåavawa uslova za zadovoqavawe osujeãenih, razvojnih potre-ba djece koja ÿive u tim porodicama.

KQUÅNE RIJEÅI: depopulacija, višeålane porodice, djeca višegreda roðewa, siromaštvo, socijalno-zaštitni karakter.

Prema opštoj stopi nataliteta, Republika Srpska spada u niskonatalitetna podruåja, s niskom stopom fertiliteta, koja moÿe biti di-rektna posqedica ratnih i postratnih trauma, migracije stanovni-štva, planirawa porodice, nepovoqnih socioekonomskih uslova i sl.Loš socioekonomski status, nezaposlenost, neriješena stambena pita-wa, nizak dohodak, kasna sklapawa brakova i brakovi bez djece su svaka-ko elementi koji dovode do niske stope fertiliteta i smawenog brojaraðawa.Da bi se obezbjedila prosta reprodukcija stanovništva potreb-no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, od toga barjedno ÿensko dijete. Podaci Republiåkog zavoda za statistiku Republi-ke Srpske ukazuju da je u 2008. godini roðeno ukupno 10.198 djece (tabe-la 1), a od toga u statusu prvoroðenih u porodici se raða 46,8% djece,kao drugoroðeni 36,3%, dok je treãeroðenih oko 11,2%. Åetvrtoroðenedjece u porodici se raða 2,5%, dok je petog i veãeg reda roðewa 0,9%(tabela 2).

Page 2: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

Zabriwavajuãe je mali broj treãeroðene djece koja znaåe odrÿavawestacioniranog nivoa stanovništva priraštaja i mjerama populacionepolitike treba podsticati wihovo raðawe.

Tabela 1. — Stanovništvo, roðewa, umirawa i brakovi

God.

Broj stanovnika(procjena)

Roðeni Umrli Brakovi

ukup

no

muš

ki

ÿen

ski

ÿivoroðeni

mr

tvo

ro

ðen

i

ukup

no

muš

ki

ÿen

ski

odo

jåad

sklo

pq

eni

raz

ved

eni

ukup

no

muš

ki

ÿen

ski

2004.1.449

897705731

744166

10.628 5.515 5.113 35 13.082 6.735 6.347 61 7.143 637

2005.1.446

417704037

742380

10.322 5.302 5.020 40 13.802 7.239 6.563 37 6.810 765

2006.1.443

709702718

740991

10.524 5.351 5.173 27 13.232 6.904 6.328 50 6.860 542

2007.1.439

673700754

738919

10.110 5.203 4.907 39 14.146 7.302 6.844 38 7.093 596

2008.1.437

477699685

737792

10.198 5.262 4.936 34 13.501 7.058 6.443 40 6.401 317

Tabela 2. — Ÿivoroðeni prema redu roðewa

Godina Ukupno Prvo Drugo Treãe ÅetvrtoPeto iviše

Nepoznato

2004. 10.628 5.219 3.728 1.224 250 102 1052005. 10.322 4.974 3.723 1.171 263 110 812006. 10.524 5.019 3.726 1.179 248 102 2502007. 10.110 4.789 3.637 1.169 227 94 1942008. 10.198 4.781 3.711 1.150 258 99 199

Izvor: Demografska statistika, Bilten br.12 Republiåki zavod za statistiku, Bawa Luka

Vlada Republike Srpske je prepoznala problem pada nataliteta kaoznaåajan problem i u pravcu rješewa ovog problema je, pored ostalihmjera, formirala dva savjetodavna tijela: Republiåki savjet za demo-grafsku politiku i Savjet za djecu Republike Srpske. Demografski sa-vjet koji je izmeðu ostalog uradio dokument „Politika razvoja stanov-ništva", a koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, pred-stavqa osnovu za donošewe mjera populacione politike. Savjet za dje-cu, kao koordinirajuãe tijelo Vlade Srpske je izmeðu ostalog zaduÿenoza praãewe primjene meðunarodnih i domaãih dokumenata u oblastiprava djeteta, wihove promocije unapreðewa poloÿaja djece u Srpskoj.U tom kontekstu je uraðeno istraÿivawe Poloÿaj i potrebe djece u vi-šeålanim porodicama Republike Srpske, s ciqem da se: u saradwi saudruÿewima roditeqa sa åetvoro i više djece na terenu snimi stawe, apotom na osnovu dobijenih parametara analiziraju poloÿaj i potrebe

104

Page 3: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

djece u višeålanim porodicama; izvrši analiza postojeãih mjera po-drške porodicama s djecom i definišu eventualne nove znaåajne mje-re; kao i pozitivne medijske promocije porodice i raðawa uopšte, tesenzibilizaciju javnosti za potrebe i probleme djece iz višeålanihporodica.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE VIŠEÅLANIH PORODICA

Istraÿivawe je realizovano u saradwi sa udruÿewima porodica saåetvoro i više djece na nivou Republike. Predstavnici udruÿewa supopuwavali tzv. „opšti upitnik" sa podacima za sve porodice, koje subile evidentirane u wihovim udruÿewima širom Republike Srpske.Dobijeni su najznaåajniji sociodemografski podaci za 856 porodica saåetvoro i više djece, i ukupno 5168 ålanova, od toga 3753 djece.

Najuåestalije su porodice sa šest ålanova, prosjeåno je roðeno 4,38djece, a trenutno u porodici ÿivi prosjeåno 3,67 djece. Åak 50% poro-dica je vertikalno prošireno, to znaåi da u domaãinstvu, pored rodi-teqa i djece, ÿive najåešãe djedovi i bake, uglavnom iz ekonomskihrazloga.

Djeca u višeålanim porodicama su najåešãe u uzrasnoj dobi od7—14 godina, i znaåajno je napomenuti da je u ciqnom kontingentu dje-ce u starosnoj dobi za školovawe, osnovnim obrazovnim procesom obu-hvaãeno preko 98% djece, dok ih je 5% na fakultetima.

Prilikom odabira 10% uzorka svih evidentiranih porodica za an-ketirawe u akcionom istraÿivawu, vodilo se raåuna o teritorijalnojzastupqenosti, rasporedu selo—grad, radnom, socijalnoekonomskom sta-tusu, braånom statusu, broju djece u porodici, školskom i zdravstvenomstatusu ålanova porodice, kao i prisustvu djece sa posebnim potreba-ma. Anketirano je 90 porodica sa ukupno 620 ålanova i to u devet op-ština Srpske: Bawa Luka, Bijeqina, Bileãa, Åelinac, Istoåno Saraje-vo, Qubiwe, Nevesiwe, Novi Grad i Šipovo. Anketirawe je obavqenona terenu u stambenim prostorima porodica, u razgovoru sa nosiocimadomaãinstva.

Uåestalije su porodice koje su nastawene u gradskim podruåjima(48,3%), dok u prigradskim ÿivi (12,4%), a na seoskom podruåju je (39,3%)anketiranih porodica sa åetvoro i više djece. Oko 10% je nepotpunihporodica u kojima, uglavnom, nedostaju oåevi. Prema obrazovnoj struk-turi roditeqi djece u višeålanim porodicama su najåešãe sa završe-nom školom (52,5%), što ne odstupa od obrazovnog nivoa opšte popu-lacije. Roditeqi su, uglavnom, nezaposleni, oåevi u 44,9% sluåajeva, aåak 85,4% majki nije zaposleno. Zdravstveni status roditeqa je dobar(79,8%).

Bez stalnog izvora prihoda je 34% domaãinstava, po osnovu zapo-slewa prihode ostvaruje 44% porodica. Višeålane porodice su kori-snici nekog od oblika društvenih prestacija tako u 71% sluåajeva do-maãinstava ostvaruje prihode po osnovu nekih društvenih prestacija

105

Page 4: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

(najåešãe su to prava iz djeåije zaštite — 52%, pravo iz PIO — 27%,pravo iz boraåko-invalidske zaštite 18%, dok je iz socijalne zaštite3% korisnika).

Stambeni status višeålanih porodica je nepovoqan (45% su vla-snici kuãa ili stanova), dok je 33% podstanara.

Pokazateqi do kojih se došlo ukazuju na stawe da su višeålane po-rodice dodatno optereãene u odnosu na ostalu populaciju. Naime, po-rodice s djecom imaju uveãane troškove prilikom roðewa i podizawadjece, što optereãuje wihove buxete koji su najåešãe nedovoqni. Odukupnog broja radno sposobnih ålanova domaãinstva zaposleno je 26%,dok je nezaposlenih ålanova u 74% porodica. Izvori prihoda su poosnovu radnog odnosa 26%, po osnovu prava iz penzijsko-invalidskogosigurawa 24,8%, boraåko-invalidske zaštite 14,2%, dok su prihodi izsistema djeåije zaštite najzastupqenija od svih društvenih prestacija.Zabriwavajuãe je da 34% porodica nema nikakav izvor prihoda.

PROBLEMI I POTREBE NASTALE RAÐAWEM DJECEVEÃEG REDA ROÐEWA U PORODICI

Posebno je zanimqivo bilo analizirati koji su to problemi nasta-li u porodici roðewem djeteta veãeg reda roðewa, kao i definisatipotrebe djece u višeålanim porodicama. Svakako je zanimqivo i ana-lizirati motive za raðawe djece veãeg reda roðewa. Roditeqi su navo-dili svoje razloge i na prvom mjestu je qubav prema djeci (42%), a po-tom i iskaz da se trudnoãa desila neplanirano, åak u 32%. Problemi,koje porodice pozicioniraju kao posqedicu raðawa djece veãeg reda ro-ðewa su: nedostatak finansijskih sredstava za 79,8%, neriješeno stam-

106

Grafikon 1. — Potrebe djece iz višeålanih porodica

Page 5: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

beno pitawe 16,9%, zdravstvena zaštita 51% i åuvawe djece 21%. Po-trebe i djece iz višeålanih porodica su problemi obrazovawa, neade-kvatan stambeni prostor, bavqewe vannastavnim aktivnostima, kao iobuãa i odjeãa, te zaposlewe nekog od ålanova porodice, kako je prika-zano na grafikonu br. 1.

Podaci pokazuju da se veãina višeålanih porodica nalazi u stawusocijalne potrebe, ali se samo wih 55% obratilo za pomoã. Zabriwava-juãa je åiwenica da åak 37% porodica ne zna kome treba da se obrati zapomoã. Sistemom djeåije zaštite je obuhvaãen najveãi broj višeålanihporodica s djecom (60%), dok izostaje sistem socijalne zaštite (3%obuhvat). Postojeãi Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske neomoguãava ostvarivawe prava na stalnu novåanu pomoã radno sposob-nom stanovništvu (a to su uglavnom nezaposleni roditeqi maloqetnedjece), time su osujeãena i maloqetna djeca u ostvarivawu prava nastalnu novåanu pomoã u sistemu socijalne zaštite. Takoðe, Zakonom odjeåijoj zaštiti pravo na dodatak na djecu ostvaruje se za drugo, treãe iåetvrto dijete po redu roðewa, dok samo vulnerabilne kategorije ovopravo ostvaruju bez obzira na red roðewa, stoga je porodica sa dvoje dje-ce najåešãi korisnik prava na dodatak na djecu. Svakako bi bilo po-ÿeqno da se sistemom djeåije zaštite obuhvate sva djeca, bez obzira nared roðewa, ali nedostajuãa sredstva u djeåijoj zaštiti to ne omoguãa-vaju.

Polazeãi od åiwenice da je nepovoqan poloÿaj višeålanih poro-dica s djecom, neophodno je definisati preporuke sa osnovnim ciqemunapreðewa ÿivotnih uslova djece u višeålanim porodicama, koje naj-åešãe spadaju u kategoriju socijalnougroÿenih porodica. Zanimqivo jeda porodice ne vide neku svoju znaåajnu ulogu u poboqšawu sopstvenogpoloÿaja i poloÿaja svoje djece, sve uglavnom oåekuju od lokalne zajed-nice i Republike. Te mjere se odnose na: privilegovano zapošqavawejednog od roditeqa; rješavawe stambenog problema; obaveznu i besplat-nu zdravstvenu zaštitu; podršku u obrazovawu djece; proširewu obimaprava iz djeåije i socijalne zaštite i sl. Osnovni ciq svih mjera je dase poboqša poloÿaj djece u višeålanim porodicama, koji je åesto lo-šiji u odnosu na djecu u porodicama s jednim ili dvoje djece.

ZAKQUÅNA RAZMATRAWA

Društvo Republike Srpske od 2002. godine je u fazi otvorene de-populacije, tj. više se raða nego što umire i taj trend se nastavqa.

Na grafikonu 2 je prikazano prirodno kretawe stanovništva u Re-publici Srpskoj u periodu od 1998. do 2006. godine, koje slikovitoprikazuje pad opšte stope nataliteta i stope prirodnog priraštaja,dok opšta stopa mortaliteta biqeÿi rast.

Shodno tome, mjere pronatalitetne populacione politike u Repu-blici Srpskoj trebaju da se odnose na poveãano raðawe djece prvog,

107

Page 6: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

drugog i treãeg reda roðewa, jer raðawe treãeg djeteta u porodici obez-bjeðuje zadrÿavawe stanovništva Srpske na stacionarnom nivou.

Mjere podrške višeålanim porodicama su neophodne u smisluunapreðewa uslova za zadovoqavawe razvojnih potreba djece višeg redaroðewa, koji su osujeãeni nepovoqnim socioekonomskim prilikama.Obaveza je društva da kroz sistem socijalne politike obezbijedi odgo-varajuãe (ujednaåene) uslove za normalan rast i razvoj djece, kao i kon-tinuirani rad na poboqšawu i unapreðewu ÿivotnih uslova porodicasa djecom višeg reda roðewa, åiji je poloÿaj najåešãe socijalno nepo-voqan i nalaze se u kategorijama socijalno-ugroÿenog stanovništva.

108

Grafika 2. — Prirodno kretawe stanovništva u Republici Srpskoj od 1998—2006.

Izvor: Demografska statistika, Bilten br. 10, Republiåki zavod za statistiku, Bawa Luka

Page 7: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

109

Page 8: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

110

Page 9: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

111

Page 10: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

112

Page 11: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

113

Page 12: POLOŸAJ I POTREBE DJECE U VIŠEÅLANIM … · no je da svaka ÿena u fertilnom periodu rodi troje djece, ... åak 85,4% majki nije ... podršku u obrazovawu djece; proširewu obima

LITERATURA

Analiza stawa i perspektive sistema djeåije zaštite Republike Srpske (2008).Bijeqina: Javni fond za djeåiju zaštitu Republike Srpske.

Anketa mjerewa ÿivotnog standarda u Bosni i Hercegovini, 2001.G a v r i l o v i ã, Ana (2005). Analiza društvene brige o deci, Beograd.M i l o s a v q e v i ã Milosav, S t o j a n o v i ã Boÿidar, V u k o v i ã Jovanka

(2002). Vanbraåne porodice u Republici Srpskoj, Bijeqina.Informacija „Stawe i perspektive razvoja sistema socijalne zaštite u Repu-

blici Srpskoj" (2008). Bawa Luka: Ministarstvo zdravqa i socijalne za-štite Republike Srpske.

Demografska statistika br. 11 (2009). Republiåki zavod za statistiku.

THE POSITION AND NEEDS OF CHILDREN IN FAMILIESWITH MORE MEMBERS IN THE REPUBLIC OF SRPSKA

by

Jovanka Vukoviã, Nada Lipovac, Marijana Kasapoviã

Summary

The paper draws attention to the problem of depopulation in the Republic of Srp-ska, and in that context, to the occurrence of giving birth to children of higher birthorder (fourth, fifth, sixth and so on).

A research done by the Council for the children of the Republic of Srpska foundthat only 3% of children have been born in this status, which is not target contingentfor the renewal of the population.

However, this research has also shown that the position of big families in oursociety is not favourable nor is the position of children born in such families.

The existing measures taken by the society and directed to these families aremainly socio-protective in character (and mostly in the domain of child protection).

They are aimed at making balanced and appropriate conditions to fulfil obstructeddevelopment needs of children who live in those families.

114