Broj 119 Godina X Ramazan-Ševval 1427. / oktobar 2006. Cijena 80 din

SPECIJALNI DODATAK:SPECIJALNI DODATAK:DOSIJE O POKUŠAJU RUŠENJADOSIJE O POKUŠAJU RUŠENJA ZGRADE ISLAMSKIH ZGRADE ISLAMSKIH

USTANOVA U NOVOM PAZARUUSTANOVA U NOVOM PAZARU

صو� �إلسال�صو� �إلسال�http://www.glas-islama.comhttp://www.glas-islama.comGlasGlas islamaislama

Položen kamen-temeljac za medresu u Prijepolju

POČELA IZGRADNJA JOŠ JEDNE ŽENSKE MEDRESE U STILU INKVIZICIJE

Papa Ratzinger napao muslimane

BiH 2 KM | EU 2.5 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 | SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

RuRušilački napad Ugljanina na vakufšilački napad Ugljanina na vakuf::

OdOdbranjena zgrada branjena zgrada Islamskih Islamskih ustanovaustanova

Prva.indd 1Prva.indd 1 10/5/2006 1:42:57 PM10/5/2006 1:42:57 PM

BEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovića 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovića 18b020/386-280020/386-280 Novi Pazar Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVIĆUJKANOVIĆDOODOO

Restoran SAZ posjeduje dvije sale, terasu, baštu

pored vode, igralište za djecu, širok parking

prostor, a od ove godinei abdesthanu i mesdžid

za klanjanje.

Kapacitet restorana je 380 mjesta.

Posebno u mjesecu ramazanu organizujte

vaše iftare u prelijepom ambijentu restorana SAZ.

Restoran SAZ od ove godine u novom ruhu

Prva.indd 2Prva.indd 2 10/5/2006 1:43:16 PM10/5/2006 1:43:16 PM

OKTOBAR 2006.

Temelj našeg opstanka na ovom prostoru su va-kufi: ako ode temelj - ode i zgrada

Kada smo 1990. godi-ne dobili nacionalni pokret, bilo je to za nas Bošnjake nešto novo. Došlo nam je nekako iznenada. Drugi u našem okruženju su znali da će taj period nemino-vno doći. Svi su oni dobili svoje definisanije nacional-ne obrise, samo mi Bošnjaci smo tu nešto sklepali zbrda-zdola. I bili smo zadovolj-ni, tada. Interesantno je da i poslije 16 godina mnogi Bošnjaci ne vide da smo išli, uglavnom, iz promašaja u promašaj. Niti jedan naš politički cilj nije ostvaren. Sve institucije koje treba da ima jedan narod osnivali smo, ali su one ostale samo mrtvo slovo na papiru. Kao da je neko žurio da uzme imena tih institucija i da ih pretvori u ništa, da ne bi sutra neko ozbiljan osno-vao stvarnu, postojeću in-stituciju.

Imali smo i svoja naci-onalna tijela, i svoje politi-čke partije, i kulturna, i hu-manitarna, i naučna i svaka druga udruženja smo imali. Imali smo i svoju štam-pu. Tako nam se bar činilo. Trebalo je da prođe 16 go-dina pa da shvatimo da, u stvari, nemamo skoro ništa od toga. Sve ovo što smo pobrojali, ili iza tih, često, zvučnih imena nije posto-jalo ništa, ili je postojalo, ali je zastupalo nečije druge interese, a ne naše. Ili, u nekom jadnom boljem slu-čaju, bavilo se nekim spore-dnim, izmišljenim proble-mom dok su glavni osta-vljani po strani. Jer kako

inače objasniti da se jedan Nacionalni savjet bavi unu-trašnjim rasporedom pro-storija u nekoj zgradi, a nije ga briga što je 30 sela u za-padnom Sandžaku etnički očišćeno i što se njihovi stanovnici potucaju diljem Sandžaka i šire, a ne mogu da se vrate na svoja ognji-šta. Ili, recimo, pitanjem

zašto je premlaćeno preko 17.000 Bošnjaka. To ne po-minju ni političari, ni na-rodni poslanici u Republi-čkom parlamentu.

A zgrada koja ih preo-kupira je nekad imala pre-grade, samo su ih uzurpa-tori porušili.

Za donošenje rješenja za rušenje trebalo im je neko-liko dana, a za izgradnju nekog vjerskog objekta ni za šest godina nisu uspjeli napisati niti jedno rješenje.

U Sandžaku skoro da

nema ozbiljnog političara. Skoro sve one koji se danas na ovom prostoru bave po-litikom mogli bi podijeliti u dvije grupe: jedni koji su samoživi, podanici, koji ne-maju ništa svoje i do nevje-rovatnih granica su spremni da se dodvoravaju drugima. O njihovom retrogradnom djelovanju ne treba puno

trošiti riječi. Drugi su oni koji djeluju instinktivno, nemaju političkog obrazo-vanja kao ni oni prvi, ali nisu podli. Oni emocijama donose odluke pa je i njima lako manipulisati.

Ovdje nema političara koji hladne glave donosi odluke. Ovdje nema obra-zovanog političara. Volio bih da sretnem sandžačkog političara koji je pročitao makar jedan naučni rad o politici.

Ako u ovakvom ambi-

jentu uradite makar i nešto sitno odmah štrčite.

Tako je ako uradite nešto sitno, malo. A šta se događa ako uradite nešto ozbiljno i krupno, ako uradite više ozbiljnih, korisnih, kru-pnih stvari? Kako tek onda odudarate od takve učma-le sredine i kakav tretman trebaju očekivati oni koji su

više od jedne decenije radili ozbiljno od onih koji za to vrijeme nisu uradili ništa.

Došlo je vrijeme kad Bošnjaci moraju da razmi-šljaju malo hladnijom gla-vom. Došlo je vrijeme kad možemo i trebamo dono-siti sudove o ljudima na osnovu djela, a ne na osno-vu obećanja - velikih, lije-pih, fantastičnih, ali lažnih.

Islamska zajednica je jedina uspješna, ozbiljna, učinkovita, poštovanja vri-jedna bošnjačka institucija

u Sandžaku. Nju predvo-de ozbiljni ljudi. Oni nisu nikada davali lažna i fan-tastična obećanja vjernici-ma; nikada nisu proglaša-vali postojećim nešto što ne postoji; nikada nisu svoj narod gurali u vatru; kad je najteže bilo, nisu bje-žali iz Sandžaka; nisu se sastajali i pravili koalicije sa provjerenim neprijatelji-ma Bošnjaka; nisu pričali nekad jednu, a danas drugu priču. Oni su radili i, uz Allahovu pomoć, izgradi-li imidž Islamske zajedn-ce. Oni su formirali zao-kruženi sistem bošnjačkog školstva, od predškolskog i školskog mekteba, peko srednjih medresa, do fa-kulteta i univerziteta. I to sve postoji i funkcioniše. Islamska zajednca je u tom periodu izgradila veliki boj objekata, ali ih ovdje ne možemo sve pobrojati. Oni su formirali izdavačku kuću posredstvom koje je svakoj bošnjačkoj porodici posta-la dostupna bogata islam-ska literatura. Islamska za-jednica ima i svoj list Glas islama koji u kontinuitetu izlazi punih 10 godina. Da li je ikada neki list na ovom području izlazio punih 10 godina kontinuirano?

Jedna ovakva organiza-cija i ljudi koji je predvo-de zaslužuju našu podršku. Bošnjacima u Sandžaku je Islamska zajednica kroz vjekove bila jedini oslonac i oni su danas obavezni da stanu uz nju. Bošnjaci u Sandžaku drugog izlaza, zapravo, i nemaju.

Prirodno je da ovako nešto mnogima smeta. Ali je daleko prirodnije da Bo-šnjaci podrže ovakvu Islam-sku zajednicu.

N E P R I J A T E L J I S A N D Ž A K A I B O Š N J A K A S U K O N A Č N O S K I N U L I M A S K E I R U K A V I C E I O T V O R E N O N A S R N U L I N A S A N D Ž A K

Politika kojom se rjeđe ide ili kako dokusuriti Sandžak

Sto godina sistematskog unišavanja Sandžaka, po svemu sudeći, ovih će dana imati svoj rasplet. Za neke je, izgleda, Sandžak lopata šodera, a nekad je bio država

NAŠE V IĐENJE 3

Refik SADIKOVIĆ

Po djelima se ljudi poznaju: Jedan od zidova u zgradi Fakulteta Po djelima se ljudi poznaju: Jedan od zidova u zgradi Fakulteta razoren za vrijeme mitinga Liste za Sandžakrazoren za vrijeme mitinga Liste za Sandžak

OKTOBAR 2006.SLUŽBENI RETROVIZOR4

U nedjelju 17. septem-bra 2006. godine, u povo-du nastupajućeg ramaza-ni-šerifa u frankfurtskom džematu (IKC) održala se još jedna mevludska sveča-nost. Glavni sponzor ove svečanosti bila je porodica Džemala Crnovršanina, koji je naš džematlija i član Odbora IKC, zadužen da

održava ovu Božiju kuću.Ima nekoliko povoda

ovoj svečanosti:- Godišnjica preseljenja

Džemalove majke Džane na Ahiret, kupovina kuće u Frankfurtu, i jednosta-vno, naš džematlija zaže-lio se da čuje jedan „kla-sični“ mevludi-šerif, koji je nekada davno slušao u Sandžaku, svom zavičaju.

Ovoga puta program su izvodili odrasli izvođa-ći, i to samo imami, među kojima je bio i jedan mladi hafiz. Evo njihovih imena:

- Ahmed-ef. Kajošević (imam IKC Frankfurt), A l m e d i n - e f . P i n j i ć ( M o s t a r ) , Ad n a n - e f. Dragolovčanin (Sandžak), Ilhan-ef. Murić (Sandžak), Sabri-ef. Saliji (predsje-dnik IKC, porijeklom iz Tetova) i Kasim Shafiq, mladi 14-togodišnji hafiz,

porijeklom iz Pakistana.Program je trajao čitava

dva sata, a bilo je ugodno slušati iskusne izvođaće ovog programa. Mevludi-šerif se recitovao prete-žno na bosanskom jeziku, ali zbog višenacionalnog sastava džemata jedan dio izveden je i na albanskom jeziku. Na završetku pro-

grama proučena je za to prikladna dova. Prisutni imami i džematlije čestitali su porodici Crnovršanin na ovako uspješno pripremlje-nom i izvedenom mevludu, moleći Allaha dž.š. da ovoj porodici podari zdravlje, sreću i dug život u kuplje-noj kući, a njegovoj rahme-tli majci Džani podari lijepi Džennet.

Na kraju je porodica Crnovršanin, uz pomoć nekoliko omladinaca, ser-virala obilati ručak izvan-redno pripremljen za ovu vrstu svečanosti. Bilo je dovoljno „ića i pića“, a porodica Crnovršanin zamolila je sve prisutne, a posebno samce, da veli-ki ostatak hrane podijele i ponesu kućama, kako se nimet ne bi bacao.

Meho DOGIĆ

U I K C F R A N K F U R T U Č E N M E V L U D

Nostalgiju za Sandžakom liječe

mevludom U četvrtak, 14. septem-

bra, održana je 42. redovna sjednica Mešihata Islam-ske zajednice Sandžaka. Na sjednici je analizirano stanje u Islamskoj zajedni-ci nakon napada upućenih od strane lidera Koalicije Lista za Sandžak dr. Su-lejman Ugljanin, kao i re-dovna ramazanska pitanja.

Sjednicu je vodio muftija Muamer-ef. Zukorlić, a pri-sutni su bili predsjednik Sa-bora Hajro-ef. Tutić, za-mjenik predsjednika Meši-hata i dekan Fakulteta za islamske studije mr. Me-vlud-ef. Dudić, zatim čla-novi ovog tijela: Rešad-ef. Plojović, Nedžad-ef. Ha-sanović, Fahrudin-ef. Ćo-sović, Muhamed-ef. Fetić, Sead-ef. Šaćirović, Enes-ef. Svraka, Ramiz-ef. Hami-dović i sekretar Mešihata Samir Škrijelj.

Početak zasi jedanja označio je Nedžad-ef. Ha-sanović učenjem ašereta. Svi prisutni iznijeli su svoje mišljenje o koracima koji su preduzeti nakon van-dalskog demoliranja pro-storija Fakulteta za islam-ske studije u zgradi Islam-skih ustanova. Naime, od prvog trenutka postupalo se u dogovoru sa svim čla-novima Mešihata sa podru-čja Novog Pazara, pošto nije bilo mogućnosti kon-sultacije sa svima.

Rešad-ef. Plojović, ru-kovodilac Mearifske službe Mešihata, kazao je da se moralo reagovati u onom trenutku, zato što se napad desio tada. Pridružio se po-tpunoj i bezrezervnoj po-dršci i dodao da treba kon-taktirati imame i uliti im sa-mopouzdanja.

Bekir-ef. Makić, zamje-

nik direktora Gazi Isa-beg medrese, podržao je inici-jativu da se održi sastanak s imamima.

Hajro-ef. Tutić, predsje-dnik Sabora IZ-e Sandža-ka, kazao je da ovo nije prvi napad od strane vo-deće političke strukture u Novom Pazaru. "Ova akci-ja davno je započeta, kada su tražili od nas da otka-žemo poslušnost Muftiji", kazao je Tutić, dodavši da im to nije pošlo za rukom. Bilo je i tokom prijašnjih režima žestokih napada na Islamsku zajednicu. Borba je duga i treba izdržati.

Mr. Mevlud-ef. Dudić kazao je da su svi pregra-dni zidovi zgrade Fakulteta oštećeni i da je napravljeno 26 velikih otvora. Islamska zajednica je jedinstvenija i jača nego ikada.

Enes-ef. Svraka, glavni imam u Priboju, podržao je održavanje sastanka sa svim imamima i istakao da Islamska zajednica treba biti snažna i izdrživa.

Ramiz-ef. Hamidović, glavni imam iz Sjenice, po-zvao je na oprez i podržao sastanak.

Fahrudin-ef. Ćosović kazao je da je ova situacija nametnuta i da se moralo ovako djelovati.

Sead-ef. Šaćirović je, kao i svi ostali članovi Mešiha-ta, podržao sve što je reče-

no i urađeno do sada po pitanju demolira-nja zgrade Fakulteta. Da nije bilo reakcije, napadi suprotne stra-ne bili bi još žešći.

Nedžad-ef. Hasa-nović, direktor Gazi Isa-Beg medrese, kazao je da prijetnje stalno stižu. Podržao je sve što je učinjeno tokom ovog procesa.

M u h a m e d - e f . Fetić istakao je da se trebaju osuditi zlu-potrebe.

Nakon što su svi članovi Mešihata i verbalno dali bezrezervnu podršku preduzetim koracima, izda-to je saopštenje za javnost koje objavljujemo u origi-nalnom obliku.

U drugoj tački dnevnog reda bilo je riječi o pripre-mama za ramazan.

Navedene su aktivnosti koje će biti preduzete, kao i svake godine: obilasci dže-mata, saradnja s medijima, organizovanje iftara u med-žlisima i priprema iftarskih obroka za studente svih fa-kulteta u Novom Pazaru.

Prema odluci nedavno održane sjednice Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nisab za zekat iznosi 1.438 eura. Vi-sina sadekatul-fitra ostat će ove godine nepromijenje-na: 300, 450 i 600 dinara.

Pod tačkom razno ra-zmatrani su zahtjevi med-žlisa za prijem imama u stalni radni odnos.

Sjednica je završena dovom. F.S.

R E D O V N A S J E D N I C A U V A N R E D N I M O K O L N O S T I M A

Bezrezervna podrška Muftiji

OKTOBAR 2006.

I ove godine, kao i pro-teklih, Džemat El-Iman je organizovao turnir u malom fudbalu pod slo-ganom "U susret ramaza-nu". Tačnije, 17. septem-bra u Velikoj sali u gradi-ću Strebesdorfu okupilo

se šesnaest ekipa koje su tokom cijelog dana od-mjeravale snage na tere-nu.

Prva četiri mjesta i na-grade osvojile su sljedece ekipe:

1. Ekipa Džemata El-Iman,

2. Ekipa "Tutin", 3. Ekipa "Gazi Husrev-

beg",4. Ekipa "Orizan".Za najboljeg strijelca i

igrača proglašen je džema-tlija sandžačkog džemata Ajet Kačapor, a za najbo-ljeg golmana Samir Tutić.

Ono što karakteri-

še ovaj turnir svake godi-ne jeste, zapravo, njego-vo povezivanje džemata i bratsko druženje između istih. Ekipe su sačinjavali Bošnjaci iz Sandžaka, Bo-šnjaci iz BiH, zatim mu-slimani iz Alžira, Make-

donije, Albanije itd.Također, prepune tri-

bune i navijački duh su ispunjavali radošću prisu-tne, a kada bi se čuo ezan za podne, a kasnije i za ikindiju, onda bi u sali za-vladao tajac i tišina.

Ovom prilikom izraža-vamo zahvalnost predsje-dniku sportske sekcije Mer-sadu Šemoviću na uspješnoj organizaciji turnira, te nje-govim saradnicima Džemu Bahtijareviću (potpredsje-dniku džemata), Nusretu Hotu, Sabahudinu Ibrahi-moviću i Zuhdiji Škrijelju.

M.M.

B E Č K I P R E D R A M A Z A N S K I T U R N I R U M A L O M F U D B A L U

Sportski pozdrav ramazanu

U četvrtak, 28. se-ptembra 2006. godine, održano je vanredno za-sijedanje Sabora Islam-ske zajednice Sandža-ka, na kojem su, pored članova Sabora, učešće uzeli i članovi Mešihata Islamske zajednice San-džaka, te članovi Sabo-ra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sa područja Sandžaka.

Prisutni su na zasije-danju jednoglasno pri-hvati l i Inici jativu za objedinjavanjem Islam-

ske zajednice u Srbi-ji, a za realizaciju ove ideje imenovano je de-vetočlano tijelo u kojem će svoje predstavnike imati i Islamska zaje-dnica u Beogradu, Voj-vodini i Preševskoj do-lini, a čiji će zadatak biti izrada nacrta Statuta je-dinstvene Islamske za-jednice.

U vezi sa donoše-njem Ustava Republi-ke Srbije, nakon iscrpne rasprave, Sabor je osu-dio ignorisanje zahtje-

va Bošnjaka i njihovo marginalizovanje u pro-cesu donošenja novog Ustava.

S a b o r j e z a d u ž i o predsjednika Mešiha-ta, muftiju sandžačkog Muamer ef. Zukorli-ća, da organizuje susret predsjednika svih bo-šnjačkih partija u San-džaku, kako bi se utvr-dila zajednička platfor-ma o rješavanju statusa Bošnjaka u Srbiji i sta-tusa regije Sandžak.

Informativna služba Sabora

N A S J E D N I C I S A B O R A R A S P R A V L J A N O O O B J E D I N J A V A N J U I Z - E I O N O V O M U S T A V U

Sabor za objedinjavanje

Vaša p isma šal j i te na adresu: Ul . Gradska 1 , 36300 Novi Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

List za vjeru, društvo i kulturu I Z D A V A Č : Izdavačka ustanova El-Kelimeh, Novi Pazar. Glavni i odgovorni urednik: Fahrudin SMAILOVIĆ.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika: Enver UJKANOVIĆ. Novinar: Refik SADIKOVIĆ. Marketing: Šerif MARUKIĆ. Lektura: Samir ŠKRIJELJ. Design: Mujahid Hirsch. Prijelom: Edin NIKŠIĆ. REDAKCIJA: Džemaludin LATIĆ, Bekir MAKIĆ, Esad KOLAŠINAC, Jakub LEKOVIĆ, Admir MURATOVIĆ, Ismet NUHAMBAŠIĆ, Rešad PLOJOVIĆ, Sead IBRIĆ, Nedžad HASANOVIĆ. KOMPJUTERSKA PRIPREMA: GLAS ISLAMA DISTRIBUCIJA: Malik NUROVIĆ ŠTAMPA: GRAFOKARTON, Prijepolje. Adresa Redakcije: Ul. 1. maj 70b 36300 Novi Pazar, Tel.: ++ 381 (20) 337 270, Fax: ++ 381 (20) 334 020 Žiro račun: 160-15374-29 K O N T A K T I : Glavni urednik: fahrudin@glas-islama.com Novinar u redakciji: refik@glas-islama.com Ostali kontakti: redakcija@glas-islama.com Internet adresa: www.glas-islama.com Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod registarskim brojem 2281. Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju

Redakcija Glasa isla-ma odgovorna je

samo za stavove izne-sene u rubrici "Naše viđenje". Za stavove u ostalim prilozima

odgovorni su potpisa-ni autori.

Hajro-ef. Tutić, Hajro-ef. Tutić, ppredsjednik Saboraredsjednik Sabora

5SLUŽBENI RETROVIZOR

OKTOBAR 2006.

Ovaj ramazan Islamska zajednica dočeku-je u znaku oštrih prijetnji i presuda protiv nje koje, zasigurno, neće uspjeti poremetiti duho-vnu energiju nekoliko stotina hiljada postača spremnih da naredni mjesec provedu u punom duhovnom, postačkom i ibadetskom ugođaju. Sve to samo potvrđuje da je Islamska zajednica Sandžaka osnovni stožer opstanka Bošnjaka na ovom prostoru te da se ništa što je bitno ubu-duće ne može dešavati bez Islamske zajednice.

Od svih pripadnika Islamske zajednice oče-kujemo da ovaj mubarek mjesec iskoriste za ja-čanje sopstvenih moralnih, duhovnih i intele-ktualnih vrijednosti, baš onako kako to Uzvi-šeni Gospodar od nas traži, jer samo se tim po-tencijalima možemo održati na putu pokornosti Vrhovnom Gospodaru, a nipošto kleknuti pred stvorenjima koja žele da budu gospodari.

U tom smislu, svim pripadnicima islama i svim onima koji doživljavaju ramazan kao uni-verzalnu vrijednost – Ramazan-i-šerif mubarek olsun.

Na Univerzitetu znanja i tehnologije, državnom uni-verzitetu u Sani (Jemen), 30.03.2006. god., magistri-rao je Senad Haljitović na temu ''Islamski poziv u Ju-goistočnoj Evropi tokom XX vijeka''. Senad Hali-tović je magistrirao pred komisijom: Mentor prof. dr. Abdurrahman Abdul-vahid Eš-Šudža (jedan od najpoznatijih historičara u Jemenu; izdao više nau-čnih istraživačkih radova, neka od njih su Histori-ja halifa, Historija Jemena i dr.; trenutno je dekan na postdiplomskim studijama, odsjek historija, na Drža-vnom univerzitetu u Sani), zatim prof. dr. Muhamed

Abdulvahid Eš-Šudža (pro-fesor fikha, dekan na dr-žavnom fakultetu u Sani, odsjek fikh) i dr. Salih Vail (doktor hadisa, predaje na više univerziteta).

Senad Halitović rođen je 14.02.1979. godine u selu Kruševo, opština Novi Pazar.

Univerzitet znanja i te-hnologije osnovan je 1990. godine i razvijao se veoma brzo.

Magistarski studij trajao je dvije godine, a odbrana rada dva i po sata.

Profesori su izrazili in-teresovanje za podatke o evropskim muslimanima koji su korišteni u radu, o događajima tokom XX

vijeka, kao što su: odla-zak Osmanlija sa ovih pro-stora, dolazak Austrougar-ske, Prvi i Drugi svjetski rat i burna vremena izme-đu njih, duži period komu-nizma koji je stavio omču oko vrata muslimanima, te pokušaj da se ugasi i poslje-dnja iskra islama; zatim po-sljednja dešavanja i raspad SFRJ i opet, po ko zna koji put, u jednom kratkom hi-storijskom periodu pokušaj uništenja muslimana, te op-stanak muslimana zahvalju-ći Allahu dž.š.

Rad je odbranjen ocje-nom 94 (od maksimalnih 100).

R.S.

N A U N I V E R Z I T E T U U J E M E N U M A G I S T R I R A OS E N A D H A L I T O V I Ć

Magistarski rad o islamu u Evropi

M U F T I J A S A N D Ž A Č K I V J E R N I C I M A

Ramazanska čestitka

Na sjednici Mešihata Islamske zajedni-ce Sandžaka, održanoj 14. septembra 2006. godine, pored ostalih, donijete su i sljede-će odluke:

- Mešihat Islamske zajednice Sandža-ka najoštrije osuđuje ponašanje Kolacije Lista za Sandžak Dr Sulejman Ugljanin, uključujući skrnavljenje zgrade Islamske ustanove i medijske napade na Islamsku zajednicu.

- Članovi Mešihata izražavaju podršku Mešihatu na čelu sa muftijom Muamer ef. Zukorlićem u svemu što su poduzeli i što će poduzeti u cilju odbrane zgrade Islam-ske ustanove i Islamske zajednice u cjeli-ni.

- Mešihat traži od Muftije i svih na-dležnih u Islamskoj zajednici da pojačaju aktivnost komunikacije sa pripadnicima Islamske zajednice u cilju predstavljanja istine u vezi sa svim događajima pretho-

dnih dana, te da se maksimalno koriste svi medijski prostori kako bi se raskrinkali ne-osnovani napadi na Islamsku zajednicu.

- Mešihat izražava zadovoljstvo i odaje puno priznanje svim imamima i aktivisti-ma Islamske zajednice koji su i u ovom iskušenju pokazali samopouzdanje i punu odlučnost da odbrane jedinstvo i dosto-janstvo islama, Islamske zajednice i mu-slimana.

- Mešihat će u subotu 16. septembra ove godine, u 11 časova, organizovati zaje-dnički sastanak članova Mešihata i Sabora Islamske zajednice Sandžaka, predsjednika sandžačkih medžlisa, glavnih imama i svih imama Islamske zajednice Sandžaka, pro-fesora Fakulteta za islamske studije i Me-drese ''Gazi Isa-beg'' u Novom Pazaru, te vjeroučitelja u državnim školama, u cilju pripreme za nastupajući Ramazan.

Informativna služba Mešihata

S J E D N I C A M E Š I H A T A

Pojačati komunikacije sa pripadnicima

Islamske zajednice

SLUŽBENI RETROVIZOR6

OKTOBAR 2006.

GS: Došao je mjesec ramazan? Kako ga doče-kujete i recite nam nešto o značaju ramazana?

Muftija: Islamska zajedni-ca potpuno spremno doče-kuje ovaj mubarek mjesec sa svim svojim imamima, sa cjelokupnom infrastruktu-rom i svi planirani zajedni-čki ibadeti u džamijama u Sandžaku će se, ako Bog da, odvijati normalno. Ramazan je poseban mjesec kome se raduje svaki vjernik i u kome imamo priliku da sve ono što se na našu dušu u toku proteklih jedanaest mjese-ci nataložilo od svojevrsne prašine počistimo, da svoje duhovne i moralne resur-se obogatimo kako bismo mogli nastaviti svoj život uspravno, dostojanstveno, onako kako to Uzvišeni Stvoritelj traži od nas, odno-sno onako kako je to u skla-du sa čovjekovom misijom na Zemlji. Čovjek je Božiji namjesnik na Zemlji i njego-va misija je uspostava reda na Zemlji, a borba protiv haosa, nereda i anarhije. To je jedino moguće kada pozi-tivna energija, moralne vri-jednosti, ljudske vrijednosti bivaju jače od onih negati-vnih, šejtanskih, od onih čiji su pokretač niske ljudske strasti, tako da se ta borba između tame i svjetla, izme-đu zla i dobra odvija trajno na ovom svijetu, a od njenog ishoda zavisi kako će biti lice ovoga svijeta. Ramazan je svojevrsna Božija podr-ška snagama dobra, snaga-ma pravde, snagama morala, poštenja i dobročinstva, te oni koji tako shvate rama-zan, koji se sa ramazanskog izvora napoje potpuno, onda zasigurno će moći da do narednog ramazana imaju dovoljno energije kako bi bili jači od svega što je nega-tivno.

GS: Vi ste prilikom upu-ćivanja čestitke vjernicima rekli da Islamska zajednica

ovaj ramazan dočekuje u znaku prijetnji. Pojasnite našim čitaocima kako se Vi nosite sa tim prijetnjama, koje su to prijetnje, ko Vam prijeti i da li se plašite?

Muftija: Sandžačkoj i široj javnosti je poznato da je Islamska zajednica protekle dvije sedmice meta napada, prijetnji, čak i vrlo neodgo-vornih presuda koje su dose-gle do tog nivoa da je sa naj-višeg nivoa te politike reče-no da Islamska zajednica, odnosno njen najviši organ Mešihat više ne postoje. Istina, to govori više o toj strani koja je krenula u svo-jevrstan rat protiv Islamske zajednice nego o samoj Islamskoj zajednici. Ova institucija je toliko izrasla da smeta svima onima koji se bore da zavlada jednou-mlje i mrak ovim sandža-čkim prostorom. Nažalost, u prilici smo da posma-tramo svojevrsni tandem i punu saradnju između poli-tičke organizacije Lista za Sandžak, koju vodi gospodin Ugljanin, i njegovih prijate-lja iz Beograda koji se slažu da je interes i jednih i drugih da u Sandžaku ne postoji drugo mišljenje, da ne posto-ji drugo političko mišljenje, da ne postoji drugo civiliza-cijsko, vjer-

sko i duhovno, ili bilo koje mišljenje, već da je interes i jednih i drugih da ovdje postoji jedan politički faktor koji se pretvorio u batinu onih snaga u Beogradu koje misle da se Sandžak može držati mirnim samo pod bati-nom. I to je, istina, veliko zlo za ovaj narod, to je zlo za Sandžak. To je najma-nje zlo za Islamsku zajednicu iz pro-stog razloga što je Islamska zajedni-ca sistem stariji od svih državnih režima na ovom prostoru, sistem koji je nadživio i dvije kraljevine, i komunističku Jugos l av i ju , i o n u Miloševićevu državu, i onu poslije njega i nadživjeće i ovu sada. Mi u Islamskoj z a j e d n i c i n e m a m o n i k a k v u d i l e m u u vezi sa tim, ali je očito u pitanju vje-r o v a t n o

posljednji otvoren nasrtaj koji, zapravo, ima za cilj da eliminiše jedini faktor suprotstavljanja jednou-mlju u Sandžaku. Islamska zajednica je jedina koja ima snage, ima resursa, ima zna-nja i hrabrosti da se suprot-stavi mraku, bilo da on dolazi iz novopazarske ili beograd-

s k e

politike i to jedini “grijeh” Islamske zajednice.

GS: Lider Liste za Sandžak Sulejman Ugljanin je rekao da Mešihat više ne postoji i da on neke nezadovoljne imame šalje u Nacionalni savjet Bošnjaka. Da li je Islamska zajednica u nekim odnosima sa tim organom? Da li Vam se negdje dodi-

ruju ingerencije? Muftija: Ta izjava, zapravo, potvrđu-

je ono što već dvije sedmice govorim za m e d i j e , u pravcu ras-

vjetljavanja stvarnih ambi-

cija gospodina Ugljanina prema

Islamskoj zajedni-ci. Naime, još prije

deset godina on je postavio ultimatum

Islamskoj zajednici i rekao je: ‘’Ili ćete biti članica (tadašnjeg)

Bošnjačkog nacional-nog vijeća Sandžaka ili

vas neće biti.’’ Kada sam god to izgovorio, ljudima

je izgledalo nevjerovatno da on može tako nešto izjaviti, ali upravo sada je Ugljanin to potvrdio. S druge stra-

ne, iole upućenom čovjeku je

M U F T I J A S A N D Ž A Č K I Z U K O R L I Ć I Z J A V I O Z A G L A S S A N D Ž A K A

Godi mi podrška Reisu-l-ulemeSpremni smo za ramazan. Nećemo se saginjati pred stvorenjima koje žele da budu gospodari. Čedomir Jovanović ne poznaje islam! Mi u Islamskoj zajednici istinski dišemo jednim plućima, navodi Zukorlić.

Fot

o: S

amir

F

oto:

Sam

ir D

EL

IĆD

EL

IĆ

INTERVJU 7

OKTOBAR 2006.

jasno da je to, kako on kaže Bošnjačko nacionalno vije-će, Nacionalni savjet bošnja-čke manjine. To je pravo ime tog državnog organa. To je još jedna prevara kako bi se prikrilo odustajanje od poli-tike koju je Ugljanin imao i promovisao posredstvom nekadašnjeg BNVS. On je sada prihvatio taj Nacionalni savjet bošnjačke manjine kao svojevrsno pomoćno tijelo države u ostvarivanju naci-onalnih i kulturnih prava Bošnjaka u ovoj državi, a to je i servis za neke privilegi-je, pa i za nešto malo para koje se dobiju posredstvom tog pomoćnog tijela države. S druge strane, Nacionalni savjet bošnjačke manjine – to je zvanično ime koje oni ne pominju – jeste tijelo koje je proizašlo iz zakona koji tretira manjinska prava, a tamo jasno piše koja su prava i nadležnosti svakog savjeta. Tamo se ističe oblast kulture, informisanja, jezi-ka i pisma, te nacionalnih prava, a ne pominje se da savjeti imaju ingerencije nad vjerskim zajednicama. To je logično jer je poznato ko se bavi vjerom i to reguliše jedan drugi zakon – Zakon o crkvama i vjerskim zaje-dnicama, koji jasno govori da se vjerskim zajednica-ma garantuje najviši stepen autonomije. Dakle, država sa svim svojim organima nema pravo da poremeti tu auto-nomnost pa ni njen organ, nalik na pomoćno tijelo, taj Savjet koji nema dodira sa Islamskom zajednicom. Ali, mislim da je u pitanju bijes kod Ugljanina zbog činjenice da je otkrio snagu Islamske zajednice. Njemu je jasno da čak i u savezu sa državom i sa tajkunima ne može da nas ugrozi, a kamoli da nas sruši. Nećemo se saginjati pred stvorenjima koja žele da budu gospodari.

GS: Kako komentarišete izjavu Ugljanina koji ističe da istraga treba da utvrdi da li su se učesnici pucnjave na dan izbora obučavali na Internacionalnom univer-zitetu, u streljani? Kako to komentarišete, jer Vi ste rektor Internacionalnog univerziteta?

Muftija: Svako ko zastupa neistinu mora se služiti pre-varama. Ako se služi preva-

GI : Na zasi jedanju Sabora Islamske zajedni-ce Sandžaka, održanom u četvrtak 28. septem-bra, razmatrano je pitanje objedinjavanja Islamske zajednice u Srbiji. Možete li nam reći nešto više o tome?

Muft i ja : Poznato je javnosti da već nekoliko mjeseci traju konsultacije u vezi sa inicijativom za objedinjavanje Islamske zajednice u Srbiji. Naime, do sada je Islamska zaje-dnica na ovim prostorima funkcionisala u skladu sa mogućnostima, a uglavnom noseći na sebi posljedice raspada Islamske zajedni-ce, što je izazvala disolucija bivše Jugoslavije. U Srbiji je postojala Islamska zajedni-ca Sandžaka koja je uspjela da se u posljednjih 13 godi-na potpuno konsoliduje i zaokruži svoju obrazovnu, administrativnu i cjeloku-pnu infrastrukturu. Bila je nosioc i osnovni stožer cje-lokupnog vjerskog života u Srbiji, a dobrim dijelom i u Crnoj Gori. Nakon osamostaljenja Crne Gore i definitivnog zaokruženja države ovdje i njenog imena i prostora, a i donošenjem novog Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama, nametnula se potreba, a mi vjerujemo da je situa-cija potpuno sazrela, da se i ovdje objedini Islamska zajednica kako bi imala svoje centralne administra-tivne i vjerske predstavni-čke i zakonodavne organe.

Za sada smo obavili razgovore i sa predstavni-cima Islamske zajednice iz Beograda, iz Vojvodine i iz Preševske doline i uglavnom kod svih postoji spremnost i ubjeđenje da Islamska zajednica treba da funkci-oniše kao jedinstvena. Sa predstavnicima Vojvodine smo postigl i potpunu saglasnost. I sa predsta-vnicima Preševske doline postoji visok stepen sagla-snosti. Sa predstavnicima Odbora Islamske zajednice iz Beograda također postoji zajednički stav da se treba objediniti, s tim što posto-je još neka neusaglašena pitanja koja će uskoro biti usaglašena. Sabor je, dakle,

napravio sada i zvanično prvi potez, gdje je donio odluku da se ta inicijativa prihvati i formirao deveto-člano tijelo koje će imati obavezu da obavi sve pri-premne radnje za ostvare-nje ovoga cilja, a prije svega pripremu osnovnog akta, tj. statuta, na osnovu koga bi se realizovala ova aktivnost. U tom tijelu, pored klju-čnih ličnosti u Islamskoj zajednici Sandžaka, imat će i svoje predstavnike ovi prostori koje sam nabro-jao, tj. Beograd, Vojvodina i Preševska dolina.

GI: Koje će zajedničko tijelo ta nova zajednica imati?

Muftija: U planu je da postoji jedan Sabor i jedan Mešihat. Za sada je sve u relaciji vizije koja je podložna promjenama i oko čega će glavnu riječ imati, zapravo, ovo tijelo koje treba da pripremi cije-lu proceduru. Postoji vizi-ja da zajednica ima četiri osnovne regije - Sandžak, Centralna Srbija, Preševska dolina i Vojvodina. Postojat će izvjesni predstavnički i vjerski organi na nivou ovih regija, ali neće biti jednaki za sve, već shodno potre-bama i potencijalima svake regije, a sve će se, nadam se, riješiti dogovorom.

GI: Sinoć (30. septem-bra) je Skupština Republike Srbije usvojila Ustav bez konsultacije s Bošnjacima. Kakve će to posljedice imati po Bošnjake?

Muftija: Mi smo na Saboru razmatrali ovo pitanje kao jedno od važnijih pitanja za budućnost Bošnjaka, a to isto znači za budućnost

pripadnika Islamske zaje-dnice. Tada je Sabor zadu-žio mene, kao muftiju, da okupim bošnjačke političke partije, odnosno njihove predsjednike, kako bi se ostvario minimum nacional-nog jedinstva u smislu zaje-dničke platforme u vezi s novim Ustavom. Međutim, niko nije očekivao da će se taj Ustav pripremati tri dana i tri noći i da će par-lamentarna procedura za usvajanje tog Ustava trajati nešto manje od dva sata. Tako da smo na neki način sada preteknuti u pogledu mogućnosti da taj stav, koji bismo zauzeli zajednički sa političkim predstavnicima Bošnjaka, bude imao snagu da utiče prije nego se Ustav usvoji. Ali ja i dalje vjerujem da Bošnjaci treba da imaju svoj zajednički stav u vezi sa ovim pitanjem i nakon usvajanja ovog Ustava. Jer, ipak, Ustav nije Božija, već ljudska riječ koja je uvijek podložna promjeni i mislim da Bošnjaci u vezi sa ovim treba da zauzmu jedan zaje-dnički stav iza koga će stati, a budućnost je pred nama, pa će biti još prilika da se priča i o Ustavu i o zakoni-ma koji mogu da nadomje-ste neke nedostatke Ustava. Čvrsto vjerujem da će Ustav koji je tako brzo donijet, ne ulazeći u razloge te brzine, sigurno biti podložan parci-jalnim promjenama u skoroj budućnosti i da Bošnjaci, ukoliko budu imali zaje-dničke stavove, onda mogu uticati pozitivno na svoju budućnost.

GI: Neke stranke u Sandžaku su podržale taj Ustav i rekle da je Srbija koncipirana kao građanska

država, dok druge stran-ke, koje su zasijedale čak prije Sabora, kao i Sabor, zauzimaju drugačiji stav o tome.

Muftija: Srbija je, prema ovom Ustavu, definisa-na kao nacionalna država srpskog naroda i svih dru-gih građana. Nije potrebno nikakvo veliko pravno zna-nje da bi stvar bila jasna. Dakle, država je i srpskog naroda i svakog građanina koji istovremeno pripada i srpskom narodu, a za sve ostale je ona samo u indi-vidualnom smislu država, a nipošto u kolektivnom, nacionalnom smislu. Dakle, tu nema dileme nikakve i to je, naravno, za nas principi-jelno veliki problem. Ali sa ove pozicije moja uloga nije da dajem definitivne stavo-ve i definitivna rješenja, već da Islamska zajednica bude stožer okupljanja svih dru-gih društvenih snaga među Bošnjacima, kako bi imali zajednički stav.

Mislim da je za Bošnjake važnije da imaju zajedni-čki stav, nego čak kakvo će biti rješenje. Jer, zajedni-čkim stavom Bošnjaci će pokazati da imaju svijest, a samo onaj ko ima svijest i odgovornost ima pravo na punu slobodu i ima pravo da bude poštovan u jednom društvu.

GI: Što se tiče vjerskih zajednica?

Muftija: Nisam imao pri-liku upoznati se s cijelim tekstom Ustava, ali ono što sam čuo, da ne bude apsurd - ukoliko je Ustav u skladu sa Zakonom o crkvama i vjerskim zajednicama, onda je to za nas prihvatljivo.

Razgovarao: F. S.

Foto: Samir Foto: Samir DELIĆDELIĆ

INTERVJU8

OKTOBAR 2006.

rama osnovno sredstvo mu je manipulacija i demago-gija, a to znači pokušaj da se uzroci problema skrenu prema drugome. U ovom slučaju sve njegove cije-vi su uperene prema naj-važnijem faktoru, a to je Islamska zajednica. Takva konstrukcija govori o dubi-ni zlonamjernosti onoga ko o tome govori. Dovoditi u vezu streljački klub, koji ne funkcioniše u okviru Univerziteta već je registro-van kao zasebna ustanova kojoj je Univerzitet ustu-pio dio prostorija i s kojim Univerzitet ima saradnju obzirom da na Pravnom fakultetu postoji odsjek za kriminalistiku. Zapravo je to jedan prizeman pokušaj da se, nakon što su sve sple-tke prema Islamskoj zaje-dnici pale, na neki način proba okruniti i Islamska zajednica i Internacionalni univerzitet, koji jeste rezul-tat duhovnog resursa saku-pljenog u Islamskoj zaje-dnici.

GS: Ako bi se neki isto-ričar za sto godina bavio događajima iz protekle dvije nedjelje bio bi zgra-nut činjeicom da Vi iz Islamske zajednice tvrdite da su oskrnavljene pro-storije Fakulteta za islam-ske studije, a iz Liste za Sandžak uporno tvrde da oni nisu skrnavili pome-nute prostorije. Vi uporno tvrdite da su to učinili oni, a oni uporno tvrde da nisu i da ih Vi klevećete. Kako je to moguće?

Muftija: Mi smo bili u velikoj dilemi da li da objavljujemo šta se desi-lo. Naše prvo saopštenje

bilo je veoma blago. Tražili smo izvinjenje i nadoknadu štete. Takav čin je tegoba za jedan prostor pa smo razmišljali i da li da sve to saopštimo. Drugi moment je činjenica da se to desilo u vrijeme mitnga Liste za Sandžak. To nije sporno, potvrđeno je od policije da je tako, a i mi imamo snim-

ke. Više desetina aktivista te političke grupacije boravilo je na zgradi Fakulteta za islamske studije. Tu nema dileme. Ako me pitate da li su to vandali učinili po nalogu ili je to proizvod mržnje koja je utisnuta u te ljude, ako mene lično pitate, mislim da je ovo drugo u pitanju. Niko im nije rekao da odu i da to urade, ali ukoliko napra-ve problem svatovi jedne svadbe onda je odgovoran domaćin svadbe. Mi smo, zgranuti događajem, imali dilemu da li da govorimo o tome, međutim, s druge strane, pitali smo se ako ovo ne objavimo šta onda treba da objavimo. Šta to treba da se desi da bi se objavi-lo? Mi smo od Ugljanina tražili izvinjenje, ali on se odlučio na nešto što govo-ri o njemu samom. On je za sve to optužio nekog drugog. To je kao kada su

oni koji su bombardovali Markale rekli: ‘’ Bošnjaci su sami sebe bombardovali da bi nas optužili.’’ To mi liči na ovo.

GS: Na Regionalnoj televiziji prozivaju Vas udruženja građana, a Vi ne odgovarate. Zašto?

Mufti ja: Ugljanin je

u prvom mahu mislio da može da nastavi da se obra-čunava sa Islamskom zaje-dnicom krijući se iza nekih saopštenja bez potpisa i iza nekih fiktivnih organi-zacija. To su organizacije koje je on napravio da bi mu bile paravan. Međutim, prvi put je dobio odgovore koje zaslužuje pa smo ga istjerali na čistac i natjerali ga da sam kaže ono što misli. On je izišao i “pre-sudio nam”. Umislio je da je Luj XIV koji može da kaže da Islamska zajednica ne postoji i da poslije toga zaista ne postoji. Meni nije prijatno da slušam napade bez potpisa, ali sve što je rečeno u ime tih fantom-skih asocijacija, koje nema-ju ni prostorije, dolazi iz Ugljaninove kuhinje. Mi kazujemo istinu i stojimo iza onoga što kažemo, ne krijemo se iza nekakve fan-tomske asocijacije nevla-

dinih organizacija ili iza nekog „25. maja“.

GS: Uoči ove kampa-nje Čedomir Jovanović je bio u Novom Pazaru i rekao da „popovi treba da se vrate u crkve, a Muftija da se vrati u džamiju“. Šta mislite o ovome, da li je Jovanović u pravu? Ako jeste da li ćete se „vratiti u džamiju“? Da li Jovanović misli na Vaš angažman na Internacionalnom univer-zitetu?

Muftija: On to više puta ponavlja. Očito da mu se dopala izjava ili je negdje prepisao. Nejasna mi je pozadina te izjave osim želje za senzacionalizmom. On tvrdi da je nasljednik Zorana Đinđića, a ako jeste minimum pristojnosti je da poštuje prijatelja onoga koga želi da nasljeđuje, a dobro je poznato da smo Đinđić i ja bili prijatelji. Nakon Đjinđićeve smrti Čedomir Jovanović je dola-zio na Internacionalni uni-verzitet i davao nam podr-šku. Šta se desilo u među-vremenu? Loša procjena da će ovdje skrenuti pažnju na sebe i dobiti neki glas više u smislu da on smije da se pohrve i sa onim što je ovdje najjače. Ali, to je i jedna nekorektna i zlo-namjerna izjava. Čedomir Jovanović ne poznaje islam! On treba da se informiše o islamskom učenju. Džamija u islamu ima smisao samo ukoliko proizvede pozitivne efekte van džamije. U dža-miji ne možete ostati. Kod nas ne postoji asketizam ni zatvaranje u manastiru. Kod nas uđete u džamiju, dobi-jete duhovnu uslugu i onda tu uslugu demonstrirate

napolju kroz posao, kroz etiku u ponašanju i među-ljudske odnose, kao i kroz borbu za opšte dobro. Sam Čedomir Jovanović je svo-jevrsna podvala manjinskim narodima u Srbiji, jer on sada osuđuje srpski nacio-nalizam i govori da treba izručiti Mladića i traži auto-nomiju za Sandžak. Pitajte ga što to nije pomenuo dok je bio šef Poslaničkog kluba DOS-a i potpredsje-dnik Vlade Srbije. Što tada nije govorio o Mladiću i zašto tada nije ponudio autonomiju Sandžaku. Ili ga neko podmeće ili se on sam podmeće. On je svo-jevrsno sredstvo za prevaru nesrpskih zajednica u ovoj državi.

GS: Podršku Vam je dao reisu-l-ulema Cerić. Koliko Vam znači njegova podrška?

Muftija: Znači mi! Godi mi! Ta podrška mi znači puno, jer je došla, a nismo je tražili. Drugo, ona je onog sadržaja koga jeste i Cerić je pokazao svoju sliku, a ona priznanja koja mi je dao u meni rađaju ugodno osjećanje i ovje-ravaju neophodnost da se ovaj emanet ponese čvrsto i mudro. To je suština, ali i lekcija ovima koji žele da napadaju Islamsku zajedni-cu, njihovim prijateljima i svim našim potencijalnim neprijateljima. To je poru-ka da Islamska zajednica, ma koliko izgledala meka-na, izuzetno čvrsto djeluje onda kada je neko ugrozi. To sada pokazujemo.

Razgovarao:Enes Halilović

Islamska zajednica Sandžaka Medžlis Islamske zajednice Prijepolje raspisuje

KONKURS

za imama, hatiba i muallima u džematima Zalug i Velika Župa

Kandidat treba ispunjavati slijedeće uslove:1. Da je završio jednu od priznatih medresa,2. Da nema smetnji za postavljenje od strane Mešihata Islamske za-

jednice Sandžaka,3. Da je, po mogućnosti, familijaran i da ima radnog iskustva.Imamski stan je obezbijeđen, a plata po Pravilniku Medžlisa IZ-e Pri-

jepolje. Prijem na određeno vrijeme od 6 mjeseci.Prijave slati na adresu Medžlisa IZ-e Prijepolje, ul. Valterova 32,

31300 Prijepolje, ili na tel: 033 714 490.Konkurs ostaje otvoren do popune radnog mjesta.

Medžlis Islamske zajednice Prijepolje

INTERVJU 9

Jedna plućaProšli smo kroz dvadesetak teških dana u kojima

smo bili žestoko optuživani, ali iz svega izlazimo jači. Ja sam i prije znao koliko smo jaki, ali je došlo vrije-me da se i drugi uvjere u našu snagu i kompaktnost, u slogu svih ljudi u Islamskoj zajednici. Ranije nismo imali ovako teška iskušenja gdje bi se vidjela naša kompaktnost. Mi u Islamskoj zajednici istinski diše-mo jednim plućima.

OKTOBAR 2006.

U selu Hrvatska u toku je izgradnja nove džamije. Radovi na ovoj džamiji počeli su u mje-secu junu ove godine, u saradnji sa Mešihatom IZ-e Sandžaka. Zemlji-šte za izgradnju džamije veličine 5 ari uvakufila je Selima Smajović, rodom iz ovog sela.

Bošnjačko selo Hr-vatska (Kosovo) nekada je brojalo 300 domaćin-stava. Danas u selu živi oko 50 bošnjačkih do-maćinstava.

U selu je nekad po-stojala džamija, koja je bila sagrađena u vrijeme turske vladavine, a sru-šena je 1934. godine od strane neprijatelja islama. Od tada Bošnjaci u ovom selu nemaju džamiju.

Prije nekoliko go-dina Mešihat je slao imama koji je nedjeljno držao predavanja i odr-žavao vjersku pouku u ovom džematu. Zadnjih pet godina selo je imalo imama uz ramazan. Re-zultat svega ovoga je upis dvije učenice iz ovog sela u Žensku medresu i po-

četak izgradnje pomenu-tog vjerskog objekta.

N a z a -htjev Odbo-ra za izgra-dnju džamije, Mešihat IZ-e Sandžaka je na podru-čju Medžli-sa IZ-e Novi Pazar organi-zovao sedža-du u avgustu mjesecu kako bi se priku-pila sredstva za privođenje grubih radova kraju. Ovom prilikom pri-kupljeno je o k o 6 . 0 0 0 eura. Priku-pljena sred-stva uručio je glavni imam Medžlisa IZ-e Novi Pazar Mirsad-ef. Bećirović.

Uz sredstva koja su dobili sa drugih strana, u Odboru za izgradnju kažu da će ove godine okončati grube radove, a svečano otvaranje dža-mije treba očekivati, in-

šallah, iduće godine.Ovom prilikom pozi-

vamo sve one kojima je dragi Bog dao mogućnosti da se uključe i pomognu izgradnju ove džamije.

Mještani sela Hrvat-ska i Mešihat IZ-e San-džaka zahvaljuju se svima onima koji su do sada podržali izgradnju ovog vjerskog objekta.

M.B.

S E D A M D E S E T G O D I N A N A K O N R U Š E N J A D Ž A M I J E I Z T U R S K O G V R E M E N A

U selu Hrvatska gradi se nova

džamija U bjelopoljskom kraju se trenutno radi na izgradnji četi-ri vjerska objekta, i to: gasalha-ne u gradu koja je započeta maja 2005. god., džamije u Gubavču i

Koritima koje su započete ovog ljeta i džamije u Ivanju.

Inicijati-va za izgra-dnju džami-je u Ivanju je pokrenuta iz Novog Pa-zara od stra-ne porodi-ce Ćorović u saradnji sa ljudima iz Ivanja.

Uz mno-g o b r o j -n o p r i s u -stvo mješta-na i uleme iz ovog kraja, 19.08.2006. god. na te-meljima dža-mije koju je izgradio još u 18. vijeku,

kao svoj vakuf, Mehmed Ćor-paša, upravitelj Bihora i rodona-čelnik ugledne sandžačke poro-dice Ćorovića, započeta je izgra-dnja nove džamije.

Prisutnima su se obratili, ispred Odbora za izgradnju dža-mije u Ivanju, Mustafa - Ćako Ćorović. i Sanin Musa.

Prema svjedočenjima starijih ljudi ova veleljepna džamija je u

svom haremu imala i top iz kojeg su pucale prangije u vrijeme ra-mazana i bajrama.

Radovi na džamiji su u toku i ako se nastavi dosadašnjom dina-

mikom, planira se, uz Allahovu dž.š. pomoć, ukroviti u mjesecu ramazanu ove godine.

Dana 24.08.2006. god. u Hotelu „Atlas“ u Novom Pa-zaru organizovana je donator-ska svečanost povodom obnove ove džamije. Ova svečanost je samo jedan u nizu koraka koji je Odbor za izgradnju ove dža-mije preduzeo kako bi na efi-kasan način prikupio potrebna sredstva.

Naglašavamo nesebičnu pomoć mještana u radovima, spremanju hrane i drugim vido-vima pomoći, posebno Ibrahi-ma (Ahma) Ćorovića i njegove porodice.

Projekat je kao donaciju izra-dio projektni biro ''Ambijent'' iz Novog Pazara. Džamija je proje-ktovana u dimenzijama 8,5 x 13,5 m sa pratećim sadržajima abdest-hane i mektebske učionice.

Radovi se izvode isključivo od donacija ljudi iz Sandžaka i inostranstva, te preduzeća kao što je stovarište građevinskog materijala Ibrahima Kadića iz Bi-jelog Polja. Posebno treba nagla-siti angažovanje preduzetnika iz Novog Pazara, Hajrudina (Ibra-hima) Ćorovića, glavnog dona-tora, koji ne žali novac, materi-jal i dr.

M.B.

I Z G R A D N J A D Ž A M I J E U I V A N J U K O D B I J E L O G P O L J A

Dug djedovini

Inicijativa za izgradnju džamije u Ivanju je pokrenuta iz Novog Pazara od strane porodiceĆorović u saradnji sa ljudima iz Ivanja

DONACIJA

U petak 29. septembra, menadžeri novopazar-skog predstavništva poznate američke firme Kirby, Adnan Selek i Fikret Fijuljanin, uručili su donaciju Mešihatu Islamske zajednice Sandžaka u vidu apara-ta za višenamjensko čišćenje i održavanje prostorija. Ovu vrijednu hediju primio je zamjenik predsjedni-ka Mešihata mr. Mevlud-ef. Dudić, koji se ujedno zahvalio donatorima na poklonu.

Inače, uoči ramazana predstavnici ove firme su izvršili čišćenje tepiha u 20-ak novopazarskih dža-mija, čime su dali svoj doprinos da se u ovom muba-rek mjesecu džematlije osjećaju još ljepše.

Takođe, po riječima menadžera, planirano je da se iz budžeta ove firme izdvoji određeni procenat fi-nansijskih sredstava za nabavku bajramskih humani-tarnih paketa koji će biti namijenjeni socijalno ugro-ženim porodicama. S.Š.

10 IZ NAŠIH DŽEMATA

OKTOBAR 2006.

Džematlije Zapadnog Mojstira obnovili su svoju 35 godina staru dža-miju. U toku zadnjih godinu dana za-mijenjen je krov džamije, zamijenjena je kompletna spoljašnja fasada džamije i munareta, sagrađen je aneks na ulazu u džamiju, sagrađeno je stepenište od puta do džamije i postavljena ograda oko džamije. Za ove radove utrošeno je preko 7.500 hiljada eura. U ovu cifru nisu uračunate brojne dnevnice mješta-na koji su pomagali pri izvođenju ra-dova. Također nisu uračunate ni brojne donacije u materijalu. Kada bismo sve to uračunali, cifra bi bila znatno veća. Veći dio novca dali su ljudi iz ovog sela koji rade u Njemačkoj i Austriji.

Džamija u Mojstiru napravljena je 1971. godine. Desetak godina kasnije dobila je munare. Prije osam godina urađena je dre-naža i izolacija, pošto se pojavi-la voda u teme-ljima, te obno-vljena unutra-šnjost džamije.

Z a p a d n i Mojstir spada u starija bošnjačka naselja. Prvi Bošnjaci ovdje su se doselili iz Drage oko 1750. god. Mojstir je inače dugo bio bez dža-mije. Mektebska pouka obavljala se u pojedinim privatni kućama. Teravih-namaz se također klanjao u privatnim kućama. Džamiju u Mojstiru mještani su napravili sopstvenim sredstvima. Do džamije ni dan-danas nema putnog pri-laza. Jedan od razloga što je to tako su i nesuglasice među mještanima. Moj-stirani se pomalo nadaju da će i ovaj vjerski objekt dobiti put shodno obe-ćanjima vladinih službenika. Naime, iz Vlade su obećali da će svaki vjerski objekt dobiti asfaltni put. Taj put zna-čio bi život za ovo zaboravljeno selo.

Mektebska pouka

Prisustvovali smo jednom času vjer-ske puke u džamiji u Mojstiru u nedje-lju 17. septembra. Na pouci je bilo više od 30 mališana. U razgovoru sa efendi-

jom Džemailom Mavrićem saznali smo da u toj grupi ima učenika koji su pre-šli i kur'ansko pismo i da ćemo usko-ro imati i hatme-dovu u ovoj džamiji. ''Imamo učenika na svim stupnjevima vjerske pouke. Dobar dio njih već sa-svim dobro čita arapsko pismo, a neki će uskoro da završe i hatme.''

Pored pouke koju redovno održava u džamiji, Džemail-efendija drži i vjer-sku pouku u zaseoku Kelepolje, gdje također ima nekoliko polaznika. Moj-stir je selo razbijenog tipa tako da ima kuća koje su i po tri kilometra udaljene od džamije.

Obzirom na reljef sela, kao i na po-menutu činjenicu da nema puta do dža-mije, može se reći da se vjerska pouka veoma uspješno sprovodi.

U džematskom odboru Mojstir su zadovoljni radom imama, ali im nije jasno zbog čega ih niko od službe-nika Medžlisa IZ-e Tutin nije obišao već punih osam godina. Od službeni-ka iz Tutinskog medžlisa zadnji put je ovaj džemat obišao Adem-ef. Zilkić još 1998. god.

Sa svoje strane džematski odbor Mojstir je činio sve što je potrebno da se saradnja razvija. Kad su započe-li obnovu, pa i kad su završili, obra-ćali su se Medžlisu IZ-e Tutin, ali bez odgovora.

Zapadni Mojstir danas ima oko 70 domaćinstava, kao i prije sto godina. Odavde su ljudi odseljavali u talasima. Prvi talas je bio onaj nakon Prvog svjet-skog rata, a onda se to ponavljalo sva-kih dvadesetak godina. I danas Mojsti-rani permanentno napuštaju svoje selo, uglavnom iz finansijsko-egzistencijal-nih razloga.

Refik SADIKOVIĆ

M J E Š T A N I Z A P A D N O G M O J S T I R A O B N O V I L I D Ž A M I J U V L A S T I T I M S R E D S T V I M A

Kad bi dao Allah malo više sloge

Obnovili džamiju, za struju potpisan ugovor o obno-vi, ali nema naznaka da bi se uskoro mogao raditi put koji je najveći problem

U uvodnom dijelu svečanosti glavni imam u Prijepolju Nadir-ef. Dacić pozdravio je sve prisu-tne i dao kratak osvrt na parcelu na kojoj će se graditi ovaj objekt. Naime, hadži Kemal i Paša Muja-gić su svu svoju nepokretnu imo-vinu koja se sastojala od kuće i ze-mljišta, uvakufili Islam-skoj zajednici Prijepolja i naraštajima prijepolj-skih muslimana. Tom prilikom prisutni su se prisjetili ovih merhuma učenjem Fatihe.

Govoreći o aktivno-stima na početku izgra-dnje ovog vjersko-pros-vjetnog objekta, predsje-dnik Medžlisa IZ-e Pri-jepolja Sabahudin Fazlić naveo je podatak da je taj objekt postojao do 1953. godine. U Prijepolju su u posljednje četiri godine izgrađene četiri džamije, ali je ipak ova izgradnja posebna.

Ergin Yilmaz je prisutnima upu-tio kratku poruku: "Dragi Sandža-klije, dragi Prijepoljci, prenosim vam selam od 75 miliona muslima-na iz Republike Turske. Ovo je tek prva prilika. Još ćemo se susretati i ne želim duže govoriti. Samo želim da vas poselamim." Inače, ova hu-manitarna organizacija je već upla-tila donaciju za ovaj objekt.

Muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić je kazao: "Prisustvujemo momentu kada jedno parče obične zemlje postaje sveto, kada ono više nikada neće biti parče obične ze-mlje. Odavde će zasjati svjetlo isla-ma, svjetlo obrazovanja, a to je ono bez čega nama nema opstanka. A to zapravo jeste islam, jer je islam

selam, selam je mir, a mir je blago-stanje, a blagostanje jeste sreća. A svega toga nema bez znanja. "

Muftija je ukazao na opredje-ljenje Islamske zajednice da se u svakom gradu Sandžaka otvori ženska medresa. Zašto? "Zato što školovanje u medresi za muškarce znači školovanje kadrova za potre-be Islamske zajednice, a školovanje

naših kćeri znači školovanje budu-ćih majki, a u tome se ne može pre-tjerati. Ma koliko školovali majki, to će biti malo. To je jedina insti-tucija koja je opstala u proteklom periodu. Zahvaljujući tome smo opstali", istakao je Muftija.

Svoje obraćanje je zaključio ri-ječima: "Ovo je kamen-temeljac za buduću Žensku medresu u Pri-jepolju i neka vam je mubarek. To je svjetlo i za muslimane, kao i za nemuslimane. Učeni muslimani ne mogu činiti zulum i nepravdu."

Svečanost je završena učenjem Kur'ana od strane Nedžada-ef. Ha-sanovića. Temelj-dovu proučio je Mevlud-ef. Dudić.

Nakon učenja Kur'ana i dove, Muftija je simbolično položio prvu lopatu betona uz učenje tekbira, čime je započela izgradnja Medre-se u Prijepolju.

U P R I S U S T V U N A J V I Š I H P R E D S T A V N I K A I S L A M S K E Z A J E D N I C E P O S T A V L J E N K A M E N

T E M E L J A C Z A I Z G R A D N J U Ž E N S K E M E D R E S E U P R I J E P O L J U

U svakom gradu ženska medresa

Svečanosti prisustvovali sandžački muftija Muamer-ef. Zukorlić, dekan Fakulteta za islamske studije mr. Mevlud-ef. Dudić, direktor Gazi Isa-beg medrese Nedžad-ef. Hasanović, predsjednik Opštine Prijepolje Nedžad Turković, predsjednik turske humanitarne organizacije Deniz Feneri, gospodin Engin Yilmaz, kao i imami iz Bijelog Polja, Priboja, Nove Varoši, Sjenice i Prijepolja

Fahrudin SMAILOVIĆ

11IZ NAŠIH DŽEMATA

OKTOBAR 2006.REPORTAŽA12

Boraveći na konferen-ciji koju je organizovao Albanski institut za islamsku misao i civilizaciju (AIITC) u Tirani početkom septem-bra, zamjenik predsjednika

Mešihata i dekan Fakulteta za islamske studije mr. Mevlud-ef. Dudić posjetio je sa saradnicima nekoliko bošnjačkih familija naselje-nih između Tirane i Drača, u Republici Albaniji.

Na ovaj jednodnevni put poveo nas je Fatmir Bači, Bošnjak iz Šijaka. Fatmir je danas albanski književnik i jedan od najboljih poznava-oca albanskog jezika uop-šte. Pored albanskog, piše i objavljuje pjesme i na svom, bosanskom jeziku. Kaže da je ponosan i na vezu sa Bošnjacima i Albancima, jer su to jedina dva autohtona islamska naroda u Evropi.

Reisu-l-ulema Cerić je prije par godina u Preporodu objavio veoma pozitivnu i optimističnu reportažu o Albaniji i Tirani. Petnaest godina nakon otvaranja Albanije prema svijetu, u prilici smo i mi iz Sandžaka posjetiti taj grad i upoznati ljude koji sada imaju veoma težak zadatak – oživjeti islam nakon pedeset godina hibernacije zbog komunisti-čke zabrane.

Tirana danas predstavlja

živu istočnoevropsku metro-polu. Bulevari, univerziteti, novi stambeni blokovi, mega restorani i hoteli govore da ovaj grad već prednjači nad susjednim prijestolnicama. Da se nalazite u dostojan-stvenom i velikom gradu govori vam činjenica da vas

niko neće čudno pogledati zato što govorite bosanskim (ili srpskim) jezikom ili što vozite auto s tuđim regi-starskim oznakama. Ljudi su spremni na komunikaciju bez predrasuda o vama kao

o nekom od koga trebaju zazirati.

Bosanski restoran u Sukthu

Helem, prvo naselje u koje nas je odveo naš vodič Fatmir bilo je Sukth. Mjesto se nalazi na samom auto

putu Tirana - Drač, u pro-stranoj, prelijepoj ravnici nekoliko kilometara udalje-noj od mora. Tu smo svra-tili u restoran ‘’Sarajevo’’, čiji je vlasnik Hajro Mićević. Istaknute bosanska i alban-ska zastava govore o ljubavi prema rodnoj zemlji i pošto-vanju prema onoj koja ih je prihvatila.

U estoranu ‘’Sarajevo’’ sada se organizuju bosanske svadbe, suneti i druge sveča-nosti. Hajro i njegova supru-ga Vezira, Albanka, koja je odlično naučila bosanski jezik, prenijeli su nam samo dio teške sudbine koju su preživjeli tokom komunisti-čkog režima Envera Hodže. Pored svega, ne kriju da ni tada, a ni kasnije, nisu bili drugačije tretirani zato što su Bošnjaci.

Ubrzo smo saznali i tajnu pamćenja bosanskog jezika u Albaniji. Ljudi se žene i udaju Bošnjacima. Hajrov otac je 1947. godine doveo ženu iz Hercegovine. Ona je tek trideset godi-na kasnije (1978.) uspjela je otići do svojih. Provjere

su bile više nego detaljne i stroge, zbog hladnih odnosa između Albanije i tadašnje Jugoslavije. Starije generacije su bile više pobožne od onih koji su sada živi. Hajrovi roditelji su uvijek postili i klanjali. U Hercegovinu se niko nije vratio, zato što bi

se teško mogli navići sada tamo. S druge strane, zemlja je kamenita i obećava manje nego ona koju su dobili u Albaniji.

Za Bošnjake u Albaniji posjeta rodnoj zemlji naj-češće predstavlja samo san. U Crnu Goru im je dozvo-ljen ulaz, ali za Bosnu im je potrebna viza. A da bi dobili bosansku vizu treba im garancija iz te zemlje, te odlazak u najbližu ambasa-du, u Skoplje. Tirana još (!?)

nije uspostavila diplomat-ske odnose sa sebi duhovno najbližim gradom u Evropi – Sarajevom. Sva ta proce-dura je za većinu Bošnjaka nesavladiva i osjećaju ogor-čenost zbog toga.

Borak - najveće bošnjačko naselje

Fatmir nam je objasnio da naziv “Borak” potiče od riječi boravak. Pošto u nekim oblicima ta riječ zvuči kao boravka, boravku itd, dolazi do spajanja slova V i K, što nije zastupljeno ni u jednoj albanskoj riječi. Tako je selo dobilo oficijelni naziv Borak. U ovom mjestu ima oko 150 bošnjačkih domaćinstava.

Obišli smo i mezarje ovog sela. Mezarluci su izgrađeni od kamena, sa poklopcem i natpisom. Čak i oni koji pri-padaju najstarijim doseljeni-cima imaju ugraviranu sliku. Pitanje je da li je to običaj

Bošnjaka iz Hercegovine ili Albanaca iz tog područja. Novi mezarluci su većinom luksuzno opremljeni, izrađe-ni od mermera, ukrašeni cvi-jećem, lancima i raznim dru-gim stvarima. Komunizam je učinio da malo liče na muslimanske.

Posjetili smo i familiju Klarići, koji su u ovo mjesto došli od 1875-1880. godine. Bračni par Rifat i Nadira unuci su prvog doseljenika Halila. Njihov djed bio je

imam i sa oko deset godina došao je iz Hercegovine u Borak.

Dobrodošli u Tursku

Zanimljiv je način na koji su bosanskih muhadžiri dospjeli u Drač. Brodom su krenuli iz Hercegovine ka Turskoj. Kada su pristali u luku Drač, vidjeli su džamije i pitali koja je to zemlja. Odgovorili su im da je to Turska, što je tačno, jer je Albanija u to vrijeme bila dio Osmanske imperije. Kada su se iskrcali, Bošnjacima su dodijeljene odgovarajuće parcele zemlje u današnjem Boraku. Vrlo mali broj ovih muhadžira je zaista i oti-šao u Tursku kasnije, ali je i to zaustavljeno ‘32. godi-ne, dolaskom Zoge na vlast. Do ‘48. godine moglo se ići u Bosnu radi ženidbe. Od tada se nije moglo izlaziti iz zemlje. U čitavoj Albaniji

T R A G O M B O Š N J A Č K E H I D Ž R E

Zaboravljeni Bošnjaci AlbanijeU predivnom ravničarskom predjelu između Tirane i Drača, u selima Borak i Šijak, kao i u samom Draču, živi nekoliko stotina bošnjačkih porodica. Potiču iz Hercegovine, a ove primorske predjele naselili su kra-jem 19. vijeka. Pravo je čudo da i nakon toliko generacija još govore bosanskim jezikom

Fahrudin SMAILOVIĆ

Hajro Mićević (desno) vlasnik je bosanskog restorana u Hajro Mićević (desno) vlasnik je bosanskog restorana u blizini Tiraneblizini Tirane

Fatmir Bači (u sredini) nastavlja islamsku tradiciju Fatmir Bači (u sredini) nastavlja islamsku tradiciju bošnjačkih muhadžira u Albanijibošnjačkih muhadžira u Albaniji

Mezarje u bošnjačkom naselju BorakMezarje u bošnjačkom naselju Borak

OKTOBAR 2006. REPORTAŽA 13

U subotu, 2. septembra ove godine, u hotelu Tira-

na International u Albani-ji održana je međunarodna konferencija "Muslimani

na Balkanu - sadašnjost i budućnost". Cilj konfe-rencije bilo je otvaranje novih horizonata u rješa-vanju kulturnih, društve-nih, integracijskih i eko-nomskih pitanja muslima-na Balkana.

Konferenciji su prisu-stvovali naučni radnici iz Albanije, Kosova, Make-

donije, Sandžaka, Bosne i Crne Gore, zatim pred-stavnici vjerskih, naučnih i kulturnih institucija,

predstavnici drugih vjer-skih zajednica, diplomat-ski kor, studenti i druge

zvanice. Konferenciju je

pratila i specijalna delegacija iz Kuvaj-ta, predvođena pred-sjednikom Komisije za ljudska prava u Parlamentu Kuvajta, dr. Velid Tabtabai.

Rad konferen-cije započet je po-zdravnim obraća-njem organizatora i gostiju: dr. Ramiza Zekaj - direktor In-stituta AIITC, prof. Ylli Popa - predsje-

dnik Albanske akademi-je nauka, h. Dede Reshat (Rešat) Bardhi - šejh bekte-šijskog reda, gosp. Nexhat (Nedžat) Gjuzi (Đuzi) - predstavnik Državnog ko-miteta za kultove, mr. Me-vlud-ef. Dudić - dekan Fa-kulteta za islamske studije u Sandžaku, kao i bošnja-čki naučnik i pisac prof.

dr. Ferid Muhić.Nakon koktela, nasta-

vljen je rad konferencije, podijeljen u četiri seanse, koje su pitanja muslima-

na na Balkanu razmatrale s četiri aspekta:

1. Kulturna pitanja.2. Integracijska pitanja.3. Društvena i obrazo-

vna pitanja.4. Ekonomska pitanja.Izlaganje mr. Mevlud-

ef. Dudića, koji je bio i moderator druge seanse, nosilo je naslov "Značaj vakufa u ekonomskom ra-

zvoju Balkana".Nakon završetka kon-

ferencije predloženo je da ona postane tradicio-nalna i da sljedeće godi-

ne bude održana u San-džaku.

Najvažniji zaključak je da je islam na Balkanu, dobrovoljno prihvaćen od jednog dijela ovdašnje po-pulacije, a ispravno pred-stavljen kroz učenja uzvi-šenog Kur'ana i Poslaniko-vih hadisa, igrao pozitivnu ulogu u životu tog dijela populacije.

D E K A N F A K U L T E T A Z A I S L A M S K E S T U D I J E M R . M E V L U D - E F . D U D I Ć U Č E S T V O V A O N A M E Đ U N A R O D N O J K O N F E R E N C I J I U T I R A N I

Muslimani na Balkanu - sadašnjost i budućnost

Organizator i domaćin skupa bio je Albanski institut za islamsku misao i civilizaciju (AIITC) sa sjedištem u Tirani. U četiri sesije učešće je uzeo niz izvanrednih intelek-tualaca iz kulturnog i vjerskog života muslimana Albanije i susjednih zemalja. Jedan od zaključaka Konferencije bio je taj da su muslimani igrali pozitivnu ulogu u kul-turnom, obrazovnom, civilizacijskom i svim drugim pozitivnim društvenim aspe-ktima života na Balkanu

Fahrudin SMAILOVIĆ

živi oko 10.000 Bošnjaka koji nose oko 60 prezime-na.

Bošnjačko predgrađe Drača

U Šijaku, predgrađu Drača, postoji oko stotinu bošnjačkih domaćinstava. Tu od šezdesetih godina prošlog vijeka živi poro-dica Bači (Bačić), iz koje potiče pjesnik Fatmir. U kući su nas, pored Fatmira i njegovog novorođenog sina Selima dočekale majka Ramiza, supruga Afërdita i sestre Nazira i Esma. Ono što je svakako bilo važnije od pripadnosti bilo kojoj naciji jeste da se u porodici Bači i danas prakticira islam koji i dalje ima svoj kon-tinuitet. Jer, prema riječi-ma Fatmira, muhadžir kao riječ, status i počasna titula ima smisao samo ukoliko se čovjek pridržava onoga zbog čega je i učinio hidžru - svoje vjere. Čim dođe do udaljavanja od vjere, hidžra gubi svaki smisao i neka-dašnji muhadžir utapa se u najgori sloj novog društva u koje je dospio. U intervjuu s Fatmirom, koji se pri-prema za neki od sljedećih brojeva, imat ćemo priliku upoznati se s definicijom hidžre i muhadžira kako on to vidi.

Slab standard i nove hidžre

Životni standard u Albaniji danas nije mnogo bolji nego nekada, u vrije-me komunizma. Plate su još uvijek male, a i radnih mje-sta nema mnogo. Socijalno i zdravstveno osiguranje također predstavlja problem i zbog svega toga veliki broj radno sposobnih Albanaca odlazi van zemlje “trbuhom za kruhom”. Uglavnom se ide u Italiju, ali obrazovani ljudi se probijaju i mnogo dalje. Fatmirova sestra Esma radi kao učiteljica u Americi. Tamo je uspjela savladati i engleski jezik i dodatne ispite i zaposliti se u svojoj struci.

Ono što je sada potre-bno Bošnjacima Albanije jeste bolja veza sa mati-čnom državom i uspostava diplomatskih odnosa izme-đu te dvije države. Dvojno državljanstvo, na koje bi u nekim normalnim uslovima imali pravo, oni i ne traže.

Tirana ima jedan od najprostranijih bulevara Tirana ima jedan od najprostranijih bulevara na Balkanu. Ispred džamije i sahat-kule sulta-na Balkanu. Ispred džamije i sahat-kule sulta-

na Mehmeda IIna Mehmeda IIMMr. Mevlud-ef. Dudić r. Mevlud-ef. Dudić

tokom svoje pozdravne tokom svoje pozdravne riječiriječi

KKongres je privukao veliku ongres je privukao veliku paznju javnosti Albanijepaznju javnosti Albanije

Glavni akteri islamskog kongresaGlavni akteri islamskog kongresa

OKTOBAR 2006.

PITANJE: Kojoj vrsti bolesnika je dozvoljeno da u toku mjeseca rama-zana ne posti?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š., govoreći o postu, kaže: “... a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana.” Takođe kaže Uzvišeni: “Allah dž.š. želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.”

Iz citiranih ajeta se jasno razumije da bolesnik i osoba koja je na putu (musafir) imaju pravo ne postiti u toku mjeseca posta.

Postavlja se pitanje kojim bolesnicima, ili kojim vrstama bolesnika je dozvoljeno da ne poste? Odgovor na ovo pitanje, na žalost, ne daju imami niti profesori medrese, već oni mogu samo usmjeriti na one koji daju odgovo-re na ovakva pitanja, to jest, stručna medicinska lica (ljekare) koji najbolje poznaju stanje bolesnika i njegove mogućnosti, kao i to šta njegov organizam može podnijeti, a šta mu nanosi poteškoće i kom-plikacije u zdravstvenom stanju. Stoga je dužnost bolesnoj osobi konsultova-ti ljekara, ali pod uslovom da se radi o povjerljivoj osobi koja neće osobu pre-variti i neće je nagovoriti na neposlušnost njenom Gospodaru koji joj nare-đuje post.

Zato ovom prilikom i ne možemo reći koji su to bolesnici oslobođeni od posta, što znači da svako onaj ko osjeća da mu post škodi ili se boji da će mu post naškoditi, jer je već bolestan, treba konsulto-vati ljekara i ukoliko on procijeni da post zaista negativno utiče na liječe-

nje tog bolesnika, dužan ga je poslušati, bez obzira što bi bolesnik možda više volio da posti, makar se njegovo stanje i pogoršalo. Svrha ovog, a i drugih pro-pisa, nije da čovjeku done-su tegobe, komplikacije i pogoršanje zdravstvenih prilika već im je cilj da čovjek sam sebi pomogne i olakša izvršavanjem tih propisa.

PITANJE: Kako da postupi u mjesecu rama-zanu žena koja je gravi-dna (u drugom stanju) ili je u fazi dojenja novoro-đenčeta?

ODGOVOR: Žena koja je gravidna (u drugom stanju), pogotovo ako se radi o zadnjoj fazi trudnoće, gdje posto-ji realna vjerovatno-ća da post negativno utiče na njeno zdra-vlje ili na razvoj djeteta čije se rođenje očekuje, dužna je konsultovati lje-kara čija je to specijalnost i čuti njegovo mišljenje, i ne samo čuti već i poslu-šati ga, bez obzira da li se radilo o strahu za zdra-vlje djeteta ili strahu za lično zdravlje trudnice. To znači da, ako ljakar kaže da će post štetiti nekome od njih dvoje (njoj ili djetetu), takvoj ženi jeste dozvo-ljeno da ne posti i ona će, kada joj se pruži mogu-ćnost, te dane nadoknaditi. Takvu olakšicu ima i žena koja je u periodu dojenja djeteta, te se boji da će njen post negativno uticati na ishranu djeteta i pogor-šati mu zdravlje.

Kada se govori o nado-knađivanju propuštenih dana posta od strane žene koja je u drugom stanju ili je u periodu dojenja, kod islamske uleme nalazimo razliku da li se radi o strahu

za svoje zdravlje ili strahu za zdravlje djeteta, pa ako se radi o strahu za zdravlje majke ona će, prema mišlje-nju većine, biti dužna samo napostiti, nadoknaditi dan za dan. Međutim, ako se radi o strahu za zdravlje djeteta tu nalazimo različi-ta mišljenja. Većina smatra da će takva žena biti dužna samo napostiti, dok drugi smatraju da će dotična napostiti dan za dan i plus dati u v i s in i

sade-k a t u - l -fitra za svaki propušteni dan posta, a ima i onih koji smatraju da će dotična osoba biti dužna da za svaki dan propušte-nog posta samo nahrani po jednog siromaha ili plati fidju (za svaki dan izdvoji u visini sadekatu-l-fitra). Ovo zadnje mišljenje od savremene uleme zastupa i sam dr. Jusuf el Karadavi, pravdajući svoj stav time što ima žena koje rađa-ju svake druge godine i neprestano su u fazama ili trudnoće ili dojenja, što znači da nemaju mogućno-sti da poste, pa ukoliko im se ne bi dala mogućnost da propuštene dane nadokna-

de fidjom (plaćanjem za svaki dan u visini sadekatu-l-fitra) otežalo bi im se, jer bi se dovele u situaciju da im se nagomila nekoliko propuštenih mjeseci posta koje one moraju nadokna-diti, što nimalo nije lako (fetava muasire 302 str., 1. dio).

PITANJE: Da li gledanje u nedozvoljeno: na TV-

u, u novinama ( č a s o p i -

s u ) , n a

ulici i sl. utiče

na post?

ODGOVOR: Pogled u nedozvoljeno ne spada u stvari koje bukvalno kvare post, ali itekako negati-vno utiče na njegovu vri-jednost, što znači da ga, u svakom slučaju, treba izbjegavati, pogotovo ako osoba za to ima mogućno-sti. Zato musliman, kako u ramazanu, tako i uvijek, mora voditi računa o tele-vizijskom programu kojeg prati on i njegova porodi-ca, ne smije dozvoliti sebi, a ni drugima u porodici, da posmatraju scene u kojima ima nemorala, niti smije dozvoliti sebi ni drugima

čitanje časopisa u koji-ma je zastupljen nemoral. Ove stvari, iako bukvalno ne kvare post, mogu uma-njiti njegovu vrijednost i nagradu, pogotovo ako osoba to čini namjerno i ne pokušava da se toga zaštiti. Poslanik a.s. nas upozo-rava riječima: “Mnogo li je postača koji od posta nemaju ništa drugo osim gladi i žeđi”, a ovaj hadis upravo govori o onima koji u toku dana posta ne vode računa o svojim: riječima, djelima, pogledu i ostalim postupcima, tako da čine ono što je zabranjeno i što u potpunosti poništava

nagradu za post, tako da im ne ostaje ništa

drugo osim gladova-nja i žeđi. Molimo Uzvišenog Allaha da budemo daleko od takvih.

P I T A N J E : Korištenje mirisa u

toku dana posta?

ODGOVOR: Korištenje mirisa ne kvari post, ali je pokuđeno, pogotovo ako su jaki, što znači da ih treba izbjegavati. Međutim, uko-liko se ne radi o pretjera-no jakim mirisima, onda je njihovo korištenje dozvo-ljeno i ono ne utiče nega-tivno na ispravnost posta, pogotovo ukoliko se njima želi neutralisati uznemi-ravajući i neugodni miris znoja i sl.

PITANJE: Da li injekcija u toku dana posta kvari post?

ODGOVOR: Ono što je poznato i u čemu se slaže sva islamska ulema jeste da će post biti pokvaren unošenjem hrane ili pića u organizam, kao i zado-voljavanje seksualnih stra-sti (bilo odnosom između

Rešad-ef. PLOJOVIĆ

ISLAM U DRUŠTVU (F IKH)14

O B O L E S T I M A , O P O S T U , O Z E K A T U U M J E S S E C U R A M A Z A N U

Kako najbolje iskoristiti ramazan

OKTOBAR 2006.

supružnika ili samozado-voljavanjem koje je praće-no ejakulacijom). Što se injekcija tiče stavovi islam-skih pravnika su različiti. Jedan od onih koji smatra-ju da injekcije, koje osoba ne može izbjeći zbog svog zdravstvenog stanja, neće pokvariti post jeste dr. Jusuf el-Karadavi, koji kaže da injekcija, bez obzira da li se dala u venu ili mišić, neće pokvariti post.(fetava muasire, 1. dio, 305. str.)

Mi savjetujemo svako-me ko može izbjeći inje-kcije u toku dana posta da to učini, jer će time svoju savjest smiriti i otkloni-ti svaku sumnju po tom pitanju. Ukoliko ne postoji način da se odloži injekcija do poslije iftara, jer se radi o injekciji koja je lijek i od nje zavisi poboljšanje ili pogoršanje zdravstvenog stanja, onda će je osoba primiti i ona mu, inšaallah, neće pokvariti post.

Ukoliko se radi o inje-kcijama sa hranljivim sasta-vom, koje mogu u potpu-nosti zamijeniti obrok koje osoba sa tom namjerom i uzima, njima će post biti pokvaren.

Uzimanje tableta, koje se vrši oralnim putem, pokvarit će post jer se kori-sti način koji je uobičajen za konzumiranje hrane, gdje sve što preko usta pro-dre u čovjekov organizam, osim ukoliko to nije uči-njeno u zaboravu ili se radi o mušicama i sl., pokvarit će post.

PITANJE: Da li osoba koja je dužna dati zekat i sadekatu-l-fitr može sama birati kome će i koliko će dati na ime zekata i sadekatu-l-fitra, rukovo-deći se kur’anskim ajetima koji govore o obaveznosti davanja i podjeli zekata i sadekatu-l-fitra?

ODGOVOR: Dužnost davanja sadekatu-l-fitra obuhvata sve pripadnike islama, bez obzira na nji-hovu starosnu dob, i ona se mora izvršiti u toku mjese-ca ramazana.

Tačno je da Uzvišeni Allah dž.š. u kur’anskom ajetu spominje kategorije kojima pripadaju sredstva od zekata i sadekatu-l-fitra,

međutim, taj se ajet vrlo često pogrešno razumije i tumači od strane pojedi-naca.

Pojedinci daju sebi za pravo da tumače ovaj ajet onako kako njima u datom trenutku godi, što je potpuno pogrešno, jer ljudi, uglavnom, nisu obje-ktivni, pogotovo kada su u pitanju materijalna davanja, jer uglavnom gledaju svoj interes, a ne zadovoljenje propisa.

O čemu se ovdje radi? Postoje određeni ajeti koji su upućeni svim ljudima, a postoje drugi koji su upu-ćeni onima koji rukovode, odnosno zaduženi su da sprovode u praksi Božije naredbe, kao što je npr. zekat.

Allah dž.š. naređu-je Poslaniku a.s. da uzme zekat od svojih sljedbe-nika, riječima: ”I uzmi iz imetaka njihovih zekat da bi ih očistio i njime bla-goslovio”, to znači da je zekat davanje koje se orga-nizuje i sprovodi od strane islamske države, a pošto nje nema, onda ta nare-dba ostaje nadležnim orga-nima Islamske zajednice. Ajet koji spominje različite kategorije upućen je onom ko ubira - sakuplja sredstva zekata i sadekatu-l-fitra, da na osnovu njega i spo-menutih kategorija odre-di prioritete na čije adrese će sakupljena sredstva biti usmjeravana.

Dakle, ono što mora svima biti kristalno jasno jeste da su zekat i sade-katu-l-fitr institucionalni ibadeti i tako moraju biti i prihvaćeni od strane dava-oca, jer je to jedan od pre-duslova njihove ispravno-sti, što znači da pojedinac nema pravo sam odlučivati kome će i koliko dati na ime zekata ili sadekatu-l-fitra, jer time dovodi u pitanje ispravnost ovog ibadeta, a samim tim i posta koji je direktno vezan sa njim (sadekatu-l-fitrom).

Vaša pisma šaljite na:

Islamska zajednica Sandžaka(Vjersko-prosvjetna služba)

Gradska 136300 Novi Pazar

ili na: vps@verat.net

U trenucima dok po-činjem pisati ovaj članak veoma je toplo, pravi ljetni dan, i sjetih se da je ljeto već odavno počelo i samo što nije prošlo. Razmišljam, ne-davno su se oglasila školska zvona, nijeme učionice i pra-zne đačke klupe ponovo su oživjele.

Sa početkom školske go-dine džamijska dvorišta i mektebske učionice su ta-kođe ispunjene polaznicima mektebske pouke. Džami-ja je centar islamskog ži-vota i ona uvijek zadržava svoj kontinuitet. U prilog tome govori i činjenica da iako tokom ljetneg raspu-sta nema mektebske nastave i polaznika mekteba u učio-nicama, bilo ih je u džamiji i oko džamije, kao i one djece koja su došla od nekuda iz bijelog svijeta, sa svih kon-tinenata, sa svojim roditelji-ma, u posjetu nenama, đe-dama i ostaloj rodbini, a po-neki i svom rodnom gradu, jer većina ih je rođena tamo odakle dolaze. Eto taj dola-zak iskoriste i da upoznaju džamiju u Priboju i da nešto saznaju o svojoj vjeri i tra-diciji.

Međutim, tema ovog članka nije bošnjačka emi-gracija ili dijaspora u Evropi i svijetu nego početak nove mektebske godine u Pribo-ju, odnosno završetak pro-tekle mektebske 2005/06. godine, koji je u Medžli-su Islamske zajednice Pri-boj obilježen na dva načina, i to: organizovanjem zaje-dničkog izleta i organizova-njem završnih ispita za po-laznike.

Zajednički izlet polazni-ka mektebske pouke svih gradskih i prigradskih dže-mata upriličen je 17. juna tekuće godine. Mnogo prije zakazanog vremena za po-lazak čuo se žamor i igra djece nestrpljivo iščekujući da se krene. Organizovano u koloni polaznici su se za-jedno sa svojim muallimima, imamima polahko kretali i uspinjali u Čitluk - prigrad-ski džemat koji se teritori-jalno naslanja na Novi grad - Priboj. Pogledom iz Čitlu-

ka obuhvatamo i Novi i Stari grad - Priboj i, jednostavno, pred sobom imamo grad kao razglednicu.

Polaznici mekteba u Či-tluku, iako većina dolazi iz rubnih dijelova džema-ta prema Novom i Starom gradu, ipak su došli nešto ranije i s nestrpljenjem če-kali da stignu djeca iz dru-gih mekteba. Konačno, oko 11 časova svi smo bili na predviđenoj koti, na mje-stu zvanom Milić brijeg, a inače predviđeno i namije-njeno za okupljanje omla-dine i sportske aktivnosti. Mještani Čitluka uz pomoć drugih poprilično su ure-dili sportski teren, fudbal-sko igralište i počeli izgra-dnju pratećeg objekta tako da postoji minimum uslova za organizovanje sportskih i drugih aktivnosti. Svakako vrijedi istaći i podatak da su taj dan Čitluk zijaretili i bili nam dragi gosti grupa po-laznika mekteba iz džema-ta Zalug, Medžlis IZ-e Pri-jepolje, sa svojim imamom Almir-ef. Talovićem.

Na samom početku pri-sutnima se obratio glavni imam Medžlisa IZ-e Priboj Enes-ef. Svraka, poselamio skup, zaželio dobrodošlicu, pojasnio cilj i svrhu oku-pljanja te prezentovao pro-gram predviđenih aktivno-sti. Na Milić brijegu okupi-lo se preko 75 dječaka i dje-vojčica. Organizovan je tur-nir u malom fudbalu za sve dječake podijeljene u osam ekipa, a igralo se po kup si-stemu. U finalnoj utakmici između Čitluka i Zaluga, u finišu igre, prednost je ste-kla ekipa Zaluga i osvojila prvo mjesto, a treći su bili polaznici mekteba Stari grad - Priboj.

Za sve prisutne pripre-mljena je skromna zakuska i malo osvježenje. Po završe-tku predviđenih aktivnosti, koje su protekle bez ikakvih problema u lijepoj atmosfe-ri i druženju, oko 15 časova, nakon utvrđivanja brojnog stanja, svi su se uputili svo-jim kućama i vrlo brzo je ne-stao žamor djece koji se tog dana čuo Čitlukom.

Završni ispit, takmičenje za polaznike mekteba, upri-ličen je 18. juna u džamiji džemata Stari grad - Priboj. I ovdje su učešće uzeli me-ktebi gradskih i prigradskih džemata. Pravo nastupa na završnom ispitu obezbijedi-la su po tri najbolja polazni-ka iz svake od četiri katego-rije, i to l. i 2. razred, 3. i 4. razred, 5. i 6. razred i 7. i 8. razred, na ranije održanim džematskim takmičenjima. Takmičenje je počelo u za-kazano vrijeme. Prisutnima se obratio glavni imam Med-žlisa IZ-e Priboj Enes-ef. Svraka i nakon uvodnih rije-či pojasnio značaj ove mani-festacije, pravila igre učesni-cima te ih ohrabrio da su oni samim time što su došli na završni ispit postigli dobar rezultat i da su svi pobje-dnici. Učesnici, očito dobro pripremljeni, davali su tačne odgovore na sva pitanja tako da je žiri imao odgovoran posao i pobjednike su odlu-čivale nijanse. Osim ekipnih pobjednika u svakoj kate-goriji, proglašen je i najbolji pojedinac. U kategoriji l. i 2. razreda pobjednik je ekipa Stari grad - Priboj, a najbolji pojedinac je Svraka Zejd, ta-kođe iz džemata Stari grad. U kategoriji 3. i 4. razreda pobjednik je ekipa Čitluk, a najbolji pojedinac je Će-lahmetović Ermin iz istog džemata. U kategoriji 5. i 6. razreda pobjednik je ekipa Stari grad - Priboj, a najbolji pojedinac je Sakovic Anita iz džemata Novi grad - Pri-boj. Sveukupni pobjednik je ekipa Stari grad - Priboj sa najviše osvojenih bodova.

Žiri su činili imami Omer-ef. Hodžić, Edin-ef. Hamzić i Harun-ef. Emina-gić. Na kraju su proglašeni pobjednici i uručene skro-mne nagrade pobjedničkim ekipama i najboljim poje-dincima sa željom da, ako Bog da, i ubuduće dobro uče i budu dobri i časni pri-padnici islama. Po završetku oficijelnog dijela programa napravljeni su i zajednički fotografski snimci za arhivu Medžlisa IZ-e Priboj.

Enes-ef. Svraka

M E K T E B S K A P O U K A U P R I B O J U

Za početak ispit i izlet

15ISLAM U DRUŠTVU (F IKH)

Vraća se čovjek uputi i nalazi mira u okrilju Allahove vjere, tražeći Njegovu milost i moleći za oprost i pomilovanje. Ovdje se dešava da neki ljudi pokušavaju da sa sebe speru svoje grijehe i nje-gove posljedice na najbrži mogući način i tada prave veliku grešku, skrećući sa ispravne ceste, i to pretje-rivanjem u vjeri i pribjega-vanjem pritiscima u nekim propisima i zadubljivanjem u ibadetu, kao i prekora-čivanjem tačno određene količine, sa ciljem da kazni strasti koje su ga na grijeh navele i tada sebi zabranju-je neke dozvoljene stvari. Sankcioniše svoje organe zabranjujući dozvoljeno. Vrlo često takve osobe sebi trasiraju put teškoća i patnji i na taj način pola-ko srljaju, udaljavajući se od pravog puta. Naravno, mora se naglasiti da ti ljudi nisu svjesni tog lutanja.

Muhammed a . s . j e upozoravao na skrivene opasnosti i prljave podva-le koje su se sakupile na jednom mjestu i one odre-đuju šta je dobro, a šta zlo. Muhammed a.s. kaže: ’’Nije vjernik onaj ko nije ljubitelj onoga sa čime sam došao’’1

ال ": �لسلم عليه �لله صلى قا7 لما تبعا Qهو� يكو� حتى ,حدكم يؤمن

جئت به" Kada pribjegavaju tortu-

ri svoga bića i traže metod kako da sa sebe najprije speru ono što su počinili, oni počinju da prihvataju radikalno tumčenje princi-pa vjere. Naravno, u takvim situacijama se mora energi-čno reagovati i što prije pri-onuti na popravku onoga što su grijesi i kojekakvi propusti prouzrokovali. Greška je u tome da takve osobe umjesto da sebi pri-ušte normalan način življe-nja u skladu sa islamskim

propisima, one pribjegava-ju najstrožijim metodama koje im se ponude i koje su vrlo često daleko od onog što se zove sunnet, a to čine upravo pod tom paro-lom.

Poseban problem takvih osoba je i u tome što oni ne umiju da sebi odrede mjeru i novo mjesto u društvu, već sve gledaju sa svoje tačke gledišta noseći sa sobom iskustva i navike, kao i posljedice prijašnjeg načina života. Tada obične, normalne ljude porede sa sobom pa im je nenormalan onoj ustaljeni način ibadeta i života, misleći da je njihov tempo jedino ispravan i odgovarajući

Spoljni uticaj

Vrlo često se deša-va da neprijatelji islama kada vode borbu ružno predstavljaju islam pri-krivajući njegove ljepo-te i rasturajući čvrste safove. Koriste metode kao što su perverzije, strogost, pretjerivanje u vjeri i vjer-skim propisima, znajući da takav način udaljava čovjeka od pravog puta i od pravih draži imana, s jedne stra-ne, dok proizvodi raskol, podjelu i slabost ummeta, s druge strane.

Na ovaj način neprijate-lji islama postižu svoj cilj, a to, prije svega, iznalaže-njem ubačenih novotarija u vjeru koje nazivaju vjera, pobožnost i ibadet, love-ći tako pobožne osobe, a naročito pohlepnu omla-dinu koja ima nagon ka pobožnosti. Oni ih usmje-ravaju na nove metode koje su pune teškoća, iskuše-nja i pretjerivanja, te iste pripisuju vjeri i ispravnom načinu izražavanja pokor-nosti. To se u Šerijatu zove bid’at, tj. novotarija. Često vidimo da se ljudi povo-de za novotarijama i čine iste dok osnovne ibadete

zapostavljaju, zaboravlja-ju ili omalovažavaju, a sav svoj trud ulažu na poziva-nju novotarijama i njihovoj primjeni i uspostavljanju, kako bi postigli ono sa čime se izdvajaju i prepoznaju. U isto vrijeme pripadnici takvih grupacija pokušava-ju unijeti sumnju u Alime i smanjiti njihov ugled kod masa, iznoseći razne optu-žbe i laži na njihov račun.

Učenjake gledaju okom zavisti i mržnje tako da neprijatelji islama kroz njih ostvaruju svoje ciljeve i to sa jednim metkom ubijaju dva zeca: ostvaruju razbijanje zajedništva kod muslimana sijući među njima mržnju i raskol, te vrše usmjeravanje ushićene omladine putem koji nevjernicima u potpu-nosti odgovara.

Također, neprijatelji isla-ma ostvaruju svoje planove na ideološkom polju.

To se jasno primjećuje u poduhvatima orijentalista, koji se u borbi protiv isla-ma međusobno organizuju kao i u raspodjeli dužnosti i naoružavanju neophodnim oružjem. Tako jedni rade na širenju grupacija koje su deformisane u pravcu pre-tjerivanja i zatezanja kod praktikovanja propisa vjere i iskrivljenog predstavlja-nja njenog učenja, kao i na pokušaju predstavljanja islama kao vjere koja ne

odgovara savremenom vre-menu i današnjim okolno-stima življenja.

Druga grupa orijenta-lista bavi se usmjeravanju masa u drugom smjeru, suprotnom prvom, a to je pozivanje pretjeranoj opu-štenosti i zanemarivanju mnogih islamskih propi-sa, govoreći da je smisao u suštini, a ne u formi.

Veliki broj običnih ljudi

iz redova muslimana se upleo u jednu od ove dvije strane, ne razumjevši smi-sao i suštinu vjere.

Pretjerivanje u vjeri je šejtanski posao

Kao što smo se uvjerili iz prethodnog, pretjeriva-nje u vjeri, bilo da se radi o onom koje smo okarakte-risali kao psihičko bolesno stanje ili o onom koje je produkt spoljašnjeg utica-ja, predstavlja priliku koju šejtan koristi, uljepšava i dotjeriva, te poziva svoje sljedbenike da njom kora-čaju.

Šejtan svojim sljedbeni-cima predstavlja da su nji-hova djela jedino ispravna, nastoji ugasiti zadnji zračak imanske energije u njiho-vim srcima. Koristi slabosti nejakih duša i pokušava ih iskvariti iznutra, dok svoje sluge i sljedbenike mobili-še u borbu zasljepljivanja

i zaluđivanja kako bi ih naveo na stranputicu.

Nekada je šejtanova metoda ka tom cilju pretje-rivanje, gdje koristi podmu-kle i lukave spletke kao što su emotivna stanja, neka-da strasti, a nekada stanja slabosti, kada ih skreće na stazu pretjerivanja.

Zato je Allah dž.š upo-zorio u Kur’anu svoje robove da neslijede šejtana i naglasio da je on njima otvoreni neprijatelj, da on ne poziva osim zlu i neva-ljalom. Rekao je Uzvišeni:

’’O vjernici, ne idite šej-tanovim stopama! Onoga ko bude išao šejtanovim stopama on će na razvrat i odvratna djela navoditi.’’ (En-Nur, 21)

Tمنو� �لذين ,يها يا } : تعالى قا7 يتبع من �لشيطا� خطو�� تتبعو� ال خطو�� �لشيطا� فإنه يأمر بالفحشا%

١٢ Aلمنكر ..... } �لنو� ال تتبعو� خطو�� �لشيطا� !نه لكم

عد مبين } {’’I ne slijedite šejtanove

stope, jer vam je on neprija-telj očigledni.’’ (El-Bekare, 168)

I Poslanik a.s. je upozo-rio na opasnost koja vreba od prokletnika i na njegove spletke i zamke. Ukazao je svome ummetu na ispra-van i siguran put, pravi put, kako u akaidu i ibadetu, tako i u ponašanju. Časni prethodnici su spoznali ova značenja, zato su nam i oporučili da je pretjerivanje u vjeri ubitačno oružje i plan prokletog šejtana.

Prenosi Askeri od Fakiha Šama el- Evzaia da je rekao: ‘’Nema nijedne odredbe koju Allah naredi, a da joj se šejtan ne suprotstavi sa dvije stvari, ne brinući koja će uspjeti: pretjerivanjem ili omalovažavanjem.’’

O N A Č I N U I S M I S L U P R A K T I K O V A N J A I S L A M S K I H P R O P I S A ( I I )

Ibadet i razni uticaji"Nije vjernik onaj ko nije ljubitelj onoga sa čime sam došao"

Mr. Hajrudin ef. BALIĆ

Bilješke

1 Prenosi ga: El’ Makdisi i Ebu Nei’im, Ettaberi, Rekao je ibn

Redžeb, Hadis hasen sahih.

- Kraj -

Mesdžid Fatepuri u DelhijuMesdžid Fatepuri u Delhiju

HADIS16 OKTOBAR 2006.

OKTOBAR 2006. TEFSIR 17

Svjedočim da nema dru-gog božanstva osim Alla-ha dž.š. koji nema druga. On je Apsolutni Vladar, čist od svih nedostataka, koji daje mir svim stvore-njima. On je Onaj koji daje sigurnost. Onaj pod čijim je nadzorom sve. Onaj čija je veličina (moć) neogra-ničena. Onaj koji je iznad svih nedostataka. On je Uzvišen i čist od svega onog što mu nevjernici pridružuju. U svojoj Knjizi kaže:

"Reci: 'Gledajte šta ima na nebesima i na Zemlji!' Neće ko-ristiti znakovi i opo-mene narodu koji ne vjeruje." (Junus, 101)

I svjedočim da je naš Poslanik, Mu-hammed a.s., Božiji rob i Božiji Poslanik koga je Allah pohva-lio, uzdigao, očistio i oplemenio svim mo-ralnim svojstvima.

"I zaista si ti na vi-sokom stupnju mo-ralnog savršenstva!" (Kalem, 4)

Opisuje ga i uka-zuje na iskrenost i na autentičnost Objave.

"I ne govori od sebe (po svom mišlje-nju). To (što on govori) je samo Objava, koja mu se objavljuje." (En-Nedžm, 3-4)

Neka je spas i salavat na njega i njegove časne dru-gove i na sve one koji ga u dobru slijede do Kijamet-skoga dana. Opšta je kon-statacija da je Allah dž.š. objavio ljudima Kur'an u či-tanoj formi, a kosmos uči-nio živim govornikom koji svjedoči do Kijametskog

dana o Uzvišenom Stvori-telju. U ovu konstataciju se uvjeravaju oni koji uče i studiraju Allahove ajete i dokaze.

Od objave Kur'ana pa do današnjih dana Kur'an je nedvosmisleno potvrđivao svoju nenadmašnost koju smo izdvojili kao moto našeg napisa, a koja je samo jedna u nizu veličanstvenih dokaza koji su u Kur'anu

sadržani. Slojevitost Kur'a-na, misaona sublimiranost i esencijalnost sveopšte mudrosti koja nije ljudsko iskustvo, ali koja postaje ljudskim iskustvom, te nje-gova zapanjujuća jasnost, čistota ajeta i razložnost čina koji on verifikuje, samo su neki od njegovih strukturnih elemenata koji u svojoj, nadasve, plodo-tvornoj sintezi daju njego-vu završenost i savršenost, ali istovremeno i otvore-

nost koja uspostavlja dina-miku i harmoniju kur'anske nenadmašnosti. Dva osno-vna narativna sloja - nepo-sredno pripovijedanje i sa-opštavanje putem sim-bola, alego-rija i dru-gih umje-tničkih stil-skih figura daju Kur'a-

nu onu umjetnički stili-ziranu i rafiniranu idejnu potku

Ono što u Kur'anu po-sebno plijeni jeste ljepota i raskošnost jezičkog izraža-vanja, njegova bujna meta-foričnost, tematska razno-vrsnost, zvukovna dorađe-nost.

Čuveni dr. Stiengassa kaže o Kur'anu a.s.: "Nije dovoljno Kur'an mjeriti sa njegove literarne i sti-lističke vijednosti. Njega

treba mjeriti uticajem koji je učinio. Kur'an je govo-rio na uvjerljiv i tako sna-žan način, da je u srca i razum slušalaca ostavio ne-

opisiv utisak i od najljućih neprijatelja izgradio jednu cjelinu i zajednicu. Toj je zajednici nametnuo velike i uzvišene ciljeve. Ljepota njegovog stila i izražava-nja u svom savršenstvu za-panjila je Arape (a kasnije i čitav svijet), koji su bili na niskom intelektualnom nivou i stupnju. Zahvalju-jući njemu, od divljih ple-mena se izgradio jedan novi tok i pravac."

Paradoks koji je, izgle-da, svojstven samo nama, našem tvrdom mentalitetu i našim odnosima je u pi-tanju još koliko treba da prođe generacija i godina pa da Kur'an u svom mi-saonom i živom stilu dođe do nas, do naših srca, do našeg uma, da naše me-đuljudske i životne odno-

se oplemeni jakom iskon-skom mudrošću, da naš ži-votni smisao i naš odnos jednih prema drugima bude korak do punog dostojan-

stva, toleran-cije i mađu-sobnog pošti-vanja. Upra-vo nenadma-šnost Božije knjige i njena jačina leži u tome da čo-vjeka vrati na zemlju, da on spozna svoje mahane i da ih kao takve pokušava, po-lako ali sigur-no, odstra-njivati. Pošto smo u najdra-žem mjesecu, u ramazanu, uloga Kur'ana u njemu i jeste najviša, da se čovjek bori

protiv zla koje se nalazi u njemu, da ga identifikuje i odstranjuje, a da pritom ne uvrijedi nikoga, već da služi kao primjer i uzor u svim svojim aktivnostima, počevši od kuće, ulice, dža-mije, škole, fakulteta i sl.

Na kraju molim Alla-ha dž.š. da nam u svemu pomogne, da nam uz naše jako zalaganje i čistinu na-mjera i nijjeta ovaj mjesec učini mjesecom naše istin-ske tevbe i pokajanja, mje-secom sveukupnog našeg napretka i milosti jednih prema drugima. Amin.

Naše zadnje dove su: Hvala pripada Allahu, Go-spodaru svjetova.

U V O D U N A U Č N U N E N A D M A Š N O S T U K U R ' A N U A . S . ( I )

Kur'an treba mjeriti i uticajem koji je učinio

"Hvala Allahu koji je objavio svome robu Knjigu i nije učinio u njoj nikakva iskrivljivanja. Učinio ju je ispravnom da upozori svojom žestokom kaznom (nevjernike), a da obraduje vjernike, koji čine dobra djela, da im pripada lijepa nagrada u kojoj će beskrajno ostati." (El Kehf, 1-3).

Dr. Mehmed MEŠIĆ

Nastavit će se...

OKTOBAR 2006.

Prođe još jedna godina... Ramazan je opet tu... Nama bi suđeno da ga dočeka-mo, doživimo i zdušnije se predamo ibadetu, da živi-mo njegove prelijepe dane i presvijetle noći. Šta misliš, da li ćemo živjeti još toliko da ga ponovo dočekamo, ili će nas u ovom kratkom vremenskom rastojanju smrt preteći pa se mi više, možda, nećemo sresti?

Ima li neko kome Allah garantuje da će mu produžiti život pa da će i iduće godi-ne dočekati ramazan? Ko je u ovo siguran neka ponešto od svojih poslova odgodi. Ali, kako je sudbina nepo-znata i skrivena, kako smrt dođe u trenu, kako suđeni čas nastupi iznenada!? Tako mi Allaha, zaista je glupo prodati budućnost za sada-šnjost, istinsko ubjeđenje zamijeniti sumnjom...

«Šta ti misliš, ako im Mi dopuštamo da godinama uži-vaju, i naposljetku ih snađe ono čime im se prijeti, zar će imati šta od slatkog života koji su provodili?» (Eš-Šu’a-ra, 205-207) «I zašto oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome što je On stvorio, i da im se, možda, kraj njihov pri-makao? Pa u koje će riječi, ako ne u Kur’an, vjerovati?» (El-E’araf, 185)

Potrebno je čvrsto se odlučiti i dati sve od sebe da se ramazan iskoristi kao jedinstvena prilika. Da, to je, zaista, izvanredna prili-ka. Zar ne znaš da u godini ima doba koje je plodnije od ostalih, doba u kome lista drveće i cvjetaju cvje-tovi, doba u kome je zemlja pogodnija za obrađivanje i u kome se sjeme lakše prima i daje dvostruke ili višestru-ke plodove? To je proljeće koga poljoprivrednici rado čekaju da u njemu posiju i zasade.

Tako je i s ramazanom.

On je proljeće za duše. Svako dobro i korisno djelo koje čovjek učini u ovom mjesecu raste i razvi-ja se bujnije. Njegov post, namaz, razni oblici dobro-činstva donose mnogostru-ku nagradu. Dosta je samo da je u njemu noć Kadr. «A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.» (El-Kadr, 2-3)

Među nama ima i onih koji su do sada propuštali ove prilike, pa je ovo pravo vrijeme da se uključe u redove klanjača prije nego što posve izgube put.

«O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propi-san onima prije vas, da biste se grijeha klonili.» (El-Beka-re, 183) «U mjesecu rama-zanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz lju-dima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.» (El-Bekare, 185)

Potvrđeno je da je Posla-nik s.a.v.s. obveseljavao ashabe sa dolaskom mjese-ca ramazana. Obavijestio ih je da je to mjesec u kome se otvaraju vrata milosti i Dženneta, a zatvaraju vrata Džehennema i okuju se šejtani. Rekao je Poslanik s.a.v.s.: “Kada nastupi prva noć Ramazana, okivaju se šejtani i džinni odmetnici, i zatvaraju se vrata Džehenne-ma, tako da se ni jedna više ne otvore, a otvore se vrata Dženneta, tako da se nijedna više ne zatvore, a glasnik poviče: ‘O ti koji želiš dobro, pristupi! A ti koji želiš zlo, odstupi!’ I Allah tada oslo-bađa svoje robove iz vatre i to svaku noć.” (Tirmizi, Ibn Madže)

Ovaj mjesec je došao da ljudima kaže: «Milost Allahova je, doista, blizu onih koji dobra djela čine.» (El-E’araf, 56)

Ovaj mjesec je došao da opere prljavštinu grijeha čistom vodom pokajanja. Došao je da očisti duše i srca, da ujedini muslimane

na pravom putu. Došao je da pruži priliku za pokaja-nje i vraćanje Allahu dž.š.: «Reci: ‘O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili,

ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doi-sta, mnogo prašta i On je Milostiv.» (Ez-Zumer, 53)

Dakle, započnimo svoju akciju u ovom blagoslovlje-nom mjesecu pokajanjem, napuštanjem svega što ne valja i izbjegavanjem sva-kog grijeha: «I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.» (En-Nur, 31) «Gospodaru naš, oprosti nam! Gospodaru naš, sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni!» Allah

dž.š. u ovom mjesecu izli-va Svoju milost i ispunjava molbe: «A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazi-

vam se molbi molitelja kad Me zamoli.» (El-Bekare, 186)

Nakon što ispraznimo svoja srca od mraka strasti moramo ih napuniti svje-tlom mudrosti. Ramazan je mjesec upute i milosti... Upute i milosti koji obu-hvataju nebesa i Zemlju, upute i milosti koji su poslani s Neba. Onaj ko napusti pravi put živjet će težak život i na ovom i na budućem svijetu. Kaže Uzvišeni: «A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga sli-

jepim oživjeti. – Gospodaru moj, - reći će – zašto si me slijepa oživio kad sam vid imao? - Eto zašto – reći će On: - Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zabora-vljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.» (Ta ha, 124-126)

U ovom blagoslovlje-nom mjesecu Božije kuće, džamije, pune su klanja-ča, učača, upućivača, onih koji traže i onih koji žele uputu... U njemu su srca vjernika prepuna milo-sti, topline i dobročinstva prema siromahu i siročetu.

Da bi postigli ovakav osjećaj moramo izbjegavati lažan govor, prevare, ogo-varanje, prenošenje tuđih riječi, nedolično odijevanje i druženje sa nevaljalim oso-bama. Donesimo iskrenu odluku da ćemo ove muba-rek dane provesti u dobro-činstvu, a da ćemo izbjega-vati besposličarenje i gublje-nje dragocjenog vremena. Učimo puno Kur’an, istig-far (traženje oprosta), zikr (spominjanje Allaha), dove (molbe u kojima tražimo od Uzvišenog Gospodara ono što nam je potrebno). Nastojmo da sve propisa-ne namaze obavljamo na vrijeme vodeći računa da budemo skrušeni i svojim mislima prisutni u namazu. Nastojmo da pored pro-pisanih namaza klanjamo i nafile, dobrovoljne nama-ze. Propis posta u mjese-cu ramazanu ima za cilj postizanje bogobojaznosti i ustrajnosti na pravom putu. Uzvišeni kaže: «O vjernici, propisan vam je post kao što je bio propisan onima prije vas, da biste se grijeha kloni-li.» (El-Bekare, 183)

Ramazan je dragocje-na prilika da zaslužimo Allahovu milost i oprost, da spoznamo put sreće i spasa. Puno je omladine, a i starijih, koji ne znaju za ovaj put. Kako da ga upo-znaju kada se druže samo

I B R E T I M J E S E C A R A M A Z A N A

Dobrodošlica ramazanuIma li neko kome Allah garantuje da će mu produžiti život pa da će i iduće godine dočekati ramazan?

Aljo-ef. CIKOTIĆ

HUTBA18

OKTOBAR 2006.

sa osobama koje imaju loš govor i ponašanje. Takve osobe nemaju dodira sa onima koji klanjaju, poste, čine dobra djela. Oni nisu izabrali put spasa i sreće, ali će se kajati... Ljepotu vjere može znati samo onaj ko je u vjeri, kao što ljepotu sretnog braka može znati samo onaj ko se nalazi u takvom braku.

Brate i sestro!Povratite se Allahu i

pokajte se! Čuvajte nama-ze, obavljajte ih na vrije-me! Prvo zašta ćemo biti pitani na Sudnjem danu je namaz. Namaz je stub vjere. Dođite u džamiju odazivajući se Allahu dž.š. i Poslaniku s.a.v.s. Koju šansu poslije ove mislimo isko-ristiti? Vallahi, doći će dan kada nam kajanje neće biti od koristi, na dan smrti, a svaki dan čujemo da je neko preselio, danas jedna dže-naza, a sutra druga. Kaže Uzvišeni: «Kad nekom od njih smrt dođe, on uzvikne: - Gospodaru moj, povrati me, da uradim kakvo dobro u onome što sam ostavio! – Nikada! To su riječi koje će on uzalud govoriti, - pred njima će prepreka biti sve do dana kada će oživljeni biti.» (El-Mu’minun, 99-100)

Pored onosvjetskih, ahi-retskih sevapa i nagrada, post ima neosporne i ovos-vjetske, dunjalučke koristi. Post je zdrav. Postoje klini-ke koje liječe neke katego-rije bolesnika kurama uzdr-žavanja od hrane. Mi, kao muslimani, na post rama-zana gledamo s aspekta Šerijata, da je on Allahova naredba, ibadetska samo-kontrola i izgrađivanje osjećaja blizine Allaha dž.š. i Njegovog konstantnog praćenja, što čovjeka čini odgovornim da kontroliše svoje postupke i bude kori-stan član svoje zajednice. U hadisu Džibrila a.s. na pita-nje o ihsanu Poslanik s.a.v.s. odgovara: ‘’Da Allaha obo-žavaš kao da Ga vidiš, pa iako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.’’ Postač se pri-bližava sferama ihsana i, doista, njega ne može niko kontrolisati osim Allaha dž.š. Poslanik s.a.v.s. kaže: ‘’Kada zapostiš; neka poste uši tvoje, i oči tvoje, i tvoj jezik neka posti od laži i zabranjenih stvari, i ostavi

se uznemiravanja komšije. Neka se na tebi ogleda post i smirenost. Učini da ti dan posta ne bude kao dan kada se mrsiš!’’

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: ‘’Uzvišeni Allah je rekao: «Svako čovjekovo djelo pri-pada njemu, osim posta; post je Moj i Ja ću za njega pose-bnu nagradu dati. Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori besti-dne riječi i neka ne viče... Ako ga neko opsuje ili napa-dne, neka kaže: ‘Ja postim’... Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedov život, zadah iz usta postača je kod Allaha vredniji od mirisa miska... Postač se sreće s dvije rado-sti: kada iftari obraduje se, a kad umre i sretne se sa svo-jim Gospodarem obraduje se svom postu...» (Muslim, Ahmed, Nesai)

Uzvišeni Allah obećava posebnu nagradu postači-ma, pripremio je za njih i posebna vrata u Džennetu po imenu Rejjan. Poslanik s.a.v.s. kaže: ‘’U Džennetu su vrata Rejjan kroz koja će ući samo postači na Sudnjem danu. Reći će se: - Gdje su postači? Ustat će i samo će oni ući. Kada uđu, zatvorit će se i niko više neće ući.’’ Nagrada slijedi i odmah nakon ramazana, prema riječima Poslanika s.a.v.s.: ‘’Ko isposti ramazan s imanom, iskreno tražeći i želeći Allahovo zadovolj-stvo i nagradu, Allah dž.š. će mu oprostit prijašnje gri-jehe.” (Muttefekun alejhi) ‘’Allah dž.š. propisao vam je post ramazana kao strogu obavezu, a noćno klanjanje vam je sunnet. Ko ga isposti i isklanja s imanom, iskre-no tražeći i želeći Allahovo zadovoljstvo i nagradu, izaći će iz ramazana čist od gri-jeha kao na dan kada ga je majka rodila.’’

Nadam se da će ove riječi pronaći uši koje će ih čuti i budna srca koja će ih razumjeti i prihvatiti. Gospodaru naš, učini nas dostojnim Svoje milosti i nadahni nas da slijedimo Tvoju uputu!

Ramazan j e mje s e c rahmeta - Allahove milosti, magfireta - Allahovog opro-sta i oslobađanja od džehen-nemske vatre. Iskoristimo njegove dane!

Sejfo- ef. Šehović je rođen u Pljevljima 1861. go-dine, od oca hadži Derviša. Završio je Ruždiju u istom mjestu. Prilikom otvara-nja Gimnazije u Pljevljima 1901. godine, Sejfo-efendija je postavljen za nastavnika turskog jezika. ''Pored Gi-mnazije, osnovana je 1904. godine i djevojačka škola, kao žensko odjeljenje Gi-mnazije, uz neke dodatne predmete specifične za uče-nice, kao ručni rad, vezenje i šivenje''.1 Sejfo-efendija je i u ovoj školi predavao. U izvještaju za 1907. godinu kaže se da ''Sejfo-ef. Šehović predaje turski jezik u obje škole sa ukupno 16 časova nedjeljno.''2

Sejfo-efendija je bio i do-brotvor pljevaljske gimna-zije, koji je za istu ''priložio 71 groš''.3

U školskoj 1909/10. go-dini Sejfo Šehović je imao ''platu 360 dinara od Mi-nistarstva inostranih djela i 500 dinara od Crkveno-školske opštine iz Pljeva-lja''.4 Naredne školske 19-10/11. godine Crkveno-školska opština je ''prestala da daje honorar nastavniku turskog jezika Sejfu Šehovi-ću''.5 On je u ovoj školi pre-davao još naredne školske godine u kojoj je imao 980 dinara godišnju platu.

Nakon toga, Sejfo-efen-dija je prešao u Prijepolje i 1914. godine je postavljen za vjeroučitelja u Gimnaziji predajući ovaj predmet do 1930. godine. Za to vrijeme bio je aktivan i u Gajretu, a na skupštini ovog društva, koja je održana 25. avgusta 1929. godine, Sejfo-efendija je izabran za člana Nadzor-nog odbora Gajreta.

Sejfo-efendija je bio ože-njen Vasfijom Korjenić iz Prijepolja, sa kojom nije imao poroda. Pošto je u to vrijeme bio vrlo imućan, a nije imao djece, on je veći dio svoga imetka uvaku-fio. Sejfo-efendija je sači-nio jedan testament o cjelo-kupnoj svojoj zaostavštini, koji sadrži podatke o nje-

govoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i darovni ugovor, odnosno vaku-fnamu. Testa-ment je napisan 18. maja 1931. godine, sadr-ži četiri strane gusto kucanog teksta i saču-van je u origi-nalnom obliku. Na dokumentu je pečat okru-glog oblika na kome piše: Kra-ljevina Jugosla-vija, Sreski šeri-jatski sud Prijepolje, potpis zapisničara i šerijatskog su-dije. Testament je potvrđen kod pomenutog Suda pod br. 537/31.

Sejfo efendija je testa-mentom oporučio da se hadži Adem-ef. Fazlić po-šalje kao bedel za njega na hadž i za ovu namjenu je ostavio 26.000 dinara. Opo-ručio je da se od pokretnih stvari za njegov ukop ima potrošiti 20 napoleona u zlatu. Nakon što se pome-nuta suma potroši za ukop i otpremi bedel na hadž, Sejfo-efendija je oporučio da se sva pokretna imovi-na unovči i osnuje fond koji bi se zvao ,,Fond Šehović Sejfa, nastavnika gimnazi-je iz Prijepolja'', a prihod od tog novca da se troši za učenje mevluda i mukabele u Vakuf džamiji u Prijepo-lju za njegovu dušu, dušu njegove žene Vasve-hanu-me i njihovih roditelja. U daljem tekstu, Sejfo-efen-dija dvije trećine novca od isplate za oduzeto agrarno zemljište poklanja Sreskom vakufsko-mearifskom po-vjerenstvu u Prijepolju, pod uslovom da se od tog novca osnuje fond koji bi se zvao ,,Fond Šehović Sejfa, nasta-vnika gimnazije u Prijepo-lju'', a da se novac daje na priplod Upravi fondova, a prihod od toga novca da se troši u korist sibjan mekte-ba u Prijepolju. Istim te-stamentom Sejfo-efendija je poklonio i svoju nepokre-

tnu imovinu. To je učinio sa jednom polovinom kuće u Pljevljima, koju je ostavio u korist hadži Hasan mahale džamije u ovom gradu, a da se taj vakuf nazove ,,Vakuf Šehović Sejfa, nastavnika gi-mnazije u Prijepolju''.

U Prijepolju je Sejfo-efendija uvakufio jednu kuću, sa svim ostalim zgra-dama i baštom uz kuću, s tim da se prihodi od ove kuće troše za potrebe dža-mije u Vakuf mahali u Pri-jepolju, pod uslovom da se njemu, njegovoj ženi Vasve-hanumi i njihovim rodite-ljima uči godišnje po jedna hatma i da se ovaj vakuf nazove: ,,Vakuf Šehović Vasve-hanume''. Pomenuta kuća se nalazila ispod hote-la Park, blizu kuće Baliće-vaca, u kojoj je od 1948. do 1961/62. godine stanovao Mujo Karalić, kada je kuća porušena, a poslije toga je na tom mjestu sagradio po-rodičnu kuću Medo Hašim-begović. Sejfo-ef. Šehović je umro i ukopan u Prijepolju, 9. juna 1939. godine.

S J E Ć A N J E N A N A Š E D O B R O T V O R E

Sejfo-ef. ŠehovićNadir DACIĆ

Bilješke:

1 Vukoman Šalipurović, Kul-turno-prosvjetne i političke orga-nizacije u Polimlju i Raškoj 1903-1912., str. 136

2 Isto, str. 1403 Dr. Radmila Petković - Po-

pović, Vukoman Šalipurović, Sr-pske škole i prosvjeta u zapadnim krajevima stare Srbije u XIX vije-ku, str. 113

4 Vukoman Šalipurović, nave-deno djelo, str. 141

5 Isto, str. 146

HUTBA 19

OKTOBAR 2006.

Napadnuta Ambasada SAD u Damasku

U centru Damaska, u kome se nalaze zgrade stra-nih ambasada, među ko-jima su i Američka i Ira-čka ambasada, odjeknulo je više eksplozija i mogla je da se čuje pucnjava, javili su očevici. Agencije javljaju da su nepoznati naoružani napadači digli u vazduh au-tomobil ispred Ambasade SAD u Damasku.

Četiri napadača su au-tomobilom pokušala da se probiju u dvorište Ambasa-de, ali su ih čuvari spriječi-li. Trojica napadača su ubi-jena, a jedan je ranjen, javio je BBC. Također, jedan si-rijski policajac je izgubio život.

Iz četvrti Ravda uzdi-zao se stub dima jer su na-padači, navodno, u napadu upotrijebili eksploziv. Oče-vici su također rekli da su zgradu Američke ambasa-de odmah opkolile sirijske snage bezbjednosti.

U pomenutoj gradskoj četvrti nalaze se i stanovi najviših zvaničnika sirijske vlade.

Somalija - predsjednik

preživio atentat

U atentatu na predsje-dnika Somalije Abdulla-ha Jusufa Baidoia poginuo je njegov brat i još deset osoba, saopštili su zvani-čnici te zemlje.

Somalijsko Ministar-stvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su snage be-zbjednosti uhapsile dvoji-cu napadača, a da je u akci-ji policije ubijeno još deset osoba.

Islamska vladajuća stru-ktura u ovoj zemlji optu-žila je Etiopiju da stoji iza pokušaja ubistva predsjedi-ka Jusufa, kako bi destabili-zovala prilike u ovoj zemlji koja je tek izašla iz građan-skog rata.

Milion i po ljudi u Bejrutu na mitingu podrške Hizbullahu

Pristalice Hizbullaha iz cijelog Libana okupile su

Za vrijeme svoje po-sjete Njemačkoj pogla-var Rimokatoličke crkve Papa Benedikt XVI citi-rao je tokom svog obra-ćanja na jednom fakul-tetu izvjesnog srednjove-kovnog kršćanskog misli-

oca da se islam širio sa-bljom.

Ta Papina izjava po-krenula je niz oštrih re-akcija iz gotovo cijelog islamskog svijeta u ko-jima se osuđuje "govor mržnje" Pape, te ukazuje da su lažne ocjene da se islam širio mačem, odno-sno silom.

Oni su Papin govor ocijenili kao još jedan u nizu napada na islam i muslimane.

Mnogi su u svojim re-akcijama podsjetili da je sadašnji Papa, još u vre-menu dok je bio kardi-nal, imao izjave koje se mogu okarakterisati kao islamofobične, pogotovo one vezane za ulazak Tur-ske u EU, čemu se je Papa još tada oštro protivio, navodeći kao argument da je opasno za Evropsku Uniju da joj se priključi jedna velika muslimanska zemlja.

Papa je u svojoj rea-

kciji dolio još više ulja na vatru kada je izjavio da mu je žao što je njegova izjava ''pogrešno shvaće-na''.

Mus l imanski uče-njaci sa svih meridijana nisu prihvatili ovo Papino objašnjenje, te su ga optu-žili da muslimane smatra

nedovoljno pismenima. Dr. Jusuf El-Kardawi

oštro se usprotivio ova-k v o j v r s t i objašnjenja i zamjerio Papi da muslimane smatra ''glu-p i m ' ' k a d a kaže da oni nisu shvatili šta je on tom izjavom htio kazati.

Šejh Kar-dawi je tako-đer upozorio da ova izjava može loše da se odrazi na međureligij-ski dijalog, koji je jedi-ni ispravni put ka me-đusobnom razumijevanju među različitim religij-skim zajednicama.

Ni Ali Bardakolu, mu-ftija Turske, ne smatra da je Papa ovim objašnje-njem izgladio spor.

"Papa se potrudio da se

izvini u najmanjoj mogu-ćoj mjeri. U stvari, on se nije ni izvinio za svoje ri-ječi, već je rekao da je bio pogrešno shvaćen " - izja-vio je Bardakolu.

Izjave Pape Benedikta nisu zadovoljile ni iran-skog vjerskog poglavara Hamneija: ''Papine riječi su samo jedna karika u lancu izraelsko-američke zavjere protiv islama'' - izjavio je nasljednik aja-tollaha Homeinija.

Turski državljanin Ali Agdža, koji je 1981. godi-ne izveo atentat na Papu Jovana Pavla II, poručio je Papi Benediktu XVI da ne dolazi u Tursku (Papi-na posjeta Turskoj zaka-zana za dva mjeseca sada je dovedena u pitanje po-sljednjim Papinim izjava-ma) i da se povuče sa du-žnosti.

Na posljetku, nakon svih ovih reakcija, Papa se

konačno izvinio i kazao da je ono što je kazao o islamu bilo negativno, te da se on kaje što je na taj način uvrijedio osjećanja mnogih muslimana, koje, kako je kazao, izuzetno cijeni.

U ovom kontekstu po-zitivna je i izjava francu-

skog predsjednika Žaka Širaka koji je, reagujući na cijelu ovu situaciju, kazao da bi pojedini zvaničnici ubuduće morali dobro da paze kakve izjave daju za javnost.

Zapaženo reagovanje

na Papin stav o islamu

Papa je sa svoje stra-ne, također, organizovao u svojoj rezidenciji Ka-stel Gandolofo audijen-ciju za ambasadore mu-slimanskih zemalja pri Vatikanu, kako bi poku-šao da smiri gnjev musli-manskog svijeta izazvan izjavom Pape o ''nasil-nom islamu''.

Nadati se je da ova Papina izjava neće imati veće posljedice na cje-lokupne dobre odnose između muslimana i kr-šćana, jer će se samo dija-logom, koji je postavljen

na zdrave osnove, izgra-diti društvo u kojem će biti mjesta za sve ljude dobre volje kojima je stalo do suživota među pripadnicima različitih vjerskih zajednica, jer je to, doista, preduslov za opstanak ljudskog roda na Zemlji.

N A K O N I Z J A V A O N A S I L N O M Š I R E N J U I S L A M A

Papa se izvinio muslimanima

Mr. Admir-ef. MURATOVIĆ

SVIJET ISLAMA20

Žak Širak: Zapaženo reagovanje na Papin stav o islamuŽak Širak: Zapaženo reagovanje na Papin stav o islamu

OKTOBAR 2006. SVIJET ISLAMA 21

se u južnom dijelu Bejru-ta, uporištu ove organiza-cije, da proslave "božansku i historijsku pobjedu" nad

Izraelom, na poziv svog vođe, šejha Hasana Nasral-laha.

Kako prenose agencije, pozivajući se na izvore slu-žbi bezbjednosti, oko mili-on i po ljudi okupilo se na ulicama Bejruta, a kasnije i na gradskom trgu, kako bi prvi put poslije završe-tka rata između izraelskih snaga i boraca Hizbullaha čuli obraćanje svoga vođe.

U dvoipočasovnom obraćanju šejh Hasan Na-srallah je ponovio neke svoje već poznate stavove.

Kazao je da neće oslo-boditi dva zarobljena voj-nika ni pod kakvim priti-skom, već će se to isključi-vo desiti putem indirektnih pregovora i kao posljedica razmjene za libanske gra-đane koji se nalaze u izrael-skim zatvorima.

On je kazao da organi-zacija Hizbullah raspolaže sa 20.000 raketa i da, kako je kazao, ni jedna vojska na svijetu neće moći da razo-ruža ovu organizaciju.

Ovo oružje, kazao je on, nije, niti će ikada biti kori-šteno za unutarlibanske su-kobe, već je to oružje i šija i sunija, i muslimana i kr-šćana, te da će ono biti ko-rišteno isključivo za odbra-nu suvereniteta i integriteta države Libana.

On je kazao u svom obraćanju da sadašnja vlada Libana nije kadra da se nosi sa nagomilanim problemi-ma, te da Libanu predstoji formiranje vlade nacional-nog jedinstva.

Šejh Hasan Nasrallah je pobrao nezapamćene ova-cije kada je okupljenim pri-stalicama, među kojima je

bilo predstavnika svih vjer-skih i političkih frakcija, obećao da njegov kraj neće nikada biti izdaja, već šeha-

det na Božijem putu."Hajde da obnovimo

našu pobjedu i proglasi-mo radost zbog božanske pobjede cijelom svijetu", rekao je na kraju svog obra-ćanja okupljenim pristalica-ma Nasrallah.

Palestina pred formira-njem Vlade nacionalnog

jedinstva

Da demokratija ima dvostruke aršine pokazuje i trenutna situacija u Pale-stini.

Na prvim demokratskim izborima, kakvim se ne mogu pohvaliti ni mnoge stabilnije zemlje arapskog i islamskog svijeta, Hamas je izvojevao veliku pobjedu i bio u mogućnosti formirati samostalno vladu.

To se je tada i desilo. Za prvog demokratskog pre-mijera izabran je profesor islamskih nauka na Univer-zitetu u Gazi, Ismail Henie, visoki zvaničnik Hamasa.

Nekoliko mjeseci nakon formiranja vlade, trpeći boj-kot od skoro svih država svijeta, vlada, čiju okosnicu je činio Hamas, nekako je uspjevala da se nosi sa na-gomilanim problemima.

Kada su vidjeli da oni koji su okupljeni oko ideje islama ipak mogu da de-mokratski djeluju, izraelske snage su izvršile do tada ne-zapamćen presedan. Izvršili su otmicu većine poslani-ka i članova vlade iz redova Hamasa, među kojima za-mjenika premijera, predsje-dnika parlamenta, te neko-liko ministara, u čemu smo

pisali u prošlim brojevima.Kako bi izbjegli ovu

tešku situaciju u toku su konsultacije sa opozicijom na čelu sa Fethom oko for-miranja Vlade nacionalnog jedinstva.

No, po svemu sudeći, taj posao nije ni malo lak, jer Hamas trpi velike ucjene od strane Fetha, čiji pred-stavnici na taj način žele da se na mala vrata vrate na političku scenu Palestine, pošto su na izborima pretr-pjeli težak poraz.

Predstavnici Hamasa ostaju pri stavu da i u novoj vladi žele da imaju najzna-čajniju ulogu, što podrazu-mijeva mjesto premijera i nekoliko najvažnijih mina-starskih mjesta.

Također, jedan od gla-vnih uslova Hamasa za for-miranje Vlade nacionalnog jedinstva jeste momentalno oslobađanje svih zvanični-ka palestinske vlade iz re-dova Hamasa, koji su oteti u akcijama izraelske voj-ske.

Ono što je najvažnije u svemu tome jeste da se uloži napor da ne dođe do unutarpalestinskog sukoba od kojeg ni jedna ni druga strana ne bi imale nikakve koristi, a šteta po palestin-ski narod bila bi nemjer-ljiva.

Cirih protiv izgradnje minareta

Skupština švicarskog kantona Cirih odlučila je da se prijedlog za zabranu izgradnje novih minareta na džamijama nađe na dne-vnom redu sjednice kanto-nalnog parlamenta. Pri-jedlog je podnijela Švicar-ska narodna stranka (SVP), jedna od četiri vodeće stran-ke u Švicarskoj, koja je na-vela da za izgradnju mina-reta nema religioznih osno-va jer, kako je rečeno, ne-maju ih ni neke džamije u islamskim zemljama. Ta de-sničarska stranka, koju po-država oko 25 odsto birača u Švicarskoj, istakla je da su minareti "provokacija" i da predstavljaju "simbol osva-janja". Jedna od poslanika SVP koji su predložili inici-jativu, Barbara Štajneman, izjavila je za list Tages-An-

cajger da je islam "ekspan-zionistička, agresivna reli-gija". Ona je upozorila na opasnost od "pretvaranja Evrope u islamski konti-nent". Međutim, predsje-dnik Udruženja islamskih organizacija u Cirihu, Isma-el Amin, rekao je za agenci-ju AP da će taj prijedlog izazvati prestanak izgra-dnje džamija. "To je kao da imate crkvu bez crkve-nog tornja. Namjeravamo da poručimo svim stranka-ma da je prijedlog neodgo-voran jer isključuje manjine na osnovu njihove religije. To se potpuno protivi de-mokratskim zakonima, a ja bih rekao i Ustavu", rekao je Amin. On je istakao da će to udruženje razmotri-ti sve zakonske mogućno-sti koje ima na raspolaga-nju. U kantonu Cirih živi oko 60.000 muslimana, što je 5,3 odsto ukupnog sta-novništva. Ukoliko ciriški kantonalni parlament usvo-ji taj prijedlog, o njemu bi konačnu odluku ipak tre-balo da donesu građani na referendumu. (Beta)

Jusuf Islam nakon28 godina sa novim

albumom

Yusuf Islam, svojevre-meno poznat kao pop zvi-jezda Cat Stevens, nakon 28

godina će se ponovo oglasi-ti sa novim albumom.

U izdanju diskografske kuće "Atlantic Records" za novembar je najavio obja-vljivanje novog albuma "An Other Cup" koji će biti re-alizovan u saradnji s nje-govom etiketom "Ya im-print".

Yusuf Islam će prosla-viti i četrdesetogodišnji-cu objavljivanja svog debi izdanja "I Love My Dog", svojevremeno realizovanog

pod imenom Cat Stevens.Novi album je produci-

rao Rick Nowells (poznat po radu sa Didom, Madon-nom), dok će na popisu go-stiju biti: gitarist Alun Da-vies i klavijaturist Jean Ro-ussel, plus afrički vokalist Youssou N'Dour. Islam je svirao gitaru i klavijature.

Slanje momaka u Irak bez razloga

LOS ANGELES (Re-uters/Hollywood Repor-ter) - Mel Gibson se, kako izvještava Hollywood Re-porter, vratio u žižu pro-movišući svoj novi film "Apocalypto" i kritikujući rat u Iraku.

Kako navodi ovaj list u svom izdanju od pone-djeljka, samo dva mjeseca nakon što se okrenuo pro-tiv Jevreja kada je na Mali-buu uhapšen zbog vožnje u pijanom stanju, ovaj glu-mac je napravio pravo izne-nađenje pojavivši se u petak na Fantastic Festu, jednom događaju u Austinu (Te-ksas) posvećenom naučno-fantastičnim i horor filmo-vima.

On je predstavio svoj rad koji se nalazi u procesu snimanja, a koji predstavlja ekranizaciju avanturističke bajke starih Maja, a zatim je odgovarao na pitanja. Skoro trećina ljudi iz pre-pune sale okupljenih zbog filma stojeći mu je upućiva-lo ovacije. Premijera filma u Disneyevoj produkciji je planirana za 8. decembar.

Opisujući portret civi-lizacije na izmaku, Gibson je rekao: "Sve preteče ci-vilizaciji koja u ovom tre-nutku tone su iste", povu-kavši tako paralelu izme-đu civilizacije Maja na rubu propasti i sadašnje situacije Amerike. "Šta je žrtvovanje ljudi", upitao je, "ako ne sla-nje momaka u Irak bez ra-zloga?"

Pojavljujući se pokraj Rudyja Youngblooda, Gib-son je rekao da planira da dotjera neke detalje iz filma koji bi trebao da traje više od dva sata.

Uređuje:

Mr. Admir-ef. MURATOVIĆ

OKTOBAR 2006.

4. Islam je postavio osnove naučno-umjetničkog i civili-zacijsko-kulturnog napredo-vanja. Naučni i civilizacijski napredak dobija puno ener-gije iz kur’anskih racionalnih dokaza i kur’anskog naučnog i’džaza, čiji izvor nikako ne presušuje.

5. Spoznajom islamske misli postajemo sposobni da očistimo islamsko naučno-civilizacijsko nasljeđe od laži i nepravednih optužbi, koji-ma ga ljagaju i optužuju ori-jentalisti i neki od njihovih sljedbenika među islamskim učenjacima, te da objasnimo istinitost i sjaj islamske slave.

6. Izučavanjem islamske misli proširujemo naše nau-čno područje, jer kroz izuča-vanje islamske misli nailazi-mo na teme iz raznih nauka i njihovih područja u relativno sažetoj studiji.

7. Islamska misao učvr-šćuje ubjeđenje muslimana u svoju vjeru kada vidi da je islam vjera koja prema nauci i civilizaciji nastupa konstru-ktivno, dok su vjerski običaji kod drugih vjera vodili fana-tizmu, nazatku i propasti.

8. Islamska misao podsti-če, prije svega kod muslimana, duh naučnog i civilizacijskog napretka, jer ga islam kroz vjerska načela obavezuje na napredak, jer kad pogle-da u histo- r i ju svoj ih p r e d a k a vidi kakve su oni ogro- mne projekte sproveli na polju svih n a u k a , umjetnosti i civiliza- cijskog pro-g r e s a , tako da su bili uči- telji svijeta i

glavni izvor n a u k e ,

u m j e -tnosti i

svakog civilizacijskog napre-tka tokom hiljadu i više godi-na.

9. Islamska misao izgra-đuje svjesnog muslimana, koji razumije tekovine života i promatra ih sa gledišta isla-ma i slijeđenja Božanskog, savršenog, zakona.

10. Izučavanje islamske misli je priprema za dublje proučavanje islamskih nauka.

11. Islamska misao skida zavjese i odore iza kojih zapadni mislioci, bilo kojem pravcu da pripadaju, poku-šavaju da sakriju historijski period od jednog milenijuma u kojem su muslimani bili na kormilu svjetske scene, slije-deći principe svoje vjere koja im je pokazivala put uspje-ha i napretka u misaonom, historijskom, kulturnom, ekonomskom, političkom, moralno-etičkom i svakom drugom pogledu.

12. Islamska misao nam otkriva pravu sliku trenutnog stanja muslimana, povode nazadovanja, kako da rije-šimo problem nazadovanja, da bi kao muslimani mogli obaviti emanet kojeg smo preuzeli u životu na ovom svijetu, tj. da čovječanstvu predstavimo poslanicu koja

je spuštena kao milost svjetovima.

Karakteristike islam-ske misli

Islamska misao se razlikuje od ostalih misli i kultura, kara-

kteristikama od kojih spominjemo sle-deće:

1 .

Sveobuhvatnost: Islamska misao nije čisto vjerska misao koja tretira samo vjerska pita-nja, niti ovosvjetska koja tre-tira pitanja života ovog svijeta samo, niti tretira samo polja pojedinih nauka i umjetnosti, već obuhvata sva područija nauke, umjetnosti, života i civilizacije.

2. Utemeljenost: Islamska misao se zasniva na čvrstim i preciziranim temeljima: Kur’anu i vjerodostojnom sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ova dva izvora su sačuvana od promjena i iskri-vljenja, pa tako čuvaju islam od laži i izmišljotina.

3. Elastičnost: Principi islamske misli su elastični pojmovi koji odgovoraju svakom vremenu, mjestu i uslovima, jer je islam poruka svom ljuckom rodu u svim vremenima do Sudnjeg Dana. Islamska misao nikada nije bila povod uskih i fanatičkih shvatanja i misli, već povod svakom napredku, sveobu-hvatnosti i prosperitetu, jer u sebi sadrži osnove naučnog i civilizacijskog napretka.

4. Realnost: Islam ne samo da ima veliko poštovanje spram čovjekovog uma, osje-

ćaja i stanja, već ih sma-tra od njegovih osnova, što islamsku misao čini skladnom sa napredkom čovjeka.

5 . N e p r e d n o s t : Islamska misao pod-

stiče misaoni, nau-čni i civilizacijski napredak. Islamska misao se širi i slaže sa širenjem nauka, i otkrićima koja su u skladu sa njom.

Ili reci: naučni napredak i otkrića ostvjaruju ciljeve

islamske misli i kulture, i

daje im p o d r-

šku. Islamska misao je u skladu sa potrebama čovjeka, koje se stalno obnavljaju.

Najpoznatija djela na polju islamske misli

Pisanje na polju islamske misli nije novina među musli-manima, već je staro nekoliko vijekova. Islamski učenjaci su uočili potrebu muslimana posebno, a i cijelog čovje-čanstva uopšteno, za djelima koja će predstaviti islam upo-tpunosti. U početku su to bile ogromne enciklopedije, koje su pisali imami među učenjacima svog vremena, iz brige za jasnom i cjelovitom predstavom Allahove, dž.š., vjeru. Najpoznatija od tih djela su:

1. El-Minhadž, od imama Ebu Abdullaha Husejna bin Hasana El-Halimija (umro 403. h.g.), koju je zasno-vao na hadisu kojeg bilježi Buharija i Muslim u svojim zbirkama (muttefek alejhi): „Iman se sastoji od sedamde-set i nekoliko dijelova...“

2. Ihja ‘ulumid-din, od imama Ebu Hamida Muhammeda El-Gazalija (preselio 505. h.g.) Djelo obuhvata islamsko vjerova-nje (akaid), zakonodavstvo (fikh), kao što se pobrinuo pitanjima odgoja sebe samo-ga, čemu je detaljno pristu-

pio.3 . M i n h a d ž u l -

Kasidin, od imama Ebul-Feredža ibnul-Dževzija (preselio 598 h.g.) U svom djelu je htio ostvariti isti cilj kao i Gazalija u Ihjau, izbegavajući odu-ljivanje i udubljiva-nje u koje je zapao Gazalija. Sažetak ovog djela, kojeg je sačinio imam Muveffek ibn

Kudame El-Makdisi (peselio 620 h.g.) u

jednom

tomu, je danas veoma raspro-stranjen

4. El-Gunjetu li talibii tarikil-Hakki, azze ve dželle, od imama Abdul-Kadira El-Džilanija (Džejlanija, prese-lio 561 h.g.), knjiga srednjeg obima u dva toma.

5. Rijadus-salihin, od imama Jahje bin Zekerije En-Nevevija (preselio 676 h.g.) Ovo je hadisko djelo, ali mu je cilj da čitaocu da opšti pri-kaz islama kroz hadise koji su poređani po poglavljima, sa kraćim objašnjenjima i napo-menama.

Najpoznatija savremena djela na polju

islamske misli

Savremenih dje la je mnogo, ali ćemo spomenuti najznačajnija od njih:

1. Tenvirul-Kulub fi mu’a-meleti Allamil-gujub, šejha Emina Kurdija (preselio 1332 h.g.) To je djelo koje u sadrži sve što je potrebno muslima-nu od znanja na polju vjero-vanja, obredoslovlja i propisa međuljuckih odnosa, morala i ponašanja.

2. Es-sekafetul-Islamijje, šejha Muhammeda Ragiba Et-Tabbaha, Halebskog histori-čara (preselio 1370 h.g.)

3. Es-sekafetul-Islamijje, šejha Muhammeda bin A h m e d a Dehmana ( p r e s e l i o 1409 h.g. – 1988. )

4. Šta je svijet izgu-bio deka- dencijom i s l a m a , poznatog daije i uče- n j a k a E b u l - H a s e n a A l i j a E l - Hasenija E n - Nedevija ( p r e s e -l io 1420 h . g . ) N j e g o v a d j e l a karakterišu: n a u č n a s p o s o -b n o s t i

I S L A M S K A M I S A O I I Z A Z O V I T R E Ć E G M I L E N I J U M A ( I I )

Oživljavanje islamske misliSpoznajom islamske misli postajemo sposobni da očistimo islamsko naučno-civilizacijsko nasljeđe od laži i nepravednih optužbi, kojima ga ljagaju i optužuju orijentalisti i neki od njihovih sljedbenika među islam-skim učenjacima, te da objasnimo istinitost i sjaj islamske slave

Prof. Dr. Nuruddin ITR

ISLAMSKE TEME22

OKTOBAR 2006.

umjeren misaoni pristup.Način pisanja savremenih

djela se uvelikome razlikuje od starijih djela, jer savre-mena djela se bave opštim stvarima misli i kulture, upo-znavajući čitaoca sa osnova-ma vjerovanja i islama, pra-ktičnim djelima obreda, pra-vnih postupaka i ahlaka, kao i odgoja duše.

Preporučujem čitaocima da od starijih djela čitaju samo ona djela koja su svobuhva-tna po ovoj temi, a u hadisu ono što je napisano od autora koji su poznati kao imami te oblasti. Jednom riječju pre-poručujem djela koja umjere-no pristupaju ovoj temi, bez dosadnog oduživanja i pre-tjeranog sažimanja, kako bi shvatio istinu islamske misli, koja slijedi srednji umjreni put, kako kaže Uzvišeni:

„Tako smo vas učinili sre-dišnjim ummetom (zajedni-com).“1

Većina savremenih uče-njaka je pak zaboravila da svoja djela potvrde izvorima, dok su neki od njih čak zane-marili dokaze iz Kur’ana i hadisa, a to je velika greška u naučno istraživačkom radu, naučno i vjerski.

Zato sam sebe obavezao da u ovoj studiji istaknem izvo-re islamske misli u Kur’anu i sunnetu, kako bi time doka-zao istinitost onoga što pri-pisujemo islamu. Također sam se pobrinuo da za misli i citate koje sam preuzeo iz drugih djela navedem izvore, kako bih time olakšao čita-ocu da proširi svoje znanje iz orginalnih izvora, pose-bno iz savremenih, koja su napisana lakšim stilom. Teme koje obrađuje islamska misao nemogu se sabrati u jednom djelu. Dovoljno je da u ovoj studiji upoznamo najvažni-je osnove islamske misli, a onda se možemo povratiti na orginalne izvore koji opširno tretiraju te teme.

Bilješke1 Kur’an, sura: El-Bekare (2), ajet 104.

- Kraj -

Dekan fakulteta za nauke Kur'ana i Sunneta na Univerzitetu "Dimešk" u Damasku, profesor tefsira i hadisa na fakultetima šerijatskog prava i književnosti na univerzitetima "Damask" i "Haleb"

Sa arapskog preveo:Abdusselam Fetić

Još jedan nam ramazan evo protiče, a da bi vam protekao što potpunije i bio iskorišten što hajirnije, nudimo vam, ako već same niste isplanirale, ramazanski plan kako da što bolje isko-ristite ove mubarek dane. Žalosno je što za mnoge muslimanke ramazan pred-stavlja umor i težak posao, dok je za druge prilika da se pokažu pred prijatelji-ma, rodbinom i komšijama sa luksuznim iftarima i so-frama. Međutim, trebamo shvatiti da ramazan nije vri-jeme kada se trebamo puni-ti raznim obilnim iftarima, već vrijeme kada trebamo osjetiti solidarnost prema onima koji gladuju i van ramazana, te potruditi se da se u njemu duho-vno uzdignemo.

Isplanirajte kuhanje

Normalno je da se fokusiramo na hranu poslije provođenja cije-log dana izbjegavajući je, ali naš fokus u ramaza-nu bi trebao biti duhovno uzdizanje, izvlačenje iz du-njalučkih želja i prohtjeva, te postizanje viših stepe-na spoznaje. Kuhanje svake noći, svakako, prvi je fa-ktor koji ženu čini nervo-znom za vrijeme ramazana. Da bi sebi obezbijedile do-voljno slobodnog vreme-na za Kur'an i druge stva-ri, morate isplanirati svoj ramazan. To može znači-ti da isplanirate svaki jelo-vnik za 30 dana kako naj-bolje odgovara vašoj poro-dici. Iftar na koji želite po-zvati rodbinu ili prijatelje planirajte za kraj sedmice. Pri planiranju kuhanja pla-nirajte više od jedne vrste jela. Tako spremnu i za-

mrznutu hranu samo pod-grijte, umjesto da provodi-te sate u kuhinji iz dana u dan. Supe, pasulj, gulaši, lazanje i druge vrste jela mogu sjediti zamrznuti i po nekoliko dana, tako da ih možete iskori-stiti kada ste u žurbi. Ako imate stariju djecu ona vam mogu pomagati. Napravite ra-spodjelu poslova u p r i p r e m i hrane za i f t a r,

r a -s p r e -m a n j e sofre i sl.

Zajedničke ženske aktivnosti

Pozovite svoje pri-jateljice i napravite ra-mazanski krug sesta-ra. Odlučite kada, koli-ko puta i na koje mjesto (dnevno ili svaki drugi dan) da se sastajete i pridržavajte se dogovora. Možete napra-viti i raspored čuvanja djece naizmjenično, tako da bi se

i majkama koje imaju malu djecu obezbijedilo prisu-

stvovanje nekom pre-davanju za žene, di-

skusiji i ibadetu.M o ž e t e u č i t i

Ku r ' a n z a j e d n o na arapskom ili

našem jeziku, di-skutujte o po-jedinim ajeti-ma, te o tome

kako se koji ajet odrazio na vas

i kako ste ga doži-

vje le . Č i -

taj-t e

priče iz islamske hi-

storije i biogra-fije islamskih velikana.

Udružite se i kuhajte za

sadaku za neku lokalnu kuhinju

ili napravite iftar za siromašne u svom komšiluku.

Da li postoji bolji i ljepši način da se pri-

bližimo Allahu dž.š. u

ramazanu od hranjenja po-stača? Čitajte islamsku lite-raturu, te sve ono što osje-ćate da vam omekšava srce i čisti dušu. Što više zikrite. Budite široke ruke i, što je najvrjednije, otvorena srca prema drugima. Nemojte dozvoliti da vam izmaknu ove sitne prilike za sticanje velikih blagodati i sevaba.

Ako ste samice ili studentice...

Dogovorite se s prijate-ljicama da svakog jutra bu-dite jedna drugu na sehur. Napravite dnevni raspored za učenje Kur'ana, obavlja-nja teravih namaz, zikra i druge aktivnosti. Odaberi-te dan za čitanje islamske literature, slušanje CD-a, kaseta i pratite ih pomno

kao da ste na času.Napravite ramazan-

ski dnevnik i u njemu bilježite svoje osjeća-je, misli i razmišlja-nja o kur'anskom tek-

stu koje ste tog dana čitale. Iskoristite rama-

zan za post i od osta-lih stvari, a ne samo od

hrane. Odredite najmanje tri cilja koja želite ostvari-

ti ovog ramazana. To može biti odluka da promijeni-te neku svoju lošu naviku. Određivanje ciljeva će vam pomoći da se fokusirate na njih i da se potrudite da ovog mjeseca nešto promi-jenite na bolje. Potreban je 21 dan da steknemo neku dobru naviku. U ramazanu imate 30.

Ocijenite svoj progres na kraju. Razmislite šta si postigle ovog ramazana, za-ostajete li za prošlim ili ste bolje? Shvatićete u čemu ste imale najviše uspjeha...

Sanela KARIŠIK

O B A V E Z E Ž E N A U M J E S E C U R A M A Z A N U

Jesi li isplaniralasvoj ramazan?

Trebamo shvatiti da ramazan nije vrijeme kada se trebamo puniti raznim obilnim iftarima, već vrijeme kada trebamo osjetiti solidarnost prema onima koji gladuju i van ramazana, te potruditi se da se u njemu duhovno uzdignemo

23ISLAMSKE TEME

OKTOBAR 2006.

Pošto sihirbaz ispuni uslove za sihr, povlači se na neko pusto mjesto i dozi-va šejtana. Kada se šejtan pojavi sklapaju ugovor na saradnju i potpomaganje.

Ovdje se može postaviti pitanje kako to da nekada vidimo sihirbaza u mes-džidu, obavlja namaz, čita Kur’an i slično?

Odgovor glasi: I to je po naredbi šejtana da bi obmanuo ljude da pomisle kako je on dobročinitelj, a ustvari on je suprotan tome. Kaže jedan sihirbaz iz Kuvajta, koji se poka-jao: ‘’Šejtan je od mene tražio da nekad odlazim u mesdžid i obavljam namaz ismijavajući se sa namazom i ne učeći u namazu nije-dan ajet iz Kur’ana, već bih stalno ponavljao riječi kojima sam tražio šejtano-vo zadovoljstvo.’’

Sljedeća tačka je stav islamske uleme po pitanju sihirbaza. Svi su složni da je učenje sihra zabranjeno, a razilaze se oko propi-sa sihirbaza. Većina je na stanovištu da je on kjafir i da se od njega ne traži tewba, već se ubija. Ovo je stav Ebu Hanife, Malika i Ahmeda. Dokazi za ovaj stav su sljedeći.

Ubijanje sihirbaza je sunnet Omerov, odno-sno postupak Omera r.a. Bilježi Ebu Davud od Bedžaleta bin Abdullaha kako je rekao: ‘’Bio sam pisar kod Džeza bin Muawije Amde Ahnefa bin Kajsa kada stiže Omerovo pismo samo godinu dana prije njegove smrti. U tom pismu stajaše: - Ubijte sva-kog sihirbaza!’’

Također se prenosi da je majka pravovjernih Mejmuna r.a. ubila svoju robinju zato što ju je opsi-hrila. Ovu predaju bilježi Malik u Muweti’.

Prenosi se od Džunduba

r.a. da je rekao: ‘’Kazna s i h i r b a z u j e u d a r a c sabljom.’’ (misli se na ubi-stvo sabljom)

Drugo mišljenje zastu-pa imam Šafija koji kaže da se sihirbazu gleda djelo koje je uradio pri pravlje-nju sihra. Pa ako je učinio kufr ili širk onda je kjafir. Ako je nekog ubio sihrom onda se ubija odmazdom. Također kaže da se od sihirbaza prima pokajanje. A dokazi su mu sljedeći.

- Navodi se da je Aiša r.a. prodala svoju robi-nju zato što ju je opsi-hrila, a nije je ubila.

- Također hadis u kome stoji: ‘’Nije dozvo-ljeno ubiti muslima-na, osim u tri slučaja: odmetništva od isla-ma, zinaluka poslije ženidbe i bespravnog ubistva muslimana (odmazda).’’

- Dalje kaže, kada se prima pokajanje od kjafira što da se ne primi od sihirbaza, a znamo da je najopasni-je djelo kufr.

Kaže ibn Usejmin: ‘’Tewba od sihirbaza se prima, a ako se ne pokaje onda se ubija kao odme-tnik.’’ Ovo se odnosi na sihr koji u sebi sadrži kufr. A što se tiče onoga koji u sebi nema kufra, on se pre-pušta imamu da on odluči šta će sa njim.

Propis za onoga koji odlazi sihirbazu ili

vračaru

Ako čovjek zna da dotična osoba čini kufr pri sihru ili slično onda je pro-pis za onoga koji ide sahi-ru isti kao i sahirov, znači kjafir je jer ga podržava u tom djelu.

A ako ne zna, onda je u velikoj opasnosti da zapa-dne u kufr, jer sihr je tra-ženje pomoći od šejtana,

što odvodi u kufr. Čak nije dozvoljeno ići kod sahi-ra radi lijeka od sihra, jer se sihr ne liječi sihrom. A da ne govorimo o onome koji ide sahiru da bi napra-vio sihr protiv svog brata muslimana i na taj način mu želi naškoditi. A kaže Uzvišeni:

�لذين يؤ � �لمؤمنين �لمؤمنا� بهتانا �حتملو� فقد �كتسبو� ما بغير

!ثما مبينا*‘’A oni koji vjernike i

vjernice vređaju, a oni to nezaslužuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh.’’ (El-Ahzab, 58)

A što se tiče odlaska gataru i onima koji gledaju u sudbinu, kaže Poslanik:

من ,تي عر�فا فسأله عن شي% فصدقه لم تقبل له صال/ ,بعين ليلة

‘’Ko dođe vračaru pa ga upita o nečemu, zatim mu u to povjeruje, ne prima mu se namaz četrdeset noći.’’ (Muslim)

A u drugom hadisu stoji:

بما فصدقه كاهنا , عر�فا ,تي من يقو7 فقد كفر بما ,نز7 على محمد‘’Ko dođe gataru ili pro-

ricatelju sudbine, pa mu povjeruje ono što kaže, zani-jekao je ono što je objavlje-no Muhammedu.’’ (Ahmed, Bejheki i ibn Madždže)

Ovi hadisi dovoljno govore i ja nemam potrebe objašnjavati dalje.

Kako se sačuvati sihra?

Što se tiče zaštite od ovog zla to nam najbo-lje objašnjavaju Kur’an i Sunnet.

- Utjecanje Allahu od šejtana i od sihra, kako to kaže Uzvišeni:

!ما ينزغنك من �لشيطا� نز; فاستعز بالله

همز�� من بك ,عو @A قل � , @ A بك عو , طين لشيا �

يحضر�*''…i reci: Tebi se ja,

Gospodaru moj, obraćam za

zaštitu od priviđanja šejtan-skih, - i Tebi se, Gospodaru moj, obraćam da me od njihova prisustva zaštitiš!” (El-Mu’minun, 97, 98)

Takođe sura Felek i sura Nas.

- Bogobojaznost i ispunjavanje obaveza koje je Allah dž.š. naredio.

من يتق �لله يجعل له مخرجايضركم ال تتقو� تصبر� �!

كيدهم شيئا''Ako budete bili strpljivi

i budete se bojali Allaha ne mogu vam njihove spletke naškoditi.’’

- Tewekul, tj. oslanjanje na Allaha.

من يتوكل على �لله فهو حسبه‘’A ko se osloni na Allaha,

Allah mu je dovoljan.’’

- Tewba, tj. pokajanje od grijeha.

- Dijeljenje sadake i činjenje dobra, jer je to doista djelo koje otklanja od čovjeka svaki vid nesre-će.

- Ubjeđenje da sihr ne može naškoditi, osim uz Božiju dozvolu. I što je vrlo bitno spomenuti da strah predstavlja glavno zeleno svjetlo za šejtana. Naime, kada osjeti da je osoba strašljiva, da je strah mraka, samoće ili bilo čega drugog, to mu daje povoda da takvu osobu još više zastraši i samo čeka priliku da joj naudi. Isti je slučaj i sa srdžbom. Znači isto tako vreba i prati osobu koja se puno ljuti.

Kaže Uzvišeni:

!ال �حد من به بضاAين هم ما بإ � �لله

- Učenje Kur’ana i propisanog zikra ujutru i naveče. Čovjek ako pra-ktikuje ovaj zukr bit će, uz Božiju pomoć, siguran, pa makar se i nebesa sručila na Zemlju ne mogu mu naškoditi! Navodi se da je jednog učenjaka, iz genera-

cije tabi’ina, pogodila para-liza, pa bi upitan: ‘’Zar nisi jutros proučio

�سمه مع Lيضر ال Mلذ� �لله بسم شي% في �ألNA ال في �لسما% هو

�لسميع �لعليم Učenjak odgovor i :

‘’Nikada tu dovu nisam zaboravio da proučim, osim jutros, pa me je Allah iskušao.’’

Kako se liječi bolest sihra?

Glavni lijek je učenje rukje, a da bi rukja bila ispravna moraju se ispuniti tri uslova:

1. da ne sadrži širk niti bilo kakav drugi grijeh,

2. da bude na arapskom jeziku, tj. da se razu-mije šta se uči,

3. da čovjek ne misli da ga ona liječi bez Božije dozvole.

Drugi lijek je kupanje zemzem vodom u kojoj je ubačeno sedam listova lotosa i proučena rukja. Bolesnik se ovakvom vodom kupa sedam dana, nakon što popije tri pregr-šta iste vode.

Treći lijek je med i crno zrno. Naime, stavi se crno zrno u med i nad time se prouči rukja. Ova vrsta lijeka pomaže kada je u pitanju sihr koji se pojeo ili popio.

Četvrti lijek je da osoba pojede sedam medinskih hurmi, odnosno adžve, kako se zove hurma koju je Poslanik zasadio u Medini. I to svaki dan po sedam.

Peti lijek je maslinovo ulje, i to da se na njemu prouči rukja, a zatim da se osoba svaku noć pred spa-vanje tim uljem premaže, tj. svoje tijelo.

Uz sve ove pomenute stvari bolesnik se mora pri-državati onih stvari koje štite od sihra.

O S I H R U I S I H R B A Z I M A ( I I I )

Da li se od sihirbaza prima pokajanjeSead ISLAMOVIĆ

- Kraj -

ISLAMSKE TEME24

OKTOBAR 2006. IZ NAŠIH DŽEMATA 25

Osvanuo je lijep i sunčan septem-barski dan. Sunce je obasjalo priboj-sku kotlinu načičkanu većim i ma-njim selima.

Alem na visokoj i bijeloj munari zabrnjičke džamije primao je na sebe sunčeve zrake koji su se odbijali po okolini, kao da su pozivali mješta-ne da se u što većem broju okupe na tradicionalnom mevludu u mjesnoj džamiji.

Džamija u Zabrnjici je sagrađe-na 1963. godine na temeljima stare, koja je zapaljena 1943. godine. Poče-tak mevluda je planiran prije podne namaza, kako je i uobičajeno, te su pripreme na organizaciji počele od ranih jutarnjih sati. Vrijedni mješta-ni su željeli da organizaciji ovogodi-šnje svečanosti daju što veći doprinos, jer je to prilika da se makar jednom godišnje okupe u rodnom zavičaju.

Sudbinu ovog dijela Sandžaka opredijelili su do-gađaji iz perioda 1992–95. godine, tako da je stano-vništvo počelo ubrzano da napušta ovaj kraj i taj trend se nastavlja i danas. Zna-čajan problem ovog kraja predstavljaju i putne komu-nikacije ispresijecane danas državnim granicama.

Imam džemata Zabrnjica, Samir-ef. Gibanica, najavio je početak me-vluda u kojem su učestvovali i imami iz okolnih džemata: Harun-ef. Emi-nagić iz Priboja, Omer-ef. Hodžić iz Čitluka, Mujo-ef. Mujezinović iz Po-žegrmca, Hasan-ef. Junuz iz Priboja i Ibrahim-ef. Kadrić iz Višegrada. U mevludskom programu je učestvo-vao i ženski hor iz Priboja. Od vi-sokih zvaničnika Medžlisa IZ-e Pri-boj prisustvovao je Fehim Mehović i predsjednik džematskog odbora Za-brnjica Rasim Bajramović. Tokom programa stigli su i predstavnici Me-šihata IZ-e Sandžaka, predvođeni di-rektorom Gazi Isa-beg medrese iz Novog Pazara Nedžad-ef. Hasano-vićem.

Na kraju programa, u ime Medžli-sa IZ-e Priboj, prisutnima se obratio Harun-e ef. Eminagić, a prigodan vaz je održao direktor Medrese Nedžad-ef. Hasanović. Nakon mevludskog programa, džematski odbor je prire-dio i svečani ručak za brojne musafi-re, koji je više ličio na radni sastanak.

Naime, za vrijeme i nakon ručka razmjenjivana su vlastita iskustva iz pojedinih sredina, gdje je, između ostalih, predstavnik Medžlisa IZ-e

Priboj istakao zabrinjavajući podatak „da ima džemata na području Priboja u kojima se već više od deset godina nije rodilo ni jedno dijete...“

Samir-ef. Gibanica je istakao da džemat Zabrnjica broji 178 doma-ćinstava i svi su članovi Islamske za-jednice.

Predstavnik Pribojskog medžlisa i predsjednik džematskog odbora Za-brnjica, u razgovoru sa zvaničnicima Mešihata, uputili su praktično vapaj Islamskoj zajednici Sandžaka, pošto jedino ona ima legitimitet da predsta-vlja Bošnjake ovih krajeva, da utiču kod državnih organa kako bi se eko-nomskim mjerama pomogao život na selu, jer bi se jedino na takav način zaustavilo dalje iseljavanje.

Vratimo se na kratko u 1963. go-dinu i 15. septembar. Toga dana je upriličeno svečano otvarenje novo-sagrađene džamije u Zabrnjici. Kako je zapisano: „Toga dana u Zabrnjici se okupilo 6 do 7 hiljada muslimana i muslimanki, kako bi dočekali svog vjerskog poglavara Sulejman-ef. Ke-muru.“ Visoke goste je toga dana dočekao predsjednik Građevinskog odbora Stroil Ibrahim i informisao Reisu-l-ulemu o aktivnostima oko izgradnje džamije. Isto tako se na-vodi da je tom prilikom za svečani ručak, pored ostalog, „zaklano preko stotinu brava“.

Ručak je serviran u prostorijama osnovne škole, koja se nalazi u blizi-ni džamije. Gradnja džamije je poče-la u aprilu, a završena u septembru. Svojim radom naročito su se istakli: Islamovski Emin i Imerovski Kaplan, majstori iz Skoplja. Oni su radili na unutrašnjem enterijeru i kao poklon uradili su mihrab i unutrašnju kupo-lu. Džamija je veličine 13,5 x 13,5 m, a pokrivena je za samo dva i po sata, jer su ljudi na ispomoć dolazili i bez poziva.

Jakub Durgut

M E V L U D U Z A B R N J I C I

Bošnjaci i dalje odlaze

Skupština Srbije usvojila je, 30. septembra ove godine, veli-kom većinom prijedlog novog Ustava Srbije, proglašavajući Ko-sovo dijelom ove države, uprkos pregovorima o konačnom statusu te pokrajine, koji su u toku¸.

Da bi novi Ustav Srbije bio potvrđen na referendumu, potre-bno je da na birališta izađe više od polovine od ukupnog broja upisanih birača.

U tekstu novog Ustava, Sr-bija je definirana kao "država sr-pskog naroda i svih građana koji u njoj žive, zasnovana na vladavi-ni prava i socijalnoj pravdi, nače-lima građanske demokratije, ljud-skim i manjinskim pravima i slo-bodama i pripadnosti evropskim principima i vrijednostima".

U preambuli se navodi da "gra-đani Srbije donose Ustav polaze-ći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih gra-đana i etničkih zajednica i pola-zeći od toga da je Kosovo i Me-tohija sastavni dio Srbije".

Manjinska i vjerska prava novog Ustava

Osim preambule, prijedlog Ustava ima 206 članova i 10 di-jelova - načela Ustava: Ljudska i manjinska prava, Ekonomsko uređenje i javne finansije, Nadle-žnosti Republike Srbije, Uređe-nje vlasti, Ustavni sud, Teritori-jalno uređenje, Ustavnost i zako-nitost, Promjena ustava i Završne odredbe.

Ustavom su definisani zasta-va (koja postoji i koristi se kao Narodna zastava i kao Državna zastava), grb (koristi se kao Ve-liki grb i kao Mali grb) i himna (svečana pjesma "Bože pravde"),

službena upotreba srpskog jezika i ćiriličnog pisma, dok se službe-na upotreba drugih jezika i pisa-ma uređuje zakonom na osnovu Ustava.

Srbija je svjetovna država, na-vodi se u U23stavu, i dodaje da su crkve i vjerske zajednice odvo-jene od države, a da se nijedna re-ligija ne može uspostaviti kao dr-žavna ili obavezna.

U članu 14. navodi se da Re-publika Srbija štiti pravo nacio-nalnih manjina i da država jamči posebnu zaštitu nacionalnim ma-njinama, radi ostvarivanja potpu-ne ravnopravnosti i očuvanja nji-hovog identiteta.

Sindikalni lideri protiv referenduma

Predsjednik Ujedinjenih gran-skih sindikata ''Nezavisnost'' Bra-nislav Čanak i lider Saveza samo-stalnih sindikata Srbije Milenko Smiljanić pozvali na bojkot refe-renduma o novom Ustavu, piše Danas.

Čanak je ocijenio da se Ustav donosi brzopleto i neodgovorno, kao da je riječ o aktu koji se do-nosi svaki dan, i to na isti način kako ga je donosio Slobodan Mi-lošević. "Odbili smo sve Milo-ševićeve referendume i ne vidim nijedan razlog da ne odbijemo i ovaj. Poslije izjašnjavanja građa-na očekujem nove podjele, udaje i razvode, što jeste odraz svega ovog. Upravo su te zakulisne radnje i dovele do te situacije", rekao je Čanak.

Smiljanić je izjavio da neće su-gerisati članstvu da učestvuje na referendumu. "Birači se neće u velikom broju odazvati na refe-rendum zbog brojnih mana koje su pratile proces donošenja Usta-va", ocijenio je Smiljanić.

I A K O N I J E B I L O J A V N E R A S P R A V E

Skupština Srbije usvojila novi Ustav - bez državne religije

Skupština je Ustav usvojila glasovima 242 od uku-pno 250 zastupnika i donijela odluku o raspisiv-anju referenduma, na kojem će se 28. i 29. oktobra građani ove republike izjasniti o novom Ustavu

Fahrudin SMAILOVIĆ

OKTOBAR 2006.INTERVJU26

GI: Ovo je prvi put da klanjaš teraviju u Novom Pazaru. U kojim si mjesti-ma bio prethodnih godi-na i kakve aktivnosti sada imaš u novopazarskim džamijama?

Hfz. PRAMENKOVIĆ: Još kao učenik Medrese oba-vljao sam, kao i ostali me-dreslije, imamsku dužnost klanjanja teravija. Sa tom praksom sam nastavio i kao student. U toku studija za vrijeme ramazana bora-vio sam u zemlji i inozem-stvu, što mi je omogući-lo široko iskustvo. Boravio sam u Njemačkoj, tačnije u gradu Štutgartu, zatim u Danskoj, gradu Nakskov, a prošli ramazan proveo sam u Luksemburgu. No, nisu svi moji ramazani prošli u dijaspori. Zapravo, na trećoj godini studija bio sam u selu Vapi koje pripada opštini Sjenica.

GI: Da li je teško klanjati teravih namaz sa hatmom, pošto ove godine prvi put tako kla-njaš?

Hfz. PRAMEN-KOVIĆ: Klanjanje teravih namaza sa hatmom zahtijeva više napora, disci-pline i koncentracije u namazu. Tačno je da se ove godine po prvi put susrećem sa ovim načinom klanja-

nja i ovo ujedno znači de-monstraciju moje dugogo-dišnje želje da na ovaj način obavljam teravih namaz. To je, zapravo, bila i želja i preporuka mog muhaffiza hfz. Dževada Šošića koji mi je često govorio da trebam nastojati da svoj hifz toliko učvrstim da mogu klanjati teravih namaz sa hatmom. Zapravo, hifz je je u punom značenju svoje riječi tek kada smo sposobni u na-mazu proučiti cijeli Kur’an, onda kada blagodat Kur’a-na mogu i drugi osjetiti. Svakim danom sam zado-voljniji i zahvalniji Allahu dž.š. što mi je omogućio da budem uz Njegov plemeni-ti govor. Obaveza svakog m u -

slimana jeste da uči Kur'an, da sačuva ono što nauči napamet, a obaveza hafi-za jeste da Kur'an sačuva-ju u potpunosti, a ovo je upravo način da ja svoj hifz još više učvrstim, tako da napor koji se nekad osje-ti brzo prođe i još brže se zaboravi.

GI: Ramazan je mjesec Kur'ana. Hafizi uče muka-bele i teraviju s hatmom. Kako muslimani treba da se odnose prema Allaho-voj Knjizi u ovom mje-secu, a i u cijeloj godini, uopšte?

Hfz. PRAMENKOVIĆ: Ra-mazan je mjesec Kur'ana i ova sintagma treba biti pos-vjedočena teorijski i prakti-

čno od svakog musli-mana i musliman-

ke. Ovaj, kao uostalom i svi ramazani, trebaju pro-teći u znaku čitanja, uče-nja, prouča-vanja, memo-

riranja i na po-sljetku djelo-

vanja, postupa-nja i življenja u skladu sa kur'an-skim propisima i njegovim uzvi-

šenim principi-ma. Kur'an, koji je izraz natopljen

snagom Božan-ske Riječi, treba biti

osnovno svjetlo inspira-cije u organizaciji živo-

ta. On treba biti kompre-sor koji stalno čovje-

ka inicira da bude b u d n i m i

ustrajnim u činjenju dobra, kloneći se svake šejtanske devijacije.

Nijedna knjiga u povi-

jesti čovječanstva, poput Kur'ana, nije tako uticala na profiliranje ljudske misli. Nijedna druga knjiga nije tako direktno uticala na ži-vote ljudi. Kur'an treba da podstakne duh intelektu-alne radoznalosti i istraži-vanja.

GI: Prošlo je izvjesno vrijeme od kada si i zva-nično dobio titulu čuva-ra Kur'ana. Kako sa ove vremenske distance vidiš sam proces memoriranja Kur'ana?

Hfz. PRAMENKOVIĆ: Me-morisanje Allahovog dž.š. govora zahtijeva u samom startu iskrenost, kako bi ovaj posao bio lakši. Onaj ko želi memorisati Kur'an mora dobro isplanirati svoje vrijeme i biti spreman na velika odricanja. Na-ravno, to je utoliko lakše kada učač permanentno ima na umu nagradu obeća-nu onome ko nauči Kur'an i implementira ga u svom ži-votu, privatnom i javnom.

Ono što sam proces me-morisanja Božije riječi in-volvira manifesuje se u tome da taj proces postaje slika i primjer vjerniku kako da organizuje svoj život. Evi-dentno je da Poslanik a.s.

savjetuje roditelje da navi-kavaju svoju djecu na činje-nje dobra jer činjenje dobra je navika. U tom smislu memorisanje Kur'ana je ilu-stracija kako se organizova-ti, kako se navići da bude-mo ustrajni u nekom poslu, kako da posao koji pro-fesionalno obavljamo radi-mo krajnje iskreno, zapra-vo, kako sebe naviknuti na samodisciplinu.

GI: Kakvu ulogu ima hifz u savremenom dobu?

Hfz . PRAMENKOVIĆ : Epoha u kojoj živimo ka-rakteriše se mnogim nau-čno-tehnološkim dosti-gnućima. Pisani i elektron-ski mediji, audio-vizuelna sredstva i kompjuteri sve više oblikuju svijest čovje-ka. To predstavlja svojevr-snu industrijalizaciju misli i svijesti i svega što nosi-mo u glavi. Ono što čovjek putem sredstava informisa-nja čuje postaje jedina isti-na koju poznaje. Na ovaj način čovjek se više udalja-va od svoje tradicije, zapra-vo Kur’ana. U ovakvoj si-tuaciji uloga Kur’ana je da anulira sve devijantne uti-caje, da ljudsku svijest vrati u pravi oblik. Hifz odvaja laž od istine i upućuje na najbolje. Kako kaže Husein Nasr, Kur’an je posljedica Božijeg prisustva u sakral-noj Knjizi. Jedan od najpo-znatijih psihologa u podru-čju percepcije, J.J. Gibson, smatra da percipirati znači čitati sadašnjost u termi-nima prošlosti, kako bi se predvidjela budućnost. Dakle, bez pamćenja nema percepcije. Gubitkom pam-ćenja gubimo kontakt sa stvarnošću. Pamćenje po-vezuje sadašnjost sa prošlo-šću, a služi planiranju bu-dućeg ponašanja. Na kraju, pa to je Božiji govor koji je nama emanet učiti ga i pra-kticirati.

Razgovarao: Fahrudin SMAJLOVIĆ

Zapravo, hifz je u punom značenju svoje riječi tek kada smo sposobni u namazu prou-čiti cijeli Kur’an, onda kada blago-dat Kur’ana mogu i drugi osjetiti.

H A F I Z A L M I R P R A M E N K O V I Ć , P R O F E S O R U M E D R E S I G A Z I I S A - B E G I N A F I S - U U N O V O M P A Z A R U

Uloga hafiza u savremenom dobuPamćenje povezuje sadašnjost sa prošlošću, a služi planiranju budućeg ponašanja

OKTOBAR 2006. RUBRIKA

Na Fakultetu islam-skih nauka u Sarajevu 20.09.2006. god. odbra-nio je diplomski rad Haris (Haruna) Hadžić i stekao stručno zvanje profesor islamske teologije. Haris-efendija je rođen 12.04.1-982. godine u Rožaja-ma. Tu je završio osno-vnu školu, a onda upi-suje Gazi Isa-beg me-dresu u Novom Paza-ru. Kao medresant i vr-stan karija učestvuje na dva evropska takmiče-nja učača Kur’ana u Za-grebu, gdje osvaja treće mjesto. Želja da što više sazna o svojoj vjeri vodi ga na Islamski fa-kultet Džinan u Liba-nu. Međutim, te 2001. godine, zbog zategnutih odnosa na Bliskom isto-ku, on i još nekolicina njegovih kolega, koji su takođe upisali studije na Džinanu, ne uspijevaju da regulišu vize za Liban. Da ne bi izgubio godinu če-kajući vizu, upisuje se na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, odsjek Usulid-din weš-šeriah. Na drugoj godini FIN-a, 2002. godi-ne predložen je za takmi-čenje učača Kur’ana koje se održavalo u Maleziji, međutim, opet je bio pro-blem sa putnim isprava-ma. Nakon toga, septem-bra mjeseca 2004. godine odlazi u Libiju na svjet-sko takmičenje u učenju Kur’ana, kao jedini pred-stavnik Sandžaka i tada-šnje Srbije i Crne Gore, gdje, u jakoj konkurenci-ji, nije ušao u prva tri mje-sta, ali je osvojio brojna priznanja i nagrade, među kojima treba istaći ponu-du za besplatne magistar-ske studije na univerzi-tetu Džamiatudd’awe el-islamijje u Tripoliju.

Kao apsolvent, 2005. godine, stavio se na ra-spolaganje Islamskoj za-jednici Sandžaka, koja ga postavlja na funkciju

imama Lejlek džamije u Novom Pazaru, gdje radi do kraja avgusta 2006. go-dine, nakon čega je po-stavljen na mjesto imama Arap džamije, gdje se i sada nalazi. Diplomski rad je odabrao iz oblasti

kiraeta, na temu ''Hafizi u Novopazarskom sandža-ku i Crnoj Gori u zadnjih 150 godina''. Mentor mu je bio poznati sarajev-ski hafiz i profesor kira-eta na Fakultetu islam-skih nauka, prof. dr. hfz. Fadil Fazlić, koji je bio i predsjednik komisije, pred kojom je rad odbra-njen. Ostali članovi ko-misije bili su: mr. Dževad Šošić - kurra hafiz i mr. Mustafa Hasani.

Diplomski rad je je-dnoglasnom odlukom ko-misije ocijenjen ocjenom deset. Prema ocjeni komi-sije, rad je značajan dopri-nos istraživanju na polju proučavanja hifza i hafi-za na našim područjima, jer do sada nije vršeno cjelovito istraživanje ove vrste na prostorima San-džaka i Crne Gore. Zbog toga je, kako je konstato-vano, rad zahtijevao em-pirijsko istraživanje na te-renu, obzirom da je lite-rature bilo veoma malo, a što daje veliku naučnu vrijednost samom radu.

Inače, diplomski rad je podijeljen na četiri dijela. U prvom dijelu se govo-ri o Kur’an-i-kerimu, kao knjizi koja se jedina može

naučiti napamet, zatim o našem Poslaniku a.s. kao prvom hafizu Kur’ana, zatim o tome zbog čega se Kur’an uči napamet, te o ajetima i hadisima koji podstiču na učenje Kur’a-na. U drugom dijelu rada se poimenično posvećuje pažnja hafizima na prosto-ru Sandžaka, gdje je pred-stavljena biografija najve-ćeg broja hafiza, te od kojeg vremena datira tra-dicija učenja Kur’ana na-pamet na ovom prostoru. U trećem dijelu se govo-ri o hafizima na području Crne Gore. Četvrti dio se posvećen samim vrije-dnostima učenja Kur’ana, učenju Kur’ana kao naj-boljem ibadetu kojim se čovjek može približiti Al-lahu dž.š., te nagradama koje očekuju one koji uče Kur’an i druge njemu po-učavaju.

U sjevernom dijelu Sandžaka Haris-efendija je spomenuo ili obradio 61 hafiza, a u Crnoj Gori i južnom dijelu Sandža-ka obradio je i zapisao 37 hafiza. Dakle, ukupno 98 hafiza, među kojima i 9 žena hafiza. Među-tim, po njegovim riječi-ma ovo je samo skroman početak rada i istraživa-nja na ovom polju, jer si-gurno je da je bilo još ha-fiza do čijih imena treba doći, a takođe treba ra-diti i na dopuni biografi-ja obrađenih hafiza. Ko-misija je tokom odbrane diplomskog rada predlo-žila našem diplomcu da i on privede kraju zapo-četi hifz, a posebno nje-gov muhaffiz hfz. Šošić, te istakla da je ovaj di-plomski rad jedan od bo-ljih odbranjenih na FIN-u jer prevazilazi okvire i zahtjeve diplomskog rada i može biti dobra osnova za magistarsku tezu.

Fadil Novalić

Haris Hadžić diplomirao na FIN-u

U džamiji u Hisardžiku nalazi se Kur'an koji je star više od 300 godina. Kur'an je u rukopisu i pisan je izu-zetnim stilom. Njegov for-mat je 40 x 30 cm i težak je 4,90 kg. Kur'an je sačuvan u cjelosti, izuzev zadnjeg lista koji nedostaje, a na kojem je ispisano šest zadnjih (kra-tkih) sura. Na zahtjev Muze ja i z P r i j e p o l j a Kur'an je u septembru 2005. godine poslat Naro-dnoj bibli-oteci Srbije u Beogradu na konzer-viranje jer je bio u dosta lošem sta-nju. Na nje-govoj zaštiti radili su vr-hunski stru-čnjaci u toj oblasti, a ra-dovima je ru-kovodila Dušica Bicok. Pro-cedura zaštite Kur'ana je za-vršena u junu 2006. godine i isti je bio izložen dvije nedje-lje početkom jula u Galerij-skom prostoru Muzeja, gdje je bio dostupan svima koji su imali želju da pogledaju ovaj rijedak primjerak Kur'a-na. Nakon izložbe vraćen je džamiji u Hisardžiku.

Stručnjaci Narodne bibli-oteke Srbije nedvosmisleno su rekli da je Kur'an vrije-dan i rijedak primjerak ne samo na području Srbije. Do takvih zaključaka stručnjaci Narodne biblioteke su došli tokom paralelnih konzerva-torskih radova na primjerci-ma rijetkih knjiga iz Bosne i Hercegovine, odnosno Kur'a-na koji su im povjereni na za-štitu iz te bivše jugosloven-ske republike. Prema njiho-vom mišljenju, Kur'an iz Hi-

sardžika je, bez ikakvih dile-ma, star oko 400 godina, jer su po pergamentu na kome su rukom ispisane sve nje-gove stranice, načinu pisanja, formatu, veličini i broju stra-nica, kao i nizu drugih para-metara, stručnjaci utvrdili da potiče sa početka 17. vijeka.

Troškove konzervatorskih ra-dova na Kur'anu snosio je Muzej Prijepolja.

Na početku Kur'ana stoji natpis na arapskom jeziku koji u prijevodu na naš jezik glasi:

''Ovo je Časni Mushaf Nuha, sina Inajetullaha,

koji je hatib u džamiji Ma-hmudovoj, Nuhovih roditelja i rodbine

ispod tvrđave Mileševo, neka mu Allah grijehe opro-sti

i roditeljima njegovim i neka im se svima smiluje.

Nuh, sin Muhamed-agin, poslije njega Muharem hodža

i poslije njega vlasnik i imam i hatib mula Alija.

Napisano je 1116. hidžret-ske godine u Ramazan-i-še-rifu.''

Nadir-ef. DACIĆ

M U S H A F S T A R N E K O L I K O S T O T I N A G O D I N A

Rukopis iz Hisardžika

Mushaf u rukopisu iz HisardžikaMushaf u rukopisu iz Hisardžika

27

OKTOBAR 2006.

"O vjernici, propisan vam je post kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili."

Ovo je apel, poziv i ponu-da Gospodara svih svjetova, jedinstvena je prilika koju On nudi i koja se samo jednom u toku godine može iskoristiti. Za mnoge ljude i posljednja prilika da se povrate svome Gospodaru zato što nećemo svi dočekati sljedeći ramazan.

Kao i kod svake naredbe, naročito one koja dolazi posli-je poziva ‘’O vi koji verujete’’ i kod propisa posta odvajaju se i uzdižu, ponosno i rado-sno odazivaju samo vjernici.

Ramazan je prilika kada čovjek osjeća neviđenu radost i pozitivnu energiju. Taj osje-ćaj mnogi definišu kao nostal-giju prema nekadašnjem, pri-sjećanje na davne običaje i dane kad su, danas rastureni, članovi porodice zajednički iščekivali nastupanje iftara i sehura.

Iako je ramazan sve to, ipak je njegova prava čar i ljepota u prisutnosti i osjećaju imana i takvaluka.

Napaćene duše i premo-rena tijela u svakodnevnom dunjalučkom trku ne nađoše vakta za predah i odmor za napajanje energijom i neo-phodnom snagom. Ramazan je prava prilika kada čovjeko-vo biće osjeća predah i ugo-dnost, osjeća smiraj i spokoj-stvo, a koje se postiže iman-skom energijom.

Ramazan je bio i ostao inspiracija generacijama muslimana, od prvih dana islama do danas. Ljepota ramazana plijeni, dok se ramazanska atmosfera nadvi-ja nad svakom kućom, soka-kom, selom i gradom.

Vjernici, posteći ramazan, dokazuju svoju ljudsku priro-du koja se ne sastoji samo od tijela već i od duše. Tokom cijele godine čovjek daje neo-phodnu hranu svome tijelu

i vrlo često u tome pretje-ra, dok njegova duša osta-je uskraćena za neophodnu hranu. Ramazan je prilika kada se nepravda, koju čovjek čini prema svojoj duši, ispra-vlja činjenjem dobrih djela i izvršavanjem Allahovih nare-dbi, a prije svega postom i sadakom duša doživljava ugo-dnost i čovjek osjeća zadovolj-stvo i spokoj. Tada ljudsko biće funkcioniše u najboljem

skladu udovoljavajući kako tjelesnoj tako i duhovnoj stra-ni svoga bića.

Svi oni koji nisu razumje-li prirodu svoga bića nesraz-mjerno se ophode prema sebi, te na račun jednog čine nepra-vdu i deformišu drugi dio svoga bića. Neki deformaciju i zulum čine tako što misle da treba tijelo staviti na muke kako bi duša uživala, te čine mnoge asketske radnje kroz monaštvo i slično, dok drugi, mnogo veći dio čovječanstva, nepravdu čini duši i duhovnoj dimenziji svoga bića tako što se u potpunosti preda zadovo-ljavanju tjelesnih strastvenih prohtjeva. Tada duša doživlja-va deformaciju i dolazi do mnogih duhovnih poremeća-ja i duševnih bolesti.

Islam je program, uputstvo kako da se očuva i održi ispra-van način ljudskog djelovanja i života, a ramazan je prava prilika kako se to demonstrira i primjenjuje.

Radost muslimana u ovom mubarek mjesecu ne krije se u tome što se ljudi sastaju, druže, obilaze u većoj mjeri nego u drugom, već je ta radost produkt islamskog načina života koji znači zado-

voljstvo duše i tijela.Postom, učenjem Kur’ana,

namazima, zekatom , sada-katu-l-fitrom i ostalim iba-detima u ramazanu se dosti-žu najveće imanske sfere i stepeni, postiže se Allahovo zadovoljstvo i naklonost. Na licu vjernika blista nur, svjetlo koje izražava snagu imana u njegovom srcu. Dok se kod onih koji ne poste i ne izvra-šavaju Allahove obaveze osje-ća strah, neizvjesnost, a na njihovom se licu vidi tama i jad koji odražava teško stanje napaćene duše.

Post

Uzvišeni Allah je ukrasio ovaj mubarek mjesec tako što je u njemu objavio Kur’an te

učinio da se u njemu nalazi najvrjednija noć – Lejletu-l-Kadr. U njemu je naredio post i obavezu sadekatu-l-fitra.

Pored svih ibadeta koji ramazan čine osobenim, post se izdvaja i prednjači u vrije-dnosti. Važnost, značaj i lje-potu institucije posta čovjek ne može u potpunosti shva-titi. Najveća potvrda važnosti i značaja ovog ibadeta je u činjenici što Uzvišeni za post

posebno nagrađuje. Prenosi se od Ebu Hurejre

r.a. od Poslanika a.s. hadis u kome se kaže: ‘’Allah Uzvišeni je rekao: - Svako čovjekovo djelo pripada njemu, izuzev posta. Post pripada Meni i Ja za njega (posebno) nagra-đujem.’’

Aspekti posta

Post kao i ostali ibadeti ima višestruku vrijednost, značaj i mnoge aspekte koji zaslužuju da budu predmet istraživanja i proučavanja, a prije svega da budu spomenuti.

Duhovni aspekt posta

U postu je prije i posli-je svega primjetan faktor potpunog predavanja Allahu

dž.š. i upotpunjavanju robo-vanja Gospodaru, Vladaru, Opskrbitelju ljudi. Post, koga je Allah učinio dužnošću, oslobađa čovjeka iz kandži njegovih strasti, iz zatvora njegovog tijela i približava ga melekima i duhovnim vrije-dnostima.

Zdravstveni aspekt posta

Uzrok mnogih oboljenja prouzrokovan je nesrazmjer-nim konzumiranjem hrane i pića, a posebno kada je u pitanju prekoračenje u tom pogledu, prelazeći granice dozvoljenog.

Islam nam daje najbo-lji recept ispravne ishrane i daje lijek za mnoge bolesti. Muhammed a.s. u hadisu, kojeg prenose Tirmizi, Ibn Madždže i Ibn Hiban, pre-poručuje da se jedna trećina želuca napuni hranom, druga vodom, a treća trećina našeg stomaka da ostane slobodna za normalno udisanje vazdu-ha. Post je prilika da se naše tijelo oslobodi viška kalorija i štetnih materija koje orga-nizam eliminiše postom. U tome se krije mudrost posla-nikovih riječi „Postite – bit ćete zdravi.“

Socijalni aspekt posta

Ramazan je idealna prili-ka za otkrivanje tajni posta, duhovnog uzdignuća, tjele-snog ozdravljenja i zadobija-nja Allahove dž.š. milosti

Društvene tajne posta se naziru u prisjećanju na gladne i ugrožene, bez velikih govora ili tekstova, prisjećanje koje ima postač osjećajući čežnju svoga želuca i jaukanje pra-znog stomaka. Onaj koji nije osjetio muku gladnog i gor-činu žednog, misli da je svim ljudima kao njemu.

Post je prava prilika da čovjek, bez obzira na svoj društveni i materijalni polo-žaj, osjeti ono što svakodne-vno osjeća veliki dio čovje-

K A K O S A Č U V A T I I U P O T P U N I T I R A M A Z A N S K I P O S T

Postit će samo vjerniciPost ima svoje duhovne, zdravstvene i socijalne aspekte

Mr. Hajrudin-ef. BALIĆ

28

Amina Malik: "La ilahe illallah, Muhammedu'r-resullallah"Amina Malik: "La ilahe illallah, Muhammedu'r-resullallah"

ISLAMSKE TEME

OKTOBAR 2006.

čanstva koji u neimaštini i gladi provode najveći dio svog života. Postač sa njima dije-li dio njihovih svakodnevnih osjećanja i post ga podstiče na solidarnost i pomaganje kroz sadaku i udjeljivanje.

Kako sačuvati postDa bismo postom postigli

potpune dunjalučke i ahiret-ske koristi potrebno je suste-zanje ne samo od jela, pića, polnog odnosa i drugih tjele-snih užitaka, nego i sustezanje od grijeha koje slušamo svo-jim ušima, gledamo svojim očima, govorimo svojim jezi-kom ili ostalim organima.

Muhamed a.s. nas upozo-rava na opasnost da post bude obezvrijeđen nekim propusti-ma i da se svede samo na gladovanje bez sevaba i bilo kakve druge koristi pa kaže: ‘’Koliko je postača koji od svog posta imaju samo glad i žeđ!’’

Obaranje pogleda Za vrijeme posta posebnu

pažnju treba usmjeriti na oba-ranje pogleda od onoga što je loše i pokuđeno i što je zabra-njeno gledati.

Huzejefe b. Jeman r.a. pre-nosi o tome Vjerovjesnikov s.a.v.s. hadis u kome se kaže: ‘’Pogled je otrovna strijela Iblisova, Allah ga prokleo! Ko ga ostavi iz strahopošto-vanja prema Allahu dž.š. On će mu darovati takav iman čiju slast će osjetiti u svom srcu!’’

Čuvanje jezika Ogovaranje, potvora,

napadi i svađe, klevetanje i laži svojstva su ili pojave koje nanose štetu i skrnave post.

Sufjan es-Sevri je rekao: ‘’Ogovaranje uništava post’’, a Mudžahid ističe: ‘’Dva svoj-stva koja uništavaju i obez-vređuju post su laž i ogova-ranje.’’

Post je stanje u kome Uzvišeni zahtijeva da se čovjek uzdigne svojim ponašanjem, svojim govorom, svim svo-jim bićem i da se nipošto ne spušta na nivo prostaka koji katkad mogu izazivati posta-ča i navoditi ga na nešto što mu inače ne priliči, kao što je rasprava, sukob, svađa i ostalo.

Najbolji način da se vjer-nik zaštiti od takvog ponaša-nja preporučio je Muhammed

a.s. u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre: ‘’Post je štit, pa kada neko od vas posti neka ne govori bestidne riječi i neka se ne dere, a ako ga neko opsuje ili napadne, neka samo kaže: - Ja postim.’’

Kako očistiti post

Kad je propisao ibadete i kada od čovjeka nešto zahti-jeva, Uzvišeni Allah đž.š. u isto vrijeme zna da je čovjek ograničeno i nesavršeno biće i da kod ibadeta može napra-viti propuste koji ne utiču na suštinu tog propisa, ali ipak krnje njegovu vrijednost i nepovoljno utiču na posti-zanje željenog. Iz tog razloga Uzvišeni je za svaki ibadet omogućio ispravku, olakšicu ili čišćenje.

Za namaz je to sehvi sed-žda, a za ramazanski post je sadekatu-l-fitr, ili u narodu poznat termin vitar.

Sadekatu-l-fitr je instituci-ja koja pored zekata predsta-vlja idealan socijalni program na Zemlji i, zahvaljujući ovoj instituciji, milionima ljudi biva olakšano, a mnogoj je djeci omogućeno normal-no djetinjstvo i školovanje. Upravo u tome leži mudrost propisivanja sadekatu-l-fitra, a o tim mudrostima najbo-lje govori Muhammed a.s. u hadisu kojeg prenosi Abdullah b. Abas r.a., pa kaže: ‘’Allahov Poslanik s.a.v.s. naredio je postaču sadekatu-l-fitr kao mehanizam za čišćenje bespo-trebnog i bestidnog govora i kao hranu siromašnima!’’

Ono što je posebno bitno napomenuti i što povećava značaj udjeljivanja sadekatu-l-fitra jeste to što je na našim prostorima sadekatu-l-fitr prevashodno uticao na otva-ranje mnogih vjersko-prosvje-tnih institucija, kao što su medrese, mektebi (vrtići za školsku i predškolsku djecu), a danas i Fakultet za islam-ske studije. Sadekatu-l-fitr je pomogao održavanju tih institucija i doprinio na pove-ćavanju opšteg vjerskog obra-zovanja, a pritom i vjerske svijesti našeg naroda.

Zato je neophodno da i dalje sadekatu-l-fitr i zekat vrše svoju ulogu kao ključni impuls vjerskim institucija-ma na prostoru Sandžaka i očuvanju vjerskog identiteta sandžačkih muslimana.

U onoj legendarnoj sceni iz kultnog „Brianovog ži-vota“ John Cleese kao Reg, vođa Narodnog Fronta Ju-deje, gleda u areni borbe gla-dijatora i retorički se pita šta su im to uopšte Rimljani do-brog donijeli.

„Vodovod“, dobacio je jedan saborac. „I kanalizaci-ju“, sjetio se drugi.

„Dobro“, nevoljno je pri-znao Reg, „slažem se da su vodovod i kanalizacije dvije stvari što...“

„I ceste“, dodao je opet prvi. “Da, očito”, promrsio je Reg, “ali osim vodovoda, kanalizacije i puteva...“

„Medicinu“, prekinuo ga je drugi. „I obrazovanje.“

„U redu, dovoljno je“, iznervirao se Reg.

„I melioraciju“, nastavili su drugovi.

„Javna kupatila.“ „I vino.“ „Da,vino“, klimnuo je

onaj prvi, “vino će nam zai-sta nedostajati kad odu.”

“U redu”, planuo je ko-načno Reg, “ali osim vodo-voda, kanalizacije, cestogra-dnje, obrazovanja, meliora-cije, javnih kupatila, vina i zdravstvene zaštite, šta su Rimljani ikada učinili za nas?”

Gledam tako na televiziji Papu Benedikta XVI kako s katedre Univerziteta u Re-gensburgu citira vizantijskog cara Manuela II: „Pokaži-te nam šta nam je to novog donio Muhamed, osim zla i neljudskih stvari, poput zapovijedi da se vjera širi mačem?“

I sve mi se ispod one bi-jele kapice ukazuje Regovo lice, pa umjesto Pape vidim Ivan Cleesea Drugog kako se retorički pita: „Šta su nam to uopšte muslimani dobrog donijeli?“

- Matematiku – dobacit će iznenada student infor-matike iz zadnjeg reda.

- Decimalni sistem, broj-ke koje i danas nazivamo arapskim, nepoznatu ‚x’ i revolucionarnu nulu nakon koje svijet nikad neće biti isti. I trigonometriju i alge-bru, koja se zove tako po Kitab Al Jabru, djelu čuve-nog matematičara Al-Haw-arizmija, po kojem je, usput, svoj naziv dobio algoritam.

- Dobro – nevoljno će priznati Benedikt XVI, vođa Narodnog Fronta Europe – slažem se da su brojke i alge-bra dvije stvari što...

- I geografija – sjetit će se treći student.

- I filozofija. Svojim pri-jevodima su nam u mračnom Srednjem vijeku spasili grčku filozofiju. Izradili su prvu kartu svijeta, prvi izračunali obim Zemlje i otkrili helio-centrični sistem. Sagradili su prvu opservatoriju, utemelji-li modernu astronomiju i s Istoka nam donijeli kompas. I papir. I rižu.

- U redu, dovoljno je – iznervirat će se Papa.

- I šećer, narandžu, limun, breskvu – nastavit će studenti – presu za ulje, si-stem navodnjavanja i uop-šte modernu poljoprivredu. Pamuk, tekstilnu industriju i modu. Jakna je arapski izum. Konstruisali su prvu came-ru obscuru i utemeljili opti-ku. Onda qitara. Da, gitara. I kahva.

- Da, očito – procijedit će Benedikt s katedre – ali osim matematike, geografije, filo-zofije, astronomije, gitare...

- I farmakologije – dodat će nadobudna studentica. – U vrijeme kad se Europa gušila u smradu i bolestima, Arapi su nam dali sapun i parfem, objasnili da se zara-za širi zagađenom vodom, te donijeli čuveni Kanun Ibn Sine, prvu enciklopediju li-jekova i eliksira – pardon, al-iksira. Najzad, upravo su arapski alhemičari – alhemi-ja, od al-kimya – očevi mo-derne hemije. Između osta-

log, otkrili su lužine i barut, izmislili destilaciju i dobili al-kuhul. Zvuči poznato?

- Da, alkohol. - klimnut će neko – alkohol će nam za-ista nedostajati kad odu.

- U redu – planuo je ko-načno Benedikt XVI – ali osim decimalnog sistema, brojeva, algebre, matemati-ke, filozofije, karte svijeta, kompasa, papira, riže, šećera, pamuka, navodnjavanja, ca-mere obscure, optike, jakne, gitare, kahve, parfema, sapu-na, alkohola, farmacije, higi-jene i moderne hemije, šta su muslimani ikada učinili za nas?

Što su nam, dakle, mu-slimani novog donijeli osim zla i neljudskih stvari? – čita s papira studentima regen-burškog univerziteta Joseph Ratzinger, sav u svili i kadi-fi, zanemarujući za tu priliku ne samo činjenicu da su mu muslimani donijeli i to što na sebi nosi, i papir s kojeg čita, veći neumoljivu činjenicu da su čak i koncept univerziteta preko Španije u Europu do-nijeli upravo Arapi.

„Učenjakovo mastilo svetije je od šehidske krvi“, rekao je, nećete vjerovati – ''strašni'' Muhamed.

A šta nam je Muhamed donio osim zapovijedi da se vjera širi mačem? – pita se Benedikt XVI u govoru o besmislenosti širenja vjere silom, propuštajući priliku da u tom smislu malo zaore vlastito dvorište, pa podsje-ti na katolički ''džihad''. I da se zapita: pokažite mi šta je to Isus novog donio Ju-žnoj Americi, osim zla i ne-ljudskih stvari? Dobro, osim vodovoda, kanalizacije, ce-stogradnje, obrazovanja, po-ljoprivrede, zdravstvene za-štite, tehnologije, filozofije, arhitekture, pozorišta, umje-tnosti i vina? U redu, i no-gometa.

Izvor: globus.com.hr

P I T A O O N O M A D P A P A B E N E D I K T X V I

A šta nam je Muhammed donio?„Učenjakovo mastilo svetije je od šehidske krvi“, rekao je, nećete vjerovati – ''strašni'' Muhamed.

Boris DEŽULOVIĆ

ISLAMSKE TEME 29

OKTOBAR 2006.

Kada je riječ o vrtiću i onim najmlađima čije će male sobarice već ovog mjeseca zgaziti na tlo mekteba, vrtića ili obdaništa, važno je napo-menuti da je to bitan mome-nat u životu svakog djeteta a i njegovog roditelja. Peri-od adaptacije djeteta na ko-lektiv je jednako težak i za dijete i za njegovu vaspitači-cu. Najbitnije je kod djeteta izgraditi želju za dolaskom u kolektiv.

Kada dijete dođe u to novo okruženje može mu biti potrebno i po nekoliko nedjelja da se adaptira. To na-ročito teško pada djeci koja se nisu odvajala od porodice ili su imala iskustvo nestabil-nosti u svom životu. Ukoliko dijete plače dajte mu do zna-nja da ste vi tu da mu pomo-gnete, a zatim se diskretno povucite. Plač se ne može spriječiti, ali se djetetu može pomoći riječima: “Znam da ti je teško, ali budi bez brige...Možeš da sjediš tu i samo da posmatraš pa da im se pridružiš kasnije ako želiš...“ Vaspitačica bi trebala ponu-diti djetetu da crta, da lista neku interesantnu slikovni-cu, da mu dozvoli da od kuće donese nešto svoje. Mora po-kušati da privuče djetetovu pažnju različitim sadržajima i da pokaže djetetu da je osoba od povjerenja, jer je dolazak u novu sredinu težak peri-od za njega. Roditelj bi tre-bao pripremiti dijete za kole-ktiv učeći ga da što više bude samostalno i da bude kadar zadovoljavati lične potrebe. Dobro je povremeno ga vo-diti u vrtić i prije definitivnog preseljenja da vidi šta se tamo radi bez zastrašivanja ili pre-tjeranog uljepšavanja. Tako-đe je poželjno da sazna isku-stva i nekog drugog djeteta koje također ide u vrtić.

Kada ga vodite u kupo-vinu, dozvolite mu da samo izabere ranac koji mu se do-pada i da učestvuje u kupovi-

ni ostalih neophodnih stvari. Imajte dosta strpljenja i kada plače, i bezboroj put pita pa zar stvarno mora da ide, i kada ćete doći po njega....Odgovorite mu uvijek tačno,

strogo se pridržavajte do-govora i dođite na vrijeme. U roditeljskom domu treba često govoriti o vrtiću, češće do njega prošetati. Saopšti-te vaspitačici ime i nadimak djeteta jer će se tako stvori-ti prisniji odnos između njih. Ne govorite pred djetetom o svojim strahovima, stre-pnjama, negativnim osjeća-jima. Rastanke sa njim uči-nite brzim i slatkim jer dugi rastanci pokazuju djetetu da ste neodlučni u odluci da ostane samo bez vas. Ako vam odvajanje teško pada po-šaljite nekog drugog člana porodice.

I predškolci u klupama

Od ove jeseni školski program postaje obavezni dio obrazovnog sistema. To znači da će djeca od pet i po do šest i po godina početi da

uče da čitaju, pišu i računa-ju još u obdaništu. Nastavu će predavati vaspitači. Zna-nje se neće ocjenjivati, ali će se izdavati potvrda da je di-jete završilo pripremni pro-

gram bez kog neće moći da se upiše u prvi razred. U pro-gram predškolaca uključene su i državne osnovne škole čiji je zadatak da rasterete obdaništa. Predavanja će tra-jati po četiri sata dnevno.

Također se očekuje i iz-mjena Zakona o osnova-ma sistema obrazovanja po kome će i privatni vrtići i pri-vatne osnovne škole učestvo-vati u ovom programu pod uslovom da su registrovani i verifikovani kao predškol-ske ustanove. Inače, ukoliko se oglušite o zakon i odgo-dite edukaciju vašeg budučeg đaka kazne koje su predviđe-ne za to iznose od 5.000 do 35.000 dinara.

Priprema prvaka za školu

Polazak djeteta u prvi ra-zred je ozbiljna provjera i za dijete, a i za roditelja – da li

je pravilno vaspitao svoje di-jete i je li ga dobro pripremio za školu. Mališani trebaju i sami učestvovati u svim pri-premama, što ne podrazumi-jeva samo učestvovanje u ku-

povini pribora za prvi razred već i emocionalnu i saznaj-nu pripremljenost. Roditelj-sko razmumijevanje, pažnja i tolerancija ne smiju izosta-ti. Škola ubrzo postaje čitav njegov svijet koji se ne sastoji samo od lekcija i ocjena.

Sticanje osjećaja za vri-jeme je veoma bitno. Zato je tačno definisan početak i kraj časa, uređen raspored časova, trajanje malog i ve-likog odmora i sl. Psiholozi smatraju da je najbitnije da se dijete usredsredi na akti-vnost koju najviše voli i koja mu je najbliskija od crtanja, treniranja omiljenog sporta ili sviranja na nekom instru-mentu. Oni također prepo-ručuju da se dijete podstiče a ne primorava, da se unaprijed spremi za čas jer će se tako lakše uključiti u diskusiju i predavanje, postavlja pitanja,

samo daje odgovore koje uči-telj traži. Treba dopustiti da se dijete samostalno, mašto-vito i kreativno izražava kroz igru, sportske vještine, crta-nje, pisanje...

Polazak u školu nikako nije kraj već početak jedne nove faze djetinjstva. Skoro u svakoj porodici ima đaka, bilo prvaka ili starijih, stoga pripremu za školu treba uči-niti radosnim događajem!

Na vrijeme i u prijatnoj atmosferi kupite potreban pribor i odjeću za dijete, s tim što će i ono učestvovati u kupovini, zajedno se po-tpisujte na sveskama i knji-gama. Uključite dijete u sve aktivnosti i naučite ga da se raduje školi. Uvježbajte put do škole sa svojim djetetom, naučite ga da zna adresu sta-novanja, da zna gdje mu ro-ditelji rade, da ima njihove brojeve telefona...

Savjeti roditeljima

Informišite se šta je po-trebno da znaju djeca koja polaze u prvi razred. Razgo-varajte s djetetom o razlici između škole i vrtića. Pod-staknite ga da se osjeća po-nosnim što ide u školu. Re-cite mu da ćete mu poma-gati u izvršavanju zadataka i da imate povjerenja u njego-ve sposobnosti. Prisustvuj-te svakom roditeljskom sa-stanku. Pobrinite se da uči-telj dobije procjene razvoja vašeg djeteta iz vrtića kako bi imao što bolje informacije o njemu. Njegujte kod djete-ta pozitivan stav o polasku u školu, o učenju i sticanju novih znanja i vještina. Nje-gujte i razvijajte kod njega samopouzdanje.

Odredite djetetu prosto za učenje. Vrlo je važno da ima svoj kutak za pisanje do-maćih zadataka te da ima svoj prostor za rad na kome će moći u miru učiti. Važno je da to uvijek bude u isto vri-jeme. Naviknite ga na sjede-

K A D A K A Ž E M O S E P T E M B A R – P R V A A S O C I J A C I J A K O J A N A M P A D A N A P A M E T J E Š K O L A , P A B I S M O G A S V A K A K O M O G L I N A Z V A T I I M J E S E C O M Đ A K A

Prvi koraci na tlu vrtića i školeNajjeftiniju ponudu udžbenika dali su u „Kreativnom centru“ gdje udžbenici za 1. razred koštaju 2.780 dinara. Nešto skuplja je „Narodna knjiga“ sa 3.990 din. i Zavod za udžbenike i nastavna sredstva sa 3.000 din. Za ostale razrede razlika je od 200 do 2000 din

AVLIJA30

OKTOBAR 2006.

ći rad, a ne na pisanje preko koljena, ležeći na podu i sl. što se može negativno odra-ziti na njegovo fizičko razvi-janje. Naučite ga da se samo sprema za školu, samo obla-či, kontroliše svoje higijen-ske navike, da se samo kreće ulicom do škole i sl. Nemoj-te ga plašiti školom i učite-ljicom da dijete ne bi dobi-lo izvjesnu averziju prema njima, što bi svakako oteža-lo period adaptacije. O školi govorite kao o mjestu na kome će puno toga naučiti, postati pametnije, raditi za-nimljive stvari...

Koliko će vas koštati pun ranac?

Što se odjeće tiče ljetne rasprodaje nude vam mo-gučnost da se garderoba i obuća za vašeg đaka naba-ve po pristupačnim cijena-ma, ali kupovina udžbenika i svesaka po skupljim cije-nama je neizbježna. Rodite-lji mogu da razmisle i o ku-povini polovnih knjiga jer nije došlo do izmjene plana i programa sadržaja, osim za udžbenike četvrtaka koji su novi. Kompleti korišće-nih knjiga kod uličnih pro-davaca se mogu nabaviti od 650 do 1300 dinara, dok za nove knjige treba odvojiti nešto više novca. Najjeftini-ju ponudu udžbenika dali su u „Kreativnom centru“ gdje udžbenici za 1.razred košta-ju 2.780 dinara. Nešto sku-plja je „Narodna knjiga“ sa 3.990 din. i Zavod za udžbe-nike i nastavna sredstva sa 3.000 din. Za ostale razre-de razlika je od 200 do 2000 din. Ranačevi koštaju od 250 do 4.000 din, sveske od 15 din. pa naviše, olovke od 11 do 30, gumice 7-30, reza-či za olofke 10-220, drvene bojice 45-245, flomasteri 29-208, blok br. 5 31-43, kolaž papir 35-60, hemijske olofke 9 din., lenjir, trougao, uglo-mjer od 50 do 180 din.

Đacima želimo sretan polazak u školu, a roditelji-ma predlažemo da sačuvaju živce jer je kupovina udžbe-nika tek početak troškova koji ih čekaju tokom školske godine. Ipak, ulažite u svoju djecu jer je to ulog kome ćete vidjeti veliki hajr na oba svijeta.

Sanela KARIŠIK

Televizija B92 nas je od-skoro ''obradovala'' prika-zivanjem novog ''kultur-no-obrazovnog'' programa, tačnije renoviranog mej-nstrim prikaza o ponižava-nju ljudske ličnosti. Riječ je o hardver spektaklu po-znatim pod imenom ''Ve-liki brat''. Učestvuje dva-naest mladića i djevojaka koje publika ocjenjuje i eli-miniše jednog po jednog. Posljednji koji u toku 100 dana izdrži boravak u za-tvorenom prostoru pod bu-dnim okom Velikog brata, dobija nagradu od 100.0-00 eura. Učesnici su ozvu-čeni, nema privatno-sti jer kamere vre-baju iz svakog ugla izolovanog monta-žnog objekta u koji su smješteni. Veliki brat ih svađa, miri, ponižava, posmatra intimu učesnika i po mogućstvu njihovo skandalozno pona-šanje koje prati 1.600.000 gledalaca iz cijele Srbije.

Najprije su ga plasira-li Holanđani (oni isti kod kojih je legalizovana prosti-tucija, droga, homoseksua-lizam), pa je preko SAD-a i Evrope dospio evo i kod nas po staroj definiciji i for-muli blud+nasilje+krimi-nal=šund kao umjetnički krik postmodernističkog doba. U Britaniji je, posli-je jednog uopštenog i bla-gog komentara nadbiskupa kenterberijskog o provo-kativnim sadržajima zastu-pljenim u medijima, reago-vao Endi Dankan, urednik Kanala 4. Njegovo saop-štenje brani medije govore-ći o usklađenosti programa s novozavjetnim etičkim izvorima i toleranciji manji-na. Po ovom ''zvaničnom''

tumačenju stiče se utisak da skandal i provokacija u medijima imaju kršćansko uporište. Kod nas ova ''šaka hala'', koja je jedva i progo-vorila na ovu temu, iako se u masi pristalica njihov glas i ne čuje, okarakterisala ga je kao ''provalu prostaklu-ka'', nazvavši ga ''festiva-lom banalnosti'', ''karneva-lom neukusa'' i velikim me-dijskim blu-dom.

N a i m e , Ve l i k i

brat učesnicima dijeli dinamične i ''zanimljive'' zadatke koji idu od prisustvovanja djevojaka muškom tušira-nju u kupatilu do gađanja jajima, što sve ima za cilj ispiranje mozga, kako uče-snicima tako i gledaocima.

Osnovni principi koje proklamuje Veliki brat su ''povratak osnovnim ljud-skim nagonima'', odnosno životinjiziranju čovjeka i srozavanju na najniži mo-gući nivo. Pobjednik dobi-ja premiju, a gubitnici su se, navodno, dobro zabavili i stekli virtuelnu popular-nost. Pokoriti se volji Veli-kog brata, poniziti, skinuti i ispunjavati njegove zapo-vijesti, vjerujući da je on ključ njihovog uspjeha, a gledaocima pokazati kako izgleda samoponiženje, bi-jeda i očaj - zadatak je Ve-

likog brata koji učesnike po jednog i jednog poziva u tzv. ispovjedaonicu da im da nova zaduženja i da u njoj pred njim okaju svoje grijehe.

Aleksandar Brkić, govo-reći o ''kulturnoj politici'' Velikog brata, navodi ilu-strativan primjer gledalaca i učesnika ovog šoua: ''Po-d u čiš majmuna da

dubi na glavi, p a

k a d m u

to pođe za r u k o m daš mu bananu. Posljedi-ca ove ''naobrazbe'' jeste da će sada svi majmuni početi da oponašaju sretnog dobi-tnika nadajući se nagradi. Naravno, šta možeš da ura-diš sa majmunima, možeš i sa gledaocima. Tako, uz trošak samo jedne banane, postaješ majmunski trend-seter ili vlasnik urbane te-levizije.''

Ovaj tzv. šou je, svaka-ko, je još jedan način da nepovratno i nenadoknadi-vo izgubite vrijeme i para-lišete mozak za bilo kakvu korisnu aktivnost. Gleda-nost šoua prikazuje men-talnu sliku stanja publike. Nikakva druga anketa ne bi uspjela da vam da takve po-datke koji oslikavaju primi-

tivizam i koji su svojevrsno ogledalo samog društva.

Sedmodnevna ''gene-ralna proba'' bila je pravi pokazatelj koliko mladi momci i djevojke mogu da se spuste nisko zarad ula-ska u takmičenje koje do-nosi novac i slavu, a da sve to izgleda kao dobra zaba-va. Izolovanost takmičara, njihova odsječenost od pri-jatelja, porodice i svih dru-gih osoba koji nisu direktni antagonisti koje treba negi-rati u samoponižavanju, a uz pomoć koje treba da se

osvoje simpatije javnog mnjenja, čine klasično

''zatvoreno druš-tvo'', odnosno otjelovljenje ksenofobi je .

Na činjenicu da je novac glavni po-

kretački motiv za sva-kog takmičara da učestvuje, ukazuju brojni kulturolozi koji ističu da je pomenuti rijaliti šou isključivo zbog novca, te da učesnici svoju privatnost i slobodu nude na uvid svima. Jednom ri-ječju, ukućani, bez ikakvih predrasuda i tabua, pristaju, a da vjerovatno toga nisu ni svjesni, na fenomen medij-ske prostitucije privatnosti i intime putem nepresta-nog nadgledanja i kontrole neke više volje, tj. Velikog brata.

Sadržaj ove i njoj sličnih popularnih emisija svakako da vrijeđa ukus svakog nor-malnog čovjeka, građanina ove zemlje i dovodi do ma-sovne proizvodnje idiota, svjedočeći o stepenu primi-tivizma onih koji su u sta-nju da prate ovu i njoj sli-čne emisije.

Sanela KARIŠIK

R I J A T L I T I Š O U ' ' V E L I K I B R A T ' ' P R E M A Š I O G L E D A N O S T Č A K I D R U G O G D N E V N I K A , D O S T I G A V Š I C I F R U O D 1 . 6 0 0 . 0 0 0 G L E D A L A C A , N A J V I Š E U

C E N T R A L N O J S R B I J I I S J E V J E R N O J V O J V O D I N I

Fenomen medijske prostitucije

Ovolika gledanost jednog rijaliti šoua može se objasniti željom da se zaviri u tuđu intimu, u tajnu nečijeg doma,...

31AVLIJA

Zahvala pripada Allahu dž.š., Gospodaru svjeto-va, a selevat na Njegovog poslanika Muhameda a.s.

Sveti tekstovi Kur’ana i Hadisa nedvosmisleno tvrde da je Gospodar svje-tova, stvorivši čovjeka i ljudsku populaciju koju je izveo iz jednog čovjeka i jedne žene, u obavezu im dao emanet vjere. Zašto im povjeri taj emanet kada je čovječanstvo moglo živjeti i bez toga. Krajnja namjera Uzvišenog je u sljedećem kur’anskom 56. ajetu sure Ez-Zarijat:

“Ljude i džine sam stvo-rio samo da Mi se pokora-vaju.”

Vidimo, dakle, da Allah dž.š. traži od čovječanstva da utočište samo kod Njega traži iz prostog razloga što se samo Onome koji je Najjači i Svemoćan utje-če i samo kod Njega uto-čište traži. Znači, vratimo se Allahu i sklonimo pod Njegovo okrilje milosti i svemoći, zato što smo sigurni jedino tada.

Sve obligacije koje je Allah u obavezu stavio vjernicima vrlo ilustrativno i transparentno pokazuju da je Božija namjera odgo-jiti čovjeka u duhu Kur’ana, zapravo stvoriti kur’anskog čovjeka. Da bismo to pri-bližili i pojednostavili uzi-mamo analizirati islamske šarte kao temeljne stubove vjere.

Šehadetom Gospodar želi pročistiti psihofizičku strukturu čovjeka kako bi ga rasteretio svih anomalija koje mogu pogoditi nje-gov razum. Dakle, prihva-tanjem Allaha kao jedinog Gospodara čovjek biva u poziciji kada je njegov razum miran zato što je to stanje koje je namijenjeno čovjeku.

Namazom mnogo toga Allah čovjeku nudi i bilo bi

potrebno mnogo papira da bismo to valorizovali. Jedan od njih je i to što namaz uči čovjeka da bude poslušan, aktivan i odgovoran za ono što radi. Sa druge strane, islam je minijaturna slika koja čovjeku treba poslu-žiti kao osnovno svjetlo inspiracije u svom životu.

Zekat uči čovjeka da ne bude škrt, već da iz svog imetka da onima kojima je to potrebno.

Hadždž uči čovjeka da bude permanentno u fazi požrtvovanja za islam te da ne štedi sebe i svoj imetak na Allahovom putu.

Sve ovo Allah dž.š. traži od čovjeka u smislu pribli-žavanja Njemu. Imajući u obzir to da se čovjek naj-sigurnije osjeća pod okri-ljem Onog koji je Najjači jasno je da u Allahovoj vjeri čovjek najsigurniji. U tom kontekstu Allah dž.š. u hadis-i-kudsiji je rekao: ”Čovječe, ti nešto želiš, a i Ja želim, a bit će kako Ja želim. Ako se složiš sa onim što Ja želim, dat ću ti ono što ti želiš. Ako se ne složiš sa onim što Ja želim, neću ti dati ono što ti želiš, a u sva-kom slučaju bit će onako k a k o J a hoću.”

A l l a h d ž . š u suri Nahl u 1 2 8 . a j e t u kaže:

“Allah je, zaista, na strani onih koji se Al laha boje i gri-jeha klone i koji dobra djela čine.“

Allah dž.š. u suri Maide u 27. ajetu kaže:

“Allah prima samo od

onih koji su dobri.”Jedno od najvećih svoj-

stava vjernika koje islam izgrađuje kod čovjeka svo-jim ibadetima jeste et-takwa - bogobojaznost. Uzimajući ovu riječ u filološkom ili lingvističkom smislu vidjet ćemo da njeno značenje dolazi od riječi što �قي-يقي znači ‘’čuvati se’’. Dakle, takvalauk znači čuvati se svega onoga što je Allah zabranio. Naravno, takva može imati više značenja. Muhamed Asad, Jevrej koji je konvertirao u islam, autor prelijepog tefsira koji je preveden i na naš jezik, prvi je ovaj termin preveo u smislu da Et-Takwa, što znači imati stalnu svijest o Allahu dž.š. Možda je ovaj prijevod ove riječi najpogo-dniji i najpodesniji zato što glavna poruka isla-ma jeste imati s t a l n u s v i -

jest o Allahu dž.š.P r e n o s i s e d a j e

Muhammed s.a.w.s. rekao: ”Ebu Bekr vas nije pretekao mnoštvom namaza i posta već zbog istine koja se čvrsto usadila u njegovom srcu.”

Upitan je Isa a.s. ko je najčasniji, a on uze zemlje u obje ruke i reče: ”Šta je časnije od ovoga što imam u rukama”, a zatim je rekao: ”Svi su ljudi od zemlje, a najčasniji kod Allaha su takwa ljudi.”

Muhammed a.s je rekao: ”Doista Allah ne gleda u vaša tijela i vaše likove, već gleda u vaša srca... ”

Da je iman u srcu doka-zuje predaja Poslanika a.s kada kaže: ”Garantujte mi šest stvari i ja vama garan-tujem Džennet. Kada govo-

rite ne lažite, kada obeća-te održite svoje obećanje, kada vam se nešto povjeri ne obmanjujte..., i ući ćete u Džennet.”

Omer ibn Hatab je rekao: ”Ostavljali smo devet halala bojeći se da ne zapadnemo u haram.”

Poslanik s .a .w.s . je rekao: ”Halal i haram su jasni, a između toga su neja-sne stvari. Ko se bude čuvao nejasnih stvari, sačuvao je svoju veru i čast, a ko upa-dne u sumnjive stvari, upao je u haram. Svaki vladar ima svoj posjed, a Allahov posjed su njegove zabrane i nagrade.”

Molim Allaha Milostivog da očisti naša srca i da nare-dne dane mjeseca ramazana provedemo u pokornosti Njemu i rahatluku onako

kako će On biti zadovoljan

nama.

O D G A J A N J E L I Č N O S T I U I S L A M U

Čovjek po mjeri Kur'ana“Ljude i džine sam stvorio samo da Mi se pokoravaju.”

Prof. Misala PRAMENKOVIĆ

Kube Plave-džamije u IstanbuluKube Plave-džamije u Istanbulu

ISLAMSKA ET IKA32 OKTOBAR 2006.

OKTOBAR 2006. REAGOVANJA 33

Esselamu alejkum, draga braćo i sestre

Nedavno se u Novom Pazaru desio skandalo-zan incident. Žena F.U., nažalost moja prva kom-šinica, majka troje djece, nasrnula je na mene, po-krivenu vjernicu, i škr-gućeći zubima, sakrivena iza svoga muža, skinula

mi nasilno hidžab. To ne-vjerničko zlodjelo učini-la je žena nosilac musli-manskog imena. Uporna je u provociranju nosila-ca hidžaba i islama, nazi-vajući hidžab pačarvom. Zar je hidžab, simbol po-kornosti Alahu dž.š., pa-čarva? Država mi je odo-brila slobodno ispovije-danje moje svete vjere

islama, pa kako to da mi jedna građanka Novog Pazara nasilno zabrani?

Želim ovim putem da se dotična osoba posrami svog zlodjela i da svoju mržnju prema nosioci-ma islama okrene pro-tiv sebe. Ako ona ne voli Allaha i Njemu pokorne robove, nemoj onda da im u tome smeta i skr-

navi svetost ličnosti. A ta moralna nakaza se još hvališe svojim nevjerni-čkim nedjelom. Evo šta Allah dž.š. poručuje ta-kvima: ''One koji Alla-ha i Poslanika Njegova budu vrijeđali, Allah će i na ovom i na onom svi-jetu prokleti i sramnu im patnju pripremiti. A oni koji vjernike i vjernice

vrijeđaju, a oni to ne za-služuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh.'' (Ahzab, 57-58)

Molim dragog Alaha da mi podari sabura u odbrani islamske časti i da nas sačuva od takvih zlotvora.

F.N.

(adresa poznata Redakciji)

Esselamu alejkum

Poštovani Muftija

Merhaba Muftija. Evo, muka nas je natjerala da Vam se obratimo za pomoć. Mi se trenutno nalazimo na izdržavanju kazni u Kazneno-popravnom zavodu u Nišu, pa ne vidimo kome bi drugom mogli da se obra-timo da nam pomogne kao građanima kojima su sva ljudska prava ugrožena. Jer mi se kao muslimani ovdje tretiramo kao građani drugog reda, pa Vas zato molimo da nađete malo slobodnog vremena da nas posjetite! Poštovani Muftija, obzirom da nailazi naš veliki mjesec ramazan, mi nismo u mogućnosti da ga ispoštujemo u ovim uslovima jer nemamo redovno kupanje, a nemo-guće je održavati higijenu jer se nalazimo u Odjelje-nju pojačanog nadzora i to iz bezbjednosnih razloga – samo zato što smo muslimani, jer su nas 14.06.2006. napali svi osuđenici druge nacionalnosti i, ne znamo koliko ste upoznati, imalo je izbodenih i isprebijanih Pazaraca.

Što se tiče naših izlazaka na krug, to nam uprava ne dozvoljava zbog bezbjednosti, a evo već 3 mjeseca niko ne dolazi iz Pazara na izdržavanje kazne, a do sada su 10 ljudi iz Pazara premjestili u druge zatvore tako da nas je ostalo samo 15-tak, i to neće da nam dozvole da budemo zajedno u jednom paviljonu, ako bi opet nešto bilo da nas nema dosta zajedno.

Zbog svega ovog što se dešava mi sada nemamo na-mjeru da izlazimo na krug, pa makar i do kraja izdrža-vali ovdje kaznu. Pored svih naših muka, više puta se dešava da nam ne donose čistu hranu, već hranu koju mi, kao što znate, ne jedemo iz vjerskih razloga. Zato Vas molimo da nam pomognete da se tih muka riješi-mo.

Poštovani Muftija, molimo Vas da nam pomognete i omogućite da ovaj mjesec ramazana ispostimo u boljim uslovima kao što smo i prethodne ispostili od srca.

Mislimo da bi nam mnogo značilo da nas prije ovog našeg velikog mjeseca, kao što smo naveli, ako ste u mogućnosti, posjetite.

Ujedno želimo da pozdravimo sve građane Novog Pazara i poželimo im da u miru i zdravlju dočekaju i isprate mjesec ramazan.

Selam od svih osuđenika muslimanske vjere koji se nalaze u OPN KPZ u Nišu.

Bošnjačko nacionalno vijećeStranka demokratske akcije SandžakaDr Sulejman Ugljanin, predsjednik

Sandžačka demokratska partijaDr Rasim Ljajić, predsjednik

Povodom tragičnog incidenta od 10.09.2006. u kojem je ugašen jedan život, Bo-šnjaci Sandžaka i BiH, nastanjeni širom Evrope i svijeta, organizirani kroz zajednice, udruženja, asocijacije, medije, kao i istaknuti pojedinci, izražavamo duboku ogorče-nost, zaprepaštenje i žaljenje.

Nije moguće prihvatiti činjenicu da se u političkoj borbi zanemare legalna i legi-timna sredstva, svojstvena razvijenim društvima, a da se pribjegne fizičkom obraču-navanju, čak uz upotrebu vatrenog oružja.

Pomenutu činjenicu posebno nije moguće prihvatiti ako brat na brata digne ruku, Bošnjak na Bošnjaka.

Suvišno je govoriti o tome ko ima koristi od takvih sukoba i obračuna, a svjesni smo da je na gubitku čitav bošnjački nacionalni korpus.

Poštovani lideri, dragi Bošnjaci Sandžaka, pozivamo vas da u ovom teškom tre-nutku budete na visini zadatka i sa puno odgovornosti sagledate situaciju u kojoj se sada nalazimo.

Učinite jedan ljudski gest, zarecite se, pojedinačno, svaki za sebe, kao i kolekti-vno u okviru svojih partija i stranaka, da nikada ubuduće u svom političkom djelo-vanju nećete pribjeći vrijeđanju, diskriminaciji, insinuacijama, a posebno ne upotrebi sile prema svojim ''protivnicima''. Korištenjem isključivo pravnih sredstava u svom političkom radu vi ćete biti na pravom putu, a dijaspora Sandžaka i uopšte Bošnja-ka bit će uz vas.

Nek vas Allah dž.š. čuva. Amin!

Potpisnici Apela:

Emir RAMIĆ, predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne AmerikeEdin SALKOVIĆ, predsjednik Zajednice sandžačke dijasporeDr. Bajram MULIĆ, predsjednik Islamske asocijacije Bošnjaka Sjeverne AmerikeDr. Senad AGIĆ, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka AmerikeTaib PAŠANBEGOVIĆ, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka KanadeMr. Osman SOFTIĆ, predsjednik Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka AustralijeMr. Rusmir AHMIĆ, predsjednik Udruženja Bošnjaka AustralijeDr. Mirsad MUJOVIĆ, Ph.D., MBA – CEO, The Independent Insitute for Social Studies - Transition to

Democracy Mr. Džavid HAVERIĆ, portparol Udruženja Bošnjaka AustralijeDr. Mersim ZILJKIĆ, predsjednik Islamske zajednice Plav-Gusinje, New York Jusuf KORAĆ, predsjednik KU "Sandžak" u Sloveniji,Izet OSMANOVIĆ, Džemat Bošnjaka iz Bihora u Wattwilu, Švicarska,Šemso ĐEŠEVIĆ, predsjednik ZD Plavljana i Gusinjana ''Izvor'', Kranj, Slovenija, Šemso AGOVIĆ, glavni i odgovorni urednik ''Glasa Sandžaka''Esad KRCIĆ, glavni i odgovorni urednik web magazina ''Bošnjaci.net''

P O V O D O M T R A G I Č N O G I N C I D E N T A I P O G I B I J E R U Ž D I J E D U R O V I Ć A N A V A N R E D N I M I Z B O R I M A U N O V O M P A Z A R U ,

D I J A S P O R A U P U Ć U J E

Apel za mir među liderima Bošnjaka u Sandžaku

Pismo Bošnjaka iz KPZ Niš Muftiji

sandžačkom

OKTOBAR 2006.

U Bibliji se spominje Sveta zemlja na nekoliko mjesta, u Knjizi Postanka 15:8. stoji: ‘’Gospod je sklo-pio Savez s Abrahamom ovim riječima: Tvojem potomstvu dajem ovu zemlju od rijeke u Egiptu do velike rijeke, rijeke Eufrata.’’

Kur’ansko kazivanje o Jerusalimu i Svetoj zemlji počinje sa Božijim poslani-kom Ibrahimom a.s.:

‘’I spasismo i njega i Lûta u zemlju koju smo za ljude blagoslovili.’’

Upravo je ovim ajetom prvi put u Kur’anu uve-den koncept Svete zemlje, odnosno Blagoslovljene zemlje. Kada je Allah dž.š. izabrao jednu zemlju i uči-nio je svetom ili blagoslo-vljenom, te potom uputio Ibrahima a.s. da doseli u tu zemlju, Božiji naum je bio da Sveta zemlja bude ‘ ’ lakmus-test ’ ’ Ist ine. Jedino je Ibrahimova a.s. vjera mogla preživjeti u Svetoj zemlji.

S obzirom na to da su Ibrahim a.s. i Lût a.s. (Lot) bili upućeni od Allaha dž.š. da nastane Svetu zemlju i da tamo žive, posljedica toga je bila da, sve dok ih Allah dž.š. iznova nije uputio da negdje prebivaju, oni i njihovo potomstvo nastanjuju tu zemlju. To je, dakle, bila njihova zemlja. Allah dž.š. je blagoslovio tu zemlju blagodatima za svo čovječanstvo, što povlači za sobom da svako ko slijedi vjeru Ibrahimovu a.s. ima pravo na te blagoslove.

Sljedeći spomen Svete zemlje javlja se, prema Kur’anu, oko 500 godina kasnije, kada je Musa a.s. molio izraelski narod da se bori kako bi preuzeo kon-trolu nad Svetom zemljom:

‘’O narode moj, uđite u Svetu zemlju, koju vam je Allah dodijelio, i ne uzmi-čite nazad, pa da se vratite izgubljeni.’’

Na osnovu činjenice

da su Izraelci bili potom-ci Ibrahima a.s., te da su i dalje slijedili Ibrahimovu a.s. vjeru, imali su pravo da žive u Svetoj zemlji. To je bila njihova zemlja. Nakon što je izraelski narod oslo-bođen ropstva u Egiptu,

još jednom je blagoslovljen od Boga dodijeljenim pra-vom na baštinjenje Svete zemlje. Biblija navodi kako ih je Jošua odveo u Svetu zemlju. U Kur’anu se niti negira niti potvrđuje biblij-sko kazivanje o Jošui:

‘’A potlačenom narodu dodadosmo u nasljeđe isto-čne i zapadne krajeve zemlje koju smo blagoslovili, i lijepo obećanje Gospodara tvoga sinovima Isrâîlovim bilo je ispunjeno -zato što su trpje-li, a sa zemljom sravnismo ono što su Faraon i narod njegov sagradili i ono što su podigli.’’

Neprijateljska pleme-na, koja su živjela u i oko Svete zemlje, neprestano su ih uznemiravala, tako da su ponekad bili prisiljeni pobjeći kako bi spasili svoje

živote. Potom, oko 500 godina kasnije, u Kur’anu se četvrti put spominje Sveta zemlja, kada je Allah dž.š. govorio o Sulejmano-vom a.s. kraljevstvu:

‘’A Sulejmanu vjetar jaki poslušnim učinismo - po

zapovijedi njegovoj je puhao prema zemlji koju smo bla-goslovili; a Mi sve dobro znamo.’’

I konačno, u Kur’anu se peti put spominje Sveta zemlja kada se opisuje taj-novito noćno putovanje (Isra i Mi’radž) poslanika Muhammeda a.s. iz Mekke u Jerusalim i potom u nebe-ske visine:

‘’Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka zna-menja Naša pokazali. – On, uistinu, sve čuje i sve vidi!’’

Kada se radi o tome da li je Sveta zemlja bila dodi je l jena Jevrej ima, Kur’an to nedvosmisleno

potvrđuje. Kada je Musa a.s. izveo izraelski narod iz ropstva u Egiptu i kada su oni čudesno prešli more i došli na Sinaj, obratio im se Musa a.s. i naredio im da se potrude osvojiti vlast u Svetoj zemlji:

"O naro-de moj, uđite u S v e t u zemlju, koju vam je Allah dodijelio, i ne uzmičite nazad, pa da se vratite izgubljeni.’’

J e v r e j i su uzvratili Musau a.s. odgovorom koji je bio toliko uvre-

dljiv da im je Allah dž.š. zabranio ulazak u Svetu zemlju 40 godina:

‘’O Musa’’ - rekoše oni - ‘’dok god su oni u njoj mi nećemo u nju ulaziti! Hajde ti i Gospodar tvoj pa se bijte, mi ćemo ovdje ostati!

‘’Gospodaru moj’’ - reče Musa - ‘’ja osim sebe imam moć samo nad bratom svo-jim; zato presudi nama i ljudima grješnim!’’

‘’Četrdeset godina oni će zemljom lutati’’ - reče On - ‘’jer će im Sveta zemlja zabranjena biti, a ti ne tuguj za narodom grješnim!’’

Još na jednom mjestu Allah dž.š. potvrđuje da je Sveta zemlja bila dodijelje-na Jevrejima:

‘’I Faraon odluči da ih iz zemlje istjera, pa Mi potopi-

smo i njega i one koji su bili s njim - sve, i poslije toga rekosmo sinovima Israîlo-vim: ‘’Naselite se u zemlji, pa kad Smak svijeta dođe dovešćemo vas izmiješane.’’

Pravo Jevreja na Jerusa-lim i Svetu zemlju bilo je uvjetovano vjerom i ispra-vnim ponašanjem. Vjera je podrazumijevala slijeđenje Ibrahimove a.s. vjere:

‘’Mi smo u Zeburu, posli-je Tevrata, napisali da će Zemlju Moji čestiti robovi naslijediti.’’

Ovo je kategorički dokaz da Jevreji nemaju pravo na rukovođenje zbog nasilja kojeg su činili i gri-ješenja i zbog toga što su skrenuli sa vjere Ibrahimo-ve a.s., djeda njihovog. To potvrđuju i Psalmi:

‘’Ima li koga da se boji Jahve? On će ga pouči-ti kojim će putem krenuti. Duša će mu u sreći poči-vati, a potomci će njegovi zaposjeti zemlju. Prisan je Jahve sa onima koji Ga se boje i savez Svoj objavljuje njima.’’

U tom kontekstu, u Jevanđelju po Mateji kaže se:

‘’Blago krotkima, jer će baštiniti zemlju.’’

Tako svi sveti spisi jednoglasno tvrde da su vjera i ispravno ponašanje bili uslovi po kojima su Jevreji mogli punopravno polagati pravo na Svetu zemlju i tamo se nastaniti. Na predavanju održanom na Univerzitetu u Leidenu (Holandija), rabin Elmer Berger, bivši predsjednik Lige za judaizam u SAD-u, rekao je:

‘’Proročka tradicija jasno pokazuje da svetost zemlje ne proizilazi iz njena tla, niti svetost naroda proizila-zi iz same prisutnosti na toj teritoriji. Jedino je posve-ćen i dostojan Siona Savez božanski koji se izražava u ponašanju njegova naroda.’’

D A L I J E P A L E S T I N A ( S V E T A Z E M L J A ) S P O M E N U T A U B I B L I J I I K U R ' A N U I J E L I B I L A D O D I J E L J E N A J E V R E J I M A

Ko ima tapiju na ŠamHfz. Almir Pramenković

Nastavit će se...

Teritorija ŠamaTeritorija Šama

Munare u Damasku Munare u Damasku na kojem će,na kojem će,

prema hadisu,prema hadisu,sići Isa a.s.sići Isa a.s.

SVIJET ISLAMA34

preduzeće za preradu, ugradnju, promet mermera i izgradnju nadgrobnih spomenikaNovi Pazar, Selakovac Dubrovačka 416 bb

tel: +381 20 315 100tel: +381 20 315 100mob. +381 63 8 464 981mob. +381 63 8 464 981

MRAMORKompletna izrada i ugradnja nišana u skladu s muslimanskim običajimaKompletna izrada i ugradnja nišana u skladu s muslimanskim običajima

•GINEKOLOGIJA•HIRURGIJA•INTERNA MEDICINA•ENDOSKOPIJA•LABORATORIJA•ULTRAZVUK•RENTGEN

ZDRAVLJE NA POKLON

36300 Novi PazarUl. Sutjeska 9

marovac@verat.nettel/fax: 020/389-700

Prva.indd 3Prva.indd 3 10/5/2006 1:43:25 PM10/5/2006 1:43:25 PM

Uz bajramski

broj

Info tel:Info tel:020 334 020020 334 020

064 16 222 84064 16 222 84kelimehkelimeh@gmail.com@gmail.com

Nova izdanja El-Kelimeh!Nova izdanja El-Kelimeh!

OBERHAUZEN NOVI PAZAR BERLIN NOVI PAZARAUTOBUSKI PREVOZAUTOBUSKI PREVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJATurska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIOKARATASAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA, MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča): polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

�ُ� �ْلَمَعا�َ

Ibn Kajjim el-Dževzijje

Zadu-l-me'adAhiretska opsrba

Knjiga 2

Prva.indd 4Prva.indd 4 10/5/2006 1:43:43 PM10/5/2006 1:43:43 PM

Broj 119 Godina X Ša'ban-Ramazan 1427. / septembar 2006.

صو� �إلسال�صو� �إلسال�http://www.glas-islama.comdodatakdodatak GlasGlas islamaislama

Jedan od zaključaka sa posljednje sjednice Mešiha-ta jeste da se upriliči sasta-nak Muftije sa svim imami-ma, predsjednicima med-žlisa, članovima Mešihata, predstavnicima u Saboru IZ-e Sandžaka i svim dru-gima zaposlenim u Islam-skoj zajednici.

Muftija Maumer-ef. Zukorlić:

Poštovana braćo i se-stre, esselamu alejkum ve rahmetullahi teala ve bere-katuhu!

Neka je hvala Gospo-daru svih svjetova, Milosti-vom i Samilosnom, na svim blagodatima što ih je poda-rio čovječanstvu i neka Mu je istinska hvala što nam je

omogućio da se ovdje danas okupimo, kako bismo, po ko zna koji put, potvrdili da pripadamo šehadetu i da sedždu – klanjanje činimo jedino Uzvišenom Gospo-daru, Jednom i Jedinom, Stvoritelju svih svjetova, Milostivom i Samilosnom. Neka je hvala Uzvišenom Gospodaru svih svjetova koji je u časnom Kur'anu kazao: «Zar misle ljudi da će biti ostavljeni, da kažu ''Mi vjerujemo!'' – a da ne budu iskušavani.» Istinu je rekao Uzvišeni Allah dž.š.

Allah dž.š. je stvorio čo-vjeka, poslao ga na Zemlju nazvavši ga Svojim namje-snikom i dao mu priliku da koristi svoju slobodnu volju, onaj dio slobodne

volje kojim ga je Uzvišeni Gospodar počastio da, ko-risteći tu svoju slobodnu volju, bira hoće li hodati dostojanstveno, kao Alla-hov namjesnik, pokorivši se samo Njemu Jedinom, ili će kleknuti, pokorava-ti se stvorenjima, a zabo-raviti na Onoga koji Jedini pokornost zaslužuje. Zato oni koji odluče da kažu da je Allah njihov Gospodar moraju očekivati polaganje ispita. A ti ispiti ne dola-ze samo jednom, ne dolaze samo na početku. Oni dola-ze redovno i svaki put teže i svaki put zahtijevaju više vjere, više odlučnosti, više imana i više izdržljivosti. A to jeste Allahov zakon na Zemlji, jeste Allahov zakon

u prirodi, da kada pobijedi-te jednom – očekujte teže

Tada ste se vi odlučili za to da imamo Mešihat koji će biti pro-kur'anski, pro-sunnetski, pro-islamski, pro-muslimanski... Ja vjerujem da to nije bila instikti-vna odluka

V A N R E D N A S J E D N I C A S A B O R A I Z - E U P R O Š I R E N O M S A S T A V UV A N R E D N A S J E D N I C A S A B O R A I Z - E U P R O Š I R E N O M S A S T A V U

Odbrana Islamske zOdbrana Islamske zajedniceajednice

Sjednici su prisustvovali, osim članova Sabora, imami,

profesori Medrese, profesori Fakulteta za islamske studije,...

Oni koji odlu-če da kažu da je Allah njihov Gospodar moraju očekivati pola-ganje ispita. A ti ispiti ne dolaze samo jednom, ne dolaze samo na početku. Oni dolaze redovno i svaki put teže i svaki put zahti-jevaju više vjere, više odlučnosti, više imana i više izdržljivosti.

OKTOBAR 2006.

iskušenje idući put. Tako je i u svim drugim oblicima natjecanja. Uvijek, naredni krug takmičenja je teži od onog koji ste prošli. A, za-pravo, silina tog natjecanja potvrđuje do kog kruga ta-kmičenja ste došli.

Braćo i sestre, vi znate da od početka prošlog vi-jeka muslimani, to jest Bošnjaci, ovdje u Sandža-

ku, bili su prepušteni sami sebi. Nisu imali ni najmanji administrativni, politički ili bilo koji drugi oblik zašti-te. Jedina institucija koja ih nije napustila, ali ne zato što ona nije htjela da ih na-pusti već zato što oni nju nisu napustili, jeste Islam-ska zajednica koja je ostala u njihovim srcima, u njiho-vim porodicama, džamija-ma, džematima, dušama i u strahotama Prvog svjet-skog rata, i u svojevrsnoj anarhiji između dva rata, i u strahotama Drugog svjet-skog rata, i u diktaturi i zu-lumu komunističkog peri-

oda, i u crnilu i ludilu Mi-loševićevog vremena, a evo sada i neki novi talas koji nam izgleda zeleno obojen, a očito sa nekom drugom bojom u suštini. Sve to je izdržala Islamska zajedni-ca, a ustvari su izdržali pri-padnici Islamske zajednice. Jer, kad je tegoba, a cijelo proteklo stoljeće jeste bilo tegobno za Bošnjake na ovom prostoru, uvijek ono što ti manje treba baciš sa leđa da bi mogao da nasta-viš, a samo ono bez čega ne možeš nikada ga ne odba-cuješ. Naravno, to može-mo shvatiti kao počast, ali i više od toga. To, zapravo, potvrđuje nešto drugo – da su ljudi, i onda kada nisu imali nikakvog zemaljskog zaštitnika, jedino vidjeli za-štitnika u Uzvišenom Go-spodaru i zato se nisu ni-kako odricali toga. Zato je to obaveza, emanet Islam-ske zajednice sa svim svo-jim institucijama, ustano-vama, službama, organima, džamijama, džematima, profesorima, vjeroučitelji-ma, svim našim segmenti-ma. Zato je taj emanet teži i važniji.

Buđenje nacionalne svijesti u Sandžaku

Devedesetih godina, osjetio se miris nadolazeće slobode, a sloboda je jedna od najvrjednijih ljudskih te-kovina. Sloboda jeste lijepa, ali i izuzetno skupa. Skupa dok je ostvarite, a kada je ostvarite onda ona izuze-tno obavezuje. Jer pravo na slobodu ima samo onaj ko ima izraženu odgovor-nost, samo onaj ko zna biti odgovoran, ko ima snage biti odgovoran ima pravo na slobodu. U tom cjelo-kupnom buđenju svih na-

roda na ovom prostoru, pa i našeg ovdje bošnjačkog, to jest muslimanskog na-roda, krenulo se linijama uzlaza. A svi smo osjeća-li sreću i nadu, uprkos či-njenici da su mnoge stvari ovdje ukazivale i na opa-snosti, posebno ratne koje su zahvatile ovaj prostor, koje su se, itekako, odraža-vale i na ovo naše parče ze-mlje pod našim nogama, na ovaj naš Sandžak koji očito ima samo jednu jedinu kri-vicu, a to je da nije htio ne-stati sa ovog lica zemlje, već je, uprkos svemu što mu se dešavalo, sa svojim ljudima odlučio da opsta-ne, da preživi sve ove talase o kojima sam govorio. I ne samo da biološki preživi,

već da preživi držeći svoje šehade i držeći i čuvajući svoje ime.

Reforme u Islamskoj zajednici

Tada, vi imami, predsta-vnici odbora na području Sandžaka, nakon duže ini-cijative, donijeli ste odluku da se Islamska zajednica u Sandžaku konsoliduje, da se reformiše i da ovaj pro-stor definitivno, kada ga je pustila ta čvrsta diktator-ska, bezbožnička ruka, iza-bere i svoje predstavnike i ima i svoje vrhovne admi-nistrativne i predstavni-čke organe, a to su Sabor Islamske zajednice Sandža-ka i Mešihat Islamske za-jednice Sandžaka. Vi koji ste bili u tom Inicijativnom odboru, u koordinacionom tijelu, dobro znate kakve su se borbe od samog poče-tka vodile, od početka same inicijative, i kakve su posto-

jale sve tendencije da se i ta ideja, koja je tek rođena, još vrlo mekana, neosnaže-na, stavi pod razne uticaje. Vi znate da ste tada još bili u prilici da birate da li ćete imati Mešihat Islamske za-jednice Sandžaka. Potenci-ram ovo ''Islamske'', i ovo ''zajednice'', i ovo ''Sandža-ka'', ili ćete imati Mešihat pro-beogradski, pro-ovaj, pro-politički ili pro-onaj… Tada ste se vi odlučili za to da imamo Mešihat koji će biti pro-kur'anski, pro-sun-netski, pro-islamski, pro-muslimanski... Ja vjerujem da to nije bila instiktivna odluka, već odluka koja je bila proizvod vašeg du-bokog uvjerenja da jedino takve institucije imaju smi-sla. Kada ste meni ponudili, koliko se sjećam, jednogla-sno, na Saboru Islamske za-jednice, konstituirajućem, prvom, da preuzmem čast vođenja Islamske zajedni-ce, što sam zaista doživio kao veliku čast – možda tada i u tim godinama i ne-dovoljno svjestan šta nas i šta me sve čeka – ali se sje-ćate vi koji ste me tada bira-li i predložili da sam kazao da ću se zajedno sa vama u budućnosti, ma koliko to trajalo kratko ili dugo, prije svega, pokoravati Uzviše-nom Gospodaru i nastaviti izgradnju Islamske zajedni-

ce nastojeći, prije svega, za-dobiti Allahovo dž.š. zado-voljstvo.

Istina je da su svi okolo imali svoje apetite. Istina je da to i nije čudno. Imamo ljude koji rade u admini-

DODATAKII

Međutim, kao što znate, uvijek udarci onoga za koga vjerujete da je neprijatelj manje bole nego kada dođu od onih od kojih oče-kujete da će vas neki selamet ugri-jati i obasjati.

i Mešihat i Sabor su bili jednogla-sni da se veliko ne može smjestiti u malo, da nešto što postoji više stoljeća, nešto što ima takav tradi-cionalni konti-nuitet koji ima, da nešto što ima ove resurse koje ima, da nešto što se napaja direktno sa Božijeg izvora, ne može se podre-diti nečemu što se napaja sa izvora ljudske pameti, ma koliko ona u jednom momentu izgledala dobra.

E, sada kad su svi mislili da ni jedno parče te pozi-tivne energije, te islamske energije neće ostati, vraća se u strogom centru grada i to sa naslovom: Fakultet za islamske studije. To smeta zna se kome - onima koji neprijateljstvo nisu krili. Ali isto tako to očito smeta i onima koji su svojim pristalicama govorili: „Ako hoćete da uništite hodže, uzmite im vakufsku imovinu i oni su gotovi.“ To su poruke koje se šalju više od 15 godina. Naravno da će pod tim otrovom ti mladi ljudi, misleći da čine dobro djelo, upasti kroz prozore u zgradu, uništiti 15 prostorija i čak činiti ono što se ne može zamisliti da čovjek, ako ima iole

Sloboda jeste lije-pa, ali i izuzetno skupa. Skupa dok je ostvarite, a kada je ostvarite onda ona izuzetno oba-vezuje. Jer pravo na slobodu ima samo onaj ko ima izraženu odgovor-nost, samo onaj ko zna biti odgovo-ran

OKTOBAR 2006.

straciji Medžlisa IZ-e Novi Pazar i drugih medžlisa koji vam sada mogu poka-zati zapisnike iz šezdese-tih godina u kojima priše «…Komitet Komunističke partije…» ili «Socijalistički savez…» ili ne znam koji od tadašnjih organa, «… ime-nuje (tog i tog) za poveje-renika u Odboru Islamske

zajednice...» Čitam to pa me jeza obuzme. Znam da je istina, a volio bih da nije. Zamislite koliko je to dece-nija trajalo. E, zamislite šta nam se sve dešavalo. Sada vam je jasno zašto je vakuf-ska imovina tamo gdje ne treba da bude. I sada vam je jasno zašto se na vakufsku imovinu tako gleda kako se gleda, jer nije Islamska za-jednica razarana samo na način pritiska spolja, već i iznutra, ali ne kroz neke tamo tajne agente ili sli-čno, nego javno, brutalno, drsko.

Svaka politika ima svoje nasljednike i kad propadne jedna ona ostavi u naslijeđe onima iza svoja uvjerenja i svoj način funkcionisanja. I oni koji su došli poslije toga su nastojali isto. Ali, naravno, sa pozicije države. Pošto su se zabavili vodeći ratove tamo ne znam gdje, planirajući granice ne znam dokle – nisu imali vreme-na da se pozabave direktno tom sitnom Islamskom za-jednicom dolje, sa tim mla-dim i neiskusnim ljudima koji su se, kako kažu, zale-tjeli. „Sami će oni, eto, da padnu. Uostalom, oni su zalogaj koga možemo poje-sti kad god hoćemo.“

Allah nam se smilovao u tom momentu da tako misle, da u tom momentu konsolidujemo svoje redo-ve i da krenemo praviti ovo

što smo do sada pravili.

Odmah nakon reforme - napadi

Međutim, kao što znate, uvijek udarci onoga za koga vjerujete da je neprijatelj manje bole nego kada dođu od onih od kojih očekuje-te da će vas neki selamet

ugrijati i obasjati. Sasvim konkretno, od nas je i for-malno, i pismeno i usme-no traženo, odmah nare-dnih godina poslije našeg

osnivanja, da budemo čla-nica Bošnjačkog nacional-nog vijeća. To pitanje smo otvorili na nivou Mešihata i jednom prilikom na nivou Sabora, da prosto proana-

liziramo kako da se prema tome postavimo. Bošnja-čko nacionalno vijeće, ono tadašnje, sa naše tačke gle-dišta je trebalo da postoji, jer Bošnjaci, iako su imali prekid od skoro stotinu go-dina u pogledu političkog organizovanja, trebalo je da imaju svoje političke or-ganizme. Ali, i Mešihat i Sabor su bili jednoglasni da se veliko ne može smjestiti u malo, da nešto što postoji više stoljeća, nešto što ima takav tradicionalni konti-nuitet koji ima, da nešto što ima ove resurse koje ima, da nešto što se napaja direktno sa Božijeg izvora, ne može se podrediti neče-mu što se napaja sa izvo-ra ljudske pameti, ma koli-ko ona u jednom momentu izgledala dobra. Naša je-dnoglasna odluka je bila da to odbijemo. Poslije toga meni je neposredno rečeno da ili ćemo to prihvatiti ili nas neće biti.

Godine 1997. pokuša-li smo da razgovaramo i vođeni su razgovori koji su trajali skoro devet sati. Neki od ljudi koji su bili prisutni na tim razgovori-ma danas nisu na ovome svijetu: Šefket-ef. iz Sjenice i naš prvi predsjednik Sabo-ra - Islam Avdić iz Rožaja. Hvala Bogu, bilo nas je do-voljno da ima i živih: Hajro-efendija i Mevlud-efendija. Tada je nama predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vi-jeća rekao da se čistačica neće zaposliti, a da se ne odlučuje u toj kućici gore gdje smo vodili razgovore. To je za nas bila vrlo jasna poruka. Naravno, u skladu sa odlukama Mešihata i Sa-bora, u skladu, prije svega, sa objavom Kur'ana i Sun-neta, mi nismo kleknuli - odbili smo to.

Vi znate dobro šta je uslijedilo poslije toga. Vi znate dobro šta su nekoli-ko mjeseci Sandžačke no-vine pisale o nama, nazi-vajući nas čas izdajnicima, čas fanaticima, čas terori-stima, čas fundamentalisti-ma, čas špijunima, ali sve će to čovjek zaboraviti jer ima tu mogućnost zabora-va i voli da zaboravi ružne stvari. Kako su godine pro-lazile i Islamska zajednica jačala, mi smo nastojali da sve to zaboravimo. Želje-

li smo da sve to zaboravi-mo, nadajući se da će doći vrijeme kada će političari shvatiti da politička borba jeste neophodna ovom na-rodu, ali da ona ne može prodrijeti u ovaj sistem, i ne može od Islamske zaje-dnice napraviti servis, i da

ovdje neće nikada doživje-ti vremena koja su u poče-tku promovisana, gdje će se u džamiji govoriti: „Ko ne glasa za ovu partiju nije musliman“, ili „Ko glasa za

ovu partiju nije musliman.“ Odluka svih organa Islam-ske zajednice bila je da pra-vimo autonomnu Islamsku zajednicu koja se naslanja na Kur’an i Sunnet, koja će biti servis svim pripadnici-ma islama, ali koja je, isto tako, otvorena za saradnju sa svim političkim stranka-ma, ne dajući podršku je-dnoj niti se suprotstavljaju-ći drugoj. Iako smo imali to što smo imali, takve prije-tnje, takve pritiske vi dobro znate da smo se pazili, po-sebno ovih deset godina kako ti pritisci traju. Pazi-li smo se da ne iznosimo svoje stavove javno. Uste-zali smo se čak od uzvra-ćanja udaraca. Sve to kako bismo pokazali dobru volju da zaista želimo Islamsku zajednicu kao jaku i čvrstu ustanovu i da ne želimo da uđemo u međupartijske i političke razmirice.

Vrijeme otvorenih sukoba

Ali, sabur ima kraja, jer i čovjek ima kraja. Vi dobro znate da ono što nas je istjeralo u javnost i na brisani prostor jeste ono što se desilo sa zgra-dnom Islamske ustanove, oko koje smo se prije ne-koliko mjeseci ovdje vidje-li. Vi dobro znate kakvu smo odlučnost demonstri-rali da spasimo tu zgradu. I znate, radosni ste bili, osjećao sam to u komuni-kacijama sa vama, što je ta zgrada spašena. Ne samo što je spašena jedna histo-rijska zgrada, jedno islam-sko zdanje, već zato što je time spašeno dostojanstvo Islamske zajednice i islama i što je time poslata poru-ka kakav je faktor Islamska zajednica ovdje. Naravno da smo uživali zbog toga.

Onima koji su povri-

DODATAK III

Tada je nama predsjednik Bošnjačkog naci-onalnog vijeća rekao da se čista-čica neće zaposliti, a da se ne odluču-je u toj kućici gore gdje smo vodili razgovore. To je za nas bila vrlo jasna poruka. Naravno, u skladu sa odlu-kama Mešihata i Sabora, u skladu, prije svega, sa objavom Kur'ana i Sunneta, mi nismo kleknuli - odbili smo to.

Onima koji su povrijeđeni zbog takvog uticaja Islamske zaje-dnice, koja zna da pošalje poru-ke pred kojima moraju ustuknuti mnogi, očito je to zasmetalo i pro-funkcionisali su savezi svih onih kojima smeta da na toj zgradi piše Islamske ustanove, a još više im smeta da na toj zgradi piše Fakultet za islamske studije, i to u strogom cen-tru grada gdje će svaki prolaznik i svaki musafir morati to pročitati kad prođe, a to će, u stvari, biti jedan od glavnih pečata ovog grada.

OKTOBAR 2006.

jeđeni zbog takvog utica-ja Islamske zajednice, koja zna da pošalje poruke pred kojima moraju ustuknuti mnogi, očito je to zasmeta-lo i profunkcionisali su sa-vezi svih onih kojima smeta da na toj zgradi piše Islam-ske ustanove, a još više im smeta da na toj zgradi piše Fakultet za islamske stu-dije, i to u strogom centru grada gdje će svaki prola-znik i svaki musafir mora-ti to pročitati kad prođe, a

to će, u stvari, biti jedan od glavnih pečata ovog grada.

Prošlo stoljeće je pro-teklo u znaku uništenja lica ovoga grada. Nije slu-čajno ona zgrada koja je danas opštinska, koja je ne-kada bila Radnički univer-zitet, onako projektovana. Kakve veze ima ona arhi-tektura sa starom čaršijom. Kakve veze ima arhitektura Lučnih zgrada i onih dru-gih zgrada poput satelita, hotela Vrbak... Kažite mi samo jedan primjer u svije-tu, pa i na Balkanu takvom kakav jeste, da je duša je-dnog grada razorena tako kao što se desilo sa Novim Pazarom, a sve to da bi mu se ubila ona suština – su-ština koju su mu udahnu-li njegovi vakifi, da bi se uništili oni emaneti koje su ostavili Isa-beg i drugi va-kifi, jer svaki čovjek koji je nešto uvakufio udahnuo

je dio svoga nijeta u to. A isto tako, svaka aganska i begovska porodica, koja je imala one svoje predivne avlije, udahnula je dio svog bića, svog morala, svoje tra-dicije. Trebalo je to uni-štiti!

E, sada kad su svi misli-li da ni jedno parče te po-zitivne energije, te islam-ske energije neće ostati, vraća se u strogom centru grada i to sa naslovom: Fa-kultet za islamske studi-je. To smeta zna se kome - onima koji neprijateljstvo nisu krili. Ali isto tako to očito smeta i onima koji su svojim pristalicama govori-li: „Ako hoćete da uništite hodže, uzmite im vakufsku imovinu i oni su gotovi.“ To su poruke koje se šalju više od 15 godina. Naravno da će pod tim otrovom ti mladi ljudi, misleći da čine dobro djelo, upasti kroz prozore u zgradu, uništi-ti 15 prostorija i čak činiti ono što se ne može zami-sliti da čovjek, ako ima iole ljudskosti, a kamoli musli-man, može da uradi.

I šta je trebalo da radi-mo? Da šutimo?! Da pre-šutimo, da neko ne bi rekao da smo prekršili predizbor-nu šutnju! Da li smo mi birali kada će se to desiti? Da li smo mi rekli: „Ura-dite to pa ćemo mi ogla-siti po džamijama šta ste uradili.“ Ne! Oni su pote-gli taj potez poslije koga se više nije moglo šutjeti, jer bi šutnja bila izdaja! Jer bi šutnja bila poruka straha! A takvi, kada prešutite, to ne shvate kao strpljenje i kao poruku ljudskosti, već

kao slabost i onda naprave korak dalje nastojeći da vas potpuno unište ili, kako to oni kažu, „satjeraju u mišje rupe“. Zaboravili su da smo

im prekrupni da bi stali u mišje rupe. Moraju traži-ti neke medveđe rupe, ili malo veće, i to pod uslo-vom da dobrovoljno ho-ćemo da u njih uđemo. To je bila i „vatra“ i „ulje na vatru“.

I mi smo tako učinili. Ali isto tako, mi nismo rea-govali refleksno, već se Me-šihat Islamske zajednice sa-stao, doduše sa članovima iz Novog Pazara jer vrijeme nije dozvoljavalo da pozo-

vemo sve članove, uz prisu-stvo dekana Islamskog fa-kulteta, odnosno zamjeni-ka predsjednika Mešihata i oredsjednika Sabora, te donio takvu odluku.

Prvo saopštenje koje je upućeno medijima bilo je blaže i davalo je šansu da se iz toga izađe. Daj, izvinite se! Daj, sarađujte sa nama da saznamo ko je to napra-vio, da se sanira ta šteta. Ali naprotiv, po logici sva-kog kriminalca, uvijek je kriv onaj ko otkrije krimi-nal, a ne kriminalac. Svaki

kriminalac smatra krivim onoga ko mu ukaže na kri-minal. Krenulo se u total-ni obračun, iskoristivši svo besnilo koje se dešavalo u njihovim međusobnim po-litičkim obračunima, kako bi se izazvao bijes prema Islamskoj zajednici, kako bi se ta decenijska želja de-montiranja Islamske zaje-dnice konačno ostvarila, ili bar započela, gdje se, kao što sami znate, nije prezalo ni od toga da se jedna tragi-čna situacija, jedna dženaza pretvori u političku paradu i da se kroz tu paradu pro-moviše ta „alternativa“.

Zaista sa tom porodi-com treba potpuno imati saosjećanja i shvatiti da su oni najveći gubitnici, jer toj siročadi nikada niko neće nadoknaditi njihovog ro-ditelja. I ta porodica je po-stupila kao svaka naša fina porodica, bez obzira na sve. Došli su ovdje da traže vjer-sku uslugu i izvršili potre-bnu proceduru. Ali nakon nekoliko sati nisu došli iz porodice nego su došli po-litički aktivisti da povuku

zahtjev i kazali su da će u sopstvenoj režiji da prave dženazu. Dakle, došao je politički nalog: „Treba ovo iskoristiti.“ Regionalna te-levizija, pozivajući na dže-nazu koja je održana na gradskom platou, što je presedan u historiji Novog Pazara, što se nikada nije desilo u Novom Pazaru, u kajronu je napisala da je po-rodica zabranila prisustvo članovima Mašihata Islam-ske zajednice. Kako se pri-sustvo moglo zabraniti ako članovi Mešihata to nisu ni

tražili. Ali, to je, zapravo, trebalo da bude huškanje. To je trebalo da bude mobi-lisanje te mase, rulje. Dola-zile su non-stop poruke da će poslije dženaze da dođu neke njegove horde, poto-čke i ne znam koje druge, da zapale Mešihat.

Znali smo da su veliki bleferi, kukavice, ali smo ipak, sa pozicije odgovor-nosti, organizovali zašti-tu, dobrovoljne straže. Ne-

koliko stotina muslimana – dobrovoljaca se smenju-je i sada u krugu Islamske zajednice jer te prijetnje i dalje ne jenjavaju. Naravno da su sada izuzetno spale. Ali dobili smo još jednu in-formaciju – vrlo pouzdanu. Kada su vidjeli da nemaju toliko hrabrih ljudi da izvr-še te svoje želje, nekoliko članova Konzorcijma i još neki tajkuni, ili ne znam kako ih već zovu, nudili su novac izvjesnim kriminal-cima. Ako zapale Mešihat jedan je rekao da će dati sto hiljada eura, drugi pe-deset, treći pedeset, četvrti dvadeset ili trideset. Među-tim, znate da je logika kri-minalca da ako nešto učini, želi poslije u tim parama da uživa. Ali ako neko nešto tako učini, nisam baš sigu-ran da bi poslije toga ovdje mogao da uživa. O čemu se radi? Sve je to poveza-no: i pokušaj prodaje zgra-de Islamske ustanove, i ono sljedeće i ovo treće. Ovo treće je trebalo da bude to-talni obračun sa Mešiha-

DODATAKIV

nekoliko članova Konzorcijma i još neki tajkuni, ili ne znam kako ih već zovu, nudili su novac izvje-snim kriminalci-ma. Ako zapale Mešihat jedan je rekao da će dati sto hiljada eura, drugi pedeset, treći pedeset, četvrti dvadeset ili tride-set.

Prvo saopštenje koje je upućeno medijima bilo je blaže i davalo je šansu da se iz toga izađe.

Kažite mi samo jedan primjer u svijetu, pa i na Balkanu takvom kakav jeste, da je duša jednog grada razorena tako kao što se desilo sa Novim Pazarom, a sve to da bi mu se ubila ona sušti-na – suština koju su mu udahnuli njegovi vakifi, da bi se uništili oni emaneti koje su ostavili Isa-beg i drugi vakifi

OKTOBAR 2006.

tom na čelu sa njegovim rukovodstvom koje je sme-tnja za primjenu njihovog koncepta. Mi smo poduze-li šta smo poduzeli, u skla-du sa odlukama Mešihata, i poteze vezane za obezbe-đenje i sve ostalo što smo uradili pred medijima.

Oni bi i ranije ovo ura-dili, ali nisu imali podršku onog dijela vlasti za koji se zna šta želi ovom prosto-ru, koji je pokazao šta želi ovom prostoru i kroz rani-je politike i koji je prosto puhnuo u leđa svojim po-litičkim partnerima ovdje kako bi oni krenuli u svoju harangu. Ali, budite uvjere-ni da su se u proračunu pre-varili i jedni i drugi.

Islamska zajednica je in-stitucionalni pokušaj rea-lizacije Allahove riječi. Ma koliko bili manjkavi, ma koliko bili ljudska stvore-nja koja griješe, to je ono

što ima direktne veze sa vjerom i sa Allahovom ri-ječi i to je ono što je Allah dž.š. očuvao, jer je kazao da će čuvati Kur'an-i-kerim, da ga je poslao i da će ga čuva-ti, a On to čini preko ljudi, preko institucija, preko za-jednica koji hoće da budu Allahovi robovi, koji čuva-ju tu Allahovu riječ. Islam-ska zajednica, isto kao što je nadživjela odlazak Tura-ka sa ovog prostora i ne-koliko državnih režima, koji su u raznim momenti-ma bili jako brutalni, budi-te uvjereni da će nadživje-ti sve ovo. Ovo je kratko-trajnije nego što izgleda, jer zulum se kida kada je najdeblji. Ovo su ubjeđe-nja, moja lična, prije svega, ubjeđenja ljudi koji su uče-stvovali u odlukama da či-nimo ovo što smo činili, ali evo u skladu sa kur'an-skim ajetom: «I savjetuj se sa njima!», vi ste ti koji su u manjoj ili većoj mjeri uključeni u nošenje emane-ta islama na ovim prostori-

ma, bilo kroz svoju životnu opredjeljenost, imamsku, mualimsku, profesorsku, ulemansku, ili kroz svoj predstavnički emanet jer su vam muslimani dali priliku da budete u medžlisima ili u Saboru u svom mandatu. Evo tu smo da se ravno po-gledamo i da kažemo kakvo je ovo što smo do sada čini-li, iskreno i otvoreno, i šta još trebamo dalje činiti. Vi ste tu da potvrdimo i ovaj put kome ćemo se dalje po-koravati.

Odmah da vam kažem, mi smo čvrsti na ovom stavu i zasigurno Islamska zajednica sa ovim sastavom na čelu neće kleknuti pred ljudskim bićem. A ako vi odlučite da se klekne, onda morate naći nekoga drugo-ga ko će to učiniti.

Esselamu alejkum, ve re-hmetullahi, ve berekatuhu!

Rešad-ef. PlojovićUkoliko neko ima nešto

da kaže na ovu temu, buj-rum.

Mr. Admir-ef. Muratović:Uvaženi Muftija, braćo i

sestre, esselamu alejkum.Na prvom mjestu želim

da kažem, ili da sa vama po-dijelim neko svoje razmi-šljanje vezano za hadis kada je Božiji Poslanik s.a.v.s. komunicirao sa Omerom r.a. i rekao: «Omere, nećeš biti pravi vjernik sve dok ti Allah i ja ne budemo draži od svega na ovome svijetu.» Omer r.a. je nakon toga kazao: «Draži si mi od svega na svijetu osim od mene samog.» Nakon toga je otišao i razmišljao: „Ako Omer strada, ostat će Po-slanik, ostat će islam. Ako se Poslaniku nešto dogo-di, bojim se da se ni islamu neće dobro pisati.“ U tom

kontekstu ja lično danas ra-zmišljam i znam da mnogi od vas danas u tom pravcu razmišljaju. Nas su roditelji vaspitali da budemo ljudi, da budemo muslimani. Džematlije su nas odabra-le da budemo njihovi pred-stavnici i da u ime njih vo-dimo računa o našoj vjeri. I

zbog toga, ja lično, a nadam se i mnogi od vas danas, izražavam kao imam, kao neko ko je u ovu instituciju došao sa svojih 14-15 go-dina, da nemam dilemu da je ovo moja prva kuća. Jer, onu drugu ako izgubim, Allah daje nafaku – možda ću je ponovo imati. Ali ovu danas ako izgubimo, bojim se da je u ovom smislu više nećemo imati. Zbog toga lično dajem apsolutnu po-dršku rukovodstvu Islam-ske zajednice na čelu sa Muftijom i molim ga da na ovom putu izdrži.

Još dvije stvari želim da kažem. Ovih dana, dok je sve ovo trajalo, što kaza Muftija, pokušavali su da okrenu narod protiv nas. Bili smo u prilici da razgo-varamo sa ljudima. Nagla-šavam ovo „sa ljudima“ - ljudima kojima je stalo do islama na ovim prostori-ma. Vjerujte, njihova misao se sastoji u jednoj rečenici: „Ako vi dozvolite da oni preuzmu i to jedino što je ostalo od našeg obraza, mi odlazimo iz ovog grada.“ Mnogi ljudi su to danas ka-zali.

Moj je prijedlog da mo-ramo, pored ovoga, usta-ti mi imami jer smo udar-na pesnica protiv svih onih koji žele da nas „satjeraju u mišju rupu“. To smo po-kazali, zato što mi Allaha dž.š. vjerujemo i samo se Njega bojimo. Ali mi šalje-mo poruku kao imami i da ta naša želja nije uperena protiv onih koji glasaju za bilo koju političku opciju. Mi znamo da su na ovaj ili onaj način neki od njih bili okrenuti protiv svog imama koji se bori za njihovo sta-nje i na ovom i na onom svijetu, za što bolje sta-nje. Zbog toga moramo na tome poraditi, da ljudima saopštimo da smo doista mi imami svih džematlija. Ovo je poruka svima onima koji bi željeli da nas upotri-jebe u političke svrhe.

Svjesni smo, pogotovu ovih dana, da blate Islam-sku zajednicu, mada je snaga ovog čovjeka i ove institucije toliko velika da jedino još to mogu da čine - da blate. Ne mora da se usvoji, ali ja mislim da mi ne smijemo spasti na njihov nivo i na taj način dalje ko-municirati, nego birati ono čime ćemo pokazati da mu-slimani imaju dostojanstva i kad trebaju da se brane.

Muftija, halalite mi što ću na završetku biti ličan i neću Vas osloviti titulom, već ću kazati svima onima koji prijete: Od danas, pa ubuduće - svi smo mi Mua-mer Zukorlić!

Hvala

Sead-ef. Šaćirović: Uvaženi Muftija, De-

kane, Direktore Medre-se, uvaženi Rešad-efendija, uvaženi imami, mualime, članovi Sabora i svi prisu-tni, esselamu alejkum.

Ja jesam član Mešiha-ta IZ-e Sandžaka, jesam i predsjednik Medžlisa IZ-e Novog Pazara, jesam imam u jednoj od gradskih dža-mija i ovoga puta želim da nastupim kao imam i da kažem javno, jasno i gla-sno pred svima vama i pred svima onima koji će ovo čuti da Islamska zaje-dnica Novog Pazara daje punu podršku rukovodstvu Islamske zajednice Sandža-ka na čelu sa muftijom Mu-amer-ef. Zukorlićem i da

Islamska zajednica neće po-kleknuti ni jednog trenu-tka u težnji i nastojanju da očuva svoju slobodu, svoju autonomnost, da misli svo-jom glavom, da pod ovim časnim ahmedijama dono-simo odluke.

Draga islamska braćo, nije mala stvar da pojedinci u ovom vremenu pokuša-

vaju da vrate Rankovićevo vrijeme, kada nije radio ni on ono što pojedinci žele sada da učine sa imamima. Imami moraju biti svjesni da oni u ovoj poziciji ču-vaju sebe, svoja radna mje-sta, svoje porodice i sve one ljude, a ima nas na stotine ovdje zapošljenih i još to-liko familija koje se hrane od halal dinara zarađeng u ovim institucijama. Stoga, ja kažem da ćemo se poko-ravati u duhu Kur'ana gdje Allah kaže: «Pokoravajte se Allahu i Poslaniku i onima među vama koji su zadu-ženi da nose emanet», a sve to iz želje da kažemo da se ne bojimo nikoga, jer Allah kaže: «I Allah će te čuvati od ljudi.» To se pokazalo i

DODATAK V

Odmah da vam kažem, mi smo čvrsti na ovom stavu i zasigurno Islamska zaje-dnica sa ovim sastavom na čelu neće kleknuti pred ljudskim bićem. A ako vi odlučite da se klekne, onda morate naći neko-ga drugoga ko će to učiniti.

Islamska zaje-dnica, isto kao što je nadživjela odlazak Turaka sa ovog prostora i nekoliko državnih režima, koji su u raznim momenti-ma bili jako bru-talni, budite uvje-reni da će nadži-vjeti sve ovo. Ovo je kratkotrajnije nego što izgleda, jer zulum se kida kada je najdeblji.

Islamska zajedni-ca je institucio-nalni pokušaj rea-lizacije Allahove riječi.

OKTOBAR 2006.DODATAKVI

u ovim prilikama. Svaka-ko da trebamo biti čvrsto na stanovištu da mi mora-mo prenijeti džematu rije-či istine, jer čini mi se da se neka grupacija - ne čini mi se nego sam siguran, a uz to ste i vi sigurni - predsta-vljaja iza fantomskih nevla-dinih organizacija i udruže-nja koja i dalje žale za 25-im majem - Danom mlado-sti i povratkom Tita. Blate na imame nazivajući nas poltronima, lažovima i ne-moralnim osobama. To nije istina, to najbolje pokazu-ju čisti i pravi vjernici mu-slimani u ovim našim dža-mjama koji čvrsto stoje iza nas, ali je naš narod navikao da bude u strahu od režima koji nikako da se odreknu batine nad bošnjačkim na-rodom, pa pojedinci nisu naučili da dižu glas pro-tiv nepravde. Tu je svaka-ko naša institucija da kaže istinu. Zato oni pokušavaju

da utrnu svjetlo koje dolazi kao istina sa ovih naših pro-stora. Slobodno mogu reći,

a i vi to znate, da je ova in-stitucija jedina samoodrži-va bošnjačka institucija na prostoru Sandžaka. Razmi-šljajte malo o tome! Mi smo samoodrživi, nama ne treba kvasac iz Srbije da nam daje snagu jer mi imamo našu snagu unutar nas samih i zato kažem da smo samo-održivi. To mnoge boli, jer nemamo koalicione partne-re. Nemamo onih koji do-laze sa druge strane. Nema-mo onih za koje je neko od tih političkih vođa govorio, u vrijeme kada se Bosna bombardovala, da bradati pojedinci sa perčinom še-

taju po pazarskim brdima, a danas ti isti skratili per-čine i obrijali brade i prave koalicije sa bošnjačkim po-litičarima protiv nas samih, Bošnjaka, odnosno protiv imama i protiv naše insti-tucije.

Stoga, ja vas pozivam ovdje, posebno imame iz moga medžlisa. Slobo-dno kažem da ja predsta-vljam njih i da u ime nji-hovo govorim. Ovo poka-zuje i njihovo mahanje gla-vama, a i šutnja u islamu znači odobravanje. Ovoga puta, pošto ta druga stra-na ne priznaje šutnju, tre-bate izaći ovdje i kazati još par riječi podrške Mešihatu Islamske zajednice i Mu-ftiji.

Braćo, moramo izdrža-ti, mi smo tome i nauče-ni. Pred nama je ramazan-i-šerif. Pred nama su veli-ke obaveze. Jedan od na-čina da pokažemo džema-tu pravu istinu jeste ništa drugo do dostojanstveno držanje i čist govor, bez laži i uvijanja, jer mi nismo naučili da lažemo. Mi ne znamo da lažemo i za istinu laž ne treba. Istina se brzo, lako i prosto dokazuje. Mi imamo hutbe, imamo va-zove, dobri smo retoričari, dosta čitamo knjige, pije-mo znanje, savjetujemo se i znamo to ljudima da pre-nesemo. I ovom prilikom na imama je da dostojan-stveno, časno radi u svom džematu, čuva svoj džemat, vodi brigu o džematlijama, pranosi im pravu istinu o islamu i rukovodiocima naše Islamske zajednice. I svakako, trebamo iskori-

stiti ove mubarek dane za smirivanje strasti, da sa do-stojanstvom, sa osmjehom na licu, sa čistim obrazom pozovemo džematlije da stanu čvrsto u saf u odbanu Islamske zajednice Sandža-ka, odbranu jedinog svje-tla koje će, inšallah, sa ovih prostora sijati do Sudnjega dana. Amin.

Molim i vas da se izja-snite i kažete po koju riječ o ovoj aktuelnoj stvari.

Enver-ef. Gicić Uvaženi Muftija, De-

kane, Predsjedniče Sabo-ra, Direktore, predsjednici medžlisa, svi prisutni ko-lege, htio bih ovdje citi-rati osobu koja je mnogo bila pametnija od mene, rahmetli Aliju Izetbego-vića, koji kaže: «Noć je tamna, strašna, bezizlazna, po nekima i besmislena, ali da nije nje ne bismo znali kako izgledaju zvijezde.»-Kaže naša poslovica: ''Na muci se poznaju junaci'', a ja bih dodao da se na muci poznaju i domaći izdajni-ci. Ovdje, poštovani kole-ge, htio bih samo da pitam one koji se dvoume, koji još nisu raščistili sami sa sobom: Da je neko napao njihovu kuću, da je oskr-navio njihov dom, da je u njihovoj kući, u njihovom lokalu učinio ono što je učinjeno u našoj ustanovi, da li bi prešutio, da li bi se strpio i da li bi dijelio sa-vjete koje dijeli danas?

Mustafa-ef. FetićU svoje lično ime, a vje-

rujem i u ime svojih ko-lega, uistinu sam pono-san i sretan što pripadam Islamskoj zajednici San-džaka na čelu sa Muftijom. Samo bih želio da spome-nem riječi Omera r.a., koji je rekao: «Kad god smo

tražili dostojanstvo, slavu i moć izuzev islama, Allah dž.š. bi nas ponizio. Kad god smo tražili dostojan-stvo, slavu i moć u islamu, Allah dž.š. bi nas uzdizao i učinio da budemo značajni, da budemo faktor.» Stoga, mislim da trebamo biti svjesni ovih riječi Omera r.a. i da svi skupa, kao pri-padnici islama, a posebno kao vjerski službenici, tre-bamo biti svjesni da uisti-nu svoj put, svoju časnu titulu, svoje dostojanstvo i opredjeljenje možemo tra-

žiti samo u islamu i u islam-skim institucijama.

Mr. Mevlud-ef. Dudić Ja sam bio učesnik svih

ovih događanja od onog dana kada su na najgnusniji način upali u prostorije Fa-kulteta za islamske studije i učinili ono što su učinili i zato ću se osvrnuti na ne-koliko stvari kada je u pita-nju ovaj bezorazluk prema

htio bih samo da pitam one koji se dvoume, koji još nisu raščistili sami sa sobom: Da je neko napao njihovu kuću, da je oskrnavio nji-hov dom, da je u njihovoj kući, u njihovom lokalu učinio ono što je učinjeno u našoj ustanovi, da li bi prešutio, da li bi se strpio i da li bi dijelio savjete koje dijeli danas?

Slobodno mogu reći, a i vi to znate, da je ova institucija jedi-na samoodrživa bošnjačka insti-tucija na pro-storu Sandžaka. Razmišljajte malo o tome! Mi smo samoodrživi, nama ne treba kvasac iz Srbije da nam daje snagu jer mi imamo našu snagu unutar nas samih

Allah kaže: «Pokoravajte se Allahu i Poslaniku i onima među vama koji su zaduženi da nose emanet», a sve to iz želje da kažemo da se ne bojimo nikoga, jer Allah kaže: «I Allah će te čuvati od ljudi.»

OKTOBAR 2006.

onome što je najsvetije. Za nas nisu najsvetija mjesta - biračka. Mi znamo šta je najsvetije u islamu. Ovdje ste većina vas imami i ne bih da vam o tome dersim i zato molim dragog Allaha da ujedini naša srca, da nas sačuva dušmana i dušman-ske ruke. Njega Uzviše-nog molim da fitna koju su prosuli bude uklonjena sa ovih prostora. Na po-sljednjoj sjednici Rijaseta BiH, između ostalog, bilo je riječi o odnosu Stranke demokratske akcije BiH prema vrhovnom progla-varu Reisu-l-ulemi, odno-sno prema Islamskoj za-jednici. Vrlo interesantno da ono što se danas deša-va u Bosni i Hercegovini, to se kod nas počelo de-šavati od 1996. pa naova-

mo. Reisu-l-ulema je na posljednjoj sjednici rekao da će on, pored toga što će tužiti predsjednika Gla-vnog odbora SDA Irfana

Ajanovića, tužit će i novi-ne koje su pisale vrlo prlja-vo, jer je donešena odlu-

ka da se vjerski objekti ne smiju zloupotrebljavati i služiti u političke svrhe, a oni su njih optužili da Islamska zajednica želi da podrži Harisa Silajdžića. I

ovdje su nešto tako poku-šali, a dobro znaju, kao i vi, da mi nismo stali ni na jednu stranu. Dakle, i oni su govorili da smo mi, na-vodno, htjeli da podržimo nekog drugog. Niti smo, niti ćemo, već smo ondje gdje jesmo – dakle u sre-dini.

Tada je vrh SDA u BiH, odnosno njen predsjendik, rekao da oni imaju jako dobre odnose sa hodža-ma, ali imaju problema sa Islamskom zajednicom. I ovdje tako nešto govo-re: ''Mi problema nema-mo sa hodžama, ali imamo sa Islamskom zajedni-com.'' Islamska zajednica, imami i sve njene struktu-re su jedno. Oni to tre-baju dobro da znaju. Ako

ste čuli sinoćnje saopšte-nje, oni su kazali gdje je problem. Pojavljuju se ne-

kakvi ''7. jul'', ''25. majevi'', ne znam koja sve imena ulica bez brojeva itd. To je, zapravo, poznat kon-cept poput onoga kada je Milošević trebao da ide u Hag, govorili su: ''Slobo, iza tebe je Ljeskova!'' Mi nismo znali je li u pitanju ljeskov prut ili ono selo u tutinskoj opštini, ali imalo je i takvih parola i saop-štenja.

Dakle, oni su rekli ono što ih boli. Rekli su da su ogorčeni zato što Islam-skoj zajednici treba da budu vraćeni vakufi i da oni sve ovo što čine – čine jer imaju u nakani da sva vakufska dobra pripadnu njima, a oni će onda radi-ti sa vakufima ono što oni hoće. Jer, kako su govorili

i u Bosni i ovdje, vakufska dobra su dobra svih mu-slimana i nema potrebe da se ona vraćaju, odnosno da budu vraćena njenom vlasniku - Islamskoj zaje-dnici. Zato, braćo, mi smo prošli put uz tekbire ve-ličali Allaha dž.š., Njemu se zahvaljivali što nam se pružila prilika da mi, naša generacija, budemo ti koji će poturiti pleća i početi vraćati oduzeta vakufska dobra, koja se niti mogu prodati, otuđiti, niti na-slijediti sve dotle dok po-stoje nebesa i Zemlja. Po-turili ste pleća onako kako treba: vi kao imami, i vi

kao muderisi, i vi kao dže-matlije i svi oni koji se sva-kodnevno javljaju da budu na usluzi Islamskoj zaje-dnici, jer smatraju da je Islamska zajednica jedino svjetlo koje je ostalo ovdje na ovim prostorima.

Želim da vam proči-tam naše odluke i želim da čujem vašu podršku – da ili ne. Svako ima pravo da kaže ono što misli, ali ako ste spremni da podr-žite ove odluke, molim vas da to učinite sa onim što je kod nas sveto, a to jest sa tekbitima, ne sa nečim drugim.

Pripremio: R.S.

DODATAK VII

Na sjednici Mešihata Islamske zajednice Sandža-ka, održanoj 14. septembra 2006. godine, pored osta-lih, donijete su i sljedeće odluke:

- Mešihat Islamske zajednice Sandžaka najoštri-je osuđuje ponašanje Kolacije Lista za Sandžak Dr Sulejman Ugljanin, uključujući skrnavljenje zgrade Islamske ustanove i medijske napade na Islamsku za-jednicu.

- Članovi Mešihata izražavaju podršku Mešiha-tu na čelu sa sa muftijom Muamer-ef. Zukorlićem u svemu što su poduzeli i što će poduzeti u cilju od-brane zgrade Islamske ustanove i Islamske zajedni-ce u cjelini.

- Mešihat traži od Muftije i svih nadležnih u Islamskoj zajednici da pojačaju aktivnost komunika-cije sa pripadnicima Islamske zajednice u cilju pred-stavljanja istine u vezi sa svim događajima pretho-dnih dana, te da se maksimalno koriste svi medijski prostori kako bi se raskrinkali neosnovani napadi na Islamsku zajednicu.

- Mešihat izražava zadovoljstvo i odaje puno pri-znanje svim imamima i aktivistima Islamske zajedni-ce koji su i u ovom iskušenju pokazali samopouzda-nje i punu odlučnost da odbrane jedinstvo i dostojan-stvo islama, Islamske zajednice i muslimana.

- Mešihat će u subotu 16. septembra ove godine, u 10 časova, organizovati zajednički sastanak članova Mešihata i Sabora Islamske zajednice Sandžaka, pred-sjednika sandžačkih medžlisa, glavnih imama i svih imama Islamske zajednice Sandžaka, profesora Fa-kulteta za islamske studije i Medrese ''Gazi Isa-beg'' u Novom Pazaru, te vjeroučitelja u državnim školama, u cilju pripreme za nastupajući ramazan.

Dakle, oni su rekli ono što ih boli. Rekli su da su ogorčeni zato što Islamskoj zajedni-ci treba da budu vraćeni vakufi i da oni sve ovo što čine – čine jer imaju u nakani da sva vakufska dobra pripadnu njima

To je, zapravo, poznat koncept poput onoga kada je Milošević trebao da ide u Hag, govorili su: ''Slobo, iza tebe je Ljeskova!'' Mi nismo znali je li u pitanju ljeskov prut ili ono selo u tutinskoj opšti-ni, ali imalo je i takvih parola i saopštenja.

OKTOBAR 2006.DODATAKVIII

Muftija Muamer-ef. Zukorlić: Trebalo je da pređemo na

onaj drugi, ljepši dio posla. Ali, eto vidite, dunjaluk je takav kakvog ga je stvorio Bog, Uzvišeni Stvoritelj. Hi-storija islama je puna važnih, ali zasigurno za to vrijeme gorkih događaja koji su se dešavali u nekom od ovih mubarek mjesaci. Ja molim Uzvišenog Allaha da u ra-mazan uđemo bez ovih sa-dašnjih gorčina. Allah dž.š. je htio da te gorčine budu

prije ramazana da bismo, ako Bog da, ovaj mubarek mje-sec proveli u ibadetu, bere-ketu, postu, teravih-nama-zu, zekatu, sadakatu-l-fitru i svemu onome što jesu bla-godati ummeta i ukrasi s ko-jima dolazi mjesec ramazan.

Ramazan je, kao što znate, mjesec u kome se de-monstrira snaga i sabur; ali ne onaj pasivni sabur. Ne sabur spavanja i pristaja-nja da budemo žrtve, već sabur akcije i suočavanja. Ne sabur pristajanja da budemo

objekt događanja već sabur odluke da budemo subjekti naših života i naše histori-je. Ovaj ramazanski susret bio je prilika da se upozna-mo i sa gorkim momenti-ma na našem putu, ali gor-kim kažem privremeno, a slatkim, ako Bog da, trajno. To i jeste uloga islama da onaj ko prihvata pokornost Bogu - žrtvuje kratkotrajno za trajno, a onaj ko to odbi-je - dobije kratkotrajno, ali izgubi trajno. Zaista se osje-ćam ponosnim prisustvuju-

ći danas ovom skupu. Dok sam slušao sve ove diskusije, razmišljao sam o tome kako ciklično, kružno, ne prođe par godina pa neki ovakav talas naiđe, pa se pitam zašto je to baš tako? Zbog čega? U čemu je kimet toga? Pa onda kada vidim lica ovih mladih imama, onda kažem da bi oni bili zakinuti. Bez iskustva one gorčine iz de-vedesetih godina, kroz koje smo prolazili mi koji smo to zakačili, ili one iz 60-ih i 70-ih, koje mi nismo zakači-

li već naši stariji kolege, bili bi zakinuti borbe na Boži-jem putu. Vi znate iskustva koja se stiču iz toga. Zapra-vo, Allah dž.š. je Pravedan i svima daje jednake šanse, a ovo su šanse ovim mladim imamima, kojih očito ima više. Osjećam se ponosnim što imamo ovakav sastav na-šega kadra. Kažu da je naj-mlađa nacija alžirska nacija, a ja mislim da smo mi po stru-kturi kadra najmlađa Islam-ska zajednica na zemaljskoj kugli. Zadužio bih nekog od

K A K O D O Č E K U J E M O O V O G O D I Š N J I R A M A Z A N

Nije nas uzalud Allah dž.š. očuvao na ovom prostoru

Ramazan je mjesec u kome se demonstrira snaga i sabur; ali ne onaj pasivni sabur

To i jeste uloga islama da onaj ko prihvata pokor-nost Bogu - žrtvu-je kratkotrajno za trajno, a onaj ko to odbije - dobije kratkotrajno, ali izgubi trajno.

OKTOBAR 2006. DODATAK IX

mladih istraživača na našem Univerzitetu da se pozaba-vi i ovim pitanjem i utvr-di starosnu strukturu našeg kadra, a to je naša snaga. Ali ta snaga ne bi bila potpuna da smo mi nastojali potisnu-ti ove starije i da smo se htje-li odreći njihovog iskustva. Zapravo je naša snaga odluka da idemo ovim putem, ali sa rukom u ruci sa iskustvom starijih i energijom mladih. I zato sam uvjeren u uspjeh sa ovim sastavom, sa ovim šare-nolikim sastavom… A znate zašto je bitan ovaj sastav? On nije stvar našeg izbora. Nismo mi, niti bilo ko drugi odlučivao ko će od nas da ide u medresu. To je, napro-sto, bila Božija selekcija, koja je došla preko vaših rodite-lja i vaših familija, i u tome i jeste ta snaga. Neki siste-mi izgledaju jaki, ali su oni ipak ljudski dizajnirani. Uvi-jek se formiraju neka zada-ta tijela. A vi znate da ovdje niko nije odlučivao šta ćete vi biti. Niko nije, sa ove stra-ne, odlučivao da li ćete vi biti tu ili nećete biti. Prosto je u tome naša snaga i ja želim ovom prilikom da izrazim zadovoljstvo zbog toga.

Što se tiče mubarek mje-seca, mi ćemo nastaviti sa našom ustaljenom praksom. Vi znate da su pripreme za ramazansku praksu uvijek u skladu sa onim što jeste ci-vilizacijski napredak, a on se ostvaruje kada se ne potisku-je sve ono prethodno nego, naprosto, polazi od onoga što smo imali prošle godi-ne. Sada ćemo samo to da dogradimo na našim isku-stvima iz Sandžaka, da una-predimo naš sistem i praksu davanja prave ibadetske, du-

hovne usluge vjernicima, ali isto tako i u pravcu akcija koje mi ovdje vodimo.

Istina, sve je ovo među-sobno povezano. Kao što mnogima smeta naš vakuf,

isto tako im smeta zekat i sadaktu-l-fitr, jer oni ne žele dobro islamu i muslimani-ma. Oni čeznu za onim vre-menima kada je imam hodao u okrpljenoj odjeći, kada su neki bezbožnički gazde mogli da imaju tog imama za sitnu paru, da moli i da ih blagosilja do prekosutra. To su bila za njih fina vremena, ta Islamska zajednica pod truhlom ćeremidom i neza-štićenim imamima, dok sada Islamska zajednica uspravno hoda u skladu sa kur'anskim ajetima i u skladu sa emane-tom koji nam je Allah dž.š. podario.

Oni hoće da nam name-tnu kompleks, krivnju, da bježimo od toga da tražimo od ljudi da daju zekat i sada-katu-l-fitr. Podignute glave tražite to! Zapamtite, uvijek se daje više onome što traži

odozgo, nego onome što traži odozdo. Jer ne tražimo za sebe, već tražimo za Al-lahov hatar, a Allah je iznad svega i Najgornji. Zato se to

traži dostojanstveno. Ne po-niženo i ne moleći, jer traži-mo hak – Božiji hak, a ne sopstvenu milostinju, kako bi to neko htio da predstavi.

Zato, sve ovo što se de-šava nama će biti samo novi zamah, novo zbijanje redo-va, jer vidim da su zbijeni, vidim da imate punu odlu-čnost i punu energiju u tom pravcu, i ići ćemo, ako Bog da, tim putem.

Budite uvjereni da Alla-hovo svjetlo na ovom pro-storu neće utihnuti. Nije nas uzalud Allah dž.š. očuvao na ovom prostoru. Nešto On sa nama hoće, a ja čvrsto vjeru-jem da hoće nešto veliko. Ne dozvolite da kleknemo kada je teško, jer se na tome po-kazuje da li smo mi ti pravi s kojima On planira da napra-vi neki veliki hair. Na ovoj vjetrometini, na ovom ra-skršću sandžačkom nije bilo lako živjeti i opstajati, niti je sada lako da se opstane. Ovo nije naš seminar, ovo je pro-sto koncentracija naše snage. Ovo je demonstracija naše snage, ma šta ko zaključio iz te riječi demonstracija. Isto kao što vojske imaju para-

du, ovo je naša parada. Neka vide i naši i njihovi - naši će se radovati, a njihovi će tu-govati. A, Boga mi, nismo mi nikoga tjerali da li će da se

raduje ili će da tuguje. Onaj ko osjeća ovo kao svoje - on će se radovati. Dostojanstve-no pokazujemo sopstvenu odlučnost i sopstvenu snagu. I zapamtite, naš ramazan je naša snaga. Vi dobro znate koliko se puta udvostruči ve-zanost ljudi za džamije. Ne-

mojte da vas brine to što je neko spreman da blati dža-miju, da skrnavi džamiju. Nemojte to da vas brine, to je panika. U panici ljudi vri-šte, galame. Onaj ko je sigu-ran nema razloga da vrišti. On priča normalno, bez vri-ske, bez psovke, bez skrna-vljenja, bez galame.

Nekada kada prohodate

kafečajnicama učini vam se da je tih mnogo. Nije. To je efekat. Znate kako, naši su ljudi dobri, obično šute. Ali imate šaku tih galam-džija koji hodaju iz kahve u kahvu i proizvode efekt po-žara. Vjerujte, da ih skupite, nema ih puno. Naravno da oni imaju svoje žrtve - ljude koji podliježu medijskoj kampanji i lažima. Ali vje-rujte, mi smo već do takvog stepena da nas ne mogu do-kučiti ni po tabanima. Rani-je su mogli da nam dokuče glave, pa onda trupove, sada mogu još tabane, a uskoro neće moći ni tabane. Budite u to uvjereni. Prema tome, idemo ovim putem, ako Bog da, u mjesec ramazan.

Evo sada sam imao sa-stanak sa glavnim imamima, operativno, kroz neke stva-ri vezane za ramazan. Isto tamo nismo dužili, a neće-mo ni sada dužiti. Ono što je bila naša teza jeste da na-pravimo zajednicu gdje neće Muftija biti zajednica, gdje ovakav sastanak može da se održi i sa Muftijom i bez Muftije, gdje glavni imam zna šta treba da radi, gdje ru-kovodioci, direktori, deka-ni ustanova znaju šta treba da rade, gdje vi imami znate šta treba da radite, gdje i kad se pojavi nešto novo pro-sto cirkuliše ta relacija. To je institucija. To je džemat.

To je, ustvari, onaj emanet koji nam je Poslanik ostavio, alejkumu džema' na zajedni-ci, na instituciji, na organi-zaciji. Dakle, emanet vam je to! Mi to već ove godine imamo. Naravno, kad nas pojedinačno pogledate nađe se mahana koliko insana Bo-žijih, ali kao zajednica smo

Osjećam se pono-snim što imamo ovakav sastav našega kadra. Kažu da je naj-mlađa nacija alžirska nacija, a ja mislim da smo mi po strukturi kadra najmlađa Islamska zajedni-ca na zemaljskoj kugli.

Oni hoće da nam nametnu kom-pleks, krivnju, da bježimo od toga da tražimo od ljudi da daju zekat i sadakatu-l-fitr. Podignute glave tražite to! Zapamtite, uvijek se daje više onome što traži odozgo, nego onome što traži odozdo. Jer ne tražimo za sebe, već tražimo za Allahov hatar, a Allah je iznad svega i Najgornji. Zato se to traži dostojanstveno. Ne poniženo i ne moleći, jer traži-mo hak – Božiji hak, a ne sopstve-nu milostinju, kako bi to neko htio da predstavi.

Budite uvjereni da Allahovo svjetlo na ovom prosto-ru neće utihnuti. Nije nas uzalud Allah dž.š. očuvao na ovom prosto-ru. Nešto On sa nama hoće, a ja čvrsto vjerujem da hoće nešto veliko.

Onaj ko osjeća ovo kao svoje - on će se radovati. Dostojanstveno pokazujemo sop-stvenu odlučnost i sopstvenu snagu.

OKTOBAR 2006.

doista jaki i, ako Bog da, nas niko ne može polomiti. Po-lomit će samo onoga ko po-kuša da izaže iz tog snopa, pa mu se učini da je bolje

da se malo skloni i sakrije u drugom taboru. Taj će biti polomljen kao što su i svi drugi bili polomljeni koji su tako pokušali. Ali vjerujte, takvih je mnogo malo, a ja se nadam - brzih dana i nima-lo. Ne zato što ćemo se mi sa njima obračunavati. Mogli smo se mi davno sa njima obračunati. Znamo mi ko je s kojom majom zaražen. Ali neka ih, oni su sebi najveća kazna. Licemjerstvo je samo po sebi najveća kazna. Znate kako je to lijegati i ustajati ujutru, a jedno ti srce nosi, drugo ti mozak misli, a treće jezik mora da ti govori. To je strašno. To je stvarno teško. Ne bi im bio u koži. Oni će se sami time zabaviti. I zato nemojmo se time optereći-vati. Stvar institucije i jeste u tome što ne tražamo grčevi-to koje unutar, ko je kriv, ko je peta kolona… Ne! Samo ih neka. Oni će sami sebe izbaciti. Oni su sami sebe

kaznili. Ja mislim da je bolje da oni shvate i da taj jad koji imaju izbace iz srca, da ne idu drugim putem, da ne izlaze iz ovog jata, da ne sa-rađuju sa tuđim jatom, da

ne sarađuju sa jastrebovima koji hoće da razbiju ovo jato. To im je najbolje. Vjerujte, poziv ovdje im je otvoren stalno. Kao prvo, Allahova vrata su otvorena, a ko smo mi da zatvaramo Allahova

vrata. To je naš pristup i to je naše ubjeđenje.

Pošto neću imati prili-ke da vas vidim u ovakvom

prelijepom sastavu, dozvoli-te mi da vam mubareklišem nadolazeći mjesec ramazan.

Molim Allaha dž.š. da nam pomogne, da naša srca natopi vjerom, da naša srca

natopi odlučnošću, da naša srca natopi strpljenjem, da naša srca natopi zuhdom, da nam pomogne da poslje-dnje pukotine unutar Islam-ske zajednice zatvorimo, da zaboravimo čak i da je bilo izvjesnih razilaženja i ne-slaganja, nego da napravi-mo trzaj i oprostimo našem bratu imamu, članu Sabo-ra, članu Medžlisa koji, eto, ima neke slabosti prema ne-čemu… Jer, znate, nekad se nije lako oduprijeti toj čumi sa te strane. Kada ti ponu-de da možeš da pomjeriš hambar do ulice, da proši-riš garažu, pa ti izračunaš: ''Boga mi, to je lijepo, mogu džabe, uz malo korupcije, da završim svoju kuću kao novu…'', onda čovjek uđe u mrežu pa ga je teško izvu-ći. Treba ih razumjeti, to su ljudske slabosti. Ali njima će se to ogaditi, jer ko je god sa šejtanom sarađivao mora pet puta više da plati. Zato dajmo im šansu i ne-mojmo previše ni prstom u oko onome za koga sma-tramo da se malo koleba. Nabavit ćemo mu zimske gume pa neće više šlajfovati. Tu smo da pomognemo i da, ako Bog da, ide dalje.

Naka nam se Allah dž.š. smiluje da dočekamo i pro-vedemo ramazan u bereke-

tu i zdravlju i da nastavimo ovim našim putem, putem očuvanja vakufa, putem no-šenja naših emaneta. A vje-rujte, poslije kiše dolazi sunce. A poslije kiše sunce

je berićetnije, mnogo be-rićetnije nego da nije bilo kiše nikako. To je taj susret iza kojeg raste trava i cvije-će, voće i povrće, a vjerujte ovdje je zasijano puno lije-poga bereketa i ono će, ako Bog da, da nikne.

Znate, ti njihovi savezni-ci gore iz Beograda, nije to tako strašno. Nije to sve je-dinstveno, pa će, kao, oni nešto tu da urade. Ne! To

se pusti malo da se vidi ko je gdje i sa kime. Doći će to na svoje mjesto, jer ova ze-mlja je Allahova i naslijedit

će je samo Allahovi dobri robovi. Oni je zovu jednim imenom, mi drugim i nije stvar u tome šta oni nude ili mi volimo, nego, jedno-stavno, ona pripada onome kome Allah odluči i koga odredi kao Svog namjesnika na Zemlji.

Molim Uzvišenog Alla-ha da nam se smiluje i da

nastavite svojim putevima susreta, u susret ramazan-i-šerifu, u saradnji sa Mea-rifskom službom, glavnim imamima, članovima Me-šihata i svim našim ljudi-ma, našim stubovima koji su zasigurno veći nego što mi mislimo. Nisu oni drugi ništa posebno, vjerujte. Mi smo za njih i nivo i snaga. Ovo ovdje vam je i akade-mija nauka i umjetnosti, i ovo su naša predstavnička tijela, i duhovna tijela i, vje-rujte, ne vidimo ih ni kao pet para. Ali to je zato što nosimo šehade.

Moramo na sebe da gle-damo drugačije. Ne možete očekivati da vas džemat po-štuje ako sami sebe ne po-štujete. Moramo uzdignu-ti sebe. Mi često čekamo da neko drugi dođe da to učini. Mi smo to što jesmo, mi smo to što imamo, samo sa više samopoštovanja i sa-mopouzdanja. Molim Uzvi-šenog Gospodara svjetova da nas uputi na pravi put.

Amin.

DODATAKX

Doći će to na svoje mjesto, jer ova zemlja je Allahova i nasli-jedit će je samo Allahovi dobri robovi. Oni je zovu jednim ime-nom, mi drugim i nije stvar u tome šta oni nude ili mi volimo, nego, jednostavno, ona pripada onome kome Allah odluči i koga odredi kao Svog namjesnika na Zemlji.

nekad se nije lako oduprijeti toj čumi sa te strane. Kada ti ponu-de da možeš da pomjeriš hambar do ulice, da pro-širiš garažu, pa ti izračunaš: ''Boga mi, to je lijepo, mogu džabe, uz malo korupcije, da završim svoju kuću kao novu…'', onda čovjek uđe u mrežu pa ga je teško izvući. Treba ih razumjeti, to su ljudske slabosti. Ali njima će se to ogaditi, jer ko je god sa šejtanom sarađivao mora pet puta više da plati.

Znamo mi ko je s kojom majom zaražen. Ali neka ih, oni su sebi najveća kazna. Licemjerstvo je samo po sebi naj-veća kazna. Znate kako je to lijegati i ustajati ujutru, a jedno ti srce nosi, drugo ti mozak misli, a treće jezik mora da ti govori. To je strašno. To je stvarno teško. Ne bi im bio u koži.

kad nas pojedi-načno pogledate nađe se mahana koliko insana Božijih, ali kao zajednica smo doista jaki i, ako Bog da, nas niko ne može polomiti. Polomit će samo onoga ko pokuša da izaže iz tog snopa

OKTOBAR 2006. DODATAK XI

Hadžifejzović: Poštovani gledaoci, vrlo, vrlo ozbiljna i bolna tema. Gost CD-a je muftija sandžački, pred-

sjednik Mešihata, Muamer-ef. Zukorlić. Selam i dobro veče efendija.

M u f t i j a : A l e j k u m u selam.

Hadžifejzović: Prosto je nevjerovatno... Zaista, od svih informacija koje imamo, pa ih saberemo, pa obrađujemo, nema-mo druge riječi nego da kažemo da je nevjerovatno šta se događa u Sandžaku. Vanredni izbori, ubistvo jednog čovjeka, podijeljen grad, narod, Sandžak,... Šta se dešava tamo?

Muftija: Sandžaku se, zapravo, pokušava zadati smrtonosni udarac. Naime, Sandžak je kriv zato što je izdržao Prvi svjetski rat, i Drugi svjetski rat, i polu-anarhiju između dva rata, i taj ‘’crveni’’ teror i svo to teško Miloševićevo vri-jeme, a definitvno sada bi trebalo da se zada taj smr-tonosni udarac i to rukom onih koji za sebe govore da su muslimani, koji se bore za nacionalne intere-se Bošnjaka i očito da to i jeste najbolniji udarac za Bošnjake.

Hadžifejzović: Efendija, kad smo razgovarali dogo-vorili smo se da budemo otvoreni. I eto, nekako,

čovjek iz Islamske zaje-dnice, vidimo kako se to ovdje radi, trebalo bi da bude malo umjereniji, jer njegov je narod u pitanju... Ali, možemo li otvoreno? Možemo!

Muftija: Sasvim.

Hadžifejzović: Ko zadaje, imenom i prezimenom, taj udarac?

Muftija: Sasvim jasno, Sulejman Ugljanin sa svo-jom Koalicijom Lista za Sandžak postao je glavna batina onog dijela vlasti iz Beograda koji smatra da će napravaiti jaku srpsku državu ukoliko Bošnjaci u Sandžaku i Sandžak kao prostor bude potlačen. On je, očito, prihvatio tu ulogu i on je sada vrlo uspješno sprovodi.

Hadžifejzović: Zašto to radi Sulejman Ugljanin? Šta mu je interes?

Muftija: Na to pitanje bih vrlo teško mogao precizno odgovoriti, ali mislim da je u pitanju pretjerana opije-nost da se po svaku cije-nu zadrži i sačuva vlast. I prosto, nakon što je zasjeo

na krila tog nacionalnog pokreta Bošnjaka iz deve-desetih, očito je umislio da treba biti dovijeka na vlasti u Sandžaku i, jednostavno, te druge političke partije ili bilo ko drugačije misli bit će kažnjen, proglašen izdaj-nikom i zasigurno neće dobro proći. To je dosa-dašnja praksa. Naravno, Islamska zajednica je poku-šala da se drži po strani.

Ja sam na čelu Islamske zajednice Sandžaka trina-est godina. Nikada nisam dao niti jednu izjavu veza-nu za stranke, niti posebno vezano za izbore, ali pro-sto desilo se nešto strašno ružno. Njegovi aktivisti prilikom završnog mitin-ga upali su u najznačajniji vakuf, u zgradu Fakulteta za islamske studije, demoli-rali petnaest prostorija, čak i vršili nuždu u tim pro-storijama. To je, doista, sve nevjerovatno, ali je istinito.

Hadžifejzović: Muslimani su to uradili u musliman-skom objektu?

Muftija: Oni su nosi-li majice njegove stranke i bajrake njegove stranke, a da li su muslimani ili ne, doista, ja to ne mogu da odgovorim, ali se to desilo i naravno da samo stavljeni na metu nakon što smo

obavijestili javnost da se to desilo. Dakle, mi smo tre-bali da budemo neko ko će gledati da se u našoj kući sve to uradi, a da onda šutimo. Kada smo oba-vijestili javnost, u prvom saopštenju koje je išlo za medije bili smo blaži pa smo tražili da se izvini, da sarađuje da nađemo poči-nioce. Međutim, on je kre-nuo da napada, optužuju-

ći nas da se stavljamo na stranu jedne stranke pro-tiv njega, da kršimo predi-

zbornu šutnju, tako da smo mi nakon toga obavijestili džematlije putem džume namaza.

Hadžifejzović: Muamer-efendija, Sandžak je oda-

vno podijeljen između te dvije najjače sandžačke partije. Dakle, jednu pre-dvodi Sulejman Ugljanin, drugu Rasim Ljajić. Kako ćete se odbraniti da niste za Ljajićevu stranku, a da niste protiv Ugljaninove.

Muftija: Prvo, neću se ni braniti jer oni koji me znaju i prate naš rad trina-est godina znaju da je naše opredjeljenje da napravimo autonomnu Islamsku zaje-dnicu koja će, prije svega, nastojati da bude duhovni servis vjernicima u skladu sa Kur’anom i Sunnetom. Mi to činimo trinaest godi-na. Dakle, ono što je iza nas najbolji je svjedok. Naravno, sam Ugljanin to nama nije dopustio. Glavni problemi su počeli još prije deset godina kada je on tra-žio od Islamske zajednice da postane članica njego-vog političkog tijela koje se zvalo BNVS. Mi smo tada to odbili i naravno da smo bili proglašeni izdajnicima i da su još od tada krenu-li napadi. Istina, ti napa-

di nisu mogli dati velike rezultate obzirom na nje-govu slabost koju je imao u Sandžaku. Međutim, sada kada su profunkcionisala izvjesna prijateljstva i koa-licije sa nekim faktorima

G O S T C D - A ( N T V H A Y A T ) J E M U F T I J A S A N D Ž A Č K I , P R E D S J E D N I K M E Š I H A T A , M U A M E R - E F .

Šta se dešava tamo u Sandžaku?Sandžaku se, zapravo, pokušava zadati smrtonosni udarac. Naime, Sandžak je kriv zato što je izdržao Prvi svjetski rat, i Drugi svjetski rat, i polu-anarhiju između dva rata, i taj ‘’crveni’’ teror i svo to teško Miloševićevo vrijeme, a definitvno sada bi trebalo da se zada taj smrtonosni udarac i to rukom onih koji za sebe govore da su muslimani

OKTOBAR 2006.

u Beogradu, on se osjetio moćnim, posebno nakon što je demaskirano njegovo pravo lice i namjera kroz taj incident koji se desio u zgradi Islamske ustanove. On je krenuo na Islamsku zajednicu prosto da sve

pred sobom uništi i da održi lekciju da više niko ko drugačije misli ne može opstati na tom prostoru.

Hadžifejzović: Muamer-efendija, da je tu, recimo, Sulejman Ugljanin, on bi mogao da se brani sa dva vrlo jaka argumenta. Prvi je: njemu su ubili čovje-ka, iz njegove stranke, na ovim izborima. Ubistvo se desilo. To je prosto nevje-rovatno. To se u BiH, hvala Bogu dragom, ne deša-va poslije onakvog klanja. Drugi argument je: on je pobijedio na izborima.

Muftija: Zaista, ne može čovjek ostati ravnodušnim da smrt naziva argumen-tom, iako je Ugljanin i taj događaj pokušao da pretvo-ri ne samo u argument već u novu političku promoci-ju organizirajući dženazu-namaz na Gradskom trgu mimo pravila. Čak imamo slučaj da je to jutro porodi-ca poginulog došla i obra-tila se Islamskoj zajednici za uslugu. Nakon nekoliko sati aktivisti njegove stran-ke su došli i povukli taj zahtjev kazavši da će obaviti dženazu u privatnoj režiji, što je, zapravo, bila poruka da se i ta tragedija iskoristi. Dakle, to je nenadoknadivo najprije za porodicu i tu siročad više ništa ne može učiniti zadovoljnima, ma kako se razvijala politička

situacija u Sandžaku i ma ko bio na vlasti. I zato sam vrlo uzdržan da detaljno komentarišem, kako bih čuvao osjećanja te poro-dice. Međutim, ono što je najgnusnije u tome jeste da je on i taj događaj poku-

šao pretvoriti u sopstve-nu političku promociju. I ne samo to, već huškanje protiv Mešihata Islamske zajednice, jer na njegovoj televiziji, kada su pozivali da se klanja dženaze-namaz na Gradskom trgu, istovre-meno je išla informacija da je porodica zabranila čla-novima Mešihata da prisu-stvuju, što je potpuno neta-čno, jer članovi Mešihata nisu tražili da prisustvuju, a niti je porodica bilo kakve poruke te vrste poslala.

Hadžifejzović: I ovo dugo pitanje: on je pobijedio na izborima.

Muftija: Što se tiče samih izbora, kakav je bio stvarni rezultat o tome je moglo da se razgovara sve do momenta tragedije. Nakon momenta tragedije on je očuvao potpunu političku hladnokrvnost, čak beskru-puloznost, i nimalo nije bio ganut tom situacijom već sve to iskoristio da izvrši pritisak na sve ostale koji su bili na glasačkim mjestima i prosto su ljudi rastjerani prijetnjom: „Evo je, dolazi razularena masa iz grada, desilo se ubistvo, žrtva je iz naših redova. Vi ćete to platiti.“ I ljudi su se prosto povukli. I naravno da su te kutije već bile pune do 8 sati onih glasačkih listića koji su trebali da naprave apsolutnu većinu u grad-

skom parlamentu.

Hadžifejzović: Što znači da je lažirao...

Muftija: Ma ne, to je opljačkano. Sama krađa je blaga riječ. I za to ima mnogo svjedoka. Ljudi koji dolaze kod nas pričaju o

tome sasvim otvore-no. Čak su spremni da o tome govore i pred kamerama.

Hadžifejzović: Ovo bih Vas nekako naj-radije privatno pitao, ali ne znam, ne sjećam se da je neki vjerski poglavar tako direk-tno zauzeo jedan stav, koji je i politički stav. Zašto to radite?

Muftija: Upravo zato što sam trpio tri-naest godina. I očito da je sav taj sabur nagomilao kod mene

toliko istine. Ona više ne može stati u meni. Ona mora da izađe. I ja tu sada moram govori-ti otvoreno, ali i iz razloga što sam zabri-nut za budućnost Sandžaka. Vi znate da Sandžak nije imao ništa svoje. Nema ni danas. Jedina institu-cija koju je Sandžak imao cijelo prote-klo stoljeće bila je Islamska zajednica. E, sada se krenulo da se i to demontira. Zašto? Pa zato što su političke stranke ušle u razne neprincipijel-ne trgovine sa raznim beogradskim faktori-ma i to je, definitivno, svima jasno. Islamska zajednica je ponijela nešto jače breme nego li nose druge islamske zajednice na Balkanu, jer druge zajednice uglavnom imaju države, ili neke druge političke sisteme koje im obezbjeđuju opstanak. Mi u Sandžaku nemamo ništa i zato, po principu Katoličke crkve koji je imala u toku komunizma u Poljskoj, kada su ljudi u njoj vidjeli jedini stožer oko koga su se okupljali, proteklog stolje-ća su Bošnjaci u Sandžaku imali samo Islamsku zaje-dnicu. Evo, ja sam krenuo iz Pazara jutros gdje sam imao zajednički sastanak svih tijela Islamske zaje-

dnice (Mešihata, Sabora, glavnih imama, svih imama iz Sandžaka, predsjednika medžlisa...), dakle zajedni-čki sastanak sa preko trista ljudi, gdje je postignut puni konsenzus da se održi do kraja ovaj kurs, da se bori-mo istinom jer, do sada, pokazalo se da to što smo, na neki način, nastojali biti fleksibilni i nismo odgova-rali na sve napade, druga strana shvata kao našu nesposobnost i ide samo još dalje.

Hadžifejzović: Efendija, kazali ste da ste zabrinu-ti za budućnost Sandžaka. Jeste li zabrinuti za svoju budućnost? Vama se pri-jeti.

Muftija: Da, da. Prijetnje dolaze. Iskreno, ja nemam vremena za neku veliku zabrinutost. Prvo iz razlo-ga što nastojim biti vjer-nik koji zna da je sve u Božijim rukama, iako su

dolazile prijetnje i na moju adresu lično, za moj život. I ne samo to. Išlo se i dotle da su nekoliko tajkuna oko Ugljanina prikupljali novac i kazali da će dati neko sto hiljada evra, neko pedeset, neko dvadeset, onima koji zapale Mešihat, kao simbol oponiranja njihovim ambi-cijama kroz ono što se zove organizovani kriminal, jer su na sceni u Novom Pazaru sada upravo nekoli-ko tajkuna, politika i jedan dio pravosuđa, i taj trokut sada perfektno funkcioniše i on je, zapravo, prava omča sandžačkom narodu.

Hadžifejzović: Efendija, iskoristit ću tu Vašu otvo-renost, ikrenost, pa Vas

direktno pitati. Govorite o jednom političkom lideru kao izdajniku.

Muftija: Ja inače izbjega-vam da kažem krupne riječi. Ali, doista, ako samo malo propratite njegove stavove: devedesete godine je obe-ćao da će biti zadnji koji će pobjeći iz Sandžaka, ‘91. sam prisustvovao na stadi-onu u Novom Pazaru kada je kazao ‘’Sandžak repu-blika’’, ‘92. ili ‘93. formira Bošnjačko nacionalno vijeće kao svojevrsnu vlast gdje je on bio predsjednik tvorevi-ne Sandžak, a naravno, tada Rasim Ljajić predsjednik njegove vlade. Nakon toga se sprovodi referendum o autonomiji gdje se preko 90% Bošnjaka u Sandžaku izjašnjava za autonomiju. Poslije toga BNVS usvaja Memorandum o specijal-nom statusu, gdje bi taj najviši stepen autonomije obezbijedile međunarodne

snage. Dakle, prosto obe-ćanja i političke aktivnosti u nekoliko godina do bjek-stva u Tursku, nešto što su Bošnjaci mogli samo da sanjaju ukoliko bi se ostva-rilo, pa makar jedna treći-na toga. Međutim, zatim imate nešto sasvim drugo. Po povratku iz Turske, šta imamo? Imamo njego-ve izjave: ‘’Ne treba nama nikakva politička autono-mija, nama treba autonomi-ja džepova’’ i kasnije, kada se već ušlo u ove trgovi-ne sa nekim faktorima u Beogradu, definitivno samo slijepac ne može vidjeti o čemu se, zapravo, radi.

Hadž i f e j zov i ć : Evo, za kraj - šta je rješenje?

DODATAKXII

OKTOBAR 2006. DODATAK XIII

Dolaze, bilo preko meilo-va, preko agencija, desetine zahtjeva, molbi, da se ljudi pomire u Sandžaku. Da li je to moguće? Kako?

Muftija: Teoretski je to uvijek moguće. Evo, i poslije svega što sam kazao, naše su ruke širom raširene. Dakle, ako Bog dragi ne uskraćuje pravo na teobu, ko smo mi da je uskratimo. Ali, mislim, definitivno, da smo ušli u drugu fazu kada istina mora potpuno izaći na vidjelo. Ja mislim da se stanje u Sandžaku ne može riješiti ukoliko se ne osvijesti onaj dio vlasti u Beogradu koji njega podr-žava. Mislim da Beograd pravi historijsku grešku i bojim se da će doći do još žešće radikalizacije, jer mi sada imamo dolazeće mlade generacije koje su mnogo manje tolerantne nego naše generacije, ili starije, i koje prosto razmišljaju o raznim varijantama. Zato je vrlo opasno da Sandžak ne uđe u jednosmjernu ulicu, iz koje bi teško bilo izaći.

Hadžifejzović: Na šta mislite?

Muftija: Ne mislim ni na šta posebno. Samo se bojim. Jer radikalizacija se može ostvariti, odnosno demon-strirati na razne načine. Mi smo sada blizu ćorsoka-ka, u smislu da se počinje osjećati potpuno beznađe, a beznađe uvijek proizvodi fanatizam. Ja se toga bojim. Da se ne bi fanatizovale mlade mase, mlade genera-cije, što u osnovi nije svoj-stveno Bošnjacima.

Hadžifejzović: Vrlo je ozbiljno to što govorite, znate i sami. Mislim, ovako u svijetu gdje su sa kravata-ma muslimani teroristi itd.

Muftija: Sebe smatram vrlo ozbiljnim čovjekom i zato sam potpuno svjestan šta govorim. Zato šaljem poruku i Beogradu i među-narodnoj javnosti na ovaj način. Promijeniti odnos, nema podržavanja jedne partije protiv druge, nema ulaganja novca u jednu par-tiju protiv druge, da se pri-stupi Sandžaku razumnom politikom, da se u Sandžak uloži... Zašto se Sandžaku šalje poruka da ako su u Preševskoj dolini ljudi uzeli

puške u ruke, tamo su od strane države uloženi ogro-mni milioni. U Sandžaku smo mi pacifistički narod, tamo nije bilo puškaranja, da Bog da da i ne bude, ali, u svakom slučaju, tamo se ulaže u Ugljanina i ne znam koga, u njegovu kampanju, a vrlo malo toga u stvar-ni razvoj. Mi tražimo da Beograd pristupi Sandžaku kao prostoru sa historij-skim, tradicionalnim, vjer-skim i kulturološkim pose-bnostima, da prosto uključi sve društvene faktore u Sandžaku: i političke, i vjer-ske i kulturne, da napravi-mo jedan savjet za razvoj regije i da se uđe u ono što je zajednički interes. To će da spusti tenzije. Šta je naš pristup i šta mi šalje-mo kao svojevrsnu odgoj-nu poruku biračima? Da ne shvataju stranke kao vjeru. Postoje stvari koje se ne mogu kupiti, niti se mogu prodati. Stečene stvari nisu svetinja, ali ne možete oca i majku kupiti, ne možete ih prodati. Vjeru takođe. Ali, političke stranke mi doži-vljavamo kao nešto profa-no, nešto što bi trebalo da bude servis, interesna orga-nizacija. Dakle, kao auto-mobil: ukoliko on dobro služi, onda ćete ga voziti. Nećete se u njega zaljubiti. Samo blesav čovjek će se zaljubiti u to. Prema tome, to je ono što mi pokuša-vamo da pošaljemo našem narodu. Mi smo spremni i sada da šaljemo poruke koje će dati razultate. Isto tako, bilo bi dobro da se reaguje i sa pozicije Bosne i Hercegovine, koju mi nazi-vamo našom maticom, iako nam to nije jasno kako, zato što smo nacionalna manjina, a ne znamo čija nacionalna manjina, jer da biste bili nacionalna manji-na treba, valjda, da imate neku nacionalnu državu, a mi to nemamo. Ali, eto tako, moramo imati nešto pa tako kažemo.

Hadžifejzović: Muamer-efendija, hvala Vam lijepa. Bio je ovo žestok vaz... Kako se to kaže? Ders?

Muftija: Da bude kabul, ako Bog da.

Hadžifejzović: Hvala Vam puno. Hvala Vam.

Kako komentarišete miješanje čelnika Mešihata Islamske zajednice u izbor-ni proces.

Sulejman Ugljanin: Vidi-te, od 1996. godine do 13. septembra mi smo kao gra-

đani bili mnogo puta po-vrijeđeni ponašanjem ljudi koji sebe nazivaju čelnicima Mešihata Islamske zajedni-ce. O tome nema komen-tara. To nije stvar Opšti-ne, to je stvar Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Bošnja-čko nacionalno vijeće je do-nijelo odluku da prekine sve odnose sa Muamerom Zukorlićem, koji je nekad bio predsjednik Mešihata i nekad bio muftija, da sa njim više ništa nema i da će pokrenuti postupak i Na-cionalno vijeće i Opština i kod nadležnih sudova, i kod policije i organa za privredni kriminal, da se istraži nji-hov uticaj ne samo na ovim izborima nego i na neke ra-nije radnje koje ne doliče odraslom punoljetnom čo-veku. Mi smo mnogo puta pokušali jednome i drugo-me da pomognemo, među-tim ako čovjek zbog nepa-žnje fizički posrne možeš da mu pomogneš, ako čo-vjek iz nekih razloga mate-rijalno posrne i tu možeš da mu pomogneš, ali ako neko stalno srlja onda nije dosto-jan pomoći ni pažnje. Mi-slim da o tome glavnu riječ

treba da kažu građani, poli-cija i sud. Oni više neće biti predmet našeg interesova-nja, nego predmet intere-sovanja državnih istražnih i policijskih organa i mislim da je konačno vrijeme da dr-

žava stane na kraj svim tim lošim stvarima koje su nam povrijedile nas životni mir, zbog kojih nismo mogli da odemo na džumu. Odeš na džumu i slušaš politi-čke uvrede, klevete. Da, ti imami su bili prisiljeni da to rade i mi ćemo tražiti svaka-ko od svih ministarstava u Vladi i Ministarstva za vjer-ska pitanja da odgovori na to i da građanima odgovor na sva ta pitanja. Mislim da je tome svemu kraj.

Da li po Vašem mišlje-nju te česte izjave iz Me-šihata, čelnika Mešihata, sa nekom političkom po-zadinom mogu da izazo-vu razdor između građana Novog Pazara?

Sulejman Ugljanin: Više

ne. Nekada su se neki ne-časni ljudi krili iza imena Mešihata. Mešihat više ne postoji. Pitanje vjerske za-jednice Bošnjaka je u na-dležnosti Bošnjačkog naci-onalnog vijeća. Bošnjačko nacionalno vijeće je najvi-še političko i predstavni-čko tijelo Bošnjaka, prizna-to zakonima ove zemlje i ima ingerencije i nadležno-sti da se bavi i tim pitanji-ma. Bošnjačko nacionalno vijeće je uputilo zahtjev mi-nistru vjera, s tim da se pre-ispita zakonitost, odnosno nezakonitost djelovanja ljudi koji sebe zovu čelni-cima Mešihata i da se odvo-

ji suho od sirovog. Ima če-stitih imama koji su do-lazili više puta kod mene kao predsjednika Opštine. Ja sam ih slao u Nacio-nalno vijeće jer Bošnjačko nacionalno vijeće je adresa na koju se trebaju obratiti. Imami mogu da traže zašti-tu ili od Bošnjačkog nacio-nalnog vijeća ili da traže za-štitu od džamijskih odbora, a ne od predsjednika Opšti-ne. Džamijski odbori su di-rektno odgovorni za pona-šanje imama na hutbama i nemaju pravo imami ni pod čijom prisilom da maltre-tiraju sat vremena stotine vjernika. To je nešto sa čim je završeno. Mislim da je stavljena tačka na te ružne radnje.

U I N T E R V J U U Z A R E G I O N A L N U T V

Ugljanin ukinuo MešihatNekada su se neki nečasni ljudi krili iza imena Mešihata. Mešihat više ne postoji. Pitanje vjerske zajednice Bošnjaka je u nadležnosti Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Bošnjačko nacionalno vijeće je najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjaka

OKTOBAR 2006.DODATAKXIV

''Da li znate ko se zadnji obratio sa ove terase? Ra-hmetli Aćif-efendija 1946. godine. A znate li šta se sa njim desilo poslije toga? Strijeljali su ga na Hadže-tu. A ko ga je ubio? Isti oni koji su pravili onu crvenu zgradu tamo. A on je bio jedan od onih koji su pravi-li ovu zgradu.

Odmah poslije toga ova zgrada je oteta, a on i mnogi drugi - hafizi, ulema i ugledni ljudi - završili su na Hadžetu.

Braćo i sestre, ova zgra-da je simbol našeg opstan-ka, a Hadžet je simbol našeg stradanja. Hadžet se mogao desiti samo kad su nam sve oteli. Zato, vraća-njem ove zgrade, ako Bog da, Hadžet se nikad neće ponoviti.

Na ovom svijetu posto-je dvije vrste ljudi: oni koji grade i oni koji ruše. Nama se Allah smilovao da bu-demo na ovoj prvoj strani. Od toga koji su jači, za-visi kako će izgledati ovaj svijet. Ako su jači oni koji ruše - ovaj svijet će biti po-rušen. A ako su jači oni koji grade - na ovom svijetu će vladati blagostanje i sreća. Zato, radi Božijeg emane-ta, radi naše djece, radi naše unučadi, mi ne smijemo i nećemo dozvoliti rušenje, jer nam je dosta rušenja. Gledali smo ga proteklih petnaest godina svuda oko nas. Ali smo vjerovali da dolaze dani kada će svje-tlost biti jača od mraka. Zašto imamo pravo na odlu-

čnost? Zato što Allah dž.š. kaže: «Ne bojte se i ne ža-lostite se, vi ćete doista biti gornji, ukoliko budete vjer-nici.» Isto nam Uzvišeni Gospodar poručuje: «Reci: došla je istina, a propala je laž, i doista je laž uvijek propala.» Zašto su otimali ovu zgradu. Zašto su pravi-li Hadžet. Samo zbog jedne niske strasti, a to je vlast, lična pohlepa. Za tu fote-lju, za to parče vlasti, spre-mni su da gaze preko leše-va. I to je uvijek tako i bilo i uvijek će tako i biti, ako ne bude onih koji će im stati na put onako kako ste vi danas dostojanstveno došli da im stanete na put.

Zar nije dosta našem na-rodu zla i patnje punih sto-tinu godina. Zar nije dosta? Ušli smo u 21. vijek i čekali da nas sunce ogrije misle-ći da kada su naši tamo u onoj zgradi da će nam biti bolje. Imali ste prilike da se uvjerite da najviše boli od ''svoga''.

Međutim, i to mora da prođe. Jer, sloboda je mnogo skupa stvar. Na slo-bodu imaju pravo samo oni koji imaju odgovornost. A odgovornost imaju samo oni koji imaju svijest, a to ste, zapravo, vi ovdje, koji danas, suhih usana, poste-ći u ime Allaha, ustežući se da zadovoljavate svoje po-trebe i strasti, pokazujete da samo ako ste spremni da branite nešto - ono vam i pripada. Ako niste spremni da ga branite - oni će vam ga oteti. Ova zgrada je sve

vrijeme bila naša, ali je prije pedeset godina bila oteta, jer je trebalo da se rode ove naše mlade generacije, jer je trebalo da se napune naši safovi u džami-jama kako bi punih srca, svi-jetlih duša i či-stog razuma bili svjesni da ne treba neko drugi da brani ovo, nego mi. Za to s t e v i danas ovdje.

Vidite ovo gore što piše. Ovo će biti, kako Reisu-l-ulema reče: ' 'Zgrada mu-drosti i zgra-da znanja''. A onima koji su se odlučili na rušenje poruču-jemo: Učinite teobu, po-kajte se. Pokajte se dok je mubarek ramazan, jer je-dino iskrena teoba u ovom mubarek mjesecu može vam dati šansu da očistite ovo izdajstvo i zločin što ste danas pokušali da ura-dite

Rekoše da će u novom Ustavu biti ukinuto rop-stvo. Možda će tako pisa-ti u Ustavu, ali ropstvo se tako ne ukida. Ropstvo se ukida ako ga ukinemo u našim glavama i našim sr-cima. Samo tada je rop-stvo ukinuto. Postoji samo jedan način ukidanja rop-stva, a to je da budemo robovi Milostivog. Tako

se ukida ropstvo. Jer onaj ko robuje Svevišnjem, ne mora robovati stvorenjima. A oni žele da im robujemo. Oni nas guše i truju. Po-

stoje dvije kuće zločina u ovom gradu: ona tamo koja se zove Opština i ona tamo koja se zove Regionalna te-levizija. Ovi tamo napada-ju na naše imetke i na naše zgrade, a ovi s televizije na-padaju na naše mozgove. Ispiraju nam mozgove. Uče nas da za ono što nam ba-caju u oči od prašine, dva-tri kamiona šodera, kaže-mo: ''Zahvaljujemo se tome i tome…'' što je od naših para izdvojio šaku da bi nas prevario. Zašto da se zahva-ljujemo za naše. Neka nam daju njihovo pa ćemo se za-hvaljivati.

Braćo i sestre, ovo je ci-jena našeg odsustva iz ja-vnog života skoro jedan

vijek. Mi smo se u tom mraku morali zabaviti svo-jim opstankom, nekim si-tnim zanatima i trgovina-ma. Sada kada imamo šansu

da se bavimo takvim pita-njima, mi smo izgubili pra-ksu u tome. I svijest nam je opala. I zato moramo to vratiti. Zato ne smijemo okretati glave. Znate li šta nam poručuje Resulullah s.a.v.s.: «Ko se ne bavi pi-tanjima muslimana, ne pri-pada njima.» Zato nije pravi vjernik onaj koji okreće glavu i kaže: ''To se mene ne tiče.''

Naš narod je dobar, ali je već dugo zaplašen. Pla-šen je stotinu godina. I ve-liki je zulum što se naš narod predstavlja kao ko-rumpiran narod. Misle da ga mogu optužiti ako mu dozvole da pomjeri hambar prema ulici ili da uzme od

N A P A D I O P Š T I N S K I H V L A S T I N A Z G R A D U I S L A M S K E U S T A N O V E N E J E N J A V A J U

Najviše boli od ''svoga'' U ponedjeljak 2. oktobra, oko 10 sati, bio je najavljen dolazak ekipe Građevinske inspekcije Opštine Novi Pazar radi rušenja pregradnih zidova u zgradi Fakulteta za islamske studije. U 10 sati ispred zgrade FIS-a pojavila se ekipa policajaca iz novopa-zarskog SUP-a. Oni su zahtijevali da se zgrada oslobodi kako bi se omogućilo Građevinskoj inspekciji Opštine Novi Pazar da uđe i obavi svoju nakanu. Predstavnici Islamske zajednice, na čelu sa Muftijom, kategorički su odbili da napuste zgradu i omoguće ulaz predstavnicima Opštine. Obraz Bošnjaka ovaj put branio je i veliki broj stanovnika Novog Pazara. Nakon što se ekipa SUP-a udaljila, Muftija se obratio prisutnima sa terase zgrade Islamske ustanove

OKTOBAR 2006. DODATAK XV

opštinskog zemljišta dva koraka. Ima takvih. Takvi-ma su oni okruženi. Ali naš narod nije takav. Naš narod je naučio sa mukom

da zaradi zalogaj. A onaj ko s mukom zarađuje za-logaj - taj je pošten. I mi, braćo i sestre, moramo uči-niti sve da dokažemo šta je naš narod.

Naravno, svaki put kad podignemo glas oni nam kažu: ''Miješate se u politi-ku.'' Miješamo se u politiku samo u dva slučaja. Jedan je kad se odlučuje o najbi-tnijim pitanjima. Donosi se Ustav, a oni se ne miješa-ju u politiku. Oni koji su nam obećavali i republike,

i pokrajine i blagostanje – glas ne podižu, niti pitaju da li nas ima u Ustavu ili nas nema. Mi tada mora-mo podići glas. Podižemo

ga, ma kako odjeknuo. Pa ako je to miješanje u poli-tiku, onda se miješamo u politiku.

Još jedan je slučaj kada se miješamo u politiku, a to je kada nas napadaju poli-tičari. Onda se miješamo u politiku da bi se odbranili od politike. Ali poručuje-mo i njima i svima drugima, ma koliko mi bili isprovo-cirani, ma koliko bili napa-dnuti – nećemo odustati od principa autonomne Islam-ske zajednice, koja će biti

nadpolitička organizacija i koja sigurno neće stati na stranu jedne stranke protiv druge stranke. Ali im poru-čujemo, također, kao što su

danas bili odbijeni odavde, kao što danas nisu uspjeli, svaki drugi pokušaj će gore proći. Nemoj da se igraju s našim saburom!

Po tome što ste danas dostojanstveni prepoznaje se da mi nismo mitingaši, da nemamo one koji haran-giraju okolo. Ovo je rama-zan. Mi postimo. Mi kon-trolišemo sebe i to je naša snaga. Naša snaga je vaš iman u vašem srcu i vaša odlučnost. Na znam da li ste vi svjesni koja je ovo

snaga. Jer vi koji ste došli ovdje, niste došli na miting gdje se toči alkohol i razna druga pića, već ste došli da branite – ne znajući koja će

cijena te odbra-ne biti. Zato je naša snaga, uz Allahovu pomoć, ova-k v a k a k v a jeste.

Braćo i se-s t r e , n e k a vam je muba-rek olsun ra-mazan, neka vam je muba-rek olsun ova zgrada, neka vam je muba-rek olsun ova pobjeda i neka u ovom gradu nikad više ne bude zuluma! Jer mi imamo b u d u ć n o s t samo ako se uhvatimo Al-lahovog užeta koji kaže: «I Allahovog se užeta uhvatite

i nemojte se razjedinjava-ti!» A znate li šta je Allaho-vo uže? Kur'an! I samo ako se njega uhvatimo, naša će pobjeda biti potpuno izvje-sna. Neka vas Allah dž.š. nagradi. Neka vas Allah dž.š. nagradi za ovaj trud.

Ne znamo da li je ovo potpuno dobijena bitka, ili samo prvi dio, ali ja ne su-mnjam u konačni ishod. Mi ćemo biti ovdje zajedno sa vama. Nadam se da neće biti potrebe i dalje za ovim brojem, ali nas Kur'an uči da budemo oprezni. I mi ćemo biti oprezni i branit ćemo ovu zgradu jer je ona naš obraz, a obraz je skuplji od svega. Pravi musliman nikada ne smije prodati svoj obraz. A onima koji su prodali i obraze, i naše na-cionalne interese, i sve ono čime su nas zamajavali ovih 16 godina, jedino kažemo: ''Učinite to, pokajte se jer ćete propasti i na ovom i na budućem svijetu!''

Esselamu alejkum ve ra-hmetulahi ve berekatuhu.

Uredio: Refik Sadiković

OKTOBAR 2006.

Dudić: Šteta ‘’najmanje’’ 240.000 dinara

Novi Pazar - Dekan Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru mr. Mevlud Dudić optužio je danas aktiviste Koalicije Lista za Sandžak da su tokom predizbornog mitinga napravili veliku š te tu u pros tor i j ama Islamske ustanove. Dudić je u otvorenom pismu lideru Koalicije Sulejmanu Ugljaninu poručio da je grupa aktivista sinoć upala u prostorije Fakulteta za islamske studije i napravila štetu od “najmanje” 240.000 dinara. “Očekujemo od Ugljanina javno izvinjenje, nadoknadu materijalne štete i da svi počinioci ovog djela budu kažnjeni”, rekao je Dudić za Radio Sto plus.

Nikšić: Ne znamo ništa o incidentu

Novi Pazar - Visoki fun-kcioner Koalicije Lista za Sandžak Fikret Nikšić izjavio je danas da ne zna ništa o upadu u prostorije Islamske zajednice u Novom Pazaru,

za koji su optuženi aktivi-sti te koalicije. “Mi nemamo nikakvu informaciju o tome, nikakvo pismo nije stiglo (lideru Koalicije Sulejmanu Ugljaninu), a ako je to tačno, policija će izvršiti uviđaj”, rekao je Nikšić za Radio Sto plus.

Bošnjačko nacionalno vijeće na svojoj redovnoj sjednici održanoj danas (13.09.2006.) usvojilo je slijedeće zaključke:

Bošnjačko nacionalno vijeće je jednoglasno pri-hvatilo prijedlog Izvršnog odbora Vijeća da se prekine svaka saradnja sa Islamskom zajednicom Sandžaka dok je na njenom čelu Muamer Zukorlić. Islamska zajedni-ca Sandžaka je u izbornom procesu, tokom predizbor-ne šutnje za lokalne izbo-re u Opštini Novi Pazar, održanim 10.09.2006. godi-ne, grubo prekršila zakon i umiješala se u politički život. Muamer Zukorlić, kao poglavar Islamske zajednice Sandžaka, naredio je sebi pot-činjenim imamima da se u svim sandžačkim džamijama

tokom džume namaza i u vri-jeme predizborne šutnje pro-čita politički pamflet, čime je zloupotrijebio Islamsku zaje-dnicu stavljajući je na stranu jedne političke opcije učesni-ka na izborima. Na ovakav način Muamer Zukorlić je pokušao da utiče na rezultate izbora time što je u pomenu-tom pamfletu, govoreći jezi-kom mržnje i podjela, iznio neistinite podatke i klevete na račun izabranih predsta-vnika sandžačkih Bošnjaka, čiji je legitimitet i na poslje-dnjim izborima apsolutno potvrđen, te je tako ne samo prekršio zakon već i osno-vne postulate islamske vjere. Bošnjačko nacionalno vijeće poziva sve vjernike, džemate i odbore Islamske zajednice u Sandžaku da osude ovaj posljednji u nizu sličnih ispa-da Muamera Zukorlića i ne dozvole dalju zloupotrebu i politizaciju Islamske zajedni-ce Sandžaka

Bulić: Islamska zajed-nica nema odobrenje nadležnih organa

Novi Pazar - Građevinska inspekcija u Novom Pazaru

donijela je rešenje o obusta-vljanju radova i vraćanju u pređašnje stanje unutar zgra-de Fakulteta za islamske stu-dije. Načelnik odjeljenja za inspekcijske poslove Mensur Bulić rekao je za Radio Sto plus da je ovo rješenje doni-jeto na osnovu ovlaštenja i poštovanja Zakona o izgra-dnji i planiranju. “Za ono što Islamska zajednica radi na objektu “Grmija” potre-bno je odobrenje od nadle-žnih organa, a oni to nema-ju. Zbog toga je građevinska inspekcija donijela rješenje o rušenju”, rekao je Bulić. On je dodao da ovu situaciju ne treba posebno posmatrati i da je žalosno što je Islamska zajednica pokušala da ispo-litizuje rad inspekcijske službe opštine Novi Pazar. Dekan Fakulteta za islamske studije Mevlud Dudić tvrdi da je sporna zgrada vlasniš-tvo Islamske zajednice. On je ocijenio da je opštinsko rješenje skandalozno i da za unutrašnje radove nije potre-bno nikakovo opštinsko odobrenje. “Ovim rješenjem se Opština direktno miješa u raspored unutrašnjih pro-

storija. Nama nije poznato da treba posebna dozvola za rad unutar nekog objekta, pa ni ovog”, rekao je Dudić. On je najavio da će nastaviti rad i da se nada da će opštinski organi imati razumijevanja i prestati da napadaju Islamsku zajednicu.

Ogorčeni opštinskom odlukom

Novi Pazar - Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru saopštio je da je Opština donijela rješenje o rušenju pregradnih zidova u ovoj ustanovi. Informativna služba Fakulteta osudila je ovakvo ponašanje opštinskih organa. “U pitanju je pre-sedan da se opštinski organ miješa u raspored unutrašnjih prostorija donoseći ovakvo rješenje. Svi profesori i uče-nici ovog fakulteta su zgra-nuti činjenicom da Opština ne bira sredstva da ih spriječi da po završetku ramazan-i-šerifa svečano i radno uđu u prostorije Fakulteta”, navodi se u ovom saopštenju.

www.radiostoplus.com

XVI DODATAK