8
Dr |OSlP BISKUP POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA PEDAGOŠKA AKADEMIJA

POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

Dr |OSlP BISKUP

POLITIČKE IDEJE

I SREDSTVA INFORMIRANJA

PEDAGOŠKA AKADEMIJA

Page 2: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

BIBLIOTEKA PEDAGOŠKE AKADEMIJE U OSIJEKU

Knjiga 3.

Uredio

Dr DRAGAN MUCIC

Recenzent

Dr PAVLE NIKOLIČ

Za izdavača

Prof. DUŠAN PLEĆAŠ

NaJcIada: 350 p rim jerak a

Tisak: PA U OSIJEKU i GIP »ŠTAMPA« — Osijek

Page 3: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

Dr JOSIP BISKUP

POLITIČKE IDEJEI SREDSTVA INFORMIRANJA

Osijek, 1977.

Page 4: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

P R E D G O V O R

Tema, koju je dr Josip Biškup izabrao za svoju doktorsku disertaciju, ubraja se u problem atiku koja u političkoj nauci u našoj zem lji n ije u do­voljnoj m jeri na kom petentan i svestrani način proučavana i obrađivana. Ozbiljnijih studija o ovoj odnosno srodnim temama u našoj politikološkoj literaturi i nema dovoljno pa to već opravdava njegov izbor. A ko se pri tom e ima u vidu da ova tem a ulazi u jednu posebno interesantnu i zna­čajnu oblast političkih nauka i političkog sistema, onda je opredeljetijc d r Biskupa za ovu tem u utoliko više opravdano. Aktuelnost i značaj infor­m isanja uopšte u sistem u samoupravne socijalističke dem okratije nesporni su i oni proističu iz same prirode ove dem okratije, a posebno u uslovima daljeg razvijanja samoupravljanja i delegatskog sistema. To je upravo i jedna od teza na ko jo j je dr Biškup u svom radu veoma m nogo insistirao. Pri tome, a to je takođe teza na koju je autor stavio akcenat, treba imati u vidu da političke inform acije zauzimaju primarno m esto u sredstvim a jav­nog informisanja i komuniciranja.

Pristup obradi ove tem e je politikološki. To je omogućilo dr Biskupu da učini pokušaj da svestrano obradi složenu problem atiku odnosa politič­kih ideja i sredstava informisanja u samoupravnom društvu u čem u je i postigao dobre rezultate. U izvesnoj, reklo bi se u sasvim dovoljnoj meri, autor je koristio i kom parativni metod, tako da kom parativni osvrti upot­punjavaju analizu osnovnih problema vezanih za naš sam oupravni sistem.

U analizi osnovnih pitanja koja razrešavajti problem političkih ideja i sredstava inform isanja, B iškup je pokazao puno poznavanje problematike, literature i prakse, kao i smisao za produbljivanje i kritičko raspravlja­nje. Pri tome, on sam ostalno zauzima stavove i ulaže napor da ih brani i argumentiše. To su, neosporno, veoma pozitivna svojstva ove doktorske disertacije. Ako se tom e doda da su najvažniji stavovi i zaključci koji se odnose na značaj sredstava informisanja u društveno- po litičkom sistem u, na sredstva inform isanja kao svojevrsni transfer političkih ideja, na njihovu ulogu filtera po litičk ih ideja, na m ultidim enzionalnost i m ultikom pleksnost toka informacija, na neophodnost kom plem entarnosti m akro i m ikro in­formisanja, i si., u osnovi prihvatljivi, onda se može zaključiti da je dok torska disertacija druga Biskupa u punoj m eri jedan solidan samostalan naučni rad. Kao takav, ovaj rad predstavlja veoma ozbiljan prilog prou­čavanju navedene problem atike u političkim naukama.

Mart, 1977. godine Beograd

Dr Pavle N ikolić, profesor Pravnog fa ku lte ta u Beogradu

Page 5: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

7

Sredstva javnog komuniciranja i in form iranja posta la su n erazdvo jn i p r a t i l a c suvremenog čov jek a i b itna komponenta lju d sk og života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva <5ene kontakte medu ljudima na svim tafikama ove p la n e t e . Zahva l j u j u ć i sredstvima komuniciranja i in form iranja u d a ljen o po­s t a j e b l is k o ,a p r o š lo s t se p o j a v l ju j e kao sad ašn jos t .N esta ju r e l a c i j e prostora i vremena.

Telekom unikacije , s ta c io n a rn i s a t e l i t i ,m u n d o v iz i ja , t e l e - s e t e r i , i druga iznašašća savremene te h n ik e , i z a z v a l i su rev o ­l u c i j u u sredstvima in form iranja i komuniciranja u svjetskim razmjerima."Sedma s i l a " (štampa) d o b i la j e snažnog konkuren­ta "osmu s i lu " ( t e l e v i z i j u ) , koja n i j e odv iše obazr iva u svo­jim ek spanzion is t ičk im tendencijama n i prema r a d i ju , i z 6 i - j e g j e o k r i l j a n a s ta la .

Sredstva in form iran ja i javnog komuniciranja povezuju i z b l iž a v a ju l ju d e razn ih n a c i j a , p o d n e b l ja , k la s a , in te le k tu a l - n ih i p s ih o f i z i č k ih sp osobn ost i ; s tv a ra ju ih učesnicim a sv je t s k ih drama, s v je t s k i h zbivanja i tokova .napretka i padova. Iako ne u k la n ja ju klasne r a z l i k e , ip a k u t iču da se l j u d i upo­z n a ju ,z b l i ž e i shvaćaju da su p r ip a d n ic i jedne v e l i k e porodi c e .Z a h v a l ju ju ć i sredstvim a in form iran ja i javnog kom unicira­n j a , čov jek je sve manje otuđen i sam.

Sredstva in form iran ja nada sve u t je ču na p o l i t i z a o i j u dru štva .P r im a ju ć i n a jn o v i je p o l i t i č k e i n f o r m a c i j e , r e c i p i j e n - t i b iv a ju - makar i kao pas ivn i prom atrači - u k l ju č e n i u tok p o l i t i č k i h zb iv a n ja u zem lj i i u s v i j e t u .

Danas p o s t o je t r i osnovna s istem a in fo rm ir a n ja u s v i j e - tu :a )s i s t e m d i r i g i r a n i h in fo r m a c i ja , b )k o m e r c i ja ln i sistem in form ira n ja i c ) samoupravni s is tem in form iran ja .N as , naime, o v d je neće zan im ati komuniciranje kao t a k v o ,n i t i javn o komu n i c i r a n je u c j e l i n i , n e g o samo jedan n jegov s p e c i f i č a n d io - Javno in fo r m ir a n ja , primarno - p o l i t i č k a in f o r m a c i ja .

Sredstva in form iran ja jedn og društva i s to d o b n o su i oru đe p o l i t i k e toga društva , stoga se sredstvima in form ira n ja u svim d r u š tv e n o -p o l i t i č k im sistemima posveću je v e l i k a pažnja.

Page 6: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

Predmet ove te z e j e s t pokušaj te o re tsk og k o n s t i tu ir a n ja samoupravnog s istem a in form iran ja i od ređ iv a n je odnosa i povezan osti sredstava in form iranja i p o l i t i č k i h id e ja u našem društvu , na te m e l ju p os to je ćeg f a k t i o i t e t a i p o s t o je ć ih te o ­r e t s k ih premisa, im ajući u vidu da j e praksa k r i t e r i j i s t i n i t e t e o r i j e .

Ovaj pokušaj n i j e izdvo jen i z konteksta opće sv je tsk e k o n s t e l a o i j e , j e r in fon na cion i se s is tem i međusobno isp rep - l i ć u i u t je ču jed an na d ru g i .Z a to su u prvom d i j e l u ove dok­to rsk e teze dana razmatranja o p rob lem a tio i in form iran ja ko­ja mogu da pos lu že kao polazna tačka u a n a l i z i p o s to je ć e g i k o n s t i tu ir a n ju novog inform aeionog sistema u samoupravnom so c i j a l i s t i č k o m društvu .R ad i mogućnosti kom paracije , tu se da­j e s l ik a stan ja sredstava in form iran ja u s v i j e t u i u z e m lj i .

D d r u g o m , konstitu tivnom d i j e l u , i z l o ž e n a j e problematika k o ja se odnosi na in form iran je u J u g o s l a v i j i i na njegovu po l i t i č k u fu n k c i ju .P r im a r n o ,ž e l je lo se d a t i odgovor na p ita n je u kakvom su odnosu sredstva in form iran ja i p o l i t i č k e id e je u samoupravno* s o c i ja l iz m u ,z a t im na p i t a n je kakvo j e m jesto i u lo ga sredstava in form iran ja u našem društvu, kakvo in form i­r a n je imamo, i kakav h i sistem in form iran ja trehao da bude da b i z a d o v o l j io po trebe samoupravnog s o c i j a l i s t i č k o g društ­va .

Sredstva in form iran ja u t je č u na r e c i p i j e n t e i na form i­r a n je javnog mnijenja.Ona u t je č u na form iran je p o l i t i č k i h i - d e ja i tako omogućavaju da bodu form ira n «, a zatim p r ih v a će ­ne u ja v n o s t i .S t o g a se p o s ta v l ja o sn o v i« p i t a n je : j e s u l i sre dstva in form iran ja t r a n s f e r ,k r e a to r i l i s o le k t o r p o l i t i č k i h i d e ja u koaunikaciono* procesu?

Samouprava! in form ativ n i s i s t e * tek sa i z g r a đ u je , kao š t o se izgrađu je i s**eupravno d ru š tve .

U sadašnja* s t a d i j * r a z v o je t a j in fo rm a c i js k i sistem o - b i l u j e p r o t iv u r je č n o e i i e e i n eđore če *ee t im e , pa su k r i t i č k e opaske d io konstrssktiveik n a s t o ja n je , kake b i se negativne

p o ja v s p r e v led e le e nerednie ra z d ob l j im a .S lu žeći se o b i l j e * em p ir i jsk og » e t e r i ja la ,p r im a r n o žu r-

n a l i s t i č k o g ,p u b l i o i e t i č k o g i e le b o r e te k e g k a r a k te r a ,te poda­

cima d ob ivee i* ne osnove i s t r a ž iv a n je oeSih i n s t i t u t a , s lu ž b i za informiramje i t d . , kori s t e ć i te o r e ts k e rasprave domaćih i s t r a n ih au to re ,p ok u ša lo se d o b i t i sukus svito n a s to ja n ja i na

Page 7: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

tome t e m e l j i t i svo je stavove o p rob lem atic i k o ja je predmet ove t e z e .

Budući da ne p o s t o j i radn ja koja b i se b a v i la problema tikom odnosa p o l i t i č k i h id e ja i sredstava in form ira n ja u sa noupravnom društvu ,ova je te z a jedan takav pokušaj.

Page 8: POLITIČKE IDEJE I SREDSTVA INFORMIRANJA filenerazdvojni pratilac suvremenog čovjeka i bitna komponenta ljudskog života.Ona omogućavaju neslućene i donedavno neshva

UVOD

SadržajStrana

5

I DIOT E M E L JN A RAZM ATRANJA RELEVANTNA ZA R A ZU M IJEV A N JE

INFO RM IRAN JA U SAMOUPRAVNOM SOCIJALIZM UI M EĐUZAVISNOSTI POLITIČK IH IDEJA

I SREDSTAVA INFORM IRANJA

G l a v a IO snovni p o j m o v i ............................................... ...................................... 15

G l a v a IIS red s tv a in fo rm iran ja u s v i j e t u ................................................... 27

G l a v a IIIS red s tv a in fo rm iran ja u S F R J ..................................................... 35

G l a v a IVS red stv a in form iran ja i po litičke i d e j e .................................... 55

II DIOPO LIT IČ K E ID E JE I SREDSTVA IN FO R M IR A N JA U S F R J

G l a v a VP rob lem sredstava i n f o r m i r a n j a ............................................................... 67

G l a v a VI Sam oupravno društvo i to ta l ite t in fo rm iran ja

1. Sadržaj sredstava i n f o r m i r a n j a ................................................ 952. M akro i m ikro in fo rm ira n je čine c j e l i n u ................................1133. S am ouprav ljan je u sredstv im a in fo rm ira n ja — g aran c ija

objektivnog in fo rm ira n ja

G l a v a VII S red stv a inform acija i opće m išljen je

G l a v a V III N egativne tendencije u s red stv im a in fo rm ira n ja

G l a v a IX K riza sredstava in fo rm ira n ja . . . .

G l a v a XM noštvo inform acija — n eg ac ija in fo rm ira n ja

G l a v a XI P erspek tive razvitka s re d s ta v a in fo rm iran ja

Z A K L J U Č A K .................................................P R I L O Z I .........................................................IZV ORI I L ITER A TU R A . . . . SADRŽAJ .........................................................

11G

123

139

151

163

171179193211227