7 "7 .

T i t . S v e u č i l i j u a . b i b l i o t e k a

2

POLITIĆKO-PROSVJETNi TJEDNIK B j e l o v a r 1 9 . p r o s i n c a 1 9 4 2 .

GODINA II.

Pregled ratnih djelatnosti

Sovjetske, čete pretr-pjele teške gubitke

•i ii Zagreb, 17. prosinca. — <3?/e prve. njemačke divizije odbile su neprijateljske napadače sjeveroisto-čno od Tuapsea protuudarom, po-tisnuvši ih na izhodištne postave i zadavši im teške gubitke. Sjeverno od Tereka izjalovili su se napadaji naprijateliskog pješačlva i konja-ničtva poduprli oklopljenim snaga-ma, zahvaljujući žilavom odporu njemačkih četa. U području Volge i Dona razvile su pješačke i okto-pljene postrojbe napadaje neprija-teljskih oktopljenih snaga u težkim borbama. Sovjetske čete pretrpjele su teike gubitke. Uništeno je 67 oktopljenih kota. Na Donu odbile su njemačke čete krvavo jake ne-prijateljske napadaje. Na srednjem odsjeku bojišta izjalovili su se kao i do sada, svi pokušaji boljševika da iznude prodor. Njihovi napa-daji slomili su se u obranbenoj vatri pred njemačkim postavima, u koliko nisu razbijeni već u isho-dišnim postavima. Neprijateljske snage obkoljene istočno od Toro-peca, pokušale su uzalud probili se u suradnji s jakim napadajima. Odterećivanjem protunapadaja ovaj je kotao još više sušen. Vlastiti na-padaj zapadno od Toropeca do-veo je do prodora u šičanim za-prekama i minama jako zaštićeni neprijateljski postav. Na srednjem odsjeku fronte uništeno je ukupno 48 sovjetskih oktopljenih kola, dok je zračno oružje razorilo 5 nepri-jateljskih prevosnih vlakova. Bor-beni zrakoplovi napadali su danju i noću s dobrim uzpjehom Kanda-lakču i druga mjesta na murman-skoj željeznici.

U zapadnoj Cirenaici U zapadnoj Cirenaici razvile

su se tokom jučerašnjeg dana že-stoke borbe s brojčano nadmoćnim britanskim snagama. Tokom us-pješnih obranbenih borbi izgubio-je neprijatelj SS oklopljena bojna kola. Srušeno je 10 neprijateljskih zrakoplova. Njemački borbeni zra-koplovi postigli su zgoditke bom-bama medu zrakoplovima na zem-lji i na pustinjskim uzletištima Ci-renaike:

Njemački lovci srušili su tokom -jučerašnjeg dana u Tunisu bes vlastitih gubitaka 3 neprijateljska zrakoplova. U nekoliko valova iz-vedeni noćni napadaji na Bonne

Dr. MILUTIN JURČIĆ stožernik Bilogore

Z A G R E B , 14. prosinca. Objavl ju je se o v o imenovanje : Te-mel jem § 67. odi. 4. Propisnika o zadaći , ustrojstvu, radu i smjer-nicama „USTAŠE — Hrvatskog os lobodi lačkog pokre ta" o d 11. ko lovoza .1942., a na priedlog Postro jnika imenujem

, ustašu dra MILUTINA JURČIĆA Iz Zagreba, stožernikom Ustaškog stožera BILOGORA sa sjedištem u Bjclo-lovaru.

Za dom spremni! Poglavnik

i : • ANTE PAVELIĆ, v. r. Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.

(HDU)

f •

Danas svi narodi proživljavaju {ežke dane. Na-rodi, koji imaju svoje države imaju i jamstvo i sigur-nost, da će te težke dane preživjeti. A narodi, koji danas svoje države nemaju može se gotovo sigurno reći, da ova velika vremc.s, vremena velikih borbi ne će preživjeti. POGLAVNIK zagrebačkim profesorima 12. XII. 1942. J )

izazvali su znatna razaranja u luci. U iztočnom dielu Sredozemnog

Mora napadnuta je bombama i težko oštećena 1 neprijateljska pod-mornica. Njemačke podmornice po-topile su kod Orana 1 prevozni brod od 6000 brutlo registarskih tona i oštetivši zgoditcima bombe 1 američki razarač.

U borbi protiv Velike Britanije obasulo je zračno oružje minule noći razornim i požarnim bomba-ma lučko područje Harttepoola, te jedno veleobrlno poduzeće na is-točnoj obali Engleske. Znatne štete nastale su prije svega na lučkim uređajima. (Njemačko ratno izvješće)

Jučer je došlo do težkih borbi u zapadnoj Cirenaici. Usprkos premoćnosti u ratnim sredstvima, neprijatelj je zaustavljen od hrab-rog odpora talijanskih oklopljenih sastava, te je izgubio u svojem ponovnom napadaju 33 oklopljena kota. Nad Libijskim obalama naši su lovci prisilili na borbu i nepri-jateljski izvidnički zrakoplov koji je pogođen pao u more. Daljnjih 9 zrakoplova srušeno je od njemač-kih lovačkih zrakoplova. Na boji-štu Tunisa nikakvog osobitog do-gađaja. Na tom je bojištu njemač-ko zrakopljovstvo uništilo 3 nepri-jateljska zrakoplova.

Prilikom žestokog zračnog na-padaja zabilježen je medu pučan-

stvom Tunisa i Suse preko 300 mrtvih i nekoliko stotina ranjenih. Prošle noći neprijateljski zrakoplo-vi su napali Napulj, bacivši neko-liko desetaka bombi. Do sada još nije ustanovljena ni jedna žrtva medu građanskim pučanstvom.

(Talijansko ratno izvješće br. 934)

Na periskopu jedne podmorni-ce pričvršćeno je cvieće, što ga je momčad podmornice dobila kod rastanka od svojih drugo-va. (E. S.)

Po Hrvatskoj Poglavnik je primio, dne 13.

t mj. u hrvatskoj sabornici 607 zagrebačkih srednjoškolskih pro-fesora, koje je Poglavniku pred-veo državni savezničar prof. A -leksandar Seitz, podnievši Mu pri-javak o broju prisutnih. Poglavni-ka je nakon toga pozdravio prof. Pcrišić. Iza pozdrava Poglavnik ie održao značajni govor o zadat-cimd profesorskog odgojnog rada pri odgajanju novih intelektualnih pokoljenja hrvatskog naroda.

,1-Poglavnik je primio predstav-

nika »Europa Press«, te mu tom prilikom izjavio, da europski na-rodi ne vjeruju Rooscveltovim rie-čima. »Muževi, u koje Europa ima povjerenje, jesu Hillcžer i Mussolini, a ne Roosevelt«, izjavio je Po-glavnik.

•

Održan je niz uzpjelih pou-zdaničkih sastanaka, na kojima su govorili predstavnici hrvatske dr-žavne vlade i Glavnog Ustaškog Stana. Na sastanku u Zemunu go-vorili su veliki župan dr. Petar Gvozdić, ravnatelj dojavnog ure-da Ivan Degrel, te stožernik Lu-ka Puljiz. U Dugom Selu ministar vaniskh poslova dr. Mladen Lor-bović 'i glavni ravnatelj Matija Kovačić, u Oborovom, kotar Du-go Selo povjerenik GUS-a ing. Ante Brkijačić, u Karlovcu mini-star unutarnjih poslova dr. Ante Nikšić, u Petrinji državni viećnik ing. Ivica Frković, u Novskoj dr-žavni tajnik ing. Mirne Rosandić

i prof. Marko Čović. *

U Maloj Mlaki krai Velike Gorice održana je 13. t. mj. liepa svečanost s blagoslovom postav-ljanja temeljnog kamena novo-gradnje .Hrvatskog prosvjetnog ognjišta", kojoj je prisustvovalo mnoštvo seljaka. Tom prilikom o -držan je prosvjetni i.pouzdanički sastanak, na Ikojem "je govorio ministar narodne prosvjete dr. Mi-lelStarčević.

•

Poglavnik je odredio da bor-ci .Crne legije" dobiju spomen-znak, a legija posebnu svoju za-stavu. Znak, štit u obliku slova U, dobit će svi oni koji su legiji pri-padali od 9. travnja i junački se borili. Zastava legije bit će hrvat-ska zastava s utkanim znakom leeiie. Čuvat će je peti sdrug U-s'aške vojnice, kojemu sada za-povieda bojnik Boban.

' • te

Broj 81.

. . . . . . . . » » • u o i l i S a a . b i b l i o t e k a P i l a r i « p U ć . « . c o i o v o « . - J HaS5urar.lS?btrfe a C U n a 3 K a n *

„BILOGORA"

Ustaški pokret. Temeljna načela pri odgoju ustaške mladeži

Družtvovno-gospodarska briga (Izvadak iz predavanja)

U tom radu voditi i e nas ri-ečl naSeg Poglavnika, da se nitko ne može u svojoj nutrini osjećati posve sretan tako dugo dok su-sreće u svoioi okolini neodievene, neobute ili gladne. Te rieči nasto-jimo usaditi naročito u duh žen-ske mladeži. Ženska nepokvarena duša ima.mnogoosiećaja 2a bliž-njega. smisla za pozrtvovnost, tu se njoj otvara bogato polje nese-bičnog rada u kojem će naći nu-tarnje zadovoljstvo..Židovsko-gla-vničarskl sebični odgoj pokvario je mnogu duSu, odgojio je prazne.. nezadovoljne duSe. Zar može bi-stra nepokvarena djevojka biti sretna, kada napadno obućena i ne-prirodno namazana prošeće „kor- • zom" ili prosjedi popodne u ka-vani, puSeči cigarete i prevrćući modne listove? Zar zaista usreću-

je zgrtanje haljine i to samo'vanj-sko klćenje i ta sebična nezasit-nost ? Videći oko sebe- zavidne, srdite i nezadovoljne poglede, mo-že li bistra nepokvarena osoba biti zadovoljna? — Ona ćc osje-titi u dusi prazninu, zastidit će se. Koliko li pak zadovoljstva, ako drugomu nešto učinimo, razveseli-mo ga, usrećimo! Koliko ponosa, zadovoljstva i nutarnje punoće donosi spoznaja, da smo nekom potrebni; koliko zadovoljstva da-je spoznaja naSe vriednosti. .Rad za zajednicu, našu dragu hrvatsku zajednicu, vodi 1.' trajnom nutar-njem zadovoljstvu. Mi želimo od-gojiti ljubav za svako hrvatsko biće. Nastojimo da se mladež po-čne brinuli za siročad bez ikoga, da se trudi otvorili javne kuhinje, odgajaliSta i sirotišta.

Prof. Zlata Puhač.

Stožernik Dr. Jurčić nastupio svoja dužnost

B j e l o v a r , 14. prosinca 1940. Dana 13. t. mi. preuzeo ie novi stožernih dr. Milutin lurčić sto-žerničku dužnost stožera Bilogora od dosadašnjeg složernika Stje-pana Pižete, koji ostaje u Bjelo-varu i dodieljen ie na novu duž-nost.

Sastanak Ženske loze Ustaškog Pokreta

održan je u prostorijama ustaškog stožera u Bjelovaru 11. prosinca u 7 sati na večer. Sastanak je o-

tvoiila povjerenica gdja Zlata Stahuljak pozdravila sve prisutne članice s pozdravom .Za Poglav-nika i D0111" na Sto su sve prisut-ne odgovorile »Spremni'. Odmah nakon toga preSlo se na tumače-nje prvog Ustaškog načela koje je gdja povjerenica veoma liepo rastumačila. Zatim je poveden raz-govor o tome. kako ćc se održati priredba, koja će biti priredjena prilikom darivanja siromašne d :e-ce i siromašnih majki za božične blagdane. Zaključero je na koncu, da se drugi sastanak održi u sri-cali 16. o. mj.

KULTURNI PREGLED

Zaniemila je. . . . Zaniemila je pjesma malenih ptica Ozvanjala Sto je Sumom i lugom 1 doSla je jesen bolna poput plača Da da ovije zemlju neprekidnom

tugom

Zaniemila je pjesma mladoga pastira

Što je ranim jutrom, II* u basnom mraku

Uz irulicu svoju tjerao sve brige Dokle je sa stadom išao po pašnjaku.

Zaniemila je pjesma kopača, orača, Koju su na njivi pjevali ljetom, A sada ih je jesen nevesela, tužna Ogrlila svojom tužnom, tužnom

sjetom

Prestao je davno tihi, topli lahor, S mirisom cvieća što nam puni

grudi — Sada hladne kapi studeni i kiše S a sjeverne strane nosi vjetar hudi.

Prestala je pjesma. Sve izgleda tužno.

Niti lipa cvate, nit mirise cvieće Sve je spremno skupa s prirodom

ovom Da u zimski sanak, tiho, tiho, kreće.

ĐURO ŠINJAR, seljak Križci

kod Kloštra Ivanića -

Moramo ih upoznati i pokoriti lm se. ,

Osvrtanjem 11a prošlo*!, što ga činimo u ovom zborniku, ho-ćemo izazvati sadašnji narastaj na razmišljanje. A sve je ovo samo sredstvo, da postignemo samo gla-vni cilj, da dademo poticaja t a stvaranje, za obnovni rad, na ne-sebičan rad za budućnost

Eto u lome bi bilo vračanje djedovskog duga, u tome bi se o-čitovala djelotvorna ljubav prema zavičaju i domovini." ' f .

Izlaženjcm Zbornika. Zrin raz-svicllit će se nesasna mjesta naSe Krajine, koja svojom borbenoSću i ljubavi prema Domovini obranila ostatke, hrvatskog kraljevstva, s tim čitavu Hrvatsku i kulturni Za-pad. R. Srnak

Hrvatsko planinarsko društvo Petrinja: „Zbor-nik Zrin", urednik Mafija

Filjak, ciena 50 Kn. Ovih dana izašao ie iz štam-

pe „Zbornik Zrin", I svezak, ko-jega izdaie Hrvatsko planinarsko družtvo Petrinja, a ureduje ga po-znati petrinjski kulturni radnik u-čitelj Malija Filjak. Ova j svezak, koji razpravlja postanak grada Petrinje, njen vojnički i gospodar-ski značaj - u pvošlosti, posvećen je 700 godišnjici (1243.) proglaše-nje Petrinje slobodnim kraljevskim gradom, odnosno 550 godišnjici (1492. g.) njenog postanka na da-našnjem mjestu izgradnjom tvrđa-ve Petrinja po Hasan paši. Knjiga je pisana dokumentarno i vrlo pri-stupačna širim slojevima, te imade obće poviesno značenje. Pisana je žarom domoljublja, a naročito lju-bavlju prema samom mjestu.

Pisac nam iznosi na strani 4. zadatak ovog izbornika, koji će u svezeima izlaziti, riečima: .Uspjesi i stradanja naših pradjedova naša su stradanja i uspjesi. U smjeru njihovih nastojanja i napora irio-ramo upraviti i mi svoje napore i nastojanja. Zakoni krvlju nato-pljene zemlje su jači od živih ljudi.

Iz poviesti slikopisa Nizovi slika u starom vieku

Sa slikopisom t. j. što mi pod tim razumievamo, dakle točno re-čeno živom slikom — ispunjen je jedan od najstarijih snova čovje-čanstva. Prema ispitivanju učenjaka povieslno je dokazano, da su Ki-nezi već prije sedam tisuća godi-na pravili likove iz bikovsUe kože, koji su bili pokretni te su ih upo-trebljavali za igru sa sjenom u svihu zabave. Slično, kako se to JoS uviek radi u nekim dielovima Azije.

Uviek su umjetnici, koji su stvarali nastojali podati svo-jem djelu neki život. NajljepSa pri-ča o tome je pripoviest o kralju Pigmalvonu, koji ie lako ljubio kip svoje žene, koieg je sam na-činio iz slonove kosti, da mu je konačno s pomoću bogona uspje-lo taj kip oživjeli.

Ima također i ozbiljnih po-vicsničara, koji ubrajaju prce ži-votinjske freske iz Altamire, koje potiču još iz kamenog doba. za-tim slike u pećinama iz švedskog brončanog doba medu prve tvo-revine prikaza, koje u sebi sadr-žavaju životni pokret. Naime u Schenenu iskopane su kamene ploče tako zvanog spomenika koji predstavlja neki svečani obhod u kojoj ljudi, kola i životinje sliede jedno za drugim u ravnoj crti. Kad se to promatra ne dobiva se samo utisak, da oni zajedno spa-daju, već da se i kreću. Slične u-tiske dobiva se također kod pro-matrania staro-egipatskih reljefa i ostalih djela iz staro-indijske ili staro-grčke umjetnosti.

Umjetnici tih djela, koja su nam ostala sačuvana, slikali su svoje likove uviek tako, da su ljudi i životinje uviek u različitim pokretima i različitim redosliedom sliedili jedan za drugim. Oni su dakle, gledajući današnjim očima, već onda pronašli .nizove slika" i tako su udovoljili želji da pri-kažu „pokretne slike".

Važno je dakle ustanoviti: »Kakovu vezu imaju ti nizovi sli-ka s današnjim našim .slikopisom?"

Već sam spomenuo, da se kod tih navedenih slika iz starog doba — s iznimkom kineskih li-kova — radi o „nizu slika" dakle o nizu, gdie slika sliedi jedna za drugom, da se tako pomoću č o -vječje mašte prikaže, kako se oni

kreću. • Nije dafte Uključeno, d a suvremenici tih umjetnika, boji su promatrali te slike gledali bao d a su i ive, ali 14 nas se te '{libe ne pokreću. i

Mi. moderni ljudi, sigurno pra-vimo veliku pogrješku,bod bod uzporedivanja tabovih' radova iz bivših stoljeća, da si mi ne mo-žemo nikako drukčije predstavili rleScnJe ' .žive slike*, ' nego pomoću danas poznatih tehni-čkih mogućnosti. Već sam prije spomenuo, da je bilo i drugih na-čina I da su liudi u ono vrieme te stvari gledali drukčije. Mnogo tog Je već pred lisuće go-dine bilo poznato, ali se izgubilo i-moralo se mučnim pokušajima nanovo pronaći i nanovo stvorili.

Čudotvorna svjetiljka Važno pomoćno sredstvo, da

se udovolji želji stvorili .živu sli-ku", predstavlja čudotvorna svje-tiljka, koju je prvi put načinio Niemac Kirehen godine 1406 j koju mi svi još. i danas poznamo kao .laternam magicam". S po-moću' te svjetiljke uspjelo je, da nam se pričinja da vidimo stano-vite kretnje i' to na tai način, đa su se pomicale zato upolrebljene staklene pločice ili pomicanje nje-zine pozadine. Spomenuo sam. da nam se to čini,' " jer je već Ptole-meum u svojoj raspravi „Oplika" ustanovio đa utisak slike. Sto ga dobiva naše oko kod nenadanog zatvaranja, dakle kad se na<*lo stvori tama, ostaje joS trenutak u samom oku To-je jedno psiholo-ško zbivanje i na lome, da se dvie slične slike s nepoznatim promje-nama. koje se jedni za drugom pojave pred našim očima, stope u iednu, temelji se I. zv. .strobo-skopski tfekat", čije psihološko pravilo Je godine IS36. ustanovio fizičar Pl teau.

.l.-ilerna magiea" je pnmoćno priickciono sredstvo i Imo takvo Je pramajka našeg danaSnjeg apa-rata za prikazivanje slikopisa, a žalim upotreba cr lačkh slika, da se uzmogne predočiti „živi dogo-dai", kako je to prvi put prika-zano na „čuiesnoi ploči" 1S25.,a zatim kao životni kotač ISS9. kao strobuskop 1829. i kao .čudesni bubanj" 1833. — sve su to prete-če današnjeg prikazivanja živih slika.

Te aparature dalje je usavr-šio Niemac Uchatius te mu je uz-pjelo, nakon što Je Niemac Stamp-ferl sastavio aparat za promatra-nje, da god. 1845. sastavi prvi prikazivač slika s kojim je on 1853. mogao projicirati već dva-najst projiciranih faza u brzom redosljedu. Stampfert i Uchatius stvorili su dakle aparat za pro-matranje i aparat za projiciranje slikanih i crtanih nizova slika po-sve neovisno od inozemstva.

Carl Opitz.

N A J L J E P Š I P O K L O N za Božić, vjenčanje i druge

zgode sliku — ručni r a d

dobijete hod D. ANČIĆA Zrinjskoga ul.14

Strana 2 BROJ 81

Broj 8 1 . „BILOGORA" Strana 3.

Hrvatski seljaci za hrvatske borce Pitanje obskrbe mašću siromašnih građana

Prošlo |e mnogo, neizmjerno mnogo dana odkada sti oni otišli. Ollšll su vesela lica, bez bojazni pred bliskom budućnosti, otišli su da se bore sa domovinu I da proslave poznalo hrvatsko Ime. Nisu se plašili ničesa ni smrli ni drugih teikoća, koje bi Ih ondie mogle slici. Znali su da se njiho-vim vječnim nestankom ne će moći satrti ono, Sto Je u njima. Znali su, da I tim činom mnogo doprinose domovini, I kros to vrieme, dok su oni krvarili po boinim poljima, mučili se s najve-ćim poteškoćama živjeli su mnogi drugi ljudi dalje svojim starim to-kom života. Naši borci su među-tim brali lovorike, postizavali po-bjedu za pobjedom i sticali naj-veća priznanja. Domovina ih je također slavila i ponoiila se njima. A njihove obitelji i znanci očeki-vali su nestrpljivo čas kada će se vratili u domovinu. Taj trenutak je došao.

Prije Božića dolaze ovamo ranjenici s istočnog bojišta. Do-movina im se treba odužiti i uči-niti, da ovdje provedu što ljepši Božić, te da zaborave sve nedav-ne težkoće i stradanja.

1 sada je na nama, da ih pri-mimo otvorena srdca, te da im izkažemo našu pažnju i zahval-nost.

STANJA PRIPRAVNOSTI Mogućnost i vjerojatnost na-

pada iz zraka nije uviek jednaka. Neprijateljska uzletišta mogu biti manje, a sada više udaljena; jaka zrakoplovna djelatnost na glavnim Irontama može zaokupiti sve sna-ge, koje bi se inače upolriebile na pomoćnim frontama, pa konačno, doba godine (odnos izmedju du-žine dana i noći), vremenske pri-like i politički dogodjaji mogu kadkada dati naslutiti, da se spre-maju češći i jači napadaji.

Zbog toga u pogledu sprem-nosti od napadaja iz zraka postoje dva stanja pripravnosti: zaštitna pripravnost i podpuna zaštitna pripravnost

Zaštitna pripravnost traje

P O D L I S T A K

KREŠIMIR VLAHO:

KRUNA SREĆE POVIEST VELIKE LJUBAVI

(Nastavak 21) .Znam, znam Vlado, mogu da

pojmim šta Te podsjeća i budi ponosan da si takav, da si pun deala, pun poleta, kao što i mi nekada bijasmo. Ali život je pro-lazan, danas jedno sjutra drugo, danas meni sjutra Tebi. Dušane, Dušane ne gubi nade. Ja vjerujem i to jako i nepokolebivo, da će doći smirenje, da želja za kojom se čezne, mora se ispuniti, ako je ta želja izpravna i _ čista. Svak mora svoju Golgotu proći, a iza Golgote je uskrsnuće."

„Ja Vlado ne oklievam 1 ja sam na Tvom stanovišta"

Nedavno smo dobili divnu poruku, u kojoj se vidi i odkriva, kolika Je sviesl i ljubav hrvatskog seljaka spram domovini i njenim hrabrim sinovima. Naime pel sela u okolini Bjelovara odlučila su sa Božić darivati ranjenike. Seljaci su na ovu samisao došli sami, a da ih nitko nije za to zamolio.

Mislimo, da bi bilo zgodno, kada bi ta sela donosila svoje darove pojedinačno na određene

'blagdane, budući da bi moglo bili previše, ako bi se sve doniclo na Jedanput.

Ovom neobično liepom na-kanom dokazali su naši seljaci svoju rodoljubnu i družtvovnu sviesl koja je obće poznala. Mi se tome osobito veselimo. Bes obsira na stališe svi moramo žrtvovali sa domovinu. Ako se budemo loga načela uviek držali, bit će to na korist domovini i po-jedincu. Tada će nestati i sumnja i ne će se više tako crno gledali na dogođaje. Svi će onda imali vjeru i nadu u bolju budućnost. Vjera će ih držali, ona će im po-magali u najtežim trenutcima, 011a će ih voditi, da ne zalutaju i da se ne zaborave. Tko vjeruje, ne sumnja, tko se nada, gleda smire-no u budućnost.

Ljerka Hegedušić

načelno od početka eo svršetka rata, a može biti proglašena i pri-je početka rata, a ukinuta i prije svršetka rata. Za vrieme saštitne pripravnosti moraju se izvršavati sve naredbe i upute, no područno nadzorničtvo NZ može takjve naredbe i ublažiti.

U času izvršenog napadaja ili pak po posebnoj odredbi, i ako napadaj nije još isvršen stupa na snagu stanje podpune zaštitne pripravnosti. U tom stanju odpa-daju sve olakšice.

To je dakle ono vrieme kad se očekuju češći napadaji i s većim snagama. U to vrieme svi moraju posvetiti sve svoje sile službi Narodne zaštite, jer se — spas pojedinca nalazi u zaštiti cjeline!

„A što mene jedino boli. Boli me kad vidim sve ovo: razvrat-nost, materialisam. Nema onoga staroga, sve se izkvarilo. Svježine, mladosti nestaje. Naše staro druž-tvo kud koji, svak o sebi. Bili smo jedno, a danas, eto došao si vidjet ćeš. Ti si jedini Vlado koji si usčuvao čistinu duše. Tvoj mali ubavi otočić ima sreću da Te po-sjeduje, sve smo čuli o Tvojim dobrim djelima. Još jednoć davno kad smo čitali ^u novinama bilo nas je više, te smo raspravljali o Tvojim dobrim djelima, branio sam Tvoje nastojanje za pomoć bolesnim i nemoćnim. Znaš kako je, neki su mi odobravali, a neki rugali, a jedan izmedju njih. Ti ga se možda sjećaš Alfreda . . ."

Kao munjom ošinut Vlado je zadrhtao, probiiedio, te preko čela umorno prešao rukom.

,Ne uzrujavaj se Vlado, opro-

Gradski obskrbni odbor uspio je kod Zajednice, sa promet sto-kom ishodili odobrenje, da može raspolagati s mašću, koja se na temelju izdanih propisa iskupi od vlaslnika svinja s ovog gradskog područja.

Tokom ove godine nije grad-ska aprovizacija već od mjeseca travnja mogla dobili nikakovih količina masti. Bila je sloga sret-na zamisao Giadskog obskrbnog odbora, đa barem putem prisilnog cdkupa, kojeg se je zajednica za ovo gradsko područje dobrohotno odrekla u korist grada, osigura iz-vjesnu količinu masli sa one, koji nijesu bili u slanju, da bilo na koji način nabave mast.

Kako Gradsko poglavarstvo isvješćuje, vrši se o.imjera propi-sanih količina masti u glavnom prilično dobro, i ako se u došla slučajeva nailazi na nerasumieva-nje građanstva za ovu akciju.

Većina građana želi naravno prikazati svoje svinje lakšim, da na taj način izbjegne obavezi po-davanja veće količine masli. Ti građani doduše izjavljuju, da ra-do daju mast za namienjenu svr-hu, al ne bi htjeli dati toliko, ko-liko propisi predviđaju.

Drugi opet prigovaraju, da nije pravo, šio moraju davati mast za Gradsku aprovizaciju, a od Gradske aprovisacije nije3u dobi-vali dovoljno hrane sa svinje. Ja-sno je međutim, da je Gradska aprovisacija davala stočnu tiranu kolikogod je je najviše mogla, a s druge strane opet je jasno, da prikupljena mast ne ide u korist same aprovisacije nego u korist onih najsiromašnijih građana, koji se ne moju drugačije obskrbili mašću. —

Treći se ljute sato, što su oni makar i us najveće žrtve ishranili svinjče, a oni, sa koje se mast sa-kuplja, navodno su ljeti plando-vali. Možda tu i tamo imade i ta-kovih, koji su mogli prehranili us nešto muke koje svinjče, a nisu to učinili is čiste nemarnosti. Vjero-jatnije je međutim, .da je ove go-dine nastojao svaki, komu je god

sti što sam Ti povriedio rane mla-dosti, rane ljubavi, koju vidim, da i sada gojiš u srca"

Prekinuli su razgovor i uputili se šutke, te se našli nehotice na Porpureli. More je šumilo, buktilo i kliktalo svojim morskim šarom slobode. Daleko u daljini odrazi-vala se je svietlost broda, a tama koja je naokolo' pala spajala se u jedno, te jedno sa drugim pred-stavljalo je neku nerazumnu, ne-vidjenu avet daljine. Srce im se steglo, a lebdeća bol padala je pred njih i spajala ih na puiu ;ži-vota. Došli su na kraj Porpurele zastali i prenuli se. Vjetar je još više safijuknuo, a šešir Vladin po-leti s njegove glave. To ih je ponovno trglo, poletjeli su, ali bi-jaše kasno, vjetar ga je ponio, villao kao pero, a val ga zahvali i nestade ga kao da ga nikada' nije ni bilo.

lo bilo moguće, da se bilo kako osigura mašću. jer nilko nije mo-gao očekivali, da će dobili mast s bilo koje sirane. Pohvalno je svakako, a lo se može i nadalje preporučali, da je većina građan-stva u istinu uz najveće vlastite žrtve prionula ove godine tom prilično ležkom poslu hranjenju svinia u doba ove težile oskudice.

Četvrti se brane lime, da su im svinje doduše ležke, ali su mr-šave, te da su i sami dobili vrlo malu količinu masti.

Peti pak kažu, da su klali sa-mo jedan komad, a imadu veliki broj ukućana.

Ima pak nažalost i takovih, koji su zaklali pa mudro šute i misle, kako će izbjeći prisilnom odkupu masti.

S druge sirane imade na sre-ću i takovih, koji daju od srca i rado i koji dapače najavliuju, da će dali i više nego što ih se tra-ži, jer li razumiju smisao ove ak-cije i osjećaju što znači bieda i siromačtvo. Na takove ćemo se posebno osvrnuti pri završetku o-vc akcije.

Kako se međutim vidi is o-glasa Gradskog poglavarstva, koji je otisnut u ovom broju — pred-vidjelo je Gradsko poglavarstvo za sve slučajeve potrebne mjecf, jer Gradsko poglavarstvo imade pred očima jedini cilj, da se ovo »masno oporesovanje« što pra-vednije izvrši i da se za gradsku sirotinju sakupi što više masti, a da s druge strane pojedinac pre-više ne osjeti.

Ova akcija prisilnog odkupa • masli je zato posve opravdana te . se svim4 građanima stavlja na sr-ce, da ovo plemenito nastojanje Gradske obćine u svakom pogle-du podupru, te da zdušno izvrše sve ono, na što ih Gradsko po-glavarstvo u današnjem oglasu poziva.

Čitajte i prcdplatiie s e n a - B I L O G O R U « !

Vratili su se i ušli u vrevu Straduna. Stali su na kraj i pričali medjusobno zabavljeni svojim dru-garskim, davnim zgodama i ne-zgodama.

Dubrovačke i signorine prola-zile. su i zadirkivale Dušana, jer su ga poznavale. On bi senasmi-ešio, pozdravio i ponovno nasta-vio razgovor s Vladom. Da već mnogo godina je prošlo, da se niesu vidjeli, imali su jedno dru-gome mnogo što reći. Na Vladi se je odrazivala neka unutrašnja duševna bol. Uviek je htio nešto da kaže, ali se bojao. Bojao se je sama upita. Strah ga je u srcu hva-tala i ako su svuda sijale električ-ne žarulje sa jakim svietlom u nje-govom srcu leži tama ljubavi, a k tomu mu je u ušima i oko njih brujila bura, koja ga je činila još neraspološenijim.

„Dušane, Dušane, gospodin Dušane."

Upute Narodne Zaštite

t

Strana 4 „ B I L O G O R A " B r o j 8 1 .

Zavičajnost Način stjecanja zavičajnosti

po novim zakonskim propisima v

Budući da ie pitanje zavičaj-nosli (jer se savezno s lime po-kreće i pitanje državljanstva, te pitanje dozvole boravka) od vrlo velike važnosti, mi ćemo u našem listu od zgode d o zgode donositi izvjeslne upute, da bi se zanlmani mogli njima okoristiti i sleći za-vičajnost, koja lm po zakonskim propisima Nezavisne Države Hr-vatske pripada.

Bitno je načelo u pogledu stjecanja zavičajnosti. da svaka zanimana osoba — buduć je to njezina pogodnost — sama zatra-ži kod občine boravišta zavičaj-nost, jer je automatsko stjecanje zavičajnosti ukinuto Zakonskom odredbom o izmjeni zakona o gradskim obćinama od 24. svibnja 1941. broj CXVll-243-Zp-1941.

Zavičajnost osoba češkog poriekla

Osobe češkog poriekla, koje su rodjene na području Nezavisne Države Hrvatske, a koje sc već od davnine osjećaju pripadnicima hr-vatskog naroda, te u velikoj ve-ćini i ne znadu drugi jezik osim hrvatskoga, što više i odgajani su u hrvatskom narodnom duhu, mo-gu dobiti zavičajnost prema niže navedenim uputama.

Svaka takva osoba mora pod-nieti molbu gradskom poglavar-stvu, koju treba biljegovati s 45 Kn državnog i 45 Kn gradskog biljega. Molbi treba.priložiti svoi krstni list odnosno obiteljsku iz-vjestnicu, ako je molitelj oženjen i ima maloljetne djece. Punoljetna djeca moraju samostalno podnieti molbu za zavičajnost. Nadalje molbi treba priložiti svjedočbu župske redarstvene oblasti, d a mo-litelj nije politički kažnjavan, te svjedočbu državnog tužiteljstva o nekažnjivosti.

Nakon podnošenja molbe s napricd navedenim prilozima bit će prema uputama ministarstva unutarnjih poslova zanimanim o sobama u najkraće vrieme pri-znata zavičajnost, te će iste moći dobiti i domovnica

Jednokratna izplata zimske pomoći Povodom brojnih upita, koji

sa sirane priradnih poduzeća sli-žu Državnoin uredu za oblikova-nje ciena i nadnica u pitanju Iz-

' plale zimske pomoći saobćeno nam je sa sirane ureda sliedeće:

.Poduzeća mogu kao prošle, lako i ove godine izplalili u ime zimske pomoći svojim namješteni-cima 1 radnicima jednomjesečna beriva ili zaradu. Budući da se Ie izplale vrše u ime pomoći, • pred-postavlja se, "da su ih poJuzeća slavila na razpolaganje oblasti .Pomoć* i da ih u njeno ime iz-plaćuju svojim namještenicima i radnicima. Stoga se te izplale kao prinosi oblasti „Pomoć" mogu iz-vršili samo na leret čistog dobitka poduzeća, te kao takove n e li-

l a z e u p o r e z n i temelj družlve-nog poreza i tečevine. Poduzeća će o lim izplalama obavieslili ob-last „Pomoć" uz naznaku visine izplaćene Svote".

Savezno s gornjom obaviešću, koja je izašla u dnevnim novina-ma, kan I u našem tjedniku upo-zoruju se zanimani radnici i na-mještenici, da priradna poduzeća nisu obrezana na davanje jedno-kratne zimske pomoći i da radni-ci nemaju prava-odredivati visinu" te pomoći. U napricd navedenoj obaviesti od sirane Državnog u-reda za oblikovanje ciena je re-čeno samo to, d a poduzeća te izplale m o g u v r š i l i o d č i s t o g d o b i t k a p o d u z e ć a u visini jednomjesečnih beriva ili zara-

de, ali nije poduzeće primorano izplalili ciela jednomjesečna beriva,

Obaviešteni smo naime, d a je jedno priradno poduzeće ponudilo izvjestan iznos (vrlo liep obzirom na današnje prilike) nu radnici to nijesu htjeli primili kao pomoć jer d a je taj iznos manji od njihove plaće. Budući da poslodavac ne mora dati tu pripomoć, mogu radnici, ako su prkosni ostati bez ikabove pomoći, šio nikako nije namjera onih, šio upravljaju na-šom družlvovnom djelatnošću. Slo-ga i mi sa svoje sirane pozivamo sva poduzeća, d a prema svojim mogućnostima izplale jednokratnu zimsku pomoć svojim namješteni-cima, a namještenike pak obavje-šćujemo naka tu pomoć prime, jer je radi njihovih probitaka.

Nastanba izbjeglica Gradsko poglavarstvo u Bje-

lovaru izdalo je 11. t. inj. sliedeći oglas:

Obzirom na sve veći prido-lazak nesamo pojedinaca već i čitavih obitelii iz ugroženih kra-jeva u grad kao i nemogućnost, da se istima dodiele stanovi u podržavljenim zgradama, budući su isti svi zauzeti bilo po držav-nim oblastima bilo po činovnici-ma ovime se poziva sve rodo-ljubno građanstvo, da izađe u su-sret izbjeglicama u pogledu iznaj-mljivanja stanova.

Svaki Hrvat i svaka Hrvalica mora se u današnjim sudbonosnim vremenima odreći mnogih osob-nih ug&đnosti. Dužnost je dakle svakog Hrvala i Hrvatice, koji imaju na raspolaganju veći stan, nego im je notreban, dati laj stan u najam svome sunarodivaku, koji je morao, samo, da spasi svoj život i život svoie djece, napustiti svoj dom i svoje ognjište. Neka zato ne bude nijednog Hrvata, nijedne Hrvatice u našem gradu, koji ne bi pomogao svome suna-rodnjaku, koji u nevolji traži sklo-nište u našem gradu.

Žrtva, koju će pojedinci time

podnieti, da se odreknu osobne udobnosti iznaimllujućf svom u nevolji sunarodnjaku ncobhodno potrebne slanbene prostorije, bit će iasan dokaz visoke družlvovnc sviesli i pravog hrvatskog rodo-ljublja.

Imenovanje gradskog odbo-Hrvatskog Crvenog Križa.

Na temelju §. 5. Zakonske odredbe o Hrvatskom Crvenom Križu od 4 srpnja 1942. i § 1S. Propisnika, a odlukom izvršnog odbora od 10. prosinca 1942. ime-novan je sliedeći gradski odbor Hrvatskog Crvenog Križa s nad-zornim povjerenstvom:

Povjerenik Nikola Božičević, gradski načelnik, Ie odbornici; Dr. Franjo Buntjelić, upravitelj Doma narodnog zdravlja, dr. Kazimir Fi-lipović, župski zdravstveni nadzor-nik. Makso Fuks, trgovac, Franjo Hajduković. seljak iz Ivan^včana, dr. josip Radković, gradski fizik, ivan Rudnički, seljak iz Velikih Sredica, Franjo Šafran, stolarski obrtnik.

U nadzorno povjerenstvo su imenovani: Dr. Nikola Galkovski, odvjetnik, Dragutin Družinec, po-sebn. namještenik i Matija Navojec, trgovac.

Novi znakovi „Pomoći" za prosinac predstavljaju 10 ra-znih veoma ukusnih drvenih figu-rica, koje su izrađene tako da mogu poslužili i kao ukras za bo-žično drvce. Ciena 1 figurici 10 Kuna. Mogu sc dobili u knjižari škalcc, Burić, Hrestak i trafici Mo-harić

Novim upraviteljem Žup-ske redarstvene oblasti ime-novan je Karlo \Vagner dosada-šnji upravitelj župske redar, oblasli u Novoj Gradiški. Novi je upravi-telj preuzeo dužnost od dosada-šnjeg upravitelja Franje Budrovića koji je premješten u Zagreb k gla-vnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost.

Zimski srednjošk. pra-z n i c i traju od 15. prosinca 1942 d o 15. veljače 1943.

Promjene na gimnaziji. R o k Š a n t a l a b , suplent vje-

žbenik X. čin razr. premješten je iz službenih obzira od državne re-alne gimnazije u Virovitici na dr-žavnu realnu gimnaziju u Bjelovaru.

T o m o H a b d i j a , suplent vježbenik X. čin. razreda, premje-šten je iz službenih obzira od drž. real. gimnazije u Bjelovaru na d r i real gimn. u Varaždinu.

Kartoni -Pomoći ' za mje-sec prosinac su svi rasprodani, te se ne mogu više dobiti.

„Dušane, tamo one dvije dje-vojke zovu Te." Okrenuo se je.

„A, da l Pardon Vlado! Samo momenat!"

Otišao je k njima. Spopale su ga pitanjima. „Koji je to gospo-din, reci nam."

„Dobro reći ću vam, ali uz jedan uvjet"

„Nema uvjeta, samo govori." „Adfol* Uhvate ga za kaput. „Pa do-

bro, a kakav je uvjet?" „Da nikome ne kažete tko je

on, p a pitao vas tko bio ili mu-žkarac ili žena," pa i Vaša najbo-lja prijateljica."

„Obećajemo!" „Pazite dobro, ali još jedan

uvjet, d a mi i jedna i druga , du-gujele p o jedan poljubac."

„Dobro, dobro, govori." J o š nije gotovo. Kad vam

bažem tko je, da se odmah izgu-

bite, te da nas više ne smetale, jer bi mi cielu stvar mogle pokvariti:"

„Ma govori bezobrazniče, za-što nas mučiš."

„los jedna i najglavnija stvar jest ta da Alfredu ne smijele reći, ako bi Vas pitao za njega, tko je. Zatim mi je čudno, gdje je ovih dana bio, ja ga nisam u obće vi-dio d o malo prije tu na Stradunu."

- „Što hoćeš s time re'ći nam." „Meni ga je žao, dosta je pro-

p a o i blied." „Ne vodi računa o tome, bu-

di bez brige. Ako Ti s njim ne govoriš ne boj se, on nije za Te-be ni za Tvog draga pitao. Pitao nas je sasvim druge stvari."

»Stvari koje bile da bile, glav-ni je uvjet, d a uz ostale on ne smije doznati tko je ovaj gospodin, što mu vi male znatiželjnice hoćete znati ime. Prvo i prvo, vi ga oba-dvije znate. Drago pazite da se

ne iznenadite, a treće da nas ne smijete smetati večeras, a ni pro-gonili. Ja volim i ako težka srca riskirati i poljubee, nego da čovjek ima neugodnosti."

„Ma Dušane, to već prelazi sve granice. Reci nam."

„Hoću, ali prvo hoću da znam što je Alfred vas "pitao, kad je malo prije bio sa vama?"

„Baš si prava baba, a eto ako hoćeš, pi tao je da li su se Lela i Lida povratile iz Bosne."

•„Tako 1 Bravo I Upropastiti . dvie najbolje prijateljice, p a bi sad želio da ih i ukopa, kao što skoro i nije bilo. To sam htio i doznati. A što ste mu vi rekli? Recite istinu."

„Što smo rekle, kao vjerne i stare prijateljice, izvršile smo njen nalog. I ako su došle mi smo rekle da nisu došle, jer su nam to i one rekle, ako b! nas tko pitao za njih."

„I baš vam one to rekle". „Jest, jer jedna drugoj su se

izjadale, te tako na samom lieče-nju doznale istinu i zajedničkog upropastilelja njihove sreče i mla-dosti."

„A što onda?" „Onda, pa, ništa, vidjele su

da su bile samo igračka i ništa drago. S njim se ne žele više sresti i da mu ipak sve praštaju."

„Bravo! Vi ste fine, male mač-kice i vrlo Ijubke. Šteta je da tu gubite vrieme."

„Ne zavlači nas više, već go-vori jednom. Mi smo Tebi sve rekle i na sve se obvezale."

„Pa zatim I" „Da i "Ti nama kažeš što tra-

žimo i izvršiš obećanje. '

. (Nastavit će se)

Broj 81 „BILOGORA" Strana 5

Novi predpla tn ic i i z d a n j a H . I . B . Z .

Naš grad Bjelovar je prvi po broju pređplatnika medu svima pokrajinskim gradovima naše dr-iave. I ovom prilikom Iznos,m imena novih predplalnilja, koji su HRVATSKU ENCIKLOPEDIJU na-ručili preko mene. To su: Zlala Puhač, proi. dri . real. glmn.; Zora Landeka, prof. dri . real. glmn.; Dragutin Kranžellć, učenik dri . r. gimn; Zlatica Zlatica LO\vy, supiuga odpremnika; Dionis Sre-brenović, inžinir sada u Brodu na Savi; Sljepan Kokor, ustaški nad-poručnik; učitelj Pudolf Srnak, stožerni pobočnik; odvjetnik dr. Luka Starčcvlć, domobranski po-ručnik; Sljepan Majhen, mesarski

.obrlnik. .. .

. Malu hrvalsku enciklopediju ZNANJI: I RADOST prcdplalili su: Zlatica I.onvv za sina Marcela; Ivan Topljak, domobranski satnik; Mate Viš.ć, domobranski nadpo-ručnik; Rudolf Tribuson i Audjelo Tribuson;. Darko Majhen, učenik drž. real. gimn ; trgovački pomoć-nik Dragutin Kanižaj.

I.IEPU NAŠU DOMOVINU, zbirku umjetničkih slika u. 6 albu-ma, naručili su za ukras svoga doma: Anica l.osvv, supruga od-premnika; Milica Tribuson, supru-ga Andjela; mg. pf. Nikola Segedi, ljekarnik; satnik Ivan Topljak za svoju k'ćerkicu Ljubicu i nadpo-ručnik Male Višić.

H R V A T S K A U R I E Č I I S L I -C I , serija od o knjiga naručili su: Aniea LOWY: Ivan Topljak, satnik; Mate VIŠIĆ, nadporučnik; Nikola Segedi.

HRVATSKA MISAO I RIEČ

Z A D R U G A H R V A T S K O G R A D I Š E u Z a g r e b u • 3, p r e u z i m a :

• Životna osiguranja i miraz ženskoj djeci.. Elementarna osiguranja.

Osiguranja protiv p o l i r a i groma provalne krađe, loma stabla, . • "r " posljedica od tjelesnih nezgoda, posljedica od obustave rada uslieđ

požara (ehomage), « zakonske dužnosti Jamstva, samovoza protiv oštećenja (casco), zakonske dužnosti iamslva Iz posje-da samovo?a, transporte hopnom i morem.

POVJERENIČTTO BJELOVAR Franjo Vodičba . Mihovil Martinčić

Baćanijeva 31 ••' Lisinskoga -2

G r a d s k o p o g l a v a r s t v o n Bje lovaru .

Broi: 17198-19-12. Bjelovar, dne 16. prosinca 1942. PREDMET: Mašća obskrba onih, .

boji nijesu obskrbljeni. ' -r. ••'

Oglas Pozivaju se svi oni, koji nijesu mogli nabavili mast niti

su hranili svinje za proizvodnju masti, da to prijave do 22. XI I . 1942. kod ovog Gradskog poglavarstva soba broj 14, I. kat za vrieme uredovnih sati, gdje će dobili doznake za nabavu masti. Sa sobom ponieli potrošačku izkaznicu radi ustanovlje-nja broja ukućana.

Gradski načelnik: B O Ž I Č E V I Ć v. r.

KROZ STOLJEĆA: Mate Višić, NOVA DJELA VLADIMIRA nadporučnik. NAZORA: Mate Višić, nadporuč-

SVIETSKI KLASICI: Mate VI- nlk. šić, nadporučnik i Ivo Barešić, Prof. D. Petranović graditelj. dobr. povjerenik H. E.

ŠIROM BILOGORE

••• Kuharicu za zimska ku-h i n j u Iražl odbor zimske kuhinje mjeslnog odbora .Pomoći". Prija-ve se primaju do 22. t. mj. do 12 sati do podne u sobi Gradskog pristava soba br. 8—1 na grad-skom poglavarstvu.

„• OSOBNE V1ESTI I v a n T r t a n J manipulalivhi

vježbenik pri velikoj župi Bilogora premješten je po potrebi službi; kotarskoj oblasti u Bjelovaru.

Usrdna molba Umoljava se cienjcno građan-

stvo, da se ugleda u svielle pri-mjere sela, koia su se ponudila darovati naše ranjenike, koj;h će biti oko 300. Od darova se pri-maju cigarete, jabuke i kolači, te vino I rakija, Darovi se šalju na stožer Ženske ustaške mladeži do 23. ovog mjeseca, Budakova ul. s. prizemno desno.

Naša sugrađanka poznata pod imenom

JUI.ES P O S A V E C poštanksa činovnica u Zagrebu

1 JOŽA DOMINGER

poštanstii nadpristav vjenčani u Zagrebu

28. XI. 1942.

Stožer družtva odliko-vanih Hrvata ratnika iz g o -dine 1914.—1918. poziva sve čla-nove iz grada i kotara družtva odlikovanih ratnika Hrvala iz go-dine 1914.—191.8, a koji nisu pod-mirili odnosno uplatili svoje čla-narine i posmrtnine do konca 1942. godine, da odmah dodju uplatili, a najkasnije do konca ovog mjeseca.

Pozivaju se i oni članovi, koji su predali svoje slike ovome sto-žeru, a nisu pridošli radi podignu-ć a izkaznica, neka isto dodju d o konca ovoga mjeseca da takove izbaznice podignu, po-šlo su iste podpuuo dogotovljene.

K lome se pozivaju i svi oni članovi, koji još nisu predali svo-je slike ovome stožeru, neka si iste što prije nabave i takove ne-ba šio prije predadu u stožernoj pisarni u Bjelovaru ulica S. trav-nja broj S prizemno (ulaz s ulice.

U- Bjelovaru, 9. prosinca 1942. ZA POGLAVNIKA I .DOM SPREMNI!

Stožerni pobočnik: Malija Navojec v. r.

Proda ja neari jskih poduzeća ZADRUGA HRVATSKOG

RADIŠE — Ured za nacionaliza-ciju prirada, Zagreb, Zvonimirova ul. 14 prodaje sliedeća priradna poduzeća, koja su temeljem za-konskih odredaba podržavljena, odnosno izvlaštena u korist Ne-zavisne Države Hrvatshe:

BJELOVAR Klein Bela, brijačnica Pravo na bupnju imaju samo

one osobe, boje imaju odgovara-juću stručnu spremu za daljnje vo-đenje poduzeća, a ujedno mogu pružiti potrebno pobriće za pro-tuvriednost poduzeća.

Tisbanice za ponudu dobi-vaju se uz cienu od Kn. 2 — hod Zadruge Hrvalsbog Radiše, ured za nacionalizaciju prirada u Za-grebu, Zvonimirova ul. 14 I. bat soba br. 10.

Rudari proslavili svoju zaštitnica sv. Barbaru

PODRAVSKI BREGI, 15. prosinca Dana dne 4 prosinca 1942

na svečan način prosiavili su ru-darski radnici sv. Barba! u zaštit-nicu svih rudara, i to iz rudnika Mirne d. d. i Državnog rudnika Glogovca i Jagnjedovca, na čelu s rudarskom glasbom i zastavom u povorci. Rudari su prisustvovali svetoj misi u župnoj crkvi u Po-dravskim Bregima, prigodom koje se svi pomolili svetoj Barbari za sreću svih rudara i dugi život svoga Poglavnika i svih naših si-nova, koji se nalaze na raznim bojištima.

Nakon odslužene svete mise pred crkvom u prisustvu preko 500 ljudi većinom rudara župski povjerenik HR.S.-a Ivan Grivić održao ie prisutnima kratak govor, u kojemu je između ostaloga na-glasio: Naši djedovi i pradjedo-vi uviek su poštivali Boga bez kojega se ništa ne može zamislili i kako su stolari i svi drvodjelci izabrali za svoga zaštitnika sv. Jo-sipa, braća seljaci sv. Antuna tako su rudari sv. Barbaru. Prvo nam moraju bili pred očima Bog, Po-glavnik i obitelj, te opisuje da se bez Boga ništa ne može početi

Svi prisulm zatim? kliču Po-glavniku i Ustaškoj Državi. Nakon

što Je povjerenik dovršio svoj govor prikazuiući prilike kod nas napose medu radničtvom, i da ie već rat dobiven na sirani Njemač-ke, završuje svoj govor s pozi-vom svima da budu uvieb za svo-ga Poglavniba i Dom, što prisutni odzdravliaju sa spremni. Po tome Je rudarska glasba na čelu s Ustaš-kom rudarskom zastavom, na ko-joj je nadpis uviek za Boga i Po-glavnika spremni, krenula do, ure-da rudnika Mirne d. d. u Bregima cdbud su se rudari razišli svojim bućama.

Upravni odbor Hrvatske pjevačke župe

Faller—Rusanove Hrvatshi pievačhi savez po-

tvrdio ie izbor upravnog odbora Hrvatshe pjevačbe župe Faller Ru-sanove prema boiem Je:

predsjednib Stjepan Pavunić, 1. podpredsjednib Makso Fuchs (Bjelovar) 2 podpredsiednik Dr. Vlado Crnčić, (Križevci) tajnik Jo- ' sip Novačić, blagajnik Rok Varga, zborvvoda Mihovil Kolarić arhivar Vlado Mihalic.

Dana 13. prosinca održat će Hrvatshi pjevački savez u Zagre-bu sjednicu kojoj će prisustvo-vati predsjednik HPŽ Faller-Rusa-nove aposL protonotar Stjepan Pavunić.

. - i . , . 4 - . » . . • - •/• ' - y.-;(JO • I . . .J

Ono j koji misli, da ćc u Hr-vatskoj državi živjeli, a židov-skom boljševizmu 1 Moskvi slu-žiti mora znnli, da ćc mu glava pasti.

POGLAVNIK

P r e m j e š t e n j a , i m e n o v a n j a i u m i r o v l j e n j a u č i t e l j a

Rozal i ja Seneb, svršena slu-šačica više pedagošhe šbole ime-novana je nastavnicom XI. 1. čin. kod državne građanske šbole u Virju.

Dane Zastavnibović, učitelj VII. 1. čin. razreda na pučhojšboli u Čazmi umirovljen je s pravom na mirovinu, boja mu po zabonu pripada.

Marija Fučeb, učiteljica pu-čke škole u Velikom Trojstvu pre-mještena je na temelju molbe u Đurđevac.

Josipa Komadina, učiteljica u Malom Trojstvu premještena ie u Dijaneš, kotar Križevci.

Vladimir Firis, učitelj u V e -likom Trojstvu na temelju molbe premješten je u Dijaneš.

Martin Fučeb, učitelj u V e -likom Troistvu na temelju molbe premješten Je Đurđevac.

Danica i Ivan Kmetić, učite-lji u Dijanešu na temelju molbe-premješteni su 0 Križevce.

strana 6 »BlLOGORA"

Bjelovarski, »Građanski«, novi

lahko- atletski klub N. D. H.

, .„ , Velika j e potreba, b i l a . ,među Sportašima, a naroč i to .medu-at le-l i čar ima ' . B je lovara , . o b n a v l j a n j e l ahko-a l l e t s tog o g r a n k a B , G Š K - a feoji.fo, nekada b i o i v r l o djelatan, ! e se u b r a j a o medu na jbol je u

- državi . Štafeta . G r a đ a n s k o g " 4 x W 0 ; m. ;u . k o j o j | su s u d j e t o t a « ; K o t o r - \ V i n l e r - l l o r v a t - P l e h a l i , b i la j e jedna o d najbol j ih u državi.

O d k a k o j e .a t le t sk i o g r a n a k B.G.š .K.»a - p r e s t a o " djelovati , jer n i je i m a o mlađeg u narastaju mo-rali su neki atletičari prleči u za-g r e b a č k e klubove. U toj n o v o j i n j ima nepoznato j sredini nisu se mogl i snaći niti istaći, Sto je; d o -v e l o d o loga d a su pojedinci na-pustili atletiku.

Mpogo puta bi lo j e g o v o r a q tome k a k o bi s e t r e b a o .obnovit i

' atletski ogranak. S. druge, sirane ni sam klub d o o v e godine nije na i šao na odziv kod mladeži, te i iz tog razloga tol iko žel jena mi-s a o nije mogla biti pretvorena u <*•<*

, Danas p a k . U s t a š k a mladež" fenja j e o v e godine podigla šport n a zamjernu visinu ostvarila j e m i s a o za ko jom su tolikt b je lo-varski atletičari žudili.

O v i h d a n a č im se d o č u l o d a b i moglo doć i d o ostvarenja atlet-s k o g kluba nastalo j e veliko za-nimanje za novi klub.

S a v e z n o s time, a d a bi se o m o g u ć i o marljiv rad atletičara B.G.Š.K.-a r a n o u pro l j eće z a p o -č e t ć e uređenje .B j e l o v arsko g s tadiona" , a naroč i to uređenje sta-ze, k a k o bi sam stadion m o g a o primiti na jbol je at let ičare države, ko j i ć e ovd je sudjelovati na natje-can j ima . Velika j e s r e ć a što klub i m a o v a na jbo l ja k ladivaša u dr-žavi , a to su naš slavni . P e d r o " G o i ć i učenik mu Gubian.

U klubu nalaze se mladići s p u n o vol je i poleta, koj i ć e mar-l j ivom vježbom p o d vodstvom izkusnog „Pedre" krenuti k na-predku i polučiti m n o g o više ne-g o prije. Atletičari b je lovarskog „Grad janskog" nasto jat ć e biti dosto jni nekadašnjih najbolj ih u državi i time d a pronesu slavu B je lovara . S .

C i t a j j e i

p r e d p l a i i t e s e

n a .

„BILOGORU"

• m n i

Na d a n 7. p r o s i n c a p r o s l a v i l a j e b e r l i n -s k a d r ž a v n a o p e r a „ U n t e r d e n L i n d e n " 3 0 0 g o d i š n j i c u s v o g o b s t a n k a . ( E . S . )

GRADSKO POGLAVARSTVO U BJELOVARU B r o j 1 6 7 3 3 - 1 9 4 9 .

P R E D M E T : Mast i z a p o t r e b e s i r o m a š n o g p u č a n s t v a g r a d a B j e l o v a r a — o d k u p . —

Bjelovar, dne 12. prosinca 1942.

OGLAS • - i Nastojanjem G r a d s k o g , poglavarstva odobri la j e . Za jednica za promet stokom, da se mast, ko ju su-vlastnici zaklanih svinja dužni predati Zajednici, upolriebi za podmirenje potreba najsiroma-šnijeg diela građanstva, k o j e nije bi lo u stanju, d a se na bilo koji nač in .obskrbi . m a š ć u . .

•i. Prema uputama Zajednice, a obzirom i na samu svrhu uzelo si je o v o G r a d s k o poglavarstvo za dužnost, d a k o d sakupl janja masti postupa najsavjestnije sa svrhom, da se o d onih, koji su bili u mogućnosti d a odhrane svinjčei prekupi propisana količina masti za one najbiednije.

Prigodom prvog pri javl j ivanja klanja o p a ž e n o je, da j e već ina građana iskazala manju težinu zaklanih svinja, te j e .uslied loga dobiveno m n o g o manje masli, n e g o što je to bilo predviđeno prema stvarnoj težini zaklanih svinja.

Ima nažalost — i a k o mali b r o j — i takovih, koji u o b ć e nijesu prijavili svinje, te na taj način misle izbjeći p o d a v a n j u propisanih količina masti. S trogom kontrolom ć e takovi slučajevi međutim biti posve onemogućeni .

Da se dakle postigne prava svrha, t j. da se o d svih onih, koji su klali svinje, sabere masi u pravednom omjeru — potrebno je provesti s l iedeće :

1. Svaki vlastnik svinjčeta određenog za klanje neka uznastoji š to točni je utvrditi težinu svinj-če ta neposredno pri je klanja. T o m o ž e učiniti vagan jem ili proc jenom sa strane ko jega stručnjaka. Na ta j način može dokazivat i pravu težinu, Sto mu je potrebno naroč i to onda. a k o kol je svinjče koje je u istinu lakSe o d 9 0 kg. U tom slučaju je najbol je , da vlastnik najavi klanje tako, da organi gradskog poglavarstva mogu provjeriti težinu ž ivoga svinjčeta. Tko to ne učini, smatra se, da je težina n jegovog svinjčeta bila v e ć a o d 9 0 kg. — ,

2. Svi oni, ko j i su d o sada prijavili klanje podvrći ć e se reviziji, jer j e nedvojbeno, da je ve-ć ina izkazala lažne podatke . Takovi ć e biti pozvani, da doprinesu razliku d o propisane količine masti, a u protivnom slučaju morati ć e doprinieti dokaza la d a su njihovi navodi točni. — Kod onih, koji se o d a z o v u pozivu te predaju odmjerenu im količinu masli, ne ć e se pravili n ikakovo pitanje zbog d o s a d a neispravno izkazane težine.

3. Svi oni, ko j i su klali, a nijesu još klanje prijavili — imadu to učiniti najkasni je d o 23. XII. 1942. — bez obzira na to, d a li su imali svinjče pri javl jeno prije klanja ili ne. U kol iko takovi izvrše pri javu klanja, ne p o d p a d a j u p o d kazneni postupak zbog zata jene prijave. —

4. Kod odmjerene količine masti uzimat ć e se iznimno u obzir možebitna bolest svinjčeta ili s lab napredak s a m o onda, a k o se to m o ž e nedvoumno dokazati . Kod velikog bro ja ukućana u omjeru prema broju zaklanih svinja — može uzeti u obzir manju odmjeru posebni odbor .

5. Svi oni. ko j i smatraju, da im je izvršena kriva odmjera , mogu najaviti reklamaci ju kod G r a d s k o g poglavarstva, s o b a bro j 14. — Najavl jene reklamaci je ispitat ć e obskrbni odbor , koji ć e u tom slučaju odrediti izvide na licu mjesta. U rečenom uredu mogu svi građani iznieti sva svo ja o p a -ž a n j a u pogledu težine svinja, kod onih, ko j ima je p o nj ihovom mišljenju premalo odmjereno, o d n o -sno mogu dati potrebite podatke o onima, koji su klali, a klanje m o ž d a u o b ć e nijesu prijavili. K a k o se u o v o m slučaju radi o javnom interesu, t o je dužnost svakoga, da u toj stvari surađuje, a podatci o količini odmjerene masli s to je svakom građaninu u rečenom uredu na s lobodan uvid.

" 6. Za predaju masti dobit ć e vlastnici svinja poseban poziv s naznakom mjesta i vremena, g d j e i kada ć e mast predavati , k a o i s ozn ak om količine, koju j e dužan predati. T a k o v e pozive dobit ć e i oni, koji su n a osnovu dobivenih p o d a t a k a premalo predali, ili u o b ć e nijesu prijavili klanje.

7 . Protiv svih onih, ki>ii se ogrieše o navedene propise, te ne pri jave klanje svir)ja ili se ne o d a z o v u pozivu za predaju masti, primienit ć e ' s e predvidena kazna t. j. zapli jena svinja odnosno svih proizvoda o d zaklanih svinja te g l o b a d o Kn 50.000 '— ili za tvor d o tri mjeseca . Troškovi izvi-d a j a pada ju na teret grada a k o se ustanovi, da j e iz java stranke istinita, a n a teret stranke, a k o se dokaže , da su iz jave bile lažne.

Pozivaju se s toga svi građani, da š to savjestnije izvrše navedene dužnosti, jer ć e na ta j način m n o g o doprinieti, d a se i oni najbiedniji obskrbe tokom ciele godine bar donekle s m a l o masti.

Umol java ju se o v o m zgodom svi oni, koji su u mogućnosti d a predaju i nešto više masti, n e g o im je odmjereno, da to učine, jer ć e time dokazati visoku družtvovnu sviest i čov ječanski os jeća j prema bližnjemu koj i s e nalazi u biedi.

: G R A D S K I NAČELNIK: N I K O L A B O Ž I Č E V I Ć , v. r .

Vlastnik i izdavač: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIČBU.— Glavni.i odgovorni urednik: IVAN SESTAK, Ulici 8. trlvnji 1041, br. 8/1. Tisak STJEPKO SKALEC, BJELOVAR. — Z i tiskaru odgovara Stjepko Škalec, Poglavnikov trg 17. — CIENA LISTU: Pojedini broj 3 Kn., četvrtgodišnja

predplata 36 Kn., polugodišnja 72 Kn., a godišnja 144 Kn.

Broj 81