Upload
azia
View
51
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
POJAM U ČENJA – RAZLIČITA SHVATANJA. Predmet: Psihologija učenja i inteligencije Mirjana Beara, saradnica u nastavi. Neka pitanja za početak. Šta je učenje? Kako dovoljno obuhvatno definisati učenje, pa da definicija može da se primeni u različitim oblastima psihologije? - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
POJAM UČENJA – RAZLIČITA SHVATANJA
Predmet: Psihologija učenja i inteligencije
Mirjana Beara, saradnica u nastavi
Neka pitanja za početak Šta je učenje? Kako dovoljno obuhvatno definisati
učenje, pa da definicija može da se primeni u različitim oblastima psihologije?
Kakav je odnos između učenja i pamćenja? Učenja i razvoja? Učenja i inteligencije?
Mini vežba:
U parovima, pokušajte da definišete učenje – onako kako ga vi shvatate
Jedna rečenica Vreme za rad: 5 min
Studentske definicije učenja Ucenje je svesna i namerna aktivnost, cilj
sticanje znanja I vestina Proces sticanja novih informacija Proces u kome dolazi do konsolidacije novih
informacija sa starim Prijem, pohranjivanje I reprodukciju odredjenih
informacija Proces shvatanja I razumevanja odredjenih
oblasti kako bi ih sto bolje prezentovali Proces skladistenja novih informacija u
pamcenje
Aktivnost pojedinca kojom postize relativno trajne promene u ponasanju
Trajno ili relativno trajna promena ponasanja individue koja se moze manifestovati pod opdredjenim uslovima I posledicja je njene ranije aktivnosti
Laičko (i klasično psihološko) shvatanje učenja
Učenje je:- svesna, namerna, cilju usmerena
aktivnost- Cilj aktivnosti je sticanje znanja i
veština- Učenje je najčešće vezano za
ponavljanje
Koji su problemi u klasičnoj definiciji učenja?NEKA PITANJA ZA POMOĆ: Da li je i uslovljavanje učenje, po ovoj
definiciji? Da li ova definicija pokriva i učenje
besmislenih slogova? Da li sticanje navika, motiva, vrednosti,
stavova... možemo svrstati u učenje (po laičkoj definiciji?)
Da li se učenje kako se misli, drži reč, da se ne laže, da se rešavaju problemi, kako se postižu ciljevi... Mogu podvesti pod klasičnu definiciju?
Zapravo:
Skoro svaki delić čovekove aktivnosti kao i jedinstvo i celina koje čovek predstavlja, zasnovani su dobrim delom na učenju
“UČENJE” = sticanje, praksa, vežbanje, iskustvo, uticaj socijalne sredine, uticaj fizičke sredine...
Da li je onda dobra, obuhvatna, univerzalno primenjiva definicija učenja ona koja tvrdi da je učenje “svesna, namerna, cilju usmerena aktivnost kojom se stiču znanja i veštine putem ponavljanja?”
pauza
SAVREMENA DEFINICIJA UČENJA
“Učenje je promena u aktivnosti individue koja je rezultat ranijeg iskustva”
JOŠ SAVREMENIJA DEFINICIJA UČENJA
“Učenje je relativno trajna progresivna promena ponašanja individue koja je rezultat prethodne
aktivnosti (vežbanja, iskustva, prakse...)individue”
DISKUSIJA SAVREMENE DEFINICIJE
“Relativno trajna”:- Zašto “relativno”?- Zašto “trajna”?
“TRAJNOST” Po ovom svojstvu se učenje razlikuje od
drugih promena ponašanja za koje je karakteristično da su privremene ili pak kratkotrajne
Primeri kratkotrajnih promena: ponašanje čoveka koji je umoran, alkoholisan... Ponašanje čoveka koji ima elan za rad, dobro je raspoložen...
Dakle, promene izazvane učenjem nisu prolazne prirode, već se zadržavaju, ostavljaju trag u individui
“RELATIVNO trajna” Ipak, promene nastale učenjem ne
moraju nužno da budu večite Zaboravljanje je proces koji briše
tragove učenja Ali, neke promene zaista traju čitav
život... Najpreciznije je u definiciji učenja
promene odrediti kao “trajne ili relativno trajne promene ponašanja”
DISKUSIJA SAVREMENE DEFINICIJE- nastavak
“PROGRESIVNA PROMENA” Zašto progresivna? Barem tri značenja termina
“progresivnost”- Evaluativno: usavršavanje, veća
adaptivna vrednost- Kvantitativno povećanje, rast- Kvantitativna promena (bilo rast, bilo
opadanje)
Problem sa odredjenjem “PROGRESIVNA PROMENA”
U evaluativnom smislu: ne može se reći da je svaki slučaj učenja adaptivan, i time progresivan
Čovek uči i ona ponašanja koja mu nisu korisna i adaptivna, koja ga unazađuju
Klinička praksa je bogata ovim primerima
Problem sa odredjenjem “PROGRESIVNA PROMENA” U smislu “kvantitativnog rasta ili bilo
kakve kvantitativne promene” – to podrazumeva sumaciju više iskustava
PROBLEMI: Fenomen habituacije (tj. učenja da se
ne reaguje) takođe dovodi do relativno trajnih promena, a nije kvantitativni rast
Može se učiti i iz jednog puta
ZAKLJUČAK:
Bolje je termin “progresivan” izostaviti iz savremene definicije učenja, zbog navedenih problema
DISKUSIJA SAVREMENE DEFINICIJE- nastavak “... REZULTAT PRETHODNE
AKTIVNOSTI INDIVIDUE” Ovom odrednicom, učenje se
razgraničava od promena koje nastaju maturacijom (sazrevanjem)
Maturacija se zasniva na genetski zasnovanoj konstituciji organizama i javlja se spontano
MATURACIJA I UČENJE
Maturacija i učenje - ipak nisu tako jasne granice...
Primer: deca koja odrastaju u divljini
Za normalan razvoj (maturaciju) NUŽNA je stimulacija iz spoljašnje sredine, i time izazvana aktivnost - dakle UČENJE
MATURACIJA/RAZVOJ I UČENJE Dva shvatanja odnosa učenja i razvoja: 1. Učenje je subordinirano (podređeno)
razvoju (Pijaže) – jer stepen intelektualnog razvoja određuje moguće oblike učenja
2. Razvoj je subordiniran učenju (moskovska škola, npr Vigotski) – učenje se zasniva na već postignutom mentalnom razvoju, ali je i samo faktor razvoja
ZAKLJUČAK: DEFINICIJA KOJE ĆEMO SE DRŽATI
“UČENJE JE TRAJNA ILI RELATIVNO TRAJNA PROMENA PONAŠANJA INDIVIDUE KOJA JE REZULTAT NJENE PRETHODNE AKTIVNOSTI”
NEBIHEJVIORISTIČKE DEFINICIJE UČENJA
Da li je nužno da učenje shvatimo kao promenu individue koja se manifestuje u njenom spoljašnjem ponašanju?
Nema li značajnih promena i u SVESNOM DOŽIVLJAVANJU individue? Ne nastaju li neke promene i na osnovu značajnih prethodnih doživljavanja?
Vežba U grupama od po 5, pročitajte delove teksta
i pripremite ih za izlaganje kolegama Potrebno je izdvojiti samo osnovne ideje, NE
reprodukovati od reči do reči!! Svaki pasus sadrži jednu osnovnu ideju –
pronaći je! Zatim pronaći detalje, argumente, objašnjenja... koja je podržavaju.
Vreme za rad: 15 minuta
MASLOV: iskustveno ucenje Dve vrste ucenje: posmatracko I
dozivljajno Posmatracko; svesna I namerna
aktivnost a kod dozivljajnog nemamo Umetnost dozivljavanja:Fasciniranost pojavom, sada I ovde,
zaboraviti na samog sebe, jedno sa dozivljenim fenomenom, decji nekriticki stav, …
RODZERS: dozivljajno I kognitivno ucenje
Kognitivno I dozivljajno (glavom I utrobom)
Kogn> mehanicko zapamcivanje, dozivljajno..licno iskustvo, citava licnost ukljucena
Opazanje sebe, samopouzdanje, tolerancija…
Prosirena definicija nakon razmatranja nebihejvioristickih shvatanja
“UČENJE JE TRAJNA ILI RELATIVNO TRAJNA I RELATIVNO SPECIFICNA PROMENA INDIVIDUE KOJA SE POD ODREDJENIM USLOVIMA MOZE MANIFESTOVATI U NJENOM DOZIVLJAVANJU ILI AKTIVNOSTI I KOJA JE REZULTAT NJENOG PRETHODNOG DOZIVLJAVANJA ILI AKTIVNOSTI”
Učenje i pamćenje
Usko povezani pojmovi Psihološki procesi koji se dopunjuju
i prožimaju Po klasičnom shvatanju učenje
(sticanje) prethodi zapamćivanju i prisećanju (tj. korišćenju zapamćenog)
Sticanje – retencija - korišćenje
Operacionalna razlika učenja i pamćenja Ako se test daje neposredno posle izlaganja
gradiva koje treba da se nauči, to predstavlja TEST UČENJA
Ako se test daje izvesno vreme posle završenog procesa učenja, on onda ispituje trajanje, tj. pamćenje onoga što je naučeno
Ali, ako je učenje podrazumevalo ponavljanje onoga što se uči, onda merimo rezultate sadejstva dva procesa: sticanja i pamćenja
Zaključak Stoga, razlikovanje ova dva
procesa ima više teorijski i logički, nego praktični značaj
Razlikovanje učenja od pamćenja je stvar konvencije oko upotrebe tih termina
U suštini, proces pamćenja se ne može razdvojiti od procesa učenja
Značaj psihologije učenja
Ljudsko ponašanje određuje 4 grupe činilaca:
1. Nasleđe i spontano sazrevanje2. Situacioni činioci3. Sticanje, učenje4. Samoizgrađivanje,
samodeterminacija čoveka
Zadaci psihologije učenja Neposredan zadatak: da utvrdi
osnovne i složene oblike i principe učenja
Posredni zadaci: - objašnjavanje drugih psiholoških
procesa i osobine ličnosti- Praktična primena znanja o principima
učenja (npr u bihejvioralnoj terapiji, programiranom učenju itd)
Istorijat psihologije učenja
Pročitati u knjizi do sledećeg susreta
Zivotinje u psihologiji ucenja
Procitati u knjizi do sledeceg susreta