Upload
vuongcong
View
230
Download
2
Embed Size (px)
IzvorničlanakUDK316.42.063.3 339.9.01
Primljeno23.11.2008.
ŽeljkoKaluđerovićUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,dr.ZoranaĐinđića2,RS–21000NoviSad
Poimanje globalizacije
SažetakIstraživanje poimanja globalizacije u mnogim je svojim elementima slojevito i difuzno, pa nije jednostavno čak ni navesti sve sfere njene aplikacije, kao ni načine manifestiranja. Multidimenzionalnost određenja globalizacije otežana je i zbog toga što ona nije nekakvo stanje, već proces, pa su teškoće njenog opojmljenja povezane sa tematskim racionalnim odnosom prema samom tom procesu. Nakon analize najpoznatijih definicija globalizacije autor je zaključio da je ona u bitnom smislu povezana sa deteritorijalizacijom i reteritorijalizacijom socio-ekonomskog, političkog i kulturnog prostora. Globalizacija, drukčije rečeno, donosi sa sobom zgušnjavanje tj. kompresiju kako prostora tako i vremena, što uzrokuje rast interpersonalnih veza i veću brzinu i protočnost komunikacije među ljudima. Konačno, globalizacija je, po autoru, kompleksan, ambivalentan pa i proturječan proces, koji omogućava širenje međuzavisnosti i produbljivanje socijalnih veza između različitih faktora u gotovo svim aspektima suvremenog života.
Ključneriječiglobalizacija,poimanje,deteritorijalizacija,reteritorijalizacija,prostor,vrijeme,DavidHeld,hiperglobalisti,skeptici,transformacionisti
Iako je sam termin ‘globalizacija’ starijeg datuma, uveden je u upotrebušezdesetihgodinaXX. stoljeća, stvarnipočetakdebatâoglobalizacijipunizamahzadobijatekodkrajaosamdesetihipočetkadevedesetihgodinaprošlog stoljeća.1Unatoč golemoj literaturi o globalizaciji, koja se publicira uposljednjaskorodvadesetljeća,jošuvijeknemauvjerljiveteorijeglobalizacije,pačaknisistematskeanalizenjenihosnovnihkarakteristika.Teškoćunepredstavljajusamorazličitipristupianaliziglobalizacijevećirazličiteklasifikacijetihpristupa.Problemjeizraženizbogrelativnočeste,diferenciraneinekritičkeupotrebe‘globalizacije’,2kaoizbogtogašto»samorazumljivost«nekogterminanikadanijedovoljna,anjegovapoznatostfilozofskirelevantna,jernegovorimnogoonjemusamomnitiomogućavanjegovuspoznatost.Globalizacijaje,štoviše,uopasnostidapostane,akovećinijepostala,zgodnafraza našegvremena:omnipotentnarečkojapokrivaširokopoljeaktivnostiodglobalnogfinancijskogtržištadointerneta,3akojaistovremenopružamaloistinskihuvidausuvremenazbivanjaijošmanjeihobjašnjava.
1
Terminje,kakokažeGiddens,došaoniotkudadabidanaspostaoključnatemaurazmatranjima ekonomskih, kulturnih i političkihzbivanja.
2
Dovoljno je reći da je početkom kolovoza2008. godine postojalo preko 29 milijunaInternetstranicaoglobalizaciji,itosamonaengleskomjeziku!
3
IlikaoštokažeClark,globalizacijaseodnosinabiloštapokrivajućipodručjeodInternetado hamburgera. I. Clark,Globalization and International Relations Theory,OxfordUniversityPress,Oxford1999.,str.35.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije16
Različitikriterijizarazvrstavanjepristupaglobalizacijiimnogostrukapitanjakojasetomprilikomotvaraju,uzrokovalasuteškudostižnostzadatkakadabisehtjelo,makariovlaš,navestisvedefinicijeisvipristupiglobalizaciji.Čakikadabitakoneštobilomoguće,tosvakakonebibilaintencijaautoraovograda,poštoodpukognavođenjapodatakaimamalokoristiakooninisupraćeniiscrpnimnaznakamaoizvorimaikontekstuzabilježeneupotrebe.Zafilozofskesvrhe,drugačijerečeno,dalekosuznačajnijaodređenjaitumačenjaglobalizacijekojasugrupiranapremaodgovarajućimstandardima.Unastavkutekstanajprijećebitispomenutedefinicijekojeodražavajustavovenekihodnajpoznatijihteoretičaraglobalizacije,azatiminekeodnajrelevantnijihklasifikacijaglobalizacije.Daseistraživanjenebirasplinuloumnogobrojnimelaboracijamasameglobalizacije,najvišepažnjebitćeposvećenoHeldovojklasifikaciji.Autorpritomnećeulazitiu raspravukolikosunavedeneklasifikacijesameiscrpneidosljedneuklasificiranju,igdjepočinjesuptilna,aliipakjasna,distinkcijaizmeđuteorijeglobalizacijeimanjeilivišerazvijenihgledištailiteorijskihgeneralizacija.Sljedećedefinicijeizražavajunekeodvodećihkoncepcijaipoimanjaglobalizacije:4
– »Neumoljivaintegracijatržišta,država-nacijaitehnologijaudosadaneviđenomstupnju,kojaomogućavapojedincima,korporacijamaidržavama-nacijamadaseprotežuširomsvijetadalje,brže,dubljeijeftinijenegoikadaranije(…)širenjeslobodnogtržištakapitalizmapraktičkidosvakezemljenasvijetu.«(T.L.Friedman,The Lexus and the Olive Tree,FarrarStrausGiroux,NewYork1999.,str.7–8);
– »Integracija svjetske ekonomije« (R.Gilpin,Global Political Economy,PrincetonUniversityPress,Princeton 2001.,str.364);
– »Integracijana temeljuprojektakoji slijedi pravila tržištanaglobalnomnivou«(P.McMichael,Development and Social Change,PineForgePress,ThousandOaks 2000.,str.xxiii,149);
– »Deteritorijalizacija–ili(…)rastsuprateritorijalnihodnosameđunarodima« (A.J.Scholte,Globalization – a critical introduction,Palgrave,Ba-singstoke, Hampshire2000.,str.46);
– »…nijeništadrugodo‘rekolonizacija’unovomruhu« (J.Neeraj,Globalisation or Recolonisation,Pune:Elgar,2001,str.6–7);
– »Zgušnjavanjesvijetaipojačavanjesvjesnostisvijetakaocjeline(…)zbiljskaglobalnameđuzavisnostisvjesnostoglobalnojcjeliniudvadesetomstoljeću« (R.Robertson,Globalization,Sage,London1992.,str.8);
– »Društveniprocesukomesegubegeografskaograničenjanasocijalnaikulturnazbivanjaiukomeljudisvevišepostajutogasvjesni«(M.Waters,Globalization,Routledge,London 1995.,str.3);
– »…možesedefiniratikaointenzifikacijaširokorasprostranjenihdruštvenihodnosa, koji povezujuudaljenamjesta na takavnačinda se lokalnazbivanjaoblikujuposredstvomdogađajakoji se zbivajumiljamadalekoiviceversa.«(A.Giddens,The Consequences of Modernity,PolityPress,Cambridge1990.,str.64);
– »Povijesna transformacija koju čini zbir određenih formi i instanci koje(…)postajuilisupostaleglobalne:a.)putemaktivnogširenjapostupaka,vrijednosti,tehnologijaidrugihljudskihproizvodapočitavomsvijetu,b.)kada globalni postupci i sl. vrše rastući utjecaj na živote ljudi, c.) kadasvijetslužikaosredišteilikaopremisazaoblikovanjeljudskihaktivnosti« (M.Albrow,The Global Age,Polity,Cambridge 1996.,str.88);
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije17
– »…možeserazumjetikaoproces(ilinizprocesa)kojiotjelovljujetrans-formacijuuprostornojorganizacijidruštvenihrelacijaiposlova,izraženutranskontinentalnimilimeđuregionalnimtokovimaimrežamaaktivnosti,uzajamnomdjelovanjuimoći« (D.Held,A.McGrew,D.GoldblattandJ.Perraton,Global Transformations: Politics, Economics and Culture,PolityPress,Stanford1999.,str.16).
Samaglobalizacija,njenopoimanje ikarakterpolje su strasnih teorijskih iideoloških sporova i sukoba rivalskih koncepcija, o čemu su pisalimnogiautori.Jedniuglobalizacijivideotjelotvorenježeljeznepovijesnenužnosti,zadrugejeonasamojedanvelikimit.Najednojstranisuonikojitvrdedajeglobalizacijaobjektivanispontanplanetarniproces,zadrugeonajeisključivoprojekt5dominacijeZapada,preciznije rečenoamerikanizacijesvijeta.Zanekejeglobalizacijanovaiunikatnapojavauljudskojpovijesti,dokjeza druge ona samoproces koji je dovršen u dvadesetom stoljeću širenjemsvjetskogkapitalističkog6poretkapočitavojplaneti.Premajednojlinijiargu-mentacije globalizacija označava kraj nacionalnih država, dok drugi tvrdedaće,usveintegriranijemsvijetu,uloganacionalnihdržavabitijošvažnija.Na jednoj stranikaže seda jekulturnahomogenizacijaneizbježan rezultatglobalizacije,doksenadrugojsmatradaće interakcijakojaćeproizaći izglobalizacijeproizvestinovukulturnuheterogenost.Dokzajednustrujuonaoznačavaintegracijusvijeta,zadrugeonaneizbježnoizazivafragmentaciju,svedublji socijalni jaz između svjetova i sukob civilizacija.Akodobitniciuglobalizacijinalaze isključivocivilizacijskinapredak inoveblagodatizačovječanstvo,zagubitnikeonajesamodestruktivnasila.Ima,zatim,autorakojima‘globalizacija’jednostavnoslužizazamijenurazličitihpojmova,naprimjer‘modernizacije’i‘imperijalizama’,ilijesinonimnasanjima,štojeslučajsapojmom‘internacionalizacije’.Uprvadvaslučaja‘globalizacija’jenaprostoposlužilakaoideološkineutralnijitermin,dokjeuslučaju‘internacionalizacije’riječonepotrebnompreklapanjuinečemuštovoditežemrazumijevanjusameglobalizacije.7
Kellnersmatradasestvardodatnokomplicirapodjelomizmeđumodernistaipostmodernista.Dokjezaprveglobalizacijaprocesstandardizacijeihomogenizacije,zadrugeglobalizacijapredstavlja izvorhibridizacije i stvaranjavećesloženostidruštvenihodnosa.
4
Jedno domaće određenje globalizacije kažeda se pod njenim pojmom »misli (…) namoćniidivergentniprocesrazvitkasavremenogsvijeta,kojiusebeuključujerazvojsvjetskeprivrede i svjetskog financijskog tržišta,enormnitehničkirazvoj(elektronskasvjetskamreža,aliiinterkontinentalnerakete),trans-formaciju klasičnog političkog odlučivanjapovezanu s liberalizacijomsvjetskog tržišta,kao i duboke društvene i kulturne transformacije klasičnih društava.« M. A. Perović,Praktička filozofija, Grafomedia, Novi Sad2004.,str.120.
5
Nistavoviautorakojiglobalizacijuvidekaoprojektnisujedinstveni.Onisedijelenaonekoji smatraju da je globalizacija samo mit,puka od sadržaja ispražnjena misaona konstrukcija,inaonekojimisledajeriječoideo-
loškomprojektukojise,zahvaljujućiutjecaj-nosti grupa koje ga podržavaju, ostvaruje,odnosnokojiimarealansadržaj.
6
Kellner smatra, na Horkheimerovom tragu,dasemožeserećida tkohoćepričatioka-pitalizmumoragovoritioglobalizaciji,idajenemogućeteoretiziratioglobalizacijibezrazgovoraorestruktuiranjukapitalizma.D.Kel-lner, »TheorizingGlobalization«, Sociological Theory,Vol.20,No.3,2002.,str.289.
7
Koliko treba biti pažljiv prilikom uporabeodgovarajućih termina dobro ilustrira Beck,ističući razliku između ‘globalizma’ s jednestrane,i‘globaliteta’ i‘globalizacije’ sdruge.U.Beck, Was ist Globalisierung?,Suhrkamp,Frankfurta.M.1997.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije18
BritanskisociologGiddens8jepotom,kaodvijerivalskeškoleuanaliziglobalizacije, naveo teoriju internacionalnih odnosa iWallernsteinovu teorijusvjetskogsistema.9Usuvremenimanalizamaglobalizacijemogućejeuočitiividnetragovenaslijeđakojedajezapravoonimakojirazlikujuneomarksističke,postmodernizacijskeiglobalizacijsketeorijeoglobalizaciji,alii,natraguScotta,interpretiratiglobalizacijunapolitičkiilidijagnostičkinačin.Za razlikuodprethodnogpristupautjecajnimislilacLeslieSklairgovoriočetiripristupaanaliziglobalizacije.Riječjeopristupimakojiucentarpažnjestavljaju:svjetskisistem,globalnukulturu,globalnodruštvoiglobalnikapitalizam.UrlichBeckrazlikujedvaosnovnapristupa,uanaliziglobalizacije.Sjednestranesuautorikojiinzistirajunapostojanjudominantnelogikeglobalizacije,poputWallernsteina,Rosenaua,Gilpina,Helda,RobertsonailiApaduraia,doksusdrugestraneoniautorikojisugerirajuikoristečitavskupuzročnihčiniteljauobjašnjenjuglobalizacije.Teškojeinabrojatioveautore,štozbogpermanentnerekonceptualizacijesvojihpozicija,štozbognaglašavanjapojedinihfaktoraglobalizacije.UtomsmisluisamBeckseproslavioističućiuprviplanidejurizikaukontekstuekološkedimenzijeglobalizacije.Robertsonje,zatim,jedanodprvihautorakojijenaglašavaokulturneaspekteglobalizacije.Shawseistakaonaglašavanjemratakaouzrokaglobalizacije.Held,RosenauiGilpinsunaraz-ličitenačinesvojupažnjufokusiralinapolitičkudimenziju.SusanStrangeiKenichiOhmaesu,izmeđuostalih,istaklitehnološkudimenziju.Apaduraije,premdaističeznačajkomunikacijsketehnologije,najvišeraspravljaooutjecajumigracijanaprocesglobalizacije.Sklairstavljakapitalizamuprviplan,aSorosgovorioulozifinancijskihtržišta.GeografskudimenzijuafirmiraojeHarvey,aurbanudimenzijuglobalizacijeSaskiaSassen.10Giddensjeupočetkuinzistiraonavišedimenzijaneophodnihzarazumijevanjeglobalizacije,dabisvremenomsvojupažnjuipakfokusiraonajednudimenziju,konkretnotehnološku.Mittelmandanasvišegovorioglobalizacijskomsindromu,dokjeranijevišebiozainteresiranzaužeekonomskečinioce.Postoji ipodjelakojajenastalakaoplodisticanjarazličitihključnihakteraglobalizacije, na tzv. »globalizaciju odozdo« (razni antiglobalizacijski pokreti,11osobito ljevičarskeprovenijencije) i»globalizacijuodozgo«12 (gdjesekaopokretačiglobalizacijenavodetransnacionalneorganizacijeilisnažnenacionalnedržavepoputSAD,ilisavezimoćnihdržavakojisekonstituirajuuembrijtzv.svjetskevlade).MeđuautorimakojisudaliznačajandoprinosširemikompleksnijemshvaćanjuglobalizacijenesumnjivojeiDavidHeld,profesorpolitičkihznanostinaprestižnojLondonSchoolofEconomics.13Ranijejespomenutanjegovadefinicija,anaovommjestutrebadodatidaglobalizaciju,poHeldu,karakterizirajučetirivrstepromjena.Prvo,globalizacijaobuhvaćaprotezanjesocijalnih,ekonomskihipolitičkihaktivnostiprekogranicadržava,regijaikontinenata.Drugo,onajeobilježenajačanjemtj. rastućomvažnošćumeđusobnepovezanostiiprotokatrgovine,robaikapitala,aliikultureisamihljudi.Treće,globalizacijamožebitipovezanasaubrzavanjemglobalnihprocesaiuzajamnogdjelovanja. Ičetvrto, rastućeprotezanje, jačanje iubrzanjeglobalnihinterakcijamožebitipovezanosanjihovimsveznačajnijimutjecajemnafluidnostgranicaizmeđulokalnihdogađajaiglobalnihdogađanja.Globalizacijase,jednostavnijerečeno,poHeldu,možemislitikaoširenje,intenzifikacija,ubrzavanjeipovećavanjeznačajaiutjecajameđusobnepovezanostiljudiširomplanete.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije19
Heldova klasifikacija14 na hiperglobaliste, skeptike i transformacioniste jesvakakonajpoznatija,iakosamojednaodobiljarazličitihkoncepcija,teorij-skihstruja i školamišljenja.Budućidaglobalizacijanijeneutralan termin,svakaodovetriškoledajerazličiteprikazeglobalizacije,odnosnopokušavanadiverzificirannačinrazumjetiiobjasnitiovajfenomen.Naravno,iporedmeđusobne raznolikosti, svakaodspomenutihperspektiva reflektira i skupopćihargumenataoglobalizacijikojisetičunjenekonceptualizacije,novumanjenogpojavljivanjanapovijesnojpozornici, implikacijanapoložaj imoćdržava,mogućnostinjenog»uljuđivanja«idemokratizacije,tepovijesnihdostignućainamjera.Oglobalizaciji se,pohiperglobalistima,najčešćemožegovoritikaoopotpunonovojerikojukarakteriziraglobalnikapitalizam,globalnoupravljanjeiglobalnograđanskodruštvo.Onoštorazlikujesadašnjedobaodproteklihvremenajeegzistencijajedneglobalneekonomijekojatranscendiraiujedinjujenajvećeekonomskeregijeusvijetu.15Urazličitimosvrtimana»maničnikapitalizam«,»turbo-kapitalizam«16ili»supra-teritorijalnikapitalizam«,ovi(hiper)globalistinastojedadokučekvalitativnupromjenukojasepojavljujeuprostornojorganizacijiidinamicinovogsvjetskogkapitalističkogporetka.ponjima,imanentnodinamiciovognovogkapitalizmajeizmještanjestrateškihekonomskihaktivnostiizvanokviranacionalnihdržava.Danassvjetskifinancijskiikorporativnikapital,višenegodržave,ostvarujeodlučujućiutjecajnaorganizaciju,mjestoidistribucijuekonomskemoćiidobara.
8
Giddens je poznat kao savjetnik bivšeg britanskogpremijeraTonyaBlairaibivšegameričkogpredsjednikaBillaClintona,ali ikaopromotertzv.»trećegputa«upolitici.
9
Značajteoretičarasvjetskogsistemazadeba-te o globalizaciji je ipak posredan. Oni sunaime sve do nedavno izbjegavali koristititermin‘globalizacija’,smatrajućigapotpunoizlišnim u teorijskom pogledu. AntropologJonathan Friedman, inače blizak ovoj školi,praviojerazlikuizmeđuteorijaoglobalnomsistemu,koje jesuznanstvene teorije, ikoncepta globalizacije koji je, po njemu, pukadeskripcijasuvremenihzbivanjabezteorijskeosnoveiozbiljnogznanstvenogpokrića,ibezstvarnogteorijskogznačaja.SamWallernsteinjepaknastanovištudajeglobalizacijanaprostoideološkimit.
10
V.Vuletić,»Rivalskipristupiuizučavanjuglo-balizacije«, str. 33, u: Aspekti globalizacije,prirediliV.Pavićević…[etal.].PreuzetosaIn-ternetadrese:http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
11
Prvi masovni protesti protiv globalizacijeregistrirani su tokom održavanja summitaWTO-auameričkomgraduSeattleu1999.go-dine.Odtadarazniantiglobalizacijskipokretigotovouvijekorganizirajuprotestneskupovekada se susreću predstavniciWTO-a, Svjetskebanke,G–8isl.
12
Parafrazirajući Foucaulta može se reći dagdje god postoji globalizacija odozgo, kaonametanjekapitalističke logike, tamoćebitiiotporaiborbe.
13
Tipovi globalizacije po Heldu su: »gusta«globalizacija, »rasprostrta« (»difuzna«) globalizacija,»obuhvatna«(»ekspanzivna«)glo-balizacija i »rijetka« globalizacija.D.Held,A.McGrew,D.GoldblattiJ.Perraton,Global Transformations: Politics, Economics and Culture, Polity Press, Stanford 1999., str.211–222.
14
Kritika Heldove klasifikacije, odnosno »ne-adekvatnogodređenjaglobalizacije«,možesepronaćiu radu:B.Michael,»Theorising thePoliticsofGlobalisation:ACritiqueofHeldet al.´s‘Transformationalism’«.Preuzetosa:http://www.fatih.edu.tr/~jesr/Globalisation.pdf.
15
K.Ohmae,The End of the Nation State,FreePress,NewYork1995.
16
U ekonomiji koja se temelji na bitovima,»trenutnost«postajeglavnipokretačiglavnavarijablaumjerenjuekonomskihaktivnostiiposlovnog uspjeha. Životni vijek proizvodaizdanaudansvejekraći.Godine1990.bilojepotrebnošestgodinadanovimodelautomobilaprijeđeputodprojektantskepločedoprodajnogsalona,dokjedanaszatopotrebnodvijegodine,pačakimanje.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije20
Unutarovogpravcapostoji značajnonormativnoneslaganje izmeđuneoliberala,kojipozdravljaju trijumfautonomijepojedinca i tržišnihprincipa, iradikalnihaktivista ilineomarksista,zakojesuvremenaglobalizacijapredstavljapobjeduokrutnog ieksploatatorskogglobalnogkapitalizma.Unatočdivergentnimideološkimstavovimazajedničkouvjerenjehiperglobalistaje:globalizacijajeprimarnoekonomskifenomen,ekonomijausvijetujesvevišeintegriranaipotrebazaglobalnimkapitalomnamećeodgovarajućuekonomskudisciplinu,kojaaficiravećinuvladausvijetudotemjeredajepolitikasvemanje»umijećemogućeg«,asvevišeprakticiranje»valjanogekonomskogupravljanja«.Hiperglobalisti,poHeldovojinterpretaciji,priznajudaglobalizacijadovodidosvevećepolarizacijeudruštvuizmeđugubitnika17idobitnikanovogekonomskogporetka.No,premaambicioznomneoliberalnompogledu,ovoipaknužnoneznačidajednimorajuizgubitimnogoilisvedabidrugidobiliistotoliko.Pojedinisegmentiunutardržavamoždamoguiproćilošeuglobalnojutakmici,alizatosvakadržavaimasvojihkomparativnihprednostikojećeprijeilikasnijedoćidoizražajauotvorenojiferborbinasvjetskomtržištu.Neoliberalikaodaneželevidjetidaglobalnikapitalizamnesamodastvaranegoidirektnoradinaosnaživanjustrukturnihoblikanejednakosti,kakounutardržavatakoiizmeđudržava.Neoliberalnaidejaodemontiranjusocijalnedržave idrastičnomsužavanjuekonomskepomoćineizbježnovodikmalignimsocijalnimposljedicama.Pečujlićuradu»Globalizacija–dvalikasveta«dodaje:
»Nasuprotsocijalnomkapitalizmu,projektu‘državeblagostanja’,kojijeistovremenopovećavaobogatstvoirasprostiraodobrobitnasveširesocijalneslojeve,neoliberalnaformulasvebržeuvećavabogatstvouskeelitealiistovremenopovećavasocijalnunejednakostivodikaglobalizacijisiromaštva(…)Uporednaslikadvaistorijskarazdoblja:perioda1960–1980irazdoblja1980–2000,kojaodgovaravladavinidvarazličitaekonomskamodela,ogoljenopokazujedaje,premasvimpokazateljima,napredakuposljednjadvedecenijeglobalizacijeizrazitomanji,dajeznatnousporenilipotpunozaustavljen.Rastbrutonacionalnogdohotkadrastičnojeopao(…)UdrugomrazdobljunezaposlenostjeiuzemljamaEuropskeunijeuvećana3–6puta(…)Disparitetuprihodimaizmeđunajbogatijihinajsiromašnijihzemaljaiznosiojepočetkom19.veka1:3,dabise‘meteorskombrzinom’popeona1:13početkomXXveka.No,doksušezdesetihgodinaprošlogveka,uekonomiji‘državeblagostanja’,razlikeiznosile1:30,uvremevladavineneoliberalizma(devedesetih)onesuskočilena1:60,aposlesamo7godinana1:74,ipotomna1:84(UNReport1999;W.Robinson,1995).Dopredvedecenije10%najbogatijihzemaljasvetaimalojeprihod77putavećiod10%najsiromašnijihzemalja,danasjeprihodveći124puta(…)SveduljasocijalnapolarizacijanevladasamoizmeđuPrvogiTrećegsvijeta,kraci‘Novogsiromaštva’sešireiunutarbogatihdruštava.‘Crnerupeglobalizacije’,ljudiiteritorijiisključeniiznapretka,nalazeseusvakomvelikomgraduPrvogsveta,uameričkimgradskimgetoima,francuskimnaseljimasevernoafrikanaca,japanskimZosebačetvrtima.Onesunaseljenemilionimabeskućnika,svetomprostitucije,kriminalaidroge,bolesnihinepismenih.«(M.Castells,str.168)18
Uekonomijibezdržavnihgranicanacionalnevladesusvedenejedvananeštovišedotransmisijuglobalnogkapitala,ilisunaprostoposredneinstitucijeizmeđusvemoćnijihlokalnih,regionalnihiglobalnihorganizamaupravljanja.Globalizacija,smatrajuhiperglobalisti,označavakrajnacionalnedržave,onajegotovopotpunoispraznilanjenuautonomijuisuverenitet.Propadanje ilierodiranjemoćiiznačajanacionalnihdržavaistarihstrukturaodvijasepodokriljemivodstvomkapitalizmainovihtehnologija.Postojećemultilateralneinstitucijekojedominirajusvjetskomekonomijom,posebnoG8,MMF,SvjetskabankaiSvjetskatrgovinskaorganizacija,najčešćefunkcionirajutakodapothranjujunastajuću»civilizacijuglobalnogtržišta«.Izvjesnojedaštoviše institucijeregionalnogiglobalnogupravljanjabuduigralevećuiznačajnijuulogu,suverenitetiautonomijasamihdržavabitće
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije21
manjiibeznačajniji.Sadrugestrane,svesulakšioblicisuradnjeljudiizraz-ličitihdržava,uzrastglobalnihinfrastrukturakomunikacijeisnažnusvijestomnogimzajedničkiminteresima,bezobziranatoodakletkopotiče.Ovobitrebalo,pohiperglobalistima,svjedočitidajenadjelunastanak»globalnoggrađanskogdruštva«.19
Premamnogimteoretičarima, iFukuyaminaslikasvijeta,odnosnonjegovapretjerano optimistička najava kraja povijesti, treba biti shvaćena kao hiperglobalističkateza.Naplanudruštvenestrukturezbivasepreoblikovanjesveukupnihdruštvenihodnosa,štobiukonačnomtrebalorezultirati,poHeldu,stvaranjemjednenoveglobalnecivilizacije.Hiperglobalistisunakoncusuglasnidaglobalizacija,bezobzirarazmatraliseizliberalneiliradikalnoljevičarskeperspektive,predstavljautjelovljenjefundamentalnogpreoblikovanja»poretkaljudskogdjelovanja«.20
Informatičko-medijskarevolucijainjenikulturniproizvodiprelazegeografskegraniceisvojimkulturnimzračenjempreoblikujulokalnikulturniprostor.Beskrajnoseproširujulokalnihorizonti,vršisehomogenizacijaukusa,zabaveihrane,kaoiživotnihstilova.Slikekojeseneprestanosmjenjujunamalimekranima(filmovi,TVserije,zabavneemisije,popikone,tzv.celebrity,paiobičnevijesti)deteritorijalizirajuduhovni život, formirajukulturubogatuglobalniminformacijama.Usporednosaplanetarnommasovnomkulturom,formiraseikozmopolitskakultura,duhotvorenostipremasvijetu,osjećanjegrađaninasvijetakojinadilazilokalnimilje.21
Skeptici,sadrugestrane,natragupodatakaoprotokuroba,usluga,kapitalailjudiuposljednjihstotinjakgodina,stojenastanovištudasadašnjinivoekonomskemeđuzavisnostiusvijetuupovijesnomsmislunepredstavljanikakavpresedan.22Ponjimasemanjemožegovoritioglobalizaciji, jeronanužnoimplicirapotpunointegriranusvjetskuekonomiju,avišeopovećanomnivouinternacionalizacijeodnosnointerakcijeizmeđupretežnonacionalnih
17
Nekiautoriterorizamvidekaoekspresijutam-nestraneglobalizacije,ilikaoradikalniizraztzv.»globofoba«,odnosnogubitnikaglobalizacije.
18
M.Pečujlić,»Globalizacija–dvalikasveta«,str. 13–14, u:Aspekti globalizacije, prirediliV. Pavićević…[et al.]. Preuzeto sa: http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
19
Ekonomska i politička moć, po hiperglobalistima,premještaseizvandržavnihinacionalnihokviraiširidotemjeredanacionalnedržavepostaju»prijelazniobliciorganizacijezaupravljanjeekonomskimposlovima«. (K.Ohmae, The End of the Nation State, FreePress,NewYork1995.)
20
M.Albrow,The Impact of Globalization on Sociological Concepts: Community, Culture and Milieu, Routledge, New York-London1996.
21
Onoštohiperglobalistitežepriznajujedajeveliki proces »deteritorijalizacije kulture«,
raskidanje lokalnih kulturnih okvira, krajnjeneravnomjeran. On zahvaća relativno malipostotak svjetskog stanovništva, situiranijeimobilnijeslojevebogatihdruštava,štopokazujedajeustvaririječojednojvrsti»vesternizacije« svijeta.Najvećemdijelu žiteljaTrećeg svijeta borba za golo preživljavanjeostavljamaloprostorazablagodatipotrošačke kulture ili prednosti satelitskih telefona iširokopojasnog Interneta. Oni ostaju prikovani za mikro-teritorij na kojem su rođeni,njihovasudbinaje,kakokažeBaumann,»lokalnikavez«.
22
Gordon(D.Gordon,»TheGlobalEconomy:New Edifice or Crumbling Foundations«,New Left Review,vol. 168, 1988.) iWeiss(L.Weiss,The Myth of the Powerless State,CornellUniversity Press, Ithaca 1988.), čaksmatrajudajeugeografskomsmislu,uusporedbisvremenomvelikihsvjetskihimperija,međunarodnaekonomijapostalaznačajnoma-njeglobalna.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije22
ekonomija.23Skepticise,prilikomobrazlaganjatezedajeglobalizacijamit,upotpunostioslanjajunaekonomističkukoncepcijuglobalizacije,poistovjećujućijeprimarnosasavršenointegriranimglobalnimtržištem.Tvrdećidanivoekonomskeintegracijenezadovoljavaovaj»idealtip«,idajetakvaintegracijamanjeosobenanegoonauXIX.stoljeću(eriklasičnog»zlatnogstandarda«),skepticisamouvjerenozaključujudasudosezisuvremene»globalizacije«upotpunostiprenaglašeni.Onizatosmatrajudasuhiperglobalističketezeuosnovipogrešneipolitičkinaivne,sobziromdapotcjenjujusnažnuipermanentnumoćnacionalnihvladadaregulirajumeđunarodneekonomskeaktivnosti.Poskepticimaintenzitetinternacionalizacijenesamodanijeizvannacionalnekontrole,većonzavisiod regulatornihmoćinacionalnihvlada,kojeomogućujuijamčekontinuiranuekonomskuliberalizaciju.Akosebilokakavzaključakmožeizvućiiztrenutnesocio-političkesituacijeondajeto,poskepticima,činjenicadajeekonomskadjelatnostpodvrgnutasvojevrsnoj»regionalizaciji«,24jersesvjetskaekonomijadominantnoodvijaizmeđutrivelikafinancijskaitrgovačkabloka:Europe,Azijsko-pacifičkeregijeiSjeverneAmerike.25
Skepticisutakođerskloniprimatisrezervompretpostavkudainternacionalizacijapredstavljarađanjenovog,manjedržavocentričkogsvjetskogporetka.Oniukazujunarastućuvažnostnacionalnihvladauregulacijiiaktivnojpromocijiprekograničnihekonomskihdjelatnosti.Vladenesamodanisupasivnežrtveinternacionalizacije,većsuonesamenjenivodećikreatori.Gilpinnpr.razmatrainternacionalizacijukaonusproduktamerikaniziranogmultilateralnogekonomskogporetkakoji,kaoposljedicaDrugogsvjetskograta,dajezamašnjakliberalizacijinacionalnihekonomija.Izdrugačijeperspektivegledano,Callinicos26objašnjavatrenutnuintenzifikacijusvjetsketrgovineiširenjestranihinvesticijajednostavnokaonovufazuZapadnogimperijalizma,ukojisunacionalnevlade,inačeudirektnojvezisamonopolskimkapitalom,dubokoinvolvirane.Unatočrazlikamaunaglašavanjupojedinihaspekata,postojikonvergencijaustavovimasamihskeptičarakojaseogledautvrdnjamada,kojegodbilenjene stvarne pokretačke sile, internacionalizacija nije praćena erozijom ismanjenjem nejednakosti između razvijenog Sjevera i nerazvijenog Juga,većnaprotiv,svevećomekonomskommarginalizacijomvelikogbrojadržavakojese,pomaloeufemistički,nazivaju»zemljamaurazvoju«.KakotrgovinaiinvesticijeizmeđubogatihzemaljarazvijenogSjeverarastuiintenzificirajuse,jednakotakorastei isključenostimarginalizacijavećinedržavaostatkasvijeta.Štoviše,možesedovestiupitanjeiuobičajenovjerovanjedasenovameđunarodnapodjela radaodvija takoda jedeindustrijalizacijanaSjeverupraćena operacijamamultinacionalnih kompanija koje premještaju poslovei tako industrijaliziraju JugZemljine polukugle.Allen iThompson,27 recimo, razbijaju »mit« o »globalnim korporacijama«, naglašavajući činjenicudastraneinvesticijecirkulirajuirazmjenjujuseuglavnomizmeđunajrazvijenijihkapitalističkihdržava,28idavećinamultinacionalnihkompanijaostajuprimarnotvorevinavlastitihdržavailiregija.Uskladusatimjeiskeptičkatezakojaodbacujestavdainternacionalizacijadonositemeljitoilibaremznačajnorestruktuiranjeglobalnihekonomskihrelacija.Uovomsmislu,skepticistojenapozicijidubokoukorijenjenihoblikanejednakostiisnažnehijerarhijeusvjetskojekonomiji,kojaseustrukturnomsmislupromijenilavrlomalouposljednjemstoljeću.Dubokanejednakost,pomišljenjumnogihskeptika,pospješujesvevrstefundamentalizamaiagresivnihnacionalizama,višenegoštodoprinosinastanku
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije23
globalnecivilizacije,idovodidofragmentiranjasvijetaucivilizacijskeblokovetekulturneietničkeenklave.Huntington29jeukazivaodajenovodobadonijelo ogromne strahote, od žestokihmeđudržavnih i građanskih ratovaširomplanete,prekojačanjaterorizmairazličitihoblikaorganiziranogkriminala,donosećiporasttrendaopćenesigurnostiživljenja.Sveovojeonsažeoupoznatojsintagmio»sukobucivilizacija«,aBarberjenovuepohuokarakteriziraokaovrijemeizboraizmeđudvazla,kojajesimboličnonazvaoMcSvijetiDžihad.Onjeustvarikontrastiraohomogenizirajuće,komercijaliziranetendencije globalne ekonomije i kulture sa tradicionalnim kulturama, kojesenajčešćeopiruglobalizirajućimprocesima.ThomasFriedmanjenapravionaokobenignijudistinkcijuizmeđuLexusaimasline.LexusjeautomobilizpoznatejapansketvorniceToyota,kojisimboliziramodernizaciju,bogatstvo,luksuzipotrošačkimentalitetZapada,dokdrvomasline,nasuprot,reprezentirakorijene,tradicijuistabilnuzajednicu.Produbljivanjeglobalnenejednakosti,stvarnapolitikameđunarodnihodnosai»sukobcivilizacija«,razotkrivajuvarljivu prirodu »globalnog upravljanja« (»Global Governance«) u tolikojmjeridarukovođenjesvjetskimporetkomostaje,kaouštojeibilouposljednjihstotinjakgodina,dominantnourukamaZapadnihdržava.Utomsmisluskeptičarirazumiju»globalnoupravljanje«iekonomskuinternacionalizacijukaoprimarnoZapadneprojekte,čijijeosnovnizadatakodržanjedominacijeZapadausvjetskimposlovima.Odlučujućeobilježjemeđunarodnogporetkastoganijemeđuzavisnost,većzavisnost.30Naskeptičkomtragumoglobiserećidaće»međunarodniporedak«i»međunarodnasolidarnost«31uvijekbiti
23
P. Hirst, G. Thompson, »GlobalMyths andNational Policies«,Renewal, Vol. 4, No. 2,1996b.
24
Skeptici‘globalizaciju’i‘regionalizaciju’raz-matrajukaomeđusobnosuprotstavljenepojmove.
25
Taj proces odnosa između tri velika blokapoznatjepodimenom»trijadizacija«.Postojanje tri pola, po skepticima, vidi se sasvimjasnougotovosvimaspektimameđunarodnihodnosa.Na području globalnih komunikacija,koncentriranjeskupihkablovaodoptičkihvlakana u »informacijske super autoceste«odvija se prvenstveno na relaciji SjevernaAmerika–Europa–IstočnaAzija.Linnétvrdidaseotprilike80%razmjeneusvijetuodvijaizmeđuSAD-a,EuropeiJapana.T.Linné,Globalization: Winners and Losers,Preuzetosa:http://www.iehei.org/bibliotheque/AnnaDIMITROVA.pdf.26
A.Callinicosetal.,Marxism and the New Im-perialism, Bookmarks, London 1994.
27
J.Allen,G.Thompson, »Thinkglobal, thenthinkagain–economicglobalizationincontext«,Area, Vol. 29, No. 3, 1997.
28
Činjenicajedasevanjskatrgovinanpr.Njemačke još uvijek većim dijelom odvija s
drugim zapadnim industrijskim zemljama.Podaci za 1993. god. pokazuju da iz takvihdržavapotječe77,81%njemačkoguvozaidaunjihonaizvozi77,29%vlastitihproizvoda.Safričkim,američkimiazijskimzemljamasrelativno malim prihodima, odvijalo se iste1993.godinesvegaoko20%njemačkevanjsketrgovine.
29
S.Huntington,The Clash of Civilizations,SimonandSchuster,NewYork1996.
30
Autorimastavdaodgovornaautoritarnilikglobalizacijeinjenerizikeipaknijeizolacija,odnosnosvojevrsniantiglobalizacijskifundamentalizam.Samoekstremisti, lišeniosjećanjazanoverealnosti,nastupajućedobamoguzamislitikao svijet samodovoljnihnacionalnihekonomija idaunovoj supertehnologijivide samo novo zlo. Samo fundamentalistivjerujudanacionalnukulturu trebapotpunokonzervirati,dajejediniputnapretka–radikalan raskid sa globalnim poretkom koji serađa.
31
Da se i pojam »međunarodne solidarnosti«možerelativiziratidobroilustrira,naprvipogledneočekivan,podatakdasepomoć»zem-ljamaurazvoju«,kadasepromatraurealnimiznosima,drastičnosmanjuje,idajezanekolikodesetljećaekonomskapomoćnajrazvijenijihdržavasmanjenaza4puta.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije24
sloganionihkojiseosjećajudovoljnosnažnoimoćnodaihmogunametnutidrugima.pojmovikulturnehomogenizacijeiglobalnekulturesutakođersamounaprijeđeniizakamufliranimitovikojilakopadajupredsnažnimskeptičkimargumentima.UstvarnostiselakomožedetektiratiporivkakulturnojhegemonijiZapada,kstvaranjumonokulture,potpunojuniformnostiistandardizacijiživotnihstilova,razaranjusvihdrugihverzija inačinanakojiživotmožedaseživi.Umjesto»vesternizacije«,preciznijejegovoritio»amerikanizaciji«,odnosno»mekdonaldizaciji«i»kokakol(on)izaciji«kulture.Slijedećiskeptiketrebarećidakaoštojeupolitičkojsferidubokonetočnaikontraproduktivna tezahiperglobalistaosmrtinacionalnedržave i suvereniteta, jednakojeneistinitaištetnanjihovapredikcijaosmrtinacionalnih,lokalnihkultura,kaoneizlječivoparohijalnihikonzervativnih,odnosnokaoarhaičnihostatakaprohujalihvremena.Najzad,kaospecifičanodgovornaovemeđusobnorazličite,adjelomičnoisuprotstavljene teze javilisuseautorikoji,možesereći,danasčinemainstream,akojipokušavajupokazatidajeglobalizacijarealanproces,aliistovremenokompleksaniproturječanfenomen.Nosećatezatransformacionistaje tadaglobalizacijapokrećeidinamizirasocijalne,političkeiekonomskepromjene,idapreobražavakakomodernadruštvatakoicjelokupansvjetskiporedak.Suvremeniprocesiglobalizacijesu,premanjima,bezpresedanauljudskojpovijesti,pazajedniceivladeširomsvijetatrebajupronaćimoduseprilagođavanjanovojrealnosti,kojukarakteriziranepostojanjeoštrerazlikeizmeđumeđunarodnih i domaćih, odnosno vanjskih i unutrašnjih poslova.ZaRosenaua32recimo,rast»inter-domaćih«poslovaodređuje»novegranice«,širenjepolitičkog,ekonomskogidruštvenogprostoraukomejesudbinazajednicâidruštavaodlučena.Globalizacijajestogaviđenakaomoćnasilakojaimazadataktransformiratisvijet,pajestogaiodgovornazamasivnuikorjenitureorganizacijudruštava,ekonomijâ,upravljačkihinstitucijaisvjetskogporetkakaotakvog.Ipak,smjerovereorganizacijenijeunaprijeddeterminiransobziromnačinjenicudaseglobalizacijarazmatrakaoproceskojijenepredvidivubitnomsmislu.Upitanju je,drugačijerečeno,otvorenadinamičkakoncepcijakojanemajasnudirekciju,ninačintransformacijesvijeta.Usporedbasahiperglobalističkim i skeptičkimpogledima, pokazuje da transformacionisti ne postavljajupreciznezahtjevezabudućimpravcimaglobalizacije,nititražedasesadašnjiocjenjujupremanekompojedinačnominepromjenjivomideal-tipuglobaliziranogsvijeta.Oniradijespominjuglobalizacijukaodugoročanpovijesniproceskojijeobilježenkontradiktornostimaikojijeuznačajnojmjerioblikovannizomkombiniranihfaktora.Opreztransformacionistaokosamebudućnostiglobalizacijeizraženjezboguvjerenjadasusuvremenimodalitetiglobalnihekonomskih,političkih,kulturnih,tehnoloških,vojnih,ekološkihimigratornihtokovateškopredvidivitedasenemoguusporeditinisajednimdrugimrazdobljemuljudskojpovijesti.Dubokapovezanostsvijetaujednucjelinunije,naravno,uzetakaopotvrdakonvergencije ili skorog nadolaska jednog jedinstvenog svjetskog društva.Nasuprot tome, za transformacioniste, globalizacija je povezana sa novimoblicimaglobalnestratifikacijeukojojpojedinedržave,društvailizajednicepostajusvevišepremreženeipovezaneujedanglobalniporedak,dokdrugedržave,društva ilizajednicebivajusvevišemarginalizirane.GovoritiopodjelinaSjeveriJug,odnosnooPrvomiTrećemsvijetu,značiprevidjetinačinenakojeglobalizacijapreinačujetradicionalneformeuspostavljanja,ali
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije25
iraskidanjavezaizmeđudržavâ,tvorećiubrzanonovehijerarhijskeodnoseiprodirućiusveregijeidržavesvijeta.Transformacionistimisledavišenetrebagovoritioklasičnojpiramidalnojshemisocijalnestrukture,suskomimalobrojnomelitomnavrhuisveširimibrojnijimslojevimakakoseidekdnuljestvice,većotroslojnojsheminalikkoncentričnimkrugovima.Svakikruguovojshemiprelazinacionalneokvireigranice,reprezentirajućinajprijeelitu,zatimtzv.»zadovoljne«,doktrećikrugčineonikojisunamargini.33
Preuređivanjeoblikaglobalnestratifikacijepovezanojesarastućomdeteritorijalizacijomekonomskih,inesamoekonomskih,aktivnostikaoštoiproizvodnjaifinancijskoposlovanjesvevišezadobivajuglobalnuitransnacio-nalnu dimenziju. Transformacionisti smatraju da se nacionalne ekonomijepreobražavajuprocesomekonomskeglobalizacijeutolikojmjeridanacionalniekonomskiprostornaprostonekoincidiravišesanacionalnimidržavnimgranicama.Utakoglobaliziranojekonomijisistemiproizvodnjekojinadilazegranicepojedinihdržava,trgovinaifinancijskoposlovanječaksučvršćepovezaninegoneketradicionalnevrijednostikojepovezujuzajedniceiljudenarazličitimkontinentima.Suvremena globalizacija, po mišljenju transformacionista, rekonstituira ili»re-dizajnira«moć,funkcijeiautoritetnacionalnihvlada.Premdanedovodeupitanjepravodržavanaefektivnukontroluonogaštosezbivananjenomteritoriju, transformacionisti smatrajuda rameuz rame sauobičajenimpo-imanjemsuvereniteta i integritetamože,doodređenemjere,korespondiratiinadležnostmeđunarodnihinstitucija,kaoiobvezekojeproizilazeiznormimeđunarodnog prava.Ovo je vidljivo umnogim transnacionalnim organizacijamapoputASEAN-a,NAFTA-e,APEC-a,OECD-a,WTO-ailiEU.UEuropskoj uniji, na primjer, postoji koegzistencija i paralelno funkcioniranjenacionalnihvlada,regionalnihilokalnihskupština,kaoiodlukainormikojesedonoseusredištuoveorganizacije.PrenošenjenadležnostiinjihovonadopunjavanjeomogućavadazamnogegrađaneEurope,poredvlastitepri-jestolnice,postoji još jedanglavnigrad(Bruxelles), i tonesamousimboličkojravni.Uovakvimizmijenjenimokolnostimapojamnacionalnedržavekaosamostalne,autonomneipotpunonezavisnejedinicepredstavljasvevišeehoprošlihvremena,asvemanjeslikustvarnogstanjastvariunekojmodernoj državi.Globalizacija je, po transformacionističkompristupu, povezanasarekonceptualizacijom,transformacijomilidiferencijacijomrelacijaizmeđusuvereniteta,teritorijalnogintegritetaimoćidržave.34
Tvrdećidaglobalizacijatransformirailirekonstituiramoćiautoritetnacionalnihvlada,transformacionistiodbacujuhiperglobalističkutezuoprestankusuverenitetanacionalnihdržava,ali i skeptičkistavoodsustvubilokakvihznačajnijih promjena u posljednjim desteljećima. Umjesto ovih, često dokrajnosti polariziranih, stanovišta, transformacionisti jednostavnomisle danovimodelsuverenitetasamopotiskujetradicionalnukoncepcijudržavekaoapsolutne,nedjeljive,teritorijalnoekskluzivneicjeloviteformejavnemoći.Pojamsuverenitetadanas,ponjima,trebarazumjeti»…manjekaoteritori
32
J. N. Rosenau, Along the domestic-foreign frontier, Cambridge University Press, Cambridge1997.
33
A.Hoogvelt,Globalisation and the Postcolo-nial World: The New Political Economy of De-velopment,MacmillanPress,London1997.
34
Naravno,postojedržave,prijesvegaonenajveće,kojeidejusuverenitetabezikakvihpromjena idaljeprakticiraju,najčešće ignorirajući(novo)uspostavljenenormeiinstitucije.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije26
jalnoomeđenprostor,avišekaopolitičkiresurspogađanjakojikarakterizirasloženetransnacionalnemreže«.35
Ovonaravnoneznačida,potransformacionistima,državnegranicevišenemajunikakvupolitičku,vojnuilisimboličkufunkcijuiliznačaj,negopriznanjedanjihovorazmatranjekaoprimarnoprostornihreperamodernogživotaoznačavada seonemogu relativizirati u eri sve intenzivnijeglobalizacije.Stavtransformacionistajedajeglobalizacijapovezananesamosanovimmodusimasuverenitetanegoisanastankommoćnihisnažnihne-teritorijalnihformiekonomskogipolitičkogorganiziranjanaglobalnomnivou,kaoštosumultinacionalnekorporacije,transnacionalnidruštvenipokreti,internacionalneregulatorneagencijeislično.Svijetnemoževišebitirazmatranisključivokaodržavocentričan,ilikaoonajukomedržavedominiraju,jersedanasautoritetdifuznorasprostireizmeđujavnihiprivatnihagencijanalokalnom,nacionalnom,regionalnomiglobalnomnivou.Uovakoizmijenjenomglobalnomporetku,potrebnojeprilagođavanjeoblikaifunkcijadržave,kaoštoisamoupravljanjezahtijevakoherentnustrategijupovezivanjauglobaliziranomsvijetu.Relevantnestrategijekrećuseurasponuodneoliberalnogmodelaminimalnedržaveprekotzv.razvojnogmodeladržave(ukomejevladaključnipromotorekonomskeekspanzije)pasvedokatalitičkedržave(ukojojjevladaonakojaomogućavaiolakšavazajedničkodjelovanje).Globalizacijanedovodido»smrti«države,negoona,potrans-formacionistima,potičečitavspektaradaptabilnihstrategija,iuodređenomsmisluomogućavadjelotvornijudržavu.Prematome,moćnacionalnihvladanijenužnooslabljenaprocesomglobalizacije,većjenaprotivrekonstituiranairestrukturirana,odgovarajućitakonarastućusloženostpostupakaupravljanjausvevišepovezanomsvijetu.Specifičanposrednistavtransformacionistadobroseogledaiunovimpojmovimakojisustvorenidabiseopisaosadržajaktualneglobalizacije.Antitezaglobalizacija-lokalizacijasintetiziranajeupojmu‘glokalizacija’,kojigeneralnoupućujenaprožimanjelokalnihsadržajaglobalnimuticajima(R.Robertson).Sporokoključnihakterakojidjelujuusuvremenomsvijetu,gdjejedniističunacionalnedržave,adrugitransnacionalneorganizacije,pokušavasenadići shvaćanjemo tzv.postinternacionalnomdobupolitike.Kada jeokultuririječ,dihotomijahomogenizacija-heterogenizacijanadiđenajeuvođenjempojma‘hibridizacijakulture’.36
AdaptacijalokalnihdruštavanovomredustvaripostajenalogXXI.stoljećakojiseteškomožeignorirati.No,adaptacijanijeimperativsamozbogsnažnihpritisakaizvana,onapredstavljaiimanentnupotrebusvakogdruštva,načinpreuzimanjaikvalitativnepreradesuperiornijihcivilizacijskihtekovina,modernetehnologije,efikasnijegtržišnoggospodarstva,demokratskihformipolitičkogživotailjudskihprava,proširivanjalokalnihkulturnihhorizonata.Neophodnostdemokratizacijeglobalnogporetka–transnacionalnihinadnacionalnihinstitucija,formivladavine–drugajestranaistogizazova:stvaranjapristojnog»svjetskogdruštva«.Nizjegrupaisocijalnihpokreta,kulturnih,znanstvenih, filozofskih i političkih elita, koje tamne strane i rizici autoritarneformeglobalizacijepokrećuupotraguzakorekcijamaialternativama,»za jednomdrugačijomformommondijalizacije«.Uekonomsko-socijalnojsferi,umjestoglobalizacijesiromaštvazahtijevaseublažavanjesiromaštva,umanjivanjejazaizmeđudruštava,otpisivanjedugovasiromašnimzemljama,oporezivanješpekulativnogfinancijskogkapitalaiuvođenjebazičnog,minimalnogdohotkazasvegrađane.Napolitičkojareninastajuprojektikozmopolitskedemokracije–odlokalneparticipacijegrađana,prekoučešćauod
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije27
lučivanjunaregionalnomnivou(»zajednički«,»podijeljenisuverenitet«),doreformeOUN-aidonošenjademokratskogsvjetskogzakonodavstva.Snažnajetežnjazapreokretimaodunipolarnogkmultipolarnojsvjetskojzajednici.Namjestoponištavanjanacionalnekultureisukobacivilizacijastupajuprojektipluralizmakultura,uzajamnogobogaćivanjaiukrštanjacivilizacija.Autorsmatradaseepohanastajanja»svjetskogdruštva«odnosnoglobalnogporetkanesvodiprimarnonaborbuzailiprotivglobalizacije.Stvarnisukobsevodiokosocijalneprirodeipovijesneformeglobalizacije.Kakavćeoblikiformuzadobitiglobalizacija:dalihumanijiidruštvenoodgovornijiaspektilinehumanijii»profitabilniji«aspekt,dalidemokratičnijiilimoždaautoritaranlik–okotogaseustvarilomekoplja.Stogajevrlovažnodafilozofiusvojimspoznajamaiuvidima,kojiuhumanističkimznanostimačestoimajukaraktervrijednosnihuvjerenja,neiduispoddostignutihcivilizacijskihstandardaetičko-moralnekultureidaglobalizacijupromišljajuuzdužanoprezisvjesnostdilemasakojimasemogususrestiusvomprofesionalnomradu.Odgovarajućiinterdisciplinarnipristup,kaoisvijestoodgovornosti,trebaobirezultiratidelikatnijim i odgovornijimodnosom samih filozofâ premamogućnostimavlastitedisciplineiznačajunjenihučinaka.Raspletsporaokodominantnogoblikaglobalizacije,konačno,utemeljnomidoslovnomsmislućeodlučitinakojinačinćeživjetimilijardeobičnihljudinasvijetu.
Literatura
Albrow,M.,The Global Age,Polity,Cambridge 1996.
Albrow,M.,»TheImpactofGlobalizationonSociologicalConcepts:Community,CultureandMilieu«, u: Eade J. (ed.), Living in the Global City, Rotledge, New York–London 1996.
Allen,J.;Thompson,G.,»Thinkglobal,thenthinkagain–economicglobalizationincontext«,Area, Vol. 29, No. 3,1997.
Barber,B.,Jihad vs. McWorld, How Globalism and Tribalism Are Reshaping the World,BallantineBooks,NewYork1995.
Bauman,Z.,Globalization,PolityPress,Cambridge1998.
Beck,U., Was ist Globalisierung?,Suhrkamp,Frankfurta.M.1997.
CallinicosA.etal.,Marxism and the New Imperialism, Bookmarks, London 1994.
Clark, I.,Globalization and International Relations Theory, Oxford University Press,Oxford1999.
Friedman,T.L.,The Lexus and the Olive Tree,FarrarStrausGiroux,NewYork1999.
Fukuyama,F.,The End of History and the Last Man,HamishHamilton,London1992.
Giddens,A.,The Consequences of Modernity,PolityPress,Cambridge1990.
Gilpin,R.,Global Political Economy,PrincetonUniversityPress,Princeton 2001.
Gordon,D.,»TheGlobalEconomy:NewEdificeorCrumblingFoundations«,New Left Review,vol.168,1988.
35
R. O. Keohane, »Hobbes’s Dilemma andInstitutional Change in World Politics: Sovereignty in International Society«, u:H-H.Holm, G. Sorensen, (ur.), Whose World Or-der? Uneven Globalization and the End of the Cold War, Westview Press, Boulder 1995., str. 165–186.
36
Stavovi D. Helda i istomišljenika koji suovdje navedeni, osim u njihovim knjigama,mogusepronaćiina:GlobalTransformationsWebsite,http://www.polity.co.uk/global/.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije28
Held,D.;McGrew,A.;Goldblatt,D.;Perraton,J.,Global Transformations: Politics, Economics and Culture,PolityPress,Stanford1999.
Hirst,P.,Thompson,G.,»GlobalMythsandNationalPolicies«,Renewal, Vol.4,No.2,1996b.
Huntington,S.,The Clash of Civilizations,SimonandSchuster,NewYork1996.
Hoogvelt,A.,Globalisation and the Postcolonial World: The New Political Economy of Development,MacmillanPress,London1997.
Kellner,D.,»TheorizingGlobalization«,Sociological Theory,Vol.20,No.3,2002.
Keohane,R.O.,»Hobbes’sDilemmaandInstitutionalChange inWorldPolitics:Sove-reigntyinInternationalSociety«,u:H-H.Holm, G. Sorensen, (ur.), Whose World Order? Uneven Globalization and the End of the Cold War, Westview Press, Boulder1995.
Linné,T.,»Globalization:WinnersandLosers«.Preuzetosa:http://www.iehei.org/bibliotheque/AnnaDIMITROVA.pdf.
McMichael, P., Development and Social Change, Pine Forge Press, Thousand Oaks, 2000.
Michael,B.,»TeorisingthePoliticsofGlobalisation:ACritiqueofHeldet al.´s‘Transformationalism’«.Preuzetosa:http://www.fatih.edu.tr/~jesr/Globalisation.pdf.
Neeraj,J.,Globalisation or Recolonisation,Pune:Elgar,2001.
Ohmae,K.,The End of the Nation State,FreePress,NewYork1995.
Pečujlić,M.,»Globalizacija–dvalikasveta«,u:Aspekti globalizacije,prirediliV.Pavićević…[etal.].Preuzetosa:http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
Perović,M.A.,Praktička filozofija,Grafomedia,NoviSad2004.
Robertson,R.,Globalization,Sage,London1992.
Rosenau,J.N.,Along the domestic–foreign frontier,CambridgeUniversityPress,Cambridge1997.
Scholte,A.J.,Globalization – a critical introduction,Palgrave,Basingstoke, Hampshire 2000.
Stiglitz,J.,Globalization and Its Discontents,PenguinBooks, London2001.
Vuletić,V.,»Rivalskipristupiuizučavanjuglobalizacije«,u:Aspekti globalizacije,prirediliV.Pavićević…[etal.].Preuzetosa:http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.
Waters,M.,Globalization,Routledge,London 1995.
Weiss,L.,The Myth of the Powerless State,CornellUniversityPress,Ithaca1988.
WorldBankResearch,»Globalization,GrowthandPoverty:BuildinganInclusiveWorldEconomy«,The World Bank Group, 2002. Preuzeto sa: http://econ.worldbank.org/prr/subpage.php?sp=2477.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)
Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije29
ŽeljkoKaluđerović
TheConceptofGlobalization
AbstractThe exploring of the concepts of globalization is, in many of its elements, multilayered and diffuse and therefore it is not simple even to list all of the spheres of its application, as well as the ways in which it manifests itself. Multidimensionality of the definition is made even more difficult due to the fact that globalization is not some kind of a state, but a process, so the difficulties of its conceptualization are related to the thematic rational approach to this process. Having analyzed the most famous definitions of globalization, the author concludes that the globalization in its substantiality is related to the de-territorialization and re-territorialization of socio-economic, political and cultural space. In other words, globalization brings about the density i.e. compression of the space as well as the time, which results in the increase of interpersonal relations and greater velocity and flowability of communication among people. Finally, according to the author, globalization is a complex, ambivalent and also a controversial process, which enables the spread of interconnectedness and deepening of social relations among different factors in almost all aspects of modern life.
Keywordsglobalization, concept,de-territorialization,re-territorialization,space,time,DavidHeld,hyperglobalists,sceptics,transformationalists