UTJECAJ SARADNIČKOG UČENJA NA REPOZICIONIRANJE UČENIKA U NASTAVI

ISLAMSKE VJERONAUKE

S A D R Ž A J

UVOD.........................................................................................................................................1

KONTEKST ISTRAŽIVANJA...............................................................................................2

TEORIJSKI DIO......................................................................................................................3

Saradničko učenje...................................................................................................................4

EMPIRIJSKI DIO....................................................................................................................9

Problem istraživanja................................................................................................................9

Plan istraživanja......................................................................................................................9

Realizacija plana istraživanja................................................................................................11

Realizacija I časa...................................................................................................................11

Realizacija II časa..................................................................................................................17

INTERPRETACIJA...............................................................................................................26

ZAKLJUČAK.........................................................................................................................28

LITERATURA........................................................................................................................29

POPIS PRILOGA...................................................................................................................30

Pisane pripreme za realizaciju nastavnog sata......................................................................30

Popis slika.............................................................................................................................37

Popis tabela...........................................................................................................................37

Popis grafikona......................................................................................................................37

SAŽETAK

UVOD

U zavisnosti od položaja učenika u nastavnom procesu, on se sukladno k tome i priprema za različite uloge u društvu. Sa početkom školovanja, potrebno mu je omogućiti sudjelovanje u donošenju odluka, saradničko učenje, razumijevanje vlastitih interesa i mogućnosti što su pretpostavke za međusobno razumijevanje, toleranciju, saradnju, dvosmjernu nastavnu komunikaciju.

Sve navedeno zahtijeva promjenu ustaljenih uloga nastavnika i učenika kakve jesu u okvirima tradicionalne škole. Nesumnjivo je da je nastava u takvoj školi sa mnogim manjkavostima kao što su: dominirajuće ponašanje nastavnika koje kao takvo potiče njegovu dalju dominaciju, njegovo veliko verbalno sudjelovanje u nastavi. Nasuprot tome, učenici malo sudjeluju u razgovoru, često su spriječene njihove izjave, ne razvija se njihova samostalnost i ne podstiče inicijativnost te, stoga, pokazuju reaktivno ponašanje.

Tradicionalna nastava se uglavnom odvija u obliku asimetrične nastavne komunikacije; nastavnik izlaže a učenici slušaju ili je interakcija nastavnika ostvarena sa pojedinim učenicima. Upotrebom različitih metoda i strategija kao i savremenih nastavnih sredstava u nastavnom procesu, moguće je dominantnu ulogu nastavnika učiniti integrirajućom i preoblikovati receptivni položaj učenika u položaj učenika-aktera u nastavnom procesu. Jedna od takvih strategija jeste saradničko učenje kao jedan od oblika aktivnog učenja. Njime je moguće proizvesti aktivan odnos i međusobnu saradnju učenika u nastavnom procesu.

Ovo istraživanje pripada tipu kvaziexperimentalnog istraživanja i njime će biti mjerene vrijednosti: aktivnost učenika i međusobna saradnja tokom planiranih nastavnih sati podrazumijevajući uvođenje planiranih promjena u nastavnom procesu. Mjerenje će obuhvatiti učeničke aktivnosti tokom dva nastavna sata: mjerenje učeničke aktivnosti i saradnje na času realizovanom u okvirima tradicionalne nastave (frontalni oblik rada) i mjerenje aktivnosti na času primjenom saradničkog učenja.

Istraživanje bi trebalo pomoći nastavnicima kako da primjenom saradničkog učenja pređu iz dominantne u integrirajuću ulogu i preoblikuju učeničku ulogu recipienta u ulogu aktera u nastavnom procesu radi postizanja učeničke aktivnosti i međusobne saradnje.

1

KONTEKST ISTRAŽIVANJA

Sudionici u akcijskom istraživanju su nastavnice Islamske vjeronauke iz četiri osnovne škole sa općine Tuzla: Mina Sakić, Jasmina Camić, Sedžida Husić i Nermina Berbić. Ciljnu skupinu, odnosno, učenike sudionike u ovom istraživanju predstavljaju učenici IV-og razreda JU OŠ „Sjenjak“ koja se nalazi na području Tuzlanskog kantona, tačnije, u općini Tuzla.

Slika 1. : JU OŠ „Sjenjak“ (Sakić, 2015)

JU OŠ „Sjenjak se nalazi na području Tuzle u naselju Sjenjak. Objekat ove škole je plod saradnje organizacije zadužene za izradu objekata u Jugoistočnoj Evropi i Vlade Tuzlanskog kantona. Sredinom 2001. godine je donijeta odluka o izgradnji školskog objekta na području Sjenjaka, a primopredaja objekta održana je 9. marta 2004. godine. Škola je počela sa radom 6. Septembra 2004. godine. Školu pohađa blizu 400 osnovaca, od I-IX razreda. Više od 80% učenika pohađa nastavu Islamske vjeronauke, ostatak učenika nastavu Religijske kulture.

VIZIJA ŠKOLE - odgojem i obrazovanjem u sigurnom okruženju do kreativne ličnosti spremne za cjeloživotno učenje i život u suvremenom društvu.

MISIJA ŠKOLE - Stvarati efektivnu organizaciju učenja i podučavanja u kojoj će učenik biti u centru aktivnosti. Interaktivna nastava prilagođena sposobnostima učenika. Jačati timski rad i obezbjediti bolje uvjete za rad i suradnju sa roditeljima. Humanim, kvalitetnim odgojem i obrazovanjem pripremiti djecu za budućnost, učeći ih vrijednostima, idealima i običajima demokratskog društva.

2

TEORIJSKI DIO

Odgojno-obrazovni sistem je po svojoj prirodi veoma dinamičan i kao takav nužno uvjetuje progresivnost a koja, opet, uvjetuje permanentno usavršavanje nastavnika s ciljem sticanja kompetencija neophodnih za konstruktivno djelovanje unutar istog.Najbolji način sticanja ili potvrđivanja postojećih kompetencija, za nastavnika predstavljaju akcijska istraživanja koja predstavljaju spoj teorije i prakse, refleksiju uvedene promjene kroz napredovanje sudionika istih, nastavnika i učenika.

„Akcijsko istraživanje je temeljna strategija profesionalnog rasta koja se može općenito definirati kao individualno ili skupno ispitivanje vlastite profesionalne prakse u svrhu samounapređivanja, čime se povećava vjerojatnost uspješnijeg učenja učenika.“ (Markowitz, 2011:12).

Akcijska istraživanja pripadaju vrsti kvalitativnih istraživanja u kojima je istraživač ujedno i sudionik u istraživanju dok to nije slučaj kod tradicionalnih istraživanja gdje se istraživač nalazi izvan područja proučavanja sa namjerom da predvidi ili objasni rezultate neke obrazovne aktivnosti, kontrolirajući pritom sve varijable u području istraživanja kako bi mogao izvesti zaključke koji se mogu generalizirati.

„Akcijski istraživač je stručnjak koji vodi učenje, bilo u razrednom odjelu ili školi koja je predmet istraživanja. Jedini cilj te osobe je unaprijediti vlastitu nastavnu praksu. Budući da je svrha ove vrste istraživanja unapređenje poučavanja i učenja na točno određenom području koje definiraju i određeni uvjeti, malo je vjerovatno da će se ishodi te akcije moći generalizirati i biti primjenjivi u drugim razrednim odjelima ili školama koji su definirani svojim uvjetima.“ (Markowitz, 2011:13).

Izlazak iz okvira sistema tradicionalnog poučavanja i prelaženje u savremeni odgojno-obrazovni sistem značilo je niz promjena, kako u nastavnim i tehničkim sredastvima tako ponasjviše u ulozi nastavnika. „Stari pedagoški model poučavao je nastavnika da stoji i predaje; taj je model mrtav. Danas ste vi katalizatori učenja, a vaši učenici zvijezde nastave.“ (Jensen, n.d.)

Promjene u cjelokupnom savremenom sistemu odgoja i obrazovanja zahtijevaju od nastavnika da bude osoba od povjerenja, odgajatelj, organizator, saradnik, prijatelj, inovator, mentor, dakle, svestrana ličnost. Sve navedeno su odlike demokratskog tipa nastavnika kao predstavnika savremene škole. Nova tehnička pomagala, savremena nastavna sredstva su uveliko smanjila rutinski dio angažovanja nastavnika u prenošenju znanja u korist kreativnog planiranja nastavnog procesa.

U autoritativnoj odgojno-obrazovnoj organizaciji, nastavnik je u cjelokupnoj aktivnosti dominirajuća ličnost što je kontradiktorno sistemu savremene škole gdje je nastavnik „planer, programer, dijagnostičar,istraživač, organizator, vodič, inovator, savjetodavac i vaspitač. Što nastavnik u višoj mjeri vrši te savremene funkcije, njegov stil rada je manje klasični autoritaran, a više invetivan i demokratičan.“(Ilić, 1999:141).

3

Savremena škola je ekipno usmjerena škola. U njoj se uči zajedno raditi, stvarati povoljno okruženje, zajedno voditi i odlučivati. To je škola kolegijalnosti i timskog rada a ne škola individualne evaluacije.

Glasser (1994:79) navodi četiri uvjeta za kvalitetan rad :

- da vas poznaju i cijene kao osobu koja je kreirala ugodno okruženje;- da vjeruju kako je to što od njih tražite korisno;- da su voljni dati sve od sebe; - da su naučili vrednovati vlastiti rad i na temelju toga ga i poboljšavati.

Primjena savremenih nastavnih i tehničkih sredstava kao i savremenih metoda i strategija u poučavanju, nužno je uvjetovalo i mjenjaje dominantne uloge nastavnika u integrirajuću a učeničke uloge recipienta u ulogu učenika-aktera u nastavnom procesu. Jedna od takvih strategija koja explicitno određuje uloge učenika i nastavnika suprotne ulogama u tradicionalnom poučavanju jeste saradničko učenje.

Saradničko učenje

Savremeno organizirana nastava Islamske vjeronauke treba podrazumijavati organiziranost svih etapa nastavnog procesa kao i najdjelotvornije vremensko ustrojavanje nastavne djelatnosti čime bi se izbjegla jednoličnost rada a ostvarila njegova raznolikost kao produkt zajedničkog stvaralaštva učenika i nastavnika.

„Pri preobražaju tradicionalnog pristupa nastavi u savremeni, potrebno je učiniti mnoge pomake. Tako se savremeni pedagozi slažu da se tradicionalna nastava zamijeni sa savremenijom, u kojoj će umjesto učiteljeva izlaganja preovladavati otkrivanje učenika, umjesto učiteljeva poučavanja, samostalni rad učenika, umjesto izlaganja problema, samostalno ili grupno rješavanje problema, umjesto jednoumlja, divergentno stvaralačko mišljenje.“ (De Zan, 2000:127).

Jedan od načina moderniziranja nastave, uopće jeste primjena saradničkog učenja koje svoje mjesto može naći u skoro svim nastavnim predmetima. „Saradničko učenje po svojoj strukturi kombinuje grupni oblik rada ili rad u paru i dijalošku metodu, tj.rad se odvija kroz dijalog, razmjenu, komunikaciju među učenicima.“ (Ivić, Pešikan, Antić, 2001:120).

Iako se saradničko učenje odvija unutar grupnog oblika rada ili rada u paru, nikako ne znači da je svaki rad u grupi ili paru i saradničko učenje. U većini slučajeva, učenici rade u grupi ali neovisno jedni od drugih, bez saradnje i njihov rad biva vrednovan shodno njidhovim sposobnostima. „Današnja praksa u razredu pokazala je da iako učenici sjede po grupama, ne rade timski niti sarađuju na izradi školskih zadataka, nego je i taj rad individualiziran.“

4

Slika 2. : Individualno rješavanje različitih zadataka (Sarvan, Ćatić, 2008:20).

Slika 3. : Individualno rješavanje istih zadataka (Sarvan, Ćatić, 2008:20).

Na slikama 2 i 3 može se vidjeti da je u oba slučaja izostala saradnja među učenicima i za ovakav rad se ne može tvrditi da predstavlja saradničko učenje. Nedovoljno je da učenici samo sjede u grupama nego je nužno pokrenuti interakciju između njih.

„Saradničko učenje se odvija kada male grupe učenika koncentrirano rade na zajedničkom zadatku koji se može rješiti samo saradnjom svih članova grupe, ali to se ne događa samo po sebi. Da bi grupa učenika postala tim koji uči, potrebno je promijeniti ulogu učitelja, učenika ali i sam cilj učenja. Primarni cilj učenja više ne može biti usvajanje nastavnih sadržaja, već služiti se tim sadržajima, učiti kako učiti i kako prezentovati naučeno.“ (Sarvan, Ćatić, 2008:18).

„Suradničko učenje aktivni je proces učenja u kojem se njeguju akademske i socijalne vještine kroz izravnu interakciju učenika, individualnu odgovornost i pozitivnu međuovisnost. Ono je vrlo različito od drugih grupnih struktura, onih natjecateljskih ili individualnih.“ (Jensen, 2003 :235).

Kako savremena nastava zahtijeva primjenu raznovrsnih metoda i oblika rada, važno je istaći kako saradničko učenje sa svim svojim raznovrsnim i prilagodljivim strategijama uveliko pruža mogućnosti za primjenu istih.

5

„Suradničko učenje je puno više od „grupnog rada“. Potrebno je slijedećih pet sastavnica da bi ono pokazalo svoju moć navodi Jensen (2003:236):

- Pozitivnameđuovisnost – učenici moraju ovisiti jedni o drugima kako bi uspjeli- Izravnainterakcija– moraju komunicirati jedni sa drugima na alternativan način- Individualnaodgovornost – svaki učenik ima odgovornost unutar grupe- Suradničkaumijeća– ovise o dobi učenika u grupi, koja je razina umijeća u grupi- Skupno procesiranje – razumijevanje i stvarno iskustvo učenja tog dana.

Kao što je primijetno iz gore navedenog, kod saradničkog učenja, odnosno, unutar saradničke grupe, učenici su nosioci nastavne aktivnosti, u potpunosti. Uloga nasatavnika, ne samo da nije dominantna nego je integrirana u nastavnom procesu. Demokratsko društvo zahtijeva školu u kojoj je nastava orjentirana prema učeniku i upravo je tada moguća primjena savremenih didaktičkih strategija koje koje učenike aktivno uključuju i podstiču na saradnju i samostalnost u nastavnom procesu.

„Učenje kojemu je u središtu učenik vrijedno je jer u učeniku razvija odgovornost, učenici postaju motiviraniji i više sudjeluju u odlukama kada su uključeni u njihovo donošenje; rezultati se povećavaju i učenici više uživaju u nastavi.“ (Jensen, 2003:236). Saradničko učenje u nastavnom procesu se organizira primjenom nekog od modela saradničkih grupa, odnosno načina organiziranja rada tokom nastavne aktivnosti.

U ovom radu, navešćemo nekoliko modela saradničkih grupa:

1. Grupa „Slagalica“ (Ćatić, Sarvan, 2008:22). prikazana je na slici 4. :

Slika 4. : Djeca rade samostalno na dijelovima slagalice kako bi došli do zajedničkog rješenja (Ćatić, Sarvan, 2008:2)

6

Organiziranjem saradničke grupe „Slagalica“ zadatak se dijeli na onoliko dijelova koliko je učenika u grupi, svaki učenik radi na jednom dijelu zadatka, a zadatak ne može biti rješen dok svaki učenik ne završi svoj dio. Saradnja u ovoj vrsti grupe je u samom zadatku, a odgovornost svakog člana grupe.Završavanjem svojih zadataka, učenici spajaju dijelove „slagalice“.

2. Druga grupa je „grupno istraživanje“ ili „model zajedničkog produkta“ (Ćatić, Sarvan, 2008:23). prikazano na slici:

Slika 5. : Djeca sarađuju na zadatku kako bi došli do zajedničkog rješenja (Ćatić, Sarvan, 2008:23).

Ova vrsta saradničkog učenja zahtijeva nužnost učeničke saradnje i interakcije kako bi rješili zadatak. U nižim razredima, učitelj može dodijeliti uloge učenicima : posmatrač, sekretar, mjerač vremena, predsjedavajući, dok se u višim razredima, učenicima mogu dati i veća zaduženja.

„Piramidalni model“se odvija kroz višeslojni timski rad, kroz tri nivoa učeničke saradnje, u učeničkim parovima kojima predhodi individualni rad pa do saradnje na nivou grupe ili tima.

„Sferni model“organizacije saradničkog učenja je sličan piramidalnom s tim što se grupni zadatak dijeli na dva dijela na kojima rade parovi, a onda se prelazi na grupni rad gdje je primjenjen princip slagalice.

„Model hobotnice“ je usmjeren na učeničku saradnju na višim nivoima, nivou tima ili grupe ili na nivou cijelog odjeljenja. Ovaj model je veoma pogodan za obradu većih tematskih cjelina ili u slučaju kada se neki problem želi sagledati sa više aspekata.

Saradničko učenje je veoma učinkovito na časovima ponavljanja i uvježbavanja nastavnih sadržaja i po pitanju njegove organizacije na tim tipovima časova, nastavnicima ne predstavlja problem, uopće. Naime, problem se javlja prilikom organizacije saradničkog učenja pri obradi novih nastavnih sadržaja s ciljem postizanja svrhovitosti istog.

Međutim, postoje određeni koraci u samoj organizaciji koji su ključni elementi plana za uspjeh saradničkog učenja.

7

Prema Jensenu (2003:238) slijedeći proces u deset koraka daje jednostavan plan za uspjeh suradničkog učenja:

1. Sadržaj- odrediti ciljeve nastavne jedinice, stvoriti ozračje iščekivanja;2. Objašnjavanjezadatka- tačno kažite grupama kako treba obaviti zadatak;3. Sam „trenutak“- provjeriti imaju li učenici pitanja;4. Usmjeritenasuradnju- upućivati ih na suradnički odnos unutar skupine;5. Započetigrupnirad – uz minimalne intervencije s nastavnikove strane; dati

pozitivne poticaje;6. Grupneizjave – oblikujte izjave o tome kako grupni rad može poboljšati školske i

socijalne sposobnosti;7. Učenicimeđusobnodijeleškolskeisocijalnesposobnosti – neka učenici međusobno

dijele izjave o svom vlastitom grupnom iskustvu;8. Nastavniksaučenicimadijeliškolska i suradničkaiskustva – recite učenicima šta ste

vidjeli, osjetili, čuli;9. Zaključnirazgovor i završetak – omogućiti učenicima da iznesu svoja iskustva,

provjeriti individualnu odgovornost unutar skupine;10. Iditenaokolo i čestitajteučenicimauzpljesak – čestitati učenicima na uspješnom

suradničkom učenju, uz pljesak.

EMPIRIJSKI DIO

8

Problem istraživanja

Polazne vrijednosti ovog akcijskog istraživanja su odsustvo aktivnog sudjelovanja u nastavnom procesu i nepostojanje saradnje među učenicima. Problem ovog akcijskog istraživanja možemo formulisati i ovako: Primjena saradničkog učenja u nastavi islamske vjeronauke u funkciji pozicioniranja učenika kao aktera u nastavnom procesu.

Svrha ovog akcijskog istraživanja je metodom saradničkog učenja proizvesti aktivno sudjelovanja učenika u nastavnom procesu i međusobnu saradnju.

Istraživačko pitanje

- Da li i na koji način metoda saradničkog učenja utječe na pozicioniranje učenika kao aktera u nastavnom procesu?

Poznato nam je da se većina nastavnih sadržaja provodi prema tradicionalnom načinu poučavanja i učenja. Suština tradicionalne nastave i učenja je aktivnost nastavnika a ne učenika. Najzastupljenija metoda je predavačka metoda koja kod učenika razvija mehaničko pamćenje gdje je akcenat na reprodukovanju a ne na primjeni znanja, vještina i sposbnosti. Ovo istraživanje u kojem ćemo koristiti metodu saradničkog učenja, odlična je prilika, da uočimo kako učenici reagiraju na savremene metode u nastavi i koliko su zadovoljni takvom nastavom.

Plan istraživanja

Kako bi ovo naše istraživanje bilo uspješno odlučile smo se sastati 20.2. 2015.god. i unaprijed organizirati aktivnosti koje želimo provesti. Smatrale smo da dobro organiziranim i odabranim aktivnostima možemo olakšati izvedbu istraživanja. Dobrom organizacijom, odgovornim pristupu radu i pripremljenim planom lakše ćemo se snaći ukoliko dođe do određenih problema, budući da je nastavni proces fleksibilan.

Prema postavljenom istraživačkom pitanju: Da li i na koji način metoda saradničkog učenja u tječe na pozicioniranje učenika kao aktera u nastavnom procesu,postavile smo sljedeće ciljeve prema kojima smo islanirale aktivnosti:

- aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu- saradnja među učenicima- postizanje zadovoljstva kod učenika u nastavi

Kako bismo bile uvjerene da smo uspješno ostvarile postavljene ciljeve, bilo je nužno odrediti i kriterije za njihovu procjenu:

- Učenici su akteri nastavnog procesa i odgovorno se odnose prema učenju

9

Ovaj kriterij smo postavile kao najvažniji u našem istraživanju, jer primjenom metode saradničkog učenja nastojat ćemo nastavni proces usmjeriti na učenike kao glavne aktere nastave.

- Učenici međusobno razgovaraju, dogovaraju se

Ovaj kriterij će nam poslužiti kao povratna informacija da smo uspjele proizvesti međusobnu saradnju učenika i zainteresirati ih.

- Učenici su sretni, usredsređeni na zadatak

Ovaj kriterij će nam poslužiti kao dokaz da smo postigli zadovoljstvo učenika nastavom. Nakon razgovora članova grupe ovog istraživanja dogovoreno je da se održe dva nastavna sata. Prvi nastavni sat bi bio izveden na tradicionalan način, upotrebom frontalnog oblika rada. Drugi nastavni sat bio bi realizovan primjenom saradničkog učenja.

Nastavni sat izveden na tradicionalan način ponudio bi polazne vrijednosti i inicijalno stanje učeničkih aktivnosti . Podaci će se prikupljati na osnovu zabilješki kritičkog prijatelja, audio snimka, te na osnovu Flandersove analize sadržaja, procjenjivanje i prosuđivanje. Za procjenjivanje i prosuđivanje koristit ćemo evaluacijski listić, koji će biti potpuno anoniman. Evaluacijski listić koristit će isključivo za provjeru kako su se učenici osjećali nakon održanog časa.Audio snimak će se koristiti za Flandersovu analizu sdržaja. Nakon analize dobivenih rezultata na času koji je izveden na tradicionalan način (frontalni oblik rada) uslijedit će planiranje izvođenja časa primjenom saradničkog učenja. Učenici će biti raspoređeni u 6 grupa ( pet grupa po pet učenika, a jedna grupa sa četiri učenika). U ovom slučaju primijenićemo model „slagalice“ jer će svaka grupa raditi na svom zadatku, dok su dijelovi zadatka članova unutar jedne grupe različiti. Zadatak gupe nije završen sve dok njeni članovi ne završe sa svojim dijelom koji se poslože u slagalicu. Obzirom da nastavna jedinka predstavlja zajednički zadatak cijelog odjeljenja, svih grupa, jer svaka gupa radi na segmentu nastavne jedinke, onda, u ovom slučaju možemo govoriti i o modelu „hobotnice“jer je zajednički zadatak, ishod saradnje učenika prvo unutar grupa a onda i cijelog odjeljenja.

Obzirom da se obrađuje nastavna jedinka „Sasatavni dijelovi namaza“ gdje su učenici u situaciji usvojiti arapske termine istih, položaj ljudskog tijela prilikom njihovog izvršavanja, pravila tokom izvršavanja, okolnosti koje su isključive pri njihovom vršenju. Kao ishod rada svake grupe predstavljaće plakat/pano na kojem će biti evidentni dijelovi zadatka svakog njenog člana, što predstavlja jedan dio namaza. Kada sve grupe završe, plakati će biti poredani redoslijedom kao i sastavni dijelovi namaza, na ploči. Učenik iz svake grupe po jedan će govoriti o zadatku svoje grupe, uz čestitke i podršku nastavnika i drugih učenika.Na taj način želi se istražiti kako primjena metode saradničkog učenja djeluje na aktivnost učenika i njihovu saradnju u toku nastavnog časa.

Čas i aktivnost učenika će se analizirati Flandesovom analizom sadržaja na osnovu audio snimka sa ovog časa. Flandersovom analizom ćemo dobiti detaljan prikaz učeničke aktivnosti svrstane u različite kategorije protokola Flandersove analize.. Na času će biti prisutan i kritički prijatelj koji će praviti zabilješke u toku časa.

10

Bilježit će aktivnost učenika na satu i saradnju u grupnom radu. Za procjenjivanje i prosuđivanje odlučile smo se za evaluacijski listić i anketni upitnik koji će biti potpuno anonimni.

Evaluacijskim listićem dobile bismo povratnu informaciju o tome kako su se učenici osjećali nakon održanog časa. Anketnim upitnikom cilj nam je otkriti koliko su učenici na satu bili aktivni, jesu li sarađivali u grupnom radu, kako su se osjećali tokom izrade zajedničkog panoa, šta im se svidjelo na času a šta ne.

Tabela 1. Triangulacijska matrica prikupljanja podataka

Istraživačko pitanje Izvor podataka 1 Izvor podataka 2Da li i na koji način utiče

metoda saradničkog učenja na pozicioniranje učenika kao aktera u nastavnom procesu

Protokol Flandersove interakcijske analize

Zabilješke kritičkog prajateljaEvaluacijski listićAnketni upitnik

Realizacija plana istraživanja

Realizacija I časa

Nakon detaljnog planiranja, počele smo sa realizacijom plana. Kako je i planirano, održan je prvi čas uporebom frontalnog oblika rada. Čas je održan u IV b razredu, OŠ „ Sjenjak“. Na času je bilo prisutno 29 učenika. Raspored klupa u učionici zahtijevao je da učenici sjede u grupi. Naime, učenici su od strane svoje učiteljice raspoređeni u grupe. Složile smo se da učenici ostanu u klupi u kojoj sjede i na ostalim časovima.

Slika 6: Raspored sjedenja učenika na času

11

Nastavne aktivnosti održane 8.4.2015. godine.

Nastavnu jedinku pod nazivom „Sastavni dijelovi namaza“, održala je kolegica Mina Sakić. Kritički prijatelji bile su kolegice Jasmina Camić i Nermina Berbić, a videozapise pravila je kolegica Sedžida Husić.

Zabilješke kritičkog prijatelja:

U uvodnom dijelu časa kolegica je sa učenicima ponovila prethodnu nastavnu jedinicu. Nekoliko učenika se javljalo za odgovore. Nastavnice je prozivala one učenike koji se nisu sami javljali kako bi ih ptakla na aktivnost.Prijelaz sa uvodnog na glavni dio nastavnica je učinila spontanim. Nakon jasnih odgovora na postavljena pitanja, nastavnica je počela sa glavnim dijelom sata , objašnjavanjem sastavnih dijelova namaza, svaki dio je demonstrirala, te objasnila kako svaki dio namaza ima svoj smisao i svoju svrhu. Na tabli je napisala svih šest sastavnih dijelova namaza (arapske termine i njihovo značenje na bosanskom jeziku) . Učenici pažljivo slušaju,u svoje sveske prepisuju zapis sa table.

U završnom dijelu sata učenici su imali individualne zadatke (jednake), svakom učeniku nastavnica je podijelila radne listove. Predhodno je učenicima dala upute šta trebaju raditi. Na tim radnim listovima oni su trebali odrediti redoslijed dijelova namaza, s tim da su nazive dijelova namaza trebali dopuniti uz redni brojkoji je određen na radnom listu, a u situaciji gdje je bio arapski pojam, napisati značenje i obrnuto.Učenici su radili neovisno jedni od drugih, nekoliko njih je tražilo dodatna objašnjenja nastavnice.

Na osnovu gore navedenog, možemo zaključiti da učenici nisu nosioci aktivnosti. Njihova aktivnost se javlja u momentu kada to nastavnica traži od njih, uglavnom, samo kod nekih učenika (odgovor na postavljeno pitanje).

Na osnovu audio snimka i zapisa kritičkih prijatelja ustanovljeno je sljedeće:

Na času je bilo prisutno 29 učenika, učenici nisu bili posebno aktivni. Javljali su se samo kako bi dali odgovor na postavljena pitanja od strane nastavnice. Prema zabilješkama kritičkih prijatelja nosilaca aktivnosti bilo je samo nekoliko učenika. Dok su ostali učenici bili samo pasivni posmatrači. Kako je već pomenuto na času je bilo prisutno 29 učenika, od tog broja njih 10 je bilo izrazito aktivno. Zabilježeno je sljedeće:

- 3 učenika - 2 javljanja, - 1 učenik - 6 javljanja, - 4 učenika - 5 javljanja, - 2 učenika - 4 javljanja

12

Grafikon 1: Rezultat aktivnosti učenika na času

Od 29 učenika, njih 10 su bili aktivni, od toga 5 učenika su imali ukupno 26 javljanja (važe za najbolje učenike u odjeljenju), dok su ostalih 5 aktivnih učenika bili sa znatno slabijim vidom aktivnosti. Ostalih 19 učenika su, uglavnom usredsređeni na uobičajenu aktivnost „prepsivanje sa ploče“. (Primjećeno je kako neki učenici ukrašavaju prijepis sa table u svojim sveskama, čekajući da im se da zadatak, ne pokazujući pritom inicijativu za isti, dok aktivni učenici učestvuju u interakciji sa nastavnikom. Nastavnica je učenicima uputila 25 pitanja, tri pitanja su bila upućena nastavnici od strane učenika. Jedno pitanje je bilo u vezi s nastavnom jedinkom, a dva pitanja su bila u vezi sa problemomtehničke prirode. U završnom dijelu sata u izradi individualnog zadatka pokazali su zainteresiranost, jer su imali priliku da rade i nešto što, uglavnom, svi učenici vole (bojiti, povezivati pojmove). Protokol interakcijske analize N. A. Flandersa primjenjuje se za istraživanje interakcije sudionika nastave. Promatrač za vrijeme nastave ili na temelju videozapisa unosi oznaku u odgovarajući obrazac u neku od deset kategorija koja najbolje odgovara načinu komuniciranja tog trenutka. Oznake se unose svakih 3 ili 5 sekundi.

„Obrada takvih snimki može ukazati na niz karakteristika nastave: u kategorijama od 1-4, kategorija 1 ukazuje na najveći stupanj, a kategorija 4 na najmanji stupanj učenikove slobode. Nadalje, naizmjenični slijed u okviru kategorija 1-3 ukazuje na prevladavanje blagog, prijateljskog stava nastavnika a u okviru kategorije 6 i 7- njegovog autoritativnog stava. Primjena tog instrumenta osobito je pogodna u istraživanju o načinu kako se na realizaciju nastave odražava ličnost nastavnika.“ (Mužić, 1979:232).

13

Javljanja

0 1 2 3 4 5 6 7

2 učenika4 učenika1 učenik3 učenika

Tabela 2. : Flandersonov protokol analize sadržaja ( frontalni oblik časa održan 5.4.2015.)

KATAGORIJE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1011

12 1314

15 1617

1819

20 2122

2324

25 2627

2829

30 3132

33 34

1. Prihvaća učenikove stavove

2. Hvali ili ohrabruje x x x

3. Prihvaća ili se koristi idejama učenika

4. Postavlja pitanja x x x x x

5. Izlaže x x x x x x x x x x

6. Daje upute

7. Kritizira ili se poziva na autoritet

8. Učenikov govor – kao odgovor

x x x x x

9. Učenikov govor – kao inicijativa

x

10. Šutnja ili zbrka

Tabela 3. : Flandersonov protokol analize sadržaja ( frontalni oblik časa održan 5.4.2015.)

14

KATAGORIJE35

36 37 3839

40 4142

43 44 4546

47 48 4950

51 52 5354

55 5657

58 59 6061

62 63 6465

66

1. Prihvaća učenikove stavove

2. Hvali ili ohrabruje x x

3. Prihvaća ili se koristi idejama učenika

4. Postavlja pitanja x x x

5. Izlaže x x x x x

6. Daje upute

7. Kritizira ili se poziva na autoritet

8. Učenikov govor – kao odgovor

x x x x

9. Učenikov govor – kao inicijativa

x

10. Šutnja ili zbrka

Svaki broj u tablici nosi interval od 10 sekundi, a tablica ima 66 intervala. Analizirano je 11 minuta glavnog dijela časa. Posmatrajući Flandersonovu analizu vidljivo je da u najvećoj mjeri dominira izlaganje nastavnika. Potom slijede pitanja koja nastavnik upućuje učenicima, te aktivnost učenika u vidu odgovora na postavljena pitanja od strane učenika. U okviru 11 minutne analize apostrofirano je 5 puta nastavnikovih pohvala upućenih učenicima za odgovore na postavljena pitanja. Na dva mjesta uočen je učenikov govor kao inicijativa.

15

Grafikon 2: Distribucija kategorija (od najučestalije do najmanje)

Da bismo provjerile kako su se učenici osjećali tokom nastave , trebali su ispuniti evaluacijske listiće. Na evaluacijskim listićima bilo je ponuđeno 10 polja osjećaja, učenicima je data mogućnost da zaokruže više njih. Evaluacijski listić je sadržavao osjećaje od kojih su učenici trebali obojiti dio / dijelove kruga koji pokazuju kako su se osjećali na času.

16

13%

21%

38%

23%

5%

I čas

Prihvača učenikove stavoveHrabi ili ohrabrujePrihvaća ili se koristi idejama učenikaPostavlja pitanjaIzlažeDaje uputeKritizira ili se poziva na autoritetUčenikov govor kao odgovorUčenikov govor kao inicijativaŠutnja ili zbrka

uzbuđeno

sretno

zainteresirano

dosadno

nezainteresiranoumorno

pospano

zabrinuto

tužno

nesretno

Slika 7. : Evaluacijski listić

Obradom evaluacijskih listića vidi se da je veliki broj učenika na satu bio :

uzbuđeno

sretno

zainteresirano

dosadno

nezainteresir

ano

umorno

pospano

zabrinuto

tužno

nesretno

0

1

2

3

4

5

6

3

2

1

4

3

4

5

3

2

1

Grafikon 3. : Rezultati evaluacijskih listića

Obradom evaluacijskih listića uočile smo da je većina učenika na ovom času bilo pospano, umorno i da im je bilo dosadno. Smatramo da učenici na ovom času nisu bili sretni jer nisu bili u mogućnosti dokazati se u aktivnostima u kojima žele učestvovati.

Realizacija II časa

Nastavne aktivnosti održane 15.4.2015. godine (primjena metode saradničkog učenja)

Drugi čas održan je na istu nastavnu jedinku Sastavni dijelovi namaza, sa istom ciljnom grupom. Čas je održala kolrgica Mina Sakić a kritički prijatelji su bile kolegica Jasmina Camić i kolegica Sedžida Husić. Videokamerom kolegica Nermina Berbić je snimala

17

učenička izlaganja, saradnju unutar grupe i njihove međusobne razgovore. Ftografisale smo učeničke radove, izlaganja i proces izvršavanja zadataka.

Na ovom času je primjenjena metoda saradničkog učenja, modeli „slagalica“i „hobotnica“. Učenici sjede u grupama kao i na ostalim časovima ( 5 grupa sa 5 učenika, a 1 grupa sa 4 učenika) .

Zabilješke kritičkog prijatelja:

U uvodnom dijelu sata nastavnica je na tabli nacrtala gusjenicu a koja je predstavljala igru asocijacije. Učenici su bili jako aktivni u otkrivanju polja i s oduševljenjam su čekali da saznaju šta se nalazi iza kojeg polja.

Interesovanje učenika je bilo prisutno u tolikoj mjeri da je nastavnica gestom određivala redoslijed učenika u datoj aktivnosti. Učenici su vrlo uspješno uz malu pomoć nastavnice došli do naslova današnje nastavne jedinke.U glavnom dijelu sata nastavnica je dala mogućnost da po jedan učenik iz svake grupe iz košarice izvuče broj koji je predstavljao redni broj sastavnog dijela namaza. Na taj način je svaka grupa dobila svoj zadatak. Svaki učenik unutar grupe je dobio dio zadatka,potreban materijal, uz upute kako raditi na svom dijelu, uz neophodnu saradnju sa članovima svoje grupe jer izrada zajedničkog zadatka zahtijeva logičnosti u redoslijedu i smisaonoj povezanosti dijelova istog. Učenici unutar pet grupa imaju odličnu saradnju, međutim problem se javlja u šestoj grupi u kojoj je učenica A.Z. Naime, ova učenica nije željela raditi na istom zadatku zajedno sa svojim drugarima. Nastavnica je uspjela brzo naći rješenje za ovaj problem, tako što joj je ponudila da radi na jednom kreativnom zadatku. Učenica je rado prihvatila da radi na takav način. Učenici su jako aktivni, pomažu jedni drugima posložiti dijelove zadatka u slagalicu, vodeći računa kako će najbolje izgledati njihov zadatak, primjetno je zadovoljstvo izradom zajedničkog zadatka. Nastavnica je prepustila učenicima na volju da sami odaberu svoga predstavnika/prezentatora,dok čekaju da sve grupe završe, kako bi postigla njihovu saradnju. Svaka grupa je uspjela uspješno riješiti svoj zadatak.U završnom dijelu sata učenici su postavljali svoje radove u galeriju i tada smo dobili kompletan zadatak cijelog odjeljenja, gdje možemo govoriti i o modelu „hobotnice“jer zadatak svake gupe je dio zajedničkog zadatka cijelog odjeljenja. Učenici/prezentatori su uživali i nakon predstavljanja zadatka bili su počašćeni pljeskom i čestitkama od strane drugih učenika i nastavnika.

Može se zaključiti da su učenici bili jako zainteresovani za rad na nastavnom satu. Na kraju sata učenici su ispunjavali evaluacijske listiće i anketu koja se sastojala od 6 pitanja, od kojih je četiri (4) pitanja bilo zatvorenog a dva pitanja otvorenog tipa.

Popunjavnjem evaluacijskih listića željele smo saznati kako su se učenici osjećali nakon drugog časa na kojem su primjenjene metode saradničkog učenja. Na drugom času ponuđen je učenicima evaluacijski listić sa istim osjećanjima kao i na prvom času, a rezultati pokazuju sljedeće:

18

Uzbuđeno

Sretno

Zainteresirano

Dosadno

Nezainteresir

ano

Umorno

Pospano

Zabrinuto

Tužno

Nesretno

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

11

8

16

2

1

2

3

4

0 0

Grafikon 4: Rezultati evaluacijskih listića

Rezultati evaluacijskih listića pokazuju da je većina učenika na drugom času bila zainteresirana, uzbuđena i sretna. Smatramo da su učenici pokazali zainteresiranost za rad, uzbuđenost jer, su im ponuđene aktivnosti u kojima su mogli da se slobodno izražavaju.

Nakon drugog časa učenici su ispunili anketne upitnike. Na prvo pitanje anketnog upitnika da li su sudjelovali u grupi učenici su odgovorili ovako:

Grafikon 5. : Rezultati pitanja : Na času sam ...

Kako primjećujemo iz grafikona broj 5 većina učenika je bila aktivna na času, ukupno 27, jedan učenik je odgovorio da je malo sudjelovao na času i jedan učenik je dao odgovor da nije sudjelovao.

Na pitanje o radu u grupi učenici su dali sljedeće odgovore:

19

Grafikon 6. : Rezultati pitanja - Prilikom rada u grupi ...

Na pitanje da li im se sviđa raditi u grupi rezultati su:

Grafikon 7. : Rezultati pitanja - U grupnom radu ...

Iz grafikona 7 primjetno je da se većini učenika sviđa rad u grupi, što je nama posebno drago. O izrađivanju zajedničkog plakata učenici su se izjasnili ovako:

20

Sviđa mi se da radim u grupi Ne sviđa mi se da radim u grupi0

5

10

15

20

25

30

90%

10%

Sarađivao sam sa članovima grupe Nisam sarađivao sa članovima grupe0

5

10

15

20

25

30

90%

10%Aktivno sam sudjelovao/la 93% Malo sam sudjelovao/la 3% Nisam sudjelovao/la 3%

0

5

10

15

20

25

3093,3%

3,3% 3,3%

Grafikon 8. : Rezultati pitanja - Izrađivanje zajedničkog plakata mi je bilo ...

Učenici su ovim odgovorima pokazali da je ovakav način izvedbe časa ono što bi željeli često raditi, te da se osjećaju ugodno.

Neki od odgovora koje su učenici dali na pitanja šta im se svidjelo na času a šta ne prikazani su u tabeli 4. :

Tabela 4. : Šta se učenicima sviđa na času, a šta ne.

Na satu mi se najviše svidjelo Na satu mi se nije svidjelo

Zato što smo radili u grupi Zato što smo radili sa novim drugarima Kad smo ukrašavali plakat Kad smo prezentovali svoj rad Sve mi se svidjelo Timski rad Što sam sudjelovao Kada smo igrali asocijacije Sarađivanje u timu Što smo crtali, lijepili, bojili Što smo se lijepo zabavljali i sarađivali Kada smo lijepili svoje zadatke na plakat

Što su stalno pucale bojice Ništa mi se nije svidjelo Što se Asja ljutila na mene jer sam

bolje uradila zadatak Što mi je Bakir rekao da sam

„pametnjakvić“ Nije bilo ništa što mi se ne sviđa Što nisam sjedio pored onog koga sam

htio Što se Asja nije htjela truditi oko

panoa

21

Lijepo jer smo se zabavl-jali

Ugodno jer to ne radimo često

Dosadno i zamorno Nezanimljivo0

5

10

15

20

25

69 %

24 %

3,5 % 3,5 %

Na osnovu audio i video snimka, te zabilješki kritičkog prijatelja možemo zaključiti sljedeće:

Na času je bilo prisutno 29 učenika. Učenici su bili mnogo aktivniji u odnosu na čas koji je održan frontalnim oblikom rada. Unutar grupe učenici sarađuju, pomažu jedni drugima, dogovaraju se oko izrade zadatka. Nije primjećeno nadmetanje između dječaka i djevojčica, naprotiv, djevojčice su prepustile dječacima crtanje i bojanje, dok su djevojčice se posvetile pisanju i uređenju panoa. Od svih odgovora u tabeli, najfrekventniji odgovor je: „Sve mi se svidjelo“ili „Nije ništa bilo što mi se ne sviđa“. Za nas je evidentno zadovoljstvo učenika predstavljalo pravo ozarenje.

22

Tabela 5. : Flandersov protokol analize sadržaja ( rad u grupi- primjena metode saradničkog učenja-čas održan 15.4.2015.)

KATAGORIJE 1 2 3 4 5 6 7 8 910

11 1213

1415

16 1718

1920

2122

23 2425

2627

28 2930

3132

33 34

1. Prihvaća učenikove stavove

2. Hvali ili ohrabruje x x x

3. Prihvaća ili se koristi idejama učenika

x

4. Postavlja pitanja

5. Izlaže

6. Daje upute x x x x x x x x

7. Kritizira ili se poziva na autoritet

8. Učenikov govor – kao odgovor

x x x x x x x x x x

9. Učenikov govor – kao inicijativa

x x x x x

10. Šutnja ili zbrka x x x

23

Tabela 6. : Flandersov protokol analize sadržaja ( rad u grupi- primjena metode saradničkog učenja-čas održan 15.4.2015.)

KATAGORIJE 35 36 3

7 38 39 40 41 4

2 43 44 45 46 4

7 48 49 50 51 5

2 53 54 55 5

6 57 58 59 60 6

1 62 63 64 65 6

6 35 36

1. Prihvaća učenikove stavove

2. Hvali ili ohrabruje

x x x

3. Prihvaća ili se koristi idejama učenika

x

4. Postavlja pitanja

5. Izlaže

6. Daje upute x x x x x x x x

7. Kritizira ili se poziva na autoritet

8. Učenikov govor – kao odgovor

x x x x x x x x x x

9. Učenikov govor – kao inicijativa

x x x x x

10. Šutnja ili zbrka

x x x

Svaki broj u tablici nosi interval od 10 sekundi, tablica ima 66 intervala. Analizirano je 11 minuta početka glavnog dijela časa. Primjetna je velika razlika u aktivnosti učenika na ovom času u odnosu na prvi čas, odnosno čas koji je održan na tradicionalan način( frontalnim oblikom rada). U Flandersovoj analizi sadržaj u kategoriji „učenikov govor kao odgovor“, uvrštena su učenička izlaganja. Učenici su bili veoma aktivni i samostalni u izvršavanju zadatka.

24

12%

5%

25%

33%

15%

10%

II čas

Prihvača učenikove stavoveHrabi ili ohrabrujePrihvaća ili se koristi idejama učenikaPostavlja pitanjaIzlažeDaje uputeKritizira ili se poziva na autoritetUčenikov govor kao odgovorUčenikov govor kao inicijativaŠutnja ili zbrka

Grafikon 9. : Disribucija kategorija (od najučestalije do najmanje)

25

INTERPRETACIJA

Činjenica je da je tradicionalna nastava usmjerena na nastavnika, a ne na učenika, njegove potrebe i razvoj. Od učenika se očekuje da mirno sjedi i usvaja činjenično znanje koje poslije treba reproducirati. Naprotiv , potrebno je osvrnuti se na učenikove potrebe i poticati ga na sjeloživotno učenje. Cilj našeg istraživanja bio je dokazati kako je moguće učenje bez udžbenika. Željele smo dokazati da je moguće učiti i kroz igru, aktivno sudjelovanje u nastavi i međusobnu saradnju. Nakon održanog prvog i drugog časa učenici su ispunjavali evaluacijske listiće sa osjećanjima, u grafikonu broj 9.

Grafikon 10. : Uspredba evaluacijskih listića I i II časa

Primjetno je da je na prvom času najizraženiji osjećaj „pospano“, jer dijete posjeduje istraživački duh i kreativnost a nastava koja se izvodi na tradicionalan način, tj. frontalnim oblikom rada učenik nema mogućnost izraziti svoje ideje, stavove, nema želje za motivacijom. Nakon drugog časa većina učenika se osjećalo „zainteresirano“, „ uzbuđeno“, „sretno“, došle smo do zaključka da je primjena metode saradničkog učenja pozitivno utjecala na zadovoljstvo i osjećaje učenika.

26

Uzbuđeno

Sretno

Nesretno

Zainteresirano

Dosadno

Nezainteresirano

Umorno

Pospano

Zabrinuto

Tužno

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

I čas-frontalni oblik časa II čas-primjena metoda saradničkog učenja

Realizacija prvog časa (frontalni oblik rada) pokazuje veoma malu aktivnost učenika. Učenici su bili aktivni toliko koliko je od njih nastavnik tražio postavljanjem pitanja. Nastavnik dominira sa svojim izlaganjem što učenicima nije ostavilo prostora da slobodno izraze svoju kreativnost. Na drugom času učenici su izrazito aktivni, dok je nastavnik u ulozi koordinatora koji daje smjernice za izradu zadataka.

Grafikon 11. : Usporedba I i II časa

27

Prihvača učenikove stavove

Hrabi ili ohrabruje

Prihvaća ili se koristi idejama učenika

Postavlja pitanja

Izlaže

Daje upute

Kritizira ili se poziva na autoritet

Učenikov govor kao odgovor

Učenikov govor kao inicijativa

Šutnja ili zbrka

0 5 10 15 20 25

I čas II čas

ZAKLJUČAK

28

LITERATURA

[1] Bognar, B. (2004), Poticanje kreativnosti u školskim uvjetima. Napredak.

[2] Bognar, B. (2009), Učitelj i učenici-akcijski istraživači, Varaždinske Toplice:

Nakladnička kuća „Tonimir“

[3] Ćatić, R. i Sarvan, A. (2008), Kooperativno učenje u nastavi prirode i društva.

Zbornik Pedagoškog fakulteta: Zenica.

[4] De Zan, I. (2000), Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga : Zagreb

[5] Glasser, W.( 1994), Kvalitetna škola, Zagreb: Educa

[6] Ilić, M. (1999), Od tradicionalne do kvalitetne škole , Banja Luka:“ Radovi“

[7] Ivić, I., Pešikan, A., Antić,S. (2001), Aktivno učenje , Beograd: Institut za

psihologiju

[8] Jensen, E.( 2003), Super – nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno

učenje, Zagreb: Educa

[9] Kovačević, D. i Ozorlić Dominić, R. (priredile) Akcijsko istraživanje i profesionalni

razvoj učitelja i nastavnika, Zagreb: Teovizija d.o.o.

[10] Markowitz, A. (2011) „Akcijska istraživanja učitelja u nastavi: drukčiji pogled“,

Zagreb: Teovizija d.o.o.

[11] Mužić, V. (1999), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Educa.

[12] Mužić,V. (1979), Metodologija pedagoškog istraživanja, Sarajevo: Svjetlost

29

POPIS PRILOGA

Pisane pripreme za realizaciju nastavnog sataŠkola Osnovna škola „ Sjenjak“ TuzlaNastavnik Mina SakićDatum 8. 4. 2015.Razred IV bNastavni predmet Islamska vjeronaukaNastavna blast Namaz (molitva)

PISANA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Nastavna jedinica Sastavni dijelovi namaza

CILJEVI ČASA

Obrazovni cilj -Usvojiti nazive sastavnih dijelova namaza (termine na arapskom jeziku)-Usvojiti načine izvršavanja istih (propisno odijvanje i položaj tijela za žene/muškarce)-Usvojiti pravila ponašanja tokom izvršavanja istih-Znati smisao svakog dijela namaza (npr.sedžda/najveći vid poniznosti)

Odgojni cilj - Jačanje svijesti o prisustvu Stvoritelja i potrbi naše kmunikacije s Njim, priznavanje naše ovisnosti o Njemu-Povezivanje nužnosti komunikacje sa Stvoriteljem kao što je ona nužna sa ljudima-Oslobađanje od predrasuda da je Stvoritelj, uglavnom, onaj Koji kažnjava-Doživljavati Stvoritelja kao Onog koji zna i Kojem možemo reći naše tajne , tražiti da da mogućnost da se ispune naše želje

30

Nastavne metode Verbalna (usmeno izlaganje nastavnika,usmeno izlaganje učenika), metoda rada na tekstu, metoda razgovora, metoda pisanih radova i demonstrativna

Oblici rada Frontalni, individualniNastavna sredstvai pomagala

Tekstualna (udžbenici, nastavni listići) Tehnička pomagala (školska tabla )

Korelacija sa drugim predmetima:

Bosanski jezik,Likovna kultura, Građansko obrazovanje

Funkcionalni cilj -Razvijanje sposobnosti uočavanja , logičkog razmišljanja i zaključivanja-Povezivanje izvršavanja namaza sa korisnom tjelovježbom kojom jačamo materijalnu komponentu-Povezivanje namaza sa unapređenjem duhovne komponente (Kur'an/Božiji govor – maternji jezik duše)

Struktura i tok nastavnog časa

Uvodni dio sata:Razgovor ( nastvnica započinje pitanjem : O čemu/kome govorimo nekoliko proteklih časova? Sa dobijenim odgovorom namaz, razgovor teče u smjeru određenim drugim pitanjem Šta sve predstavlja namaz? Nakon nekoliko odgovora koji predstavljaju značenje namaza ( komunikacija sa Stvoriteljem, veza naše duše s Bogom, korisna tjelovježba,..), nastavnica prelazi na najavu nove nastavne jedinke.Najava cilja časa:Na ovom satu razgovarat ćemo i vidjećemo kako treba da izgleda naša komunikacija sa Stvoriteljem, što su njeni elementi koji su nužni za ispravnost isteUčenici će moći na ploči vidjeti i prepisati naziv nastavne jedinke: SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA

Glavni dio sata:U ovom dijelu sata, nastavnica kredama u boji, čitko zapisuje prvi sastavni dio namaza kako bi učenicima bilo što preglednije, potom i demonstrativno pokaže kako izgleda u praksi isti. Nastaviće se redoslijed prikazivanja svih sastavnih dijelova namaza i to bi izgledalo ovako:

1. IFTITAHI TEKBIR – početni tekbir (Allahu ekber)2. KIJAM – skrušeno stajanje u namazu3. KIRAET – učenje Kur'ana u namazu4. RUK'U – pregibanje u namazu5. SEDŽDE – spuštanje lica na tlo6. KADE I EHIRE – posljednje sjedenje u namazu

Svaki sastavni dio namaza, nastavnica će neverbalnom komunikacijom/demonstrirati pred učenicima a potom dopustiti da i neki od učenika učine isto. Potom će zatražiti da učenici uzmu učešće u igri tako što će ona samo neverbalno komuniciratipoazujući dijelove namaza a učenici požuriti izgovoriti arapski naziv istog.

Završni dio sata:

Učenici će izrađivati nastavne/radne listove, individualno, sa istim zadacima. Radni list će

pružiti mogućnost učenicima za različite aktivnosti : spoji termin na arapskom jeziku sa

značenjem, i obrnuto, odredi ispravan redoslijed sastavnih dijelova namaza, oboji/opusti se,...

31

Slika : Primjer individualnog radnog lista

32

Škola Osnovna škola „ Sjenjak“ TuzlaNastavnik Mina SakićDatum 15. 4. 2015.Razred IV bNastavni predmet Islamska vjeronaukaNastavna blast Namaz (molitva)

PISANA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

Nastavna jedinica Sastavni dijelovi namaza

CILJEVI ČASA

Obrazovni cilj -Usvojiti nazive sastavnih dijelova namaza (termine na arapskom jeziku)-Usvojiti načine izvršavanja istih (propisno odijvanje i položaj tijela za žene/muškarce)-Usvojiti pravila ponašanja tokom izvršavanja istih-Znati smisao svakog dijela namaza (npr.sedžda/najveći vid poniznosti)

Odgojni cilj - Jačanje svijesti o prisustvu Stvoritelja i potrbi naše kmunikacije s Njim, priznavanje naše ovisnosti o Njemu-Povezivanje nužnosti komunikacje sa Stvoriteljem kao što je ona nužna sa ljudima-Oslobađanje od predrasuda da je Stvoritelj, uglavnom, onaj Koji kažnjava-Doživljavati Stvoritelja kao Onog koji zna i Kojem možemo reći naše tajne , tražiti da da mogućnost da se ispune naše želje

33

Nastavne metode Verbalna (usmeno izlaganje nastavnika,usmeno izlaganje učenika), metoda rada na tekstu, metoda razgovora, metoda pisanih radova i demonstrativna

Oblici rada Frontalni, individualni i grupniNastavna sredstvai pomagala

Tekstualna (udžbenici, nastavni listići) Tehnička pomagala (školska tabla, papiri u bojama, ljepila, makaze, magneti, boje)

Korelacija sa drugim predmetima:

Bosanski jezik,Likovna kultura, Građansko obrazovanje

Funkcionalni cilj -Razvijanje sposobnosti uočavanja , logičkog razmišljanja i zaključivanja-Povezivanje izvršavanja namaza sa korisnom tjelovježbom kojom jačamo materijalnu komponentu-Povezivanje namaza sa unapređenjem duhovne komponente (Kur'an/Božiji govor – maternji jezik duše)

Struktura i tok nastavnog časa

Uvodni dio sata:Aktivnosti : igra asocijacije ( Nastavnica na tabli predstavlja lik gusjenice čije je tijelo podijeljeno na određeni broj polja a svako polje u sebi krije određeno slovo. Pravo učešća u igri imaju svi učenici dok će nastavnica voditi računa da najaktivniji učenici poštuju pravo i manje aktivnih učenika da uzmu učešće u aktivnosti. Kada budu pogođena sva slova, neko od učenika će slovni niz podijeliti na smisaone dijelove/riječi i tako dobiti naziv nastavne jedinke.Najava cilja časa:Danas ćemo ponovno imati istu nastavnu jedinku ali ćemo/ćete raditi nešto drugačije zadatke nego smo prošli put. Radićete individualno ali kao dio tima kojem pripadate.Nstavnica ispisuje naslov nastavne jedinke preko cijele ploče koja će, ujedno predstavljati i galeriju učeničkih/timskih radova. SASTAVNI DIJELOVI NAMAZA

Glavni dio sata:Učenici, već sjede, od prije, u grupama, tako će ostati i ovaj put. Jedan učenik iz grupe će izvući iz košarice papir željene boje unutar kojg je ispisan jedan sastavni dio namaza što će predstavljati zadatak za tu grupu. Na takav nčin će sve grupe dobiti svoje zadatke. Grupe će nositi nazive arapskih termina iz razloga što će učenici nehotično usvojiti pojmove za čije usvajanje često pokazuju otpor.GRUPE :1. IFTITAHI TEKBIR2. KIJAM3. KIRAET4. RUK'U5. SEDŽDE6. KADE I EHIREZadatak svake grupe je segmentiran na onoliko dijelova koliko članova broji grupa. Dio zadatka svakog pojedinog člana je dio zadatka grupe, tako zadatak nije završen dok svi članovi grupe ne završe sa svojim dijelom. Zadaci svake grupe su segmentirani na dijelove koji u kompletu predstavljaju jedan dio namaza: arapski termin/značenje (obojiti), položaj tijela/izgled (odrediti, obojiti, zalijepiti), pravila ponasanja (izdvojiti koja pripadju datom dijelu namaza, ispisati, iskružiti oblačiće i zalijepiti), ponuđene mogćnosti za izdvajanje opisa smisaone dimenzije sastavnog dijela namaza (izabrati opis koji odgovara datom dijelu, ispisati ga u oblačić određene boje i zalijepiti na odgovarajuće mjesto na plakat),..Učenici će raditi po modelu „Slagalice“, tako će prilikom završetka dijelova zadataka unutar grupe, dogovarati se kako da svoje dijelove poslože u slagalicu vodeći računa o slijedu, logičkoj i smislenoj povezanosti dijelova koje treba imati njihov zajednički zadatak. Nastavnica koordinira od grupe do grupe, prati angažman učenika, bodri ih, ohrabruje,

34

hvali, ..Grupa koja je završila zadatak lijepi svoj plakat u „galeriju radova“pod određeni redni broj. Članovi grupe koja završi se dogovaraju oko predstavnika/prezentatora svoga zadatka, dok čekaju završetak drugih grupa.

Završni dio sata:

Ploča/ „galerija radova“ je ispunjena radovima grupa koji predstavljaju u cjelini zajednički zadatak cijelog odjeljenja. Učenici/prezentatori predstavljaju svoje radove, uz pljesak i čestitke nastavnice i ostalih drugara.

Slika : Primjer zadatka grupe

Slike : Primjeri zajedničkih zadataka grupe

Slike : Primjeri saradnje članova grupe

35

Popis slika

36

Slika 1. JU OŠ „Sjenjak“ ...................................................................................................

2

Slika 2. Individualno rješavanje različitih zadataka ..........................................................

5

Slika 3. Individualno rješavanje istih zadataka .................................................................

5

Slika 4. Djeca rade samostalno na dijelovima slagalice kako bi došli do zajedničkog rješenja ........................................................................................

6

Slika 5. Djeca sarađuju na zadatku kako bi došli do zajedničkog rješenja ........................

7

Slika 6. Raspored sjedenja učenika na času ......................................................................

11

Slika 7. Evaluacijski listić .................................................................................................

16

Popis tabela

Tabela 1. Triangulacijska matrica prikupljanja podataka ....................................................

11

Tabela 2. Flandersonov protokol analize sadržaja ( frontalni oblik časa održan 5.4.2015.)

14

Tabela 3. Flandersonov protokol analize sadržaja ( frontalni oblik časa održan 5.4.2015.)

15

Tabela 4. Šta se učenicima sviđa na času, a šta ne................................................................

22

Tabela 5. Flandersov protokol analize sadržaja ( rad u grupi- primjena metode saradničkog učenja-čas održan 15.4.2015.) ..........................................................

23

Tabela 6. Flandersov protokol analize sadržaja ( rad u grupi- primjena metode saradničkog učenja-čas održan 15.4.2015.) ..........................................................

24

Popis grafikona

Grafikon 1. Rezultat aktivnosti učenika na času ................................................................

13

Grafikon 2. Distribucija kategorija (od najučestalije do najmanje) ....................................

16

Grafikon 3. Rezultati evaluacijskih listića ..........................................................................

17

37

Grafikon 4. Rezultati evaluacijskih listića ..........................................................................

19

Grafikon 5. Rezultati pitanja : Na času sam .......................................................................

20

Grafikon 6. Rezultati pitanja - Prilikom rada u grupi .........................................................

20

Grafikon 7. Rezultati pitanja - U grupnom radu .................................................................

21

Grafikon 8. Rezultati pitanja - Izrađivanje zajedničkog plakata mi je bilo ........................

21

Grafikon 9. Disribucija kategorija (od najučestalije do najmanje) .....................................

25

Grafikon 10. Uspredba evaluacijskih listića I i II časa .........................................................

26

Grafikon 11. Uspredba listića I i II časa ...............................................................................

2

7

38