List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLVBroj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

PredstavljenoPodravkinoGodiπnje izvjeπÊeza 2005. godinu3. str.

U Tvornici VegetepojaËana jeproizvodnjaprije kolektivnihgodiπnjih odmora4. str.

U velikoj dvorani poslovnesedmerokatnice odræana je 20.srpnja Glavna skupπtina Podravked. d. na kojoj je putem dioniËara,njihovih opunomoÊenika i zastup-nika bilo zastupljeno viπe od 42posto temeljnog kapitala tvrtke.Osim πto su velikom veÊinomglasova nazoËni na Skupπtini pri-hvatili izvjeπÊa Nadzornog odbo-ra o obavljenom nadzoru voenjaposlova Podravke, πto su Ëlanovitoga tijela kontinuirano obavljalitijekom proπle godine te donosiliodluke i zakljuËke na pet sjednicakoliko ih je odræano tijekom 2005.godine, dioniËari i njihovi zastup-nici prihvatili su, takoer velikomveÊinom glasova, financijsko iz-vjeπÊe Podravke za proπlu godi-nu. Prema njemu, dobit Podravkeiznosi 13.562.263,14 kuna i onaÊe se upotrijebiti - za unos uzakonske rezerve rasporedit Êe se5 posto dobiti πto iznosi 678.113,16kuna te za unos u statutarne re-zerve 644.207,50 kuna. Takoer,odobrena je isplata dividende naredovne dionice u bruto iznosuod 5 kuna po dionici, a koja Êe sedioniËarima Podravke isplatiti naj-kasnije do 31. prosinca ovegodine.ObrazlaæuÊi poslovanje Pod-

ravke u proπloj godini, predsjednikUprave Darko Marinac naglasioje nekoliko kljuËnih dogaaja utoj godini, poput poËetka procesaizdvajanja KoprivniËke tiskarnicei Sane iz HoËa, potom donoπenjekodeksa etike u poslovanju, tebrojne domaÊe i inozemne nagra-de Podravkinim brandovima. Po-tom je tu i imenovanje nove Upra-ve i to 1. travnja, a i znaËajnepromjene u srednjem menand-æmentu. Iako nije zadovoljan pro-πlogodiπnjim rezultatima, Marinacnaglaπava kako rezultati u prvih

πest mjeseci ove godine biljeæestalni porast prodaje i to ponajvi-πe novih proizvoda.- Podravka gura bolje tekuÊe po-

slovanje nego πto to izgleda premaposlovnim rezultatima za proπlugodinu i u prvih πest mjeseci ovegodine biljeæimo rast prodaje ko-jeg priæeljkujemo, jer puno ulaæe-mo u marketing i razvoj proizvodate stoga oËekujem da Êemo u bu-duÊnosti moÊi isplatiti veÊu divi-dendu - rekao je Marinac.GovoreÊi o vlasniËkoj strukturi,

Marinac je istaknuo kako se nagodiπnjoj razini promijeni 25 do30 posto vlasnika Podravke tekako dolazi do konsolidacije vlas-niπtva Podravke jer se poveÊavabroj krupnih dioniËara. Uz to,traæit Êe se od hrvatske Vlade daprednost u otkupu Podravkinihdionica u dræavnom portfelju imaPodravkin menadæment. Takoer,on se osvrnuo na poslovnu su-radnju s Nestleom te naglasio kakose Podravka priprema za odlazakte tvrtke kroz poveÊanu prodajuPodravkinih brandova te pokuπa-jima pronalaæenja zamjena za Ne-stle kroz druge domaÊe i ino-zemne proizvoaËe.- U svakom sluËaju, neÊemo osta-

ti bez suradnje s Nestleom, ali Êeona biti u drugaËijim okvirima.Ugovor za hrvatsko træiπte je napet godina i istiËe krajem iduÊegodine, a mi se uvijek priprema-mo za najgoru varijantu - naglasioje Marinac te na kraju obraÊanjana Skupπtini zakljuËio:- Podravka Êe u iduÊem raz-

doblju morati rasti u svim se-gmentima, obavljati akvizicije tvr-tki koje odgovaraju Podravki. Mo-rat Êe se raditi i akvizicije u dome-ni Belupa i tu se veÊ sada ozbiljnoradi. ©to se tiËe prodaje, moratÊemo osigurati znaËajniji rast uzapadnoj Europi i Rusiji i to sdvocifrenim stopama, a sve ovomoæemo ostvariti uz pametna i

dobra ulaganja u marketing teznatnim poveÊanjem naπe efikas-nosti.Predsjedniku Uprave Marincu re-

Izabrani novi Ëlanovi Nadzornog odboraUz odreene izmjene i dopune statuta Podravke koje su prihvaÊene na skupπtini, promijenjeni su i Ëlanovi

Nadzornog odbora. Umjesto Boæe Prke, Marijana Cingule, –ure Zalara, Darka Ostoje i Barice Macan, izabranisu Damir Felak, Josip PavloviÊ, Draæen SaËer, Dubravko ©timac i Mladen Vedriπ.- Zahvaljujem se svima πto sam bio predsjednik Nadzornog odbora. Nastojali smo zaπtititi interese dioniËara

i radnika Podravke, djelovali smo ozbiljno i profesionalno. Podravka ima veliki træiπni potencijal, odliËanmenadæment te uz dobru kombinaciju ljudi, tehnologije i brandova sigurno Êe uspjeti valorizirati svoju skrivenuvrijednost. To Êe sigurno uËiniti s novim Nadzornim odborom i dobrim menadæmentom kojega sada ima i svimanjima æelim puno uspjeha u radu - rekao je bivπi predsjednik Nadzornog odbora Boæo Prka.- »ast nam je bila sve ove godine raditi s Boæom Prkom i njegovim suradnicima. On je bio stabilna toËka i

voa tima koji je funkcionirao dobro te za kojega smo znali da Êe uËiniti sve za Podravku i on je to Ëinio - rekaoje Darko Marinac, zahvalivπi se Prki i bivπim Ëlanovima Nadzornog odbora u njihovom radu.Nakon skupπtine, novi Ëlanovi Nadzornog odbora odræali su sastanak na kojemu su za novog predsjednika

Nadzornog odbora izabrali Mladena Vedriπa.Na skupπtini je takoer velikom veÊinom glasova i ove godine, za obavljanje revizije financijskih izvjeπÊa te

za reviziju konsolidiranih financijskih izvjeπÊa grupe Podravka prihvaÊena ovlaπtena revizorska tvrtkaPricewaterhouseCoopers iz Zagreba.

Odræana Glavna skupπtina Podravke d.d.

Velikom veÊinom usvojenesve toËke dnevnog reda

Darko Marinac, Mladen Vedriπ i Boæo Prka neposredno prije poËetkaPodravkine Glavne skupπtine

plicirao je bivπi predsjednik Upra-ve Podravke Zvonimir MajdanËiÊrekavπi kako od 1998. godine pasve do danas Podravka ima stag-

naciju neto dobiti i tu je upozoriona prevelike troπkove poslovanjai na bolju usklaenost organizaci-je upravljanja.

2 Broj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

Svoj prvi intervju u funkciji preds-jednika Nadzornog odbora Podravkedr. Mladen Vedriπ dao je za Podravka-πe, kao i ostale Ëitatelje lista Podravka.S novim predsjednikom Nadzornogodbora Podravke pravo je zadovolj-stvo razgovarati. Otvoren, pristupa-Ëan i vrlo komunikativan, ljubaznonas je primio u svom zagrebaËkomuredu i u skoro sat vremena intervjuaiznio svoje osnovne teze o tome πtoPodravka danas jest i u kojem bi sesmjeru dalje morala razvijati.

Na samom poËetku razgovora dr.Vedriπ je posebno æelio istaknutijednu Ëinjenicu:- Ovo je na jedan drugi naËin moj

povratak u Podravku. Naime, danasdavne 1993. bio sam u Podravki ufunkciji potpredsjednika Vlade i raz-govarao s tadaπnjim prvim ËovjekomUprave g. MajdanËiÊem o tome kakodræava moæe kroz izgradnju promet-nica pokrenuti jedan ”new deal”.Podravka bi u tom kontekstu prehra-njivala sve te ljude koji bi sudjelovaliu toj izgradnji. Naravno, na træiπnimosnovama i izmijenjenim okolnosti-ma. Sad dolazim u novom vremenurazgovarati i sudjelovati u tome kakoPodravka moæe uspjeti u globalnomokruæenju i druπtvu. Drago mi je da jedanas, desetljeÊe poslije, Podravkauspjeπna. No, isto tako uvjeren sam damoæe i mora odgovarati izazovimabuduÊnosti, kao πto je tada znalaodgovarati izazovima ondaπnjeg rat-nog vremena.

Podravka je nacionalnagospodarska vrijednost

- S obzirom na brojna iskustvakoja imate u gospodarskom, kao ijavnom okruæenju, kako gledatena Podravku?- Podravka je neupitno jedna od

nacionalnih gospodarskih vrijednosti.Svojom danaπnjom vrijednoπÊu, a itradicijom, sigurno ima potencijala zadaljnji razvoj. Vlastitim razvojem mo-æe takoer znatno doprinijeti i ukup-nom razvoju hrvatskog gospodarstva.Jer, nema puno hrvatskih kompanijakoje posjeduju vlastiti potencijal dabudu jaki regionalni igraËi. Hrvatskaje, naæalost, stjecajem ratnih okolnostikad su se formirale jake kompanije topropustila. S druge, pak, strane zbogmodela privatizacije neke tvrtke nisuopstale, a koje su to mogle i morale.U tom kontekstu Podravka i dodatnopredstavlja dragocjeni potencijal zaHrvatsku u regiji.Drugi aspekt je da Podravka kao

procesna prehrambena industrija mo-æe dati i svoj puni doprinos kroz tzv.clustere. Podravka moæe i mora pri-marnu hrvatsku proizvodnju, primje-rice voÊa ili povrÊa, ukljuËiti u svojsustav, kao πto je to uostalom tradicio-nalno i radila. Pribliæavanjem Europ-skoj uniji to se mora i dodatno poten-cirati. Poljoprivrednici Êe dobiti novepoticaje kako bi bili konkurentniji.Naravno, ne moæe Podravka zamije-niti poljoprivrednu politiku jedne ze-mlje, ali moæe i mora utjecati na to dasuvislom politikom dio primarnih po-ljoprivrednih proizvoda nae u njojsvoj finale.

Podravkina vrijednost jeu struËnim ljudima i unjenim brandovima

- ©to smatrate najveÊom Podrav-kinom vrijednoπÊu, a gdje ima naj-viπe prostora za napredak?- Ukupno uzevπi, Podravkina najve-

Êa vrijednost su struËni ljudi i snaganjenih brandova. NajveÊa vrijednostjest privræenost ljudi koji rade uPodravki, grada i æupanije gdje sePodravka uvijek doæivljava kao svojatvrtka. S druge strane vrijednost je i usnazi brandova, jer svaki kupac kojividi Podravkin brand zna da je tokvaliteta. To je objektivna snaga. Me-utim, bitno je da se ta snaga potvru-je, jer to je kao i u nogometu, vimoæete biti najbolja ekipa, ali stalnodolaze nove i nove utakmice u kojimato morate i potvrivati. Podravka tajpotencijal nedvojbeno ima, ali ga mo-ra i odræavati i dograivati. Ilustrati-van je primjer svjetski poznate kom-panije Boss, koja je poËela s odijeli-ma. Zatim se proπirila na koπulje, pana cipele, pa parfeme, penkale, pa joπdalje te je tako dograivala vlastitibrand i dodatno ga pojaËavala.Brand nosi snagu, poruku da su svi

njeni proizvodi iste vrijednosti i da jeto potencijal koji imaju samo najbolji.Kad pogledate istraæivanja, Podravkaje u cijeloj regiji uvijek meu prvih petpo rangu. To je izuzetan potencijal isnaga.

- Koji Êe biti vaπ glavni cilj upredstojeÊem mandatu?- U ovom trenutku joπ je prerano za

takve ocjene. No, nakon πto se Nad-zorni odbor konstituira, porazgovarameusobno, a takoer i s menadæ-mentom, sve ovo o Ëemu govorimoÊe se moÊi trezvenije u iduÊih parmjeseci analizirati.Osnovni cilj je snaæna kompanija,

uspjeπna kompanija, socijalno odgo-vorna kompanija, i naravno zakonskipostulatima voena kompanija. To suosnovni principi za koje Nadzorniodbor moæe reÊi da ima interesa i nosiodgovornost da ih provodi.

Kombinacija organskograsta i profitabilnihakvizicija

- Na koji naËin Êete osigurati dalj-nji rast kompanije, hoÊe li to bitikroz organski rast, ili kroz akvizi-cije, ili kombinaciju tih obaju na-Ëina?- To je prvenstveno odgovornost i

zadatak Uprave. Na nama je da, kadanas Uprava izvijesti u skladu s naπimzakonskim obvezama oko odree-nih aktivnosti, to razmotrimo. ZnaËi,naËelno gledano, mora se ostvaritikombinacija organskog rasta i profi-tabilnih akvizicija. Akvizicije po svomkarakteru i cijeni moraju biti takve.Uprava Êe istraæiti i vidjeti koje su toopcije, te predlagati ona rjeπenja kojasu sigurno i trajno dobra. Ne zabora-vimo da su Podravka kljuËna dvasegmenta. Jedno je procesna pre-hrambena industrija i piÊa, drugo jefarmaceutika. Uvijek se traæi ravno-teæa da bi se pojedini segment πtouspjeπnije razvijao, da se dobiju si-nergijski uËinci.

- Koliko poznajete danaπnju

Upravu i vjerujete li da ona moæeispuniti ove ciljeve?- Upravu znatnim dijelom poznajem

i poπtujem njihov angaæman. Povre-meno sam znao pogledati izvjeπtaje oposlovanju Podravke za godine kojesu iza nas. S predsjednikom Upravegospodinom Marincem usko surau-jem i u Nacionalnom vijeÊu za konku-rentnost. Podravkin menadæment iUprava imaju potencijala, snage, voljei motivacije za ostvarenje onih rezul-tata koji su u danaπnjem sve teæemkonkurentskom i globaliziranom svi-jetu pred nama.

LogiËno je da dræavaizae iz vlasniËkestrukture

- Kakvo je Vaπe vienje Pod-ravkine vlasniËke strukture? Mi-slite li da Êe dræava doista do jeseni2007. prodati svoj dio i tko je povama najbolji kupac?LogiËno je da Êe dræava u jednom

trenutku izaÊi iz vlasniËke strukturetvrtke, πto je veÊ privatizacijom tvrtkipoput Croatia osiguranja, Ine,Podravke, brodogradiliπta, i naËelnopotvrdila. No, iako Êe izaÊi, dræavaneÊe biti manje zainteresirana da tetvrtke dobro posluju i u buduÊnosti.Siguran sam da Êe u onom Ëasu kadÊe dræava prodavati da Êe i te kakoodvagnuti. Ne samo prema u tomËasu visini cijene ponuaËa nego iprema uvjerljivosti scenarija daljnjegarazvoja.Pokazalo se na primjeru pojedinih

hotelskih poduzeÊa da ih nije dovolj-no prodati, pa da su nakon toga trigodine zatvoreni. Da se u tim sluËaje-vima nije pristupilo obnovi i daljnjemnapredovanju, tada su te πtete veÊenego koristi. Naravno da Êe izmeuviπe prihvatljivih rjeπenja dræava oda-brati najbolje rjeπenje. Ali to Êe bitistvar tadaπnje Vlade i njihove odluke.Rano je oko toga danas joπ razgovara-ti. Koncept malih dioniËara i u dalj-njem razdoblju bi morao biti prisutani podræan. U kojoj proporciji i u kojojmjeri, radi se prvenstveno o zaposle-nima, malim dioniËarima i menadæ-mentu koji vjeruju da ta njihova dioni-ca ima buduÊnost.

- S obzirom na atraktivnostPodravkine dionice, mislite li da jemoguÊe da se desi nova Pliva?- Kod Plive se radi o razliËitim snaæ-

nim meunarodnim konkurentima.Ako bi se Podravka sutra prodavala,kao i u sluËaju Plive, dobro je da cijenadionica raste i da Êe u rukama posto-jeÊih dioniËara biti veÊa vrijednost.No, pitanje je tko Êe sutra kao dioniËarPodravke biti uvjerljiviji za sve ono πtoje Podravka tijekom desetljeÊa stvori-la da se moæe dalje πto uspjeπnijerazvijati. Ne zaboravite sigurnost ra-dnih mjesta, sigurnost dobavljaËa, si-gurnost za kraj, regiju, niz malih koo-peranata. Ono πto Podravka znaËi zasvoje okruæenje, mora se poπtovati ioËuvati.

Restrukturiranje odræavavrijednost kompanije

- UnatoË sporom restrukturira-nju Podravka je tijekom prote-klog desetljeÊa uspjela odræati rasti razvoj. HoÊe li Nadzorni odbor

pod vaπim vodstvom dati nalogUpravi da ubrza proces restruk-turiranja kompanije?- Sigurno Êe dati sugestiju i po-

tporu. Uprava mora biti rastereÊe-na dilema oko toga kojim putemkrenuti. Svakako Êe dati prioritetonome πto diæe performanse po-slovanja kompanije. Jer, ako nisteuspjeπni, onda cijena dionice pa-da, pa postoji opasnost od jefti-nog preuzimanja od strane bilokoga. Restrukturiranje odræavavrijednost kompanije, πto je naj-bolja zaπtita od slabih rjeπenja u

Razgovor s povodom: dr. Mladen Vedriπ, novi predsjednik Nadzornog odbora Podravke d.d.

Podravka ima potencijalkakav imaju samo najbolji

Predsjednik NO-a je kao dirigent u orkestru- Kako Êete organizirati rad Nadzornog odbora u kojem Êe, uz Vas,

biti joπ i 4 novoizabrana Ëlana, dakle skoro polovicu NO-a Êe Ëinitinovi Ëlanovi?Svaki orkestar ima dirigenta. Ali dirigent je uspjeπan u onoj mjeri koliko je

dobar cijeli orkestar. Uloga predsjednika nadzornog odbora je biti prvi meujednakima. No, sigurno predsjednik nadzornog odbora ima i veÊu dodatnuodgovornost. Ta se odgovornost sastoji u nizu elemenata πto su klasiËnefunkcije nadzornog odbora. Voenje raËuna oko interesa dioniËara i kontrolaregularnosti poslovanja i aktivna komunikacija s ukupnim okruæenjem. Uokruæenju je potrebno komunicirati, od lokalne zajednice, dræave, bilo kojihadresa, gdje se u okviru nadleænosti i Nadzornog odbora moæe potpomoÊistatusu kompanije.Ugledni Ëlanovi, predsjednici nadzornih odbora niza meunarodnih kor-

poracija kao Ëesti gosti u Hrvatskoj, razgovaraju o pojedinim aspektimaposlovanja, ali nikad ne ulaze u operativne elemente poslovanja. »lannadzornog odbora neÊe s partnerima raspravljati o træiπnom pozicioniranju,financijskoj poziciji, razvoju proizvoda. To je eminentno stvar upravekompanije i njenog menadæmenta. Ali zaπtita branda i promoviranje ciljevakoji se moraju ostvariti; s jedne strane prema shareholderima, a s druge straneprema stakeholderima, to da.Odgovornost je prema vlasnicima dionica i okruæenju u kojem se æivi. Kako

naÊi ravnoteæu, plus ostvariti atribucije redovitog uspjeπnog poslovanja, etoto je uloga nadzornog odbora. Predsjednik se nalazi u delikatnoj funkciji daje dirigent, ali i da nastoji omoguÊiti svakom Ëlanu nadzornog odbora da dasvoj doprinos u ostvarenju svega toga. Da se svaki glas jednako uvaæava ijednako Ëuje i da svoj utjecaj ostvaruje na kvalificirani i konstruktivan naËin.

Razgovarao: Alen KiπiÊSnimio: Nikola Wolf

razliËitim novim vlasniËkim odnosima.- I za kraj, imate li neku poruku

za Podravkaπe?- Ono πto je simbol Podravke, jest

ponos zaposlenih u tvrtki za ime iznaËaj njihove tvrtke. Ljudi koji rade utvrtki, potvruju sebe, razvijaju se,osiguravaju svoje egzistencije, i raz-miπljaju da su i u buduÊnosti dio tetvrtke. Æelim da jedna takva atmosferakoja je æivjela dosad u Podravki budei dalje u vremenu koje je pred nama.To je posebna vrsta socijalnog kapita-la, a Podravka je prava adresa da toostane i u buduÊnosti.

Dr. Mladen Vedriπ ro-en je 29. 12. l950. u Zagre-bu, gdje je l973. zavrπio Eko-nomski fakultet i poslijedi-plomski studij. Magistriraoje l975. na temu ”Analizauzroka porasta javnih ra-shoda u suvremenom svije-tu”, a doktorirao je l996. natemu ”Strukturna politika ufunkciji uspostave efikasnogtræiπnog gospodarstva Re-publike Hrvatske”.Od l975. do l984. radio je

kao znanstveni istraæivaË ipomoÊnik direktora Centra(instituta) za istraæivanje mi-gracija, a od l984. do l990.radi u Skupπtini grada Za-greba, dok je od l990 dol993. predsjednik IzvrπnogvijeÊa Skupπtine grada Za-greba. Od travnja do kolo-voza l992. ministar je u Vla-di Republike Hrvatske, a od

travnja l993. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za podruËje gospo-darstva.Nakon toga dvije je godine predsjednik Hrvatske gospodarske komore i

Ëlan Sabora Republike Hrvatske. Posljednjih desetak godina radi u tvrtki”Sonder” d.o.o., konzalting, strateπko planiranje, zastupanje domaÊih iinozemnih tvrtki.Autor je viπe studija, te znanstvenih i struËnih radova iz podruËja ekonomije.Sudionik je u nizu domaÊih i meunarodnih projekata.Aktivno sudjeluje u zajedniËkom ostvarivanju projekata s meunarodnim

organizacijama: OECD, ILO, Svjetska banka, UNESCO i dr.U posljednjih godinu dana predaje na katedri za ekonomsku politiku

Pravnog fakulteta u Zagrebu, a prije toga bio je gost predavaË na Ekonom-skom fakultetu u Zagrebu i Ekonomskom fakultetu u Rijeci. »lan jeNacionalnog vijeÊa za konkurentnost od 2001. godine.

3

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

naπa posla

Podravka je, kao kompanija koja jeizlistana na burzi, duæna objavljivatisvoje godiπnje izvjeπÊe, a takav doku-ment, osim financijskih pokazatelja,sadræi informacije o viziji, misiji, povi-jesti kompanije te njezinim robnimmarkama i vrijednostima. Svoja godiπ-nja izvjeπÊa Podravka objavljuje od1998. godine, da bi dvije godine nakonprvih izvjeπÊa angaæirala danas najna-graivaniju marketinπku agenciju Bru-keta&ÆiniÊ, s kojom uspjeπno suraujeod 2000. godine.Podravkino godiπnje izvjeπÊe za 2005.

godinu sluæbeno je predstavljeno naGlavnoj skupπtini dioniËara Podravked.d., odræanoj 20. srpnja. IzvjeπÊe jezamiπljeno kao “Ulomak iz vjeËne ras-prave o srcu”, a osim priËe o srcu kojase maπtovito proteæe kroz cijeli doku-ment, sadræi pismo predsjednika Upra-ve, rezultate grupe Podravka za 2005.godinu, izvjeπÊe Nadzornog odbora tekonsolidirani financijski izvjeπtaj od 31.prosinca 2005. godine, kao i biografijeËlanova Uprave i Nadzornog odbora.Radovi agencije Bruketa&ÆiniÊ pomiËu granicedizajnaOve je godine nagraeno i godiπnje

izvjeπÊe koje je Agencija Bruketa&Æi-niÊ radila za Podravku pod nazivom“Nahrani me” i na poseban naËin obra-dila odnos prema hrani i svemu πto snjom ima veze, ukljuËujuÊi i poruku daje dobra hrana uvijek pripremljena sljubavlju. S projektima raenima za

Podravku i Adris grupu Agencija Bru-keta&ÆiniÊ ovogodiπnji je apsolutnipobjednik natjeËaja HOW Internatio-nal Design 2006. osvojivπi dvije najzna-Ëajnije nagrade na tom natjeËaju. Dvo-jac je u Las Vegasu ispred gotovo 4000dizajnera iz cijeloga svijeta primio gla-vnu godiπnju nagradu Best of Show,koju dodjeljuje ameriËki Ëasopis HOW.Best of Show nagrada dodijeljena jepetom po redu godiπnjem izvjeπÊu zaPodravku “Nahrani me”. HOW Inter-national Design natjeËaj organizira seveÊ 15 godina u Sjedinjenim Dræavamai predstavlja autoritet na podruËju ko-munikacija i dizajna, a svrha HOWËasopisa je promicati kreativnost ukomunikacijama, donositi novosti tepredstavljati najbolje autore i radovekoji pomiËu granice. Radovi agencijeBruketa&ÆiniÊ iskakali su iz mnoπtvaod preko 3600 prijavljenih radova izcijelog svijeta, a æiri sastavljen od reno-miranih imena dizajna bio je oduπev-ljen radovima agencije proglasivπi ihdizajnerskom poslasticom. Æiri je na-gradio agenciju Bruketa&ÆiniÊ za po-micanje granica u dizajnu i produkciji,a sami autori kaæu da “vole istraæivatigranice medija, no da dizajn morapriËati priËu”.26 nagrada za Podravkinagodiπnja izvjeπÊaPodsjetimo joπ i na godiπnje izvjeπ-

Êe Podravke “Bon Appetit”, kada suBruketa&ÆiniÊ osvojili priznanje Ty-pographic Excellence za to izvjeπÊeza 2002. godinu, na jednom od naj-prestiænijih svjetskih natjecanja zatipografiju. Zatim, godiπnje izvjeπÊe

Podravke za 2003. godinupod nazivom “Tajna dobrekuhinje”, koje je uzpriznanje TypographicExcellence nagraeno izlatom na Meunarodnomfestivalu oglaπavanja uMoskvi i Malim zvonomna Festu 2004., a rad jeukljuËen u Graphis Annu-al Reports 2005. IzvjeπÊe«Bon Appetitfl joπ je nagra-eno zlatom na MoscowInternational AdvertisingFestivalu u Moskvi, sre-brom u kategoriji Graphic

Pripremila: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Predstavljeno Podravkino Godiπnje izvjeπÊe za 2005. godinu

Nakon gotovo dvije godine, redizaj-nirana je web stranica www.stude-na.com.hr. PrateÊi najnovije trendoveu web dizajnu i koristeÊi moderne webtehnologije uspjeπno su lansirane obje-dinjene stranice robnih marki priro-dne izvorske i mineralne vode pozna-tih brandova Studena i Studenac. Pre-zentacija novih web stranica za Stude-nu i Studenac nastavak je vrlo uspjeπ-ne suradnje s agencijom Skin29 izKoprivnice.Prema rijeËima category managera

za piÊa Sanje Garaj, dosadaπnje strani-ce nisu bile dovoljno informativne imoglo bi ih se nazvati nepraktiËnima.

Nikola ÆiniÊ i Davor Bruketa s proπlogodiπnjimnagraivanim izvjeπÊem

Redizajn web stranica Studene i Studenca

novu dimenziju, jer je zahvaljujuÊi do-padljivom i razigranom dizajnu pristu-paËnije zaposlenicima, dobavljaËima,dioniËarima, investitorima, odnosnosvim poslovnim suradnicima.- Polaziπte cijele priËe nije dizajn,

veÊ ono πto piπe u izvjeπÊu. Kreativnikoncept dokumenta sluæi za komuni-kaciju podataka koje se ne mogu

brojËano izraziti, priËa priËu o imidæukompanije i njezinim vrijednostima.Sve ËeπÊe se na izvjeπÊe gleda kaokomunikacijsko sredstvo, poput kla-siËne marketinπke kampanje - kaæeDavor Bruketa, nadodavπi kako jelogiËno oËekivati da Êe uskoro sveviπe kompanija ozbiljnije pristupiti izra-di svojih izvjeπÊa.

- Redizajnirane su stranice puno in-formativnije, zanimljivije i pristupaËni-je korisnicima. Prije je svaka promjenazahtijevala niz modifikacija, a sada sa-

sve informacije o Podravkinim proizvo-dima iz asortimana piÊa te novostima isponzorstvima, dok je veliki dio websitearezerviran samo za zabavu. I. B.

mi moæemo prema potre-bi stavljati novosti i zani-mljive informacije. Sma-tram da je postignut cilj, ato je da se surferi stalnovraÊaju na naπe stranicekoji obiluju zanimljivosti-ma - rekla je Sanja Garaj.

Nove stranice Studene iStudenca osvajaju svojomjednostavnoπÊu i svjeæinom,a na njima se mogu pronaÊi

IzvjeπÊe kao komunikacijskosredstvoAgencija Bruketa & ÆiniÊ u projektu

joπ jednog Podravkinog izvjeπÊa, istak-nula se originalnoπÊu ideje i krea-tivnosti izvedbe, dokazala je svoju kva-litetu i otvorila put novim kontaktima.»itanje godiπnjeg izvjeπÊa dobiva time

Jedna od stranica Podravkinog Godiπnjeg izvjeπÊa za 2005. godinu

Design - Annual Reportsna festivalu YoungGuns2003. u Surry Hillsu uAustraliji, te Zlatnimzvonom na FESTU uOpatiji.Za Podravkino izvjeπÊe

2003. godine Bruke-ta&ÆiniÊ dobitnici su iprestiænog meunaro-dnog priznanja u kate-goriji izravnog marketin-ga za koncepciju i obli-kovanje Podravkinog iz-vjeπÊa pa im je statuauruËena na godiπnjemCresta InternationalAdvertising Awards Pre-sentation u srediπtu Man-hattana u New Yorku.Uglavnom, prema po-

dacima dobivenim izagencije, Bruketa i Æi-niÊ do sada su za Po-dravkina Godiπnja izvje-πÊa osvojili 26 nagrada.

Prema oËekivanjima, u trgovini namalo mjeπovitom robom ubrzano sezbiva proces okrupnjavanja. Ovih jedana to u svome izvjeπtaju potvrdilaAgencija za zaπtitu træiπnog natjecanja,Ëije su struËne sluæbe obradile podatkeo 53 najznaËajnija poduzetnika koji seuglavnom bave prodajom hrane, piÊai higijenskih proizvoda. VijeÊe za zaπtitutræiπnog natjecanja, koje je analiziralote rezultate, doπlo je do spoznaje danajveÊi trgovaËki lanci danas dræe Ëak50 posto maloprodajnog træiπta.RijeË je o Konzumu, Getrou, Kau-

flandu, Rewe grupi (Ëine je Billa iMinaco), Mercatoru, Plodinama, Ke-rumu te o Dinova-Dioni. Indikativnoje da po træiπnom udjelu od Ëak 30posto daleko odskaËe Konzum, koji inastavlja svoje πirenje. Preostali lanci stoga popisa pojedinaËno dræe izmeuËetiri i osam posto træiπnog udjela.Najugroæeniji je drugoplasirani Getro,kojeg je VijeÊe za zaπtitu træiπnog na-tjecanja jedinog izdvojilo po tome πtomu znatnije pada promet, ali i træiπni

udjel. Tako se ostvaruju predvianjanekih analitiËara od prije godinu-dvijeda bi taj lanac uskoro mogao biti“progutan” od strane nekog od svojihkonkurenata, i to ponajprije zahvalju-juÊi znatnijim lutanjima u svojoj pos-lovnoj politici. Svi ostali spomenutilanci iz godine u godinu biljeæe rast,mahom dvocifreni.

Interesantno je da se na popisu nijenaπao kriæevaËki KTC, Ëiji se ukupnitræiπni udjel takoer vrti oko Ëetiriposto. Naime, njegov vlasnik Ivan Ka-taviÊ nedavno je izjavio kako je tajlanac u samome vrhu po produktivno-sti, odmah iz Metroa, πto se mjeriostvarenim prometom prema broju za-poslenika. Zacijelo je razlog tome KTC-ovo opreznije πirenje unutar Hrvatske,gdje trenutno ima 15 centara, no isto-dobno se priprema i njegovo osvajanjesrbijanskog træiπta, buduÊi da Êe dokraja ove godine otvoriti desetak trgo-vaËkih centara po vojvoanskim gra-dovima.

Da se nesmiljena bitka za hrvatsko

træiπte doista vodi izmeu sedam -osam navedenih lanaca, ponajboljepotvruje i koprivniËka situacija. UzpostojeÊa prodajna mjesta Konzuma,Bille, KTC-a i Plodina, u ovome sutrenutku u gradnji ili je u pripremidokumentacija za joπ tri nova trgova-Ëka lanca. Vanjski radovi na prodajnojhali Lidla u KriæevaËkoj ulici veÊ suokonËani, a do studenoga slijedi injegovo otvaranje. Istoga Êe dana bitiotvoreni i Lidlovi centri u gotovo svimveÊim hrvatskim gradovima, tako daÊe se ta “harddiskontna” tvrtka odmahnaÊi i na popisu trgovaËkih lidera.Mercator Êe uskoro poËeti s radovimana poznatoj lokaciji kod OpÊe bolnice,kupljenoj upravo od Podravke.

Posebno je interesantan primjer Kauf-landa, posljednjeg koji se ukljuËio utrgovaËko osvajanje Koprivnice. On Êebiti smjeπten na prometnom Ëvoriπtukod podvoænjaka, dakle na samomepoËetku servisne ceste prema Danici.Tu atraktivnu lokaciju primjerene veli-Ëine, kakvih je u Koprivnici sada teπko

pronaÊi, taj je meunarodni lanac na-vodno platio pozornosti vrijednih 30milijuna kuna. Ukoliko je informacijatoËna, to je bez konkurencije najboljeobavljeni posao ovdaπnjih gradskihvlasti. VeÊ se iz te vrtoglave brojkeponajbolje iπËitava kakva Êe se trgova-Ëka bitka voditi za naklonost koprivni-Ëkih kupaca.

Vratimo se, meutim, na zakljuËkeVijeÊa za zaπtitu træiπnog natjecanja.GledajuÊi iz opÊehrvatskog ugla, to jetijelo zakljuËilo po posebnom CR iHerfindahl-Hirschmanovom indeksu o“umjereno koncentriranom træiπtu”, da-kle o “dinamiËnom i dobro segmenti-ranom træiπtu” na kojem Ëetiri najjaËapoduzetnika u prosjeku dræe gotovo50 posto træiπta. Tu, dakle, joπ uvijek nepostoji moguÊnost stjecanja monopol-skih pozicija. Baπ bi koprivniËki pri-mjer mogao potvrivati kako Êe udjelitrgovaËkih lanaca koji tu veÊ djelujuuskoro moæda biti smanjeni, ili Êe uzpuno truda odræavati svoje pozicije, jeru kratkome razdoblju dolaze Ëak tri

nova konkurenta, od kojih je svaki umoguÊnost i neko vrijeme poslovatibez dobitka da bi se bolje pozicioni-rao. Za KoprivniËance i ostale graanepodravsko-prigorske æupanije to je do-bra vijest, jer Êe cijene biti konkurent-nije od veÊine gradova.

Problem je u nizu drugih æupanija,naime, u tome πto tamo dominira jedantrgovaËki lanac, pa ipak postoji poten-cijalna opasnost maloprodajnog mo-nopola. U gradu Zagrebu i Ëak osamæupanija (ZagrebaËka, Krapinsko-za-gorska, Varaædinska, OsjeËko-baranj-ska, DubrovaËko-neretvanska, Primor-sko-goranska, Splitsko-dalmatinska iIstarska) to je Konzum, s udjelom od25 pa do 42 posto. U tri æupanije(KarlovaËka, LiËko-senjska i Meimur-ska) tu je ulogu s udjelom veÊim od 30posto preuzeo Mercator. VijeÊe zaklju-Ëuje da je u tim æupanijama “vrlokoncentrirano træiπte maloprodaje”, alijoπ ne u mjeri da bi moralo interveniratiu cilju zaπtite træiπnog natjecanja ilizloporabe vladajuÊeg poloæaja.

Koprivnici ne prijeti maloprodajni monopol

4 Broj 1803 21. srpnja 2006.

Piπe: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Ovo je vrijeme kada se u Podravkizbrajaju poslovni rezultati prvog polu-godiπta. Doba je to kada se sumira kojije to Podravkin proizvod uspjeπan iprofitabilan. Jedan od takvih je i kralji-ca Podravkinih proizvoda - Vegeta,koja je okrunjena i mnogim reprezen-tativnim domaÊim a i inozemnim pri-znanjima. I poradi toga, a πto iz novi-narske znatiæelje, posjetili smo Tvorni-cu Vegete da vidimo πto i kako setrenutno tamo radi. Velebna nova tvornica doËekala nas

je okupana suncem, a ureeni krugtvornice niËim nije odavao da je ovdjeprije πest godina bila livada na kojoj sedanas proizvode tone i tone najpozna-tijeg proizvoda Podravke, Vegete. Di-rektor Tvornice Vegete Miro Kukec iglavni tehnolog u tvornici Darko Ivan-Ëan vrlo ljubazno i susretljivo informi-raju nas o trenutnim poslovima u tvor-nici. Pored Vegete, tu je i ne takodavno lansirana i Vegeta Mediterankoja polako ulazi u sve naπe domovekao dodatak jelima obogaÊen medite-ranskim biljem.

Saznajemo da se u tvornici zadnjihËetiri mjeseca pojaËano radi. Razlogtome je kolektivni godiπnji odmor nakoji uskoro kreÊu i radnici u TvorniciVegete, pa je bilo potrebno poveÊatiproizvodnju i nekoliko desetaka postoviπe od uobiËajene kako bi bezbriænos dovoljnim zalihama proveli vrijemegodiπnjih.Polazimo iz ureda u razgledavanje

samog pogona i tu nas doËeka ugodnoiznenaenje. Otvorivπi vrata pogona sdruge strane - klima, ugodnih dvade-set i tri do dvadeset i Ëetiri stupnjevaCelzijusa i uæurbana radna atmosfera.Radnici marljivo rade uz svoje strojevekoji velikom brzinom pakiraju paketiÊpo paketiÊ Vegete. Prva pakerica kojojsmo priπli bila je ona na kojoj sepakirala Vegeta uz budni nadzor maj-storice Vesne Premec koja u Podravkiradi veÊ dvadeset i dvije godine.- Uvjeti ovdje u novom pogonu su

dobri i zadovoljavajuÊi, nauËili smo seraditi u klimi i problem nam je kadamoramo izaÊi van na vruÊinu. Strojevina kojma radimo su veoma zahtjevni idobro bi doπlo da ima viπe radnika -kaæe Vesna.Danas u tvornici radi 130 radnika, a

od rukovodstva saznajemo da je ovihdana doπlo i pojaËanje u ljudstvu oddesetak novoprimljenih radnika ËimeÊe se olakπati rad. Poslovoa TomislavDudaπ u Podravki radi punih sedam-naest godina. Zatekli smo ga u kontrol-noj sobi okruæenog kompjuterima gdjenadzire cjelokupnu pripremu Vegete.Rekao nam je da je nekad u starompogonu bilo puno lakπe raditi, jer jebilo viπe zaposlenih.- Danas imamo vrhunske strojeve

koji proizvode puno viπe i mi poπteno

odradimo svoj posao - napomenuo je.Upoznali su nas da se Vegeta pakira

i za daleka træiπta poput Australije. Zato træiπte odlaze velika pakovanja kojase potom tamo prepakiravaju u komer-cijalnu ambalaæu. Otkrili su da se zbogzadovoljavanja potreba kupaca Ëestomora raditi i malo duæe.- Bez obzira na moderne strojeve i

dobre radne uvjete - kaæe nam Tomislav- nemojte misliti da je ovdje posaolagan. Naprotiv, teæak je i odgovoran,morate znati da strojevi ne mogu sve,

a to πto oni ne mogu rade ljudskeruke...OdlazeÊi iz Tvornice Vegete osjeÊali

smo se ponosno kao i radnici Vegete,znajuÊi da iz ovih pogona, iz ove novesuvremene tvornice s najmodernijomtehnologijom, put svijeta kreÊe proiz-vod za koji znaju mnogi u tom svijetu,i da je u taj proizvod, u tu Vegetuuloæen trud i znanje ljudi koji su nas ikoji Êe mnoge ljude doËekati s Podrav-kinim srcem i ispriËati priËu o Vegetikoja je osvojila kuhinje svijeta.

Posjetili smo Tvornicu Vegete

PojaËana proizvodnja da bise moglo otiÊi na kolektivnigodiπnji odmor

Proizvodnja se u Tvornici Vegete odvija u klimatiziranim prostorima

Mirela Suπa, dipl inæ. strojarstva, do-bitnica je potpore Zaklade “prof. ZlataBartl” u πkolskoj godini 2005/2006.Zbog doktorskog studija na UniversitéLaval u Quebecu City u Kanadi, kojitrenutno pohaa, nije mogla prisu-stvovati sveËanoj dodjeli. Stoga je pro-πloga tjedna posjetila Koprivnicu kakobi upoznala Podravku, posjetila Mu-zej prehrane i Tvornicu Vegete.- BuduÊi da sam do sada suraivala

na projektu vezanim za Hrvatsku elek-troprivredu u Koprivnici, viπe samputa bila u Koprivnici, ali ovo je prviputa da sam u Podravki i impresioni-rana sam veÊ samim ulaskom u zgra-du - kaæe nam na poËetku razgovora.InaËe, Mirela je diplomirala na Fa-

kultetu strojarstva i brodogradnje uZagrebu, usmjerenje termotehnika, a2003. godine upisala je poslijediplom-ski studij na tom fakultetu, procesno-energetski smjer. Dobitnica je meda-lje fakulteta za uspjeh tijekom studijai nagrade Fakulteta strojarstva i bro-dogradnje “Davorin Bazjanac” za naj-boljeg studenta strojarstva tijekom svihgodina studija, a sudjelovala je nameunarodnim konferencijama i ra-dionicama te znanstveno-istraæivaËkimi struËnim radovima, kao i tehnologij-skim projektima. Specijalizacija joj jepodruËje primjene infracrvene termo-grafije, mjerne metode za beskontakt-no odreivanje temperaturne raspo-djele na povrπinama tijela pa je iz togpodruËja i njen znanstveno-istraæiva-Ëki rad na poslijediplomskom doktor-skom studiju u Kanadi.- Puno sam vremena odvojila u obra-

zovanje i nadam da Êe se to ipak

isplatiti, jer vjerujem u edukaciju ismatram da je najveÊa vrijednostHrvatske u njezinim prirodnim bogat-stvima i ljudskim potencijalima. Ima-mo prekrasnu zemlju i bez obzira nasve probleme u kojima se ona nalazi,uæivam æivjeti u Hrvatskoj i vratit Êu senakon studija, jer imamo buduÊnost iperspektivnost, samo na njoj trebaporaditi. Osim toga, smatram da se tunudi kvalitetno obrazovanje. Naπi sufakulteti gotovo besplatni, a vani sesve plaÊa i svaka stipendija je dobrodoπla, jer se teπko u potpunosti pre-pustiti znanstvenom i istraæivaËkomradu dok morate brinuti o egzistenciji.- Na koji ste naËin doπli do informa-

cije o Zakladi “prof. Zlata Bartl”?- Kontakt s Hrvatskom iz Kanade

odræavam putem Interneta i nastojimse informirati o aktualnim zbivanji-ma. Tako sam i na stranici fakultetapronaπla informaciju o dodjeli sti-pendija i potpora. Bila sam ugodnoiznenaena πto Podravka stipendiraznanstvenike, jer oni nisu u svijetumarketinπki prepoznatljivi poput, pri-mjerice, sportaπa. Putem te zakladedo izraæaja je doπla Podravkina druπ-tvena i socijalna odgovornost spramtih mladih ljudi.- Koliko ste prije toga znali o

Podravki?- BuduÊi da je kuhanje moja tiha

strast, Podravku sam poznavala prekonjezinih proizvoda i veselim se πto jeimam priliku upoznati i na ovaj naËin.U kuhanju obavezno koristim Vegetui ovdje i u Kanadi, tako da sam, Ëimsam stigla u Zagreb, morala poslatipakovanje Vegete u Kanadu. Naime,svi oko mene navikli su koristiti je ukuhanju i ne mogu doËekati da se 15.

kolovoza vratim s Vegetom, koju sma-tram hrvatskim top proizvodom i na-cionalnim zaËinom koji je prema mo-jim iskustvima izuzetno dobro prihva-Êen. Takoer, Ëesto pretraæujem stra-nicu Coolinarike, na kojoj se moæenaÊi korisnih savjeta i zanimljivih re-cepata.- ©to vam najviπe nedostaje u Kana-

di?- Najviπe mi naravno nedostaje obi-

telj, ali i neke sitnice, poput prometneguæve koje me u Zagrebu znaju izner-virati, a u Kanadi primijetim da minedostaju. Quebec City je grad odpola milijuna stanovnika u kojemuæivi mnogo studenata, ali uz Latinoa-merikance i Kineze najviπe ih je izFrancuske, u kojoj je zamjetan pad natræiπtu rada. Dolaskom u taj dio Kana-de, Francuzi ne mijenjaju mentalitet ijezik, tako da se brzo prilagode. ©to setiËe samog mentaliteta ljudi, razlikujese od hrvatskog, jer premda je rijeË o

Podravku je posjetila Mirela Suπa, dobitnica potpore Podravkine Zaklade ”prof. Zlata Bartl”

Uz doktorski studij u Kanadi, Mireli je tihastrast kuhanje - s VegetomPiπe: Ines Banjanin

veselim, komunikativnim i otvorenimljudima, u konaËnici su ipak relativnopovrπni.- Kakva su vaπa iskustva, koliko u

Kanadi poznaju Hrvatsku?- Iskustva su dvojaka, jer neki je ne

mogu geografski smjestiti, dok su drugioduπevljeni Hrvatskom. U drugom jesluËaju uglavnom rijeË o ljudima kojisu ljetovali u Duborovniku i Istri injihova su iskustva iznimno pozitivnapa sam Ëak upoznala Kanaane kojiplaniraju preseljenje u Hrvatsku.

Mirela Suπa

Mirela Êe joπ dvije godine provestiu Kanadi, a nakon toga vraÊa se naFakultet strojarstva i brodogradnje,gdje je Ëeka posao. Spomenimo joπ ito da uz kuhanje voli kazaliπte, puto-vanja, plivanje i knjiæevnost, prijesvega ruske klasike. BuduÊi da je uposljednje vrijeme uglavnom posve-Êena tehniËkoj literaturi, nastoji Ëitatiknjige na stranim jezicima, kako biodræala svoje znanje engleskog, nje-maËkog, πpanjolskog, francuskog iruskog jezika.

Pπenica je visoke kvaliteteUkoliko i dalje potraje izuzetno povoljno vrijeme, ovogodiπnji otkup i

stavljanje pπenice u polog u Podravkinom silosu u Koprivnici i mjenjaËnica-ma u Novigradu Podravskom, Imbriovcu, Sokolovcu i Rasinji bit Êeobavljeno u planiranim rokovima, do kraja srpnja. Osim πto je vrijemenaklonjeno akterima otkupa i kvaliteta pπenice ovogodiπnjeg roda jeizuzetna, a do sada preuzete koliËine jamËe da Êe biti ostvarene i planiranekoliËine pπenice potrebne za Podravkinu mlinsku industriju. Do srijede jePodravka otkupila 13.500 tona pπenice od Ëega je devet tisuÊa tona preuzetos koprivniËkog podruËja koje je i najveÊi Podravkin snabdjevaË. S podruËjaizvan Koprivnice otkupljeno je 4,5 tisuÊe tona, a 3000 tona je stavljeno upolog. Prema informaciji Pere KatiÊa, pomoÊnika direktora Sektora Proizvod-nja 2, svakodnevno se otkupljuje viπe od 2000 tona pπenice s vrlo dobrimpokazateljima kvalitete. Tako je prosjeËna hektolitarska teæina preuzetogzrna viπe od 80 (standardna je 76), vlaga je sva ispod 13 posto (standardna14), a primjese prosjeËno 3,5 posto. Zanimljivo je, a i vaæno, da takozvanevlaæne pπenice uopÊe nema pa je i ne treba suπiti. Svi Ëimbenici u lancuotkupa pπenice djeluju besprijekorno od reda prilikom ulaska na prodajnomjesto, vaganja, uzorkovanja i samog istovara u silos. Do sada nije bilo nijednog prosvjeda, prituæbi ni reklamacije, a cjelodnevno non-stop radnovrijeme preuzimanja pπenice omoguÊuje da se pπeniËna kampanju odvija poplanu. Angaæirana je i sezonska radna snaga te je preko agencije Dekra usilosu zaposleno 30 radnika.Za proizvoaËe pπenice i dalje je sporna cijena pπenice od 82 lipe po

kilogramu pπenice, no njihovo nezadovoljstvo se ”amortizira” saznanjem daje ta cijena i u drugim otkupnim mjestima u Hrvatskoj.Isplata otkupljene pπenice u Podravki bit Êe do 15. kolovoza.

S. PetriÊ

Otkup pπenice u Podravki

5Broj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

Piπe: Slavko PetriÊSnimio: Nikola Wolf

Moj hobi - Ivana Ediπar iz Belupa

Ivani Ediπar bilo je deset godinakada je ozbilnije poËela prijateljevati stamburicom. PoËela je u osnovnojπkoli u πkolskom orkestru, koji jevjeæbao Kreπo LukaËiÊ, a nakon πkol-skog sa zavrπenom glazbenom πko-lom stupa u seniorski tamburaπki or-kestar, πto je veÊ Podravkino vrijeme.Za LukaËiÊem tamburaπi su iπli “kaopaËiÊi”, a Ivana se sjeÊa prvih probau Galantpletu. Brat joj je takoer svi-rao u orkestru. Ritam proba srijeda -petak - nedjelja postao je glazbenaprocedura, zadovoljstvo i ritam æivotakoji i danas u 25-oj ne jenjava. ULukaËiÊevom orkestru danas prebirepo æicama bisernice.

Podravkin orkestar do sada je osva-jao odliËja raznog sjaja, ali otkadIvana izlazi na pozornicu pamti samozlatna s Festivala hrvatske tambura-πke glazbe u Osijeku. Amaterska sudruæina, ali sviranje shvaÊaju viπenego profesionalno. Amaterski Ivanaobavlja i ulogu πefice zbora Podrav-kinih tamburaπa, ali se svi posloviipak vrte oko glavnog - maestra Luka-ËiÊa. Premda je stalno u okruæju tam-bura, pjevanje je viπe oduπevljava iveÊeg guπta od toga nema. U autustalno se ”vrte” melodije meu koji-ma je rok na prvom mjestu. Jednakosu vrijedni Tony Cetinski, James Blunt,a oboæava i Beach boyse, te od doma-Êih Crvenu jabuku, Parni valjak iMagazin.Diplomirana inæenjerka kemije svi-

ra u Tamburaπkom orkestru Podravka

u kojem glazba ne poznaje godine.Ima i djece, osnovnoπkolaca, sred-njoπkolaca, a tu je i deda PintariÊ,tamburaπki doajen. Na radnom mje-stu je kontrolor - analitiËar u Belupuod 2004. godine. Zavrπivπi gimnazijuu rodnoj Koprivnici upisala je u Za-grebu paralelno PMF i farmaciju izavrπila kemiju. Pet godina Zagreba ipodravska nostalgija i Belupova sva-kodnevica na poslu razvoja metodaza analizu uzoraka, kromatografski.Izvanredno sloæna radna druæina in-æenjerki, inæenjera i tehniËara od 20ljudi... a glazba na svim kompjutori-ma. OzvuËene radne prostorije labo-ratorija i sve opet podsjeÊa na Ivaninuljubav. Opet i rok i tamburaπi i Gazdei Zlatni dukati, a to je na repertoarukada i iz guπta svira Ivana u malomorkestru s pajdaπicama i kada umjesto

bisernice prebire po æicama bajsa.Zadnji takav koncert mini benda odr-æale su Ëetiri pajdaπice na Vrbnikuproπle godine, a urade to i ponekad ugoricama kod maestra LukaËiÊa. Tadase svira za duπu i pjeva iz srca. Kako upjesmi, tako sklad nalazi i na poslu skojim je zadovoljna. O otvorenostidruæine govori i ploËa s izloæenimlapsusima za vrijeme radnog procesaπto radnoj cjelini daje posebnu draæ.Na posao za lijepog vremena dolaziiskljuËivo biciklom, jer oboæava voæ-nju sa svojim dvokotaËem, koji osimDanice veÊ dobro poznaje i biciklisti-Ëku stalnu rutu prema MuËnoj Reki.Sportski je joπ opredijeljena na pone-ko igranje tenisa, a voljela je i kinokoje je izgubilo prvotnu draæ. Nekadazavaljena u stolicu, uz grickanje Ëipsa,voli pogledati i dobre filmove...

Tamburica je Ivani prirasla srcu od djetinjstva

Ivana Ediπar

Kutak za umirovljenike

Prema izvjeπÊu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u svibnju 2006.godine u Hrvatskoj je bilo 1,034.507 korisnika mirovine s prosjeËnommirovinom od 1.868 kuna. U toj skupini su uz korisnike ”radniËkih” mirovina(valjda samo zato da poprave prosjek) ukljuËeni i korisnici privilegiranihmirovina ostvarenih prema povoljnijim uvjetima i posebnim zakonima(saborski zastupnici, Ëlanovi HAZU-a itd). Uz njih posebno su evidentiranikorisnici mirovina Hrvatske vojske (11.354 s prosjeËnom mirovinom 2.964 kn)i hrvatski branitelji (41.637 s prosjeËnom mirovinom od 5.484 kn), πto jeukupno 1,087.498. Za njihove mirovine putem doprinosa izdvaja 1,515.550osiguranika, onih sretnika koji joπ uvijek rade, ali tako se samo prikupi 65%potrebnih sredstava za mirovine - ostalo ide iz dræavnog proraËuna. Za jednogumirovljenika radi 1,39 osiguranika, πto je premali omjer; primjerice, 1990.godine omjer je bio 1:3, a od primjene novog Zakona o mirovinskomosiguranju od 1. sijeËnja 1999. godine taj omjer oscilira od 1:1,36 do 1:1,39.Starenje stanovniπtva, visoka stopa nezaposlenosti, rat i privatizacija na”hrvatski naËin” uzrokovali su pogorπanje omjera broja uplatitelja doprinosai korisnika mirovina.Prema mjerilima Svjetske banke prag siromaπtva je 214 eura, πto je po

sadaπnjem srednjem teËaju HNB-a 1550 kuna. U svibnju 2006. godine odukupno 1,034.507 korisnika mirovine bilo je 640.610 umirovljenika (62%), kojiprimaju manju mirovinu od 2.000 kuna - prosjek je 1.268 kuna, daleko ispodpraga siromaπtva. Joπ je dramatiËnija situacija kod ”novih” umirovljenika, gdjeod njih ukupno 320 tisuÊa Ëak 253.603 (79%) ima manju mirovinu od 2.000kuna - s prosjekom od 1.148 kuna. Kad pogledamo koliko njih ne plaÊa porez(mirovine do 3.000 kuna), onda je to ”armija” od 300 tisuÊa umirovljenika, πtoje Ëak 94% umirovljenika, a prosjeËna mirovina im iznosi tek 1.340 kuna.Prosjek mirovine svih 320 tisuÊa ”novih” umirovljenika je 1.506 kuna, daklesvi ”novi” umirovljenici su prema prosjeku ispod granice siromaπtva. Sve suto posljedice primjene novog vrlo restriktivnog Zakona o mirovinskomosiguranju od 1. sijeËnja 1999. godine.U Hrvatskoj su 70-ih godina mirovine iznosile oko 65% plaÊe, a stope

doprinosa 14-15 %, dok danas ni stopa doprinosa od 20 % nije dovoljna zafinanciranje mirovina koje iznose tek 41,70 % prosjeËne plaÊe. Zbog mirovin-ske reforme, gdje sada odlazi pet posto doprinosa za drugi stup, sustavgeneracijske solidarnosti osjeÊa taj manjak i jedini moguÊi izlaz je rastgospodarstva i novog zapoπljavanja, ili poveÊanje stope doprinosa. A naπasvaka aktualna vlast nastoji se dodvoriti MMF-u i Svjetskoj banci, koji nasstalno kljucaju svojim laænim ”parametrima”. ©ef ureda MMF-a Vamvakadiskaæe: ”Hrvatska izdvaja za mirovine 14 % BDP-a, πto je neodræivo, dok dræaveEU imaju oko 10 %”. A prema izvjeπÊu HZMO-a istina je malo drukËija. Udjeltroπkova mirovina u BDP-u je stalno u padu - najviπi je bio 2001. godine (13,87 %)i to nakon poveÊanja mirovina od 0,5 - 20 %. U 2002. slijedio je pad na 13,09 %,kao i 2003. na 12,44 %. U 2005. godini spustio se na 11,92 %, Ëime su autoriZakona vrlo ponosni, pa kaæu: ”SlijedeÊih godina oËekuje se nastavak takvogtrenda, πto je posljedica promjena (stroæi uvjeti izraËuna mirovina, pomakdobne granice itd) koje utjeËu na priljev umirovljenika i razinu mirovina”. Svi ovi pokazatelji daju za pravo ”novim” umirovljenicima da pod hitno traæe

izmjene i dopune postojeÊeg ZOMO-a, koji ih je bacio na rub socijalne bijede, naprag preæivljavanja. U dosadaπnjih sedam godina primjene ZOMO-a mirovinskisustav je stabiliziran preko lea, zasad, 320 tisuÊa ”novih” umirovljenika.Stabilizacija je iπla obrnutim putem: nije se uspjelo u potrebnom rastugospodarstva, novom zapoπljavanju, rastu BDP-a, veÊ se iπlo na ”kresanje”mirovina i troπkova zdravstva - uglavnom na πtetu onih najsiromaπnijih,umirovljenika.

Piπe: Æeljko ©emper

”Novi” umirovljenici ispodpraga siromaπtva

In memoriam

(1954-2006)Tek πto je navrπio 52 godine æivota iznenada nas je napustio naπ radnik,

Dragutin MarkoviÊ - Dragan.Dragan je u Podravku doπao 1980. godine iz kriæevaËkog »elika. Po

zanimanju je bio KV vozaË i cijeli svoj radni vijek, viπe od 33 godine, odnosnoviπe od 25 godina u Podravki, proveo je na poslovima vozaËa. U Podravki jeje bio zaposlen u Logistici i kamion, meugradske ture i radno vrijeme popotrebi bili su njegov æivot.Smrt nam je oduzela dobrog radnika i kolegu, a iza sebe Dragan je ostavio

tugujuÊu obitelj, suprugu i dvojicu sinova.

Dragutin MarkoviÊ - Dragan

Pedesetak branitelja i Ëlanova nji-hovih obitelji u subotu je u orga-nizaciji Udruge branitelja, invalidai udovica Domovinskog rataPodravke provelo jedan dan naizletu u Opatiji. Jedan dobar dionjih veÊ duæe vrijeme nije bio namoru, tako da njihovom zadovolj-stvu ovim izletom nije bilo kraja.Voditelj ovog puta bio je Zvonimir

PrepeliÊ. On je objasnio, zbog Ëe-ga se Podravkina Udruga odluËilai na organizaciju ovakvih izleta:- U prvom redu to je bila inicija-

tiva jednog dijela naπih Ëlanova.Kad smo poslali dopise, ljudi suodmah reagirali i pitali mogu li sasobom povesti i nekog od svojihnajbliæih, djecu, suprugu. Narav-no da su mogli i veÊina je touËinila. Primjerice, supruga i djecajednog naπeg branitelja joπ nikadanisu bili na moru i moæete samopretpostaviti s kakvom su radoπÊuoni posjetili Opatiju, biser naπegJadrana.Sudionici ovog izleta imali su

dovoljno vremena da razgledajuovaj krasan grad te da upoznaju

Izlet Podravkinih branitelja u Opatiju

Dolazak Podravkinih branitelja u Opatiju bila je i prilika za zajedniËku snimku,jer vrlo brzo nakon toga svatko je otiπao na ”svoju” plaæu

Foto - biljeπka

tamoπnje plaæe. Vrijeme im je ta-koer posluæilo.- Ovo je pravi naËin druæenja

meu braniteljima. Naime, bila jeto prigoda da se barem na kratkoodmaknemo od svih briga i pro-blema. Takvih i sliËnih izleta trebaorganizirati i ubuduÊe, tim prijeπto se Ëesto bavimo “sami sobom”i nemamo vremena da se maloopustimo, pa je ovo prava prigodai za mali odmak od svakodnevnih

stvari i briga. Ideja je za svakupohvalu - kazao je Milan VidoviÊ.SliËno su nam priËali i ostali su-

dionici izleta: OæegoviÊ, Meimo-rec, Jakupec, GrgiÊ, SaËer, Jazvec,ÆariÊ, SokoliÊ, Iπtvan i drugi.Branitelj Vlado Peti na izlet je

poveo suprugu i dvoje djece. Re-kao je:- Lijepo smo se druæili, kupali i

odmorili. Ako bude prigode, iÊiÊemo opet!

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ, InesBanjanin, Slavko PetriÊ, Vjekoslav Indiri Berislav GodekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn: FotoSoft

Naklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hrTisak: KoprivniËka tiskarnicaKoprivnica

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

Jelovnik 24. 7. ponedjeljak: - Varivo kupus u rajËici, rolana lopatica, kolaË

25. 7. utorak: - Kuhana junetina, krumpir pire, umak od hrena

26. 7. srijeda: - PeËena piletina, mlinci, salata

27. 7. Ëetvrtak: - Svinjetina u graπku, pirjana riæa, salata

28. 7. petak: - Juha, præeni osliÊ, grah-salata

Piπe: dr. Ivo Belan

LijeËnik za vasMarka i tip Vrsta God. Stanje Prijeeni PoËetnavozila vozila proizv. vozila kilom. cijena kn.1. Mercedes 814 teretno-hladnjaËa 1996. neispravno 520.357 58.000,002. Fiat Fiorino 1.3 pick-up 1994. neispravno 224.426 1.800,00

3. Hyundai accent 1.3 osobno 1997. ispravno 253.200 9.000,00

4. Honda civic 1.4 osobno 1990. ispravno 262.115 20.000,00

Na osnovi Odluke o prodaji rashodovanih sredstava objavljuje se prodajarashodovanih vozila putem

javne prodaje - zatvorenim ponudamaDana 28. 7. 2006. (petak ) u prostorijama restorana Danice d.o.o., –elekoveËka

cesta 21, Koprivnica, u 12 sati bit Êe otvaranje ponuda.Ponude se primaju do 28. 7. 2006. do 11,30 sati na blagajni Danice d.o.o.

Navedena vozila mogu se razgledati do 28. 7. 2006. do 11,30 sati u krugu Daniced.o.o., –elekoveËka cesta 21, Koprivnica (Boæidar PintariÊ).

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu ”vieno - kupljeno” bez prava nanaknadne reklamacije.

Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac (22% ). Kupac koji je u nadmetanju kupiovozilo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja. Nakontoga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje gubi pravo na povrat jamËevine.

Prodaja rashodovanih vozila

Nema toga kome nisu, bar pone-kad, muhe dosaivale. Ti πtetni in-sekti, koji prenose i zarazne bolesti,slijede Ëovjeka gdje god on ide.KuÊna muha je jedna meu 85.000vrsta muha u svijetu insekata.Glava muhe, koja je nastavak iz

tankog vrata, moæe se rotirati prakti-Ëno Ëitav krug. Svako oko ima do4000 leÊa, a svaka leÊa ima πeststrana. Blizu oËiju su dvije kratkeantene koje sadræe osjetilne stanice.One mogu osjetiti pokrete u okol-nom zraku, ali takoer mogu nami-risati hranu. U ustima su siÊuπni zubipomoÊu kojih muha grebe, struæepo hrani. Noge joj ne sluæe samo zahodanje, nego i kuπanje. Kad god snogama dotakne neπto za nju uku-sno, zaustavi se i prinese usta.Muhe jedu sve i dobro se razvijaju

na otpadnom materijalu. Ako je po-trebno muha moæe letjeti satima,stvarajuÊi neugodno zujanje. InaËe,jako su plodne. Mogu reproduciratiËitavu novu generaciju svakih desetdana. Meutim, to njihovo rasplo-ivanje ima prirodne neprijatelje -æabe, guπtere, zmije, ptice, πtakore,kao i odreene mrave i ose. Ta-koer, rasplodnja moæe biti smanje-na nedostatkom odgovarajuÊih uvje-ta za razvoj jajaπca i mladih.

Jednom kad se izleæe, æivot kuÊnemuhe ovisi o temperaturi. Kad tem-peratura padne ispod 6 stupnjevaCelzijusovih, praktiËki su u koma-toznom stanju. Isto, ako se tempera-tura popne znatno iznad 44 stupnja,muhe su sasvim paralizirane. Muhesu najaktivnije na temperaturamaod 32 do 34 stupnja.Normalno, odrasle kuÊne muhe

æive oko 30 dana ljeti, a u neπtohladnijem vremenu i do tri mjeseca.VeÊina ih ugiba dolaskom hladnogvremena, ali ipak dovoljno ih preæi-vi zimu kako bi odræale vrstu.Gdje god muhe lete, tamo prenose

prljavπtinu i bolesti. Jedan je ekspertkazao da su one ”jedan od najopas-nijih insekata povezanih s Ëovje-kom”.Bakterije, uzroËnike tifusa, kolere,

dizenterije i tuberkuloze, su samoneke od bolesti koje muhe prenose.U nekim nerazvijenim zemljama

treÊina djece umre prije navrπenegodine dana zbog crijevnih infekci-ja, koje su prenijele muhe putemhrane. U jednom selu Bliskog isto-ka, pola seljana je oslijepilo na je-dno ili oba oka zbog trahoma, bole-sti koju su prenijele inficirane muhe,slijeÊuÊi direktno na oËi ili na pred-mete koji dolaze u kontakt s oËima,

kao na primjer ruËnici, posteljina iliruke.Usprkos odluËnim naporima, Ëo-

vjek joπ uvijek nije uspio postiÊipunu kontrolu nad muhama. Bio jenajbliæe nakon drugog svjetskog rata,kada su DDT i drugi kemijski spre-jevi doπli u πiroku upotrebu. Meu-tim, insekticidi su ubili osjetljivemuhe, ostavljajuÊi na æivotu one sprirodnom, genetskom imunoπÊu.Takve su onda proizvele potomstvokoje je, sliËno njihovim roditeljima,bilo imuno. Na træiπtu se danas po-javljuju sve djelotvornija sredstva imetode uniπtavanja muha. Pokuπa-na je i kemijska sterilizacija muha.Za veÊinu nas kljuË kontrole muha

mora joπ uvijek bili u poπtivanju je-dnostavnih pravila sanitacije: ne os-tavljati hranu na otvorenom, nepokri-venu; baciti prezrelo voÊe i staru,trulu hranu; prozori i vrata moraju sedobro zatvarati; Ëesto i temeljito Ëistitimjesta gdje borave æivotinje ili kuÊniljubimci; kantu za smeÊe odræavatiËistom i Ëvrsto pokrivenom; zamotatismeÊe u papir ili staviti u najlonskevreÊice prije nego ga se stavi u kantu.Moæda ne moæemo eliminirati mu-

he, ali moæemo pokuπati eliminiratiprljavπtinu u kojoj se one hrane irazmnoæavaju.

Muhe - æiva napast ljeti

Odvratne su, prljave, dosadne i uvijek tamo gdje ih ne trebamo

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke unedjelju je u Zagrebu proglasila krunicu simbolom hrvatskog Domo-vinskog rata.- Mnogi su branitelji nosili krunicu oko vrata pa ju je naπa udruga

stoga proglasila simbolom. Dobili smo krunice iz Marije Bistrice, takoda smo prvu dodijelili gospoi Kati ©oljiÊ, junakinji Domovinskog rata,zato πto je svu Ëetvoricu sinova, koji su poginuli, ispratila u rat skrunicom - rekao je Mladen PavkoviÊ, predsjednik Podravkinih brani-telja.Na sveËanosti prigodom proglaπenja krunice simbolom, bili su i

predstavnici drugih udruga proizaπlih iz Domovinskog rata.

Aktivnosti UBIUDR-a Podravke Krunica proglaπenasimbolom Domovinskog rata

Na proglaπenju krunice simbolom Domovinskog rataprva krunica dodijeljena je Kati ©oljiÊ

Udruga branitelja, invalida i udo-vica Domovinskog rata Podravkenastavlja s dodjelom priznanjagradovima koji su dali najveÊidoprinos tijekom hrvatskog Do-movinskog rata. Takvo priznanje,koje je inicirala Podravkina Udru-ga u suradnji s Hrvatskim gene-ralskim zborom, a pod pokrovi-teljstvom potpredsjednice Vlade

Republike Hrvatske i ministriceJadranke Kosor, dosad su dobiliKnin, Vukovar i Osijek, a proπlogpetka ono je uruËeno i graduZadru. Priznanje je primio dr.Æivko Kolega, gradonaËelnik Zad-ra u nazoËnosti brojnih predstavni-ka Udruga proizaπlih iz Domovin-skog rata, predstavnika grada iæupanije i drugih. UruËili su ga

predsjednik Hrvatskog general-skog zbora i general bojnik Ma-rinko KreπiÊ i predsjednik Po-dravkinih branitelja Mladen Pav-koviÊ.Danas, u petak 21. srpnja, isto-

vjetno Êe priznanje biti dodijelje-no gradu GospiÊu na sveËanojsjednici povodom Dana grada Gos-piÊa.

Priznanje gradu Zadruza doprinos u Domovinskom ratu

S dodjele priznanja gradu Zadru

7

SportBroj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

Piπe: Slavko PetriÊ

Ribolov je uvijek bio u Podravkisport koji je svoju opstojnost teme-ljio na afirmaciji vlastitog kadra.Kako samih ribiËa tako i trenerskogi klupskog vodstva. U jednom tre-nutku kvalitetom su iskoËile ribo-lovkinje Biserka TreπËin, Marija Pi-cer i Marija StarËeviÊ, kojima sekasnije prikljuËila Æeljkica ©imeg iPodravka je uπla u sam vrh hrvat-skog ribolova. Nekoliko puta bilesu i osvajaËice kupa i meu najbo-ljim hrvatskim ribolovkama pa isudionice svjetskih prvenstava. No,od proπle sezone u ©portskom ribo-

lovnom klubu Podravka osjeÊa seodreena stagnacija u aktivnosti.Poglavito se to odnosi na æenski diodruπtva. Naime, ribolovkinje su pot-puno odustale od natjecanja uHrvatskoj ligi i sada se samo natjeËuu Kupu Hrvatske. Tu su uπle ufinalno natjecanje i u Vinkovcimanedavno osvojile bronËano odliËje.PoznavajuÊi i bolja izdanja, potra-

æili smo uzroke ovakvom danaπnjemstanju. U razgovoru sa samim ribo-lovkama i s predsjednikom klubaDarkom RakiÊem, saznali smo daribolovkinje imaju podosta objek-tivnih problema koji koËe njihovuaktivnost. Ne skrivaju da i godineËine svoje i sve je teæe udovoljavati

zahtjevima za naporna prvoligaπkanatjecanja. Osim πto iziskuju dugo-trajne pripreme, odræavaju se i ponekoliko dana pa Ëlanice natjeca-teljskog sastava Podravke sve ma-nje mogu slijediti taj ritam. S drugepak strane, gotovo da nema mladihdjevojaka koje bi se prihvatile ribiË-kog pribora i zamijenile iskusne.Dakle, problematiËna je smjena ge-neracija. Situacija nije alarmantna,ali u klubu su svjesni svega πto nosisve prisutniji faktor vremena kojegse za ribolovni sport sve manjenalazi. Istina, nije poloæaj ribolovabeznadan, ali je znakovit. Godine iobveze nude sve drugaËiji pristupovom sportu. Nije to samo problem

Podravkinih ribiËa, veÊ i drugih ta-kvih klubova. Sve manje je mladihkoji bi popunili klupske redove.S muπkim sastavima u ©RK Podravka

je povoljnija situacija. Prva momËadsudjeluje u natjecanju TreÊe lige i uovom trenutku je drugoplasirana(Stjepan Picer, Darko RakiÊ, KrunoBlaæek, Mato BariËeviÊ), dok se drugisastav natjeËe u Æupanijskoj ligi isada je petoplasirani (Ivan StarËeviÊ,Vedran Blaæek, Mario Leinich).Klupsko opredjeljenje da se u okri-

lju Podravke regrutiraju ribiËi se idalje uspjeπno provodi, a to se naj-bolje vidi kod kadeta koji su proπlesezone prvi puta nastupili nahrvatskom sletu, natjecanju mladih

na koje se plasiraju samo darovitiribiËi. Ne smije se, meutim, zabo-raviti da i ovaj klub, kao i mnogidrugi, djeluje ponajviπe zaslugamapredsjednika i tajnika te nekolicinekoji ga podupiru. Podravka izdvajaza njegovu aktivnost, ali u mnogimsituacijama Ëlanovi moraju sami pod-metnuti lea. Najviπe kod radnihakcija na svojim objektima te prigod-nim druπtvenim natjecanjima gdjeentuzijazam i amaterizam igraju odlu-Ënu ulogu. Iako ribiËima ne cvaturuæe, udice u trnje ne æele baciti.Rezultati im nisu na razini proπlihgodina, kada su bili i u sportskomvrhu grada i æupanije, ali kljuË uklupsku bravu ne æele staviti.

Nogometaπi Slaven Belupa odradilisu i jednotjedne pripreme u ZreËu,gdje su odigrali i prijateljsku utakmi-cu s poljskim prvoligaπem Gorni-kom. Na njoj je trener Slavenaπa ElvisScoria dao najviπe prigode igraËimana koje najozbiljnije raËuna u slijede-Êoj prvenstvenoj sezoni. Oni paknisu imali svoj dan i zasluæeno suizgubili od poljskog prvoligaπa 1:3.Jedini pogodak za Slaven Belupopostigao je Bojan VruËina. Ipak, tajporaz nije previπe zabrinuo Scoriju:- Najvaænije je da uoËi prvoligaπkog

starta 29. srpnja s Dinamom u Zagre-bu nemamo ozlijeenih igraËa i da uMaksimiru na otvorenju sezone mo-æemo izvesti najjaËi sastav i πto boljese suprotstaviti naπoj najkvalitetnijojmomËadi - rekao je Elvis Scoria.Uz ovaj poraz, u dosadaπnjih osam

pripremnih utakmica Slaven Belupoje pobijedio πest puta, jednu je odi-grao nerijeπeno, a ukupna gol-razli-

ka je 42-8. Na svim pripremnim uta-kmicama vidljivo je da Scoria forsiramlade i isprobava njihove moguÊno-sti pa zbog toga ne Ëudi njegovaodluka da Êe s prvom ekipom stalnotrenirati i mladiÊi - lijevi vezni MateasDeliÊ (17) i napadaË Franjo TepuriÊ(16). Oni Êe ujedno nastupati i zajuniore.A o oËekivanjima u novoj prven-

stvenoj sezoni prvi Ëovjek SlavenBelupa Stanislav BiondiÊ kaæe:- Nije nam iskljuËivi cilj vrh prven-

stvene tablice, æelimo da nogometpostane konstanta koja Êe imati oslo-nac u mlaim ljudima iz ovoga kraja.Uostalom, 2008. godine, prema Fifi-nim pravilima, morat Êemo imati osamigraËa iz vlastite πkole nogometa. Dru-gi cilj u novoj sezoni je racionalizacijatroπkova i to 21 posto. I treÊe, plasiratise izmeu Ëetvrtoga i sedmog mjesta.Taj cilj nije ni previsok niti prenizak, adovoljno je fleksibilan da imamo vre-

Ovogodiπnji 53. Kup Hrvatske u ulovu ribe udicom naplovak za æene odræan je proπog vikenda u Vinkovcima. Narijeci Bosutu okupilo se 15 ekipa koje su se plasirale nafinalno natjecanje i u ribiËkoj umjeπnosti ogledale povjetrovitom vremenu, nepogodnom za ovu sportsku disci-plinu.Na kraju dvodnevnog natjecanja, na kojem je nastupilo 48

ribolovkinja, ©portski ribolovni klub Podravka zauzeo jetreÊe mjesto. Prvog dana Podravkaπice su bile πestoplasira-ne, a drugog su dijelile prvu poziciju. Prvo mjesto pripaloje ribolovkinjama Smua iz Siska sa 19 negativnih bodova,druga je Koprivnica sa 26, a Podravka je treÊa sa 27 bodova.PojedinaËno pak najbolja bila je Podravkina predstavnicaBiserka TreπËin i tako potvrdila da je i dalje jedna odnajuspjeπnijih hrvatskih ribolovkinja. Æeljkica VujËec s osvo-jenim sedmim mjestom pokazala je da je i dalje u reprezen-tativnoj formi, a Marija StarËeviÊ bila je u ukupnom plasma-nu 24. Kapetan sastava koji je osvojio bronËanu medalju bioje Ivan StarËeviÊ, dok je ekipu vodio Kruno StarËeviÊ.InaËe, ribolovkinje Podravke bile su i prijaπnjih godina

uspjeπne u kup natjecanju - do sada su ga dva puta i osvajalei Ëetiri puta bile drugoplasirane. S. P.

Na prvenstvu Hrvatske za seniore koje se odræavalo u Karlovcu seniorskaekipa S©K Podravka u disciplini serijska malokalibarska puπka - trostavosvojila je treÊe mjesto.Sa 1491 otpucanim krugom ekipa seniora u sastavu Nikola Mehkek 497,

Zoran Koprek 495 i Hrvoje VladuπiÊ 499 krugova plasirala se na treÊe mjestoiza drugoplasirane ekipe iz BeliπÊa koja je otpucala 1499 krugova i prvopla-sirane ekipe Karlovca koje je otpucala 1506 krugova.Uspjeh seniorske ekipe Podravke joπ je i veÊi kada se uzme u obzir da je njen

prosjek godina tek neπto iznad osamnaest, a prve dvije ekipe gotovo sudvostruko starije i po godinama i po streljaËkom iskustvu. U pojedinaËnomplasmanu seniora Hrvoje VladuπiÊ osvojio je sedmo mjesto, Nikola Mehkekdeseto, a Zoran Koprek dvanaesto.U pojedinaËnoj konkurenciji seniorki nastupila je Lana –ud otpucavπi 503

kruga πto je bilo dovoljno za osvajanje Ëetvrtog mjesta u dræavi. Izostanaksvakodnevnog treninga zbog pripreme prijamnog ispita za fakultet onemogu-Êio je Lanu –ud da osvoji joπ jednu dræavnu medalju.

Osvrt na minulu sportsku sezonu - ©portski ribolovni klub Podravka

Sportski ribolov u Podravki nije viπe πto je nekad bio...

Streljaπtvo - prvenstvo Hrvatske za seniore

TreÊe mjestoza S©K Podravka

NK Slaven Belupo

Pripreme u ZreËu zavrπene porazomSLAVEN BELUPO - GORNIK LECZNA 1:3

mena kako bismo stvorili homogenuekipu na dulji rok - rekao je pred-sjednik koprivniËkog prvoligaπa Sta-nislav BiondiÊ. B. F.

Bojan VruËina

Ribolov - finale Kupa Hrvatske za æene

Podravkaπice treÊe

TreÊeplasirani sastav ribolovkinja ©RK Podravkas finala Kupa Hrvatske (snimio: B. Godek)

Mladi Podravkini strijelci postigli su lijep uspjeh u seniorskoj konkurenciji

U jeku prijelaznog roka rukometaπica i formiranja ekipe za poËetak Ligeprvakinja i domaÊeg prvenstva, u Rukometnom klubu Podravka Vegeta doπloje do “tektonskog poremeÊaja” - Marina NaukoviÊ napustit Êe Koprivnicu iotiÊi u Skoplje. Premda je u rukometu uobiËajeno i potpisivanje ugovornihobveza i prije prijelaznog roka, NaukoviÊ je klub dovela u nezavidnu situaciju,jer je to tajila. Kada su u Podravka Vegeti, kako je rekao direktor kluba MarijanDomoviÊ, bili spremni da potpiπu trogodiπnji obvezu sa πuterkom bez koje Êebiti teπko u Europi, njezin ukrajinski menadæer obznanio je da je ona potpisalaza makedonskog prvaka Kometal i da je sada, i unatoË Marininoj æelji da neode u Skoplje, ugovor nemoguÊe razvrgnuti. NaukoviÊ je klupsko vodstvostavila pred gotov Ëin i sve govori da povratka nema. Ukrajinka, koja je dobilai hrvatsko dræavljanstvo i spremali je da igra i za dræavnu vrstu, stavila je velikumrlju na dosadaπnju reputaciju koju je stekla u Podravki Vegeti. Pribliæavajuse pretkola Lige prvakinja, a ovakvo neπto nitko nije oËekivao. S. P.

Rukomet - posljednja vijest

NaukoviÊ potpisala za Kometal!

8 Broj 1803 Petak 21. srpnja 2006.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

Krumpir i riba u peÊnici, veÊ pros-lavljena kombinacija, bit Êe u vaπojkuhinji potpuno zapostavljeni nakonπto probate ovaj recept za peËenelignje s krumpirom.

Sastojci za 4 do 6 osoba:800 g liganja500 g krumpira1 luk2 - 3 Ëeπnja Ëeπnjaka50 ml maslinova ulja100 ml bijelog vina100 g maslina (zelenih i crnih)1 æliËica ruæmarina1 ælica Vegete

Postupak:Lignje oËistite, operite i posuπite

papirnatim ubrusom. Krumpir oguli-te, a luk nareæite na Ëetvrtine.U odgovarajuÊu zdjelu stavite krum-

pir, lignje, luk, protisnuti Ëeπnjak iruæmarin pa sve pospite Vegetom.Dodajte ulje, masline, sve dobro pro-mijeπajte i stavite u odgovarajuÊi pleh.Pleh prekrijte aluminijskom folijom i

pecite oko 30 minuta u peÊnici zagri-janoj na 180 - 200°C. Zatim uklonitefoliju, dodajte vino i pecite joπ 5minuta.Posluæivanje:Posluæite toplo sa salatom po æelji.

Savjet:Ovo jelo moæete pripremiti i u vatro-

stalnoj posudi s poklopcem.Vrijeme pripreme: 1 sat.

PeËene lignje

Paleta Podravka gotovih uma-ka od rajËice obogaÊena je no-vim okusom - umakom bolo-gnese. Umak bolognese je go-tov umak spravljen od medite-ranskih rajËica uz dodatak povr-Êa, zaËina i mljevenog mesa. Zapripremu ukusnog obroka po-trebno je manje od 5 minuta -dovoljno je umak podgrijati ipreliti preko tjestenine, riæe ilikrumpira.Svojim atraktivnim izgledom

Bolognese prati liniju veÊ dobropoznatih gotovih umaka: Salsa,Salsa ljuta, Umak s maslinama,Umak sa πampinjonima i Umakza pizzu. Podravka umaci odrajËice su bez konzervansa, bo-gati antioksidansima i dijetalnimvlaknima.

Tim za povrÊe i kondimente

Novi proizvodi

Bolognese - umak odpovrÊa i mesa

Uz veÊ poznate Podravkinezamrznute pekarske proizvo-de (kukuruzni i slani klipiÊi),pripremili smo za naπe vjernepotroπaËe novi proizvod -

Croissant, 350 g.Podravkini croissanti su brzo

zamrznuto fino pecivo od di-zanog lisnatog tijesta. Izvrsnogsu okusa, idealni za konzumi-ranje za doruËak ili kao desertu bilo koje doba dana.Podravka croissanti su jedno-stavni za pripremu te ostavljajudomaÊici viπe vremena za obi-telj i druæenje. Pakiranje (vreÊi-ca) Podravkinih croissanta sa-dræi 10 komada croissanta.

Ovog Êe ponedjeljka na terenimaumaπkog Stellamarisa poËeti nadme-tanja na 17. izdanju umaπkog teni-skog turnira koji se od ove sezonepo tittle sponzoru zove ATP StudenaCroatia Open. Naime, ovaj priznatiturnir koji nosi epitet najboljeg ma-log turnira na svijetu, jer nigdje se neigra takav vrhunski tenis u manjemmjestu, od ove je godine potpisaougovor s Podravkom kojim Êe iduÊetri godine Studena biti tittle sponzor.Vrhunska teniska imena, osobito

na zemljanim terenima, poput Moye,Ferrera, Monfilsa, Corie, –okoviÊa,pa velikog hrvatskog talenta »iliÊa imnogih drugih jamstvo su vrhun-skog tenisa.Dokaz tome je i veliki interes me-

dija, ali i gledateljstva. Naime, kakonam je rekao direktor turnira SlavkoRasberger, ulaznice za zavrπna nad-metanja su veÊ rasprodana i interesje veÊi nego za ijedno dosadaπnjeizdanje turnira. U svemu tome,

Podravka Êe imati zapaæenu ulogu,jer Êe osim Studene u imenu turnira,tamo se odræavati i brojne promotiv-

Novi Podravkin pekarskiproizvod - Croissant, 350 g

Ovog ponedjeljka poËinje 17. ATP Studena Croatia Open

Teniski velemajstoripod pokroviteljstvom Studene

Da uz bazen i kupanje dobropaπe i kuhanje uvjerili su se proπlesubote posjetitelji Top termi To-pusko. ZahvaljujuÊi uspjeπnoj vi-πegodiπnjoj suradnji Podravke iovog ljeËiliπta, organizirana je pro-motivna akcija ”Kuhajmo s Po-dravkom”. Najprije su promotorikulinarstva Branko TakaË i ZoranDeliÊ pripremili roπtiljadu, prezen-tirajuÊi Vegetu twist grill, pljeska-vice mesne industrije Danica, teStudenu, a zatim su se posjetiteljimogli ogledati u pripremanju ru-Ëka koristeÊi Podravkine proizvo-de. Najuspjeπniji je bio kuharskipar iz PopovaËe koji je osvojiovikend boravak za 2 osobe u topli-cama Topusko, dok je drugoplasi-rani dvojac u Zagreb ponio velikukoπaru punu Podravkinihproizvoda. Natjecatelji su pokazaliveliku umjeπnost u koriπtenju Po-dravkinih proizvoda πto im i nije

Uæivajte u novom Podravkinom pekar-skom proizvodu.

Marketing zamrznuti proizvodi

Partnerska akcija Podravke i Top termi Topusko

Kuhajmo s Podravkom

ne akcije u kojima Êe Podravkinipromotori kulinarstva imati glavnurijeË. A. K.

Studena na lanjskom ATP turniru u Umagu

Posjetitelji bazena u Topuskom oprobali su se u pripremanju ruËkakoristeÊi Podravkine proizvode

bilo teπko, jer kako su rekli i kodkuÊe jela spremaju s Vegetom,

Fantom, Relishom, Dolcelinim kre-mama... J. L.