8
Podravkini kuhari osvojili goste Hrvatske kuÊe List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica Godina XLIII Broj 1716 Petak 3. rujna 2004. ISSN 1330 - 5204 www.podravka.com Nakon prijeenih 1850 kilo- metara Podravkini promotori kulinarstva vratili su se u uto- rak naveËer iz Atene gdje su boravili protekla tri tjedna spre- majuÊi obroke za sve posjetite- lje Hrvatske kuÊe za vrijeme odræavanja Olimpijskih igara. Draæen –uriπeviÊ, Branko Ta- kaË, Zlatko SedlaniÊ i Ivan Kan- celak bili su zaduæeni da na stolu Hrvatske kuÊe u ponudi uvijek bude bogat izbor jela. Radno vrijeme Hrvatske kuÊe bilo je od 0 do 24 sata, a dnev- no se pripremalo po 200 obro- ka. Osim toga, uz Podravkine proizvode i uz jela naπih kuha- ra proslavila se svaka osvojena medalja, a kad se proËulo o kulinarskom umijeÊu Podrav- kinih kuhara - svakodnevno je rastao i broj gostiju. Predsjed- nik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa i gospo- darstvenik Slavko ©imunoviÊ tu su organizirali domjenak za am- basadore i predstavnike svih Olimpijskih odbora drugih dr- æava kojemu je prisustvovalo oko 350 uzvanika. Prema rijeËi- ma promotora kulinarstva - spe- cijaliste Draæena –uiriπeviÊa, doruËak je u Hrvatskoj kuÊi svakoga dana trajao od 7 sati ujutro do podneva, a ruËak tijekom cijeloga poslijepodne- va, dok je veËera zapoËinjala u 19 sati i trajala dugo u noÊ. - Proslavili smo svaku meda- lju, a posljednjega su dana u proslavi rukometnoga zlata sudjelovali premijer Ivo Sana- der, ministar financija Ivan ©u- Podravka na Olimpijskim igrama u Ateni Piπe: Ines Banjanin ker, ministar vanjskih poslova Miomir Æuæul te drugi uzvanici. Uspjeπno smo se sporazumije- vali i s naπim grËkim gostima koje je oduπevila kulinarska po- nuda u Hrvatskoj kuÊi, jer grË- ka se prehrana uglavnom bazi- ra na kuhanom i peËenom me- su, bez zaËina i umaka. »esto smo pripremali i obroke po narudæbi, a za svoj smo trud dobili puno pohvala koje nam mnogo znaËe. Posebno je pro- slavljena zlatna medalja ruko- metaπa, a deËki su stvarno pra- vi, Ëak su nam pomagali u pripremi njoka sa gorgonzo- lom i kotlovine. Vesela i razdragana feπta traja- la je do jutra... Zlatni hrvatski rukometaπi pridruæili su se Podravkinim kuharima i pomagali im u pripremanju fine veËere, a potom su svi zajedno u Hrvatskoj kuÊi proslavili osvajanje zlatnih olimpijskih medalja U varaædinskoj Tvornici Kalnik prerada povrÊa odvija se u tri smjene, a uskoro poËinje i Ëetverosmjenski rad 5. str. Podravkini kuhari osvojili goste Hrvatske kuÊe

Podravkine novine broj 1716

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Podravkini kuhari osvojili goste Hrvatske kuće; Ni jedno istraživanje tržišta nije ”konačno” i uvijek može biti još bolje

Citation preview

Page 1: Podravkine novine broj 1716

Podravkini kuhari osvojiligoste Hrvatske kuÊe

List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIIBroj 1716 Petak 3. rujna 2004.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Nakon prijeenih 1850 kilo-metara Podravkini promotorikulinarstva vratili su se u uto-rak naveËer iz Atene gdje suboravili protekla tri tjedna spre-majuÊi obroke za sve posjetite-lje Hrvatske kuÊe za vrijemeodræavanja Olimpijskih igara.Draæen –uriπeviÊ, Branko Ta-kaË, Zlatko SedlaniÊ i Ivan Kan-celak bili su zaduæeni da nastolu Hrvatske kuÊe u ponudiuvijek bude bogat izbor jela.Radno vrijeme Hrvatske kuÊebilo je od 0 do 24 sata, a dnev-no se pripremalo po 200 obro-ka. Osim toga, uz Podravkineproizvode i uz jela naπih kuha-ra proslavila se svaka osvojenamedalja, a kad se proËulo okulinarskom umijeÊu Podrav-kinih kuhara - svakodnevno jerastao i broj gostiju. Predsjed-nik Hrvatskog olimpijskogodbora Zlatko Mateπa i gospo-darstvenik Slavko ©imunoviÊ tusu organizirali domjenak za am-basadore i predstavnike svihOlimpijskih odbora drugih dr-æava kojemu je prisustvovalooko 350 uzvanika. Prema rijeËi-ma promotora kulinarstva - spe-cijaliste Draæena –uiriπeviÊa,doruËak je u Hrvatskoj kuÊisvakoga dana trajao od 7 satiujutro do podneva, a ruËaktijekom cijeloga poslijepodne-va, dok je veËera zapoËinjala u19 sati i trajala dugo u noÊ.- Proslavili smo svaku meda-

lju, a posljednjega su dana uproslavi rukometnoga zlatasudjelovali premijer Ivo Sana-der, ministar financija Ivan ©u-

Podravka na Olimpijskim igrama u Ateni

Piπe: Ines Banjanin

ker, ministar vanjskih poslovaMiomir Æuæul te drugi uzvanici.Uspjeπno smo se sporazumije-vali i s naπim grËkim gostimakoje je oduπevila kulinarska po-nuda u Hrvatskoj kuÊi, jer grË-ka se prehrana uglavnom bazi-ra na kuhanom i peËenom me-su, bez zaËina i umaka. »estosmo pripremali i obroke po

narudæbi, a za svoj smo truddobili puno pohvala koje nammnogo znaËe. Posebno je pro-slavljena zlatna medalja ruko-metaπa, a deËki su stvarno pra-vi, Ëak su nam pomagali upripremi njoka sa gorgonzo-lom i kotlovine.Vesela i razdragana feπta traja-

la je do jutra...

Zlatni hrvatski rukometaπi pridruæili su se Podravkinim kuharima ipomagali im u pripremanju fine veËere,a potom su svi zajedno u Hrvatskoj kuÊi

proslavili osvajanje zlatnih olimpijskih medalja

U varaædinskoj TvorniciKalnik prerada povrÊaodvija se u tri smjene,a uskoro poËinje iËetverosmjenski rad

5. str.

Podravkini kuhari osvojiligoste Hrvatske kuÊe

Page 2: Podravkine novine broj 1716

2 Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Podravkin periskop

Pripremio: Janko ErdeljiSektor za razvoj poslovanja

Razgovarala: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Direktor za istraæivanje træiπtaZvonimir BukaË diplomirani je psi-holog, a magistrirao je istraæivanjemarketinga na Ekonomskom fakul-tetu. U Podravki je zaposlen pos-ljednjih 15 godina, ali iza njega jebogato radno iskustvo u istraæiva-nju træiπta te dugogodiπnja suradnjas Podravkom na tom podruËju.- Prije nego πto sam i sâm postao

Podravkaπ, suraivao sam s Po-dravkom jer sam radio u institutimaza træiπna istraæivanja. Svake samgodine, poËevπi joπ od 1969. radiobarem nekoliko projekata godiπnjeza Podravku. Prvih se godina toodnosilo na testiranje πirokog asor-timana Podravkinih juha i djeËjehrane koja je tada nosila markuAurora. Danas naπa Sluæba obavljatræiπna istraæivanja na svim Podrav-kinim træiπtima i za sve grupeproizvoda.

Istraæivanje træiπtapovjeravamonajkvalitetnijim inajpovoljnijimagencijama i institutima- Kako izgleda postupak istraæiva-

nje træita?- Sluæba za istraæivanje træiπta ima

ISO certifikat i razraenu procedu-ru kako se provodi istraæivanje træi-πta. NaruËitelji istraæivanja, a to suuglavnom product manageri, cate-gory manageri ili brand managery,dostavljaju zahtjev za istraæivanjetræiπta i obrazac u kojemu su speci-ficirane kategorije proizvoda, træi-πte, ciljevi i svrha istraæivanja. Uko-liko se radi o vanjskim træiπtima iliveÊim istraæivanjima na hrvatskomtræiπtu, prikupljamo ponude kakobismo angaæirali najkvalitetnije i naj-povoljnije specijalizirane agencije iinstitute za istraæivanje træiπta. USluæbi za istræivanje træiπta ima petzaposlenih i naπa je sluæba multidis-ciplinarna jer objedinjuje psiholo-ga, ekonomiste, informatiËara i teh-nologa. Uloga nam je preciznoproslijediti zadatke prethodno iza-branoj agenciji - najËeπÊe definira-mo model istraæivanja i formulira-mo pitanja za anketne upitnike idruge instrumente istraæivanja. Ka-da nam agencija dostavi rezultateu obliku baza podataka, sami obav-ljamo analizu i interpretaciju poda-taka.

Godiπnje pedesetakistraæivaËkih projekata- Koliko je vremena potrebno za

jedno takvo istraæivanje?- Godiπnje imamo pedesetak istra-

æivaËkih projekata, πto znaËi dasvaki tjedan pripremamo jedan pro-jekt. Provodimo kvalitativna i kvan-titativna istraæivanja. U kvantitativ-nim istraæivanjima dominiraju pa-neli trgovine. To je metodologija

kojom se prati kretanje robe i novcana træiπtu. PeriodiËno dobivamo po-datke o kretanju naπih i konkurent-skih træiπnih udjela za pojedine bren-dove i proizvode, te podatke odistribuciji. Na bazi tih podatakaPodravkini poslovodno-struËni ti-movi stjeËu egzaktni uvid u kretanjeveliËine træiπta, træiπnih udjela, dis-tribucije, cijena i drugih parameta-ra, a rezultati sluæe kao korektivprodaji na terenu. Kvalitativna istra-æivanja, odnosno ispitivanja potro-πaËa, dijele se na ispitivanje velikihuzoraka od oko tisuÊu domaÊinsta-va i dubinska, odnosno motivacij-ska istraæivanja na manjim uzorci-ma. »esto koristimo i fokus grupe,dubinske intervjue i testiranja naπihnovih proizvoda u usporedbi s kon-kurentskim proizvodima. Provodi-mo ispitivanja za potrebe razvojaambalaæe i ispitivanja za potrebetræiπnog komuniciranja - testiranjekoncepta propagandne akcije, slo-gana, koncepta spota, kao i mjere-nje djelotvornosti provedenih ko-munikacijskih aktivnosti.- Objasnite pojam panela trgovina!- Pretpostavimo li da u Hrvatskoj

ima oko 14 tisuÊa prodajnih mjesta,bilo bi preskupo snimati sve proda-vaonice. Agencija koja se bavi pa-nelom trgovine odabire reprezenta-tivni uzorak prodajnih mjesta nakojima se obavlja prvo snimanje. ToznaËi popis proizvoda i cijena uprodajnom prostoru i priruËnomskladiπtu na poËetku razdoblja. Na-kon dva mjeseca radi se drugi popisi istovremeno se konstatira ulazrobe u meuvremenu kako bi seizmjerile koliËine prodaje u proma-tranom razdoblju.- Kome se prosljeuju obraene

informacije?- Dobiveni nalazi po proceduri se

distribuiraju timu koji je zatraæioistraæivanje, Sektoru za razvoj po-slovanja, Prodaji i Marketingu, ainformiramo i sluæbu Upravljanjakvalitetom. Uz obrazac zahtjeva zaistraæivanje imamo joπ i upitnik na-mijenjen naruËiteljima, kako bismobili upuÊeni u stupanj zadovoljstvaistraæivanjima koje smo sproveli. Nataj naËin dobivamo povratnu infor-maciju, a cilj nam je stalno poboljπa-nje istraæivanja.- Koliko su realni dobiveni podaci

i kako moæete provjeriti njihovuautentiËnost?- Kada se radi o panelima trgovine,

prema rezultatima naπe prodaje ima-mo realnu sliku uspjeπnosti provede-nog istraæivanja. Kada se radi o istra-æivanju potroπaËa, pratimo osnovneparametre, a ponekad isti sadræajdobivamo od viπe agencija kako bi-smo mogli usporediti rezultate.

Istraæivanja na domaÊemi stranim træiπtima- Kakva je razlika pri istraæivanju

na domaÊem i stranim træiπtima?- U Hrvatskoj moæemo vlastitim

snagama provesti neka istraæivanja,

πto Ëesto puta i radimo, poput anke-tiranja na prodajnim mjestima, dokje to malo teæe izvesti na stranomtræiπtu. Uspjeli smo nekoliko puta ina vanjskim træiπtima provesti istra-æivanja vlastitim snagama, uz pomoÊprodajne operative, odnosno naπihputnika na tim træiπtima. Zahvalju-juÊi ESOMAR-u, najveÊem svjetskomudruæenju istraæivaËa træiπta, Ëiji smoËlan, metodologija istraæivanja jestandardizirana tako da nema veÊihrazlika, a time i problema, osimsemantiËkih: kad provodimo isto-vremeno istraæivanje u viπe zemaljadobro treba paziti na nijanse uznaËenjima rijeËi kako bismo dobilijednoznaËne i usporedive rezulta-te.- Odobrava li se svaki zahtjev za

istraæivanje i tko je nadleæan zanjegovu provedbu?- Prilikom provedbe istraæivanja

træiπta najvaæniji su jasno postavlje-ni ciljevi i razlozi provoenja istra-æivanja te budæet koji mora imatizahtjevatelj. Nakon dostavljenog za-htjeva mi dajemo prijedlog najboljei najekonomiËnije metodologije. Na-kon dostavljene narudæbenice nakojoj se specificira iznos, rok, pro-vodtelj i ostali specificirani podaci,svaki zahtjevatelj svojim potpisomjamËi plaÊanje.- Koje je vrijeme potrebno za pro-

voenje jednog projekta?- Posljednjih se godina govori o

industriji træiπnih informacija, a spe-cijalizirane agencije su dobro orga-nizirale brzi protok informacija. Kodpanela trgovina svaka dva mjesecakontinuirano dobivamo podatke, akada se radi o ad hoc istraæivanju,primjerice telefonskom istraæivanjuod 1000 osoba, ovisno o broju pita-nja, potrebno je oko tri tjedna.

Nastojimo biti u tokuzbivanja i kontinuiranoupoznavati novitete napodruËju istraæivanjatræiπta- Vaπ posao znatno olakπava posao

Prodaji i Marketingu. Koliko je nuænobiti u stalnom kontaktu sa zbivanjimana svjetskom istraæivaËkom træiπtu?

- Preko Europskog udruæenja zaistraæivanja træiπta (ESOMAR) dobi-vamo informativne biltene i nasto-jimo biti u toku zbivanja i kontinu-irano upoznavati novitete na pod-ruËju istraæivanja træiπta. Osim toga,postoje i kongresi i struËni seminari- zbog πtednje im ne prisustvujemo,ali pribavljamo priopÊenja imonografije sa struËnih skupova.- Biljeæi li se posljednjih godina

napredak u metodama istraæivanjatræiπta i obradi podataka?- PoËetkom 70-ih godina obrai-

vali smo podatke na rubno buπe-nim karticama i umnoæavali teksto-ve pomoÊu plastiËnih matrica na“geπtetneru”, tako da moæemo go-voriti o velikom napretku. Posebnonam je znaËajna elektronska poπtazbog brzog protoka informacija,πto je veoma bitno u naπem poslu.

InformatiËka tehnologijadonijela je velikapoboljπanja i u naπemposlu- OËituje li se taj napredak i u

Podravki?- U Podravki zasigurno ima pro-

mjena, a po mojem su miπljenju topromjene na bolje. Prije petnaestakgodina kada sam stigao u Podravkunije uopÊe bilo kalkulacija po pro-izvodima, a danas je daleko veÊatransparentnost i poslovna analiti-ka, πto je kljuËan preduvjet za eko-nomiËno poslovanje. InformatiËkaje tehnologija donijela velika po-boljπanja, ali postoji i jedan nedo-statak u svemu, a to je sve manjibroj izravnih kontakata meu su-radnicima. Velika je prednost kodPodravkaπa osjeÊaj pripadnosti fir-mi i taj je osjeÊaj odræao Podravkusnaænom kakva je danas. U pripremije istraæivanje koje Êe nam pokazatiu kojoj je mjeri ostvaren napredaku ugledu Podravke kod potroπaËa uodnosu na prethodne godine.

Stalna poboljπanja utraganju za istinama otræiπtima i potroπaËima- Moæete li izdvojiti istraæivanje

koje Vam je iz nekog razlogaposebno ostalo u sjeÊanju?- Premda sam sudjelovao u provo-

enju mnogobrojnih projekata istra-æivanja, moram reÊi prije svega danikada nisam u potpunosti zadovo-ljan s uËinjenim, svako istraæivanjemoæe biti joπ bolje. Upravo ta πirina,prostor za stalna poboljπanja u tra-ganju za istinama o træiπtima i po-troπaËima Ëini naπ posao zanimlji-vim i nikad konaËnim. Koje istraæi-vanje posebno izdvojiti - da li onoo imageu farmaceutskih tvrtki, zbogkojega sam tjedan dana zakasniona odsluæenje vojnog roka, ili onoo prihvatljivosti Aji-shija koje mi jebilo prvo u karijeri, ili focus-grupau kojoj brazilski kuhar zahvaljujeBogu πto postoji tako dobar proi-zvod kao πto je to Vegeta...

Razgovor sa Zvonimirom BukaËem, direktorom Sluæbe za istraæivanje træiπta

Ni jedno istraæivanje træiπta nije ”konaËno” iuvijek moæe biti joπ bolje

Zvonimir BukaË

Tvrtka Baltimore, najveÊi proizvoaËmajoneze u Rusiji, koja dræi 4-5% træiπ-nog udjela umaka, najavila je da pri-prema izgradnju dviju tvornica za pro-izvodnju biljnog ulja u pokuπaju dautaæi stalno rastuÊu potraænju, te daistovremeno uËvrsti svoj poloæaj natræiπtu. Ulaganje se procjenjuje na 16milijuna eura. Zanimljivi su razlozi istrategija koji stoje iza ove odluke.IstoËno-europsko træiπte gotovih uma-

ka procjenjuje se na vrijednost od 2milijarde eura godiπnje. I nigdje u regijita industrija nije toliko vrijedna kolikou Rusiji. Rusi su naprosto zaljubljeni umajonezu i upravo zahvaljujuÊi njojprodaja umaka toliko raste, za razlikuod ostatka Europe, gdje je keËap prviizbor kad su gotovi umaci u pitanju.OËekuje se da Êe ovogodiπnja proi-zvodnja majoneze dostiÊi vrijednostod 1 milijarde eura i zadræati dvocifre-nu stopu godiπnjeg rasta.Sve do sada ova je industrija bila

priliËno fragmentirana, bez istaknuti-jeg lidera, meutim ovaj korak firmeBaltimore Êe i u tom smislu donijetiznaËajnije promjene. Naime, ovo Êeulaganje poveÊati proizvodni kapaci-tet do mjere da Êe se Baltimore bitnoodlijepiti od svojih konkurenata. Ru-sija sve viπe prestaje biti zemlja gdje jedovoljno bilo samo proizvesti za træi-πte gladno svega. Marka proizvoda,marketing i promocija dobivaju sveviπe na teæini i u lancu vrijednostipomalo zauzimanju sve znaËajnijemjesto. Baltimore Êe svoje naporeusmjeriti prema kreiranju uspjeπnihmarki proizvoda nakon πto su træiπnipotencijali paæljivo prouËeni. Novipogoni za proizvodnju biljnog uljanisu, meutim, sve πto firma ima uplanu poduzeti. U svoju veÊ postoje-Êu tvornicu u Kolpinu, blizu St. Pe-tersbuga, koja proizvodi majonezu,senf i keËap namjerava uloæiti daljnjih10 milijuna eura u poboljπanje tehno-logije.Jedna od novih tvornica biljnog ulja

bit Êe smjeπtena na teritoriju Krasno-dara, a druga Êe biti locirana u Ros-tovskoj regiji. Sadaπnji kapaciteti nisudostatni da zadovolje domaÊu potraæ-nju, meutim s ovim novim tvornica-ma rastu ambicije i za prekograniËnoπirenje træiπta.Za poËetak Êe izvoz biti usmjeren na

zemlje u okruæenju. Ali, proπirenjeEuropske unije firma vidi kao moguÊ-nost da svoje proizvode plasira dale-ko na zapad. Naravno, Baltimore nijejedina kompanija koja je uoËila tajpotencijal. Krajem proπle godine glo-balni je div Nestle kupio domaÊegproizvoaËa keËapa i majoneze, fir-mu TopËin Produkt, i time znaËajnoojaËao svoj poloæaj na ruskom træiπtui stavio na kuπnju poziciju koju zauzi-ma Baltimore. A ovaj se odluËio naprimjeren odgovor.Rusija veÊ neko vrijeme iskazuje

visoke stope rasta gospodarstva, aostali makroekonomski pokazatelji -inflacija, nezaposlenost, proraËunskii vanjskotrgovinski suficit (!) - nago-vjeπÊuju sve veÊu stabilnost, pa Rusijapostaje sve privlaËnija meta ulaganja.Ulaganja znaËe prosperitet, veÊe træi-πte i veÊu potroπnju. U situaciji kad je“stara” EU veÊ dugo na rubu recesije,a i nove Ëlanice Êe imati pune rukeposla da odræe rast i istovremenoudovolje uvjetima novog Ëlanstva,Rusija meu europskim zemljama naj-viπe obeÊava.

Rusizaljubljeniu majonezu

Page 3: Podravkine novine broj 1716

3

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Piπe: Alen KiπiÊSnimio: Nikola Wolf

U medijima su objavljeni rezultatiistraæivanja agencije za istraæivanjetræiπta GfK o udjelima trgovaËkihlanaca u maloprodaji. Prema oËeki-vanjima, najveÊi rast udjela nahrvatskom træiπtu biljeæi Konzum, kojije od proπlogodiπnjih 15,1 posto uprvih πest mjeseci tekuÊe godine na-rastao na 17,3 posto. To znaËi da segotovo petina hrvatskih graanaopskrbljuje u Agrokorovom trgovaË-kom lancu, a da on preko velepro-dajne mreæe kontrolira i dio tvrtkikoje vlasniËki joπ nisu u tom sustavu.Samo tri godine ranije, usporedberadi, Konzum je dræao tek osam po-sto træiπta. Veliku je prekretnicu pred-stavljala 2003. godina, kada je Kon-zum ubrzanom gradnjom novih su-permarketa i trgovaËkih centara, kaoi kupnjom nekih tvrtki, iznenada na-rastao na 15,1 posto. Ova godinapredstavlja samo uspjeπni nastavaktog razvojnog trenda.

Ako je kriterij brzina rasta udjela,onda svakako treba izdvojiti i njema-Ëki trgovaËki lanac Kaufland. Prijenepune dvije godine imao je udjel odsamo 1,8 posto, koji je proπle godinenarastao na tri posto, da bi u prvih πestmjeseci narastao na Ëak 5,4 posto,zauzevπi time visoko treÊe mjesto nadomaÊem træiπtu. Kaufland se iznim-no rijetko pojavljuje u medijima, nehvaleÊi se svojim uspjesima, no njego-va ekspanzija izaziva opravdanu boja-zan svih konkurenata. Na drugome jemjestu te liste i nadalje Getro, alinjegov je proπlogodiπnji udjel od 8posta trenutno smanjen na 7,3 posto.Od onih lanaca koji se izdvajaju visi-nom udjela treba spomenuti i Billu, sasporijim ali konstantnim rastom, atrenutno je na 5,1 posto.U tom krugu najveÊih na petom je

mjestu, s upravo tolikim postotkomna træiπtu, kriæevaËki KTC. Moæda jeprimjer te trgovaËke tvrtke iz podrav-

sko-prigorske æupanije najbolji indi-kator okrupnjavanja na hrvatskomtræiπtu. Lanac obitelji KataviÊ proπle segodine, naime, popeo do visokogtreÊeg mjesta, sa Ëak 6,7 posto udjela,da bi se onda vratio na pet posto.Razlog tome nije u pogreπnoj poslov-noj politici, zatvaranju nekih njegovihtrgovina ili ukupnom padu prometa,veÊ u Ëinjenici da su neki drugi napro-sto investirali u gradnje ili kupnjenovih trgovaËkih prostora bræe i viπenego KTC. Je li KataviÊeva suzdræa-nost izbjegavanje velikih kreditnihobveza bila ipak mudra, pokazat Êevrijeme. InaËe, iza KTC-a, na listi suoni Ëiji se udjel kreÊe od svega 2,4 do1,3 posto (Presoflex, Mercator, Ke-rum, Metro, IperCoop), dok sve ostaletvrtke, a rijeË je o stotinama njih, dræetek polovinu od ukupnog træiπnogkolaËa.

Takve neumoljive Ëinjenice dovelesu do toga da se posljednjih godina u

cilju opstanka male tvrtke sve ËeπÊepovezuju u trgovaËke lance. U svje-æem je sjeÊanju formiranje Narodnoglanca, okupljenog oko Plodina, Keru-ma i Presoflexa, a joπ ambicioznijeplanove ima grupacija CBA, koja tre-nutno okuplja deset tvrtki sa Ëak 520trgovina. CBA je nastao po inozem-nom modelu okupljanja manjih trgo-vaca, Ëija je osnovna namjera zajed-niËka nabava robe po povoljnijimcijenama, ali i pridræavanje visokimstandardima trgovanja, πto je i najboljabrana od “apetita” onih najveÊih tvr-tki. Procjenjuje se da CBA zbrojenoima izmeu 8 i 10 posto maloprodaj-nog udjela, buduÊi da godiπnje biljeæerast prometa od respekta vrijednih 22posto. To i nije Ëudno kada se ima uvidu da je poslovna politika CBAsliËna onoj s kojom se kupci suoËava-ju u KTC-u: niske cijene i velika zas-tupljenost robe domaÊe proizvodnje,navodno oko 70 posto.

Pravu je paniku meu konkurentimaizazvala, meutim, vijest da CBA i Naro-dni lanac pregovaraju o poslov-nompovezivanju, Ëime bi gotovo dostigli Kon-zum. Teπko je predvidjeti hoÊe li touskoro biti realizirano, buduÊi da jenajteæi posao usklaivanje naËina i pogo-dbi u nabavi robe. DugoroËno je tomoæda i neminovno, kao πto je izvjesnoda Êe i jednom i drugom lancu i nadaljepristupati manje tvrtke, kojima je to jedinamoguÊnost dugoroËnijeg opstanka.Podravka je u tom procesu okrup-

njavanja u dvostrukoj poziciji. S jednestrane, πto manji broj trgovaËkih tvrtkiolakπava joj poslovanje, a i omoguÊavasustavnije bavljenje pojedinim kup-cem. S druge, pak, veliki lanci sustav-no pritiπÊi na cijene, traæeÊi veÊe raba-te, πto smanjuje profitabilnost. Bilokako bilo, taj je proces trgovaËkogpovezivanja realnost i neminovnost,pa bi najveÊa zabluda bila nesuoËava-nje s takvim izazovima.

Deset velikih lanaca veÊ uzelo polovicu hrvatske maloprodaje

Marljiva ekipa Podravkinog Marke-tinga - Kristina Matica, Nataπa Gazdek,Dubravka Horvat i Damir KatinËiÊ -uruËila je nagrade dvjema glavnimdobitnicama najveÊe Podravkine ovo-godiπnje nagradne igre ”Slasno do do-bitka”. Podsjetimo, za sudjelovanje uigri bilo je potrebno poslati Ëetiri praz-ne vreÊice Podravkinih juha i jednuvreÊicu Talianette. Nagradna igra jetrajala 70 dana, a pristiglo je fasci-nantnih 70.000 kuverti. Podijeljeno je2.555 nagrada, a dvije glavne nagrade,koje je izvukla svjetska kuglaËka prva-kinja Æeljka Orehovec, otiπle su uKastav pokraj Rijeke i ©ibenik. Marke-ting manager Kristina Matica je u Kast-vu uruËila Panasonic widescreen TVod 89 cm, Panasonic kuÊno kino, HPlaptop te Pocket PC simpatiËnoj obite-lji nezaposlene Jelene JoviÊ.- Redoviti sam potroπaË Podravkinih

proizvoda, osobito juha, a za ovogo-

diπnju nagradnu igru poslala sam 13kuverti. Nekako sam se potajno nadaladobitku, a i inaËe mogu reÊi da je zamene trinaest sretan broj. BuduÊi dasuprug nije osobito zainteresiran zatehniku, dobitku se viπe veselimo djecaMarin i Matej i ja. Kako uskoro selimou novi stan, nagrada je doista doπla uprave ruke - veselo je rekla dobitnicaJelena JoviÊ kojoj nisu zasmetale nikamere lokalne rijeËke televizije.Nakon Rijeke, Podravkina se ekipa

uputila prema ©ibeniku gdje je sa si-nom Ivom nestrpljivo Ëekala drugaosvajaËica glavne nagrade vrijedne 40tisuÊa kuna Zorka Erceg. Iako u ne-vjerici zbog dobitka, umirovljenica kojaje viπe od trideset godina radila utrgovini, objasnila je kako je poslalasamo jednu jedinu omotnicu s praznimvreÊicama juha. Priznala je da se nada-la da Êe opet kao i prije nekolikogodina dobiti barem jednu kuhinjskukrpu, a sreÊa joj se osmjehnula znatnoviπe. A πanse su bile jedan premasedamdeset tisuÊa...

Dodjelu glavne nagrade igre «Slasno dodobitkafl sretnoj dobitnici u ©ibenikuiskoristili smo za kratak susret sdirektorom Poslovnice Zadar ©imom Ma-πinom, koji je pruæio logistiËku potporuPodravkinoj ekipi iz Marketinga, i priu-pitali ga kako protjeËe turistiËka sezonakoja se bliæi kraju.

- Gledano s aspekta Podravke, sezonaje zadovoljavajuÊa, o Ëemu Êe dovoljnoreÊi dvocifren rast kojeg Êemo, uvjerensam, ostvariti. PodruËje koje mi pokriva-mo je geografski dosta raπireno, od Like,otoka, srednjeg Jadrana pa sve do ©ibe-nika. TrenutaËno imamo 18 zaposlenih,a u nekim podruËjima imamo velikprostor za napredak. Primjerice, otok Virkoji ljeti postane grad s viπe od 50 tisuÊa

stanovnika, pa Novalja na otoku Pagukoja je ove godine apsolutni hit meumladima, i tu Êemo iduÊe sezone poku-πati puno viπe napraviti. Tijekom ovesezone zamijetili smo da priliËno rastepotraænja za instant proizvodima od juhado talianetta, uz naravno proizvode kojiimaju visok imidæ kod potroπaËa. MoramreÊi da je zadarska regija jako punodobila izgradnjom autoceste, te πirenjemvelikih trgovaËkih lanaca. Osim trgovaË-kih mjesta, uspjeli smo izravno dogovo-riti i opskrbu nekih znaËajnih hotelskihkuÊa, te veÊih potroπaËa poput djeËjihvrtiÊa. Upravo zbog toga bitno je daimamo dobru logistiku koja nas redovitoopskrbljuje i u tom dijelu sam jakozadovoljan - rekao je Maπina. A. K.

Dodijeljene glavne nagrade velike nagradne igre”Slasno do dobitka!

Trinaest je bio sretan broj

Vrlo vrijedne Podravkine nagrade stigle su u Kastav...

©ime Maπina, direktor poslovnice Zadar o turistiËkoj sezoni:

Rast Êe biti dvocifren

©ime Maπina u jednom πibenskomtrgovaËkom centru...i u ©ibenik

Page 4: Podravkine novine broj 1716

4 Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Piπe: Æeljko ©emper

Za vrijeme odræavanja Olimpijskihigara za goste koji su se zaæeljelidomaÊe hrane, uz svakodnevnu po-nudu viπe vrsta raznovrsnih toplih ihladnih jela, Podravkini su kuhariËak spremali i jela po narudæbi.O tome kako su protekli dani u

Hrvatskoj kuÊi na Olimpijskim igra-ma u Ateni, gdje su Podravkinigastropromotori tri tjedna pripre-mali jela razgovarali smo po njiho-vom povratku u Koprivnicu s Dra-æenom –uriπeviÊem, promotoromkulinarstva - specijalistom.- Svi su posjetitelji bili oduπevljeni

i Podravka je na taj naËin promovi-rala i kulinarstvo u Hrvatskoj i bo-gatu paletu svojih proizvoda, a mo-æemo reÊi da je predstavljena unajpozitivnijem svjetlu- rekao jeodmah na poËetku naπeg ragovoraDraæen i nastavio:- Naπi su gosti bili sportaπi, gosti iz

pojedinih ambasada, Ëlanovi Olim-pijskog odbora, novinari, a uz sva-kodnevne goste, Hrvatska kuÊa bilaje otvorena za sve posjetitelje. Naj-veÊi nam je problem bio planiratitoËan broj obroka, jer nikada nismomogli predvidjeti kada Êe i kolikogostiju stiÊi. Stoga je uvijek moralobiti dovoljno novih i svjeæih jela.- Kako ste meusobno raspodije-

lili posao?- Zlatko SedlaniÊ i Branko TakaË

uglavnom su bili u kuhinji i pripre-mali, dok smo Ivan Kancelak i jaobavljali ”pomoÊne” poslove. Ta-

koer sam bio zaduæen za nabavuu trgovinama i kontakte s gostima iposluæivanje. U ponudi smo uvijekimali pet do πest toplih jela, velikiizbor mesnih i morskih salata tenarezaka. Bilo je takoer i posebnihnarudæbi, a mi smo nastojali ugoditisvim naπim gostima.

- Kakve su reakcije gostiju?- Reakcije su pozitivne kako kod

uzvanika i stalnih gostiju, tako ikod Grka koji su gostujuÊi uHrvatskoj kuÊi upoznali naπ naËinprehrane πto se bitno razlikuje odgrËkoga. Grci nemaju naviku kon-zumiranja juπnih jela, πto su primi-jetili i sami sportaπi. Jedan od novi-nara ispriËao nam je kako je ponu-dio 50 eura u restoranu samo da muposluæe juhu, ali juhu koju je poæe-lio - dobio je tek u Hrvatskoj kuÊi.Tu su mogli dobiti ukusna domaÊa,ali raznovrsna jela na koja su navi-kli. Drago mi je da se Atena uzargentinske koπarkaπe, hrvatske ru-kometaπe i grËke hostese, te mno-go drugih lijepih stvari pamti i po -Podravkinim kuharima. Tijekomodræavanja OI davali smo mnogo-brojne izjave za novine i radio ojelima koja spremamo i na kojinaËin ih prireujemo.- Kakvi su Vaπi dojmovi iz Atene i

πto ste, osim joπ jednoga iskustva,donijeli sa sobom?- Nismo imali vremena izlaziti,

tako da sam grad praktiËki nismouspjeli vidjeli. Jednom smo izaπli urestoran kako bismo iskuπali grËkuhranu, koja nas nije posebno odu-πevila, ali vlasnik restorana poËas-tio nas je odliËnim desertom sprav-ljenim od jogurta i meda. Pogledaosam samo prvu i zadnju rukometnuutakmicu i vaterpolo. Imali smovremena tek za kupnju pokojegsuvenira, poput bacaËa diska, πtosam donio iz Atene.

Podravka isplatilapreuzetu pπenicuPodravka je poljoprivrednim proizvoaËima isplatila svu pπenicu koju je

preuzela nakon ljetne æetve. Ukupno je za potrebe Podravkinog mlinsko-pekarskog biznisa preuzeto 20.104 tone, dok je 2.100 tona preuzeto zaDræavno ravnateljstvo za robne rezerve. Cijena je po kilogramu pπenicebila jednu kunu, a Podravka je otkupom uspjela namiriti dvije treÊinesvojih godiπnjih potreba za proizvodnju. NajveÊi dio pπenice bio je spodruËja sjeverne Hrvatske, a odreene koliËine dovezene su i iz Baranje.Prema rijeËima direktora Podravkine Proizvodnje Tome Troπelja, ovogo-diπnji je urod neπto iznad prosjeka, s prosjeËnih 13 posto vlage, i kakvoÊapπenice se ocjenjuje vrlo dobrom.

Predstavljamo vam novi kruh iz naπe Pekare. To je tamna vrsta kruhakoji Êete zbog njegovog specifiËnog oblika lako uoËiti na polici.Pored pπeniËnog braπna ovaj kruh sadræi raæeno braπno i zobene

pahuljice πto u savrπeno dobrom omjeru daju kruh punog okusa,produæene svjeæine i poveÊane hranjive vrijednosti.Raæeno braπno odlikuje se visokim sadræajem kalcija i æeljeza te

bjelanËevinama, veÊe prehrambene vrijednosti u odnosu na pπeniËnobraπno, dok su zobene pahuljice uz visok sadræaj minerala i vitaminabogat izvor dijetnih vlakana i esencijalnih masnih kiselina.Zbog svega toga lako moæemo zakljuËiti da je pred nama kruhkoji treba probati.

Marija DiniÊmarketing manager

Od 1. srpnja mirovine su se premapotpisanom Sporazumu izmeu Vla-de i Hrvatske stranke umirovljenikatrebale usklaivati samo prema rastuprosjeËne plaÊe svih zaposlenih uRepublici Hrvatskoj u prethodnompolugodiπtu. Napuπtena je πvicarskaformula, prema kojoj se zbrajao rastplaÊa i troπkova æivota, pa dijelio sadva. Takvim dosadaπnjim usklaiva-njem mirovine su stalno bile u silaz-noj putanji u odnosu na prosjeËnuplaÊu, pa je tako prosjeËna mirovinapala ispod 43 posto prosjeËne plaÊe.Zbog toga su umirovljenici nestrplji-vo oËekivali podatak Dræavnogzavoda za statistiku o stopi rastaplaÊa u prvom polugodiπtu.IzvjeπÊe DZS-a o stopi rasta plaÊa

od Ëetiri posto ozarilo je lica umirov-ljeniËkih Ëelnika. Za proπli ponedje-ljak sazvana je sjednica UpravnogvijeÊa Hrvatskog zavoda za mirovin-sko osiguranje, na kojem su ËlanovivijeÊa trebali samo potvrditi odluku opostotku usklaivanja mirovina.Umjesto toga, predstavnici umirov-ljenika u Upravnom vijeÊu (Nahtigal,Lokmer i ©emper) pola sata prijesjednice pozvani su na “konzultaci-je” u Ministarstvo financija kod mini-

stra ©ukera. Ministar je pokuπao uvje-riti umirovljeniËku trojku kako nova-ca za tako veliko poveÊanje nema iponudio je dvije varijante: primjenustare dosadaπnje formule ili poveÊa-nje s realnim rastom plaÊa, πto biiznosilo 2,3 posto. To znaËi da se odËetiri posto odbije stopa inflacije, naπto su umirovljenici rekli da bi to bilokrπenje Zakona i da su veÊ inflacijuplatili u prvih πest mjeseci.»vrsti stav predstavnika umirovlje-

nika bio je da treba poπtivati Zakon ousklaivanju mirovina, po kojem mi-rovine treba uskladiti s porastombruto plaÊa i da od toga neÊe odusta-ti. Svoj stav umirovljenici su braniliËinjenicom da se i dosad u Ëlanku 81.Zakona o mirovinskom osiguranjuspominje “stopa promjene prosjeËnebruto plaÊe”. Kako su pojam “rastplaÊa” iz Sporazuma umirovljenicitumaËili kao bruto plaÊu, a ministar©uker kao realan porast plaÊa, dogo-vor nije postignut, a zakazana sjedni-ca Upravnog vijeÊa je odgoena. Toje dovelo u pitanje sam obraËunmirovina za kolovoz, jer je utorak biozadnji dan kad bi se trebao znatipostotak usklaivanja mirovina i za-poËeti njihov obraËun. A u Ëlanku 81.

Zakona stoji da aktualnu vrijednostmirovine Upravno vijeÊe Zavoda trebautvrditi najkasnije dva mjeseca nakonisteka svakog polugodiπta, a to je bioutorak 31. kolovoza. Zbog toga sambio ugodno iznenaen kad su mi uutorak ponudili telefonsko glasanjeza Ëetiri posto. Naravno da nisam bioprotiv - ni suzdræan!Moæemo li nakon svega biti zado-

voljni? Mislim da je odgovor potvr-dan, posebno iz razloga, πto je to od1999. godine dosad najveÊi pos-totak usklaivanja mirovina. Dakle,na prosjeËnu mirovinu od 1745 ku-na to je poveÊanje za 70 kuna, a istotoliko iznosi i zaostatak za mjesecsrpanj. Ovih Ëetiri posto je tek prvikoraËiÊ prema cilju da se prosjeËnamirovina barem pribliæi na 50 postoprosjeËne plaÊe, kako stoji u Spora-zumu, πto je teπko ostvarljivo.Ali nikako ne smijemo zaboraviti

da je prosjeËna mirovina “novih”umirovljenika od 1470 kuna tek 35posto prosjeËne plaÊe i to predstav-lja najveÊi problem.U cijelom ovom sluËaju bilo je

vrlo vaæno Ëvrsto braniti svoj stav.Da smo popustili, izgubili bismosvoju vjerodostojnost.

Razgovor s Draæenom –uriπeviÊem, promotorom kulinarstva

Atena Êe se pamtitii po Podravkinim kuharima!

Kutak za umirovljenike

Kako smo izborili poveÊanjemirovina od Ëetiri posto?

Novo iz Podravkine Pekare

Raæeno - zobeni kruh

Nakon zavrπenog otkupa pπeniceovogodiπnjeg roda

Draæen –uriπeviÊ

Razgovarala: Ines Banjanin

Page 5: Podravkine novine broj 1716

5Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Piπe: Ines BanjaninSnimio: Nikola Wolf

Ovog tjedna zavrπava otkup cikles podruËja varaædinske, meimur-ske i koprivniËko-kriæevaËke æu-panije za potrebe prerade u Tvorni-ci Kalnik iz Varaædina. Prema rijeËi-ma direktora Kalnika Novice Cigla-ra, cikla je otkupljena u zadovolja-vajuÊim koliËinama i vrlo dobre jekvalitete.- Otkup cikle zavrπava ovoga tjed-

na, a buduÊi da se cikla odmah iprerauje i pakira popunili smo svapakovanja staklene i limene amba-laæe, πto znaËi staklenke od 660 g,1,4 kg, 2,4 kg i limenke od 4 kg.InaËe, cjelokupan je ovogodiπnjiurod povrÊa u odnosu na protekle

godine odliËan, naroËito graπka kodkojega smo proπle godine imali pod-baËaj, a ove je godine dobro rodio ikampanja je uspjeπno okonËana udrugoj polovici srpnja. Zadovolja-vajuÊi je bio otkup mahuna i para-dajz paprike, ali posebno smo ipakzadovoljni urodom cikle kod koje jeprotekle dvije godine doπlo do de-sortiranosti. Do sada smo veÊ prera-dili 900 tona od planiranih 1200 do1500 tona - informirao je NovicaCiglar i nastavio:- Pred nama je tek prava sezona,

jer planiramo otkupiti oko 2500tona crvene paprike. BuduÊi da cje-lokupni otkup, a time i preradazbog vremenskih prilika ove godinekasni oko dva tjedna, nadam se daÊemo ipak uspjeti otkupiti i preradi-

ti predviene koliËine crvene papri-ke za koju su veoma vaæni sunËanisati. Bude li sunËan rujan, otkup bimogao trajati i do 20. listopada.Nadamo se dobrom urodu, a koliËi-ne Êe ovisiti o vremenskim uvjeti-ma. Za sada nije planiran nikakavuvoz.Zanimalo nas je da li Êe se u

Kalniku zapoπljavati joπ sezonaca sobzirom na poveÊani opseg posla.Saznajemo da je uz 177 zaposlenihtrenutno zaposleno i 98 sezonskihradnika, a ukaæe li se potreba kodprerade crvene paprike zaposlit Êeih se joπ nekoliko. Trenutno se radiu tri smjene, a od sredine rujnaplanira se prelazak na Ëetverosmjen-ski rad. Radit Êe se subotama inedjeljama, a Ëetverosmjenski rad

podrazumijeva dva dana odraiva-nja jutarnje smjene, dva dana po-podnevne, dva dana noÊne smjene,a dva su dana slobodna.U Kalniku istiËu da je otkup i

prerada crvene paprike kljuËni diosezone, koja traje oko 40 radnihdana. NajveÊi dio paprike prerai-vat Êe se u ajvar i ostale kondimen-te, dok se jedan dio prerauje upapriku filete i pakira u staklenkeod 660 g i 2,4 kg. Dnevno se moæepreraditi 50 do 60 tona crvene pa-prike, ovisno o tome radi li se ofiletima paprike ili o ajvaru i kondi-mentima.Uz preradu cikle sada je trenutno

u Tvornici Kalnik u tijeku prijem ipulpiranje feferona i to blagoga,ljutoga i blago ljutoga. To je postu-pak stavljanja feferona u baËve soctom, gdje mora odstajati do zimekada se puni u ambalaæu. Na krajuovog kraÊeg reportaænog izvjeπÊa izvaraædinskog Kalnika direktor No-vica Ciglar informirao nas je i otradicionalnom danu paprike:- Ove Êe se godine Dan paprike

odræati 16. rujna, a zapoËet Êe struË-nim skupom u Kalniku u prijepod-nevnim satima. Uslijedit Êe obilazakpolja i pogona za preradu, a obiljeæa-vanje Êe zavrπiti prigodnim domjen-kom.

Roeni Banijac Vlado Crevarpravi æivotni put poËeo je 1964.godine kada je pokucao na vrataPodravkine pekare. Tada 29-go-diπnjak sluËajno je svratio u Ko-privnicu, a u Pekari je proveo 28godina i tu doËekao mirovinu.Pekarski zanat zavrπio je u Glini,a za prvim kruhom uputio se uRijeku otkud ga put doveo uKoprivnicu. Dobro se sjeÊa pr-vog direktora Ljudevita Paπice isvih dana provedenih u radnojsredini koja mu je æivot znaËila.SkuÊio se u Crnogorskoj ulici, asada s mirovinom oko 2000 ku-

Susret s umirovljenikom: Vlado Crevar

Podravka mi je odredila æivotni put

Reportaæni zapis iz varaædinske Tvornice Kalnik

Posebno zadovoljni urodom cikle, a pravasezona tek slijedi preradom crvene paprike

Cikla je ljetos dobro rodila i u Kalniku Êe se ovog kvalitetnog povrÊa preraditi znatno viπe negoprethodne dvije godine

Uz ciklu trenutno se u Kalniku prerauju i feferoni

na æivi mirno zadovoljan sa svi-me πto je do sada preæivio. Osje-Êa se starim Podravkaπem πtoponosno istiËe u svakoj prigodi.- Podravka mi je pruæila moguÊ-

nost æivljenja kakvog sam æelio.Danas mi je vaæno da sam biokoristan Ëlan ovoga druπtva. Biloje teπko do 60-tih godina, ali odtada sve bolje. PlaÊom u Podravkibio sam zadovoljan pa mi je i toostalo u lijepom sjeÊanju. Istinaje da bi sada trebala i pokojapenzionerska kuna viπe, ali sve usvemu dobro je. Dobro je πtosam radio u Podravki. Neki nisuimali tu pogodnost - kaæe namCrevar, koji je u Pekari radio nasvim poslovima osim slasticama.- Za mene su svi poslovi bili

jednako vrijedni. Za svih 28godina rada u Pekari nisamimao nikakvih problema pane znam da li sam ikada izakasnio na radno mjesto. Za-dovo l j an s am π t o m i j ePodravka uz rad omoguÊila ipotrebnu organiziranu rekrea-ciju.Danas ispunjen zadovol j -

stvom Vlado, koji je uvijek bioomiljen meu ljudima ne za-boravlja da onima koji su danasu Podravki poruËi:- »uvajte Podravku jer koristi

svima nama. Od toga svi æivi-mo, ljudi se πkoluju, napredu-ju. Odnosite se poπteno premaposlu koji obavljate i PodravkaÊe ostati svima draga.

Piπe: Slavko PetriÊSnimio: Nikola Wolf

In memoriam

Mijo Æidov(1947-2004)

Ovog tjedna u Podravki je tuænoodjeknula vijest da nas je zauvijeknapustio naπ dugogodiπni radnik MijoÆidov.Mijo je u Podravku doπao 1977.

godine, gdje je poËeo raditi kaosezonac u Galantpletu. Iste godinezaposlio se u Æitaricama i tu je proveocijeli svoj radni vijek. Prerana smrtzatekla ga je na radnom mjestu po-moÊnog radnika u Mlinu.Iznenada, ostali smo bez vrijednog i

marljivog radnika i dragog prijatelja.Ova prerana smrt duboko je potreslasve u njegovoj radnoj sredini i sve kojisu ga poznavali, a posebno njegovuobitelj.Mijo je sahranjen 1. rujna na mjes-

nom groblju u Legradu.

Page 6: Podravkine novine broj 1716

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ, InesBanjanin i Slavko PetriÊFotograf:Nikola WolfTisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.Koprivnica

Naklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:[email protected]

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Druπtvena prehrana

Jelovnik 6. 9. ponedjeljak: - Varivo podravski grah, rolana lopatica, salata

7. 9. utorak: - PeËena svinjetina, krpice sa zeljem, salata

8. 9. srijeda: - Punjena paprika, krumpir pire, kolaË

9. 9. Ëetvrtak: - Junetina na lovaËki, riæa sa πampinjonima, salata

10. 9. petak: - Juha, pohani osliÊ, slani krumpir, salata

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

Obavijesti

Bibliobus Knjiænice i Ëitaonice “FranGaloviÊ”, nakon ljetne pauze koja jetrajala od sredine srpnja do 7. rujna,ponovno zapoËinje sa svojim usluga-ma. Prvo stajaliπte u Podravki bit Êe upetak 10. rujna od 10,15 do 12 sati.Linolada i Juhe na rasporedu su 9.rujna od 10 do 10,30, odnosno od10,35 do 11,35 sati, a Belupovi zapos-lenici mogu vratiti i posuditi knjige 9.rujna od 8,45 do 9,45 sati.

Podjela pureÊeg mesaOdjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili

pureÊe meso proizvoaËa Vindon Slavonski brod, grupe Vindija Varaædin daÊe se podjela biti u Ëetvrtak dana 9. rujna od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtuGalantpleta, Kolodvorska 1.

Prodaja boja, lakova i ljepilaOdjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke da mogu u prodavao-

nici Karbon - Zrinski, Novi Breæanec 6, u Koprivnici, kupiti proizvodeproizvoaËa Renocolor ZapreπiÊ i to:• boje i lakove• lazur boje za drvo i zaπtitna sredstva za drvo• æbuke unutarnje filcane i gletane• æbuke toplinske vanjske i stiropor fasade• fasade sep, silikatne, silikonske• mase za izravnavanje (gletovanje) unutarnje i vanjske• nivelirajuÊe mase za izravnavanje podova• ljepila za ploËice• ljepila za parkete i laminateuz moguÊnost plaÊanja od 12 do 15 rata beskamatno, te do 6 rata uz popust

od 5 posto.Zainteresirani radnici za kupnju navedenih proizvoda moraju podiÊi potvrde

o kreditnoj sposobnosti u Sluæbi ustega/ObraËun plaÊa.

U Ëetvrtak 9. rujna u 19 sati u dvorani za sastanke Podravke bit Êe odræanatribina “43 minute sa...”. Gost Êe biti poznati vukovarski branitelj Petar JanjiÊ,koji Êe predstaviti svoju knjigu “Æedni krvi - gladni izdaje”. O knjizi Êe poredautora govoriti Mladen PavkoviÊ.Knjiga je posveÊena vukovarskim braniteljima, a JanjiÊ bez dlake na jeziku

opisuje na koji se naËin branio ovaj grad, u Ëijoj je obrani i sam sudjelovao tenekoliko puta bio i ranjen.Organizator tribine je Udruga branitelja Podravke (UBIUDR) u suradnji s

OpÊim uslugama.

Zasigurno jedan od najaktivnijih Ëlanova Podravkine Likov-ne sekcije je Milan FrËko. Nedavno je imao samostalnuizloæbu u dvorcu Maruπevec, a u povodu tradicionalnemanifestacije Deset dana Svete nedjelje u Ludbregu je uGaleriji ZB Art 27. kolovoza sveËano otvorena njegova novasamostalna izloæba. Izloæba je pod pokroviteljstvom Hrvat-skog sabora, a autor se ludbreπkoj publici predstavio sa 14ulja na staklu te 10 slika raenih tehnikom ulja na platnu.Izloæbu je sveËano otvorio ludbreπki gradonaËelnik MarijanKrobot, a u programu su sudjelovali Zlatko i ©tefanijaBaranaπiÊ, pjesnik Franjo Strbad, a muziËku pratnju na gitarije uspjeπno odradio FrËkov sin Daniel. Izloæba Milana FrËkau ludbreπkoj Galeriji ZB Art moæe se razgledati do kraja rujna.

* * *U galeriji ZB-Art u Ludbregu samostalnom izloæbom slika

predstavio se u kolovozu tamoπnjoj publici Ëlan Likovnesekcije «Podravka 72fl Branimir Dolenec. On je izloæio dvade-setak slika - krajolike i mrtvu prirodu u tehnici akrilika naplatnu.

Podravka d.d.Ljudski potrencijaliZapoπljavanje i razvoj kadrova

Ako ste zaposlenik Podravke na neodreeno vrijeme i uz to ste analitiËni,ustrajni, strpljivi, skloni timskom radu te kontinuiranom stjecanju novih znanjanudimo vam:• odgovoran i stimulativan posao• timski rad u ugodnom i poticajnom okruæenju• moguÊnost uËenja i napredovanja

Danica, mesna industrija d.o.o. objavljuje slobodno radno mjestoVODITELJA KEMIJSKOG LABORATORIJA

Od vas oËekujemo:• visokoπkolsko obrazovanje iz podruËja prehrambene tehnologije (dipl.

inæ. prehrambene tehnologije)• najmanje 3 godine radnog iskustva u struci• poznavanje ISO standarda i HACCP• znanje stranih jezika (engleski)• korisniËko znanje rada na raËunalu (MS Office, SAP)

Prijave poπaljite do 17. rujna 2004. godine na adresu:

Ljudski potencijaliZapoπljavanje i razvoj kadrova(za natjeËaj)Ante StarËeviÊa 3248000 Koprivnica

Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku 30 dana.

Gotovo svatko od nas je ponekadosjetio nagon da neπto pojede, πto nijeimalo veze s glau. U jednom ispitiva-nju 70 posto muπkaraca i gotovo 100posto æena izvjestilo je da povremenodoæivljavaju takav snaæan poriv zahranom. U veÊini sluËajeva takav jeporiv usmjeren na specifiËnu hranu(Ëokolada, pomfrit, Ëips).Takvi nagoni za hranom su jedni od

najveÊih neprijatelja planova za re-dukciju prekomjerene tjelesne teæine.VeÊ sama pomisao na zadovoljavanjeporiva Ëini da srce poËne bræe kucati,ælijezde slinovnice poËinju jaËe luËitislinu, a æeluËana sluznica kiselinu.Osim toga, guπteraËa otpuπta hormoninzulin uzrokujuÊi pad razine πeÊera ukrvi. Taj nagon za hranom moæe bitiisto toliko intenzivan kao i onaj ovi-snika za drogom. Jedan je ovisnikrekao svom terapeutu:”Odbacio samheroin, ali jednostavno ne mogu kon-trolirati moj nagon za slatkom i ma-snom hranom”.U proπlosti se mislilo da je taj nagon

tjelesni signal da mu nedostaje nekahranjiva tvar. Meutim, danas veÊinanutricionista smatra da psiha igra ve-Êu ulogu u pojavi tog poriva negosamo tijelo.Jedan od znaËajnijih uzroka nagona

za hranom moæe biti stres. Kad smopod stresom, Ëin probavljanja hraneiskljuËuje onaj dio nervnog sustavakoji uzrokuje napetost i to rezultiradjelotvornom relaksacijom. Poznatoje da ugljikohidrati poveÊavaju koliËi-ne serotonina - ”umirujuÊe” kemijskesup-stance u mozgu. Zbog toga, pri-mjerice, πalica vruÊe Ëokolade i jedankolaËiÊ, mogu biti jedna vrsta samoli-jeËenja kako bi se olakπala napetostloπeg dana.Znanstvenici intenzivno rade na pro-

nalaæenju lijeka koji Êe nadomjestitiporemeÊenu komunikaciju izmeu

mozga i tijela zbog koje se onda neproizvodi dovoljno kemijske supstan-ce koja Êe prenijeti iz mozga tu poru-ku: ”Sad se osjeÊam bolje”. Zbog togaosoba nastavlja jesti i nakon πto seosjeÊa puna.I psiholoπki faktori igraju jaku ulogu

u nagonu za hranom. Slatkiπi i drugahrana Ëesto se daju djeci kad su tuænaili uznemirena ili kao nagrada za ne-πto. To je jedan od razloga zaπto jesladoled poslastica za kojom se takoËesto æudi i kasnije u æivotu.Dok znanstvenici nastavljaju prou-

Ëavati psiholoπke i biokemijske as-pekte pojave nagona, oni istovreme-no nude nekoliko preporuka kakodræati svoj vlastiti poriv za hranompod kontrolom:

Upoznajte svoje povode. Ako zna-te kada i gdje moæete oËekivati nagon,u boljoj ste moguÊnosti suoËiti s njim.Ako morate prisustvovati vaænom na-petom sastanku, koji moæe izazvatistres, imajte pri ruci neπto niskokalo-riËno za prezalogajiti nakon sastanka.Osobe koje su osamljene i slobodne

praktiËki cijeli dan, a istovremeno supod nekim stresom i emotivno nape-te, vrlo Ëesto ublaæavaju to svoje sta-nje stalnim uzimanjem hrane. Mnogoje bolje ukljuËiti se u neke dobrovolj-ne aktivnosti izvan kuÊe i tada Êenagon za hranom jenjati.

Odvojite hranjenje od drugihaktivnosti. Prestanite jesti dok Ëitate,dok gledate televiziju, dok vozite au-tomobil. Ako prestane povezivati od-reene aktivnosti s hranom, nagonkoji se obiËno javlja u takvim situaci-jama Êe nestati.

Redovno tjelesno vjeæbajte. Aero-biËke fiziËke aktivnosti - voænja bici-kla, trËanje, brzi hod - otpuπtaju isteone kemijske supstance u mozgu,nakon kojih se Ëovjek dobro osjeÊa,kao πto Ëini hrana, smatraju mnogieksperti.

Konzumirajte kompleksne uglji-

kohidrate. Namirnice kao πto su riæa,krumpir, kruh od cjelovitih æitarica itjestenina mogu zadovoljiti apetit i tos viπe od upola manje kalorija negoπto bi pruæila ista koliËina hrane boga-ta masnoÊama. Kompleksni ugljiko-hidrati - koji bi trebali sudjelovati uukupnom dnevnom unosu kalorija s55 do 65 posto - ustvari smanjujuporiv za slatkiπima. To je zato πto sekompleksni ugljikohidrati sporo pret-varaju u krvni πeÊer i stoga ostaju uorganizmu duæe, nadomjeπtajuÊi na-gon za brzim, slatkim obrokom.

Unesite u prehranu namirnice smalo masnoÊa. Probajte neke tvrdeslatkiπe umjesto Ëokolade, jogurt smalo masnoÊa umjesto sladoleda itd.Osim toga, konzumiranje paprene,ljute hrane ne izaziva tako velik na-gon, a poveÊava brzinu metabolizma.

Pokuπajte svladati poriv za hra-nom. StruËnjaci preporuËuju: ”PriËe-kajte dvadesetak minuta”. Odvratitesvoje misli o hrani odlaskom na jednohodanje, Ëitanjem knjige ili telefoni-rajte prijatelju. Ako i pored toga joπuvijek æelite hranu, odluËite koja jekoliËina odgovarajuÊa i razumna, je-dite sporo i uæivajte u tome.

Nemojte iÊi u krajnosti. DrastiËnedijete, ukljuËujuÊi i tekuÊe dijete, mo-gu biti opasne. One stvaraju osjeÊajgubitka, liπenja neËega, πto konaËnorezultira prekomjernim uzimanjemhrane i veÊom tjelesnom teæinom negoprije dijete. Neki ljudi ustvari boljeprou s konzumiranjem 4, 5 ili Ëak 6malih obroka tokom dana, nego s 3velika obroka. S takvim naËinom onispreËavaju da razina πeÊera u krvipreviπe padne i uzrokuje muke gladi.

Predajte se uæitku - ponekad. StruË-njaci se slaæu da je najvaæniji pojedi-naËni savjet - ne liπiti se u potpunostineke odreene vrste hrane. DrugimrijeËima, ako nagon za hranom posta-ne prejak, ponekad popustite, ali samomalo. Budite razumni dok uæivate.

Aktivnosti Podravkinih likovnjaka

Izloæbe Milana FrËka i Branimira Dolencau ludbreπkoj Galeriji ZB - Art

Detalj s otvorenja samostalne izloæbe MilanaFrËka

Tribina “43 minute sa...”

Branitelj Petar JanjiÊ predstavljasvoju knjigu o obrani Vukovara

Bibliobusponovno vozi

Kako obuzdati prekomjerni nagon za hranom

Oglas

Page 7: Podravkine novine broj 1716

7Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Sport

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Piπe: Æeljko ©emper

KuglaËi Podravke generalnu probu prije novog prvenstva odradili su uOsijeku, meu kuglaËkom elitom. Prvak Hrvatske Konikom i prvak MaarskeSzeged bili su prava prigoda za Podravkaπe,da u sjajnoj konkurenciji pokaæuu kakvoj formi kreÊu u novo prvenstvo. Bili su tu Mario MuπaniÊ, bivπiPodravkaπ i svjetski viceprvak, maarski par Kakuk - Kiss, svjetski parovniprvaci, te niz reprezentativaca Hrvatske, Maarske, Slovenije i SiCG. TromeËse igrao na ploËama kuglane na Pampasu, na stazama na kojima je odigranoSvjetsko prvenstvo u Osijeku prije dvije godine. Velika i neizvjesna borbavodila se izmeu naπeg i maarskog prvaka, a prvo mjesto za osam Ëunjevaosvojio je domaÊin. Samo dvojica kuglaËa sruπila su viπe od 600 Ëunjeva -MuπaniÊ 630 i Maar Kakuk 610, slovenski reprezentativac Stoklas sruπio je599, a sjajno je odigrao Ante Bionda iz Podravke 597.Rezultati: 1. Konikom Osijek 4614, 2. Szeged 4606, 3. Podravka 4395

(Betlehem 566, Pigac 548, GroπaniÊ 520, Bionda 597, Troπelj 538, Gregurina521, BakaË 569, MikloπiÊ 536).Ove subote u 15 sati igra se prvo kolo Prve lige, a u Koprivnici gostuje

viceprvak Adrianeon iz Rijeke, predstavnik Hrvatske u Europa pokalu. SviPodravkaπi su optimisti, vjeruju u snagu momËadi i ostanak u ligi. TrenerLjubomir Oroz povest Êe u prvenstvene borbe slijedeÊe igraËe: Zdravko VuËiÊ,Nenad BakaË, Zlatko Betlehem, Ivan Pigac, Tomo Troπelj, Vladimir GroπaniÊ,Danijel Gregurina, Ante Bionda, Zdravko MikloπiÊ, Mladen Ruæman, Goran©egerec i Marijan ©tefoiÊ.

U redovima Slaven Belupa zapuhalisu optimistiËni vjetrovi. Nakon vrlovaæne pobjede na domaÊem terenuprotiv Hajduka, Slavenaπi su krenuli ugoste ekipi Zagreba. Potajna nadanjapotkrijepljena uzlaznom formom ko-privniËkih nogometaπa o osvajanju svatri boda u KranjËeviÊevoj su se obistini-la. Slavenaπi su u Zagrebu igrali odliËnoi u svim elementima nogometa zasjenilisvoje domaÊine.VeÊ od poËetka utakmice Slaven Be-

lupo je krenuo otvoreno i u 6. minutiDodik je imao prigodu postiÊi pogo-dak. OdliËno ga pronalazi ViπkoviÊ, alikoprivniËki napadaË nije bio koncen-triran. Sedam minuta kasnije biljeæimopriliku Zagreba, toËnije VidoviÊa, alinjegov udarac prema vratima Lisjakabio je neprecizan. Minutu kasnije do-bar udarac Dodika, ali Zagrebov vratarStojkiÊ brani i izbacuje loptu u korner.Udarac iz ugla Muse, lopta dolazi doVukojeviÊa koji je opet vraÊa Musi, a onodliËno puca. Lopta je s gornje stranepogodila gredu StojkiÊevih vratiju. Nad-moÊ Slavena isplatila se u 36. minuti.Opet tuËe Musa, loptu u mreæu skreÊeVukojeviÊ i - 1:0 za Slaven Belupo.U nastavku opreznija igra obje mom-

Ëadi. No, nadmoÊ Slavenaπa je i daljevidljiva na terenu. Takav odnos igreopet se KoprivniËancima isplatio u 66.minuti. Sa 17 metara iskosa Karabog-dan izvodi slobodan udarac i preciznopogaa glavu PejiÊa koji pospremaloptu u mreæu nemoÊnog StojkiÊa. Na-kon vodstva od 2:0 Slavenaπi prepuπta-ju terensku inicijativu ZagrepËanima,ali sve njihove napade Ëisti obranakoprivniËke momËadi na Ëelu sa vrlosigurnim Lisjakom. Pokuπavali su do-maÊini oËajniËki smanjiti vodstvo gosti-ju pa su u nekim trenucima gotovopogibeljno startali na nogometaπe Sla-ven Belupa, no sve je to bilo bezuspjeha. Vidjevπi da ”vrag bere πalu”,posebice zbog sve oπtrije igre Zag-repËana, trener Slavenaπa Branko Ka-raËiÊ vadi iz igre naboljeg pojedinca

sureta Musu, bojeÊi se da ga neozlijede.

Na kraju sigurna i zasluæena pobjedaSlaven Belupa u Zagrebu kojom sepokazalo kako je najbolje pojaËanje uredovima Slavenaπa trener Branko Ka-raËiÊ. U relativno kratkom vremenuBranko je uspio iz jednog gubitniËkogmentaliteta stvoriti ekipu koja optimis-tiËki diπe, nametnuti prepoznatljivu,dinamiËnu, kreativnu i prije svega pa-metnu igru. Naravno, ne treba zabora-viti niti novo Slavenovo pojaËanje -Igora Musu koji je veÊ na prvoj utakmiciza Slaven pokazao i dokazao da se radio igraËu vrhunskih kvaliteta. Nakonutakmice Igor Musa je izjavio:

- Sretan sam πto je moj prvi nastup zaSlaven Belupo bio pobjedniËki i nadamse da Êu svojim igrama u nastavkuprvenstva i dalje pridonositi osvajanjubodova. Nakon povratka iz ©panjolskepronaπao sam pravu sredinu i dolazaku Slaven Belupo bio je moj najboljiizbor.

Uz Musu jedan od najboljih Slavenaπau KranjËeviÊevoj bio je mladi reprezen-tativac Ognjen VukojeviÊ koji se nakonjednomjeseËne stanke zbog ozljede ko-ljena vratio u sastav.

- Stadion u KranjËeviÊevoj i te kakonam odgovara, uvijek igramo dobro irijetko ga napuπtamo pognute glave.Ova pobjeda doπla je u pravo vrijeme,dala nam je veliko samopouzdanje zanastavak prvenstva, u kojem smo i daljenajozbiljniji kandidati za prvu poloviculjestvice. Ovom prilikom htio bih za-hvaliti naπem klupskom lijeËniku dr.Rodu i fizioterapeutu Papcu koji su menakon dosta teπke ozljede u Vraraædinuvrlo brzo osposobili za igru. Dolaskom

Muse dobili smo na sigurnosti i kadapotpuno kompletiramo sastav bit Êemovrlo opasni svakom prvoligaπu.Zbog igre hrvatske reprezentacije,

slijedi prvenstvena stanka koju Êe Sla-venaπi iskoristiti na mini-pripremama uslovenskom ZreËu. Prvenstvo se nas-tavlja 11. rujna kada u Koprivnicu do-lazi ekipa Meimurja. Ne treba nagla-πavati kako se oËekuje sigurno osvaja-nje sva tri prvenstvena boda, a za to Êe,uz veliki angaæman nogometaπa Sla-ven Belupa biti potrebna i podrπkakoprivniËke publike. Dakle, Koprivni-Ëanci i Podravci, doite u πto veÊembroju na Gradski stadion i sigurnoneÊete poæaliti. Slavenovi deËki igrajusve bolje i bolje.Protiv Zagreba za Slaven Belupo su

nastupili: Lisjak, PejiÊ, ViπkoviÊ, Karaba-tiÊ, JuriÊ (od 45. Kelemen), BodruπiÊ,FerenËina, VukojeviÊ, Dodik, Musa (od88. ©omoci), Karabogdan (od 77. Srpak).

Isto kao i na maarskom 18. Pikókupu rukometaπice Podravke Vegeteosvojile su peto mjesto na jakommeunarodnom turniru Ladies-Cup2004. u njemaËkom Schmelzu koji seigra od 1993. godine. No, ovoga putakonkurencija je bila znatno jaËa jer uzPodravkaπice, na turniru su nastupileekipe: Hypo iz BeËa, FCK Kopenha-gen, Krim iz Ljubljane DJK/MJC iznjemaËkog Triera te TSV Bayer izLeverkusena.U prvoj utakmici protiv Bayera Po-

dravkaπice su igrale slabo. Bilo jepuno tehniËkih pogreπaka, napad ni-kako da profunkcionira, a i u obranije bilo πuplje. Niti jedna koprivniËkaigraËica u toj utakmici ne zasluæujeprolaznu ocjenu, a trener Josip ©ojatzasigurno je nakon utakmice imaopuno toga za reÊi Podravkaπicama.

U drugoj utakmici protiv ljubljanskogKrima veÊ je to bila druga slika. Obranaje bila Ëvrsta, u napadu se igralo koncen-triranije pa su Podravkaπice tijekom uta-kmice imale i po tri pogotka razlike, aliSlovenke su to brzo stizale. Na kraju,nerijeπeno.

Najbolju partiju na njemaËkom turniruPodravkaπice su pruæile protiv Dankinja.Pobjedu su izborile, prije svega, sjajnomobranom iz koje su se realizirale uËinko-vite kontre. Kao jedan od kuriozitetautakmice je pogodak Budimirove u 21.minuti i to s centra igraliπta. Na vratimavrlo sigurne bile su StanËin i Galkina. Sveu svemu, ©ojat moæe biti zadovoljannastupom Podravkaπica na Ladies-Cupu2004. jer su KoprivniËanke pokazalekako se mogu nositi s najboljim europ-skim sastavima.

Podravkaπice su do sada odigrale tri

meunarodna turnira - dva u NjemaËkoji jedan u Maarskoj te dvije meunarod-ne utakmice u Sloveniji. Desetak meu-narodnih probnih utakmica i joπ viπe odtoliko je planirano u fazi priprema. Tajpodatak najbolje pokazuje kamo Josip©ojat smjera. Nije optereÊen postignutimrezultatom, veÊ traæi najbolju formulu dastvori najuËinkovitiji sastav i prepozna-tljivu Podravkinu igru. »ini se da je nanajboljem je putu.

Nakon zavrπetka turnira u SchmelzuPodravkaπice su ostale tamo do Ëetvrtka,kada su krenule u Luksemburg na petoizdanje Turnira prvakinja koji poËinjedanas (petak). Podravka Vegeta nastupau jaËoj skupini s Györi GraboplastomMaarska, Hypom Austrija, Besanco-nom Francuska i Baekkelagetsom Nor-veπka.

Na turniru u Schmelzu boje PodravkeVegete su branile: StanËin, Galkina, Vresk,Tarle, D. GolubiÊ, PalËiÊ, Hodak, Budi-mir, Sirovec, PopoviÊ, Meljnykova, Fra-niÊ, Naukovich i Tatari. B. F.

Hrvatska peta, TreπËin 31.na Svjetskom prvenstvuU Portugalskom Chavezu odræano je Svjetsko prvenstvo u ribolovu za æene.

Natjecalo se 14 reprezentacija, a prvo mjesto pripalo je domaÊinu Portugalu.Druga je bila Italija, treÊa Engleska, Ëetvrta Poljska, dok je Hrvatska osvojilapeto mjesto ispred Francuske. Za Hrvatsku reprezentaciju, koju je vodioÆeljko ©targl, nastupale su Biserka TreπËin (Podravka), Marija TurkoviÊ (TrnjeJagi 1), Suzana ©targl (Koprivnica), Ljiljana Minanov (Trnje Jagi 2), VesnaRadanoviÊ (Trnje Jagi 1) i Marica HabekoviÊ (©aran, Kriæ). U pojedinalËnomnadmetanju, gdje je nastupilo 70 ribolovkinja, prvo mjesto pripalo je Portu-galki Fatimi Fereira, a prvakinja Hrvatske i osvajaËica kupa Biserka TreπËinzauzela je tek 31. mjesto.

TreπËin, VujËec i StarËeviÊ udoigravanjuNakon zavrπenog dræavnog prvenstva za ribolovkinje, gdje je Podravka

(Biserka TreπËin, Æeljkica VujËec, Marija StarËeviÊ) osvojila drugo mjesto,poznato je i deset pojedinki koje Êe u doigravanje za naslov prvakinje. Meunjima su i tri Podravkine ribolovkinje: Biserka TreπËin koja je osvojila u ligiprvo mjesto, Æeljkica VujËec koja je bila πesta i deseta Marija StarËeviÊ. OneÊe nastupiti na dva turnira 18. i 19. te 25. i 26. rujna na Jarunu.

Pripreme kuglaËa Podravke

S optimizmomu prvenstveni start

Uz kuglaËe, koji su s pripremama poËeli neπto ranije, i kuglaËice Podravke,aktualne dræavne prvakinje, marljivo se pripremaju za novo prvenstvo. Startpriprema bio je 26. srpnja, kad su s fiziËkim pripremama zapoËele u fitnescentru “Tomi-πport”, gdje i dalje redovno koriste teretanu i dvoranu. Nemajufinancijskih moguÊnosti za pripreme izvan Koprivnice, kompletne pripremeodradit Êe u domaÊem ambijentu. Zbog toga ipak ne odustaju od visokihciljeva, obrane naslova prvaka i europskih ambicija.Na pripremama su slijedeÊe igraËice: Æeljka Orehovec, Marija Zver, Ljiljana

Picer, Ines Vuka, –urica LukaË, Vesna Æunek, Vesna GaloviÊ, Verica VuËiÊ,Rajka BrkiÊ, povratnica Marina MikloπiÊ, te rekovalescent Melita ValentiÊ, kojazasad samo trenira u teretani. Melita je zbog neugodne ozljede kraljeænicepropustila drugi dio prvenstva. Ovih dana magnetska rezonanca trebala bipokazati hoÊe li se moÊi ukljuËiti u redovan trening.Ovog vikenda Podravkaπice Êe odmjeriti snage s jednim od najveÊih

suparnika, ekipom Zagreba - u subotu u Zagrebu, a u nedjelju u Koprivnici.BuduÊi da æenska liga ima samo deset klubova, njihovo prvenstvo poËinje dvatjedna kasnije, 18. rujna.

Pripreme kuglaËica Podravke

Pripremaju se za obranu titule

U nedjelju Kup PodravkeNa ©oderici Êe se u nedjelju 5. rujna odræati 38. Kup Podravka, natjecanje

ribiËa u ulovu ribe udicom na plovak. Ovogodiπnji kup bit Êe proveden samou muπkoj konkurenciji, a nastupit Êe dvadesetak ribolovnih klubova. Podrav-kini ribiËi Êe braniti naslov osvojen proπle godine. Prijave za natjecanje primatÊe se od 7 sati, a natjecanje Êe poËeti u 9 sati i trajati do podneva. S. P.

Ribolov

Prva hrvatska nogometna liga - 6. kolo

Sigurna pobjeda Slavenaπa u KranjËeviÊevojZAGREB - SLAVEN BELUPO 0:2 (0:1)

Igor Musa

Rukometaπice Podravke Vegete sudjelovale na meunarodnom turniruLadies-Cup 2004.

I u NjemaËkoj osvojeno peto mjesto

Turnir u malom nogometuSutra, u subotu 4. rujna, u Policijskoj dvorani u Koprivnici odigrat Êe se turnir

u malom nogometu u okviru Sportskih susreta radnika Podravke “Jesen 04”.Organizator nadmetanja u malom nogometu je Udruga branitelja, invalida iudovica Domovinskog rata Podravke i to u spomen na 18 branitelja izPodravke poginulih u Domovinskom ratu. Na turniru Êe, prema pristiglimprijavama, nastupiti 15 momËadi, a natjecanje Êe poËeti u 8 sati.

BAYER LEVERKUSEN - PODRAVKA VEGETA 23:18PODRAVKA VEGETA - KRIM ETA KOTEX 25:25FCK KOPENHAGEN - PODRAVKA VEGETA 26:30

U subotu 4. rujna Sportski susreti radnika Podravke

Page 8: Podravkine novine broj 1716

8 Broj 1716 Petak 3. rujna 2004.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Recept tjedna:

Nakon nagradne igre Podravkinih piÊa, organiziramo novu nagradnu igru zaPodravkaπe u kojoj su i ovaj put nagrade Podravkini proizvodi idealni u ovimljetnim danima - sladoledi.Na vama je samo da u iduÊa tri broja novina Podravka toËno odgovorite na

tri pitanja vezana uz Podravkinu tvornicu sladoleda Ital-Ice u PoreËu i na krajusva tri ispunjena kupona s odgovorima poπaljete na adresu: Redakcija listaPodravka - za nagradnu igru i moæda jedan od 15 poklon paketa Podravkinihsladoleda bude upravo vaπ!

Nagradna igra za Podravkaπe

Ital-Ice nagrauje

2. nagradni zadatak:Nabrojite barem tri okusa sladoleda Podravka kojise proizvode u tvornici Ital-Ice!

Odgovori:

Sastojci:1 mjeπavina za palaËinke Podravka(400 g)750 ml vodeulje za peËenje palaËinkiZa nadjev:350 g dobro ocijeenog svjeæegkravljeg sira1 Vanilin πeÊer Dolcela100 ml slatkog vrhnja1 ælica πeÊera u prahu1 æliËica naribane naranËine korice150 g mljevenih orahaZa πeÊerni sirup:100 g πeÊera200 ml vode50 ml naranËina soka1 æliËica naribane naranËine korice

Postupak:Sadræaj mjeπavine za palaËinke

pomijeπajte s vodom, ostavite kratkostajati, a zatim ispecite veÊe palaËinke(promjera oko 20 cm). Pokrijte ihaluminijskom folijom i ostavite natoplom mjestu.Kravlji sir pomijeπajte sa πeÊerom i

vanilin πeÊerom, dodajte vrhnje,naribanu naranËinu koricu i orahe.Sve dobro izmijeπajte, nadjenitepalaËinke i zarolajte.Stavite ih u vatrostalnu posudu, koju

ste prethodno namazali maslacem, isvaku palaËinku prelijte s 2 do 3 ælicepripremljenog sirupa.

Ovako pripremljene palaËinkezapecite oko 10 minuta na temperaturiod 180°C.Priprema sirupa: πeÊer pomijeπajte s

vodom, dodajte vanilin πeÊer, naranËinsok i koricu i viljamovku te kuhajte 10do 15 minuta.Posluæivanje:Goranske palaËinke posluæite

ukraπene ploπkama naranËe.Savjet:Ukoliko ga ne potroπite, πeÊerni sirup

moæe stajati na hladnom mjestu 2 do3 dana.

Goranske palaËinke1 Vanilin πeÊer Dolcela3 ælice viljamovke

Druπtvo ”Skaut Samobor”, u suradnjis PD ”JapetiÊ”, organiziralo je alpinis-tiËku ekspediciju u Tadæikistan naEvgenije Korzenjavske (7105 m),jedan od najviπih vrhova svijeta. Eks-pedicija je krenula na put 19. srpnjai trajala je Ëetiri tjedna, a buduÊi da sevrh svrstava u kategoriju vrlo zahtjev-nih uspona u pothvatu su sudjelovalisamo alpinisti s odliËnom kondici-jom i penjaËkim iskustvom. RijeË je oljudima koji su veÊ osvajali najviπevrhove, izmeu ostalih i najviπi vrhEurope Mont Blanc.Podravka je hrabrim alpinistima osi-

gurala hranu i piÊa za ovaj zahtjevanpothvat, pa su oni sa zahvalnoπÊu nakrov svijeta postavili i Podravkinuzastavicu. Cijeli je pothvat zabiljeæenkamerama Hrvatske televizije koja Êeemitirati dva dokumentarna filma osamoj ekspediciji te o zemlji i ljudimakoje su susreli na svom putu. V. ©.

Od 20. do 28. kolovoza na prodaj-nim mjestima πirom Hrvatske prove-dena je akcija unapreenja prodaje ukojoj su potroπaËi darivani knjiæicomrecepata «Tajne Vegetine kuhinje -Ljetna kuhinja Mediteranafl. Knjiæicasadræi 15 novih ljetnih i mediteranskihrecepata i druga je u nizu od ukupnotri knjiæice πto Êe ih Podravka izdati u2004. godini u povodu obiljeæavanja45 godina izlaska Vegete na træiπte.Iako je Vegetinu knjiæicu recepata

svatko tko se zatekao na prodajnommjestu u vrijeme provoenja akcijemogao dobiti bez uvjeta za kupnju,gotovo da nije bilo potroπaËa kojinisu kupili barem jedan proizvod izbogate palete proizvoda pod mar-kom Vegeta. Ljubazne Podravkinehostese zainteresiranim potroπaËimapredstavile su i dva nova proizvoda:Vegetu Twist Krumpir i Vegetu TwistSalata u novoj i atraktivnoj ambalaæi- boËicama s posipaËem.

Ovakav naËin komunikacije jako jedobro prihvaÊen od strane potroπaËakoji s nestrpljenjem iπËekuju treÊuknjiæicu recepata ”Tajne Vegetine ku-

hinje - Raskoπni okusi blagdana”, zakoju Êe se na prodajnim mjestimaorganizirati promotivne akcije kra-jem studenoga. N. G./D. H.

Na prodajnim mjestima πirom Hrvatske

Uspjeπne promotivne aktivnostiza Vegetu

AlpinistiËka ekspedicija na jedan od najviπih planinskih vrhova

I Podravka na krovu svijeta

SreÊko BoπkoviÊ, predsjednik ”Skauta Samobor” u bazi prije zavrπnoguspona

Promotivna akcija na jednom od prodajnih mjesta u Splitu