List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

ISSN 1330 - 5204

UvodnikBranko Peroπ, glavni urednik

Iz hrpe u kojoj je bilo oko 140.000 kuverti izvuËeno je 2000 sretnih dobitnika vrijednih nagrada

Poπtovani Ëitatelji !

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Svi Vi koji paæljivo Ëitate naπe novi-ne znali ste da je izlaæenje proπlog,1533 broja po redu bilo predvieno zapetak i da Êe tako biti i u buduÊe. Oninepaæljiviji traæili su novine u Ëetvrtak, a oni zlonamjerniji odmah su imali”pravu” informaciju da novine kasnezbog cenzure ili da Ëak zbog zabraneneke izjave neÊe ni biti πtampane.Ovoj neutemeljenoj priËi na sreÊumalo tko je povjerovao , a novo ruhonaπeg lista bilo je najboljim odgovo-rom ”uvijek dobro obavijeπtenim kru-govima”.Prve reakcije koje smo primili su

pozitivne.Uglavnom ste zadovoljni no-vim grafiËkim izgledom lista, prezen-tacijom pojedinih tema, uvoenjemnagradne igre. Primili smo i nekolikoprijedloga za nove rubrike, koji su, πtonas veseli, na tragu predviene ure-ivaËke koncepcije. To veÊ moæetevidjeti i u ovom broju koji za razlikuod proπlog koji je bio pomalo prigo-dniËarski, veÊ donosi stalne rubrike -komentar kojeg na drugoj stranicipiπe Zvonimir MrπiÊ,a koji ovaj putagovori o poljskom iskoraku, zatimkolumnu naπeg posebnog gosta kolu-mnista VeËernjeg lista Æeljka Kruπeljakoji Êe analizirati aktualna politiËkazbivanja i njihov odraz na Podravku -u ovom broju simbiozu grada i tvrtke,temu tjedna u kojoj Êemo istraæitidogaanja u æiæi vaπeg zanimanja -ovaj puta Hrvoje ©labek pita Ima liviπka u Podravki?Vjerujem da Êemo izazvati vaπ inte-

res i ponovo vas pozivamo na aktivni-ju suradnju. SanduËiÊi u koje moæetestaviti vaπe primjedbe, prijedloge ipitanja Ëekaju na vas na Tin baru,ispred restorana druπtvene prehraneu poslovnoj sedmerokatnici i na Dani-ci, na porti Belupa i na ulazu u poslo-vnu sedmerokatnicu.Piπite nam, pitajte, javite nam se...

Nagrade za 2000 potroπaËa

hrvatskih potroπaËa najbolje pokazu-je viπe od 140.000 pristiglih kuverti ukojima je bilo po 6 razliËitih vreÊica”Podravka” juha. InaËe, to je pet putaveÊa koliËina pristiglih kuverti negoza proπlogodiπnju nagradnu igru, amoæemo je komparirati s nagradnomigrom ”Zlatni pijevac” prije Ëetirigodine, kada je pristiglo gotovo istotoliko kuverti potroπaËa.©to ta nagradna igra znaËi za ”Podrav-ku”, najbolje je rekla brand-managerza ”Podravka jela” Vlatka MartinoviÊ:Ovom nagradnom igrom znatno jeprebaËen naπ prodajni cilj, a u rujnu ilistopadu prodano je 45 posto viπejuha nego u istom razdoblju proπlegodine. Ilustracije radi, to je 8 milijunatanjura juha i joπ 160.000 πalica ”Fini-

mini” juha. Tijekom nagradne igreodræane su marketinπke akcije i pro-daje uz prim u 50 hrvatskih velepro-daja i 150 duÊana, a kroz te akcijekontaktirano je s viπe od 150.000potroπaËa.Takoer, na naπ besplatni telefon ukulinarskoj radionici dnevno je bilo100 do 150 poziva potroπaËa.IzvlaËenje nagrada poËelo je pod bu-dnim okom komisije u sastavu: Sabi-na Tuπek, Maja StarËeviÊ, MiroslavBuËanec, Boæidar Salajec i javni bilje-ænik Nikola BakraË. Nagrade su izvla-Ëile dugogodiπnje radnice Tvornicejuha: Katarina PekiÊ, Mira Rerih iJelica BoroviÊ.Upravo je Jelica - koja ima 28 godinaradnog staæa i u tom vremenu samo 13

dana bolovanja - izvukla kuvertu Mici-ke Kavur iz Dugog Sela koja je osvojilaglavnu nagradu - stan u Hrvatskoj uvrijednosti od 400.000 kuna.Kombinirani πtednjak Electroluxadobili su: Sanja BariÊ iz Zagreba,Martina »rlenec iz Zagreba, DavorMalËiÊ iz Osijeka, Marina Mlinar izZagreba i Anita ©imiÊ iz ZagrebaTelevizor Sony dobili su: JagodaBulat iz Zagreba, Anelka »uljak izZagreba, Nevenka –uran iz Zagre-ba, Ankica SuÊ iz Novog Zagreba iJasminka ©logar iz Zagreba.Imena dobitnika svih 2.000 nagra-enih bit Êe objavljena u ”VeËer-njem listu” 10. i 17. studenoga.Nagrade Êe biti predane i realizira-ne do 6. prosinca.

Tradicionalno ”Podravka” svakegodine organizira nagradnu igru

za svoje potroπaËe, a osnovni motivorganizacije tih igara je praÊenje æeljapotroπaËa, jer naπa tvrtka mora bitiblizu njih, blizu njihovih stolova. Zbogtoga je ”Podravka” s takvim marketin-πkim akcijama prva u Hrvatskoj pokomuniciranju s potroπaËima, a rezul-tat toga je dominantna træiπna pozicija”Podravkinih” proizvoda u Hrvatskoj,rekao je na sveËanom izvlaËenju na-graenih potroπaËa direktor marke-tinga ”Podravke” Ivica PunËikar. Ko-liko je nagradna igra ”S Podravkajuhama do stana” imala odjeka kod

Godina XXXIXBroj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Glavnu nagradu - stan vrijedan 400.000 kuna - osvojila je Micika Kavur iz Dugog Sela

Medalja gradapredanaPodravkinomFondu za potporuteπko oboljelih

UruËena knjiæevnanagrada UBIUDR-aPodravka

Ima li u Podravki viπkazaposlenih?str. 3.

PraÊenje telefonskihrazgovorastr. 5

ZapaæenoNakon opseænih aktivnosti prikraju su pripreme za otvaranjePodravkinog predstavniπtva uBukureπtu u Rumunjskoj.OËekuju se dobri rezultati jer susva istraæivanja træiπta pokazalaizrazitu sklonost Rumunja premaVegeti. Putem Vegete zasigurnoÊe krenuti i ostali Podravkiniproizvodi.

2 Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

”Podravkin” Fond za potporu teπkooboljelih dobio Medalju grada

U povodu Dana grada Koprivnice

Nizom gospodarskih, kulturnih isportskih manifestacija proπloga jetjedna obiljeæen Dan grada Kopri-vnice, a najsveËanije je bilo 4. stu-denoga u dvorani ”Domoljub”,gdje su na sveËanoj sjednici Grad-skog vijeÊa uruËene nagrade gra-da. PoËasnim graaninom Kopri-vnice proglaπen je svjetski poznatiznanstvenik, istraæivaË i sportaπprof. dr. Æarko Dolinar. Gradskunagradu za æivotno djelo za razvoj”Podravke” i gospodarstva Podra-vine dobio je nekadaπnji dugogodi-πnji generalni direktor ”Podravke”Pavle Gaæi. Meu nagraenima je iFond za potporu teπko oboljelihSindikata PPDIV-a ”Podravke” ko-jem je dodijeljena Medalja grada.To znaËajno priznanje primila je odgradonaËelnika Koprivnice Draæe-na SaËera i predsjednika GradskogvijeÊa Ivana FuËeka glavna povjere-nica Sindikata PPDIV-a ”Podravke”Ana Katana.

InaËe, ”Podravkin” Fond za po-tporu teπko oboljelih prvi je i jedinifond takve vrste u Hrvatskoj koji jeosnovan 12. travnja 1994. godine.Do sada je taj Fond pomagao u viπeod 400 sluËajeva i za to je izdvoje-no viπe od 5 milijuna kuna. Viπe od4.500 ”Podravkaπa” i 3.000 huma-nih graana KoprivniËko-kriæeva-Ëke æupanije - koji svaki mjesecizdvajaju novËana sredstva na ra-Ëun Fonda kako bi spasili æivot izdravlje teπko bolesnih - Ëlanovi suFonda.

- Ovo visoko priznanje GradskogvijeÊa Koprivnice joπ je jedna po-tvrda da smo u Sindikalnoj po-druænici PPDIV-a ”Podravke”1994. godine, kada smo osnovaliFond za potporu teπko oboljelihdonijeli ispravnu, a nadasve hu-manu odluku. U meuvremenu,Fond se pretvorio u znaËajnuhumanitarnu instituciju, a za svojedjelovanje - uz ovo visokopriznanje - primili smo i najviπepriznanje Saveza samostalnih sin-dikata Hrvatske. Svako takvo

Prije svega to je prvo, stvarno ”greenfield” ulaganje u inozemstvu. Pokaza-lo se da Podravka ima dovoljno zna-nja i iskustva da moæe projektirati,pronaÊi izvore financiranja, voditi inadzirati izgradnju i zapoËeti proizvo-dnju bilo gdje u svijetu. Prvo je toizravno ulaganje neke hrvatske kom-panije u svijetu, a i u svijetu malo jekompanija koje su sposobne to Ëiniti.

Izgradnjom tvornice u Poljskoj, naposljednjoj crti obrane Berlina, osigu-rani su dostatni kapaciteti za poljskotræiπte, ali i za okolna træiπta. Poljska jeËlanica tzv. ”Viπegradske skupine” ze-malja koje imaju meusobno povlaπte-ni status trgovanja. Time su i otklonje-ne visoke carinske barijere pa je istvorena moguÊnost veÊe profitabil-nosti poslovanja na træiπtu Poljske, alii Podravke u cjelini.

Dolazak predsjednika RepublikeHrvatske Stjepana MesiÊa i predsjedni-ka Poljske Aleksandra Kwasniewskogna otvorenje tvornice govori o znaËajuinvesticije za obje dræave. Prvi put su sebilateralno sreli predsjednici dviju dr-æava, a povod njihova susreta bilo jeotvorenje Podravkine tvornice.

Kad neko poduzeÊe posjeti jedanpredsjednik dræave, veliki je dogaaj,ali kad ju posjete dva predsjednika inekoliko ministara onda se svrstavateu red najzaËajnijih poduzeÊa u, ovajput, Poljskoj i Hrvatskoj. Podravka jebila vijest dana u Poljskoj i Hrvatskoj.Podravka se vratila na naslovnice, ovajput vrlo afirmativno, ambiciozno iliderski.

Samo nekoliko dana nakon otvore-nja tvornice ministar financija MatoCrkvenac Podravku Êe uzimati kaosvijetli, naæalost rijedak, primjerpoduzeÊa koje je napravilo regional-ni iskorak. Od Podravke ministarCrkevnac, ali i Vlada RepublikeHrvatske oËekuju da bude jedan odpokretaËa novog razvojnog ciklusahrvatskog gospodarstva.

Zaπto ulaganje u Poljsku, a ne reci-mo u Koprivnicu ili Hrvatsku?

Zato jer je proπlo vrijeme kad seregionalno i πire træiπte snabdijevaloiz jednog mjesta. ©toviπe, vrlo skorokapaciteti nove tvornice u Koprivni-ci trebali bi biti u potpunosti iskori-πteni na domaÊem i træiπtu jugoisto-Ëne Evrope.

Ako su pedesete oznaËavale godinekad je bilo pitanje hoÊe li Podravkaopstati ili biti ”raseljena”, onda je krajovog stoljeÊa podjednako vaæan zaPodravku.

Hrvatska, pa tako i Podravka postalisu sastavnim dijelom meunarodnogekonomskog poretka u kojem nevaæe ”neka” lokalna, domaÊa pravilai nema zaπtite, patronatstva, sanaci-ja... nego je borba za opstanak mno-go surovija i brutalnija.

Danas viπe gotovo da ne postoje kom-panije Podravkine (srednje) veliËine. Ilisu male, ili su velike, multinacional-ne. Izbor nije velik. Ili Êe Podravkarasti, znaËajno rasti i postajati velika iliÊe postati dijelom neke postojeÊevelike, multinacionalne.

Izgradnjom dostatnih kapaciteta,strateπkim potezima koji se Ëine,pripremama za uvrπtenje dionica umeunarodnu kotaciju... PodravkaËini siguran iskorak u novi milenij.

Osvrt

MilenijskiiskorakZaπto je ulaganje u poljskupjeπËanu ledinu tolikovaæno za Podravku?

U ime fonda Ana Katana primila Medalju grada

priznanje daje nam poticaj, ali iobavezu da radimo joπ bolje i joπviπe, da u naπ Fond uËlanimo joπviπe ljudi, jer kaæe se - bolje da tipomaæeπ drugima, nego da jepomoÊ potrebna tebi. No, bolestne pita, Ëovjek nikada ne zna πtoga u æivotu Ëeka, ali kada se neπto

takvo dogodi, onda znaπ da nisisam, da je tu Fond na kojega svakiËlan u takvoj situaciji moæe raËu-nati - rekla je na dodjeli gradskihpriznanja Ana Katana.

InaËe, osim Medalje grada Fondje dobio i novac koji je uplaÊen naæiro-raËun.

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Jedan od trojice gospodarstveni-ka koji su pratili predsjednika VladeRepublike Hrvatske Ivicu RaËana usluæbenom posjetu Republici Tur-skoj 6. i 7. studenoga bio je DarkoMarinac predsjednik UpravePodravke. Po povratku u Koprivni-cu za naπe novine ocijenio je rezul-tate boravka u Turskoj, te iznio pre-dvianja Podravke u osvajanju ovogi drugih znaËajnih træiπta.

- Dojmovi su dobri, jer naravno kadase dolazi u sastavu dræavne delegaci-

Darko Marinac s premijerom Ivicom RaËanom u Turskoj

je na Ëelu sa premijerom onda seotvaraju vrata koja se inaËe teπkootvaraju. Tako sam s direktorima Kon-Ëara i Vijadukta imao priliku sastati sesa ministrima, sa predstavnicima vo-deÊih kompanija i organizacija u Tur-skoj i uspostaviti kontakte s vrhomturskog gospodarstva. Ipak jasno jeda Podravka ne moæe postiÊi puno sjednom posjetom. Mi smo velika iozbiljna tvrtka, u Turskoj radimo veÊviπe godina i spremili smo se za ozbi-ljan ulazak na tursko træiπte. Samo utijeku ove godine viπe puta smosudjelovali na izloæbama i prezenta-

cijama, istraæivali smo træiπte, a naπposljednji nastup na sajmu u Izmiru iprezentacija Vegete zavrπili su prili-Ëno uspjeπno Vegeta prema naπimistraæivanjima ima buduÊnost na tur-skom træiπtu, a raËunamo i na pla-sman naπeg slatkog asortimana. OËe-kujemo da Êemo do kraja godinedonijeti definitivnu odluku o ozbilj-nom naËinu ulaska na tursko træiπte,pitanje je samo koju taktiku i strate-giju izabrati. Posjet Turskoj s premije-rom Ivicom RaËanom pomaæe stvara-nju imidæa Podravke kao velike tvr-tke u zemlji od gotovo 63 milijuna

stanovnika, odnosno doprinosi osva-janju znaËajnog træiπta. A novo træi-πte nam je jako bitno da bismo zapo-slili sve kapacitete naπih tvornica ismanjili troπkove po jedinici proizvoda.Jedan od poteza uz ovaj u Turskoj jeotvaranje predstavniπtva u Rumunj-skoj, u zemlji u kojoj su sva istraæiva-nja pokazala da imamo πanse sa na-πim proizvodima. OdluËili smo se zaRumunjsku jer je to træiπte sa 22 mili-juna stanovnika, pa iako standardnije visok, meu tako brojnim stano-vniπtvom lakπe je naÊi kupce nego uzemljama s manjim brojem stanovni-ka. Stoga vjerujem da Êe i prvi izvje-πtaji s træiπta nakon πto se ustabiliPodravkina mreæa biti viπe nego pozi-tivni - izjavio je Darko Marinac.

Piπe: Jadranka Lakuπ

Krupnim koracima na tursko træiπte

Odjeci otvaranja tvornice u PoljskojVelika medijska paænja koju je

izazvalo otvorenje tvornice Vege-te, juha i praπkastih proizvoda uKostrzynu joπ ne jenjava. Uz tele-vizijske i radijske postaje sveËaniËin zabiljeæile su i brojne novine.Donosimo pregled dijela napisa ikratku biljeπku s ovotjedne presskonferencije koju je organiziralaPodravka Poljska.

”Gazeta zachodnia” u broju od 30.10. 2000. pod naslovom ”Supruga memolila paketiÊ Vegete” u uvodu Ëlan-ka piπe o sveËanosti otvorenja uzsudjelovanje dvojice dræavnika. Isti-Ëe, da se rijetko deπava da neku tvor-nicu otvaraju dvojica predsjednika.To je prva tvornica koja je pokrenula

proizvodnju u zoni a na listi onih kojiËekaju i æeljeli bi tu investirati je veÊ30 firmi iz Poljske, NjemaËke, Italije,©vicarske i GrËke.”Priznajem da sam za vrijeme razgle-

davanja tvornice neπto uzeo” - rekaoje Aleksander Kwasniewski pokazu-juÊi vreÊicu Vegete. ”Da bih se oprav-dao mogu reÊi samo to da je supruga

molila da joj donesem malo Vegete.To je veÊ gotovo poljski proizvod,iako je stvoren u Hrvatskoj”.List prenosi i dio govora predsjedni-

ka MesiÊa koji je rekao kako je Vegetapostala nezaobilaznim dijelom polj-ske kuhinje, Poljaci Êe poæeljeti boljeupoznati hrvatsku kuhinju te Êe doÊik nama kao turisti gdje Êe biti pozdra-vljeni πirom otvorenih ruku. Isti list udodatku ovom napisu piπe i o zonigdje je tvornica navodeÊi da za sedamgodina viπe neÊe biti mjesta za noveinvesticije - tada bi u novim firmamabilo zaposleno oko sedam tisuÊa ljudi.Takoer je dat i kratki historijat”Podravke” d.d. i objaπnjenje porije-kla imena, vaæne godine u razvojukoncerna te da je tim struËnjaka”Podravke” okupljen pod vodstvomprof. Zlate Bartl stvorio Vegetu.

”Gazeta lubuska” u nadnaslovu isti-Ëe prisustvo predsjednika Poljske iHrvatske na sveËanosti u Kostrzynu.Potom u Ëlanku s naslovom ”Poveza-ni Vegetom” piπe da je ”Podravka”jedna od najveÊih europskih proizvo-aËa hrane. Citira predsjednika Upra-

ve ”Podravke” d.d. Darka Marinca:”Poljska je jedno od naπih najvaæni-

jih træiπta. OdluËili smo se na investi-ciju u Kostrzynu kako bismo bili bliæipotroπaËima i kako bismo poveÊaliprodaju u regiji. Nadamo se takoer,da smo kao prvi investitori u zoni, dalidobar primjer ostalim svjetskim firma-ma”. Novinar istiËe da Êe sveËanostotvorenja dugo ostati u pamÊenjuradnika i nekoliko stotina uzvanika.Ne dogaa se Ëesto da bi vrpcu novetvornice prerezala dva predsjednikadræava. Predsjednik Kwasnievski seprilikom razgledavanja tvornice zani-mao za uvjete rada. Dobio je uvjerava-nja radnika da je ”Podravka” dobra ipoπtena firma.U kratkom Ëlanku pod naslovom

”Vegeta iz Kostrzyna” poljski dnevnik”Rzeczpospolita” u broju od 30. 10.2000. piπe o sveËanom otvorenju tvor-nice i nazoËnosti dvojice predsjedni-ka. Tvornica radi od veljaËe i u njoj sezaposlilo viπe od 280 osoba. Napomi-nje se da koncern ”Podravka” djelujena pet kontinenata s prometom u1999. g. u visini od 630 milijuna DEM.

Izjavu predsjednika Kwasniewskogna sveËanosti o ”VreÊici Vegeta zasuprugu” koju su prenijeli mnogi li-stovi, u ”Podravki - Poljska” smatrajudo kraja iskrenom. Naime, veÊ lani utjednom dodatku dnevniku ”Rzeczpo-spolita” u dijelu gdje poznate poljskeliËnosti daju poneki svoj recept, go-stovala je i supruga predsjednika ga.Jolanta Kwasniewski. Navela je da upripremi tog jela koristi Vegetu. Istotako, sam predsjednik je jednomprilikom izjavio da u pripremi speci-jalne juhe za mrπavljenje od kupusaupotrebljava Vegetu.

U Warszawi je odræana vrlo uspjelapress konferencija Podravke Poljskana kojoj su govorili direktor DavorGojkoviÊ i njegovi najbliæi suradnici.Viπe od pedeset novinara i fotore-portera pokazalo je veliki interes zaPodravku, a press konferenciji prisu-stvovao je i hrvatski veleposlanik uPoljskoj Zdenko Karakaπ.Odjek otvorenja nove tvornice uKostrzynu vrlo je pozitivan iPodravka je postala vaæno poduzeÊena poljskom træiπtu o Ëemu rjeËitosvjedoËi i ogromni interes medija.

Piπe: Zvonimir MrπiÊ

3Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Ima li ili nema viπka radne snage u ”Podravki”?Naπa tema:

Da ga ima, i vrapci na granama veÊpetu godinu znaju, ali gdje i kolikotoËno - to ne znaju, jer taj podatak joπnitko nikad u ”Podravki” nije preci-zno iznio. Nazvalo se to viπkom ra-dne snage, tehnoloπkim viπkom, ne-skladom broja zaposlenika i obujmaproizvodnje, prekobrojnim djelatnim”Podravkaπima” ili kako drukËije, pot-puno je jasno o Ëemu se radi.Da ga ima, zna se iz sintagmi poput

”racionalizacija radne snage”, ”opti-malizacija broja zaposlenika”, ”sma-njenje troπkova osoblja” i sliËnih,koje se od poËetka procesa restruk-turiranja ”Podravke” i njene tranzici-je iz najveÊeg jugoslavenskog pre-hrambenog proizvoaËa u modernueuropsku kompaniju s veÊim bizni-som u Europi nego u Hrvatskoj spo-minju kao jedan od kljuËnih dijelovatoga procesa i kao jedna od najbolni-jih prepreka do jaËeg i bræeg razvoja.

Da ga (joπ) ima, dakle, zna se prili-Ëno neodreeno i nekvantificirano,ali zato se neπto pouzdanije i kon-kretnije zna koliko ga je bilo i kolikoga viπe nema. Uzmimo, recimo, ka-

drovsko izvjeπÊe grupe ”Podravka”za Ëetvorogodiπnje razdoblje od 31.prosinca 1995. - kada se kreÊe uintenzivno restrukturiranje - pa do31. prosinca proπle godine, kada je”Podravka” zatvorila prvi ciklus togaprocesa (dezinvestiranje poljoprivre-de, proizvodno refokusiranje, odre-ivanje strateπkih træiπta itd.). U teËetiri godine, stoji crno na bijelom,”Podravka” se smanjila za toËno 2.583zaposlenika. Dio ljudi otiπao je, kakoje dobro poznato, programima ot-premnina, dokupom staæa, prekidomugovora o radu na odreeno vrijemeili ”prirodnim” odljevom. StatistiËki,kad se podvuËe crta pod te Ëetirigodine, ”Podravka” je manja za 27,5posto zaposlenika!

Nastavkom programa otpremnina iu ovoj godini moæe se argumentiratitvrdnja da viπka radne snage u”Podravki” joπ uvijek ima. Joπ dvjemastvarima ta se tvrdnja moæe argumen-tirati: programom tzv. stimulativnihotpremnina i nedavnom odlukom”Podravkine” uprave o otpuπtanjusezonaca. Stimulativni program dajepriliËne pogodnosti zaposlenicima sduæim radnim staæem jer Êe im seisplatiti umnoæak prosjeËne bruto pla-Êe i broja godina provedenih u”Podravki”. O tome smo nedavnopisali, tako da je poznato da potenci-jalnih ”korisnika” ovog programa uPodravki ima 781. Rok za prijavetraje do konca ovog mjeseca pa,kako doznajemo od Maje Komar,direktorice Sluæbe za kadrovsku admi-nistraciju, oËekuje se veÊi odaziv nataj program kako Êe se mjesec bliæitikraju. Zasad je on mali.

Odluka ”Podravkine” uprave od 10.listopada ove godine manje je po-znata. U njoj se nalaæe prekid svihugovora o radu na odreeno vrijeme,a sezonska radna snaga treba se

©to kaæuu sindikatu?Odgovor na pitanje ima li viπkaradne snage u Podravki potraæi-li smo i u veÊem od dvaju sindi-kata koji djeluju u ”Podravki”.Evo πto kaæe glavna povjerenicapodruænice Sindikata PPDIV-aAna Katana:- Znate li pouzdano ima li viπkazaposlenika u ”Podravki”?- Mi u sindikatu uvijek govorimoda nema viπka ljudi nego da imamanjka posla. A manjka poslaima i iz objektivnih i iz subjekti-vnih razloga. Mi smo u viπe na-vrata traæili toËne podatke oeventualnom viπku zaposlenika,ali ih nikada nismo dobili.- Je li sindikat radio kakve pro-cjene o viπku?- Mi takve procjene niti ne moæe-mo raditi, naπ posao je neπtodrugo. Meutim, mi smo zainte-resirani za zadræavanje radnihmjesta u ”Podravki” i zainteresi-rani smo za odgovor na pitanjedokad Êe trajati smanjenje brojazaposlenika.- Kako komentirate odluku ootpuπtanju sezonaca?- Veliki broj tih ljudi i ne moæe senazvati ”sezoncima”, jer u”Podravki” rade viπe godina.Mnogo ih je u naponu radne sna-ge, mnogi su osnovali obitelj, i stih razloga smatramo da ovakvo”generalno” otpuπtanje nije u re-du i da bi taj problem trebalorjeπavati na drugaËiji naËin.- Treba li i kada utvrditi (ne)po-stojanje viπka zaposlenika uPodravki?- To je veÊ trebalo napraviti, veÊi stoga πto ovakva situacija utje-Ëe ne samo na psihu ljudi, nego ina njihove radne rezultate.- ©to kaæete o znatnom poveÊa-nju broja zaposlenika u inoze-mnim poduzeÊima, prije svega unovoj tvornici u Poljskoj?- Mi vjerujemo u pozitivne efekteπto Êe imati otvaranje tvornice uPoljskoj. Æeljeli bismo da novogzapoπljavanja bude i tamo, ali iovdje, u Koprivnici.

©to gotovo svaki KoprivniËanec iPodravec veÊ desetljeÊima oËekujeod “Podravke”? Na to pitanje i nijepreteπko odgovoriti. Tvrtka ga morastipendirati, primiti ga na unaprijedosiguran posao, dodijeliti mu ka-drovski stan ili barem povoljniji stam-beni kredit, platiti mu prekvalifikaci-ju ili poslijediplomski studij, ponu-diti mu neko prestiænije πefovsko ilidirektorsko mjesto, slati ga u ino-zemstvo na struËno usavrπavanje,koju godinu pred mirovinu dati mubogatu otpremninu i, naposljetku,primiti na posao njegovo dijete, akotreba i viπe njih. A i ta bi novageneracija “Podravkaπa” trebala imatisve pobrojene pogodnosti i onda ih,

Cijena samozadovoljstvapoput πtafetne palice, predavati svo-me potomstvu.Iako bi se neobavijeπtenima sve to

moglo Ëiniti poput utopije, sedamde-setih i osamdesetih godina, Ëak i dije-lom devedesetih, najveÊi je dio tihoËekivanja bio realnost. Rad u“Podravki” bio je svojevrsna, ali iraπirena, privilegija, koja je sama posebi garantirala i socijalnu sigurnost.Kad se dio tog blagostanja poËeotopiti, mnogi to nisu shvaÊali ozbiljno.Uljuljakavanje u staru slavu u promi-

jenjenim politiËkim i gospodarskimuvjetima “Podravku” gotovo da jestajalo opstanka. Preustroj na træiπnogospodarstvo odmah je pokazao dazaposlenih ima daleko viπe od potre-ba, da su neke investicije bile presku-pi promaπaji, te da za dio roba i uslugavi{e nema pravih kupaca i korisnika.

Slijedilo je bolno restrukturiranje, kojejoπ traje, a ono je pokazalo koliko seteπko mijenjaju lokalne navike i men-taliteti. ©tovπe, samozadovoljstvo kojeje proisteklo iz koncepta “lokomotiverazvoja” naglo je postalo optereÊenje,zacijelo i koËnica daljnjem razvojugrada i regije.Zaπto? S jedne strane, sve su veÊi

problem postajali kadrovi, iako“Podravka” nikad nije bila zatvorenaza struËnjake svih profila, od kojih jenemali dio dosegao i najodgovornijeduænosti. Pokazalo se, meutim, damnogi danas nisu dovoljno osposo-bljeni i za prodore na zahtjevna stranatræista, dok su neki bili i ærtve dvade-setak godina starih klanovskih suko-ba. Kad je na Ëelo tvrtke prvi put doπlaosoba koja nije dotad bila i njenzaposlenik, to je izazvalo nemalo izne-

naenje, pa i pravu uzbunu, no sve seviπe dokazuje da je taj potez bioneminovnost. U dioniËarskim se tvr-tkama, uostalom, sve zasniva na broj-kama i interesima, a ne na lokalpatri-otskim sentimentima. Nije veÊi“Podravkaπ“ onaj tko se jaËe busa uprsa, nego onaj koji se potvrdi boljimposlovnim rezultatima.S druge strane, moguÊnost lakog

zapoπljavanja u “Podravki” i ostalimkoprivniËkim tvrtkama vrlo je loπeutjecala na razvoj ovdaπnjeg poduze-tniËkog duha. U uporedbi s nekimsusjednim gradovima, Koprivnica je utom segmentu daleko ispod svih go-spodarskih potreba i oËekivanja. Indi-kativno je da se niπta bitnije nijepromijenilo ni nakon πto je “Podravka”onima koji su samovoljno otiπli podi-jelila visoke otpremnine. Malih proi-

zvodnih i usluænih poduzeÊa opetnema, a u situaciji kad “pijevac” podsvoje skute ne moæe primati novoza-poslene to postaje i sve ozbiljnijisocijalni problem.Bilo kako bilo, ozbiljno grijeπe oni

koje iskljuËivo zanima “æivljenje od‘Podravke’”, kako je to nedavno upo-zoreno i iz sedmerokatnice uStarËeviÊevoj 32. Potencijalni bi po-duzetnici i struËnjaci najrazliËitijihusmjerenja napokon morali razmiπ-ljati kako da nau svoje mjesto “uz‘Podravku’”, odnosno da se preu-smjere na ponudu roba i usluga kojesu nuæne za proizvodni i prodajniciklus koprivniËke tvrtke. Zaπto dataj novac odlazi negdje drugdje, akobi uz viπe volje i inventivnosti mogaoostati i u gradu koji je i postaosinonim svoga giganta?!

zamijeniti preraspodjelom iz tzv. cen-tralnih funkcija. Pogledajmo kako jeteklo izvrπenje ove odluke.Od upravine odluke do danas ra-

skinut je ugovor s 270 zaposlenikakoji su imali ugovor na odreenovrijeme. TrenutaËno ih je u grupiPodravka sada 234. Od toga broja 60je pripravnika na odreeno vrijeme ina njih se ova odluka vjerojatno neÊeprimjenjivati. Dalje, petnaest je ruko-metaπica ”Podravke Dolcele” i onetakoer vjerojatno neÊe biti otpuπte-ne slijedom odluke. Tko onda hoÊe?Zasad je, prema rijeËima Maje Ko-

mar, to izvjesno samo za dvadesetaksezonaca u ”Podravkinoj” umaπkojtvornici, dok za ostatak situacija nijepotpuno jasna, jer radi se o zaposle-nicima u tvornicama koje su u restru-kturiranju (a joπ nije odreen naËinnjihove sanacije) ili se radi o visoko-kvalificiranim ljudima koji su trenu-taËno nezamjenjivi u svom poslu.

joπ neadekvatno rijeπenom proble-mu govori Maja Komar nastavljajuÊikako bi se plan kadrova morao do-nositi na osnovi godiπnjeg biznisplana, na temelju strategije razvojakompani je, π to joπ uvi jek u”Podravki” nije sluËaj. U kadrov-skom sektoru, dakle nemaju poka-zatelje koji bi im omoguÊili dugo-roËnije planiranje radne snage, a otoËnoj kvantifikaciji eventualnog vi-πka nema niti rijeËi.I opet se vraÊamo na poËetak pri-

Ëe: viπka radne snage u ”Podravki”,Ëini se, ima, ali nitko ne zna kolikoi gdje toËno. Zasad taj podatak mo-æemo pratiti retrogradno, prema bro-ju otpuπtenih ili na drugi naËin oti-πlih zaposlenika.

Da stvar s eventualnim viπkom ra-dne snage u ”Podravki” bude joπkompliciranija, navest Êemo poda-tak da se ona od 1. rujna ove godinepa do danas zapravo poveÊala zatoËno 172 zaposlenika. Otkud takavËisti trend porasta broja zaposlenikau dva zadnja mjeseca? Moæda zaËu-ujuÊe, ali svakako ohrabrujuÊe zvu-Ëi ovakav odnos odljeva i prilivakadrova u ”Podravku”. Njegove ra-zloge treba traæiti u konstantnomzapoπljavanju deficitarnih visokoo-brazovanih kadrova u raznim cjeli-nama i priliËnim porastom broja za-poslenika u ”Podravkinim” inoze-mnim poduzeÊima i u novootvore-noj tvornici u Poljskoj, πto sve valjdapreteæe nad isto tako konstantnimodljevom zaposlenika.Na kraju zapravo nije jasno ima li,

u globalu, viπka radne snage u ”Pod-ravki”. Programi otpremnina i odlu-ka o otpuπtanju sezonaca odgovoritÊe potvrdno, ali kadrovske brojkegovore suprotno. Zato ovakvu ilionakvu tvrdnju treba uzeti s rezer-vom i oprezom, sve dok se ne utvrdiËinjeniËno stanje i ne izbroji viπakglava ili manjak ljudi.

©to se tiËe drugog dijela upravineodluke, onog o preraspodjeli, tj. za-mjeni sezonaca ljudima iz admini-stracije, Sektor za upravljanje ljud-skim potencijalima - koji je trebaoodraditi taj posao - ne moæe izraditiprijedlog takve preraspodjele jer nasvoje zahtjeve o odreivanju s jednestrane potreba u proizvodnji i, s dru-ge strane, viπkova u centralnim fun-kcijama nije dobio podatke.Fluktuaci ja radne snage u

”Podravki” postoji konstantno, a pla-nira se tjedno - o tom sloæenom, a

Piπe: Æeljko Kruπeljgost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Maja Komar

Naπa posla:

Nastavak programaotpremnina

”Podravka” se u Ëetiri godinesmanjila za dvije i pol tisuÊezaposlenika

Prekid ugovora o raduna odreeno vrijeme

”Podravka” se u posljednjimmjesecima poveÊala za 172zaposlenika

4 Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Od G-115 do SAP R/3Feljton: Trideset godina informatike u Podravki (2. dio)

Piπe: Hrvoje ©labek

Povijesnu faktografiju uvoenja in-formatiËke opreme viπeg tehnolo-πkog stupnja nakon prvih desetakgodina razvoja automatske obradepodataka u Podravki moguÊe je utvr-diti tek na osnovi rijetkih napisa utjedniku ”Podravka”, a jedan od ta-kvih jest tekst drugog direktora ERC-a, pokojnog Zdravka VrboπiÊa izveljaËe 1980. godine. Na dva πirokanovinska stupca on saæeto obrazla-æe zaπto je u tom trenutku prvoPodravkino raËunalo gotovo disfun-kcionalno za zadovoljenje naraslihpotreba i zaπto se u tom trenutkuPodravka nalazi pred dilemom: vra-titi se na ruËno voenje poslovnihknjiga ili napokon kupiti novi stroj (isve ono πto uz to ide).

Prisjetimo se, joπ 1975. godine Po-dravkini struËnjaci definirali su, udokumentu ”Glavni projekt za izgra-dnju integralnog informacijskog su-stava Podravke”, sam koncept æelje-nog informacijskog sustava i razra-dili u detalje hardverske i softverskezahtjeve. Taj dokument svjedoËi odalekovidnosti i suvremenosti teo-rijski postavki za razvoj informatikeu Podravki, dok odugovlaËenje srealizacijom govori o nemoguÊnostibrze primjene tih postavki u praksi.Naime, u to doba æeljezna zavjesa

joπ uvijek je Ëvrsta i stabilna, a tada-πnja Jugoslavija nalazi se s njeneistoËne strane. Moæda je suviπnoisticati da se razlika u stupnju razvo-ja tehnologije izmeu Zapada i Isto-ka tada mjeri barem desetljeÊem i dase ”rampa” za prolaz moderne te-hnologije na Istok nalazi na sloven-sko-austrijskoj granici. S ove pakstrane te granice put do nove opre-me bio je zaprijeËen nizom teπkoprekoraËivih administrativnih stepe-

nica i Podravka nije autonomno mo-gla nabaviti æeljenu opremu. Joπ1977. godine podnesen je zahtjev zaodobrenje nabave novog kompjuto-ra Narodnoj banci SRH, u 1979.godini stigao je odgovor da je tajzahtjev zastario, uslijedio je novizahtjev i nakon mjeseci novih neiz-vjesnosti konaËno je odobren 7.veljaËe 1980. godine.

Podravkini informatiËari odabralisu raËunalo treÊe generacije ”SperryUnivac 1100/60, prouËili rad s nji-me, zadovoljili zahtjevima dobavlja-

Ëa i raËunalo je instalirano u rujnu1981. godine. Koliki je to bio tehno-loπki skok u odnosu na stari G-115?”Suhi” podaci govore sami za sebe:

procesor kapaciteta 2 megabajta uodnosu na 16 kilobajta, 10 diskovakapaciteta do 570 megabajta napre-ma starih 5,7 megabajta, 6 magne-tnih traka naspram nemoguÊnostirada s magnetnim jedinicama, i onoπto je najvaænije: Univac 1100/60 uPodravku je unio moguÊnost istodo-bnog rada s viπe programa (do 50,ovisno o njihovoj veliËini) i disloci-rani unos podataka za obradu pu-tem terminala.

U to doba u Hrvatskoj je ukupnopostojalo stotinjak terminala, u Nje-maËkoj - za usporedbu - desetak tisu-Êa, a Podravka je u paketu s novimkompjutorom kupila 57 terminala.

VeliËinu tehnoloπkog skoka uPodravki naËinjenog 1981. godinenajlakπe je shvatiti ako se zna da jeprvo Podravkino raËunalo podaci-ma u jednom trenutku hranio samojedan operater s jednog mjesta(godine 1978. G-115 je radio nepre-stano u tri smjene viπe od 6 i poltisuÊa sati), da je u jednom trenutkuono radilo samo jednu obradu, da jeposlovno izvjeπtavanje bilo jedno-mjeseËno, da je raËunalo bilo nepo-uzdano i Ëesto se kvarilo. U Univac1100/60, sasvim nasuprot, podaci suse unosili na mjestu nastanka, ainformacije o promjenama i novimstanjima bile su dostupne premapotrebi, teoretski unutar 24 sata.Joπ je jedna bitna stvar omoguÊena

novim Univacom: poËetak integrira-nja Podravkinog informacijskog su-stava na temeljima koji su proπiriva-ni u iduÊa dva desetljeÊa, sve dopunog ostvarenja integracije u sada-πnjem sustavu SAP R/3. Naime, nizinformatiËkih podsustava - nabave,prodaje, proizvodnje itd. - na Univa-cu se objedinjuju, zdruæuju: integri-raju u zajedniËki sustav te nastajuinformacije o poslovanje Podravkeu odreenom trenutku, doduπe netrenutaËno kao πto je to danas. Zatose 1981. godina (a 1975. u teoret-skom smislu) moæe uzeti kao godi-na poËetka suvremenog razvoja in-formatike u Podravki.

Rekli smo veÊ da u drugoj polovicisedamdesetih godina u ”ERC” ulaziplejada tada mladih πkolovanih stru-Ënjaka koji ”zanat peku” na starom

G-115, uvode novi Univac 1100/60 ivuku razvoj informatike u iduÊemrazdoblju, neki i do danaπnjeg doba.Ne samo njima, veÊ svim Podravki-nim informatiËarima - bili oni pro-grameri, hardveraπi ili kog drugogprofila - pripada zasluga πto je ra-zvoj informatike pratio rast i razvojËitave Podravke i πto je ”ERC” veÊosamdesetih bio cijenjen informati-Ëki centar u kojem se razvija softver,u kojem se Ëak testira oprema, i Ëijase rjeπenja primjenjuju i u drugimtvrtkama ili institucijama u regiji.PraÊenje razvoja informatiËke tehno-logije, i primjena u praksi koliko jeto bilo moguÊe, uz stalnu nadogra-dnju i prilagodbu postojeÊeg infor-macijskog sustava njihov je posao uosamdesetima. Moæda i ne znajuÊi,poËeli su stvarati informatiËkukulturu i meu ”Podravkaπima” ne-informatiËarima i graditi Podravki-nu informatiËku tradiciju.

Ulaskom osobnih raËunala, ”pa-metnih, samodostatnih terminala”,PC-tehnologije u industriju informa-tiËka revolucija dobva novi zamah,πto se u Podravki osjeÊa u drugojpolovici osme dekade ovog stoljeÊa.Osim osobnih raËunala tada se pri-liËno nesustavno, i tako sve do sre-dine devedesetih, nabavljaju aplika-tivnih programskih kompleta zauredsko poslovanje. Povezivanje tihosobnih raËunala, internih mreæaosobnih raËunala i tada veÊ nekolikostotina terminala u jedinstveni in-formacijski sustav posao je koji sepojavljuje pred ”ERC-om”. Nakon de-set godina zato promjena hardverskeosnovice, nabavka novog, jaËeg ra-Ëunala postaje neizbjeæna. Godina je1991., a njegovo ime je ”Unisys 2200”.(U iduÊem broju: Razvoj informatike udevedesetima.)

Godine odricanja za Podravku

Snjeæana Janach

Meu zaposlenicima Tvornice juhapronaπli smo Snjeæanu Janach. Re-kli su nam da je jedna od boljihradnica i da veÊ jedanaestu godinu

kad nisam imala svoju obitelj. Sadao svemu razmiπljam drugaËije.Snjeæana nam je takoer rekla

kako su radnici Juha najzasluænijiza prosperitet naπe tvrtke, kako suse godinama odricali svega samoda ”Podravka” ide naprijed. No,ono πto su djelatnici ovog pogonadugo sanjali, napokon se poËelo irealizirati. RijeË je o otvaranju no-vih tvornica. Ali, ova relativno mla-da djelatnica nije baπ oduπevljenaπto se to i dogaa!- Nezadovoljna sam jer, kao i veÊi-ni, nije mi jasno da li nove tvornicejuha i dodataka jelima, koje otva-ramo u svijetu, ne znaËe i manjuproizvodnju i realizaciju naπih, ko-privniËkih pogona? Bojim se na-prosto za svoju buduÊnost. Voljelabih da sve te tvornice imaju sjajneposlovne rezultate, ali hoÊe li ihimati ili ne - vidjet Êemo. Kad seotvarala nova tvornica na Danicimislila sam da Êu i ja tamo raditi.Ali, moæda i stoga πto sam jednovrijeme bila na porodiljskom do-

pustu, nekako su me ”zaobiπli”.Prvo sam bila pomalo i nesretnazbog toga, dok sam se sada pomi-rila s time - kaæe.U ovoj se tvornici radi u tri smje-

ne. Najteæa je - noÊna, pogotovu zaæene. Zaπto?- Kao prvo, u ovu smjenu ne moæe-te doÊi neispavani. A æena kojaima svoju obitelj, djecu, uvijektijekom dana ima posla, od pripre-manja jela do pranja. No, ukolikoimate odreenu podrπku svoga su-pruga, sve se moæe, pa tako i to.Kad radim noÊu, najteæe mi je izajedan sat. Tada vas poËne hvatatiumor i pospanost. To, sreÊom, tra-je kratko vrijeme...Kaæe da joj je velika æelja da i

osobno upozna novog predsjedni-ka Uprave Darka Marinca. Dosadga je imala prilike vidjeti jedino nateleviziji ili u novinama.- Predsjednik je bio u naπoj tvorni-ci baπ kad sam ja bila na porodilj-skom. Kad bih imala priliku, uzostalo bih ga pitala: zaπto naπimenadæeri imaju tako visoke pla-Êe, a mi tako male? Ne, ne bi to bilozlobno pitanje. »injenica je da se snaπim plaÊama teπko æivi, a ljudiiskljuËivo rade zbog - novca.Zanimalo nas je, kada joj je

tijekom svih ovih godina koje je

provela u ”Podravki” ipak bilo naj-teæe?- Najteæe mi je bilo za vrijeme Do-movinskoga rata. »esto smo moralibjeæati u podrume, bojali smo se danam neka granata ne razori tvorni-cu... Bilo mi je drago kad sam Ëulakoliko je ”Podravka” svih onih ra-tnih godina pomagala druge. Me-utim, naπa tvrtka viπe ne bi smjelabiti ”krava muzara”. Viπe se trebaokrenuti onima koji u njoj rade!Nismo mogli zaobiÊi ni ”vjeËno”

pitanje - gableca. O tome nam Snje-æana kaæe:- Ne znam zaπto se pojedinci æalezbog gableca? On je zadovoljavaju-Êe kvalitete, a nije ni skup. Jednommanjem dijelu radnika to je moædai jedina topla hrana tijekom dana.Mislim da bi svaki radnik morao iÊina gablec, a ne da se taj obrok isada ”zaobilazi”, iako je po cijenidostupan gotovo svima.A kad smo je upitali o njezinim

æivotnim planovima, rekla je da ihima mnogo, ali da joj je najvaænijedobiti kakav povoljan kredit za ku-pnju stana ili neke manje obiteljskekuÊe.- Nekada je ”Podravka” svojim ra-dnicima dodjeljivala stanove, pa ikredite. ©teta πto toga viπe nema! -rekla je na kraju Snjeæana Janach.

Susret - Snjeæana Janach

Piπe: Mladen PavkoviÊSnimio: Nikola Wolf

savjesno i odgovorno obavlja svojeradne zadatke.U ”Podravku” je doπla nakon za-

vrπene prehrambene πkole. Prvose zaposlila kao sezonka na paki-ranju kinder - jaja. To je trajaloneπto manje od godinu dana.- Nakon πkole, sa skupinom svojih

vrπnjaka, odluËila sam se zaposliti.Do posla tada nije bilo teπko doÊijer se traæio veliki broj radnika zapakiranje ovih popularnih igraËa-ka. Baπ nam je bilo lijepo - rekla jeSnjeæana, koja je vrlo brzo postalai stalna radnica naπe tvrtke.VeÊ godinama radi kao majstorica.O kakvom je zapravo poslu rijeË?- Ne mogu reÊi da je moj posaoteæak, ali u svakom sluËaju nije nilagan. Zahtijeva, prije svega, punupozornost. Vodim jednu manju sku-pinu ljudi. Kontroliram, pazim nadatume, teæinu proizvoda, na am-balaæu... Nemam nekih znaËajnijihproblema. Meutim, baπ kao i svi,mislim da imam premalu plaÊu.Bilo je dobro kad nisam bila udata,

Jedna od magnetnih traka - ulazno-izlaznih jedinica za drugoPodravkino raËunalo Univac 1100/60

Iza æeljezne zavjese

U Podravku uπli terminali InformatiËari

Opet iskorak nakondeset godina

PoËeo je suvremeni razvoj

5Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Vi ste svrha naπeg postojanjaProfesori i asistenti Prehrambeno-biotehnoloπkog fakulteta u Podravki

Povodom objavljenog Ëlanka uVeËernjem listu (subota, 4.11.2000.) na temu ”Prisluπkuju li setelefonski razgovori u tvrtka-ma?” upit s nekoliko pitanja bioje upuÊen na dvadesetak hrvat-skih poduzeÊa, izmeu ostalih ina naπu adresu. Na sva pitanjadali smo odgovor, a dio odgovo-ra je korektno objavljen.

BuduÊi da se radi o vrlo zani-mljivoj temi, pitanja i odgovoreu cijelosti prenosimo i za naπ list,uz napomenu da smo 30.rujna1999. godine o ovoj tematici pi-sali u naπem listu.

Vaæno je napomenuti da je po-vod ovim pitanjima prije svegajavnosti predstavljen ”Telecop”program za digitalno snimanjetelefonskih razgovora, izraen uzagrebaËkoj firmi DEL-93.

No, treba reÊi da proteklih go-dina nakon viπe organizacijskihpromjena niti jedna uprava, nitibilo koji pojedinac nije traæiozadiranje u sadræaje telefonskihrazgovora.

***Pitanja upuÊena od strane ”Ve-

Ëernjeg lista”:1. Snimaju li se u vaπoj firmi

razgovori zaposlenika ....?- Kada je rijeË o ovom pitanju

prva je i osnovna stvar πto trebarazlikovati: SNIMANJE RAZGO-VORA I SNIMANJE TELEKOMU-NIKACIJSKOG PROMETA.

Dakle snimanje razgovora, tj.sadræaja razgovora protuzako-nito je i time se u ”Podravki”nitko ne bavi, jer za to nemapotrebe niti je itko za tako ne-πto ovlaπten. Svaku primisao oprisluπkivanju smatramo zlona-mjernom.

Drugo je snimanje telefonskogprometa πto naπa interna tele-fonska centrala s instaliranimprogramom uredno prati, πtoutjeËe na smanjenje telefonskihtroπkova.

Raspolaæemo s podacima o svimbiranim brojevima, vremenu tra-janja razgovora, potroπenim im-pulsima, tj. cijeni razgovora. Pre-ma ovim pokazateljma vrlo jelako utvrditi i razlikovati sluæbe-ne pozive od privatnih, a samimtime i sankcionirati nastale tro-πkove na teret firme, a uËinjene uprivatne svrhe.

2. ©to uopÊe mislite o prisluπki-vanju razgovora u firmi?

NajkraÊe reËeno, mislimo da jebilo kakvo prisluπkivanje unutarfirme besmisleno. Miπljenja smoda su poslovni ljudi unutar svakefirme svjesni podloænosti prislu-πkivanja poslovnih tajni od stra-ne konkurencije na træiπtu,poznato pod terminom industrij-ska πpijunaæa, te da o tome voderaËuna.

3. Koliki udio u troπkovimapoduzeÊa Ëine raËuni za telefon-

Biljeπka

Studenti i profesori na istom mje-stu, brojna pitanja, ali ovaj putanema ocjena, a ni straha od mogu-Êeg neznanja ili “aËke” nelagode.Ugodna, opuπtena atmosfera u kojojse razmjenjuju iskustva i uËvrπÊujumostovi suradnje karakterizirala jecjelodnevnu struËnu posjetu profe-sora i asistenata Prehrambeno-bio-tehnoloπkog fakulteta zagrebaËkogSveuËiliπta Podravki. Mnogi od njihu Podravki se zbog viπegodiπnjeplodne suradnje osjeÊaju gotovo kaodomaÊi, a neki pak su izbivajuÊinekoliko godina osjetili divljenje te-hnoloπkim napretkom posebice unovim tvornicama Vegete i Belupa.Ali svi su podijelili iskrenu radostzbog moguÊnosti boravka u Kopri-vnici i druæenja s Podravkinim stru-Ënjacima - svojim bivπim i sadaπnjimstudentima i postdiplomantima.- Ova struËna posjeta je nastavak

dugogodiπnje, toËnije reËeno 40- go-diπnje suradnje s Podravkom. Tusuradnju smo razvijali na Ëitavomnizu sektora i zajedno s RazvojemPodravke napravili smo brojna una-preenja. Danas smo se dogovorilioko promicanja suradnje na razliËi-tim poljima primjerice na podruËjuciljanog marketinga vezanog uz pre-hrambenu tehnologiju,odnosno pre-hrambenu industriju i u informatici.Razgovarali smo i o edukacijiodnosno boljoj izobrazbi na podru-Ëju prehrane odnosno nutricioni-zma. Programe Êemo uskoro toËnodefinirati i razraditi, a seminare Êe-

mo odræati u Podravki u narednomrazdoblju. Suradnja treba teÊi u obo-stranom interesu. Fakultet smatra dasuradnja mora proizlaziti iz interesaPodravke - rekao nam je dekan PBFBranko Tripalo.Po njegovom miπljenju nove tvor-

nice Vegete i Belupovih lijekova suvrhunska rjeπenja u evropskoj indu-striji koja zadivljuju i inozemne part-nere.Za prihvaÊanje takove tehno-logije nuæna je edukacija, a nju jedijelom dao upravo Prehrambeno -biotehnoloπki fakultet. Stoga se iuspjesi Podravke, istiËe Tripalo, sma-traju dijelom rezultata rada Fakulte-ta kojemu je na Ëelu.StruËni boravak u Podravki vrlo

interesantnim ocjenjuje i profesor drVladimir Mrπa:- Sa svojim novim tvornicama

Podravka se moæe ukljuËiti u svesvjetske trendove prehrambene in-dustrije. Bilo bi dobro da studenti zavrijeme studija posjete ove tvornicei tako se upoznaju s modernim te-hnologijama kojih nema puno u na-πoj zemlji. Kroz suradnju Fakulteta iPodravke moguÊ je i niz doktorata imagisterija u ovim podruËjima. Do-palo mi se i druæenje, jer ono kon-kretizira suradnju, a sve potvrujeda je Podravka zapravo svrha naπegpostojanja.Podravkini struËnjaci koji su tre-

nutno na postdiplomskom studijudobro su iskoristili priliku za razgo-vor sa svojim profesorima i mento-rima. Njihovo miπljenje izrazila je

PREDLAÆEM

Vesna SreËec direktorica Sluæbe za organizaciju i sustavnagraivanja - U Sektoru za upravljanje ljudskimpotencijalima razvijamo projekt praÊenja uspjeπnosti ikvalitete rada, te njegovog nagraivanja. To je zahtjevanposao i mislim da ne bi trebalo Ëekati cjelovitu realizaciju,nego odmah krenuti s promoviranjem radnih vrijednosti uPodravki. Moramo razviti kulturu tvrtke u kojoj Êe se javnopokazati da cijenitmo postignuÊa zaposlenika i na raznenaËine - novËanim nagraivanjem, javnim priznanjima,prijemima, upuÊivanjem na daljnju izobrazbu isticati osobekoje odskaËu svojim odnosom prema radu, rezultatima,inovacijama. Predlaæem dakle promociju najboljih managera,trgovaËkih predstavnika, inovatora, radnika....

Telefon naπsluæbeni...

ske razgovore, a koliko bi onitrebali po vaπim raËunima bitioptimalniji?

BuduÊi da Podravka d.d. spadau red velikih i uspjeπnih poduzeÊas velikim brojem zaposlenika irazvijenim telekomunikacijskimsustavom, naravno da spadamoi u velike potroπaËe telekomuni-kacijskih usluga. Upravo prijespomenute tehniËke moguÊno-sti praÊenja i tarifiranja teleko-munikacijskog prometa naπi suslijedeÊi koraci dovoenje tro-πkova u πto realnije okvire. Ta-koer æelimo napomenuti dado sada unutar naπe firme nijebilo ”udara” na naπe zaposleni-ke korisnike telekomunikacij-skih usluga koji telefon koristei u privatne svrhe, za kratkedogovore a ne razgovore, jerkultura telefoniranja bitno utje-Ëe na same troπkove.

***Dodajemo da je svaki korisnik

telekomunikacijskih usluga svje-stan moguÊnosti koriπtenja tele-fona i u privatne svrhe. U tompogledu za normalno koriπtenjetelefona u privatne svrhe nijebilo sankcioniranja.

Ponavljamo da nakon πto po-stoje tehniËke moguÊnosti, i natemelju izvjeπtaja Odjela za te-lekomunikacije svaki Êe direktorsektora biti upoznat sa stvar-nim telekomunikacijskim tro-πkovima uËinjenim unutar svo-jeg sektora.

Ukoliko ovlaπtena osoba, tj.direktor sektora na temelju iz-vjeπÊa ustanovi da su telefonskitroπkovi preveliki, postoji mo-guÊnost da od naπeg odjela za-traæi specifikaciju svih biranihbrojeva s podacima o utroπe-nom vremenu i impulsima. Ta-koer uz ovo nameÊe se pitanjeo opravdanosti pedesetak pozi-va usmjerenih prema jednombroju Ëiji troπkovi i nisu nekiiznos. Moæda je u ovakvim i sli-Ënim sluËajevima pitanje kolikovremena dotiËni korisnik ima zatakve nesluæbene ponekad iuznemiravajuÊe pozive.

Naravno, kao πto smo rekli, vrlolako je vidljivo koji se troπkoviodnose na sluæbene, odnosno naprivatne razgovore. Dakle, namoguÊnost sankcioniranja i sma-njenja troπkova direktno Êe moÊiutjecati direktori unutar svojihsektora.

Za oËekivati je protivljenjepojedinaca koji su u pravilu uvi-jek glasni kada i kod svoje kuÊedobiju poveÊani iznos telefon-skog raËuna, pa nerijetko traæekrivca izvan svoje kuÊe.

Nadamo se da Êe ovaj tekst pri-donijeti da u buduÊnosti ne do-lazi do neæeljenih iznenaenjakada je rijeË o koriπtenju sluæbe-nog telefona.

Sanja ZagorπËak:- U konzultacijama dolazimo do zna-

nja kojeg moæemo upotrijebiti u po-slu, πto znaËi puno za naπu tvrtku. Jerako se ne usavrπavamo, ako ne uËi-mo, ne pratimo nove stvari u svijetunaπi proizvodi bi bili na razini onih odprije 10 godina. To si naravno nemoæemo dozvoliti jer konkurencija jevelika, a mi moramo iÊi dalje.DomaÊin susreta bio je Sektor

Istraæivanje i razvoj Ëija direktoricaVlasta »esi procjenjuje da odazivvelikog broja profesora i atmosferau kojoj se on odvijao su najboljipokazatelji koliko su oni svjesni daje njihov zadatak obrazovanje ka-drova koji Êe se u privredi moÊirazvijati i biti sposobni razvijati novaradna mjesta, napredovati u poslu iraditi na poveÊanju izvoza, produ-ktivnosti, a samim time i na boljemstandardu i kvaliteti æivota.- Nastavak πkolovanja nakon zavr-

πetka studija mora biti povezan sFakultetom,a duh i æelja za napredo-vanjem mora se kod ljudi odræavatii stimulirati. Zadatak Instituta jerazvoj tehnoloπkog kadra koji Êeprema svojim potencijalima i potre-bama radnih mjesta biti raporeivanu ostale cjeline Podravke. Svakompojedincu treba omoguÊiti vlastitirazvoj da bi njegovi rezultati bili πtoefikasniji. Ovaj susret u kojem susruπene barijere izmeu profesora imlaih kolega je jedan od koraka nakonstatnom putu usavrπavanja - re-kla je Vlasta »esi.

Piπe: Zvonko SigetiÊVoditelj Odjela za telekomunikacije

6 Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

13. 11. ponedjeljak - Varivo podravski grah, hrenovke, salata

14. 11. utorak - Kuhana junetina, umak od hrena, krumpir pire, voÊe

15. 11. srijeda - TeleÊi paprikaπ, tijesto, salata

16. 11. Ëetvrtak - Varivo kupus u rajËici, kosani odrezak, kolaË - krafna

17. 11. petak - Juha, pohani osliÊ (file), krumpir-salata

Nagrada za ”Vukovarski deveti krug”

Predsjednik Uprave Podravkepredao je nagradu “Bili smo prvikad je trebalo” Miljenku MiljkoviÊu

Podravsko martinjePred nama je neobiËan vikend, veliki

blagdan, kojeg svi goriËari æeljno Ëeka-ju cijelu godinu. Slavit Êe se Martinje.Tu kod nas u Podravini, ali slavit Êe iPodravci u Zagrebu. Imenjak MartinSagner opet Êe nas iznova podsjetiti:Svetog Martina slavili su svi od boljπe-vika, menjπevika, lijevih i desnih, de-mokrata i demonokrata, autokrata, osta-lih drugova, gospona i kameleona. Svisu se radovali Martinju. Neki javno,neki tajno. Mnogi od nas obiËnih ljudi,bar na kratko postat Êe biπkupima iminiπtrantima.

Druπtvo ”Podravec” u Zagrebu u ko-jem su i brojni Podravci i ”Podravkaπi”opet Êe u naπoj metropoli prenijeti duhPodravine i u kristalnoj dvorani Inter-kontija zatancati, zapjevati ”Ja samjunak iz doline...” , Ëut Êe se Kaniæajevstih ”Vu Zagrebu mi je glava, a Ëez srcedere Drava”. Tko zna koliko puta buduruke s punim Ëaπama moπta, a zatimvina, stajale u vinkl, na sjeÊanje nastarog i legendarnog pajdaπa »esku,kao i svih onih s kojima se viπe nikadaneÊemo sretati vu goricaj.

©timali se buju Podravci sa svojom”Podravkom” i Pivovarom, ovaj putglavnim sponzorom, svojim donatori-ma slikarima, od Ëijih prodanih slika

U izloæbenom prostoru upravne zgrade Hrvatskih æeljeznica od 3. do 24.studenoga svoje radove izlaæe 37 Ëlanova Likovne sekcije ”Podravka 72”.Predgovor za katalog napisao je Zvonko PenoviÊ iz Osijeka, koji veÊ duæevrijeme prati rad slikara i kipara ove sekcije. Na otvorenju goste je ispred”Podravke”, KUD-a ”Podravke” i veÊeg broja Ëlanova Likovne sekcije pozdra-vio predsjednik Likovne sekcije Zlatko ©trfiËek, dok su u ime Hrvatskihæeljeznica govorile Vlatka ©koriÊ i Tanja Horvat. Izloæbu je otvorio Damir Tot,Ëlan Uprave HÆ, a svoje pjesme govorio je Pajo Kaniæaj dok su goste zabaviliËlanovi tamburaπkog sastava ”Harme” iz Koprivnice.Svoje radove izloæili su: Miroslav BednajiÊ, Slava BlaæekoviÊ, Tomislav

Borπo, Radmila Kolarek Boπnjak, Zvonimir DangubiÊ, Alen i Stanko Gjerek,Marija i Tomislav Grabar, Josip GreguriÊ, Gordana Grgac, Radovan Grgec,Mirko Horvat, –uro JakoviÊ, Josip Kancijan, Ljiljana KlariÊ, Zlatko i ÆeljkoKolarek, Vlatka Kordina, Draæen KuharoviÊ, Krunoslav Laljek, Ljubica KaniæajMajhen, Marijan Napan, Darko OæegoviÊ, Barbara PercaË, Josip Peradin, PetarPetroviÊ, Ivan Roak, Zvonimir SigetiÊ, Marija Stipan, Zdravko ©abariÊ, Zlatko©trfiËek, Biserka Talan, Denis i Josip Tot, Vjekoslav Viker i Juraj VuËetiÊ Zorko.

Na popularnoj ”Podravkinoj” tribini ”43 minute sa...”, koju je orga-nizirala Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog ratadjelatnika ”Podravke”, u suradnji s OpÊim poslovima, u ponedjeljakje gostovao Kemal Monteno.U razgovoru s Mladenom PavkoviÊem, ovaj istaknuti sarajevski

pjevaË uz ostalo je govorio o svojim danima provedenim u vrijeme ratau glavnom gradu Bosne i Hercegovine, kao i o svojem bogatom izanimljivom glazbenom putu.Mnogobrojnoj publici otpjevao je viπe svojih poznatih pjesama.

KulturaDodijeljena knjiæevna nagrada i otvorena izloæba karikatura

U organizaciji Udruge branitelja, invali-da i udovica Domovinskog rata ”Podravke”u naπoj je tvrtki dodijeljena jedinstvenaknjiæevno-publicistiËka nagrada uHrvatskoj na temu Domovinskog rata podnazivom ”Bili smo prvi kad je trebalo”. Od30-ak pristiglih radova Ëlanovi prosudbe-ne komisije - predsjednik Darko Mari-nac, Mladen PavkoviÊ, Zlatko Tomi-ËiÊ, Josip Palada i Mara Bareza - zanajbolju knjigu izabrali su ”Vukovarskideveti krug” autora Miljenka MiljkoviÊa

Likovna sekcija ”Podravka 72”

Izloæba karikatura u ”Podravki”

Na okupu 40karikaturista

U povodu Dana grada Koprivnice uizloæbenom prostoru ”Podravke” otvo-rena je izloæba karikatura pod nazi-vom ”Bili su prvi kad je trebalo” nakojoj se mnogobrojnoj publici radovi-ma predstavilo 39 najboljih hrvatskihkarikaturista. Takoer, samostalnomizloæbom karikatura predstavio se iIvan Pahernik. Izloæbu je sveËanootvorio predsjednik Uprave ”Podravke”Darko Marinac, a tijekom otvorenjareËeno je kako karikatura moæe puno,ona nije samo obiËan crteæ jer oπtricanjenog humora i te kako zna bitiubojita.

Izloæba karikatura moæe se razgleda-ti do 19. studenoga ove godine.

kojemu je to inaËe prva knjiga. Trebaistaknuti da je Miljenko MiljkoviÊ sa supru-gom i sinom sudjelovao u obrani Vukova-ra, a padom toga grada-heroja, on jezarobljen te je proveo devet mjeseci kaozatoËenik u srpskim logorima.

- Ova plemenita akcija ”Podravke” injezinih branitelja vezana za knjiæevnostkoja piπe o hrvatskim patnjama je ponosza naπu tvrtku jer moæemo sudjelovati uakcijama i pomagati onima koji su dalinajviπe za slobodnu i neovisnu Hrvatsku- istaknuo je na promociji predsjednikUprave ”Podravke” Darko Marinac.

Takoer, vrlo nadahnutim rijeËima oknjizi ”Vukovarski deveti krug” govorio jeknjiæevnik Zlatko TomiËiÊ te meu osta-

lim naglasio:- Vrijednost te knjige je πto iz dana u dan

dokazuje suprotno, dokazuje pravu istinuo naπem biÊu i o naπem teπkom æivotu usvojoj vlastitoj zemlji. Beskrajno muËenjei poniæavanje ljudskog biÊa opisuje se izdana u dan. S jedne strane su iracionalni,suludi, perverzni muËitelji, a s druge prko-sni i ponosni Hrvati koji Ëuvaju svojedostojanstvo i u najveÊoj prljavπtini, stude-ni, gladi.

Promociju su svojim nastupima uveliËaliIvica Percl i vukovarski glumac SlavkoMaruπiÊ, a diplomu i novËanu nagraduautoru je predao predsjednik komisijeDarko Marinac. Vidljivo ganut MiljenkoMiljkoviÊ se zahvalio svima te rekao:

- Ovu nagradu i svu radost i sve veseljeove nagrade dijelim s onima koji su samnom proπli pakao srpskih logora, sasvojim suborcima, sa svojim sugraanimaVukovarcima, sa svim stradalnicima Do-movinskog rata, a posebno s onima kojihviπe nema.

Piπe: Boris Fabijanec

Tribina: 43 minute sa...

Tradicionalno krπtenje moπta i ove Êese godine odræati u restoranu ”©tagelj”.CjeloveËernji martinjiski program u su-botu 11. studenoga vodit Êe KreπimirBlaæek, a goste Êe zabaviti glazbenisastav ”Linija 5”.

Uz zabavni program, ugostiteljska po-nuda ukljuËuje martinjsku veËeru kojase sastoji od domaÊe juhe s rezancima,guπËjih prsa u umaku od bosiljka shajdinskom kaπom, mlincima i martinj-skim krumpirom te salate. Kavi prethodidesert - πtrukli od kupina. Cijena veËereiznosi 62 kune po osobi.

Ukoliko su posjetiteljima draæi zvucitamburice, restoran ”Podravska klet”,kao i svakog petka i subote nudi svojuobiËajeni tamburaπki program.

Prigodno: vrijeme pretvorbe - moπta u vino

Piπe: Zvonko SigetiÊ

druπtvo takoer namakne odreenasredstva za svoj rad kroz godinu. Mo-æda bi joπ viπe trebalo podræati taj naπpodravski lobi u naπoj metropoli, bezkojeg Êe teπko ona prava slika Podravi-ne biti prezentirana πiroj hrvatskojjavnosti. Ne zaboravimo, uz druπtvodjeluje Ogranak podravskih studenatakoji Êe i te kako znati nastavljati naπutradiciju i oËuvati stare obiËaje, dakakos vizijom bolje buduÊnosti i bræeggospodarskog razvoja naπeg kraja. UbuduÊnost treba ulagati, πto je”Podravka” uvijek s ponosom Ëinila.

Kada bude izvrπena najljepπa i najpra-vednija pretvorba moπta u vino, trebatÊe preæivjeti drugi dan kada Êe nam odnajveÊe pomoÊi biti savjeti dr. Belana olijeËenju mamurluka.

Æene Êe obilato muæeve Ëastiti jeziko-vom juhom, a oni Êe obeÊati da od sadabudu bolji, bar do drugog pajdaπkogzestanka po regulama naπih starih kojisu znali æivljenju dati oduπka, kojima suispuπni ventili vrlo dobro funkcioniralii kojima su podrumi bili apoteke, apajdaπija vu kleti intenzivna njega.

Martinjska noÊu ”©taglju”

Skupna izloæba u Zagrebu

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje:Vanesa GrgiÊTisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

JelovnikDruπtvena prehrana

Sluæba za opÊe poslove obavjeπtava hrvatske ratne vojne invalide, te udovice poginulihkoji ostvaruju pravo na zimnicu da Êe podjela biti u dvoriπtu ”Galantpleta” Kolodvorska1, 14. i 15. studenoga 2000. u vremenu od 14 do 16,15 sati.

Obavijest:

Podjela zimnice za hrvatske ratne vojne invalide, teudovice i roditelje poginulih

Kemal Montenogostovao u ”Podravki”

Piπe: Ines Banjanin

7Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Proπle nedjelje na Zrinskom trgu u Kopriv-nici odræana je 22. utrka grada Koprivnicekojom sportaπi obiljeæavaju Dan grada. Naovoj utrci u velikom broju uzrasnih katego-rija nastupio je dosad rekordni broj od okotisuÊu natjecatelja. Usprkos kiπovitom vre-menu utrke je promatrao veliki broj gleda-telja, πto govori da je koprivniËka gradskautrka sve popularnija. Posebice zbog togaπto je Organizacijski odbor i drugi putodluËio da u kategorijama mlaih πkolskihuzrasta pravo nastupa imaju samo trkaËikoprivniËkih osnovnih i srednjih πkola teπkola koje pripadaju uæem koprivniËkompodruËju. Zbog toga i takav veliki brojnatjecatelja koje pedagozi tjelesne kulturespremaju za ovo natjecanje. PokroviteljUtrke grada Koprivnice bio je Grad Kopri-vnica, a sve je provedeno u organizacijiZajednice πportskih udruga grada Kopri-vnice i Atletskog kluba Podravka. Pobjed-nik ovogodiπnje Trke grada Koprivnice, uutrci seniora na 5200 metara je BrankoZorko iz momËadi KriæevaËka πtedionica,kojemu je ovo osma pobjeda nakoprivniËkoj utrci. Najbolji hrvatski atleti-

Ëar pretrËao je stazu od 5200 metara uvremenu 16,41 minute. Tri sekunde bio je”sporiji” Drago ParipoviÊ (Croatia Mara-ton, PakraËka Poljana), dok je treÊe mjestozauzeo Nedeljko RaviÊ (Varaædinska ban-ka). U utrci seniora nastupilo je 23 natje-catelja. Zajedno na stazi od 5200 metara saseniorima trËali su i veterani, a najbolji jebio Miroslav MikulËiÊ iz AK Gojanec. Kodseniorki, na stazi od 3200 metara, najboljaje bila Tijana PaviËiÊ iz AK Zrinjevac izZagreba. Kod veteranki prvo mjesto osvo-jila je Ankica Budija. Kod juniora, koji sutrËali na 1050 metara najbolji je bio Vladi-mir ObranoviÊ (Gimnazija Fran GaloviÊ),kod juniorki na istoj stazi Marija JaguπiÊ(Srednja πkola), kod mlaih djeËaka na500 metara Marko DobriÊ (O© –uro Es-ter), a kod mlaih djevojËica Sanja Kriæaniz O© BraÊa RadiÊ. Kod starijih djeËaka uutrci na 1050 metara prvi je bio Jakov ÆiliÊiz O© Andrije PlamoviÊa iz Rasinje, a kodstarijih djevojËica na 500 metara prva je ucilj uπla Melita KoπËak iz O© –uro Ester. Uπkolskom uzrastu do osam godina prvi jebio Tomislav StrmeËki (O© BraÊa RadiÊ),kod djevojËica na istoj stazi od 500 metarapobjedu je zabiljeæila Martina Gregurek(O© Antun NemËiÊ Gostovinski). U kon-kurenciji osnovnoπkolaca do deset godi-na u konkurenciji djeËaka prvi je bio IvanVuljak (O© BraÊa RadiÊ).

Osma pobjeda Branka Zorka

Na tradicionalnoj Trci grada Koprivnice Branko Zorko je apsolutni rekorder po broju pobjeda

Podravka Vegeta - Oltchim 18:19 (8:9)

Obistinila se bojazan da biPodravka Vegeta mogla imati sRumunjkama velikog posla. Kre-nula je po krilu raskriljeno RenataHodak, ali su Rumunjke pokazalesnagu povevπi 2:1. Odmah se vi-djelo da Êe glavna opasnost izRumunjske prijetiti od Stelute Lu-ca, gotovo “klonirane” Mariane Tir-ca, koja je ostavila snaæan trag ukoprivniËkom rukometu. Susret jepobudio paænju oko tisuÊu gleda-telja, πto je u posljednje vrijemeipak puno, i ponudio je zanimljivuutakmicu. Naime, i jedan i drugisastav njeguju poletnu, brzu i igru“bez granica”. Igralo se bez neka-kvih posebnih taktiËkih zadataka,ali Rumunjke su bile u elementi-ma rukometne igre na kraju vjeπti-je. Susret se odvijao uz “egal” re-

zultat, s tim da je Martina Raguæsjajnim udarcima dovela Podrav-ku Vegetu u vodstvo 17:15, aliLuca se nije pomirila s tim pa jeporavnala. Potom je gol postiglaStoica, izjednaËila PalËiÊ, ali to jebilo i sve πto je ubiljeæeno uPodravkin zapisnik. Jedan gol ra-zlike za Rumunjke realni je odnossnaga u kvaliteti, meutim niπtanije gotovo. Uzvrat u Rumunjskojbit Êe teπka prepreka PodravkiVegeti za ulazak u Ligu prvakinja,ali nikada se niπta ne zna. Takonam je i poslije susreta s Rumunj-kama rekla i Ljerka Vresk:- Æao mi je πto nismo pobijedile uovoj utakmici, ali se nadam da mimoæemo Rumunjke iznenaditi nanjihovom terenu u Vilcei. Istina jeda su one kvalitetan sastav pa Êenam posao biti teæi nego πto smooËekivali. Ali ozbiljno se nadamda Êemo uspjeti.

Na ovogodiπnjoj 22. utrci gradaKoprivnice sudjelovao je rekordnibroj od oko tisuÊu natjecatelja

Prva utakmica pretkola kupa prvakinja za rukometaπice

Poraz od rumunjskihrukometaπica

Kuglanje

PobjedakuglaËica ...Varteks - Podravka 3:52466:2471

U pripremnoj prijateljskoj utakmici,sedam dana prije starta u novu prven-stvenu sezonu, kuglaËice Podravke po-bijedile su ekipu Varteksa u Varaædinurezultatom 5:3. Pobjeda je ostvarena uvrlo izjednaËenoj borbi, a odluËio jeviπak od 5 Ëunjeva u sveukupnom zbro-ju. U sastavu Podravke najbolje su bileVesna Æunek sa 442 Ëunja, πto je bio inajbolji rezultat susreta i Marija Zver sa439 Ëunjeva. Kod Varteksa istakle su sePazman sa 426 i Darinka BuniÊ (bivπaPodravkaπica) sa 425 Ëunjeva. Iste ekipeimati Êe posljednju provjeru na kuglaniu Koprivnici, a u subotu, u prvom koluPodravka gostuje u Zagrebu kod ekipeTekstilca.

Rezultati: VuËiÊ 416, MikloπiÊ 357, Æu-nek 442, Horvat 414, Picer 403, Zver 439

...i porazikuglaËaOglasnik - Podravka 7:15566:5136Oglasnik - Podravka 5:35335:5275

KuglaËi Podravke nisu uspjeli zadr-æati proπlogodiπnji status u Prvoj B ligi.Sada je sigurno da Êe u novoj sezonibiti Ëlanovi Druge lige. U dva danavikenda odigrali su dvije utakmice smomËadi zagrebaËkog Oglasnika i oba-dvije izgubili. U subotu su doæivjelipravu rezultatsku katastrofu od 7:1 i zaprotivnikom zaostali nevjerojatnih 430Ëunjeva. Drugi dan, u nedjelju, pruæilisu solidan otpor, izgubili tijesno 5:3 smanjkom od 60 Ëunjeva. Ako traæimoodgovor na pitanje o neuspjehu kopri-vniËkih kuglaËa, onda ih ima viπe.

Prije svega Oglasnik je kvalitetnijamomËad, koja se pojaËala sa tri sjajnaigraËa iz momËadi HRTV-a, od kojihsu dvojica u subotu sruπila dva repre-zentativna rezultata (Leko 1012, Mari-ËiÊ 1038).

Drugo, nevjerojatno je saznanje dasu, navodno, zagrebaËki kuglaËi zaigranje majstorice znali joπ 3. srpnja, aPodravkaπi tek 10. kolovoza, pa su i upripremama zakasnili.

TreÊe, nevjerojatno je da su Podrav-kaπi kao neutralnu kuglanu predloæilikuglanu GrmoπËice, a nisu znali da nanjoj njihovi protivnici redovno igrajusvoje prvenstvene utakmice. Zagre-pËani su mudro πutjeli i pripremilistaze kako njima odgovaraju.

»etvrto, pola sastava je bilo na pri-premama u Malom Loπinju, dok osta-tak momËadi nije mogao dobiti godi-πnji odmor, trenirao je u Koprivnici, aoËita razlika u pripremljenosti vidi sepo postignutim rezultatima.

Rezultati Podravkaπa:subota: BakaË 850, GroπaniÊ 418 +

Troπelj 417, BobetiÊ 763, Betlehem821, ©tefoiÊ 891, VuËiÊ 976

nedjelja: Betlehem 410 + Troπelj 369,BakaË 916, Gregurina 879, VuËiÊ 945,©tefoiÊ 939, GroπaniÊ 817.

©ahovski turniru povodu Dana grada

SokaË najveÊeiznenaenje

U sklopu proslave Dana grada Kopri-vnice ©ahovski klub Podravka upriliËioje turnir na kojem je nastupilo Ëak 75πahista iz 17 hrvatskih klubova. Nakraju turnira najviπe uspjeha imao jeFIDE majstor Mladen Vrban iz kopri-vniËkog Bilokalnika, ali je svojevrsnoiznenaenje drugo mjesto Josipa Soka-Ëa iz ©K Konaki iz Novog Virja, kojinema do sada nikakvu πahovsku kate-goriju. To je rijetko doæivljeno daneafirmirani πahist u tako jakoj konku-renciji bude na samom Ëelu. TreÊe

Piπe: Slavko PetriÊ

mjesto osvojio je Pavao KegleviÊ FIDEmajstor iz ©K Bilokalnik, a dalje slijedeSaπa VidoviÊ i Rolnad TomaπiÊ obojicaiz Bilokalnika pa Dragutim TomaπiÊ iBranko Resman iz Stridona iz ©trigovete Zvonimir PetroviÊ iz Bilokalnika.Najbolje plasirani πahista Podravke bioje Æeljko StubiËar, koji je osvojio devetomjesto, dok je Dejan Mikulinjak osvojio11. mjesto. Turnir je odigran u restora-nu Turist, a glavni sudac bio je FIDEmajstor Stjepan Vrban.

Prva liga nogometaπa

HajduËka igraSlavenaSLAVEN BELUPO - HAJDUK2:0 (0:0)

Pred rekordnim brojem gledatelja naGradskom stadionu Slaven Belupo jeostvario pobjedu nad velikim Hajdu-kom i to vrlo uvjerljivo. Prvi dio susretaprotekao je u ispitivanju obostranih kva-liteta, ali veÊ prva minuta nastavka do-nijela je radost koprivniËkim igraËima.Za to se pobrinuo Renato JurËec, koji jeodliËno reagirao na centarπut Brglesa iposlije udarca glavom svladao repre-zentativnog vratara Stipu Pletikosu. Biloje to u prvoj minuti nastavka, a to je bioi veliki signal da bi Hajduk mogao izKoprivnice otiÊi bez bodova. Nakon 1:0igralo se priliËno ukoËeno, tvrdo, s timda Hajduk nije bio na razini svog imena,dok je Slaven lukavo Ëuvao postignuto.U takvoj igri pet minuta prije krajasusreta Miladin u πesnaestercu ruπi Ger-πaka, a najstroæu kaznu efektno je izveoMarijo Dodik poslavπi Pletikosu u jedan,a loptu u drugi kut. Nakon ove, recimo,neoËekivane izdaπne pobjede SlavenBelupo nalazi se na πestom mjestu pr-venstvene ljestvice sa 19 bodova. Upamtljivom susretu s Hajdukom, a to jebilo 14. kolo, za Slaven Belupo igrali su:Solomun, Crnac, S. Boπnjak, KaciÊ, Br-gles (Meimorec) Muæek, FerenËina,Posavec, RadiËek (AmiæiÊ), JurËec (Ger-πak), Dodik.

U nedjelju je odræana 22. utrka grada Koprivnice

Sport

Piπe: Slavko PetriÊSnimio: Josip Maljak

Piπe: Slavko PetriÊ

Piπe: Æeljko ©emper

Piπe: Slavko PetriÊSnimio: Josip Maljak

8 Broj 1534 Petak 10. studenoga 2000.

Crta: Ivan Haramija - Hans

Martinjska guskaGastro-promotori savjetuju:

Viljam Cvek i Draæen –uriπeviÊ

Podravkin rekreacijski centar

Podravsko srce

Gusku oËistite, operite, osuπitepa je iz vana i iz nutra natrljajtemjeπavinom soli i vegeta twistomnekoliko sati prije peËenja, a joπbolje dan prije.

Izloæba fotografija s otvaranja Tvornice Vegete, juha i praπkastih proizvoda uPoljskoj izazvala je veliku paænju zaposlenika Podravke. Uz raznovrsnekomentare oni svakodnevno pregledavaju fotografije koje svjedoËe opovijesnom trenutku. Izloæbu je pripremio Sektor odnosa s javnoπÊu, a bit Êeootvorena do 19. studenoga.

Jedna guska (oko 2,5 kg),kesteni 1 kg, ulje, sol, Vegetatwist za piletinu, proπek ilibijeli vermut

NaËin pripreme:

Kestene skuhati oËistiti i njimanapuniti gusku te zatim saπijteotvor. Prije peËenja prelijte jeuljem a u pleh dolijte vode uvisini prsta i stavite peËi u zagri-janu peËnicu na 200C.Povreme-no je zalijevajte sa proπekom ilibijelim vermutom.Po æelji u pleh moæete stavitiËetvrtine jabuke ili dunje i zaje-dno peËi sa guskom.Dobar tek æeli Vam gastro pro-motor Draæen –uriπeviÊ!

Sastojci:

Foto - biljeπke

Kako je bilo u Poljskoj?

Dobra vijest iz Dolcela tima!Usporedo s nagradnom igrom "Dolcela - put slatkihæelja" koja zapoËinje ovaj mjesec, a u kojoj zaposleniciPodravke ne mogu sudjelovati, Dolcela organiziraposebnu nagradnu igru za Podravkaπe. Slanjem prednjestranice svog najomiljenijeg Dolcela proizvoda uomotnici na koju treba zalijepiti kupon iz novinazaposlenici Podravke stjeËu moguÊnost dobivanjavrijednih tjednih nagrada te super nagrade na krajuakcije.Omotnice sa zalijepljenim kuponom i prednjomstranicom najdraæeg Dolcela proizvoda moæete ubacitiu posebne kutije s naznakom za nagradnu igru "Slatkidodir fantazije " ispred restorana druπtvene prehraneu poslovnoj sedmorokatnici i na Danici, zatim na Tin-baru i na porti Belupa ili ih moæete poslati poπtom.Svakog Ëetvrtka komisija sastavljena od predstavnikaDolcela tima i Odnosa s javnoπÊu izvlaËit Êe nagrade,a imena dobitnika bit Êe objavljena u novinamaPodravka.

SUPER NAGRADADolcafe servis za cappucino, BoæiÊni set

TJEDNE NAGRADE1. NAGRADA

poklon paket (Tupperware posuda, zidni sat, kist,pregaËa, krpa)

2. NAGRADApoklon - paket proizvoda Dolcela

3. NAGRADApoklon - paket proizvoda Dolcela

Podravka d.d.A. StarËeviÊa 3248000 Koprivnica

Podravka d.d., A. StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica

Nagradna igra !

Nagradna igra !

2

Dobitnici nagrada Dolcela

Komisija u sastavu:

Slavko SiË,Tomislav ©ajfar,Emilija SaËer i KatarinaSitariÊ izvukla je dobitnike.

To su :

1. nagrada

Vesna PopijaË,centralni laboratorij

2. nagrada

Danijela DinËiÊ,

Tvornica juha

3. nagrada

Darinka Baboselac,

Belupo Koprivnica

Nagrade se mogu podiÊi uDolcela timu, 1. katposlovne sedmorokatnice.

Prekrasni jesenji ugoaj naprostorim Podravkinog re-kreacijskog centra ovih jedana ugostio Draæenku Go-lubiË koja je uspjeπno su-djelovala u natjecanju za Eu-ro-top model 2000.LJepoticu je trebalo snimiti

u etno stilu,a upravo pro-stor ispred Podravske klijetiodgovara zahtjevima orga-nizatora natjecanja. To i po-tvruje snimka DraæenkeGolubiÊ iz –urevca, kojaje za ovu prigodu odjenulakreaciju koprivniËke mod-ne kreatorice Vlaste Pukla-vec.Modna kreacija inspirirana

je podravskim licitarskim sr-cem i svojom originalnoπÊuizaziva veliku paænju, i do-kaz je sve uspjeπnijeg radamlade kreatorice.Snimanje Euro-top modela

Draæenke GolubiÊ obavioje Fotoreporter Podravkinoglista Nikola Wolf.