POŽARI OTVORENOG PROSTORA

Tulumović, Jakov

Undergraduate thesis / Završni rad

2019

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:403260

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-14

Repository / Repozitorij:

Repository of Karlovac University of Applied Sciences - Institutional Repository

Veleučilište u Karlovcu

Odjel sigurnosti i zaštite

Stručni studij sigurnosti i zaštite

Jakov Tulumović

POŽARI OTVORENOG PROSTORA

ZAVRŠNI RAD

Karlovac, 2019.

Karlovac University of Applied Sciences

Safety and Protection Department

Professional undergraduate od Safety and Protection

Jakov Tulumović

OPEN SPACE FIRE AND RESCUE

FINAL PAPER

Karlovac, 2019.

Veleučilište u Karlovcu

Odjel sigurnosti i zaštite

Stručni studij sigurnosti i zaštite

Jakov Tulumović

POŽARI OTVORENOG PROSTORA

ZAVRŠNI RAD

Mentor: dr.sc. Zvonimir Matusinović, v.pred.

Karlovac, 2019. godina

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU KARLOVAC UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCES

Trg J.J.Strossmayera 9 HR-47000, Karlovac, Croatia

Tel. +385 - (0)47 - 843 - 510 Fax. +385 - (0)47 - 843 – 579

VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

Stručni / specijalistički studij:...................................................................................................... (označiti) Usmjerenje:.............................................................................Karlovac, ..................................

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA

Student:.......................................................................... Matični broj:.............................. Naslov:........................................................................................................................................ ....................................................................................................................................................Opis zadatka:

Zadatak zadan: Rok predaje rada: Predviđeni datum obrane: ........................... .............................. .....................................

Mentor: Predsjednik Ispitnog povjerenstva:

dr.sc. Zvonimir Matusinović, v. pred. dr.sc. Nikola Trbojević, prof. v.š.

PREDGOVOR

Koristim ovu priliku da se zahvalim svojoj obitelji koja mi je omogućila studiranje i

podupirala me tijekom mog cijelog obrazovanja na Veleučilištu u Karlovcu.

Posebno se zahvaljujem svojem mentoru dr.sc. Zvonimiru Matusinoviću na ukazanoj prilici i

pomoći pri izradi završnog rada.

Zahvaljujem se JVP Gračac te DVD Gračac na nesebičnoj pomoći te ustupanju literature koja

mi je pomogla za izradu rada.

Također se zahvaljujem profesorima Veleučilišta u Karlovcu na prenesenom znanju te ostalim

djelatnicima Veleučilišta koji su mi pružili pomoć na bilo koji način.

SAŽETAK

Šumski požari ili požari otvorenog prostora su prirodne nepogode čija je česta pojava

karakteristična za podneblje u kojem živimo. Vatrogasna preventiva i vatrogasna operativa su

sigurnosne mjere koje omogućavaju brže sprječavanje i gašenje požara što rezultira manjom

opožarenom površinom te spašavanjem šumskog ekosustava na području Republike Hrvatske.

Vrlo bitne stavke požara otvorenog prostora su čimbenici koji utječu na nastanak požara te

njegovo ponašanje prilikom gorenja na otvorenom prostoru. U ovom radu bit će prikazano

kako dolazi do požara na otvorenom prostoru, kako se gase požari otvorenoga prostora te

kako se može djelovati da bi se pokušao spriječiti nastanak požara. U završnom dijelu rada

opisan je slučaj gašenja požara otvorenog prostora, napisan prema izvješću JVP-e Gračac i

DVD-a Gračac.

Ključne riječi: požar, otvoreni prostor, preventiva, operativa

SUMMARY

Forest fires or open space fires are natural disasters, a common occurrence of which is

characteristic of the climate in which we live. Fire prevention and fire operations are safety

measures that enable faster prevention and extinguishing of fires resulting in less burned area

and rescue of the forest ecosystem in the territory of the Republic of Croatia.

Very important items of open space fire are the factors that influence the occurrence of a fire

and its behavior when burning outdoors. In this paper, It will be shown how open-air fires

occur, how open-air fires are extinguished, and how they can be acted upon to try to prevent

fires.

The final part of the paper describes the case of open space firefighting, written according to

the report of JVP Gracac and DVD Gracac.

Key words: fire, open space fires, prevention, operative

Sadržaj ZADATAK ZAVRŠNOG RADA ......................................................................................................... 4

PREDGOVOR ....................................................................................................................................... 5

SAŽETAK ............................................................................................................................................... 6

SUMMARY ............................................................................................................................................ 7

1. UVOD ........................................................................................................................................... 10

1.1. Predmet i cilj rada ............................................................................................................. 10

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ......................................................................... 10

2. OSNOVNI POJMOVI O GORENJU ........................................................................................ 11

2.1. Uvjeti gorenja ......................................................................................................................... 11

2.2. Gorive tvari ............................................................................................................................. 11

2.3. Oksidacija ............................................................................................................................... 13

3. POŽARI OTVORENOG PROSTORA ..................................................................................... 14

3.1. Šumski požari ........................................................................................................................ 14

3.1.1. Podzemni požar ............................................................................................................. 15

3.1.2. Požar pojedinačnih stabala ........................................................................................ 15

3.1.3. Prizemni požar ............................................................................................................... 15

3.1.4. Ovršni požar ili požar krošnja .................................................................................... 16

3.2. POŽARI U SKLADIŠTIMA DRVA NA OTVORENOM ..................................................... 17

3.3. POŽARI NA TEHNOLOŠKIM POSTROJENJIMA U OBJEKTIMA ............................... 17

4. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ŠIRENJE POŽARA ............................................................ 18

4.1. GORIVI MATERIJAL ............................................................................................................. 18

4.2. VJETAR ................................................................................................................................... 19

4.3. RELJEFNI OBLICI ................................................................................................................. 20

4.4. TOPOGRAFIJA ...................................................................................................................... 20

5. METODE GAŠENJA POŽARA OTVORENOG PROSTORA ................................................ 22

5.1. INDIREKTNE METODE ......................................................................................................... 22

5.1.1. PRAVLJENJE I ODRŽAVANJE POŽARNIH LINIJA ............................................... 22

5.1.2. METODA PALJENJA KONTRAVATRE ..................................................................... 23

5.1.3. METODA PALJENJA PREDVATRE ........................................................................... 23

5.2. DIREKTNE METODE ............................................................................................................. 23

5.2.1. METODA ''FRONTALNOG ZAHVATA POŽARA'' ................................................... 23

5.2.2. METODA ''POZADINSKOG ZAHVATA POŽARA'' .................................................. 24

5.2.3. METODA ''ZAOKRUŽIVANJA POŽARA'' .................................................................. 24

6. VOZILA I OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA OTVORENOG PROSTORA ........................ 26

6.1. VOZILA ZA GAŠENJE POŽARA OTVORENOG PROSTORA ..................................... 26

6.1.1. KOPNENA VOZILA ........................................................................................................ 26

6.1.2. ZRAČNE SNAGE ................................................................................................................ 27

6.2. OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA NA OTVORENOM PROSTORU ........................... 30

6.2.1. OSOBNA OPREMA ........................................................................................................ 30

6.2.2.SKUPNA OPREMA.......................................................................................................... 31

7. SLUČAJ GAŠENJA POŽARA OTVORENOG PROSTORA ................................................. 32

7.1. VATROGASNA INTERVENCIJA GAŠENJA POŽARA OTVORENOG PROSTORA U

OPĆINI GRAČAC........................................................................................................................... 32

8. LITERATURA ................................................................................................................................. 36

9. PRILOZI ........................................................................................................................................... 38

1. UVOD

Pod požarima otvorenog prostora podrazumijevamo sve vrste požara na otvorenom kao

što su šumski požari, požari žitarica, makije, itd. U našim krajevima opasnost od požara

posebno je velika u rano proljeće (u kontinentalnom dijelu Hrvatske), kao i ljeti i u jesen

nakon dugih suša (u priobalju).

Požarna opasnost se povećava na napuštenim i nepristupačnim zemljištima (nepostojeći

pristupni putevi), kao i u uvjetima snažnih vjetrova, kada se požar izrazito brzo širi. U šumi je

u svako godišnje doba loženje vatre strogo zabranjeno.

Praćenjem opasnosti od nastanka izbijanja šumskih požara, gdje se između ostalog uzima

u obzir vlažnost gorivog materijala i tla te brzina vjetra, od velike je pomoći u ocjenjivanju

potrebne razine pripravnosti vatrogasnih postrojbi.

1.1. Predmet i cilj rada

Predmet ovog rada je istražiti šumskie požare i požare otvorenog prostora te objasniti

čimbenike koji utječu na nastanak požara i njegovo ponašanje prilikom gorenja na otvorenom

prostoru, odnosno kako dolazi do požara na otvorenom prostoru. Cilj rada je prikazati

vatrogasnu preventivu i vatrogasnu operativu kao sigurnosne mjere koje omogućavaju brže

sprječavanje i gašenje požara te na koje načine se može spriječiti nastanak požara. Na kraju

rada je opisan jedan slučaj gašenja požara otvorenog prostora u praksi na temelju izvješća

određenog vatrogasnog društva ili javne vatrogasne postrojbe.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja

Rad je napisan uz pomoć odgovarajuće literature te uz pomoć odgovarajućih internetskih

izvora. Potrebna literatura prikupljena je i u suradnji s JVP Gračac i DVD Gračac

2. OSNOVNI POJMOVI O GORENJU

Gorenje je proces oksidacije gdje se goriva tvar burno spaja s kisikom (oksidans) iz zraka

uz oslobađanje topline, svijetlosti i produkata gorenja. U širem smislu taj se proces može

odvijati i u pristunosti drugih oksidansa.[1]

2.1. Uvjeti gorenja

Postoje 4 uvjeta potrebna za gorenje:

1. Prisustvo gorive tvari

2. Prisustvo kisika iz zraka ili nekog drugog oksidansa

3. Dovoljna količina topline da se postigne temperatura paljenja

4. Slobodno odvijanje kemijskih lančanih reakcija gorenja (Slika 1.).

Slika 1. Uvjeti gorenja.[11]

2.2. Gorive tvari

Sa stajališta gorivosti tvari dijelimo na gorive tvari i negorive tvari. Gorive tvari (Slika

2.) su one koje se pri normalnim uvjetima pripaljivanja mogu lakše ili teže zapaliti i dovesti

do pojave požara ili u uvjetima požara potpomagati njegov nesmetani razvoj i širenje

Negorive tvari su one koje se ne mogu zapaliti pri normalnim uvjetima pripaljivanja, a mnoge

i kada su izložene djelovanju ekstremno povišene temperature (beton, staklo, azbest itd.).

Sve gorive tvari glede brzine vezivanja tvari s kisikom možemo također podijeliti na

lakozapaljive tvari i teškozapaljive tvari. Lakozapaljive tvari su one tvari koje se pod

normalnim uvjetima ili na određenoj povišenoj temperaturi pod utjecajem inicijalnog plamena

zapale i gore. Teškozapaljive tvari su one koje se pod utjecajem inicijalnog plamena zapale,

ali gore samo dok na njih izravno djeluje plamen.[7]

Slika 2. Podjela gorivih tvari.[12]

Kada govorimo o požarima prema vrsti gorive tvari, požare dijelimo na:

- Požar klase A – požari čvrstih materijala (drvo, papir, ugljen i sl.)

- Požar klase B – požari zapaljivih tekućina (zapaljiva ulja i sl.)

- Požar klase C – požari zapaljivih plinova

- Požar klase D – požari lakih metala te samozapaljivih tvari

- Požar klase F – požari biljnih i životinjskih ulja i masnoća (Slika 3).

Slika 3. Klasifikacija požara prema vrsti gorive tvari.[13]

2.3. Oksidacija

Oksidacija (Slika 4.) je kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, tj. u vatrogastvu

proces vezivanja gorive tvari s kisikom iz zraka. Prema brzini kemijske reakcije razlikujemo:

- tiha oksidacija (korozija, truljenje..)

- burna oksidacija (gorenje)

-eksplozija (deflagracija i detonacija)

Prema načinu gorenja i razredu požara razlikujemo:

- gorenje plamenom (požari razreda B i C)

- gorenje plamenom i žarom (požari razreda A)

- gorenje žarom (požari razreda D).

Slika 4. Podjela oksidacijskih procesa.[14]

3. POŽARI OTVORENOG PROSTORA

Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu, i/ili ugrožava ljudske živote.

Većina požara rezultat su ljudske nepažnje ili namjernog podmetanja požara. Manji broj

uzrokuju prirodne pojave, munje. Postoje razni požari poput šumskih požara, požari u

skladištima drva na otvorenom te požari na tehnološkim postrojenjima u objektima, požari

željeznica, požari motornih vozila na otvorenom, itd.

3.1. Šumski požari

Požari otvorenog prostora ili šumski požari (Slika 5.) su nekontrolirano, stihijsko

kretanja vatre po šumskoj površini. Pripada u prirodne katastrofe. Razlikuje se po vrsti,

načinu nastanka i štetama. Za nastanak požara potrebna je određena temperatura, tlak i kisik,

ako se jedno od toga ukloni, požar prestaje. Prilikom šumskih požara isprepliću se različita

termodinamička i aerodinamička događanja. Na njih značajno utječe konfiguracija terena

kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije koja gori te lokalni meteorološki uvjeti na

mjestu požarišta.[8]

Slika 5. Šumski požar.[15]

Šumske požare dijelimo na:

- podzemni požar ili požar tla

- prizemni požar

- ovršni požar ili požar krošnja

- požar pojedinačnih stabala

3.1.1. Podzemni požar

Podzemni požar (Slika 6.) nastaje kada se zapali listinac u tlu ili podzemne naslage

treseta. Takva vatra polako napreduje i tinja. Zbog takvih uvjeta podzemni požari se teže

otkrivaju pa njihovo širenje može obuhvatiti veće površine i učiniti velike materijalne štete

prije nego što se otkriju.

Kada se podzemni požar otkrije potrebno je spriječiti njegovo širenje kopanjem jarka

ispod razine na kojoj se nalazi vatra i gorivi materijal. Požari na krševitom terenu duže gore i

veća je opasnost da ugroze šume. U takvim slučajevima ta mjesta zalijevamo vodom.[8]

Slika 6. Podzemni požar.[16]

3.1.2. Požar pojedinačnih stabala

Relativno su rijetki. Obično nastaju udarom groma u osamljena stabla, koja zbog

velike topline nastale pražnjenjem atmosferskog elektriciteta, počinju gorjeti poput

buktinje.[9]

3.1.3. Prizemni požar

Prizemni požar (Slika 7.) je najčešći oblik šumskih požara. Nastaje kada se zapali:

pokrov tla, humus, lišće, iglice, mahovina, suha trava, suho drvo, panjevi. Prizemni požar se

može razviti naglo, a uz utjecaj vjetra i povoljan omjer gorive tvari, vlažnost i površinu na

koju djeluje toplina. Kod naglog širenja, fronta požara kreće vrlo brzo i pri tome gori

uglavnom sitniji gorivi materijal i eventualno pomladak. Kod razvijanja određene količine

topline pale se i krupniji komadi prostirke, panjevi i nepotpuno razgrađen humus. Pod

određenim uvjetima, prizemni požar može se prenijeti u krošnje stabala.[8]

Slika 7. Prizemni požar.[17]

3.1.4. Ovršni požar ili požar krošnja

Ovršni požar (Slika 8.) razvija se iz prizemnog požara. Ovršni požari su požari u

kojima gori krošnja drveća. Da bi se mogao širiti, potreban je prizemni požar te snažan vjetar.

Pojavi ovršnih požara doprinose i strmine.. Vrtlozi vjetra mogu ga prenijeti i više desetaka

metara dalje, ostavljajući ponekad iza sebe i veće neizgorjele površine. Ovršnim požarima

najčešće podliježu guste mlade šume četinara na suhim i uzvišenim terenima, te žbunasti

oblici hrasta. Požari u krošnjama stabala, mogu se učinkovito pogasiti jedino uz pomoć

zrakoplova ili mlazova vode s većim volumnim protokom.

Slika 8. Ovršni požar ili požar krošnje.[17]

3.2. POŽARI U SKLADIŠTIMA DRVA NA OTVORENOM

Skladišta (Slika 9.) drva na otvorenom prostoru nalaze se na betonskom, asfaltnom ili

zemljanom podu. Piljena građa skladišti se u buntovima unutar blokova koji su međusobno

odijeljeni transportnim putovima – vatrogasnim pristupima. Požare u skladištima drvenog

materijala karakterizira velika brzina širenja fronte plamena po buntovima, veliko zračenje

topline od gorenja buntova, masovno stvaranje iskri i gorivih čestica i prijenos na velike

površine te velika brzina priljeva zraka u zonu gorenja. Visina plamena dostiže i do 30 m.

Ako puše vjetar, plamen može preskočiti razmak i do 25 m te se tako brzo širi po okolišu.[10]

Slika 9. Tlocrt skladišta piljenog materijala.[18]

3.3. POŽARI NA TEHNOLOŠKIM POSTROJENJIMA U OBJEKTIMA

Takva postrojenja mogu se izgraditi na velikim prostorima. Tehnološki procesi izvode

se pod visokim temperaturama i tlakovima. Velika gustoća izgradnje na više otvorenih etaža

povećava požarno opterećenje, a time i pasivnu požarnu opasnost. Ako se jedan dio opreme

zapali, a ne postoje automatski uređaji za gašenje požara, požar se širi po bloku i na susjedne

blokove. Dođe li do nezgode s gorivim plinovima i parama od zapaljive tekućine, može se

stvoriti plinska zona čija veličina ovisi o količini istjecanja produkata i brzini vjetra.

Karakteristika požara na otvorenom je velika brzina rasprostiranja gorenja, visoka

toplinska radijacija plamena, mogućnost pojave eksplozije, odbacivanje i razlijevanje gorivih

tekućina preko zaštitnih zidića i tankvana, ukapljenih plinova na velike površine. Kod

razlijevanja po zemlji iznad opne ili sloja zapaljive tekućine stvara se zona gorivih para čija

visina ovisi o kemijsko-fizikalnim svojstvima tekućine.[10]

4. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ŠIRENJE POŽARA

Na širenje požara na otvorenom prostoru razlikujemo veliki broj faktora od kojih su

najbitniji: gorivi materijal, vjetar, reljefni oblici te topografija.

4.1. GORIVI MATERIJAL

Kod širenja požara otvorenog prostora gorivi materijal sastoji se od čestica različite

veličine, kombinacije mrtvog i živog goriva. Ono je i izvor topline i prijamnik topline, a u

nekim slučajevima i sredstvo prijenosa topline sa izvora na prijamnike. Ovo prirodno gorivo

odgovorno je i za zapaljenje, širenje i konsolidaciju vatre u obliku krunske vatre u krošnjama.

a, složenih na način da čine vrlo kompleksnu kombinaciju sastavljenu od; prizemnog sloja,

sloja otpadnog materijala i posječenog materijala ostavljenog na tlu.

Prizemni gorivi sloj je u stanju raspadanja koje se nalazi odmah iznad zemlje i

neposredno ispod sloja otpadnog materijala. Ovaj sloj teško se pali, a ako se zapali gori jako

sporo. Sloj otpadnog materijala nalazi se iznad fermentirajućeg sloja koji se sastoji od grana i

grančica, te otpalog lišća i iglica koje se još nisu počele razgrađivati. Ovaj sloj najčešće se

prvi pali i uzrokuje početak većine šumskih požara.

Posječeni materijal (Slika 10.) koji je ostavljen na tlu nakon prorjeđivanja šuma i

čišćenja krošnji ili prirodnog rušenja stabala. Suh je pa kada plane oslobađa veliku količinu

toplinske energije. Posječeni materijal je ogromne energetske vrijednosti i gorivog

potencijala. Trava je posebno opasna tijekom ljeta u mediteranskom području zato što je suha,

pa brzo plane. Uz otpadni materijal trava se najčešće prva pali i prizemno prenosi požar.

Grmlje ima veliki energetski potencijal i veliku brzinu širenja požara.[6]

Slika 10. Gorivi materijal u šumi.[19]

4.2. VJETAR

Vjetar je čimbenik (Slika 11) koji najviše utječe na „ponašanje“ šumskog požara, a

posebno na brzinu njegovog širenja. Statistike požara pokazuju da su se veliki požari zbili za

vrijeme jakog vjetra, posebice bure. Vjetar je iznimno opasan čimbenik za širenje požara iz

razloga što vjetar gura plamen prema naprijed omogućujući direktni kontakt plamena i novog

još ne izgorjelog raslinja, a isto tako povećava zračenje sa izvora na prijamnike topline.

Dobro poznavanje prilika vjetra pojedinog područja, modifikacije zračne struje

izazvane reljefnim preprekama, kanaliziranje struje ili poznavanje ponašanja zračne struje u

biljnim sastojinama preduvjet je donošenja ispravnih odluka prije i za vrijeme šumskog

požara.

Brzina vjetra mjeri se anemometrom (m/s, km/h), a smjer prizemnog vjetra određuje

se pomoću vjetrulje. Brzina vjetra može se odrediti i na osnovu njegovog vizualnog efekta bez

uporabe instrumenata. Tada je izražena u beaufortima.[6]

Slika 11. Vjetar kao čimbenik širenja požara.[21]

4.3. RELJEFNI OBLICI

Reljef je površina zemljine kore s prirodno nastalim ravnim i neravnim krutim

oblicima tla. Reljefni oblici su ravnice, brežuljci, brda, gore, predplanine i planine, vrhovi,

padine, itd. O reljefu ovise gotovo sve pojave na površini Zemlje: osunčanje, naoblaka, tlak,

temperatura i vlaga zraka, vrsta i raspored padalina itd.

U ukupnom djelovanju reljefa na ponašanje požara utječe, osim geografskog

smještaja, i njegova veličina, pravac pružanja i razvedenost te pojedinačni reljefni čimbenici,

odnosno parametri: nadmorska visina, nagib, izloženost prema sunčanim zrakama ili

vjetrovima, oblici terena.[6]

4.4. TOPOGRAFIJA

Topografija je znanost koja je vezana za organizaciju izvođenja radova na terenu.

Zadatak topografije je stvaranje topografskih informacijskih sustava. Tijekom nekoliko

godina uočena je potreba da članovi stožera i rukovoditelja složenijih vatrogasnih intervencija

poznaju elementarne pojmove iz topografije.

Poznavanje topografije dolazi do izražaja u orijentaciji snaga na terenu koje su

pridodane iz drugih gradova i županija; navođenju zrakoplova, procjene veličine izgorjele

površine, izrada izvješća, strategijsko planiranje razmještaja i brojčane vrijednosti snaga na

terenu te strategijska procjena situacije na terenu zbog budućeg planiranja aktivnosti.[6]

Zadaci topografije su brzo i sigurno orijentirane i određivanje stajališta. Položaj se

određuje pomoću topografskog zemljovida (Slika 12.) u složenim, zemljišnim i vremenskim

uvjetima. Vatrogasci moraju izraditi i sheme topografsko-taktičkog stanja u određenom

prostoru temeljem topografskog zemljovida. Treba točno ucrtati elemente zahvata i temeljem

njih pratiti i prosuđivati stanje i realno prosuđivanje zemljišta na kojem se planira i priprema

određeni zahvat.

Slika 12. Topografska karta.[20]

5. METODE GAŠENJA POŽARA OTVORENOG PROSTORA

Kada se govori o metodama gašenja požara na otvorenom prostoru, bitno je prilikom

pravovremene dojave što prije izaći na teren te odabrati najbrži i najefikasniji taktički

postupak za gašenje požara.

Zadaća vatrogasne taktike je odrediti na koji način raspoloživim snagama, sredstvima i

tehnikom, što prije, djelotvornije i ekonomičnije ugasiti požar i sigurno spasiti ugrožene.

Taktičke metode koje se primjenjuju za lokalizaciju požara mogu biti:

- indirektne metode gašenja

- direktne metode gašenja

- kombinirane metode gašenja

5.1. INDIREKTNE METODE

Pod indirektne metode podrazumijevamo sve metode suzbijanja požara, osim onih

koje direktno gase vatru. One zahtijevaju izradu požarnih linija ili brazdi. Te su linije

uglavnom privremenog karaktera.

5.1.1. PRAVLJENJE I ODRŽAVANJE POŽARNIH LINIJA

Njihov je položaj prvenstveno ovisan o obliku i položaju požara. Konstrukcija

požarnih linija, koje mogu izvesti vatrogasci, ravna se ne samo prema tipu šume ili tipu

gorivog materijala, poteškoćama rada i primijenjenoj metodi gašenja, već je ona ovisna i o

vještini spretnog rukovanja ljudima i gašenje kojeg su pokazali ljudi zaduženi za momčad.

Požarna linija treba biti dovoljno očišćena, kako bi vatrogasci imali za svoje uspješno

djelovanje, kod gašenja vatre kad ona dopre do linije. Kada požarna linija ide horizontalno,

duž obronka na čijim gornjim stranama gore stabla, tada treba zemljanu prugu požarne linije

načiniti u obliku jarka ili žlijeba, sa dostatno povišenim nasipom prema donjoj strani obronka,

kako bi mogla zaustaviti i držati goruću žeravicu i češere, koji bi se mogli skotrljati niz padinu

i začeti nove požare.

Ovako se mora raditi kod svih načina suzbijanja šumskih požara. U tu svrhu treba

organizirati vatrogasnu grupu ljudi, koji će prelaziti preko opasnog područja i u njemu

sustavno obarati suharke i gasiti na njima požar te potpuno ugasiti sve tinjajuće vatre.[1]

5.1.2. METODA PALJENJA KONTRAVATRE

Prije paljenja same kontravatre, vatrogasci se moraju povući na sigurnu udaljenost od

fronte požara. Na toj sigurnosnoj udaljenosti pali se kontravatra te se usmjerava u pravcu

fronte požara. Kontravatra se ne bi smjela paliti ako puše vjetar, a ako se već mora onda je

treba paliti niz vjetar. Paljenje kontravatre je opasno jer se požari mogu prebaciti preko linije

obrane i razviti je u velike i nesavladive požare. Pravilno planirana i izvedena kontravatra

prelazi samo preko područja koje bi inače glavni požar oštetio.

Ako je kontravatra zapaljena predaleko, onda ju je vrlo teško pokrenuti. Naime, ona

kreće prema glavnoj fronti požara tek onda kada u tom smjeru počne strujanje zraka iz

njezinog područja prema toj fronti. Potrebno je iza linije obrane rasporediti gasitelje (dovoljan

broj ljudi), da odmah u početku ugase prebačenu vatru ukoliko dođe do prebacivanja vatre.[1]

5.1.3. METODA PALJENJA PREDVATRE

Ova metoda je dosta slična metodi paljenja kontra vatre, ali je za razliku od nje puno

jednostavnija i sigurnija. Najprije se pred ugroženom gorivom masom zapali uska linija, na

kojoj vatra gori u smjeru vjetra što dovodi do protupožara. Linija obrane, prosjek, cesta, potok

ili slična prepreka sprječava vatru da prijeđe na štićeno područje tako da vatra spali liniju na

kojoj je zapaljena. Zatim se odmah zapali druga i treća predvatra u smjeru požara.

Kontravatra gori nasuprot smjeru širenja fronte požara, a predvatra gori u smjeru tog širenja,

ali obje treba zapaliti na dovoljnoj udaljenosti od fronte požara.[1]

5.2. DIREKTNE METODE

Direktne metode gašenja požara ovise prvenstveno o veličini požara, brojnosti

vatrogasaca te njihovoj opremljenosti. Također je bitno odabrati pravilnu metodu, odnosno što

efikasniji i što brži taktički nastup da bi se požar ugasio.

5.2.1. METODA ''FRONTALNOG ZAHVATA POŽARA''

Metoda „frontalnog zahvata požara“ (Slika 13) se primjenjuje kada nemamo dovoljan

broj ljudi i kada je toplina tolika da vatrogasci mogu raditi na rubu vatre. Rub požara gasi se

pomoću dviju grupa, počevši od sredine fronte s postupnim kretanjem prema bokovima i

pozadini požara. To je najopasniji sektor požara, a njegovo kretanje brzo povećava opseg

radova pri gašenju požara.[1]

Slika 13. Frontalni zahvat požara.[20]

5.2.2. METODA ''POZADINSKOG ZAHVATA POŽARA''

Metoda pozadinskog zahvata požara (Slika 14.) se još naziva i „svođenje požara na

klin“, a primjenjuje se tako da se snage i sredstva grupiraju po bokovima požara, počevši od

sredine požara, postupnim svođenje na klin. Fronta požara ovdje se gasi posljednja, ali je zato

gašenje znatno olakšano, jer vatrogasci imaju iza sebe već pogašen rub požara. Ovaj oblik

zahvata primjenjuje se za snažne prizemne požare koji se brzo šire, kad je otežan direktni

napad na požar i kada ga je nemoguće provesti sa sigurnošću. Također se primjenjuje u

slučajevima kada je brzina gašenja ruba požara veća od brzine kretanja požara.[1]

5.2.3. METODA ''ZAOKRUŽIVANJA POŽARA''

Ovo taktičko rješenje koristi se kod malih šumskih požara, kad postoji dovoljno snaga

i sredstava. U ovom slučaju snage i sredstva uvode se ravnomjerno po cijelom opsegu požara

s ciljem ograničenja širenja i gašenja požara na cijeloj površini zahvaćenoj vatrom. Kod

planiranja taktike „zaokruživanja“ požara potrebno je približno odrediti veličinu ruba požara i

na temelju mogućeg učinka vatrogasaca odrediti vrijeme za koje požar može biti lokaliziran.

Također, potrebno je i procijeniti kako će se za to vrijeme razvijati požar.[1]

Slika 14. Zaokruživanje požara.[20]

6. VOZILA I OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA OTVORENOG

PROSTORA

Pri gašenju požara raslinja, mimo osnovnog gasnog vlaka i pripadajućih posada,

povećava se broj vatrogasnih vozila, opreme, tehnike, a uključuju se i zrakoplovi. Za takav

rad potreban je veći broj ljudi, „pješaštvo“, koje će morati raditi na požarištu podalje od

prometnica.

6.1. VOZILA ZA GAŠENJE POŽARA OTVORENOG PROSTORA

Za gašenje požara vatrogasne postrojbe koriste razne vrste vozila sukladno o njihovoj

namjeni i propisanim normama. Jedna od osnovnih podjela vozila je na: kopnena vozila i

zračne snage.

6.1.1. KOPNENA VOZILA

Pod kopnena vozila ubrajamo vatrogasne vozila koji na sebi imaju vatrogasne pumpe,

spremnike sa vodom te opremu za gašenje požara otvorenih prostora.

6.1.1.1. VATROGASNE CISTERNE

Vatrogasne cisterne (Slika 15.) su kamioni opremljeni visokotlačnim pumpama,

spremnicima s velikim zapremninama vode za gašenje, specijalnim sredstvima za gašenje,

opremom za gašenje požara te najčešće s tzv. topovima za vodu. Svrha vatrogasne cisterne je

da transportira vodu na požarište te da opskrbljuje druga manja vozila vodom.

Slika 15 Vatrogasna cisterna[20]

6.1.1.2. VATROGASNO ŠUMSKO VOZILO

Vatrogasno šumsko vozilo je znatno manje vozilo u usporedbi s cisternom. Spremnik s

vodom im je znatno manji kao i veličina vozila te je na nekim požarištima lakše proći do

određenog mjesta nego cisternom. Šumsko vozilo također ima visokotlačnu pumpu za vodu,

te je znatno opremljenije nego vatrogasna cisterna. Jedna od bitnijih stvari na požaru je “vitlo

za brzu navalu“ koje ima tip vozila kao na slici 16.

Slika 16. Šumsko vatrogasno vozilo.[20]

6.1.2. ZRAČNE SNAGE

Republika Hrvatske te vatrogasci posjeduju letjelice i avione za zaštitu od požara.

Među njima se ubrajaju:

- Canadair

- Fire Boss (Air Tractor)

- Helikopter

6.1.2.1. CANADAIR

Canadair (Slika 17.) je kanadski amfibijski zrakoplov namijenjen za gašenje požara.

Vodu u svoje spremnike puni slijetanjem na vodenu površinu gdje se ne zaustavlja, nego

nakon punjenja odmah uzlijeće. Teret ispušta iznad područja zahvaćenog vatrom.

Pilotska kabina opremljena je EFIS sustavom, zaobljenim završecima vrhova krila,

amfibija je teža i može ponijeti veći teret. Zrakoplov je prvenstveno namijenjen za ispuštanje

„vodenih bombi“, a može se preurediti i za potrebe patroliranja na moru i za prijevoz tereta.

Republika Hrvatska posjeduje 4 Canadaira koji se servisiraju i održavaju u Zrakoplovnim

bazama Zadar i Divulje koje su u sklopu postrojbi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Slika 17. Canadair ispušta “vodenu bombu“.[22]

6.1.2.2. AIR TRACTOR (FIRE BOSS)

Air Tractor (Slika 18.) je višenamjenski avion s turbo-prop motorom, koji se koristi u

poljoprivrednom i protupožarnom zrakoplovstvu. Najčešće se rabi za ophodnje i za prvi udar

po požaru, a u poljoprivrednom zrakoplovstvu za zaprašivanje. U Hrvatskoj su avioni tipa

AT-802F i Fire Boss dio 855. protupožarne eskadrile HRZ i PZO.

Maksimalna je poletna težina Air Tractora 802A Fire Boss 7 tona, a može ponijeti

3000 litara vode. Air Tractor je najbolje upotrebljavati u požarima manjeg opsega, koji se ne

mogu naglo širiti, ali dobar je isto tako i na većim požarištima kad štiti i gasi rubna područja,

tako da može biti vrlo koristan u kombinaciji s kanaderima. Dobra strana mu je i to što se

„može zavući bilo kamo“, odnosno vodu može skupljati na dosta pozicija na moru, na

jezerima, ali i na rijekama jer ima plovke za razliku od prijašnjih inačica. Air Tractor Fire

Boss ima spremnik od 300 litara za pjenilo, koje kad se pomiješa s vodom u omjeru od jedan

posto, znatno povećava učinkovitost gašenja požara. Učinkovit je i kad se radi sa sporim

retardantima koji se, pomiješani s vodom, bacaju ispred požara te tako sprječavaju gorenje. Ta

se metoda u svijetu dosta primjenjuje, a kod nas intenzivnije od 2005. godine.[3]

Slika 18. Fire Boss.[23]

6.1.2.3. HELIKOPTER

Ukoliko je riječ o požarima na koje je jako teško doći što bliže, odnosno kada je teren

nepristupačan za vozila, helikopteri (Slika 19.) mogu biti od jako velike pomoći. Vatrogasci

RH ne posjeduju helikoptere, ali ukoliko je potrebno ustupa im Ministarstvo oružanih snaga

Republike Hrvatske. Svrha helikoptera na požaru je isključivo za pregled opožarenog

teritorija iz zraka, prijevoz vatrogasaca na nepristupačne terene te dovoz vode na požare

pomoću „kruške“.

Slika 19. Helikopter doprema „krušku“' na požarište.[24]

6.2. OPREMA ZA GAŠENJE POŽARA NA OTVORENOM PROSTORU

Za učinkovito gašenje požara raslinja, vatrogasci moraju biti opremljeni

odgovarajućom osobnom i skupnom opremom.

6.2.1. OSOBNA OPREMA

Od osobne zaštitne opreme za gašenje požara raslinja zahtjeva se određena mehanička

otpornost, nezapaljivost, udobnost itd.

Pod osobnom zaštitnom opremom za gašenje požara raslinja podrazumijeva se

uočljivost u noćnim uvjetima:

- jednodijelni kombinezon od negorivog materijala koji na sebi ima reflektirajuće trake,

kaciga za gašenje šumskih požara s vizirom ili naočalama, te nosačem svjetiljke

- čizme za gašenje šumskih požara

- kožne rukavice

- potkapa od negorivog materijala

- jednokratni respirator za zaštitu dišnih organa

- kombinirana kliješta s nožićem

- kosijer s futrolom

- transportni ranac za prijenos opreme

- signalna zviždaljka

- upaljač

- ručna radiostanica.[1]

6.2.2.SKUPNA OPREMA

Skupna oprema za gašenje požara raslinja sastoji se od opreme za gašenje i rad na

požarištu, a koju koristi formacija sastavljena od više grupa. Skupna oprema za gašenje

požara raslinja sastoji se od:

- motorne pile s pričuvnim lancem, prijenosnim spremnikom za gorivo i ulje te pripadajući

alat

- prijenosne motorne pumpe s leđnim nosačem

- leđnog nosača s vatrogasnim cijevima (usisnim i tlačnim) i pripadajućom armaturom

(razdjelnica, prijelaznica, usisna sitka, mlaznice)

- gumenog spremnika za vodu s mogućnošću prijevoza helikopterom

- puhalice

- naprtnjače

- ručne radiostanice

- pričuvne baterije za ručnu radiostanicu

- GPS prijemnika

- dalekozora

- prijenosnog spremnika za pitku vodu

- kutije za alat s pripadajućim alatom i priborom

- kosijera ili mačete

- torbe za prvu pomoć i nosila.[1]

7. SLUČAJ GAŠENJA POŽARA OTVORENOG PROSTORA

Kao primjer intervencije gašenja požara otvorenog prostora izabran je požar otvorenog

prostora na Maloj Popini na teritoriju Općine Gračac.

7.1. VATROGASNA INTERVENCIJA GAŠENJA POŽARA OTVORENOG

PROSTORA U OPĆINI GRAČAC

Općina Gračac s površinom od 957,19 km2 najveća je općina u Zadarskoj županiji i

čini 26.25% njene površine. Na toj površini djeluju Javna vatrogasna postrojba Gračac,

Dobrovoljno vatrogasno društvo Gračac i Dobrovoljno vatrogasno društvo Srb. U srpnju,

2018. godine, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Gračac primaju dojavu u 10:38 h o

požaru otvorenog prostora na Maloj Popini. Dojavljeno je Županijskom vatrogasnom

operativnom centru, koji odmah javlja vatrogascima iz Gračaca. Na teren su upućena 2 vozila

Javne vatrogasne postrojbe Gračac sa 7 članova posade. Dolaskom na mjesto požara u

podnožju brda te izviđanjem zapovjednika dolazi se do zaključka da se radi o nepristupačnom

terenu za vatrogasna vozila te se početno gašenje požara mora vršiti naprtnjačama (Slika 20.).

Budući da se radilo o veoma strmom terenu, dosta udaljenom od točke gdje se nalaze

kamioni, u pomoć je pozvan helikopter Ministarstva oružanih snaga Republike Hrvatske da bi

prevezao vatrogasce na teren te dopremio vatrogasne kruške koje su prethodno napunjene

vodom i spremne za transport. Prije dolaska helikoptera na mjesto za slijetanje, vatrogasci su

napunili kruške s vodom.

Slika 20. Intervencija na požarištu.[24]

U 12 h je došao helikopter te zajedno s vatrogascima transportirao krušku na

opožareni dio brda (Slika 21.) Na tome dijelu opožarenog dijela brda vatrogasci su punili

naprtnjače te gasili požar metodom „zaokruživanja“ požara. Uz krušku, na požar su vatrogasci

dopremili leđne pumpe za vodu da bi se naprtnjače lakše punile vodom te „samare“ s

vatrogasnim cijevima da bi pružili cijevnu prugu te brže gasili rubne dijelove požara (Slika

22.). Na terenu je bilo 9 pripadnika Javne vatrogasne postrojbe te 4 pripadnika Dobrovoljnog

vatrogasnog društva Gračac. Osim što je teren bio veoma strm, popodne je počeo puhati

lagani povjetarac što je vatrogascima dosta otežavalo gašenje požara. Na terenu su bila

također 2 kanadera koja su bila upućena sa drugog požarišta da bace „par bombi“. Kanaderi

su bili aktivni dva sata na požarištu te se punili na Štikadskom jezeru koje se nalazi na granici

Zadarske županije i Ličko-senjske županije. Nakon kanadera vatrogasci su naknadno gasili

linije požara te požar privodili kraju.

Slika 21. Helikopter spušta krušku na požarištu.[24]

Slika 22. Vatrogasci na požarištu.[24]

Požar je ugašen u 19:47 h te su vatrogasci okružili cijelu liniju požara da bi se uvjerili

da je požar ugašen te požar proglasili lokaliziranim u 20:23 h. Površina opožarenog područja

je bila cca 1 km2.

7. ZAKLJUČAK

Požari otvorenog prostora u 95% slučajeva nastaju zbog djelovanja čovjeka. Čovjek

nehotično ili namjerno dovodi do požara te je zbog toga neophodno što više informirati

čovjeka na opasnost od požara. U današnje vrijeme sa sigurnošću možemo tvrditi da je prošlo

vrijeme u kojem se unaprjeđenje vatrogastva može bazirati isključivo na iskustvu i slučajnim

saznanjima. Nažalost uređaji i oprema u vatrogastvu se ne unaprjeđuju usputno. Istraživanja

dokazuju da se korištenjem novih tehnologija gašenja požara smanjuje šteta nastala požarom i

povećava sigurnost građana. Ali i dalje je neizostavna činjenica da se kroz djelovanje

vatrogasnih postrojbi stječu nova iskustva i spoznaje te na osnovi njih provode istraživanja i

pronalaze nova učinkovitija sredstva za gašenje požara te konstruiraju i proizvode nove

sprave i uređaji za gašenje požara. Čovjek nije svjestan koliko svojim namjernim djelovanjem

uzrokovanjem požara šteti sebi, svojoj obitelji, ali i budućim naraštajima, koji će snositi

posljedice za svjesno uništavanje biljnog i životinjskog svijeta. Oporavak i rast novih stabala

te oporavak cijelog živog svijeta traje godinama. Osim što se ugrožava priroda i sve što je u

njoj, zagađuje se i zrak, a zbog velikih požara često se ugrožava i život vatrogasaca koji

svjesno ulaze u opasnosti kako bi umanjili štete i spriječili širenje požara. Osim gašenja

požara javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva brinu i o sigurnosti

ugroženih ljudi i ostalih živih bića koja se nalaze u opožarenom području. Ponekad je požare

zbog njihove veličine i brzine širenja na otvorenim prostorima teško zaustaviti i kontrolirati,

unatoč modernizaciji i korištenju kanadera, helikoptera te ostale opreme i uređaja koji se

koriste za gašenje požara. Zbog nemogućnosti zaustavljanja širenja požara dolazi do uništenja

i raznih objekata, velikog broja kućanstava i sl. Ponekada više sile u prirodi uzrokuju požare,

ali u posljednje vrijeme, a najčešće u sezoni glavni krivci uzroka požara su ljudi. Svi bi trebali

biti svjesni štetnosti požara i razmisliti o posljedicama koje mogu biti dugotrajne.

8. LITERATURA

[1] Klečar S., Kratohvil M., Marotti R., Paluh M., Szabo N., Vinković M., Vučetić M.:

„Osnove gašenja požara raslinja“, Mi Star d.o.o., Zagreb, ISBN 978-953-96741-2-8

[2] Popović Ž., …[et al.]: „Priručnik za osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i časnika“,

Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, (2006.), ISBN 953-6385-16-3

[3] Rosavec R., Španjol Ž., Barčić D., Palčić D.: „Primjena zrakoplova pri gašenju požara“,

Vatrogastvo i upravljanje požarima, Vol. IV, 2/2014, str. 20-23, ISSN 1848-347X

[4] Šmejkal Z.: „Uređaji, oprema i sredstva za gašenje i zaštitu od požara“, SKTH/Kemija u

industriji, Zagreb, (1991.), ISBN 86-80907-11-1

[5] Todorovski Đ.: „Primjena sredstava za gašenje požara“, PowerPoint prezentacija, kolegij

Vatrogasna taktika, Veleučilište u Karlovcu, (2014.)

[6] Stipaničev D.: „Faktori koji utječu na širenje požara raslinja“, www.vatra.fesb.hr,

15.07.2019.

[7] Vatrogasna postrojba Opatija https://www.vatrogasci-opatija.hr, 15.07.2019.

[8] Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (2013)

[9] Šumski požari https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0umski_po%C5%BEar, 15.07.2019.

[10] PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA IZ ZAŠTITE OD POŽARA–Osnove zaštite od

požara

https://fpm.hr/images/sadrzaj/Premium_products/6103_CD/6103uzorci_10st/preview/progra

m_pozar.pdf, 16.07.2109.

[11] FirePro. http://www.firepro.hr/tehnologija-gasenja-aerosolom/princip-gasenja/

20.07.2019.

[12] Završni rad. Veleučilište u Karlovcu. https://zir.nsk.hr/islandora/object/vuka:361/preview

20.07.2019.

[13] BONPET. https://bonpet.ifixit.hr/klasifikacija-pozara/ 18.09.2019.

[14] Vatrogasna postrojba Opatija https://www.vatrogasci-opatija.hr 20.07.2019.

[15] Wikipedia. https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0umski_po%C5%BEar 20.07.2019.

[16] Novi list. http://novilist.hr:8090/novilist_public/Vijesti/Regija/node_1588/DIM-I-

SMRAD-Podzemni-pozar-na-ilegalnom-deponiju-unistava-zivot-stanovnicima-ovog-

goranskog-bisera 20.07.2019.

[17] Završni rad. Veleučilište u Karlovcu.

https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A665/datastream/PDF/view 20.07.2019.

[18] Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Stručni rad. (2013)

https://hrcak.srce.hr/

[19] Portal.hr. https://www.034portal.hr/u-2019--vec-26-pozara--policija-apelira-na-gradjane-

da-pripaze-pri-paljenju-korova--trave-i-slicnog-316, 21.07.2019.

[20] Gračac.info.

http://gracac.info/index.php?option=com_content&view=article&id=257:ista-voda-s-izvorita-

perun&catid=1:najnovije-vijesti 26.08.2019. slika 12, slika 15, slika 16

[21] Završni Rad. Veleučilište u Karlovcu.

https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A936/datastream/PDF/view 26.08.2019.

[22] Wikipedia. https://hr.wikipedia.org/wiki/Canadair_CL-215 26.08.2019.

[23] Jetphotos. https://www.jetphotos.com/photo/8452280 26.08.2019.

[24] Vlastiti arhiv.

9. PRILOZI

POPIS SLIKA

Slika 1. Uvjeti gorenja.[11] ................................................................................................................... 11

Slika 2. Podjela gorivih tvari.[12] ......................................................................................................... 12

Slika 3. Klasifikacija požara prema vrsti gorive tvari.[13] .................................................................... 12

Slika 4. Podjela oksidacijskih procesa.[14] ........................................................................................... 13

Slika 5. Šumski požar.[15] .................................................................................................................... 14

Slika 6. Podzemni požar.[16] ................................................................................................................ 15

Slika 7. Prizemni požar.[17] .................................................................................................................. 16

Slika 8. Ovršni požar ili požar krošnje.[17] .......................................................................................... 16

Slika 9. Tlocrt skladišta piljenog materijala.[18] .................................................................................. 17

Slika 10. Gorivi materijal u šumi.[19] ................................................................................................... 19

Slika 11. Vjetar kao čimbenik širenja požara.[21] ................................................................................ 20

Slika 12. Topografska karta.[20] ........................................................................................................... 21

Slika 13. Frontalni zahvat požara.[20] .................................................................................................. 24

Slika 14. Zaokruživanje požara.[20] ..................................................................................................... 25

Slika 15 Vatrogasna cisterna[20]........................................................................................................... 27

Slika 16. Šumsko vatrogasno vozilo.[20] .............................................................................................. 27

Slika 17. Canadair ispušta “vodenu bombu“.[22] ................................................................................. 28

Slika 18. Fire Boss.[23] ......................................................................................................................... 29

Slika 19. Helikopter doprema „krušku“' na požarište.[24] .................................................................... 30

Slika 20. Intervencija na požarištu.[24] ................................................................................................. 32

Slika 21. Helikopter spušta krušku na požarištu.[24] ............................................................................ 33

Slika 22. Vatrogasci na požarištu.[24] .................................................................................................. 34