Plavi FokusGODINA VIII •

BROJ 1• ISSN: 1845-8165 •

BESPLATAN •

Dječja bolnica Srebrnjak po svom je značenju i ulozi središnja i jedinstvena ustanova za liječenje bolesti dišnog sustava djece i adolescenata u Republici Hrvatskoj. Po svojoj djelatnosti visoko je rangirana bolnica po europskim i svjetskim standardima, i to ne samo u pružanju zdravstvene usluge već i po projektima koji razvijaju biomedicinske znanosti na području pulmologije, alergologije, imunologije, bronhologije. U cjelokupni rad uključene su medicinske sestre koje svojim znanjem i edukacijom prate i primjenjuju najsuvremenija dostignuća …

2 Plavi FOKUS

Plavi Fokus

Vel jača 2012.

IZ SADRŽAJA

str. 4

str. 33

str. 13 - 28

glasilo Hrvatske komoremedicinskih sestara

Nakladnik:Hrvatska komora medicinskih sestara

Naklada: 25.000

ISSN: 1845-8165

Glavna urednica:Jadranka Pavić

Uredništvo:Vlado Čutura, Ljiljana Lujanac,

Jadranka Pavić, Anastazija Sorić-Uranić

Dopisnici:Verica Alerić, Katica Buzjak, Radoslav Kosić, Vesna Sertić

Recenzenti:mr. Branimir Stanić

Dubravka Brkljačić dipl.ms.Katarina Dugina, dipl. ms.

Tajnica uredništva:Anastazija Sorić-Uranić

Adresa uredništva:Hrvatska komora medicinskih sestara

“Plavi fokus”Maksimirska 111/2 10 000 Zagreb

E-mail: fokus@hkms.hr

Lektor:Jozo Renić

Dizajn / priprema za tisak:Slavica Čutura

Tisak:Alfacommerce

Tekstovi objavljeni u časopisu Plavifokus izražavaju mišljenje autora ine moraju se isključivo podudarati

s mišljenjem Uredništva ilislužbenim stavom Hrvatske komore

medicinskih sestara

Stručni radovi

MINISTAR ZDRAVLJA PROF.

DR.SC. RAJKO OSTOJIĆ

Tko je ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić?

Dječja bolnica Srebrnjak u Zagrebu

Prepoznatljivi i po sestrinskom radu

3Plavi FOKUS

uvodnik

Piše: Jadranka Pavić

Kao najbrojniji zdravstveni radnici u zdravstvenom sustavu

Republike Hrvatske, veliku ulogu u pružanju zdravstvene zaštite imaju medicinske sestre i tehničari. Oni su jedna od pet zdravstvenih profesija koja je regulirana Direktivom 2005/36/EC, što znači da je sestrinstvo kao profesija neobično važno i u širem kontekstu. Kako je u razgovoru za Plavi fokus najavio ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić, kada se dosegne kritična masa osoba koje će svojim akademskim obrazovanjem steći mogućnost da sami budu nositelji sestrinskog obrazovanja, tada će sestrinstvo uistinu postati profesija na razini svih ostalih profesija u biomedicini. Ministarstvo zdravlja će i nadalje održavati vrlo blisku suradnju s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta kako bi u međuresornoj suradnji olakšali razvitak sestrinstva u dijelu koji se odnosi na obrazovanje. To će činiti, prema najavi kroz kontinuirani rad s predstavnicima Hrvatske komore medicinskih sestara, u čemu će težiti k stvaranju optimalnih uvjeta za rad i unapređenju stručnog rada medicinskih sestara i tehničara.

U sagledavanju činjenica u Hrvatskoj već postoji platforma ili bolje rečeno svi su uvjeti stečeni, jer sestrinstvo se obrazuje po najvišim standardima, počevši od stručnog do sveučilišnog obrazovanja. Iako je obrazovanje na stručnim studijima prema najvišim standardima sestrinske profesije, još nije definirana njihova pozicija u zdravstvenom sustavu. Tako se često u praksi događa da se pojedinci moraju sami izboriti za svoj status. S druge strane, sindikati i politika koji ne prepoznaju važnost uloge medicinskih sestara i tehničara nisu u svojoj službi i o tome bi njihovi članovi trebali promišljati. Ako svatko dade svoj doprinos, neupitno je priznavanje sestrinskog statusa u obrazovanju. Hrvatska komora medicinskih sestara i tehničara između ostalih aktivnosti osnovala je i Zakladu, koja će, uz ostalo, poticati i podržavati školovanje medicinskih sestara

i tehničara. Na taj način želi se pridonijeti što većem broju visokoškolovanih medicinskih sestara, koje trebaju činiti temelj zdravstvenog sustava. Uz jedinstvo, u pronalaženju zajedničkog jezika koji je svima isti, dakle unapređenje sestrinstva u Republici Hrvatskoj nužno je stvarati platformu i na njoj graditi budućnost sestrinstva. Obrazovana i stručna medicinska sestra u timu će na taj način dati svoj maksimum, koji nije samo deklarativni, nego će se temeljiti na onom priznanju koje pripada medicinskoj sestri i tehničaru, a to su njihova stručnost, znanje i profesija.

U pronalaženju zajedničkog jezika!?

4 Plavi FOKUS

MINISTAR ZDRAVLJA PROF. DR.SC. RAJKO OSTOJIĆ

Tko je ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić?

• rođen 19. siječnja 1962. godine u Zagrebu • oženjen, otac jednog djeteta

Obrazovanje • 1996. doktorirao na Medicinskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu, stupanj doktora medicinskih znanosti, prvi u generaciji summa cum laude • 1990. magistrirao na Medicinskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu, stupanj magistra medicinskih znanosti

• 1986. diplomirao na Medicinskom fakultetu, Sveučilište u Zagrebu, doktor medicine

Politička karijera • 2008. - 2011. zastupnik u Hrvatskom saboru, potpredsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu • 2010. predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Zagreb • 2000. - 2002. zamjenik ministrice zdravstva Republike Hrvatske

Profesionalna karijera Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu • 2010. znanstveni savjetnik • 2006. viši znanstveni suradnik; izvanredni profesor • 2001. znanstveni suradnik; docent • 1996. viši znanstveni asistent • 1991. znanstveni asistent

Klinički bolnički centar Zagreb - Rebro • 2002. voditelj Odjela za hepatologiju, Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju,

5Plavi FOKUS

aktualno

Klinike za unutrašnje bolesti • 1998 - 2000. subspecijalizacija iz gastroenterologije i hepatologije • 1989 - 1993. specijalizacija iz interne medicine

Publikacije, članstva, nagrade • objavio 185 znanstvenih i stručnih radova, publikacija i sažetaka u međunarodno indeksiranim časopisima te 24 poglavlja u osam knjiga • aktivno učestvovao u znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te znanstveno - stručnim projektima Europske Unije, Vijeća Europe i Svjetske zdravstvene organizacije • pozvani predavač na brojnim nacionalnim i međunarodnim kongresima te sveučilištima u Hrvatskoj, Europi i SAD-u

• dobitnik, kao predstavnik Europe, prestižne međunarodne stipendije - International GI Training Grant, American College of Gastroenterology • predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva • redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske • Fellow of the European Board of Gastroenterology and Hepatology • Fellow of the American College of Gastroenterology • Alumni Harvard Alumni Association

Poslijediplomsko usavršavanje iz managementa • 2007. John F. Kennedy School of Government; Harvard University Executive Training Program, 21st Century Governance: Critical Skills for Leading and Sustaining Innovative Organizations, An

Executive Education program • 2003. Johns Hopkins Medicine International, Baltimore; Practical Approaches to Quality in Patient Care • 2002. Johns Hopkins Medicine International, Baltimore; New Approaches to Cost-Effective Hospital Management

Domovinski rat • od studenog 1991. godine do svibnja 1992. godine aktivno učestvovao kao liječnik u ratnim postrojbama Hrvatske vojske • ukazom predsjednika Republike Hrvatske dodijeljen čin poručnika Hrvatske vojske (svibanj 1992) • odlikovan Spomenicom Domovinskog rata (svibanj 1992) • tijekom 1995. godine, a nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, aktivno učestvovao u uspostavljanju Internističke službe u OB Knin

Sestrinstvo će postati profesija na razini svih ostalih profesija u

biomedicini

Hrvatski ministar zdrav-lja prof. dr.sc. Rajko Ostojić u kratkom raz-

govoru za Plavi fokus osvrnuo se na stanje u sestrinstvu. Uva-žavajući najbrojniju kategoriju u zdravstvenom sustavu prof. dr. Ostojić je prokomentirao ulogu sestrinstva te koliko će mu Ministarstvo zdravlja po-svetiti pozornosti u unapređe-nju sestrinske struke, odnosno profesije.

- Uloga sestrinstva u hrvatskom zdravstvu? Prof. dr. sc. Rajko Ostojić: Me-dicinske sestre i tehničari su naj-brojniji zdravstveni radnici u zdrav-stvenom sustavu Republike Hrvatske te neupitno imaju izraziti veliku ulogu u pružanju zdrav-stvene zaštite cjelo-kupnom pučanstvu. Medicinske sestre

i tehničari su jedna od pet zdrav-stvenih profesija koja je reguli-rana Direktivom 2005/36/EC što znači da je sestrinstvo kao profe-

Ministarstvo zdravlja će kroz kontinuirano rad s predstavnicima

Hrvatske komore medicinskih sestara težiti ka stvaranju optimalnih uvjeta za rad i unapređenje stručnog rada

medicinskih sestara i tehničara.

6 Plavi FOKUS

aktualno

sija neobično važno i u širem kon-tekstu. Na tom tragu Ministarstvo zdravlja će podupirati medicinske sestre i tehničare u svim njiho-vim nastojanjima da napreduju u svim segmentima, kako stručnim tako i onim u kojima se odlučuje o sestrinstvu, ali i zdrav-stvenom sustavu uopće. Poznato je da se medi-cinske sestre i tehničari u Republici Hrvatskoj danas obrazuju na ne-koliko obrazovnih ra-zina. Oni imaju pravo i mogućnost da se školuju sve do razine doktorata znanosti čime se neupitno postavljaju novi kriteri-je u razvoju vlastite profesije. Tek kada se dostigne kritična masa osoba koje će svojim akademskim obrazovanjem steći mogućnost da sami budu nositelji sestrinskog obrazovanja, tada će sestrinstvo doista postati profesija na razini svih ostalih profesija u biomedici-ni. U ovom trenutku prema našim saznanjima u Republici Hrvatskoj imamo tri doktorice znanosti, od kojih je jedna i do-cent, što je za svaku pohvalu. - Koliko će se po-zornosti posvetiti sestrinstvu iz Mi-nistarstva zdrav-lja? Prof. dr. sc. Raj-ko Ostojić: Mini-starstvo zdravlja će i nadalje održavati vrlo blisku surad-nju s Ministarstvom znanosti, obrazova-nja i sporta kako bismo u među-resornoj suradnji olakšali razvoj sestrinstva u dijelu koji se odnosi na obrazovanje. U zdravstvenom sustavu na stručnom planu se i trenutno aktivno radi na provedbi i unapređenju cjeloživotnog uče-nja medicinskih sestara i tehni-čara što će imati dodatni utjecaj

Ministarstvo zdravlja će i nadalje održavati vrlo blisku suradnju s

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta kako bismo u međuresornoj

suradnji olakšali razvoj sestrinstva u dijelu koji se odnosi na obrazovanje.

Dosadašnje specijalističke programe nastojat će se proširiti i na ostale djelatnosti, a svakako će se značajna pažnja posvetiti planiranju odgovarajućeg broja broj medicinskih sestara i tehničara sukladno potrebama zdravstvenog sustava koji trenutno ima nepovoljniji položaj u odnosu na zemlje Europske Unije.

na kvalitetu pružanja sestrinske skrbi. Dosadašnje specijalističke programe nastojat će se proširiti i na ostale djelatnosti, a svakako će se značajna pažnja posvetiti

planiranju odgovarajućeg broja broj medicinskih sestara i tehni-čara sukladno potrebama zdrav-stvenog sustava koji trenutno ima nepovoljniji položaj u odnosu na zemlje Europske Unije. Sustavno planiranje i rad s prvostupnicama jedan je od naših prioriteta kako bi u narednom period održali i una-prijedili kvalitetu njihovog rada te im pružili sigurnost i odgovaraju-će uvijete za rad s ciljem smanje-nja njihovih potreba za odlaskom na rad u inozemstvo. Ministarstvo

zdravlja će kroz kontinuirani rad s predstavnicima Hrvatske komore medicinskih sestara težiti ka stva-ranju optimalnih uvjeta za rad i unapređenje stručnog rada medi-cinskih sestara i tehničara.

V. Čutura

Nakon velikog uspjeha stra-nice Najdoktor.com Hrvat-ska komora medicinskih

sestara te DKM obrt za računalno programiranje i promidžbu pokreću projekt Najsestra.com, internet stra-nicu za ocjenjivanje i komentiranje rada medicinskih sestara u RH.

Iako je već dugo godina demokratska praksa u zapadnom svijetu da postoje mnogi portali na kojima javnost ocjenjuje i komen-tira rad zdravstvenih djelatnika, kao i ostalih profesija, u Hrvat-skoj su postojali tek forumi opće namjene s određenim rubrikama o medicini gdje bi ljudi razmjenjivali informacije o svojim zdravstvenim problemima te iskustvima sa zdrav-stvenim djelatnicima u RH. Prvi pokušaj specijaliziranog portala na kojem bi se ocjenjivalo i komenti-ralo jednu profesiju u RH te se mo-glo na sustavni način pretraživati i uspoređivati iskustva drugih građa-na bio je portal Najdoktor.com na kojem se ocjenjuju i komentiraju liječnici u RH. Koliko je takav por-tal bio potreban i odobren od strane pacijenata brojke govore same za sebe. U osam mjeseci postojanja korisnici portala Najdoktor.com su dodali u bazu 13000 liječnika, na-pisali o njima 18000 komentara te im podijelili gotovo 30000 ocjena iz pet kategorija. Portal Najdoktor.com s i do 3000 posjeta pacijenata dnevno je postao centralno mjesto za razmjenu informacija o liječni-cima i njihovom radu u RH. Hr-vatska komora medicinskih sestara je prepoznala vrijednost ovakvog projekta te je zajedno s osnivačima portala Najdoktor.com, DKM obr-tom za računalno programiranje i promidžbu, odlučila pokrenuti pro-jekt Najsestra.com odnosno portal za ocjenjivanje i komentiranje me-

Internet stranica Najsestra.com

7Plavi FOKUS

vijesti

dicinskih sestara i njihovog rada od strane pacijenata. Portal Najsestra.com će funkcionirati po sličnom principu kao i portal Najdoktor.com ali će biti prilagođen evaluaciji rada medicinskih sestara umjesto liječ-nika. Javnost će biti u mogućnosti ocjenjivati rad medicinskih sestara u pet kategorija: ljubaznost, osje-ćaj sigurnosti, strpljenje, ured-nost i dostupnost.

Od ovog se projekta očeku-ju višestruke koristi, portal otvara mogućnost medicinskim sestrama da same vide sliku kakvu pacijenti imaju o njima. Omogućava im da prepoznaju probleme u vlastitom radu i da se potrude ispraviti greške zbog sebe, pacijenata, kolega i šire društvene zajednice jer svi imaju uvid u njihov rad. Potencijalni po-slodavci će imati uvid u rad pojedi-nih medicinskih sestara što će biti dodatan motiv za bolji i kvalitetni-ji rad. Nadalje, s obzirom da će se rad medicinskih sestara ocjenjivati po više različitih kategorija moći će se djelovati direktno na skupine sestara koje imaju najlošije ocjene iz određene kategorije sa specija-liziranim programom edukacije ili slično. Također, svi registrirani pa-cijenti imat će mogućnost mijenja-nja ocjena koje su davali medicin-skim sestrama, što znači da bi se pri promjeni ocjena iz baze podataka brisale stare i upisivale nove ocje-ne. Smatramo da je to jako bitno jer se na taj način daje mogućnost me-dicinskim sestrama da unaprijede svoj rad što bi se onda moglo i vred-novati od strane pacijenata. Sigurni smo da će pokretanje ovog portala dovesti do unaprjeđenja kvalitete medicinske njege u RH. Očekuje se da 1.3.2012. godine portal bude dostupan na internetu.

Internet stranica Najsestra.com

Upravni odbor Zaklade Hrvat-ske komore medicinskih se-stara i tehničara, u suglasnosti

sa Zakladnikom prihvatio je ostavku dosadašnje upraviteljice Mande Ba-gić. Na to mjesto Upravni odbor ime-novao je novu ravnateljicu Lejdi Oreb, poznatu tv-voditeljicu, scenaristicu, urednicu i organizatoricu brojnih kon-cerata. Istodobno, što iz osobnih ili inih razloga prihvaćene su ostavke pojedinih članova Upravnog odbora, a na njihova mjesta imenovani su novi članovi. Tako je, uz dosadašnje čla-nove Vladu Čuturu, Helgu Vlahović, Hrvoja Jukića i Ivu Lovrića, Uprav-ni odbor popunjen novim članovima, Ivanom Ćelićem, Žarkom Kovačićem i Branimirom Stanićem. Zaklada Hrvatske komore medicin-skih sestara i tehničara na sjednici je pod novim vodstvom, tj. dopunjenim Upravnim odborom u širem sazivu s predstavnicima Zakladnika (HKMS-a)

od 13. Siječnja 2012. godine donijela plan i program daljnjeg rada. Uz pri-marno prikupljanje sredstava, zaklju-čeno je da će raspisati javne natječaje za njihovu raspodjelu. Raspoloživa novčana sredstva, dakle s kojima Za-klada u tom trenutku bude raspolagala, bit će raspoređena prema određenim potrebama s precizno navedenim kri-terijima raspodjele. Javni natječaj bit će raspisan za pomoć u školovanju medicinskih sestara i tehničara te za druge jednokratne socijalne i ine po-moći koje predviđa Statut. Zaklada će se voditi kriterijima koji će biti objav-ljeni putem javnog natječaja u glasili-ma HKMS-a. Zaklada će putem svoje web stranice objavljivati sve informacije, pa svi za-interesirani koji žele pomoći razvitku sestrinstva mogu dati svoje priloge, a za sve informacije mogu se obratiti na e-mail: zaklada@hkms.hr

Obnovljeno vodstvo Zaklade HKMS-a

Lejdi Oreb - upraviteljica Zaklade

8 Plavi FOKUS

sestrinstvo rh u domovinskom ratu

Ratna bolnica KutinaVesna Kljaić, prvostupnica sestrinstva

U zapadnoslavonskom gradiću Pakracu se 1. ožujka 1991 g. dogodio napad na policijsku

postaju i taj datum se vodi kao početak Domovinskog rata.

U mjesecu lipnju iste godine GSSRH donosi odluku o osnivanju Rat-ne bolnice Kutina pri tamošnjem Domu zdravlja. Taj zadatak povjeren je zagre-bačkoj Klinici za ortopediju. U prvom pregledu objekta bili su instrumentarka i liječnik ortoped. Kutinski DZ je veliki objekt, radiologija i laboratorij nalaze se u prizemlju a na prvom katu je veliki odjel ginekologije sa rodilištem od 40- tak kreveta. Dom zdravlja ima vlastitu kuhinju ( kapacitet 200 obroka), praoni-cu rublja, vlastiti agregat, autoklav, je-dan „suhi“ sterilizator, tehničku službu.

Veliko predvorje pretvoreno je u prostor za trijažu. Opremili smo ga baš kao u naputcima „Hitna ratna kirur-gija“. Na katu smo od veće ginekološke ambulante napravili „veliku operacij-sku salu“ a manju ambulantu pretvorili smo u previjalište i „malu salu“ u ko-joj se operiralo kad je priljev ranjenika bio veliki. Jedna od ambulanti na katu pored „velike sale“ služila je za obradu manjih rana a kad je trebalo operiralo se i u njoj. Kompletni odjel rodilišta pre-tvoren je u stacionar od 40-tak kreveta s time da se taj broj mogao povećati pomoćnim ležajevima. U podrumu smo jednu prostoriju opremili u operacijsku salu u kojoj smo radili za vrijeme općih i zračnih opasnosti.

Kada je u rujnu evakuirana bolnica u Pakracu, dio osoblja, kirurzi, medicinske sestre i tehničari, došli su u RB Kutina. Od sestara došle su dvije instrumentarke i desetak medicinskih sestara koje su radile na odjelu. Od ko-lega stigli su jedan gipser i jedan tran-sfuziološki tehničar. Bilo im je teško, njihova bolnica je bila razrušena, neki-ma su kuće i stanovi bili spaljeni, neki od njih su izgubili kontakt sa obitelji. Tako smo činili dva ortopedsko-kirur-ška tima. U svakom operacijskom timu bili su jedan anesteziolog i jedan ane-

steziološki tehničar, dvije instrumentar-ke, gipser, dva ortopeda i jedan kirurg. Transfuziolog iz Zavoda u Petrovoj nam se pridružio u studenom. Unatoč teš-kom vremenu, odlično smo se slagali i funkcionirali, nadopunjavali se stručnim iskustvima, učili jedni od drugih, među-sobno se uvažavali. Bili smo podrška jedni drugima. Radili smo iz uvjerenja da činimo ispravno. Naše ekipe bile su smještene u zasebnom dijelu DZ a radili smo u smjenama svakih tjedan dana.

Kolegice i kolege iz pakračke kirurgije evakuirali su i spasili mnogo kirurške opreme. Setove za laparotomi-ju, torakotomiju, set za kraniotomiju, setove za manje obrade rane, mnogo šivaćeg materijala, opremu za transfu-ziološki laboratorij. Jedan anesteziološ-ki aparat, elektrokauter i aspirator, isto evakuirani iz pakračke bolnice, našli su mjesto u našim improviziranim salama. Bili smo u mogućnosti raditi sve zahva-te osim neurotraume, većih ozljeda pr-snog koša, kralježnice i rekonstrukcije velikih krvnih žila. Takve ranjenike smo nakon anesteziološke i primarne kirur-ške obrade transportirali u specijalizira-ne zdravstvene ustanove.

Nismo oskudijevali u instru-mentariju i potrošnom materijalu. Sav postojeći instrumentarij od ginekologi-je, metalne bubnjeve i kazete za sterili-zaciju prenamijenili smo za potrebe ki-rurških setova. DZ imao je nešto instru-menata od ratnih rezervi bivše JNA, kao i pokretnu operacijsku lampu i lampu za kvarcanje sale. Sanitetski materijal, lije-kovi, šivaći materijal, otopine, sterilne rukavice, drenažu, zeleno rublje za ope-raciju dobili smo od GSSRH. Imali smo i dosta jednokratnog veša koji je stizao donacijama kao i ostale kirurške potrep-štine. Nešto kompleta vanjskih fiksato-ra sa dvije zračne bušilice i borerom za aplikaciju donijeli smo sa Klinike za or-topediju. Djelatnici tehničke službe DZ montirali su nam bocu sa zrakom u „ve-likoj sali“ i bili spremni uvijek ju zami-jeniti punom kad bi se zrak potrošio. Ti-jekom rata donacijama su stizale velike

količine lijekova, otopina, instrumenata, kirurškog i sanitetskog materijala. Tako smo mogli napraviti više malih setova za previjanje i za obradu manjih rana. Motali smo ih u platnene komprese ili papirnate rukavce. U salama, ambulan-tama i prostoru trijaže, uvijek je bio do-voljan broj sterilnih setova i materijala, spremnih za obradu ranjenika.

Obzirom da je autoklav bio „starog tipa“, model „Sutjeska“, steri-lizacija je trajala dva i pol sata koja se morala ručno regulirati, za taj posao bila je zadužena medicinska sestra DZ. Autoklav se nalazio u prostoriji koja je bila izvan operacijskog trakta. Nastojali smo da sterilizacija uvijek traje tijekom dopodneva, da se opskrbimo setovima za popodne i noć. Svega par puta se do-godilo da smo kolegicu zvali u noći radi sterilizacije jer smo potrošili sav instru-mentarij zbog opsega posla. Autoklav i danas radi za potrebe DZ. U „suhom sterilizatoru“ sterilizirali smo metalne kazete sa instrumentima. U jednom kon-tigentu donacija stigao je i mali autoklav u koji se voda lijevala ručno. U njemu se moglo sterilizirati malo instrumena-ta, tipa „brzog“ sterilizatora. Odlično je poslužio u kriznim momentima kad je trebalo postaviti mnogo vanjskih fiksa-tora sa dvije bušilice. Danas se nalazi u novosagrađenoj pakračkoj bolnici i još radi. Imali smo i električnu posudu za kuhanje instrumenata., koja je sti-gla donacijom. I ona je bila u funkciji. U hitnosti smo kuhali instrumente 30 min.( vrijeme sterilizacije računa se od početka ključanja vode), isprali smo ih hladnom fiziološkom i mogli smo raditi bez prekida.

Cijelo vrijeme rada Ratne bol-nice nije bilo kvarova sterilizatora. Za kontrolu sterilizacije imali smo kemij-ske indikatore i Mikulitz trake. Biološka kontrola sterilizacije vršena je u labora-toriju u Sisku. Čak je donacijom stiglo i Bowie-Dick testova koji su pokazali ispravnost rada vakuum pumpe autokla-va. Vodila se redovita pisana dokumen-tacija o sterilizaciji.

9Plavi FOKUS

Organizacija rada RB Kurina

Prvi ranjenik primljen je u RB 7.9.1991 g. a već u prva tri mjeseca zbrinut je ukupno 1571 ranjenik ili bolesnik, ambulantno ili stacionarno. U tom broju našla se i značajna grupa prognanika i lokalnog stanovništva.

Ranjenici su stizali u većim ili manjim skupinama, ovisno o ratnim ope-racijama. U nekoliko navrata broj pristi-glih ranjenika bio je 30-40 dnevno a u prosincu ‘91 u jednome kontinuitetu pri-mili smo i obradili 93 ranjenika. Obično smo dobivali obavijest o dolasku većeg broja ranjenih pa bi osoblje DZ, zajedno s nama , čekalo pred Domom zdravlja. Pripadnici ZNG- i MUP-a, osim što su osiguravali DZ, pri dolasku ranjenika uvodili bi ih u prostor trijaže. Tu bi od njih uzeli naoružanje i osobne stvari, a naš tim radio bi trijažu i prema stupnju hitnosti započinjalo se sa zbrinjavanjem ozlijeđenih. Većina ranjenih bi dolazila sa uvedenom infuzijom a koji je nisu imali odmah su je dobivali. Ovisno o stupnju hitnosti, ranjenici koje nismo mogli zbrinuti dobili su anesteziološku i kiruršku obradu i transportirani u usta-novu IV ešalona. U pratnju sa bolesni-kom išao bi liječnik DZ. Ranjenici koje smo mogli zbrinuti, prvo su upućeni na radiološku obradu a nakon toga, po re-doslijedu hitnosti, u operacijsku dvora-nu. Bilo je teško vidjeti te hrabre, mlade ljude sa koji put po život teškim ranama. Osoblje DZ nije se susretalo sa takvim prizorima i bilo im je vjerojatno teško prihvatiti takav oblik službe. Svatko od njih je radio kako je znao i mogao.

Nekoliko puta se dogodilo da su ranjeni vojnici dovezeni sa traumat-skom amputacijom udova. Takve oz-ljede zbrinjavali smo doslovno na podu trijažnog prostora ili podrumu ako je trajala zračna opasnost.

Ono što je bilo zadivljujuće kod ranjenih branitelja bila je njihova hrabrost i briga za suborce. Pri dolasku u našu bolnicu oni bi sami govorili u ka-kvom je tko stanju i često bi znali reći „dajte prvo njega, njemu je gore nego meni.“ Nisu se puno žalili, stoički su podnosili svoje rane.

Zbrinjavanje ranjenikaNajveći broj naših ranjenika imao je ozljede ekstremiteta, mekih česti i prijeloma kostiju. Ozljede mekih

česti obrađivane su na način ratne doktrine: širokim ekscizijama kože, fascije i muskulature uz odstranjenje stranih tijela i devitaliziranog tkiva do u zdravo te obilnim ispiranjem vodikovim peroksidom, hipertoničnom fiziološkom otopinom i Ringerovom otopinom. Strana tijela, posebno manje krhotine granata, nisu se odstranjivale ako bi to oštetilo važne strukture. Rane su se drenirale, ostavljale otvorene a velike oštećene površine pokrili bi vazelinskom gazom. Duboke rane smo u početku pokrivali oblozima povidon jodida, a kasnije smo upotrebljavali antiseptik Lavasept.Antiseptik Lavasept je u to doba bio u fazi ispitivanja u Švicarskoj. Jedan od istraživača je bio prijatelj sa voditeljem naše RB i dobili smo ga na poklon i tako je slučajno prvi puta primijenjen u nas. Razrjeđivali smo ga 0,5 ml u 500 ml Ringerove otopine. Primjenjivali smo ga kao obloge ili kao kupke ako je u pitanju bila šaka ili stopalo. Primijetili smo da se rane na taj način prije čiste, brže se pojavljuju zdrave granulacije, smiruju se znakovi upale a štetnih djelovanja u smislu iritacija ili alergija nije bilo. Otopine za ispiranje rana (hidrogen,hipertonična otopina) su pripravljali djelatnici ljekarne DZ gdje je bilo i skladište doniranih lijekova i otopina.

Prijelome dugih kostiju zbri-njavali smo vanjskim fiksatorima, razli-čitih proizvođača pristiglih donacijom. Zbog stalnog nedostatka vanjskih fiksa-tora, ortoped naše Klinike i zapovjednik RB Kutina, sa suradnicima je konstru-irao jednostavni transportni fiksator, Croatian Medical Corps (CMC) i sa domaćom tvornicom „ Instrumentarija“ započinje proizvodnja fiksatora. Svaki komplet fiksatora steriliziran je γ- zra-čenjem na Institutu „Ruđer Bošković“ i takav pakiran u plastične tubuse. Njime su opskrbljivane mnoge Ratne bolnice i bolnice u pozadini.

Osim što osiguravaju zadovo-ljavajući stupanj imobilizacije ulomaka, fiksatori omogućavaju i dobar pregled nad ozljedom ili ozljedama mekih česti, koje u pravilu prate ratne rane, a također olakšavaju i previjanja i njegu ozljeda.Vanjski fiksatori u znatnom broju ranje-nih smanjuju indikacije za amputacije ekstremiteta, koji bi u drugim okolno-stima, sasvim sigurno, bili izgubljeni.

Moguća je i rana fizikalna terapija a dio ranjenika postaje vrlo brzo pokre-tan na štakama, što u ratnim uvjetima čestih uzbuna i premještanja ranjenika u sklonište ima veliko praktično značenje. Kada je priljev ranjenika bio velik, radili smo u sve tri sale na katu: „velika sala“, previjalište i ambulanta za male zahva-te. U takvim okolnostima pri operaciji su asistirali liječnici ginekolozi a u po-moć za posluživanje zvali smo sestre sa odjela.

Ranjenike smo previjali svaki dan, neke i dva puta dnevno, ovisno o težini ozljede. Većina njih previjana je u anesteziji i za to smo koristili previja-lište. U našoj RB obrađeno je nekoliko neprijateljskih vojnika. Imali su jednaki tretman kao i svaki drugi bolesnik.

Postoperativno, ranjenici su ostajali u bolnici relativno kratko vri-jeme; trebalo je imati uvijek određeni broj slobodnih mjesta za nove ranjeni-ke, tako da smo ranjenike evakuirali u druge zdravstvene ustanove, najviše u Zagreb, poslije u lječilište Naftalan i Bolnicu za reumatske bolesti i rehabili-taciju Krapinske Toplice.

Ratna bolnica Kutina prestala je sa radom u siječnju 1992 g. u tom sa-stavu nakon priznanja samostalnosti Re-publike Hrvatske. Dom zdravlja Kutina imao je status Ratne bolnice do vremena iza operacija „Oluja“ i u njoj su radili djelatnici bolnice Pakrac sve do prese-ljenja u novosagrađenu bolnicu Pakrac u srpnju 1996.godine.

Rezultati rada RB KutinaU četiri mjeseca rada RB zbrinut je 1571 bolesnik, ambulantno ili stacionarno. Od ukupno 701 hospitaliziranog ranjenika, u periodu od 12.8.1991 do 16.1.1992 godine, bilo je svega 8 smrtnih slučajeva, 1,14% (mors in tabula) ili neposredno nakon operacijskog zahvata. Niti jedan bolesnik nije izgubljen u kasnijem poslijeoperacijskom tijeku iako je liječen i velik broj ranjenika sa teškim ozljedama i politraumama. Nije bilo znakova infekcije ni kod jednog ranjenika, što govori u prilog stručnosti našega rada.

Vodili smo pisani protokol operacijskih zahvata i evidencijski karton za svakog ranjenika. Sva doku-mentacija je danas pohranjena u Domu zdravlja Kutina.

nastavlja se...

10 Plavi FOKUS

Jaka Ivezić diplomirana je me-dicinska sestra specijalistič-kog diplomskog studija Jav-

nog zdravstva. Dvadeset godina zaposlena je u Domu zdravlja u djelatnosti patronaže. Prije godinu dana uz posao patronažne sestre postavljena je na mjesto voditelja Ispostave Novska Doma zdravlja Kutina.

- Na čelu ste ispostave u Novskoj Doma zdravlja Kutina. Prva ste medicin-ska sestra koja obnaša ta-kvu dužnost. Koja su Vaša dosadašnja iskustva na tom radnom mjestu i što sve spada na voditelja?

JAKA IVEZIĆ: Posljednjih de-setak godina reorganizacija u PZZ dovela je do raznih oblika organi-zacije ustanova, najprije su djelo-vali kao samostalni domovi zdrav-lja, zatim su svi bili integrirani u jedinstveni Županijski Dom zdrav-lja, a posljednjih godina u našoj županiji se organiziraju tri Doma

zdravlja, Sisak, Petrinja i Kutina.Ispostava Novska djeluje kao orga-nizacijska jedinica Doma zdravlja Kutina. Ispostavi Novska gravitira oko 25 tisuća stanovnika, obuhva-ća Grad Novsku, općinu Jaseno-vac i općinu Lipovljane. Sjedište Ispostave nalazi se u središtu grada Novske te joj pripadaju i dvije dis-locirane jedinice u kojima se pruža skrb, Jasenovac i Lipovljani.Poslovi u Ispostavi uključuju ra-zličite aktivnosti: organizaciju djelatnika, skrb o funkcionalnosti objekata i opreme, organizaciju administracije i pomoćno-tehnič-kih djelatnosti kako bi se stanov-ništvu pružila kvalitetna i pravo-vremena zdravstvena skrb. Ostale upravljačke aktivnosti odnose se na osiguravanje kvalitetnog pro-toka informacija između svih or-ganizacijskih jedinica i djelatnika, kao i njihovo učinkovito poveziva-nje s ciljem što kvalitetnijeg pruža-nja zdravstvene zaštite.

Prva medicinska sestra na čelu zdravstvene institucije

Ustanovama mogu upravljati i visokoobrazovane medicinske sestre

Razgovarao: Vlado Čutura

11Plavi FOKUS

RAZGOVOR S POVODOM

- Koji je opseg posla ili bolje rečeno što sve spada pod Vašu ingerenciju u is-postavi Doma zdravlja u Novskoj?

JAKA IVEZIĆ: U Ispostavi su pokrivene sve djelatnosti PZZ koju čine pet timova obiteljske medici-ne, dvije stomatološke ambulante, ginekološka ordinacija, patronaž-na služba, RTG, Hitna medicinska pomoć te administrativno tehnička služba. Osim navedenog u prosto-rima Ispostave zdravstvenu skrb pružaju pet koncesionarskih am-bulanti opće medicine, laboratorij, pet koncesionarskih stomatoloških ordinacija i jedna pedijatrijska am-bulanta.

- Što je najzahtjevnije i kako uspijevate ravnati tim „orkestrom“?

JAKA IVEZIĆ: Najzahtjevnija djelatnost u organizacijskom smi-slu jest Hitna medicinska pomoć. Problemi nastaju zbog trajnog ne-dostatka potrebnog broja liječnika. Uslijed toga problema otežano je organiziranje službe kroz 24 sata. Da bi se organizirala redovita dje-latnost potrebno je uključivanje drugih liječnika obiteljske medici-ne te liječnika koji su u koncesiji. Budući da su liječnici angažirani u obavljanu svojih redovitih poslo-va dodatno su opterećeni radom u HMP. Poznato je da su navedeni problemi prisutni i u drugim ma-njim gradovima i mjestima u Hr-vatskoj. U dosadašnjem vođenju Ispostave nisam se susrela ni s jednim pro-blemom koji nije bilo moguće rije-šiti na razini ispostave, a sukladno danim ovlastima. Odgovarajućom organizacijom i planiranjem omo-gućen je učinkovit rad svih služba uz pravodobno uočavanje i rješa-vanje problema procesa. Mislim da je tome pridonijelo moje višego-dišnje radno iskustvo, poznavanje organizacije i procesa rada u PZZ te kao najznačajnije bih izdvoji-

la obrazovanje. Znanja stečena na studiju se-strinstva kroz kolegije menad-žmenta, komu-nikacije, inte-gralnog pristupa, područja javnog zdravstva, medi-cinskog prava i drugih omogući-la su mi stjecanje potrebnih znanja koja nastojim povezati s svojim praktičnim isku-stvom u redovi-tom obavljanju poslova voditelja Ispostave. Više-godišnjim radom u ustanovi, obavljajući poslove pa-tronažne sestre te dodatno se obra-zujući, bila sam u prilici stjecati znanja i vještine potrebne za do-bru komunikaciju te povezivanje ostalih djelatnosti koje omoguću-ju pružanje cjelovite zdravstvene skrbi.

Prihvaćena korektno i uživa povjerenje

- Na koji način Vas prihvaća-ju liječnici, za-pravo gledaju li na Vas kao na medicinsku sestru koja je često poimana kao „pomoćna radna snaga“ ili Vas doživlja-vaju kao vodi-telja? Kakva je komunikacija s liječnicima? JAKA IVEZIĆ:

U PZZ je nezamjenjiva uloga pa-tronažne sestre koja je poveznica između djelatnosti i profesionala-ca unutar sustava kao i poveznica između pacijenta i liječnika.Na pitanje, kako su liječnici pri-hvatili da je medicinska sestra voditelj Ispostave mogu istaknuti da je moje imenovanje voditelji-

Većem dijelu mojih kolegica nije valorizirano

stečeno znanje za koje je trebalo ponekad i

veliko odricanje poput putovanja, smjenskog rada, plaćanja studija,

odvojenosti od obitelji, a kod nekih i problema u ustanovama. Smatram da mojim kolegicama

treba omogućiti primjenu stečenih znanja u

obavljanju složenih poslova iz područja

zdravstva uključujući i rukovođenje ustanovama

12 Plavi FOKUS

RAZGOVOR S POVODOM

com Ispostave od strane liječnika kao i drugih djelatnika prihvaćeno korektno te uživam povjerenje i potpunu suradnju od prvog dana. Vjerojatno, takvom stavu je pri-donijela i moja ranija dugogodiš-nja uspješna suradnja i povjere-nje kroz rad u patronažnoj službi i kroz obnašanje dužnosti glavne sestre. Naravno da je položaj vo-ditelja u mnogočemu specifičan i prije svega zahtijeva menadžerske i organizacijske vještine koje su nadopuna osnovnoj struci.Naime, u praksi je poznato da zdravstvenim ustanovama ruko-vode visokoobrazovani djelatnici različitih struka, ekonomske, prav-ne te liječnici. Prema tome u cije-losti opravdanim smatram da usta-novama mogu upravljati i visoko-obrazovane medicinske sestre.U svom pristupu liječnici su pro-fesionalci koji rade vrlo zahtjevan i odgovoran posao, bave se medi-

cinom. Visokoobrazovane sestre su profesionalci koji rješavaju pro-bleme i imaju razinu odgovornosti iz područja zdravstvene njege. To su dva komplementarna područja u kojem svatko ima svoju odgo-vornosti, one su samostalne, sva-kako jedna bez druge ne mogu, preklapaju se i djeluju zajedno u cilju rješavanja zdravstvenih pro-blema naših građana.

- Jesu li medicinske sestre pravilno vrednovane, oso-bito one koje su završile petogodišnje studije? S kojim se teškoćama najče-šće susrećete?

JAKA IVEZIĆ: Na pitanje što mi je najteže, moram priznati da se ta najteža pitanja ne odnose na obav-ljanje poslova i zadataka. Najtuž-nija sam, jer već nekoliko godina u našoj zemlji imamo visokoobra-zovane sestre koje su se za svoje

obrazovanje same izborile, da su programi školovanja odobreni od nadležnih institucija, ali da i dalje postoji određeno nerazumijevanje te da njihova naobrazba nije ade-kvatno valorizirana. Većem dijelu mojih kolegica nije valorizirano stečeno znanje za koje je trebalo ponekad i veliko odricanje poput putovanja, smjenskog rada, plaća-nja studija, odvojenosti od obitelji, a kod nekih i problema u ustano-vama. Smatram da mojim kolegicama treba omogućiti primjenu stečenih znanja u izvršavanju složenih po-slova iz područja zdravstva uklju-čujući i rukovođenje ustanovama. Na taj način riješile bi se postojeće nelogičnosti da obrazovane sestre i dalje rade na mjestima koja su manje plaćena, ne primjenjuju ste-čena znanja. Zbog toga, općenito gledajući na gubitku je i zdravstve-ni sustav.

Stručni radovi

UVOD

Prikazani stručni članci obuhvaćaju tri različita područja: područje dječje ki-rurgije, hitne medicine i zdravstvenih problema medicinskih sestara koji su uzrokovani specifičnostima radnoga mjesta. U prvome radu „Specifično-

sti zdravstvene njege djeteta s pectus excavatum“ prvostupnica sestrinstva Iva Filipušić prikazala je noviji pristup u liječenju deformiteta Pectus excavatum po Nussovoj operacijskoj metodi, koja se izvodi u Klinici za dječje bolesti Zagreb, uz naglasak na važnosti, ali i specifičnosti procesa zdravstvene njege kao logičnom pristupu sveobuhvatnoj preoperativnoj i poslijeoperativnoj skrbi za pacijente s de-formitetom ljevkastih prsiju.

U drugom radu „Specifičnosti skrbi kod prijeloma potkoljenice“ Stjepan Petričević, prvostupnik sestrinstva zaposlen u hitnoj službi Doma zdravlja Zagre-bačke županije, prikazao je pristup hitnom zbrinjavanju prijeloma potkoljenice. Pri tome je stavljen naglasak na pravilnu imobilizaciju, koja je važna kako bi ozli-jeđeni ud bio zaštićen od daljnjih ozljeda.

U trećem radu „Usporedba degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici kod medicinskih sestara“ Ana Žepina Puzić, prvostupnica sestrinstva zaposlena u Općoj bolnici Šibenik, provela je istraživanje čiji je cilj bio usporediti stupanj razvoja degenerativnih promjena vratne kralježnice kod medicinskih sestara u od-nosu na kontrolnu skupinu koju su sačinjavali liječnici specijalisti, stomatolozi i fizioterapeuti.

STRUČNI RADOVI

14 Plavi FOKUS

Sažetak:Ljevkasta su prsa najčešći izraženi urođeni deformitet prsnog koša djece i adolescenata. Očituju se udubljenjem tijela prsne kosti uz deformitet hrskavičnog dijela rebara na spoju s prsnom kosti. Iako djeca mlađe dobi nemaju psihičkih ni objektivnih tegoba, problemi nastaju pola-skom djeteta u školu i u adolescentno doba, kada dolazi do izrazitog rasta i pogoršanja deformiteta. Liječenje de-formiteta je isključivo kirurški.Svrha ovog rada je prikazati noviji pristup u liječenju deformiteta Pectus excavatum – operacijsko liječenje po Nussovoj operacijskoj metodi, koja se izvodi u Klinici za dječje bolesti Zagreb, uz naglasak na važnosti, ali i specifičnosti procesa zdravstvene njege kao logičnom pri-stupu sveobuhvatnoj preoperativnoj i poslijeoperativnoj skrbi za pacijente s deformitetom ljevkastih prsiju.

Ključne riječi: Pectus excavatum, metoda po Nussu, sestrinska skrb pacijenta s Pectus excavatum

Uvod:Ljevkasta su prsa najčešći izraženi urođeni deformitet prsnog koša djece i adolescenata, a javljaju se s učestalošću od 1:400 do 1:1000 novorođene djece (slika 1 i 2). Ta vrsta deformiteta čini 90% slučajeva deformiteta prsnog koša. Učestalost pectus carinatuma jest 5 – 7%, a rascjep prsne kosti i pentalogija Cantrell rijetko se javljaju. Ljevkasta prsa još se nazivaju i udubljena prsa, postolarska prsa, pectus excavatum i pectus infundibuliforme (1).U 90% slučajeva deformitet je vidljiv u novorođenačkoj dobi i pogoršava se tijekom rasta, a najizraženiji je u doba puberteta i u adolescentno doba (2). Ljevkasta prsa očituju se udubljenjem tijela prsne kosti uz deformitet hrskavičnog dijela rebara na spoju s prsnom kosti. Prsna kost udubljena je prema kralježnici, s najizraženijim udu-bljenjem donje dvije trećine iznad spoja tijela prsne kosti i ksifoidnog nastavka. Ponekad dva ili više rebara mogu biti međusobno spojena te tako nastaje izraženiji deformi-tet. Najčešće izraženi deformitet je od četvrtog do devetog rebra sa svake strane. Deformitet može biti simetričan i

asimetričan, a sam lijevak može biti plići ili dublji pre-ma kralježnici (3). Deformitet može biti tako velik da je stražnji dio prsne kosti gotovo u kontaktu s kralježnicom. Udubljenje je veće kod asimetričnih deformiteta te je učestalije s desne strane. Rotacija prsne kosti može biti više ili manje izražena, s većom učestalošću prema desnoj strani prsnog koša, a ponekad prsna kost može biti rotirana čak do 90o (4).

Slika 1. Ljevkasti prsni koš Izvor slike: Klinika za dječje bolesti Zagreb uz dozvolu roditelja

Slika 2. Ljevkasti prsni košIzvor slike: Klinika za dječje bolesti Zagreb uz dozvolu rodi telja

Specifičnosti zdravstvene njege djeteta s pectus excavatum

Iva Filipušić, prvostupnica sestrinstvaKBC „Sestre milosrdnice“, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16 Zavod za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje

15Plavi FOKUS

Indikacija za liječenje ljevkastih prsijuLjevkasta prsa najčešći su deformitet prsnog koša koji posljedično dovodi do promjena u zdravlju bolesnika. Operacijski zahvat rekonstrukcije prsnog koša može biti indiciran zbog jako izraženih simptoma kardiovaskular-nog i respiratornog sustava. Isto tako, u te djece i adole-scenata kozmetički, psihološki i socijalni čimbenici mogli bi biti vodeći razlog za postavljanje indikacije za opera-cijsko liječenje. U nekih bolesnika mogu biti prisutna oba razloga kao promjene na kardiorespiratornom sustavu uz jaku psihičku nadgradnju. Operacijsko liječenje preporuča se kod simptomatskih deformiteta koji se pogoršavaju (5). Najčešće izraženi simptomi jesu opstruktivne i/ili restrik-tivne promjene na plućima, pomak srca uz atelektazu na plućima i promjene na srcu u smislu prolapsa mitralne valvule ili blokova provodnih grana. U svih bolesnika s izraženim simptomima kardiovaskularnog i respiratornog sustava nalazom CT vidljiva je kompresija srca i pluća, a Hallerov indeks veći je od 3,25. U bolesnika sa psihičkim tegobama indiciran je operacijski zahvat ako psihološko i psihijatrijsko liječenje nije dovelo do rezultata, premda Hallerov indeks nije veći od 3,25 (6).

Ope racijski z ahva t u l iječenj u l jevka stih pr siju nuž an j e: 1. u bolesnika s izraženim simptomima kardiovaskularnog i respiratornog sustava, 2. u bolesnika čiji je Hallerov indeks veći od 3,25, 3. u bolesnika sa psihičkim tegobama ako psihološko i psihijatrijsko liječenje nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Kliničke i psihičke promjene izazvane deformitetomLjevkasta prsa najčešće se zamjećuju u prvoj godini života, ali ne izazivaju kliničke promjene u ranoj dječjoj dobi. U djece s kroničnim promjenama na gornjim dišnim puto-vima, npr. tonzilarnoj ili adenoidnoj hipertrofiji, dovode do otežanog disanja i uzrokuju jače uvlačenje mekoga i elastičnoga prsnog koša, ali nisu uzrok tog deformiteta.U bolesnika s ljevkastim prsima zbog pritiska prsne kosti dolazi do pomaka srca u lijevu stranu uz pritisak na pluća i smanjeni prostor za njihov normalan rad. Pritisak na pluća vidljiv je pomakom hilusa na desno. Zbog tih promjena smanjuje se izdržljivost pri jačim naporima (67%), javljaju se česte respiratorne infekcije (32%), bol u prsima (35%), astma (7%) i česte respiratorne infekcije. Na spirometriji se zamjećuju opstruktivne i/ili restriktivne promjene (5).S kardiološke strane većina djece u ranoj dobi nema sim-ptome. U djece ispod šest godina starosti deformitet je uglavnom blago izražen uz pogoršavanje kako dijete raste. Srce se pomiče na lijevu stranu pritiskom najizbočenijeg dijela prsne kosti na desnu pretklijetku. Sam rad srca u mirovanju može biti uredan, ali s opterećenjem (npr. pli-vanje ili atletika ) dolazi do promjena u radu srca, što se pripisuje sternalnoj kompresiji i pomaku srca. Pogoršanje deformiteta i razvoj simptoma javljaju se najčešće u adole-scentnoj dobi. Simptomi uključuju smanjenje mogućnosti tolerancije napora, slabost, malaksalost, zaduhu, bol u pr-sima, aritmiju, šum na srcu, prolaps mitralne valvule i ta-

hikardiju. Bol u prsima obično je povremena te može ili ne mora biti povezana s naporom. Sigurna etiologija boli nije poznata, ali oko 35% bolesnika s ljevkastim prsima osjeća prekordijalnu bol (6). Osim toga kod djece mogu biti izražene brojne psihičke poteškoće. Promjene mogu biti tako izražene da djeca ne žele vježbati na tjelesnom odgoju u školi, ne bave se nikakvom tjelesnom aktivnošću niti se žele skinuti na plaži, imaju osjećaj manje vrijednosti i ne-maju samopoštovanje. Psihičke promjene znaju biti tako velike da pojedinci razmišljaju o samoozljeđivanju (7).

PrevencijaPrije se smatralo da je uzrok bolesti rahitis, ali u novije doba stručnjaci su odbacili tu mogućnost. Pravi uzrok na-stanka ljevkastih prsiju do danas nije poznat te nažalost nema prave prevencije. Jedina prevencija, ali u smislu smanjenja postoperativnih komplikacija, jest fizikalna te-rapija godinu dana prije operativnog zahvata.Sva djeca s ljevkastim prsima upućuju se na fizikalnu te-rapiju. Svrha vježbi u djece s blagim i asimptomatskim ljevkastim prsnim košem jest jačanje muskulature i učenje pravilnog disanja i držanja. Za pravilno držanje trčanje je odlična metoda jer je poznato da nitko ne može trčati u položaju kojeg imaju bolesnici s ljevkastim pr-sima. Pri trčanju diše se dublje, a nakon fizičkog napora djeca se osjećaju psihički bolje i zadovoljnije. Vježbe se trebaju izvoditi najmanje dva puta dnevno po 15 minu-ta. Motivacija djece mora biti velika, vježbe redovite i tada su rezultati bolji. Same vježbe ne popravljaju jače deformitete, ali popravljaju loše držanje. U djece koja imaju psihičke tegobe uvjetovane manjim deformitetom ispravljanje držanja tijela može dovesti do poboljšanja psihičkog stanja. U sve djece treba predoperacijski pro-voditi fizikalnu terapiju i vježbe da bi djeca se naučila pravilno držati i disati, što umnogome olakšava posto-peracijski oporavak. Loše držanje može nakon odlično obavljenoga operacijskog zahvata pogoršati krajnji rezul-tat. Ako dijete postoperacijski slabije diše, može se razvi-ti pneumonija ili ako se loše drži, postoji veća mogućnost pomaka pločice.

LIiječenje ljevkastih prsijuLiječenje ljevkastih prsiju bez opsežnog kirurškog zahva-ta može uključivati metode kao što su postavljanje si-likonskih implantata, ortopedsko konzervativna metoda liječenja ljevkastih prsiju ortozama, vakuumsko zvono za ispravljanje ljevkastih prsiju ili pokušaj ispravljanja de-formiteta pomoću dva magneta. Od operacijskih metoda koristi se Sulamaina operacijska metoda i noviji kirurški pristup liječenju - Nussova operacijska metoda.

Nussova operacijska metodaLaboratorijski nalazi moraju se učiniti u bolesnika s ljevkastim prsima kao i za svaku drugu zahtjevniju ope-raciju (KKS, SE, VK, VZ, urin, jetrene probe, amilaze, urea, kreatinin, veliki koagulogram, KG i RH). Osim la-boratorijske obrade moraju se napraviti još i kardiološka, pulmološka i radiološka obrada.

STRUČNI RADOVI

16 Plavi FOKUS

Pošto je postavljena indikacija za operacijski zahvat izmje-ri se širina prsnog koša radi određivanja potrebne dužine pločice. Mjerenje se obavlja metrom preko područja najvećeg udubljenja od srednje aksilarne linije s jedne strane do srednje aksilarne linije s druge strane prsnog koša. Pri mjerenju pločice mora se misliti da će se pločica nalaziti ispod prsne kosti, pa se uvijek naručuje pločica koja je kraća za 1 cm od izmjerene dužine. U slučaju djece starije od 16 godina čija je hrskavica prsnog koša okoštala ponekad je potrebno postaviti dvije pločice (8).Sat vremena prije operacije djetetu se daje intravenski ce-falosporin radi prevencije infekcije. U djece sa srčanim manama i promjenama na srcu također se prije zahvata provodi antibiotska profilaksa prema preporukama kar-diologa. Sam operacijski zahvat izvodi se u općoj endotrahealnoj anesteziji. Za kontrolu preoperacijske i postoperacijske boli idealno je postavljenje epiduralnog katetera koji se vadi najčešće treći postoperacijski dan. Ako postavljanje epiduralnog katetera nije moguće iz bilo kojeg razloga, kontrola boli je za vrijeme zahvata jednaka kao i pri svakoj drugoj operaciji, a postoperacijska kontrola boli izvršava se intravenskom pacijent-kontroliranom analgezijom.U tijeku samog zahvata dijete leži na leđima s abducira-nim rukama u ramenima tako da su postranični dijelovi prsnog koša dostupni operateru koji stoji s lijeve strane bolesnika (Slika 3). Obvezno se postavlja urinarni kate-ter, koji se najčešće vadi treći postoperacijski dan, kada se vadi i epiduralni kateter. Urinarni kateter mora biti po-stavljen toliko dugo koliko i epiduralni kateter jer djeca imaju probleme s mokrenjem dok primaju analgeziju na epiduralni kateter. Slijedi pranje i pokrivanje operacijskog polja. Označavaju se pojedine točke sterilnim markerom na djetetu i pločici, koje su važne za daljnji operacijski tijek. Na prsnom košu označava se najveće udubljenje u području prsne kosti, s obje strane najizbočenije dijelo-ve rebara i interkostalne prostore gdje će se vodilicom, a kasnije pločicom ući i izaći iz prsnog koša. Najizbočeniji dijelovi rebara na prsnom košu mjesta su gdje se rebra naglo savijaju prema prsnoj kosti stvarajući deformitet. Mjesta incizija kože u aksilarnim linijama obostrano se označe. Na pločici se označi sredina i mjesto gdje je po-trebno pločicu savijati s obzirom na oblik deformiteta. Svaka pločica savija se posebno prema obliku deformiteta pa kako nema dva ista oblika deformiteta tako ne postoje i dvije isto modelirane pločice. Kada se pločica modelira učine se lateralne incizije dužine oko 2,5 – 3 cm na mjestima koja su već označena. In-cizije se rade u srednjim aksilarnim linijama, a zatim se napravi mjesto za stabilizator u prostoru između kože i mišića. Subkutanim tunelom, od incizija do interkostalnih prostora na najizbočenijem dijelu rebara, prolazi pločica. U prsnu šupljinu torakoskopom se uvodi CO2 i na taj način se smanjuje volumen pluća i dobiva bolja preglednost. (slika 4.)

slika 3

slika 4

S lijeve strane uvodi se vodilica u prsni koš kroz već označeni interkostalni prostor. Nakon okretanja pločice odmah se vide kozmetički rezultati samoga operacijskog zahvata. Što je dijete mlađe, prsni je koš elastičniji, okre-tanje pločice je lakše, a kozmetički efekt operacije odmah je vidljiv. U starije djece s okoštalim prsnim košem kozmetički rezultat je odmah manje uočljiv i treba proći određeno vrijeme da bi došlo do dobroga kozmetičkog izgleda prsnog koša. U djece čiji je rast završen, a jedna pločica nije dovoljna, postavlja se još jedna pločica istom metodom jedan interkostalni prostor više ili niže. Tora-koskopski se provjeri ima li krvarenja unutar prsnog koša i tada slijedi vađenje torakoskopa. U području gdje je bio torakoskop postavi se mali dren preko kojeg uz pomoć pozitivnog tlaka se odstrani zrak iz prsne šupljine tako da nije potrebna drenaža prsnog koša. Zatim se postavljaju stabilizatori. Broj stabilizatora ovisi o dobi bolesnika. Za djecu do 12 godina starosti koja nisu jake osteomuskular-ne građe i imaju simetričan deformitet dovoljan je jedan stabilizator. U starije djece uvijek se upotrebljavaju dva stabilizatora. Stabilizatori služe za sprečavanje pomaka pločice i njezine rotacije. Stabilizator se stavlja subkuta-no i fiksira za muskulaturu u već pripremljenim prosto-

17Plavi FOKUS

rima. Stabilizatori se učvršćuju resorptivnim šavovima. Kod pločica i stabilizatora koji imaju sklonost pomicanju učvršćivanje se izvodi oko rebara resorptivnim koncem ili žicom. Dobra fiksacija pločice bitna je za kasniji po-stoperacijski rezultat. Rana se sašije po slojevima, a koža produžnim šavom (Slika 5). Nakon operacijskog zahvata dijete se smješta u jedinicu intenzivnog liječenja radi daljnjeg liječenja i kontrole boli. Što je prije moguće treba učiniti RTG prsnog koša kako bi se utvrdila eventualna prisutnost pneumotoraksa. Ako je pneumotoraks značajan, potrebna je njegova drenaža (2).

slika 5

Prednosti primjene Nussove u odnosu na Sulamainu me-todu:1. Nema reza u području prednje strane prsnog koša ni kasnijih hipertrofičnih ili keloidnih ožiljaka.2. Oba se reza nalaze u aksilarnim linijama i kozmetički su prihvatljivi.3. Nema resekcije rebranih hrskavica ni osteotomije ster-numa.4. Trajanje operacijskog zahvata je kraće.5. Gubitak krvi je manji.6. Trajanje hospitalizacije je kraće.7. Bol u postoperacijskom vremenu slabije je izražena i kraće traje.

8. Povratak u svakodnevni život i životne aktivnosti je brži.9. Nije potrebna naknadna hospitalizacija radi provođenja rehabilitacijskih postupaka.

Postoperacijski tijek nakon postavljanja pločiceNakon učinjenoga operacijskog zahvata dijete se smješta u Jedinicu intenzivnog liječenja (JIL) zbog praćenja stanja cirkulacije, respiracije, stanja svijesti i kontrole boli. Prije samoga operacijskog zahvata postavlja se epiduralni ka-teter radi kasnije analgezije. Epiduralni kateter postavlja se u operacijskoj sali neposredno prije operacije. Ako iz bilo kojeg razloga to nije moguće, u JIL-u se postavlja intravenozna pacijent-kontrolirana analgezija (PCA). Cilj metode jest davanje analgetika djetetu uz njegov osjećaj kontrole vlastite boli i omogućavanje učinkovitijeg dozi-ranja lijeka. PCA omogućava intravenozno doziranje ma-lih količina lijeka u čestim intervalima. Na taj se način održava koncentracija lijeka koja djeluje efektivno, a izbjegava se prekomjerna sedacija zbog prekomjerne doze ili nedostatna kontrola boli zbog subdoziranja. PCA se provodi pomoću pumpe, a liječnik anesteziolog propisuje analgetik i infuziju. Djetetu i roditeljima mora se detaljno objasniti ponašanje poslije operacijskog zahvata. Roditelji dobivaju pismene upute o tome što će se raditi s djetetom u postoperacijskom tijeku i kako se dijete treba ponašati kada bude otpušteno na kućnu njegu. Prema uputama ro-ditelji trebaju kod kuće razgovarati sa svojom djecom i na taj ih način pripremiti za operaciju.

Dijete se ne nalazi pod antibiotskom terapijom osim pre-doperacijski jednokratno dobivene doze. Od prvoga po-stoperacijskog dana rade se vježbe disanja. Sva daljnja terapija ovisi o postoperacijskom tijeku i mogućim kom-plikacijama.Kada se dijete otpušta na kućnu njegu roditelji i dijete usmeno dobivaju sve potrebne upute o daljnjem tijeku liječenja i ponašanju kod kuće. Osim usmenih dobivaju i pismeno sve potrebne obavijesti i upute.

Upute o ponašanju bolesnika nakon rekonstrukcije prsnog koša po Nussovoj metodiIzvor: Klinika za dječje bolesti Zagreb1. Vaše dijete operirano je i ima metalnu pločicu duž cijeloga prsnog koša koja ispravlja deformitet.2. Postoperacijski tijek započinje u jedinici intenzivnog liječenja radi kontrole cirkulacije, respiracije, stanja svijesti i kontrole boli.3. Svakodnevno se kontrolira položaj pločice klinički ili RTG pretragama.4. Svakim danom zdravstveno će se stanje vašeg djeteta poboljšavati, bol će biti manja i ono će se subjektivno bolje osjećati.5. Drugog dana može sjediti sa savijenim koljenima u krevetu.6. Prva 2 – 3 dana neće se dizati iz kreveta da bi mogućnost pomaka pločice bila manja.

STRUČNI RADOVI

18 Plavi FOKUS

7. Nakon tri dana počinje se dizati iz kreveta, prvo uz pomoć medicinske sestre, a kasnije i samo.8. Potrebno je provoditi fizikalnu terapiju disanja u čemu mu u početku pomaže fizioterapeut.9. Sedmi postoperacijski dan vade se konci i vaše dijete može na kućnu njegu. 10. Nakon dolaska kući može se tuširati, a za tri dana i kupati u kadi.11. Svakodnevno je potrebno izvoditi vježbe disanja koje je dijete naučilo u bolnici uz što češće šetnje na čistom zraku.12. Treba izbjegavati kružne pokrete u području prsnog koša kroz dva mjeseca od otpusta iz bolnice.13. Pri hodanju treba se držati uspravno prvih mjesec dana.14. Ne smije dizati ni nositi teške terete kroz tri mjeseca.15. Kontrola je za sedam dana, za mjesec dana, za šest mjeseci i zatim jednom godišnje do vađenja pločice.

16. Kontrola je potrebna ranije ako primijetite povišenu tjelesnu temperaturu, stalni suhi kašalj, crvenilo, otok ili vlaženje na mjestu ožiljaka, probleme s disanjem i u slučaju bilo kakvog jačeg udarca u prsni koš.

17. Nakon tri mjeseca treba započeti sa sportskim aktivnostima, npr. plivanjem, košarkom bez kontakata, trčanjem i sl.

18. Valja izbjegavati sportove u kojima dolazi do jakih i čvrstih kontakata, npr. boks, ragbi, hokej i sl. dok se pločica ne izvadi.

Nussova metoda – vađenje pločiceDvije godine nakon operacijskog zahvata rekonstrukcije prsnog koša potrebno je učiniti RTG prsnog koša da bi se procijenila indikacija za vađenje pločice. Autori navo-de razna vremenska razdoblja koja su idealna za vađenje pločice nakon operacijskog zahvata (2). Vađenje pločice ovisi o stvorenom kalusu oko pločice koji održava prsni koš u korigiranom položaju i nakon vađenja pločice. Dje-ca do 12 godine života, tj. do početka puberteta ne rastu intenzivno i u njih se pločica može držati do četvrte godi-ne. U djece u pubertetu čiji je rast intenzivan pločicu treba vaditi nakon druge godine jer ona može onemogućavati normalan razvoj prsnog koša. Ako postoji dobar i obi-lan kalus, prisutna je indikacija za vađenje pločice. RTG snimkom prsnog koša procjenjuje se osim koštanog kalusa i položaj stabilizatora. Iskustveno se došlo do zaključka da se pločica ne vadi prije druge godine nakon operacijskog zahvata jer nije došlo do trajnog ispravljanja prsnog koša i koštani kalus oko pločice nije dovoljno čvrst. Kada ka-lus oko pločice nije dovoljno čvrst broj recidiva statistički značajno raste. Nakon četvrte godine poslije operacijskog zahvata vađenje pločice izrazito je otežano zbog jakih fibroznih i koštanih priraslica duž kanala kojim prolazi pločica.Nakon uspješno učinjenoga operacijskog zahvata i posto-peracijskog tijeka dijete postaje zdrav mladi čovjek koji može raditi sve što rade i njegovi vršnjaci.(slika 6)

slika 6

SESTRINSKA DIJAGNOZAAnksioznost u/s neizvjesnosti ishoda operacijeCILJ: dijete će osjećati manji stupanj anksioznostiINTERVENCIJE:• poticati i ohrabriti dijete da verbalizira svoje osjećaje i strahove• provjeriti što želi znati, poticati ga da postavlja pitanja, odgovarati mu točno i iskreno• ohrabrivati, pomoći i poticati obitelj da budu podrška djetetu• omogućiti roditeljima da budu stalno uz dijete• dozvoliti djetetu da ima uz sebe najdražu igračku ili predmetEVALUACIJA:• procjena anksioznosti • sudjelovanje u procesu liječenja• na temelju komunikacije sa zdravstvenim djelatnicima

SESTRINSKA DIJAGNOZABol u/s provedenim dijagnostičkim, terapijskim postupci-ma i operacijomCILJ:

1. Prepoznati dali je bol prisutna2. Pravilno procijeniti bol3. Pomoći djetetu kako bismo bol smanjili ili potpu-

no uklonili4. Evaluirati uspješnost provedenog

INTERVENCIJE:• kvantitativno i kvalitativno procijeniti bol, pitati dije-te, koristiti skale za procjenu boli, uočiti promjene u ponašanju djeteta ili fiziološkim parametrima, uključiti roditelje u proces

19Plavi FOKUS

• individualizirani holistički pristup svakom djetetu• farmakološki postupci• psihološki postupci• preuzeti aktivnu ulogu u procjenjivanju boli i traženju najboljeg rješenja za uklanjanje boliEVALUACIJA:• pomoću skala za procjenu boli ocijeniti djelotvornost po-stupka za uklanjanje/smanjivanje boli koje smo poduzeli• na temelju rezultata moguće je odabrati najdjelotvorniji postupak za svako dijete individualno• kod primjene, ali i promjene analgetika odabrati treba najdjelotvorniji, s najmanje nuspojava

SESTRINSKA DIJAGNOZANedostatna komunikacija između roditelja, djeteta i zdravstvenog osoblja u/s nerazumijevanjem medicinskih termina, postupaka i tretmana liječenjaCILJ:

1. Uspostava dobre verbalne i neverbalne komuni-kacije s djetetom i roditeljima

2. Dijete i roditelj biti će upoznati sa svim događanjima na odjelu

INTERVENCIJE:• moramo biti potpuni, određeni i jasni• govoriti o saznanjima iz prethodnih iskustava• dobiti povratnu informaciju od onog što slušač čuje• s djetetom razgovarati kroz igru i kreativne radionice• upotrebljavati znakove ohrabrenja, kimanja glavom, smješkanje• ohrabrivati, suosjećati, biti strpljiv, pomno slušati• stvoriti osjećaj osobe vrijedne povjerenjaEVALUACIJA:• na temelju promatranja djeteta• na temelju povratne informacije od strane djeteta i ro-ditelja

ZaključakOperacijski zahvat rekonstrukcije prsnog koša je izrazito bolan. Zbog toga je vrlo važno da medicinska sestra zna prepoznati bol jer je to nužno za uredan oporavak plućne funkcije. Za ocjenu jačine boli koristi se vizualno ana-logna skala (VAS). Na temelju vizualno analogne skale (VAS) ordinira se analgezija ili preko epiduralnog katetera ili pomoću pacijent-kontrolirana analgezija (PCA) pumpe. Studije su pokazale da su obje metode jednako učinkovite. Što je analgezija učinkovitija, to je oporavak brži.Medicinska sestra mora biti stalno uz dijete i radi even-tualnih postoperacijskih komplikacija koje se moraju pra-vovremeno prepoznati. Ubrzan puls, nizan tlak, proširene vene na vratu, crvenilo u licu neki su od simptoma koji ukazuju na pogoršanje stanja djeteta te zahtijevaju daljnje intervencije.Uvođenjem Nussove metode u operacijsko liječenje, koja je donijela znatne prednosti, klasične operacijske tehnike postale su dio prošlosti a moguće postoperacijske kompli-kacije svedene su na minimum.

Literatura:1. Shamberger RC. Congenital chest wall deformities.Curr Prob

Surg 1996;23:471-5422. Felts E, Jouve JL, Blondel B, Launay F, Lacroix F, Bollini

G. Child pectus excavatum:Correction by minimally invasive surgery.Orthop Traumatol Surg Res. 2009 Apr 17.

3. Burkhart HM, Ricks-McGillin J.Pectus excavatum:Frequently Asked Qestions.Internally Peer Reviewed.2004

4. Kelly RE Jr.Pectus excavatum: historical background, clini-cal picture, preoperative evaluation and criteria for operation.Semin Pediatr Surg. 2008 Aug;17(3):181-93.

5. Townsend. Chest wall.In: Sabiston text book of surgery. 17th Edition, Elsevier, 2004;1711-1714

6. O’Neill JA, Grosfeld JL, Fonkalsrud EW, Coran AG, Caldamone AA. Principles of Pediatric Surgery.2nd Edition,Mosby,2003;369-377

7. Kuenzler KA, Stolar CJ.Surgical correction of pectus exca-vatum.Paediatr Respir Rev.2009 Mar;10(1):7-11.

8. Williams AM, Crabbe DC.Pectus deformities of the anterior chest wall.Pediatr RespRev.2003;4(3):237-242

STRUČNI RADOVI

20 Plavi FOKUS

Sažetak:Iako obično ne ugrožavaju život, ozljede udova su često onesposobljavajuće. Ove ozljede su očitije od mnogo ozbiljnijih unutrašnjih ozljeda, ali se ne smije odvratiti od postupanja po pravilima primarne procjene. Pravilna imo-bilizacija je važna kako bi ozlijeđeni ud bio zaštićen od daljnjih ozljeda, a potrebno je pažljivo imobilizirati i brzo reponirati kako bi se spriječila invalidnost. Ključne riječi: prijelom potkoljenice, zbrinjavanje prije-loma, imobilizacija

Prijelom potkoljenicePrijelom kosti nastaje uslijed savijanja, pritiska, izravnog udarca ili otrgnuća kosti. O spontanim ili patološkim frakturama govorimo ako prijelom uslijedi poslije sasvim neznatne traume, jer je kost patološki lomljiva zbog nekih općih bolesti (rahitis, osteomalacija, koštanih tumora i sl.)Razlikujemo dvije vrste prijeloma:

1. zatvoreni ili jednostavni prijelom. U tim primje-rima je slomljena samo kost a koža je iznad nje neoštećena i tako štiti od infekcije.

2. otvoreni ili složeni prijelom. U tim prijelomi-ma, uz ozljedu kosti, postoji i rana na koži, koja predstavlja ulazna vrata za infekciju.

Slika: zatvoreni lom potkoljenice s minimalnom kontuzi-jom mekoga tkiva

Slika: Zatvoreni lom distalne trećine potkoljenice s kon-tuzijom mekoga tkiva koja obuhvaća do 1/3 mekoga tkiva potkoljenice

Slika: Isti bolesnik, lom distalne potkoljenice, kosi lom s lomom fibule nešto iznad zglobne linije.

2) Otvoreni lomovi, s ozljedom mekoga tkiva koju nazi-vamo ranomSlika: Otvoreni lom distalne potkoljenice

Slika: Otvoreni lom desne potkoljenice, dekolman kože, otvoren lom kondila femura desno

Specifičnosti skrbi kod prijeloma potkoljenice

Stjepan Petričević, prvostupnik sestrinstvaDom zdravlja Zagrebačke županije, Ispostava Velika GoricaHitna služba

21Plavi FOKUS

Slika: Otvoreni lom proksimalnog dijela desne potkolje-nice, vozač motora

Prema lokalizaciji, najčešće su sljedeći kostolomi na potkoljenici:

1. Prijelom obiju kostiju – tibije i fibule (fractura cruris ). To su najčešće frakture koje nastaju pri padu ili pri pregaženju i često nastaje komplici-rani prijelom.

2. Prijelom tibije (fractura tibiae ). on je često i važniji od prijeloma fibule (fractura fibu-lae) . Ako je položaj ulomka prelomljene tibije zadovoljavajući, konzervativno liječenje daje dobre rezultate. Operacijsko se liječenje sastoji u osteosintezi s medularnim čavlom ili primjeni posebnih pločica i vijaka. Kod otvorenih (kom-pliciranih ) prijeloma često se radi vanjska fiksa-cija koštanih ulomaka. Fraktura fibule – bilo kao samostalan prijelom daje udružen sa prijelomom tibije – ne zahtijeva posebno liječenje.

3. Fractura cruris supramalleolaris. To je prijelom potkoljenice iznad skočnog zgloba. Liječenje se sastoji u dobroj repoziciji i imobilizaciji. U nekih bolesnika potreban je operacijski zahvat.

4. Prijelom gležnja. To su najčešće prijelomi u donjim okrajinama, a nastaju pri izvrnuću stopala prema van ili prema unutra. Razlikujemo : * prijelom vanjskog maleola (frac-tura malleolis lateralis)*prijelom unutarnjeg maleola (fractura malleolis medialis )

*prijelom obaju maleola (fractura bimalleolaris). Noga je izobličena, nabrekla i proširena. Svaki pokušaj pokretanja je vrlo bolan. Te prijelome liječimo konzervativno ili ope-racijski.(1.)

Prema anatomskoj visini loma kosti:1) lomovi u blizini zgloba, proksimalni i distalni dio kosti2) lomovi dijafize4) Lomovi se s obzirom na blizinu zgloba dijele na :A- ekstraartikularne lomoveB- djelomično artikularne lomoveC- kompletno artikularne lomove

S obzirom na položaj frakturne pukotine i broj ulomaka lomove dijafize dijelimo na:A) jednostavne lomove: kose, poprečne, uzdužne, spiralneB) kominucijske lomove, sa slobodnim koštanim trokuta-stim ulomkomC) kompleksne ili multifragmentarne lomove, s većim brojem slobodnihulomaka.Slika: Podjela prema AO grupi

Preuzeto iz: T. P. Ruedi, R. E. Buckley, C. G. Moran, AO Principles of Fracture Management,

STRUČNI RADOVI

22 Plavi FOKUS

Volume 1-Principles, Volume 2-Specific Fractures, Thie-me, 2007.Slika: Oblici prijeloma s obzirom na položaj lomne linije i broj ulomaka

Preuzeto iz: Prof. dr. B. Smiljanić, Traumatologija, Školska knjiga, Zagreb 1994.

Klasifikacija loma temelji se na procjeni:1) intenziteta sile2) mehanizma ozljeđivanja3) veličine lezije- kože,- mišića,- ozljede žila i živaca te- položaju lomne linije i broju lomnih ulomaka,Na temelju pravilno uzete anamneze, kliničkog pregleda bolesnika te analize RTG slike loma dobivamo podatke o mehanizmu ozljede, intenzitetu sile, tipu loma ovisno o intenzitetu sile, stupnju ozljede mekoga tkiva, mišića, žila i živaca, dobi, komorbiditetu te općem stanju bolesnika.Klasifikacija loma omogućuje izbor optimalne meto-de operacijskoga liječenja, ocjenu rezultata liječenja te mogućnost predviđanja trajanja liječenja pojedinih tipova loma. (2.)

Simptomi prijeloma:1. Na mjestu prijeloma nastaje manji ili veći otok.2. Promijenjen je oblik slomljene kosti (deformitet)3. Prelomljena se kost skraćuje.4. Pri pomicanju prelomljene kosti čuje se lagano

škripanje (krepitacija)5. Postoji gibljivost na mjestu na kojemu se kost

normalno ne može savijati (abnormalna giblji-vost).

6. Bolovi u predjelu loma7. Potpun ispad funkcije ili barem otežani pokreti

Komplikacije prijeloma:1.Opće komplikacije:*šok*masna embolija*hipostatska pneumonija (osobito u starijih bolesnika koji

dugo ostaju u krevetu)*tromboza i eventualno embolija2. Lokalne komplikacije:

a) rane komplikacije:*ozljede živaca*ozljede arterija*infekcija

b) kasne komplikacije:*ishemijska kontraktura*zglobne kontrakture*usporeno stvaranje kalusa*pseudoartroza*sraštenje ulomka u lošem položaju*dekubitalna ulcera (1.)

Dijagnostika loma:Klinička slika i pregled bolesnikaRTG obrada bolesnikaSlojevne snimke ili tomogramiRTG slike pod određenim kutom, RTG acetabuluma.Komparacijska RTG snimka zdrave straneKompjuterizirana tomografija3 D rekonstrukcijaMagnetska rezonancijaScintigrafija. (2.)

Vrste liječenja lomaSuvremeni život dovodi do porasta broja ozljeđenika s lomovima koje su sve teži. Tome pridonose velike brzi-ne u prometu, razvoj strojeva i industrije te ranjavanja projektilima iz vatrenog oružja ili djelovanjem eksplo-zivnih sredstava u ratnim sukobima. Zbog velikoga broja ozljeđenika, dugotrajnog liječenja i većeg broja operaci-ja razumljivo je medicinsko, kirurško i gospodarstveno značenje ozljeda koštano zglobnoga sustava. Podljev krvi oko mjesta prijeloma neminovna je posljedica prijeloma kosti. Taj se hematom nakon 2-3 dana polagano smanjuje, a istodobno počinje stvaranje novog tkiva. Poslije 8 dana nastaje sjedinjenje prelomljenih dijelova kosti vezivnim tkivom (vezivni kalus). Tijekom daljnjih 5-6 tjedana na tom se mjestu potpuno stvara koštani kalus, koji čvrsto spaja slomljene krajeve kosti, tako da kost ponovno po-staje sposobna za obavljanje svoje osnovne funkcije. Cilj liječenja je da se taj prirodni proces potpomogne kako bi se postiglo što bolje i brže sraštenje, a time i potpuni povra-tak funkcije prelomljene kosti. Ako se nakon određenog vremena prelomljena kost nije spojila pomoću koštanog tkiva, nastaje pseudoartroza, tj. pomicanje ulomka. To je teška komplikacija koja zahtijeva posebno liječenje. (1.;2.)

Postoje dvije vrste liječenja loma:1) konzervativno liječenje, liječenje bez operacije, te2) operacijsko liječenja loma.Uz ta dva osnovna načina liječenja kao zasebnu skupinu možemo izdvojiti i liječenje trajnom ekstenzijom, koja se po svojim obilježjima kao metoda liječenja nalazi u sredini (granici) između konzervativnog i operacijskog liječenja.

23Plavi FOKUS

Izbor metode liječenja ovisi o:1) Stanju bolesnika. Pri ocjeni stanja bolesnika mislimo na:a) opće stanje, tlak, puls, prijašnje bolesti, neurološki sta-tus, sadašnje bolesti, maligne bolesti,b) lokalno stanje, edemi, varikoziteti, prisutnost perifer-nog pulsa, cirkulatorna insuficjencija, tec) dob bolesnika, primjer osteosinteza vrata bedrene kosti, PEP, Vario copf, BEP, TEP.

2) Tipu loma:Rabimo klasifikaciju lomova prema AO grupi ovisno o stanju kože, položaju lomne linije,ozljedi krvnih žila i živaca, te ozljedi mišica i tetiva. Važna je etiologija ozljede, te količinakinetičke energije koja je uzrokovala lom.3) Tehničke mogućnosti bitne za postavljanje indikacije o metodi liječenja jesu:a) opremljenost bolnice, teb) edukacija operatera.(2.) PRIJELOM POTKOLJENICE - PROCJENA I POSTU-PAK NA TERENU

Procjena mjesta nesreće i rekonstrukcija događajaKod traume udova, osobito je važno saznati što se dogo-dilo, jer očiti mehanizam ozljede i stanje uda kod dolaska na mjesto nesreće može dati značajne informacije o težini ozljede. O očekivanim ozljedama možemo razmišljati već po samom prijemu poziva. Dolaskom na mjesto nesreće, potrebno je primarno utvrditi sigurnost pristupa. Prilazeći pacijentu moramo primarno zaštiti sebe upotrebom zaštitne opreme (upotreba zaštitnih rukavica,maske za vizirom i sl.), procijeniti status prohodnosti dišnog puta, disanja i cirkulacije. Kod pacijenta koji je pri svijesti, anamneza se uzima nakon završenog osnovnog pregleda. Ozljede noge kod visokih padova (pad na noge) često su povezane sa ozljedom slabinskog dijela kralješnice. Ozljeda koljena kod pacijenta u sjedećem položaju može biti povezana sa ozljedom kuka. Na sličan način, kod ozljede kuka bol se može projicirati u koljeno, tako da su koljeno i kuk usko povezani i moraju se pregledati zajedno, a ne odvojeno. Isto vrijedi za gležanj i proksimalni dio lisne kosti (fibula) na vanjskoj strani potkoljenice.Tijekom detaljnog pregleda potrebno je brzo procijeniti punu dužinu svakog uda, tražiti deformitete, nagnječenja, ogrebotine, penetrantne ozljede, opekline, osjetljivosti, razderotine i otekline (DCAP-BTLS - deformities, contu-sions, abrasions, penetrations, burns, tenderness, lacera-tions, swelling). Neophodno je opipati nestabilnosti i kre-pitacije te provjeriti jesu li zglobovi bolni prilikom pokre-ta. Osim toga važno je provjeriti i zabilježiti distalni PMO (puls, motorika, i osjet). Mjesta gdje se pulsovi najbolje osjete mogu se obilježiti kemijskom olovkom. Krepitacija ili škripanje koštanih ulomaka je siguran znak prijeloma i kada se prepozna, koštani ulomci se trebaju odmah imobi-lizirati kako bi se spriječilo daljnje oštećenje mekih tkiva.

Provjera krepitacija se treba obaviti vrlo nježno. Krepi-tacije nastaju uslijed trljanja koštanih ulomaka jedno uz drugo, a to znači da nastaju daljnja oštećenja tkiva. Prijelomi potkoljenice su često otvoreni zbog tanke kože koja prekriva prednji dio goljenične kosti te često praćeni značajnim unutarnjim i/ili vanjskim krvarenjem. Unutarnje krvarenje može prekinuti protok krvi kroz sto-palo ako se razvije sindrom fascijalnih prostora. Rijetko je moguće da se pacijenti s prijelomom goljenične kosti mogu oslanjati na tu nogu, s druge strane, prijelomi donjeg dijela lisne kosti često se zamijene za uganuće. Prijelomi donjeg dijela goljenične/lisne kosti se mogu imobilizi-rati krutom udlagom, zračnom udlagom ili jastukom. Za odgovarajuću imobilizaciju gornjeg dijela goljenične ko-sti koristi se pneumatska udlaga. Ovdje je također važno poviti svaku ranu i svaki koštani ulomak koji će se naći ispod zračne udlage ili PASG-a.

Postupak zbrinjavanjaPravilni postupak kod prijeloma i iščašenja smanjuje poja-vu bolova, funkcionalne nesposobnosti i ozbiljnih kom-plikacija. Predbolničko liječenje je usmjereno na pravilnu imobilizaciju ozlijeđenog dijela korištenjem adekvatne udlage.

Svrha imobilizacije: Cilj je onemogućiti pokret slomljenih koštanih ulomaka. Živci koji uzrokuju većinu bolova kod prijeloma, nalaze se u membrani koja okružuje kost (pokosnici, periost). Slomljeni koštani ulomci podražuju te živce, uzrokujući time vrlo jaku i uznemirujuću bol. Sprječavajući pokrete koštanih ulomaka imobilizacija ne samo da smanjuju bol, već isključuje daljnje moguće oštećenje mišića, živaca i krvnih žila.

Kada postaviti udlagu: Nema jednostavnog pravila koji određuje precizni slijed postupaka kojeg bi se držali kod svakog traumatiziranog pacijenta. Općenito, za ozbiljno ozlijeđenog pacijenta bit će bolje ako se prije transporta imobilizira kralješnica (duga daska za imobilizaciju). Pacijentu kod kojeg je po-treban pregledaj-i-kreni pristup mogu se privremeno imo-bilizirati prijelomi udova pažljivim postavljanjem na dugu dasku za imobilizaciju. To ne znači da se moraju prepoznati i zaštititi prijelomi udova, već da je imobilizaciju bolje na-praviti u vozilu na putu prema bolnici. Nikada nije uputno gubiti vrijeme na imobilizaciju radi sprječavanja invalid-nosti, ako to vrijeme može biti ključno za spašavanje pa-cijentovog života. Obrnuto, ako pacijent izgleda stabilno, prijelomi se imobiliziraju prije pomicanja pacijenta. Na-kon postavljene imobilizacije, kreče se sa mjerenjem vital-nih funkcija, kod obilnih krvarenja – postavljanje venskog puta te po odredbi liječnika intravenoznoj primjeni infuzi-ja. Također se, po odredbi liječnika, primjenjuje analgetik (ako pacijent nije alergičan). Ostatak anamneze uzima se prilikom prijevoza pacijenta do bolnice. Prilikom tran-sporta do bolnice, pacijenta je potrebno ugrijati te također, kod stabilnih pacijenata, svakih 15 minuta raditi ponovnu

STRUČNI RADOVI

24 Plavi FOKUS

procjenu vitalnih znakova, izgled ozlijeđenog ekstremite-ta, a kod nestabilnih pacijenata procjena se radi češće.

Pravila imobilizacije 1. Ozlijeđeni dio se mora odgovarajuće prikazati (vidje-ti). Odjeća se treba prerezati, ne skinuti, osim ako se ne radi o izoliranoj ozljedi kod koje neće stvarati probleme za održavanje imobilizacije.2. Prije i poslije postavljanja udlage provjeriti i zabilježiti distalni osjet i cirkulaciju. Ako je moguće, provjeriti pokrete distalno od prijeloma (npr. pitajte pacijenta koji je pri svijesti da miče prstima ili promatrajte pokrete pacijen-ta bez svijesti prilikom izazivanja bolnog podražaja). Mje-sta gdje se osjete pulsove označe se kemijskom olovkom kako bismo se kasnije znalo gdje su bili palpirani.3. Ako je ud jako savijen, a puls odsutan, treba primijeniti nježnu trakciju kako bi ga izravnali. Sila trakcije ne smije biti veća od 4,5 kg. Ako se naiđe na otpor, ud se treba imo-bilizirati u nađenom položaju. Prilikom pokušaja izravna-vanja uda, važno je znati procijeniti granicu otpora. I mala sila je dovoljna da bi se ozlijedila stjenka krvne žile ili pre-kinula krvna opskrba živca. Ako je traumatološki centar u blizini, ud uvijek treba imobilizirati u nađenom položaju.4. Otvorene rane prije postavljanja udlage treba previti sterilnim zavojem. Udlagu treba uvijek postaviti na stranu uda suprotnoj onoj gdje je otvorena rana kako bi se izbje-gla nekroza uslijed pritiska. 5. Udlagom treba imobilizirati jedan zglob iznad i jedan ispod ozljede.6. Udlagu treba dobro obložiti. To je osobito važno ako postoji ozljeda kože ili mogućnost da koštana izbočenja pritišću na tvrdu udlagu. 7. Koštani ulomci se nikako ne smiju na silu vratiti pod kožu. Ako se primjenjuje trakcija i koštani ulomak se vra-ti natrag u ranu, ne smije se povećavati trakcija. Koštani ulomak se ne smije pokušavati ni rukama, ni bilo kakvim alatom izvući natrag van, već svakako o tome obavijesti-ti liječnika. Koštane ulomke potrebno je pažljivo obložiti zavojima prije nego se primijeni pneumatska udlaga na donje udove. Cijeljenje kosti će biti uspješnije ako se koštani ulomci kod produljenog prijevoza održavaju vlažnima. 8. U situacijama u kojima je život pacijenta ugrožen, udlage se mogu postaviti tijekom prijevoza. Kad je stanje pacijenta stabilno, udlage se postavljaju prije pomicanja pacijenta. 9. Ako postoji sumnja, udlagu treba postaviti i kod moguće ozljede.

Vrste udlagaKruta udlaga: Ova vrsta udlage može biti napravljena od različitih materijala, uključujući karton, tvrdu plastiku, metal ili drvo. Vrsta udlage koja postane kruta nakon što se istisne zrak iz podatne udlage (vakuum udlaga), također se ubraja u krute. Krute udlage treba uvijek dobro obložiti i moraju uvijek zahvaćati jedan zglob iznad i jedan ispod prijeloma.

Mekana udlaga: Ovaj oblik uključuje zračne udlage, jastu-ke, te poveze i povoje. Zračne udlage su dobre za prijelo-me donjeg dijela ruke i noge. Pneumatska protuurušajna (anti-šok) udlaga (PASG ili MAST) je odlična zračna udla-ga (napuhati samo do pritiska zračne udlage). Prednost zračne udlage je pritisak koji usporava krvarenje, ali nje-zin nedostatak je povećanje pritiska porastom temperature ili nadmorske visine. Ne smiju se postavljati kod savijenih prijeloma, jer svojim pritiskom automatski potiču izravna-vanje. Izravnavanje savijenih prijeloma radi uspostave pulsaOstali glavni nedostatci zračnih udlaga uključuju činjenicu da se kod postavljene udlage pulsovi ne mogu pratiti; udlage se, također, često prilijepe za kožu i bolno ih je uklanjati.Udlaga se napuhuje ili ručnom ili nožnom pumpom (ni-kada komprimiranim zrakom) dok ne počne pružati do-voljnu potporu, te dok se još može uleknuti laganim pri-tiskom prsta. Kod upotrebe zračne udlage, stalno se mora provjeravati pritisak kako bi bili sigurni da udlaga ne po-staje prečvrsta ili da nije preslaba (često propuštaju zrak).Potrebno je imati na umu, da ako se udlaga postavi u hladnoj sredini i pacijent bude premješten u toplu sredi-nu vozila hitne pomoći, pritisak će porasti zagrijevanjem udlage. Tamo gdje su dostupni helikopteri, treba zapamtiti da će pritisak u zračnoj udlazi porasti ako je ona postavlje-na na zemlji, a pacijenta se kasnije zračnim putem preveze do bolnice. Također, da ako se pritisak tijekom leta smanji, bit će prenizak kad se pacijent vrati na zemlju. Jastuci su dobre udlage za ozljede gležnja i stopala.Trakcijska udlaga Ta stabilna trakcija nadvladava sklo-nost vrlo jakih i čvrstih mišića grčenju. Ako se trakcija

25Plavi FOKUS

ne primijeni, bol se pojačava, jer koštani ulomci nagin-ju impakciji ili prelasku jednog preko drugoga. Trakcija također sprječava pokretanje ulomaka kosti koji mogu razderati živac, arteriju ili venu. Postoje različiti dizajni i oblici trakcijskih udlaga za donji ud, ali svaki se mora pažljivo obložiti i postaviti kako bi se spriječio pretjeran pritisak na meka tkiva oko zdjelice. Također je važno pažljivo postaviti učvršćivač skočnog zgloba kako ne bi ometao cirkulaciju stopala.

SET TRAKCIJSKIH UDLAGAPosjeduju aluminijsku konstrukciju podesivu po dužini, te također imaju izdržljive najlonske trake s automatskim mehanizmom trakcije. Trakcija ne bi smjela biti veća od 4.5 kg sile koja se treba primijeniti duž duže osi noge.

FLEKSIBILNE UDLAGEUniverzalne savitljive udlage sastavljene su od alumi-nijske jezgre i obložene posebnom pjenom. Višekratno se mogu upotrijebiti. Posjeduju mogućost rezanja i pre-ciznog modeliranja. Ne interferiraju s rezultatima RTG dijagnostike.

Zaključak:U zbrinjavanju prijeloma potkoljenice korisno je pridržavati se temeljnih naputaka:1. Potrebno je obratiti pozornost na mehanizam ozljede kako bismo znali na koje prijelome posumnjati te kako bi se mogle predvidjeti moguće komplikacije.2. Potrebno je pratiti ABC postupak bez obzira na očitu ozljedu uda.3. Potrebno je prikazati ozlijeđeni dio.4.Ako je prijelom potkoljenice udružen ili se sumnja na prijelom zdjelice ili bedrene kosti potrebno je biti spreman na hemoragični šok.5. Prije i poslije bilo kakve manipulacije, pogotovo imobi-lizacije, potrebno je provjeriti osjet i cirkulaciju.6. Vrlo pažljivo povijaju se zglobovi i tvrdi dijelovi. Po-trebno je osigurati da sve udlage budu dobro obložene.7. Kod bilo kojeg mogućeg prijeloma potrebno je pregle-dati i imobilizirati jedan zglob iznad i jedan zglob ispod prijeloma.8. Kod velikih trauma, uspravni kostur se uvijek imobilizi-ra na dugoj dasci za imobilizaciju. Ako postoji mogućnost drugih prijeloma, i njih je isto tako potrebno imobilizirati.9. Udlage se postavljaju u odgovarajuće vrijeme. Uspravni kostur se imobilizira poslije primarne procjene. Ako se radi o kritičnoj situaciji, udovi se imobiliziraju za vrijeme prijevoza.10. Ne smije se potratiti zlatnih sat vremena. Potrebno je biti oprezan, ali brz i na prvo mjesto staviti život, a ne ud.

Literatura:1.Prpić,I. i suradnici : Kirurgija, Školska knjiga, Zagreb, 19982.http://www.medri.uniri.hr/katedre/Kirurgiju/autorizirana%20predavanja/stalekar/Stalekar.pdf.3.Bruner & Suddarth`s : Textbook of Medical – Surgical Nursing 12th ed.,2010, (chapter 66; chapter 71 )3 http://www.hitna-pomoc-zg.hr4. http://emedicine.medscape.com/article/826304-overview5.Lovrić, Z. : Traumatologija, Školska knjiga, Zagreb, 2008.6. Hančević, J., Antoljak,T., Korać, Ž. : Imobilizacija, Medi-cinska naklada, Zagreb, 2001.7. http://www.facs.org/index.html

STRUČNI RADOVI

26 Plavi FOKUS

SažetakOpis poslova medicinskih sestara je širok te zahtijeva ve-liki fizički i psihički napor. Nepravilan položaj tijela pri radu i statičko opterećenje u nefiziološkom položaju tjela brzo i jako umaraju te oštećuju lokomotorni sustav, što dovodi do nastanka poteškoća s kralježnicom. Cilj ovo-ga istraživanja jest dokazati veći stupanj razvoja degene-rativnih promjena kralježnice kod medicinskih sestara u odnosu na kontrolnu skupinu, kao i kod medicinskih sesta-ra koje imaju više od 20 godina radnoga staža u odnosu na one koje imaju do 20 godina radnoga staža. U istraživanje je bilo uključeno 60 medicinskih sestara i 60 kontrolnih ispitanika, a podijeljeni su u dvije skupine po godina-ma radnoga staža. Svaki od ispitanika je snimio rentgen (RTG) vratne kralježnice. Istraživanje je provedeno tako što su mjerene promjene na vratnoj kralježnici koje su po-dijeljene u 5 stupnjeva po Kellgrenu. Iz ovdje prikazanoga vidljivo je da medicinske sestre imaju ozbiljna oštećenja vratne kralježnice. Statističkom obradom dobiveni su re-zultati koji pokazuju da medicinske sestre s preko 20 go-dina radnoga staža u prosjeku imaju veći stupanj oštećenja i.v. prostora. Medicinske setre s više od 20 godina radno-ga staža imaju više izraže promjene na i.v. prostorima u odnosu na one s do 20 godina radnoga staža (2,83 prema 1,4). Medicinske sestre s više od 20 godina radnoga staža u odnosu na ispitanike kontrolne skupine također s više od 20 godina radnoga imaju veća oštećenja i.v. prostora i imaju veće srednje teško oštećenje- 63% prema 53%, te imaju više jako teškog oštećenja- 27% prema 20%.

Ključne riječi:bol u vratu, cervikalna degeneracija, medicinske sestre, RTG vratne kralježnice

UvodOpis poslova medicinskih sestara obuhvaća promatranje bolesnika, provođenje osobne higijene bolesnika i higije-ne okoline, hranjenje, pripremu i provođenje medicinsko-tehničkih zahvata, sudjelovanje kod složenijih zahvata, davanje terapije, provođenja jednostavnijih fizikalno-terapijskih postupka, provođenje zdravstvenoga odgoja, pratnja i transport pacijenta na druge medicinsko-tehničke preglede i pretrage, prepoznavanje hitnih stanja i pružanje stručne pomoći, primjenjivanje procesa zdravstvene nje-ge i dr.(1) Položaj tijela pri radu je uglavnom stojeći, te zahtijeva veliki fizički i psihički napor. Nepravilan položaj tjela pri radu i statičko opterećenje u nefiziološkom položaju pri radu brzo i jako umaraju te oštećuju loko-motorni sustav, što dovodi do razvoja poteškoća s kralježnicom, koje se s godinama rada pojačavaju. (2) Po-navljanje nefiziološke kretnje, prisilan položaj glave, vrat-ne kralježnice, ramena i ruku prisutni su u radu. Uzroci su sindroma prenaprezanja (SIP) i neergonomski kreirani alati i radna sredina. Komorbiditet je dodatni čimbenik veće učestalosti SIP. Podatci o visokoj učestalosti tegoba i/ili bolesti gornjih udova upućuju na zahvaćenost tetiva, mišića i zglobova, te vratne kralježnice. U dosad objavlje-nim radovima uočena je i opisana povezanost između bo-lova u vratu, ramenima, podlakticama, šakama i vrtoglavi-ca, vezanim uz izloženost težim fizičkim poslovima. (3, 2)Cilj ovoga istraživanja bio je dokazati veći stupanj razvoja degenerativnih promjena kralježnice kod medicinskih sestara u odnosu na kontrolnu skupinu, kao i kod medi-cinskih sestara koje imaju preko 20 godina radnoga staža u odnosu na one koje imaju do 20 godina radnoga staža.

MetodeU istraživanje je uključeno 60 medicinskih sestara i 60 kontrolnih ispitanika (koji su sačinjavali liječnici specija-listi, stomatolozi i fizioterapeuti), a podijeljeni su u dvije skupine po godinama radnoga staža, i to po 30 ispitanika u

Usporedba degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici

kod medicinskih sestara

Ana Žepina Puzić, prvostupnica sestrinstvaSlužba za neurološke bolesti Opće bolnice Šibensko-kninske županije

27Plavi FOKUS

grupi s do 20 godina radnoga staža, te 30 ispitanika u gru-pi s preko 20 godina radnoga staža. Ispitivanje je prove-deno u Općoj bolnici Šibenik, a sudjelovale su medicinske sestre s nekoliko radilišta. Svaki od ispitanika je snimio RTG vratne kralježnice. Način mjerenja ishoda rezultata rađen je na temelju prisutnosti promjena na vratnoj kralježnici (indeks apo-fiznih zglobova i indeks i.v. prostora) koji su podijelje-ne u 5 stupnjeva po Kellgrenu i to na sljedeći način: 0- uredan nalaz (nepostojanje degeneracije ) , 1- početno oštećenje (minimalna osteofitoza) , 2,3- srednje izraženo oštećenje(definitivna umjerena anteriorna osteofitoza sa mogućim sužavanjem i.v. prostora , sklerozom vertebral-nih prostora i osteofitima), 4- teško oštećenje (značajno sužavanje i.v. prostora sa sklerozom vertebralnih prostora i multiplim velikim osteofitima). (4,5)

Rezultati1. U usporedbi dviju podskupina medicinskih sesta-

ra vezanim promjenama i.v. prostora vidljivo je da medicinske sestre s više od 20 godina radno-ga staža imaju dvostruko veći stupanj oštećenja za razliku od medicinskih sestara s do 20 godina radnoga staža(2,83 prema 1,4). Iz obrade nalaza sestara s preko 20 godina radnoga staža vidlji-vo je da ni jedna sestra nema normalan nalaz, početno oštećenje ima 3 sestre (10%), srednje teško oštećenje drugog i trećeg stupanja ima 19 sestara (63%), a jako izraženo oštećenje 8 sestara (27%). U grupi medicinskih sestara s do 20 go-dina radnoga staža dobili smo sljedeće rezultate - normalan nalaz 3 sestre (10%), početno oštećenje 17 sestara (57%), srednje teško oštećenje drugog i trećeg stupanja ima 10 sestara (33%).

0%10%20%30%40%50%60%70%

Med. sestre do20 god. r.s.

Med. setre preko20 god. r.s.

0-normalan nalaz

1-početno oštećenje

2,3-srednje izraženooštećenje4-jako izraženooštećenje

Grafikon 1. Usporedba oštećenja i.v. prostora kod me-dicinskih sestara

2. U usporedbi medicinski sestara s do 20 godina radnoga staža i kontrolnih ispitanika također s do 20 godina radnoga staža vezanih za promje-ne i.v. prostora vidljivo je da imaju podjednak prosječan indeks (1,4 prema 1,7).

Kod ispitanika kontrolne skupine dobiveno je ovo: nor-malni nalaz ima 4 ispitanika (14%), početno oštećenje ima 10 ispitanika (33%) a početno oštećenje drugog i trećeg stupanja ima 15 kontrolnih ispitanika (50%), dok jako izraženo oštećenje ima 1 ispitanik (3%). U skupini me-dicinskih sestara rezultati su ovi: normalan nalaz imaju 3 sestre (10%), početno oštećenje ima 17 sestara (57%) a srednje teško oštećenje ima 10 sestara (33%).

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Medicinskesestre

Kontrola grupa

0- normalan nalaz

1- početno oštećenje

2- srednje izraženooštećenje3- srednje izraženooštećenje4- jako izraženooštećenje

Grafikon 2. Usporedba medicinskih sestara i kontrolne grupe s do 20 godina radnoga staža u oštećenju i.v. prostora

3. U usporedbi indeksa i.v. prostora kod medi-cinskih sestara i ispitanika kontrolne skupine s preko 20 godina radnoga staža vidljivo je kod ispitanika kontrolne da početnog oštećenja imaju 8 ispitanika (27%), srednje teškog oštećenja dru-gog i trećeg stupanja ima 16 ispitanika (53%), a jako izraženo oštećenje 6 ispitanika (20%). Kod medicinskih sestara vidljivo je da početno oštećenje ima 3 sestre (10%), srednje teško oštećenje drugog i trećeg stupanja ima 19 sesta-ra(63%), jako teško oštećenje 8 sestara (27%).

0%5%

10%15%20%25%30%35%40%

Medicinske sestre Kontrola grupa

0- normalan nalaz

1- početno oštećenje

2- srednje izraženooštećenje3- srednje izraženooštećenje4- jako izraženo oštećenje

Grafikon 3. Usporedba medicinskih sestara i kon-trolne grupe s preko 20 godina radnoga staža u oštećenju i.v. prostora

STRUČNI RADOVI

28 Plavi FOKUS

RaspravaIstraživanjem je potvrđena postavljena hipoteza da medi-cinske sestre s većim brojem godina radnoga staža imaju veće degenerativne promjene, kao i u usporedbi s ispitani-cima kontrolne skupine.

Također je vidljivo ovo:1. Medicinske sestre s preko 20 godina radnoga

staža imaju veći stupanj oštećenja i.v. prostora od medicinski sestara s do 20 godina radnoga staža (2,83 naspram 1,4).

2. Medicinske sestre s do 20 godina radnoga staža u usporedbi sa ispitanicima kontrolne skupi-ne također s do 20 godina radnoga staža imaju nešto manji prosjek oštećenja i.v. prostora (1,4 prema 1,7), ali one imaju manje prisutan uredan nalaz (10 % prema 14%) te imaju više početnog oštećenja (57% prema 33%).

3. Medicinske sestre s preko 20 godina radnoga staža u odnosu na ispitanike kontrolne skupine također s preko 20 godina radnoga imaju veća oštećenja i.v. prostora i imaju manje početnog oštećenja u odnosu na ispitanike kontrolne sku-pine (10% prema 27%), veće srednje teško oštećenje (63% prema 53%), te imaju više jako teškog oštećenja (27% prema 20%).

Iz svega ovdje prikazanoga vidljivo je da medicinske se-stre imaju ozbiljna oštećenja vratne kralježnice. U lite-raturi se za vratno područje navodi da je ono podložno traumama te degenerativnim promjenama (6), a kao kom-plikacije promjena na vratnoj kralježnici najčešće navode cervikalni i cervikobrahijalni sindromi koji dovode do bo-lova u vratu, koji se radikularno šire u ruke i pojačavaju se pri aktivnim i pasivnim kretnjama. Paravertebralni mišići su u refleksom spazmu i bolni su na palpaciju. Vrat je ukočen i ponekad nagnut na stranu oštećenja, a pokreti vrata su ograničeni.(7)Osnove problema povezanog s boli jesu sama bol, osjećaji povezanosti sa boli i tjelesno ponašanje koje odražava emocionalni doživljaj, a koje može biti uzrok pojačanja problema boli. Pacijentu treba objasniti probleme poveza-ne s bolnim ponašanjem kako bi prihvatio terapiju i sam sudjelovao u sprječavanju dijela neželjenih komplikacija. Kada se odlučimo za tretman neke bolesti ili poremećaja prirodno je pokušati utvrditi veličinu tog problema, tj. odgovoriti na pitanja koje osobine ima bol koju želimo smanjiti te kako možemo terapijski djelovati na određenu vrstu boli. (8)

Literatura:1. Prlić N. Zdravstvena njega. Školska knjiga, Zagreb:

19992. Blažić-Potočki Z. Bolovi stomatologa pri različitim

položajima pri radu. Acta stomatol Croat 2003; 37(3): 311-312

3. Krapac L. Najčešći sindromi prenaprezanja na gornjim ekstremitetima pri određenim djelatnostima. Arh Hig rada Toksikol 2001; 52: 415-420.

4. Kettler A, Wilke H-J. Reviewing of exsisting grading system for cervical or lumbal disc and facet joint dege-neration, Eur Spine J.2006; 15(6) :705-718.

5. Cote P., Cassidy JD, Young-Hing K, Sibley J, Loewy J. Apophysial joint degeneration, disk degeneration, adnd sagittal curve of the cervical spine. Can they be measures reliably on radiographs? Spine 1997:22(8): 859-64.

6. The clinical partice of neurological an neurosurgical nursing, Philadelphia, J.B. Lippincott company,

7. Demarin V., Trkanjec Z. Neurologija. Zagreb: Medi-cinska naklada, 2008.

8. Lučanin D. Psihološke odrednice doživljavanja boli i njihove posljedice na fizioterapijske postupke. Fiziote-rapija godina 2 (4); 8-11.

Objave i zahvaleIskreno zahvaljujem prim.dr.med. Anki Aleksić-Shihabi na pomoći i usmjeravanju prilikom izrade istraživanja. Također od srca zahvaljujem svim kolegicama koje su se odazvale pozivu na istraživanje te svojim sudjelovanjem omogućile stvaranje ovoga rada.

29Plavi FOKUS

Iz prakse

Sve su dosadašnje studije, na svoj način, potvrdile mudru izreku Claude Becka, izrečenu još u

ranim šezdesetim godinama, da bole-snici „koji umiru od nagle kardijalne smrti umiru najčešće sa srcem koje je suviše dobro da umre“, umiru samo zbog funkcionalnog poremećaja, pr-venstveno zbog ventrikulske fibri-lacije, a svi ti poremećaji moraju se smatrati potencijalno izlječivima.

Preživljavanje nakon kardijalnog aresta ovisi o kompleksnoj poveza-nosti mnogo čimbenika: organizira-ne i dobro opremljene zdravstvene službe, kvalitete obuke i osposoblje-

nosti građana za pružanje temeljnih postupaka oživljavanja, zdravstve-nih djelatnika za pružanje naprednih mjera održavanja života te svakako smjernica kardiopulmonalne reani-macije temeljenih na višegodišnjim istraživanjima.

European Resuscitation Council (ERC) – Europsko vijeće za postupke oživljavanja utemeljeno je u kolovozu 1989. godine. Prvi put 2000. godi-ne objavljuje smjernice za postupke oživljavanja koje su objedinjene i usuglašene sa smjernicama Ame-rican Heart Association (AHA) i International Liaison Committee

Usporedba „ERC“ smjernica za postupke oživljavamja

2000. – 2010.

Goran Stokić, bacc. med. techn. specijalist iz područja hitne medicine, Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

on Resuscitation (ILCOR) te tako možemo reći da su to prve inter-nacionalne smjernice za postupke oživljavanja. Sljedeće smjernice su objavljene 2005. te posljednje u listo-padu 2010. godine..

U tablici je prikazana usporedba smjernica od 2000. do 2010. godine, a vezano uz bitne promjene u samom pristupu, lijekovima, energiji za de-fibrilaciju te ostalim parametrima u kardijalnom arestu bitnim za uspješno kardiopulmonalno oživljavanje.

POSTUPCI 2000. 2005. 2010.

Oživljavanje Započinje s dva djelotvorna udaha

Započinje s 30 kompresija

Započinje s 30 kompresija

Provjera usne šupljine

Pri otvaranju dišnog puta

Samo ako je prvi udah neuspješan Bez provjere

Količina zraka 700 – 1200 ml 500 – 600 ml 500-600 ml

Trajanje udaha 2 sekunde 1 sekunda 1 sekunda

Određivanje mjesta kompresije na prsištu

Metoda orijentacije po rebrenom luku

Sredina prsišta(donja polovica

sternuma)

Sredina prsišta(donja polovica

sternuma)

Omjer kompresija : ventilacija 15 : 2 30 : 2 30 : 2

30 Plavi FOKUS

Iz prakse

Dubina utiskivanja prsne kosti 4 – 5 cm 4 – 5 cm 5 – 6 cm

Frekvencija utiskivanja prsne kosti

100/min 100/min 100-120/min

Alternativni put primjene lijekova Endotrahealno Endotrahealno Intraosalno

Neprekinuta VMS/UD kod VF/VT – nakon provjere ritma

1 minuta 2 minute (5 ciklusa VMS/UD) 2 minute

Neprekinuta VMS/UD kod ASY/PEA – nakon provjere ritma

3 minute 2 minute 2 minute

Broj defibrilacija 3 defibrilacije u nizu 1 defibrilacija 1 defibrilacija

Energije za defibrilaciju 1 / 2 / 3

200J/200J/360J (monofazični def.) ili bifazični ekvivalent

360J – monof. def. 150-200J / 150-360J

(bifazični def.)

360J – monof. def. 150-200J / 150-360J

(bifazični def.)

Provjera ritma na monitoru – nakon defibrilacije

Nakon svake defibrilacije

Nakon defibrilacije i 2 minute KPR

Nakon defibrilacije i 2 minute KPR

VF/VT bez pulsa Neodgodiva defibrilacija

Ako je prošlo više od 5 min. od aresta: 2

min KPR – defib.

Neodgodiva defibrilacija

Adrenalin 1 mg. svake 3 minute 1 mg svakih 3-5 min 1 mg svakih 3-5 min

AtropinJednokratna doza

3mg kod ASY/PEA – frekvencije <60/min.

Jednokratna doza 3mg kod ASY/PEA – frekvencije <60/min.

Ne primjenjuje se

Amiodaron

Neposredno prije 4. defibrilacije

Prvi izbor u bolesnika s refraktornom VF/

VT. Početna doza je 300 mg razrijeđena u 20 ml 5% glukoze iv. Dodatnih 150 mg amiodarona može

uzeti u obzir ako se VF/VT ponavlja.

Neposredno prije 4. defibrilacije

Prvi izbor u bolesnika s refraktornom VF/

VT. Početna doza je 300 mg razrijeđena u 20 ml 5% glukoze iv. Dodatnih 150 mg amiodarona može

uzeti u obzir ako se VF/VT ponavlja.

Nakon 3. defibrilacije.Početna doza je 300 mg. Dodatnih 150 mg

Amiodarona može uzeti u obzir ako se VF/

VT ponavlja.amiodaron treba isprati

sa 0,9% NaCl ili 5% glukozom

LidokainAlternativa ako Amiodaron nije

dostupan

Alternativa ako Amiodaron nije

dostupan

Alternativa ako Amiodaron nije

dostupan

Prekordijalni udarac

Prikladan u slučaju monitoriranog osvjedočenog

kardijalnog aresta unutar 30 sekundi, a

prije defibrilacije

Prikladan samo u slučaju monitoriranog

osvjedočenog kardijalnog aresta, a

defibrilator nije odmah dostupan

Prikladan samo u slučaju monitoriranog

osvjedočenog kardijalnog aresta, a

defibrilator nije odmah dostupan

31Plavi FOKUS

Umjetničko stvaralaštvo može biti izrazito ograni-čeno bolestima, tako da

skraćeni život umjetnika praktično najviše utječe na smanjeni opseg njihova stvaralaštva. Također je poznato da mnogi veliki umjetni-ci bijahu skloni depresijama i kao da su takva depresivna stanja s ne-produktivnošću bila neko čistilište za kasniju pojačanu stvaralačku djelatnost u oporavljenom a kat-kada i hipomanom stanju. Tada se poboljšava kvantiteta i povećava kvaliteta njihovih skladbi. Izvje-štava se o sve češćoj pojavno-sti osjećajnih poremećaja među umjetnicima. Tako je 80% umjet-nika doživjelo najmanje jednu epizodu cirkularnog poremećaja, bilo u depresivnom, hipomanom ili maničnom obliku, 38% umjet-nika prošlo psihoterapijski tretman i ti su bolesnici u nekim svojim fazama pokazali veliku stvaralač-ku djelatnost. Mnogi su skladatelji imali depresivni poremećaj tije-kom svog života.

Tako je dobro poznata Beethovenova depresivna reakcija uzrokovana njegovom gluhoćom, a izrazio ju je u oporuci. Bala-kirjev je imao dugotrajno depre-sivno razdoblje, u manjoj mjeri i u više navrata. Čajkovski je bio neurotskog razvoja zbog ranog gubitka majke, kasnije homosek-sualac s depresivnim razdobljima radi društvenih sukoba pa je po-činio samoubojstvo zbog životnih problema. Svoju problematiku je mogao rješavati u sebi samo bje-somučnim radom ili opijanjem. Haendel je imao višestruke dugo-trajne depresije uz opću neaktiv-nost i povlačenje u osamu, uz če-sto prejedanje i još češće opijanje, pa su i njegove kljenuti i sljepoća mogli biti time uvjetovani. Schu-mann je imao obiteljske sklonosti

cirkularnom poremećaju, kao i shizofrene poremećaje u obitelji. U literaturi je dokazano poklapa-nje njegovih depresivnih stanja s manjom kvalitetom i kvantitetom stvorenih djela. Mnogi skladatelji su postali depresivni zbog raznih hendikepa kao što su sljepoća (Haendel), gluhoća (Smetana) ili zbog drugih poremećaja. Zbog si-filitične progresivne paralize bili su jako skraćenog stvaralačkog vijeka Wolf, Donizetti, Hoffmann, Schubert, Chabrier itd., a izrazi-ta razdoblja depresivnosti imali su Elgar, Holst, Philidor, Spohr, Geminiani i Rousseau. Berlioz, Weber i Bizet su pokušali počiniti samoubojstvo, a Čajkovski, Dister, Warlock i mnogi drugi su to i de-finitivno fatalno počinili zbog de-presivnog stanja.

Stvaralaštvo, život, sudbine i bolesti skladatelja

Ankica AkrapDječja bolnica Srebrnjak, Zagreb

Ludwig Van Beethoven

32 Plavi FOKUS

Od hrvatskih skladatelja samoubojstvo su u depresivnom stanju počinili: L. Sorkočević, Ka-ras, Brlić, Nedbal i drugi.

Monteverdi je zbog ženine smrti bio u dugotrajnoj tuzi. Česta depresivna stanja uz tešku alko-holnu ovisnost do niza napadaja padavice i teškog delirantnog sta-nja imao je Musorgski uz fatalno završno dvolitreno opijanje vot-kom. Mozart je također bio često depresivan, napose u posljednje dvije godine života, uz komplika-cije u društvenom životu te česta opijanja. Schubert je bio zvan spu-žvicom zbog svoje sklonosti alko-holu. J.Ch. Bach i Liszt su umrli u alkoholnom deliriju. I Sibelius je bio desetljećima vrlo teški pilac, a tako je bilo i s Gluckom, Brahm-som, Regerom i Satieom. Neki su skladatelji bili vrlo glazbeno nada-reni, ali ih je rani razvoj alkoholiz-

ma spriječio da postanu istaknuti u svom području. To su bili: Field, Mysliveček i Wise.

Najčešće je alkoholizam velikih skladatelja bio simpto-matski tj. uzrokovan neurotskim poremećajima ili osamljenošću skladatelja. Veći broj skladatelja je bio unesrećen ili je poginuo u ratu. Među inim bili su: Miller, Križanić, Hirschler, Markovac, Zagorac, Ivičić i dr. Krajem Dru-gog svjetskog rata bili su ubijeni: Krajanski, Stražinski i Canjuga. Svi oni su relativno rano umrli i tako izrazito skratili svoje stvara-laštvo. Neki skladatelji su prerano umrli od zaraznih bolesti, nekoć od kuge (npr. Obrecht), a kasnije od tuberkuloze (Chopin, Weber, Pegolesi, Grieg, Purcell te naš Li-sinski i mnogi drugi) ili od drugih infekcija (Mozart, Schubert, Bizet, Bellini, J. Strauss itd.). Da su imali moderno liječenje antibioticima, poživjeli bi još puno duže. Takvi lijekovi kao i bolja dijagnostika su učinili skladatelje zadnjih sto godina mnogo duže živućim, iako su i prije skladatelji živjeli u pro-sjeku preko 60 godina. Beethoven i Satie su umrli od jetrene ciroze, a drugi skladatelji prerano od srča-nog infarkta (Rimsky-Korsakov, Wagner, Kunc, Šulek i drugi). U starijoj dobi su skladatelji umirali od moždanog udara (skoro svi od obitelji Bach, Gluck, Verdi i mnogi drugi). Prerano je uslijed srčane i moždane bolesti umro Britten, za-dnjih godina vrlo uspješno ali ne dovoljno dugotrajno njegovan od medicinske sestre Rite Thomson.

Mnogi su skladatelji pre-kratko živjeli i time skratili svoje stvaralaštvo. Možemo samo za-misliti da bi stvaralaštvo npr. Mo-zarta, Schuberta, Chopina i drugih moglo biti i utrostručeno.

Treba se sjetiti i onih koji su umrli prije svoje dvadesete go-dine, kao što su neki tuberani od Vancaša na dalje, pa utopljenik

Linley i naš veliki violinist pa i skladatelj Krežma, koji je nakon par dana umro jer mu se upala srednjeg uha uslijed prehlade na propuhu proširila na moždane ovojnice i mozak.

Veliki skladatelji su kao i mnogi drugi veliki umjetnici bili čvrsto usmjereni prema svom stvaralaštvu i karijeri, zbog toga prečesto usamljeni i neženje, a go-tovo redovito bez potomaka. Po načinu života bili su skloni i me-đusobnom druženju sve do razine homoseksualizma, koji je čest kod umjetnika, a katkada uvjetuje uda-ljavanje od okoline, osamljenost, a povremeno i neke poremećaje kao što su depresija i alkoholizam (npr. kod Čajkovskog, Satiea, Skrjabina i drugih).

Iako su skladatelji stolje-ćima živjeli u prosjeku više od 60 godina, ipak je određeni broj naj-značajnijih skladatelja dosta rano umro zbog bolesti, preopterećenja i drugih uzroka.

Luka Sorkočević, hrvatski skladatelj

33Plavi FOKUS

reportaža

Priredio: Vlado Čutura

Prepoznatljivi i po sestrinskom radu

Sestrama treba dati više značenja u bolnicama i drugim zdravstvenim institucijama, jer one to zaslužuju. Skrb za pacijenta, briga za pacijenta, korisne informacije pacijentu, liječniku, počinju upravo od sestara. Među ostalim i zato su medicinske sestre vrlo važne u zdravstvenim institucijama.

Dječja bolnica Srebrnjak u Zagrebu

34 Plavi FOKUS

REPORTAŽA

Dječja bol-nica Sre-brnjak u

Zagrebu liječi oko 50.000 pacijena-ta godišnje, što je najviše dječje po-pulacije u Repu-blici Hrvatskoj. U stacionaru godišnje bude od dvije i pol do tri tisuće pacije-nata. Od toga je se-damdeset posto pa-cijenata iz ostalih dijelova Hrvatske, dok ih je trideset posto iz Zagreba. Kako ističe rav-natelj mr.sc. Boro Nogalo, dr.med. Dječja bolnica Sre-brnjak nalazi se na 4.500 četvornih metara, a novim projektom koji je napravljen za dogradnju bolnice površina bi bila od 18.000 četvornih metara. Do-gradnja je vezana financiranjem iz europskih fondova. „Kompletna dokumentacija je go-tova i očekuje se skori sastanak s Vladom i s ministrima kako bi-smo počeli proceduru u izvedbi tog projekta“, ističe ravnatelj dr. Nogalo. Bolnica ima oko 170 za-poslenika, oko 35 visoke stručne spreme, što liječnika, biokemičara,

nutricionista, farmaceuta ili farma-kologa. Prevladava najviše pedi-jatara. Sama djelatnost kojom se bavimo jesu pulmologija, alergo-logija, reumatologija, kardiologi-ja, poremećaj spavanja, poremećaj disanja u spavanju…„Posebno se ponosimo time što smo prva kompletna bolnica koja je dobila status Prijatelja djeteta. Sam certifikat ništa ne znači ako nema one biti u konkretnom dje-lovanju. Upravo ta prva komuni-kacija s djetetom i njegov susret s bolnicom, s bijelim kutama i sa svim što se radi ide preko medicin-skih sestara. Možemo se pohvali-ti da su medicinske sestre u našoj bolnici izgradile jedan poseban ‘topli’ pristup, a to je vrlo važno u samom antistresu djece koja dola-ze u bolnicu. Smatram da sestrama treba dati više značenja u bolnica-ma i drugim zdravstvenim institu-cijama, jer one to zaslužuju. Skrb za pacijenta, briga za pacijenta, korisne informacije pacijentu, li-ječniku, počinju upravo od sestara. Među ostalim i zato su medicinske

mr.sc. Boro Nogalo, dr.med.

35Plavi FOKUS

sestre vrlo važne u zdravstvenim institucijama. Nažalost, sestrinski dio nije adekvatno cijenjen, nije adekvatno vrednovan i valorizi-ran. Na primjer, mi smo napravili mesing centar kad smo imali par-tnerstvo s trima američkim bol-nicama. Tu se vrlo mnogo puno ulagalo upravo u taj sestrinski dio, a kasnije nam je to puno pomoglo da budemo bolnica prijatelj djece.

Prva smo bolnica u Europi koja je osvojila znakovni jezik dojenča-di i male djece. I time nastojimo ostvarit kontakt s djecom otprilike od devet mjeseci pa nadalje. Prva smo certificirana bolnica koja je to usvojila. Upravo je to taj sestrinski dio i koji je puno bolji nego što je liječnički. Tako i dijete može ko-municirati, baš na toj razini kad još ne može komunicirati pomoću ri-

ječi. Osobito je važna komunikaci-ja koju njegujemo između sestara, liječnika, drugog osoblja i na kraju korisnika, odnosno pacijenata. Ta simbioza i taj timski rad i pristup najvažniji su u zdravstvu. Zato, puno se sestara školuje da još više poboljša svoje znanje i komuni-kaciju. Naša bolnica je i nastavna baza.“

Božena Javorović po-moćnica ravnatelja za sestrin-stvo i glavna sestra bolnice ističe da u bolnici rade 72 medicinske sestre, od toga 18 viših, dok se se-dam sestara školuje na Zdravstve-nom veleučilištu. Bolnica se sastoji od poliklinike i stacionara. U sta-cionaru je 75 postelja i tridesetak postelja u dnevnoj bolnici. „Sestre su uključene u sve segmente rada u bolnici, bilo preko astma kampova ili redovitih astma škola, koje se

Među prvima u Europi

održavaju svaki treći tjedan u na-šoj zdravstvenoj ustanovi. Važno je da nauče osnovne stvari o svojoj bolesti, zapravo da nauče o poma-galima i da nauče terapiju koju tre-baju dati svome pacijentu. K tome, uz posebne edukacije, tu je trajna edukacija sestara koja se provo-di u skladu s pravilima Hrvatske komore medicinskih sestara. Tu je velik broj medicinskih sestara zastupljen kao predavačice, zatim uključuju se i liječnici, posebno pedijatri.Uz to koriste se i predavači sa Zdravstvenog veleučilišta, Hrvat-ske komore medicinskih sestara“, kaže glavna sestra Javorović. Vesna Orešković glav-na je sestra dnevne bolnice. Kaže da tu dolaze dojenčad, mala djeca i djeca školske dobi te da tu dje-ca budu kroz cijeli dan. „Dolaze djeca u pratnji roditelja, zapravo roditelji sudjeluju u svemu. Rodi-telji nam pomažu u radu, jer nit-ko bolje ne poznaje svoje dijete od roditelja. No, edukacija je na

nama, pa tako radimo za svakog roditelja pojedinačno edukaciju, od toga kako se primjenjuje tera-pija do prepoznavanja određenih simptoma. U jednom partnerskom odnosu i pravilnoj komunikaciji roditelji najviše provode terapiju a mi ih nadgledamo i pomažemo im u tome. Na samom odjelu imamo četiri srednje sestre, zatim jedna je viša medicinska sestra i dvije liječ-nice. Radimo cijeli dan, dok preko vikenda radimo u jednoj smjeni.“

36 Plavi FOKUS

Tonka Crnogorac glavni je inženjer odjela za plućnu dija-gnostiku. Na odjelu je deset zapo-slenih, među njima medicinski in-ženjeri, terapeuti i radni terapeuti.

„Radimo sve, od ispitivanja funk-cije pluća kod male djece pa nada-lje. Tu je jako široki spektar dija-gnostike koju radimo, a po nekim mjerilima jedini smo koji radimo određenu dijagnostiku na ovom području. Ne samo u Hrvatskoj, nego samo vodeća ustanova po no-vim metodama daleko šire. Imamo najsofisticiranije uređaje, pa tako imamo bebi body za ispitivanje pluća. Kad to spominjem, mogu reći da to radimo mi u Europi i još se takva dijagnostika radi samo u Londonu“, ističe ing. Crnogorac. Marija Bučanac glavni je fizioterapeut u bolnici. Tu su četiri fizioterapeuta. Skrbe za respirator-ne i reumatske bolesti kod pacije-nata. Ističe da nastoje pratiti tren-

dove, uvode suvremena pomagale koja su korisna u radu s djecom. Educiraju se na stručnim predava-njima, tečajevima. Nastoje unapri-jediti svakim danom svoju struku, educirati ljude i što bolje razviti i provesti djelatnost na razini usta-nove. Kristina Vokić glavna je sestara Poliklinike Dječje bolnice Srebrnjak. „U poliklinici djeluje 21 medicinska sestra.

Što se tiče edukacije imamo sve novitete koje se primjenjuju u su-vremenim bolnicama. Medicinske sestre se educiraju prema propisi-ma, a i iz vlastite želje za novim spoznajama. Pokrenule smo nešto novo, zapravo uspjele smo postati prva bolnica koja koristi znakov-ni jezik za dojenčad i malu djecu. Dakle, prva smo bolnica koja ko-risti znakovni jezik. Zapravo, ne učimo ih mi tu, nego je važno da se medicinska sestara ili liječnik služe komunikacijom koja se ko-risti s djetetom u obitelji. Dijete kad dođe u bolnicu, od straha se zna vratiti ponovno nazad, no, tom smo obrambenom sustavu dosko-čili i digli komunikaciju na višu razinu.“ Evica Marković, glav-na sestra Odjela za pulmologiju i alergologiju ističe da su na odjelu dvije prvostupnice, dok su dvije medicinske sestre upisale studij sestrinstva. Na odjelu je deset se-stara.

Ljiljana Radinić odjelna je sestra za liječenje dječje i ado-lescentske tuberkuloze. Ističe da je sve manje oboljelih od tuberku-loze, posebno kad je u pitanju Za-grebačka županija. Uključena je u rad u bronhoskopskom kabinetu.

Iva Beg, medicinska se-stra na odjelu jedinice intenzivnog liječenja. U intenzivnoj je deset godina, a Dječjoj bolnici Srebrnjak radi već pet godina.

37Plavi FOKUS

REPORTAŽA

Katarina Križan Novo-selec s intenzivnog odjela ističe da tu djeluje 11 sestara.

Marija Vodopija glavna je sestra trećeg odjela za predškol-sku i školsku dob. Na tom odjelu radi 11 medicinskih sestara. To je odjel s najvećom frekvencijom pa-cijenata. Godišnje kroz odjel prođe od 1200 do 1300 pacijenata. „Tu su roditelji koji dolaze sa svojom djecom i oni nam jako puno po-mognu. Podučimo ih na što trebaju posebno paziti i roditelji se maksi-malno uključe. Ne može jedna ili dvije sestre na sve paziti, pa je zato roditelj taj koji je pored svog dje-teta i on je prvi koji nam dođe reći o čemu je riječ, a onda se uključu-jemo timski.“

38 Plavi FOKUS

prigodno

Informacije Organizacijski odbor Zdravstveno veleučilište Mlinarska cesta 38, p.p. 901 10 000 Zagreb URL: http://www.zvu.hr/opatija Info: Ivica Pripeljaš tel: 01/5495-844 Fax: 01/5495-849 Maja Čičmir tel: 01/5495-843 Fax: 01/5495-849 E-mail: ivica.pripeljas@zvu.hr maja.cicmir@zvu.hr Prijave Potrebno je ispuniti obrazac za prijavu koji se nalazi na web stranici ili obrazac za prijavu u privitku koji je potrebno dostavi-ti organizacijskom odboru poštom ili telefaksom do 01.03.2011. Kotizacija Kotizacija za sve sudionike iznosi 800,00 kuna+PDV, uplaćuje se na žiro-račun Zdravstvenog veleučilišta 2360000-1101354739 sa pozivom na broj 40101 i naznakom "Za konferenciju medicin-skih sestara" ili na mjestu održavanja skupa osobno. Sa sobom je potrebno ponijeti kopiju uplatnice o plaćenoj kotizaciji. *STUDENTI ZDRAVSTVENOG VELEUČILIŠTA plaćaju 70% navedene cijene (560 kuna+PDV) Smještaj Smještaj sudionika je organiziran u Grand hotelu "Adriatic" Opatija.

Cijene smještaja, po osobi i danu, izražena u kn Sobe u Adriaticu I : 1/1 1/2 4 zvjezdice (jednokrev. s./Single Use) (dvokrevetna s.) Noćenje s doručkom 490,00 318,00 Doplata za obrok iz pansiona (večera) + 100,00 Sobe u Adriaticu II : 1/1 1/2 3 zvjezdice (jednokrev. s./Single Use) (dvokrevetna s.) Noćenje s doručkom 379,00 246,00 Doplata za obrok iz pansiona (večera) + 100,00 *Boravišna pristojba nije uključena u cijenu i iznosi 7 Kn po osobi i danu.

39Plavi FOKUS

Test znanja

1. Prilikom insercije CVK-a u v.jugularis bolesnik je u Trendelurgovu položaju, jer se tada vratne vene:

a) kontrahiraju

b) distendiraju

c) bolje prikažu

d) smanji se rizik od embolije

2. Promjenom infuzionog seta svakih 24 sata postiže se:

a) prevencija zračne embolije

b) prevencija dekonekcije

c) prevencija infekcije

d) prevencija okluzije katetera

3. Izdvojite netočnu tvrdnju:

a) maxilla je najveća kost gornjeg dijela lične lubanje

b) corpus maxille ima oblik tetraedra

c) procssus frontalis čini jedan od nastavaka maxille

d) na maxilli razlikujemo trup i tri nastavka

4. Koja je od navedenih tvrdnji točna:

a) na vrhu bradavice dojke nalazi se 3 do 5 izvodnih kanala mliječne žlijezde

b) mliječna žlijezda sastoji se od 3 do 5 međusobno odvojenih složenih alveotubularnih žlijezda

c) glandule areolares luče masni sekret, što štiti kožu bradavice od maceriranja za vrijeme dojenja

d) režnjevi mliječnih žlijezda su jednaki

5. Koji od navedenih parametara ne pripada urednom nalazu urina?

a) specifična težina 1.500

b) osmolarnost 500 mOsm/kg

c) Ph 4,5

d) 4 hijalina cilindra

6. Prema klasifikaciji SZO, umjerena nagluhost nalazi se u kategoriji:

a) 25 – 40 dBb) 40 – 55 dBc) 55 – 70 dBd) 70 – 90 dB

točni odgovori: 1b; 2 c; 3d; 4c; 5a; 6b