Pomorska kolak.god 2014/2015S P L I TZrinsko Frankopanska 36
PLANIRANJE I PRIPREMA ZA PUTOVANJE
Ime i prezime uenika: Ime i prezime mentora:
Ivan Duvnjak Saa Gavranovi; dipl.ing
U Splitu, _______________
SADRAJ
UVOD1
1. Planiranje plovidbe2Prouavanje podruja plovidbe3Plan
putovanja5Ucrtavanje kursova7
2. Priprema za plovidbu8
3. Navigacijske zapovjedi10
4. Postupci na zapovjednikom mostu12
5. Voenje broda po ucrtanim kursovima13
6. Peljaranje15
7. Uplovljenje17
8. ZAKLJUAK18
9. LITERATURA I IZVORI19
19
UVOD
Planiranje putovanja brodom u suvremenoj navigaciji provodi se
na temelju pravilnika i pomorskih vjetina koje obuhvaaju izvrenje
putovanja brodom, od polazne luke do luke odredita. Meunarodna
konvencija STCW (engl. International Convention on Standards of
Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers 1978; STCW
95) zahtijeva da se nastupajue putovanje brodom planira unaprijed,
uzimajui u obzir sve informacije koje e putovanje brodom initi
sigurnim i s ekonomskog gledita prihvatljivim.
Na temelju informacija o iduem putovanju brodom, razmatraju se
razliiti plovidbeni imbenici koji izravno utjeu na izbor plovne
rute, s ciljem poveanja sigurnosti ljudi, broda, tereta i morskog
okolia. Takoer, svako putovanje broda je razliito od prethodnog, a
razliitosti se ponajprije ogledaju u odreditu, godinjem dobu,
fiziko-geografskim znaajkama plovnog podruja, koliini i vrsti
tereta, dubini mora, podrujima poveanog pomorskog prometa i sl.
Prije poetka planiranog putovanja broda svi asnici palube moraju
biti detaljno upoznati s elementima plana putovanja i drugim
relevantnim informacijama vanim za sigurnu plovidbu brodom. U
sluajevima kada se plan putovanja mijenja tijekom plovidbe
(promjena luke odredita, oekivanih vremenskih nepogoda, ozljede
lana posade, ukrcavanja rezervnih dijelova i goriva, ekanja
instrukcija za sljedeu odredinu luku i sl.) i prije promjene
pomorske rute na navigacijskoj karti, svi asnici palube moraju biti
detaljno upoznati s elementima novog (promijenjenog) plana
putovanja. Takve promjene plana moraju biti u skladu s kompanijskim
pravilnicima i praktine za sigurnu plovidbu broda.
Cilj planiranja i pripreme putovanja brodom je osiguravanje vie
razine sigurnosti ljudi, broda i tereta, uinkovitija zatita morskog
akvatorija od oneienja, kao i vei stupanj ekonomskog iskoritenja
broda. Katkad se temeljnim ciljevima plana putovanja suprotstavlja
naelo ekonominosti iskoritavanja broda, pa je mogu i suprotan ishod
u kojemu se ostvarivanjem jednog cilja izravno smanjuje uspjenost
ostalih.
1. Planiranje plovidbe
Planiranje putovanja vaan je element iroke lepeze obveza i
odgovornosti navigacijskog tima (engl. Bridge Team) na brodu, u
kojem njegovi lanovi (zapovjednik i asnici palube) sigurno
navigacijski upravljaju brodom prema unaprijed planiranoj
plovidbenoj ruti.
Poeci slubenog definiranja obavljanja pomorske strae (za asnike
palube) za vrijeme boravka broda u luci i za vrijeme plovidbe
brodom prema Meunarodnoj pomorskoj organizaciji (International
Maritime Organization IMO) izglasana je rezolucijom IMCO A 285
(VIII) i u studenom 1973. godine nadopunjena izmjenama. Stupanjem
na snagu navedene rezolucije, zapoelo je razvijanje dugogodinje
ideje o postavljanju temeljnih naela pripreme i izrade plana
putovanja brodom koje je nazvano Standardno planirano putovanje
brodom i sadravalo je est cjelina:
plan putovanja (engl. Voyage planning); plovidba brodom u
obalnoj plovidbi i u zonama odvojene plovidbe; lista provjere
(engl. Check list) plovidba brodom u obalnoj plovidbi; lista
provjere plovidba brodom u sigurnim vodama (engl. Deep Water);
plovidba brodom s peljarom na brodu; lista provjere zapovjednik
peljar razmjena nunih sigurnosnih informacija (engl. Master to
Pilot exchange information).
Slika 1. Pristup planiranju putovanja.(Izvor: Planiranje
pomorske plovidbe, Zec)
Za vrijeme pripreme putovanja posebna je panja usmjerena na dio
putovanja u kojem se mogu oekivati rizine situacije za posadu i
brod (nepovoljni meteoroloki i oceanoloki uvjeti, povean promet
brodova u ogranienim plovnim podrujima, prolaz kanalima, plovidba
kroz podruja moguih piratskih napada, podruja ratnih operacija i
sl.) te se unaprijed pripremaju planovi i postupci posade (engl.
Contigency Plans) za mogue izvanredne i nepoeljne situacije kojima
posada i brod mogu biti izloeni, a sve u cilju smanjenja rizika i
mogue tete.1.1. Prouavanje podruja plovidbe
Da bi se dobila opa slika plovidbenog podruja, karte i prirunici
prouavaju se prvo openito, a zatim se prilazi iscrpnom prouavanju
pojedinih dijelova i na temelju toga bira najpovoljnija plovidbena
ruta.
Nakon prouavanja podruja plovidbe i analize prikupljenih
podataka slijedi izbor najpovoljnije rute. Ovaj izbor ovisi prije
svega od: hidrometeorolokih prilika i prognoze vremena,
hidrografskih i navigacijskih znaajki podruja plovidbe,
udaljenostima, opremljenosti broda i obale navigacijskim ureajima,
preporukama koje daju prirunici, gustoe prometa, gospodarskim
aktivnostima, ratnim i slinim djelovanjima, itd. Takoer, ovisi i o
samom brodu, odnosno njegovim znaajkama i posadi broda (veliina
broda, snaga stroja, pouzdanost pogonskog i ostalih sustava,
ogranienja plovidbe, zahtjevi brodara, brodovlasnika, unajmitelja,
sposobnost i znanje posade, itd.). Ovi zadnji, koji proizlaze iz
samog broda, zajedniki se zovu unutarnji imbenici, a oni koji ne
ovise o brodu i na koje ne moe utjecati niti posada niti brodar su
vanjski.
Zapovjednik broda obvezan je prikupiti i procijeniti sve nune
informacije koje se odnose na plovidbenu rutu i sigurnost broda
prije poetka planiranja (idueg) putovanja. Takve informacije se
nalaze u navigacijskim prirunicima (publikacijama), kompanijskim
preporukama i administrativnim instrukcijama vlade drava u kojoj se
brod trenutno nalazi.
Oglasi za pomorce (engl. Notice to Mariners) sadre tjedne
ispravke navigacijskih karata i drugih navigacijskih prirunika, a
tjedno ga izdaje Britanski admiralitet (engl. British Admirality).
U Hrvatskoj je izdava Hrvatski hidrografski institut.
Slika 2. Prva stranica oglasa za pomorce.(Izvor:
www.plovput.hr)
Da bi se prouilo podruje plovidbe pomorske karte trebaju biti
aurirane. Oglas za pomorce je skup nunih navigacijskih
(plovidbenih) informacija o nepoznatim grebenima, pliinama,
potopljenim brodovima, uklanjanju ili postavljanju objekata
(lukobrana, gatova i sl.) i navigacijskih pomagala (svjetala,
plutaa, motki), privremene ili stalne promjene u reguliranju
plovidbe brodova u ogranienim plovnim podrujima i sl. Drugi asnik
palube zaduen je za auriranje (ispravke) navigacijskih karata i
navigacijskih prirunika koji se nalaze na brodu.
Peljarske knjige (engl. Pilot Books) su osnovno sredstvo za
prouavanje plovnih putova. U peljaru se nalaze preporuke za izbor
plovne rute u odreenom plovnom akvatoriju, detaljan opis podruja
koje peljar opisuje, vaniji i detaljno opisani podaci o plovidbi
brodom kroz obalna podruja. Peljarske knjige tiskaju hidrografski
instituti pomorskih zemalja, od kojih su najpoznatiji British
Admiralty Pilot Books (eng. Admiralty Sailing Directions) s ukupno
izdanih 126 knjiga.
Odravaju se u aurnom stanju s pomou oglasa za pomorce (engl.
Notice to Mariners). Obalne peljarske knjige tiskane su u Americi i
oznaene su oznakama od PUB 121 do PUB 200, te pokrivaju plovna
podruja cijelog vijeta. U Hrvatskoj Hrvatski hidrografski institut
iz Splita izdaje peljare za podruje Jadranskog i Jonskog mora te
Maltekih otoka.
Slika 3. Plovna podruja pokrivena peljarskim knjigama (indeks
karta).(Izvor www.mydestination.com)
Peljarske karte (engl. Pilot Charts) sadravaju informacije nune
za sigurnu navigaciju brodom, a obuhvaaju vea plovna podruja.
Peljarske karte su tiskane za svaki kalendarski mjesec u godini, na
nain da su prikazane glavne svjetske plovne rute, srednji smjerovi
i jaine (brzine) vjetrova, generalni smjerovi morskih struja i
njihovih brzina, srednje putanje ciklona i anticiklona, kao i
srednje temperature zraka. Peljarske karte su korisne pri pripremi
plana putovanja brodom, posebno kada se brodom plovi u
prekooceanskim kursovima.
Slika 4. Peljarska karta sjevernog dijela Atlantskog oceana za
mjesec studeni.(Izvor: www.oceanweatherservices.com)
1.2. PLAN PUTOVANJA
Plan putovanja brodom (engl. Voyage plan) je iscrpan plan, od
veza do veza (engl. Berth to Berth), koji su izradili i razvili
zapovjednik i asnik palube (engl. Bridge Team) kao najbolju i
najsigurniju plovidbenu rutu za ljude, brod i okolni pomorski
akvatorij. Izradom plana putovanja prepoznate su neke opasnosti
koje se iskustveno predviaju ili se mogu oekivati tijekom
putovanja.
Unaprijed se planiraju i posebne (plovidbene) vjetine
upravljanja brodom kojima e se izvanredne i nepoeljne situacije
nastojati izbjei ili njihov utjecaj na ljude i brod umanjiti.
Zapovjednik broda prije poetka putovanja brodom pregledava i
odobrava plan putovanja, a svi ostali asnici palube, na sastanku
pred planirano putovanje (engl. Bridge Team Meeting), svojim
potpisom potvruju da su plan u potpunosti razumjeli.
Pred poetak planiranja i izrade novoga plana putovanja brodom
potrebno je pripremiti osnovne informacije o iduem putovanju, a one
obuhvaaju: metode pripreme plana putovanja; luka odredita (ili vie
njih); plovidbeni elementi koji su vani za pripremu i izradu plana
putovanja, a temelje se na prethodnim (iskustvima) putovanjima od
veza broda luke polaska do peljarske postaje, od peljarske postaje
luke polaska do peljarske stanice odredine luke te od peljarske
postaje odredine luke do veza broda luke odredita; godinje doba,
vjetar, led, cikloni, smanjena vidljivost, morske struje, stanje
mora i sl. (engl. Climatic information); odabir preporuene rute
(engl. Ocean Passage for the World, Routeing Charts or Pilot
Charts); obavijesti o moguem skretanju broda s plovne rute zbog
promjene posade, ukrcaja, hrane, goriva, rezervnih dijelova i sl.;
datum i vrijeme polaska broda (engl. Estimate Time of Departure
ETD), te predvieni datum i vrijeme dolaska broda na peljarsku
postaju odredine luke (engl. Estimate Time of Arrival ETA); plan
ukrcaja/iskrcaja tereta u vie luka te vrsta, koliina i razmjetaj
tereta po brodskim teretnim prostorima, kao i redoslijed odredinih
ukrcajno/iskrcajnih luka; ogranienja (brzina, gaz broda, visina
nadgraa mostovi i irina broda lokovi) broda pri uplovljenju
(isplovljenju) u pojedine luke; navigacijske opasnosti plovnog
akvatorija; lokalna pravila plovidbe koja vrijede za pojedine drave
i luke; upotreba lokalnih navigacijskih karata i drugih
navigacijskih prirunika nunih za sigurnost plovidbe, kao i njihova
pravodobna narudba prije poetka putovanja; brodske specifine
operacije koje zahtijevaju dodatni morski akvatorij za manevriranje
brodom (izmjena balastnih voda, ukrcaj/iskrcaj peljara, promjene
lanova posade, ukrcaj zaliha i dr.).
Slika 5. Primjer plana putovanja.(Izvor: www.
captbbrucato.wordpress.com)Procjena putovanja brodom obuhvaa sve
brodske informacije bitne za izradu plana putovanja, a one su: ope
stanje broda; proraun stabilnosti; stanje trupa; stanje
porivnog/pomonog stroja; stanje skladita/tankova tereta i balastnih
tankova; i sline informacije.
1. 3 Ucrtavanje kursova
Ucrtavanje kursova na klasine pomorske karte je elementarni dio
plana putovanja. Karte se biraju prema indeks karti koja se nalazi
u Katalogu pomorskih karata.
Slika 6. Ucrtavanje kursova na navigacijsku kartu.(Izvor:
Terestrika i elektronska navigacija, Benkovi)
Sve karte trebaju biti ispravljene. Ako pozicija polaska i
dolaska nisu na istoj karti, najprije se itava ruta crta na
generalnu kartu, a potom se kursovi prenose na obalnu (kursnu)
kartu. Kursovi se ucrtavaju na sljedei nain: izbor polazne pozicije
mora omoguiti sigurno dovoenje broda na nju, kursove ucrtavati po
najkraem i najsigurnijem putu, uzdu linije kursova upisuju se
podaci o Kursu pravom (dodatno moe i Kurs kompasa, udaljenost,
varijacija i eventualno devijacija), ako je mogue kursove ucrtavati
da vode na markatne objekte, a izmjene kursove vriti suboice na
markatne objekte (nou svjetionike), kursove ucrtavati na sigurnoj
udaljenosti od obale, ali nastojati da se raspored obalnih objekata
omogui sigurno odreivanje pozicije broda; na sigurnoj udaljenosti
od svih navigacijskih opasnosti, uzimajui u obzir uvjete plovidbe
(doba dana ili noi, loi hidro-meteoroloki uvjeti, magla, led, ratna
podruja, itd.) i manevarske sposobnosti broda (zaustavni put,
radijus okreta, itd.), plutae i brodove svjetionike obilaziti na
udaljenostima veim od 0,5 NM, a toke opasnosti obilaziti na
udaljenostima veim od 1 NM. Nou, u uvjetima slabe vidljivosti, i
drugim oteanim (opasnim) uvjetima ove udaljenosti poveati sukladno
veliini i tipu broda, kursove ucrtavati na sigurnim dubinama s
obzirom na gaz broda, uanj mogue anomalije i sl., uputno je na
kartu ucrtati granine odnosno sigurnosne azimute, izobate i sl., te
oznaiti predjele kojima e se ploviti smanjenom brzinom i gdje treba
biti posebno oprezan, ne oslanjati se na nedostatne i neprovjerene
informacije o nekom podruju plovidbe, posebno kada su u pitanju
dubine, uzeti u obzir gustou prometa, te sukladno izabrati
najpovoljnije kursove na nain da se izbjegavaju situacije
mimoilaenja u suprotnim kursovima (drati se desne strane) pazei na
raspoloivi manevarski prostor, drati se preporuenih kursova
sukladno publikacijama i prirunicima, a posebno kada su po
pojedinim plovidbenim putovima oznaeni pokriveni smjerovi,
navigacijske karte s ucrtanim kursovima spremiti u navigacijsku
kabinu sloene po redoslijedu uporabe.
2. Priprema za plovidbu
Zapovjednik neposredno ili posredno rukovodi svim slubama na
brodu. Njemu su neprestano odgovorni svi ostali asnici, pa svaki od
njih, na osnovi izdanih uputa zapovjednika, organizira i nadzire
rad na pripremi broda za plovidbu u podruju svog djelovanja.
Priprema za isplovljenje moe se podijeliti na prethodnu i
neposrednu.
Prethodna priprema ukljuuje sve one mjere neophodne za uspjeno
planiranje putovanja i izradu plana putovanja u cilju sigurnog i
uspjenog ostvarenja cilja putovanja. U okviru prethodne pripreme
potrebno je: detaljno prouiti sve navigacijske prirunike i knjige,
pomorske karte, radio oglase, meteoroloka upozorenja, i sl.,
provjeriti ispravnost karata i publikacija, analizirati prikupljene
podatke i odbrati najpovoljniji plovidbeni put, ucrtati kursove na
kartu i izraditi plan putovanja, obavijestiti nadlene slube (luke
vlasti, brodara, itd.), pisanje navigacijskih zapovijedi.
U okviru neposredne pripreme potrebno je sljedee: pripremiti i
provjeriti sve navigacijske instrumente i pribor za rad na karti,
provjeriti ispravnost i pokazivanje kormilarskog ureaja, telegrafa
za strojarnicu, zvrnog i magnetskog kompasa te njihovih ponavljaa,
radara, sredstava za signalizaciju, komunikacijskih ureaja, te
ostalih ureaja za prijenos zapovjedi na brodu, ukljuiti
navigacijska svjetla, na vrijeme obavijestiti stroj, te ostale
lanove posade, obavijestiti (po potrebi) peljarsku slubu, nadlene
luke slube, slube nadzora plovidbe, i sl., provjeriti teret i
zatvorenost svih prostorija na brod, ukljuujui i provjeru posade na
brodu te da su svi osim posade napustili brod, U Brodski dnevnik
(ali i u ostale dnevnike i navigacijske knjige) upisati sve podatke
koje treba unijeti prije isplovljenja, ostale mjere i postupke
vezane za sigurno i uspjeno isplovljenje iz luke i poetak
putovanja.
Nakon izvrenih svih priprema odgovorne osobe javljaju
zapovjedniku da je brodspreman za isplovljenje. Ako nastanu smetnje
zbog kojih brod ne moe isploviti u odreenovrijeme, zapovjednika
treba o tome pravodobno obavijestiti. Brod ne smije isploviti
akopostoje takve smetnje (ili se procijeni da bi mogle nastati za
vrijeme plovidbe) koje ugroavajusigurnost ljudi, broda, tereta i
koje bi mogle nanijeti tetu okoliu.
3. Navigacijske zapovjedi
Navigacijske zapovjedi ili zapovjedi za kormilarenje izdaju se
na zapovjednikom mostu ili po potrebi u priuvnoj kormilarskoj
stanici, a izdaje ih zapovjednik broda, asnik plovidbene strae ili
peljar u prisutnosti zapovjednika broda ili deurnog asnika palube.
Zapovjedi za kormilarenje izdaju se kormilaru a kormilar okree
kormilo pomou kormilarskog kola ili tastera, a ispred sebe ima
kompas za oitavanje brodskog kursa i aksiometar (helm indicator)
koji mu pokazuje otklon kormila u stupnjevima. Svaku zapovijed na
kormilu kormilar mora glasno ponoviti a kad je nareena radnja
obavljena kormilar to mora takoer glasno javiti. Isto tako treba
viknuti zapovjeenu naredbu kada je u fazi poetka izvravanja.
Za postavljanje kormila sasvim desno ili lijevo zapovjedi su
kormilo desno sasvim ili kormilo nalijevo sasvim. i kad je
zapovijed izvrena kormilar javlja kormilo je desno sasvim ili
kormilo je sasvim nalijevo.
Za postavljanje kormila u sredinu zapovijed je u sredinu, a kad
je zapovijed izvrena kormilar javlja kormilo je u sredini.
Kad je kormilo postavljeno u sredinu i kormilar mora zadrati
brod u odreenom kursu zapovijed glasi ravno ili pravo. Istog
trenutka kormilar mora na kompasu proitati trenutni kurs broda i
javlja npr. ravno kurs 145. Nakon toga okretanje kormila nastoji to
prije primiriti brod i dovesti ga u prije proitani kurs i kad je to
postignuto kormilar javlja u kursu.
Kad se nakon odreenog kuta kormila nastoji ublaiti okretanje
broda tada se kormilaru zapovjedi vraaj i tu zapovijed kormilar
ponavlja vraaj i istodobno okree kormilo sve dok kazaljka na
aksiometru ne pokaze priblino polovicu vrijednosti prijanjeg
otklona kormila. kada tijekom plovidbe asnik na strai ili
zapovjednik eli provjeriti nareeni kurs broda, tada glasno pita
kurs, a na to pitanje kormilar odgovara u kursu ako je brod bio u
nareenom kursu, a ako nije odgovara kurs navodei proitani broj
kursa na kompasu.
Za postavljanje kormila za odreeni broj stupnjeva desno ili
lijevo zapovjedi su npr. port 5 ili starboard 15, a kad je
zapovijed izvrena kormilar javlja port 5 ili starboard 15.
Za postavljanje kormila sasvim na desnu ili lijevu stranu
zapovjedi su hard a starboard ili hard a port, a kad je zapovijed
izvrena kormilar javlja rudder is to hard starboard ili rudder is
to hard port
Kad se eli brodom okretati udesno ili ulijevo zapovijed je
starboard easy ili port easy.
eli li se brodom okretati brze u desnu ili lijevu stranu
zapovijed je more starboard ili more port.
Kad se eli samo malo skrenuti s kursa brodom iz kursa nadesno
ili nalijevo zapovjedi se starboard a bit, odnosno port a bit.
Za postavljanje kormila u sredinu zapovijed jednostavno glasi
midships, a kad je zapovijed izvrena kormilar javlja rudder is to
midships.
Kad je kormilo postavljeno u sredinu i kormilar mora zadrati
brod u odreenom kursu zapovijed e biti steady as she goes. Istog
trenutka kad je zapovijed izdana kormilar mora na kompasu proitati
trenutni kurs broda sto prije umiriti brod u kursu. pri tome
kormilar mora kao obino ponoviti zapovijed i javiti proitani kurs
npr. kurs one five zero degrees.
Slika 7. Aksiometar(Izvor: www.nauticexpo.com)
4. Postupci na zapovjednikom mostu
Postupci na zapovjednikom mostu su uvedeni kako bi se smanjio
broj pogreaka tako da se uvode stalne provjere i rutina u
postupcima prilikom izvravanje neke naredbe.
Postupci na zapovjednikom mostu su najbolje opisani u priruniku
Bridge Procedures Guide koji sadri (tree izdanje, 1998) etiri
poglavlja. Prvo poglavlje opisuje samu organizaciju zapovjednikog
mosta, odredbe STCW-a i familiarizaciju. Drugo poglavlje prikazuje
pravilno planiranje putovanja , odabira ruta, koritenje prirunika
itd. Tree poglavlje opisuje dunosti asnika na strai u razliitim
situacijama, te posljednje etvrto poglavlje opisuje operacije sa
instrumentima i opremom na mostu.
Zadnje stranice sadre kontrolne liste (poznatije kao engl.
Checklist) koje se dijele u dva dijela: spisi za zapovjednike i
asnike (plave boje); procedure u sluaju hitnosti (zelene i ute
boje).
Slika 8. Kontrolna lista za plan putovanja. (Izvor: izvadak iz
Bridge Procedures Guide)
5. Voenje broda po ucrtanim kursovima
Voenje broda po ucrtanim kursovima vri se tako da se tijekom
strae neprestano odreuje pozicije broda i odreuju elementi zanosa.
Dananji moderni ureaji poput ECDIS-a, koji dobiva poziciju u
realnom vremenu peko GPS prijemnika, olakavaju tu vrstu zadatka.
Takvi ureaji su vrlo precizni i ne ovise o ljuskom faktoru pogreke.
Usprkos tome svaki pravi navigator trebao bi znati odrediti
poziciju broda s klasinim brodskim sredstvima s smjernom ploom,
smjernim aparatom i sekstantom.
Vanjski utjecaji poput vjetra, morske struje i valova izbacuju
brod sa kursa na kojem plovi, i takva greka se zove navigacijska
greka (engl. Cross track error). Da bi se vratili u ucrtani kurs
treba se odrediti pozicija broda.
U obalnoj navigaciji to je mogue skoro svakog trena u normalnim
uvjetima. Najee se to vri radarom s jednim azimutom i udaljenou,
jer u obalnoj navigiaciji uvijek se vidi barem jedan rt otoka ili
svjetionik. Ako pak radar nije u funkciji tada, a postoji na obzoru
samo jedan terestriki objekt, tada se treba primijeniti pozicija u
razmaku vremena. Kod dva ili vie objekata mogu se kombinirati vrste
stajnica a to je vie stajnica tonija je pozicija.
Kada se odredi pozicija broda i ta ista pozicija odstupa od
kursa tada je potrebno vratiti brod na ucrtani kurs. U obalnoj
navigaciji preporuljivo je opaati poziciju broda u intervalu od 5
min ili manje, ovisno o brzini broda.
U oceanskoj plovidbi kada se ne vide terestriki objekti, a brod
se koristi klasinim sredstvima, potrebno je opaati nebeska tijela.
Postoje razliite metode kako doi do pozicije broda pomou nebeskih
tijela (najee visinska, ali moe i izravna metoda), ali sve one su
ograniene na vrijeme i dosta dug nain izvoenja. Opaena pozicija je
mogua samo u sumracima (dva puta dnevno, osim ako se koristi
sekstant sa umjetnim horizontom ili ako je vidljiv), a u razmaku
vremena mogua je samo tijekom dana. Tako da je u oceanskoj
navigaciji vrlo teko se drati kursa bez suvremenih pomagala, ali to
nije toliko ni bitno jer ne postoji opasnost od nasukanja i
slino.
Iz gore navedenog da se zakljuiti da postoje dvije vrste kursa:
kurs preko dna i kurs preko vode.
Kurs preko dna govori nam stvarno kretanje broda u kojem je
uraunat kut zanosa.
Kurs preko vode je kurs koji nam pokazuje kompas, odnosno to je
kut od sjevera do uzdunice broda, ali nije stvarno kretanje ve je
samo poloaj uzdunice broda u odnosu na sjever.
Tijekom izrade plana putovanja i ucrtavanja rute na kartu treba
se uzeti u obzir maksimalnu dopustivost navigacijske greke (linija
granice sigurnosti), zato se na kartu crtaju paralelne linije s
kursom koje pokazuju maksimalnu dopustivost navigacijske greke.
Da bi se sigurno plovilo po kursu treba izabrati markantne
objekte i njima se sluit u navigaciji te odredit sigurnosti
parametre kao to je prikazano na slici 9.
Slika 9. Prikaz ucrtavanja linija granice sigurnosti.(Izvor:
Bridge Team Management)
6. Peljaranje
Prilikom uplovljavanja u luku, pri prolazu kroz kanale,
tjesnace, dijelove rijeka ili predjela gdje podaci na kartama ne
pruaju dovoljnu garanciju za sigurnu plovidbu ili manevar u luci,
posebno u inozemnim vodama, preporuuje se peljarenje.
S obzirom na podruje gdje se primjenjuje peljarenje moe biti:-
obalno,- luko.
S obzirom na obaveznost:- obvezno,- dobrovoljno.
Mjesta za ukrcaj peljara oznaena su na navigacijskim kartama, a
detalji o peljarenju i nainu pozivanja peljara objanjena su u
nautikim publikacijama (Peljaru - Pilot, Admiralty List of Radio
Signals, itd.).
Struna osoba koja obavlja peljarenje (pilotau) zove se peljar
odnosno pilot. On je u pravilu organ pomorske uprave ili luke
organizacije. Njegove se usluge trae preko luke organizacije ili
neposredno od peljarskih stanica lukih kapetanija. Ukrcavanjem
peljara na brod zapovjednik se ne oslobaa dunosti koje se odnose na
upravljanje i manevriranje brodom, kao ni od odgovornosti koje iz
toga proizlaze. Zbog toga zapovjednik broda mora iscrpno prouiti
podruje ili luku kako bi sam mogao ploviti ili izvesti manevar i
bez peljara. Kad posumnja u peljara, duan je odmah preuzeti voenje
broda.
Slika 10. Razmjena informacija izmeu zapovjednika, peljara,
asnika u strai, dodatnog asnika, promatraa i kormilara(Izvor:
Bridge Team Management)
asnici palubne strae i ostala navigacijska sluba u plovidbi
treba da izvrava navigacijske zadatke i da zajedno s pilotom
sudjeluju u voenju broda. Zapovjednik broda i asnici palubne strae
prate rad pilota i vode brod po njegovim savjetima, ali u datom
trenutku zapovjednik broda sam odluuje za odgovarajui manevar.
Pilot je samo savjetodavna osoba. Za uplovljenje u hrvatske luke,
luko peljarenje naelno je obvezno za sve brodove iznad 500 BT.
Obaveznom lukom i obalnom peljarenju u hrvatskom dijelu Jadranskog
mora podlijeu i svi brodovi koji prevoze opasne terete (detalji se
nalaze u Peljaru).
Veina pomorskih nesrea dogodile su se zbog loeg planiranja i
organizacijskih pogreaka, to ukljuuje nedovoljne informacije u fazi
planiranja i/ili nedovoljnu komunikaciju izmeu zapovjednika,
peljara i asnika na komandnom mostu (Slika 10), a najee su: pogreka
u prepoznavanju opasnosti; propust u organizaciji poslova i
odgovornosti; propust u vrednovanju vanosti detaljnog planiranja
putovanja; prekomjerne upotrebe informacija dobivenih od
elektronikih navigacijskih ureaja (GPS, ARPA , ECDIS, dubinomjeri,
NAVATE X itd.).
7. Uplovljenje
Uploviti se moe u luku ili na sidrite. Za svako uplovljenje
potrebna je detaljna prethodna i neposredna priprema. Prethodna
priprema za uplovljenje izvodi se u luci prije isplovljenja u
sklopu prethodne pripreme za plovidbu, odnosno za vrijeme plovidbe
prije neposredne pripreme za uplovljenje. U sklopu ove pripreme
potrebno je detaljno prouiti navigacijske prirunike, kartu, plan
luke, sve propise i uputstva koja se odnose na mjesto
uplovljenja.
Neposredna priprema odvija se prije samog uplovljenja i obuhvaa:
priprema navigacijskog radnog mjesta na mostu (pripremanje
dokumentacije, ukljuivanje i provjera svih navigacijskih ureaja i
sustava, priprema navigacijskih pomagala i pribora, itd.),
pozivanje luke / peljarske slube i izjava spremnosti za
uplovljenje, priprema zapovjednika, te pozivanje posade na
spremnost, priprema broda (priprema stroja, priprema veza, sidra za
obaranje, mjesta ukrcaja pilota, itd.).
Pri izboru toke sidrenja treba uzeti u obzir sve elemente koji
uvjetuju siguran boravak na sidritu i olakavaju sidrenje. Pored
opih navigacijskih naela to su: duina boravka na sidritu, gaz
broda, dubina mora, nanos morskog dna, duljina broda, ispust lanca,
poloaj sidrita prema prevladavajuim vjetrovima i strujama,
amplitude morskih mjena, eventualno oranje broda i naknadno
isputanje lanca, raspored objekata za kontrolu pozicije i sl.
Navedeni elementi analiziraju se na temelju podataka iz Peljara,
karata i ostalih publikacija. Posebno treba paziti da se ne usidri
na zabranjenim mjestima, kao to su prolazi, kanali, ulaz u luku,
podruja s podmorskim kabelima i sl. Ta su mjesta oznaena na karti,
s tim da karte moraju biti u aurnom stanju.
8. ZAKLJUAK
Dosadanja istraivanja pokazuju da je ljudska pogreka (engl.
Human error) u 80% sluajeva uzrok pomorskih nesrea (sudara,
nasukanja, potapanja, poara, eksplozije, oneienja odreenih morskih
podruja, oteenja obalne infrastrukture i sl.). Najei uzronik takvih
incidenata je nedovoljna organizacijska i navigacijska priprema
plana putovanja brodom, odstupanje od prihvaenog plana putovanja,
kao i nedovoljna komunikacija izmeu zapovjednika i asnika palubne
strae.
Sve vei broj incidenata u pomorstvu upuuje na pogreke u
operativnoj upotrebi navigacijskih ureaja, kao i povrno tumaenje
raspoloivih informacija dobivenih od tih ureaja koje se odnose na
plovno podruje i kretanje okolnih brodova u plovnom akvatoriju.
Zbog vremenskih, plovidbenih, sigurnosnih i luko-organizacijskih
pretpostavki, dio preporuka o pripremi i izvoenju planiranog
putovanja brodom postali su predmetom istraivanja brojnih
meunarodnih pomorskih organizacija, pomorskih osiguravajuih
drutava, brodovlasnika, lukih strunjaka i djelatnika dravnih slubi
zaduenih za sigurnost plovidbe.
Ova istraivanja napreduju u cilju razvijanja pravilnika o izradi
plana putovanja brodom s obzirom na nove trendove u ekonomskom
poslovanju luka i brodova, smanjivanju lanova brodske posade i
raspoloivog vremena u kojem se tereti moraju prevesti od jedne do
druge luke, kao i sigurne plovidbe u odreenim svjetskim plovnim
podrujima.
Dobro pripremljeno navigacijsko putovanje brodom je nuno za
sigurno brodsko putovanje izmeu dviju ili vie luka da bi se provelo
uspjeno i sigurno.
LITERATURA I IZVORI
Literatura:
Appleyard F.: Marine Electronic Navigation, Routledge, New York,
2006.
Benkovi, F.; Pikorec, M.; Lako, Lj.; epelak, K.; Staji, D.:
Terestrika i elektronska navigacija, Hidrografski Institut Ratne
mornarice, Split, 1986.Bowditch N.: The American practical
navigator, US Navy Hydrographic office, National Imagery and
Mapping Agency (NIMA) 1802. - 2002.Bridge Procedures Guide,
international Chamber of Shipping. 1998.Jai D., Belamari G., Troi
.: Planiranje pomorskog putovanja, Sveuilite u Zadru, Zadar,
2011.Lui Z.: Terestrika navigacija, Pomorski fakultet Split, Split,
2006.Raduli R.: Terestrika navigacija 2, kolska knjiga, Zagreb,
2003.Simovi, A.: Terestrika navigacija, kolska knjiga, Zagreb,
2000.Swift A. J.: Bridge Team Management , The nautical Institute,
London, 1993. Zec D.: Planiranje pomorske plovidbe, Pomorski
fakultet, Rijeka,1997Izvori:
- http://www.ecdis.org/bridge-team-management
- http://www.tc.gc.ca/media/documents/marinesafety/a2res893.pdf-
http://www.marineinsight.com/marine/marine-news/headline/understanding-the-principles-of-passage-planning/-
http://www.allaboutsailing.co.uk/navigation9/97-passage-planning.html
