JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT" Titov dvroac 1

HR-31328 Lug, Hrvatska E-mail: uprava@kopacki-rit.hr

Tel: ++385 (0)31 285 370; Fax: ++385 (0)31 285 380 Web: www.kopacki-rit.hr

PLAN UPRAVLJANJA

PARKOM PRIRODE KOPAČKI RIT

Lug, lipanj 2011.

II

Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit

Javna ustanova «Park prirode Kopački rit»

Izradili:

Stručna voditeljica Larisa Benčina, prof.

i

Stručni suradnici: Vlatko Rožac, prof. Boris Bolšec, prof.

U suradnji sa:

Besim Mehić, Renata Tot, Varja Guttert (turizam i promicanje); Ljubica Šunić (pravni aspekti); Sandra Udovičić, Dejana Đurašević i Mirjana Čosić (financije); Zlatko Malić,

Hrvoje Domazetović, Vatroslav Škrnjug, Šandor Kovač, Stjepan Tkalčević i Damir Opačić (nadzor i problemi zaštite); Arpad Eđed i Dražen Pašuld (održavanje);

Konzultant: Željko Kramarić, dipl. ing.

Kartografija: Boris Bolšec, prof.

Za izdavača: Ravnateljica

Biserka Vištica, prof.

Vremensko razdoblje provedbe Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit

2010. – 2020.

Tikveš, svibanj 2010.

III

Sadržaj 1. Uvod 1

1.1. Polazišta 1 1.2. Međunarodni i zakonodavni okviri 1

2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja 2 3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama 3 4. Park prirode Kopački rit – informacijska kartica 5 5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu 6

5.1. Nacionalni kontekst 6 5.2. Međunarodni kontekst 7

6. Vizija Parka prirode Kopački rit 9 6.1. Misija Javne ustanove 9 6.2. Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja 10 6.3. Operativni ciljevi upravljanja 10

7. Institucionalni i zakonodavni okvir 10 7.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima 10 7.2. Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim

dokumentima 12

7.3. Nadležnost ministarstava, Državne uprave i institucija 12 7.4. Razlika između plana upravljanja i prostornog plana 12

8. Struktura Javne ustanove 13 8.1. Organizacijska struktura Parka prirode 13 8.2. Postojeća infrastruktura 8.3. Trenutna financijska situacija

14 15

9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka Prirode Kopački rit 17 9.1. Smještaj 17 9.2. Geologija i geomorfologija 18 9.3. Hidrologija 20

9.3.1. Hidrološka obilježja 20 9.3.2. Hidro-geološka obilježja 25

9.4. Pedološka obilježja 27 9.5. Seizmotektonska obilježja 28 9.6. Klima 28 9.7. Staništa 32

9.7.1. Ugrožena i rijetka staništa 32 9.7.2. Biljne zajednice 36

9.8. Biološka raznolikost 38 9.8.1. Flora 39 9.8.2. Fauna 41

9.8.2.1. Beskralješnjaci 41 9.8.2.2. Kralješnjaci 44

9.8.2.2.1. Ribe 44 9.8.2.2.2. Vodozemci 45 9.8.2.2.3. Gmazovi 46 9.8.2.2.4. Ptice 46 9.8.2.2.5. Sisavci 55

9.9. Područja s posebnom zaštitom – Posebni zoološki rezervat 57 9.10. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja 57 9.11. Kratka povijest Kopačkog rita 59

IV

9.12. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija 60 9.13. Posjedovno stanje 61 9.14. Analiza dionika 62 9.15. Posjećivanje 63

10. Dosadašnji problemi zaštite 66 11. Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe Plana upravljanja 68 12. Financijski plan 114 13. Koncept zoniranja 117 14. Praćenje stanja (Monitoring) 124 15. Prilagodljivo upravljanje 127 16. Suradnja Parka s ostalim zaštićenim područjima 127 17. Literatura

Prilozi Akcijski plan za zaštitu orla štekavca (Haliaeetus albicilla) Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode Kopački rit

129

1

1. Uvod

1.1. Polazišta Vlažna i močvarna područja, su dinamični sustavi otvoreni utjecaju prirodnih i antropogenih

uzroka. U cilju očuvanja njihove biološke raznolikosti, ekoloških funkcija i općekorisnih vrijednosti, te osiguranja održive upotrebe njihovih prirodnih resursa potreban je konsenzus između različitih vlasnika, korisnika i zainteresiranih stranaka. Stoga je potrebno izraditi sveobuhvatni i cjeloviti plan upravljanja koji će ovaj konsenzus osigurati na dobrobit prirodnih vrijednosti, te sadašnjih i budućih generacija.

Jednako kao i promjene koje zahvaćaju vlažna i močvarna područja, plan upravljanja je dio dinamičnog i kontinuiranog procesa upravljanja takvim područjima, koji prolazi kroz postupak revizije i dopune kako bi se u obzir uzeli rezultati praćenja stanja (monitoringa) i provedbe plana, izmjena i dopuna prioriteta upravljanja ili pojavljivanje novih opasnosti.

Vlažna i močvarna područja, jednako kao i zaštićena područja, su često pod utjecajem čimbenika koji se nalaze izvan njihovih definiranih granica, stoga planovi upravljanja takovim područjima moraju i tu činjenicu uzeti u obzir. U slučaju poplavnih dolina velikih rijeka, planovi upravljanja trebaju uzeti u obzir čimbenike koji su bitni na razini sliva rijeke, osobito one koji utječu na kvalitetu i količinu voda, te njihovu prostornu i vremensku distribuciju. Jednako tako u slučaju zaštićenih područja koja se nalaze u pograničnim područjima između dvije ili više država, planovi upravljanja moraju u obzir uzeti i moguće prekogranične utjecaje.

1.2. Međunarodni i zakonodavni okviri Međunarodna obveza izrade planova upravljanja za zaštićena i ostala prirodno vrijedna

područja proizlazi iz čitavog niza konvencija i sporazuma koji se bave zaštitom prirodnih vrijednosti (poput npr. Konvencije o vlažnim i močvarnim staništima od međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica tzv. Ramsarske konvencije) ili zakonodavstvima Europske Unije npr. direktivama vezanim za provođenje zaštite i očuvanja ugroženih vrsta ptica, staništa ili područja ekološke mreže NATURA 2000.

Nacionalni okvir i obveza izrade plana upravljanja u Hrvatskoj prvi puta je uvedena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. godine. Međutim, tek Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine (Narodne novine br. 70/2005) su detaljnije razrađeni uvjeti u pogledu sadržaja i vremenskog okvira planova.

Pri izradi plana upravljanja u obzir su uzete i druge smjernice Ramsarske konvencije (osobito o održivoj upotrebi vlažnih i močvarnih područja, upravljanju riječnim slivovima, međunarodnoj suradnji u upravljanju prekograničnim vlažnim područjima, te upravljanju vodnim resursima). Također su u obzir uzete smjernice Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN – International Union for Conservation of Nature) i njene Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA – World Commision on Protected areas) koje se odnose na zaštitu svojti, staništa, ekosustava, održivu provedbu ljudskih aktivnosti, ocjenu efikasnosti upravljanja ili financiranje zaštićenih područja.

Plan upravljanja vlažnim i močvarnim područjima treba zadovoljiti nekoliko važnih funkcija: � identificirati ciljeve upravljanja vlažnim i močvarnim područjem, � identificirati čimbenike koji utječu ili mogu utjecati na osobine područja, � riješiti odnose između korisnika, � definirati potrebe za kontinuiranim praćenjem stanja (monitoringom), � identificirati i opisati aktivnosti upravljanja potrebne za dostizanje zadanih ciljeva, � održavati kontinuiranost efikasnog i efektivnog upravljanja, � osigurati resurse potrebne za efikasno i efektivno upravljanje, � demonstrirati i dokazati da je upravljanje efikasno i efektivno, � omogućiti komunikaciju unutar i između zaštićenih područja, organizacija i dionika, � osigurati usklađenost sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom.

2

2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja

Vlažna i močvarna područja, uz tropska područja, predstavljaju najproduktivnije ekološke sustave na planeti Zemlji. Stoga nije čudno da su riječne doline i njihova poplavna područja u fokusu ljudi preko 6000 godina te da su se prve velike civilizacije razvile upravo u poplavnim dolinama velikih rijeka poput Eufrata i Tigrisa ili Nila. Ove činjenice upravo odražavaju ključnu ulogu koju voda (bez koje nema života) i vlažna područja imaju u ljudskom razvoju.

Tijekom povijesti i razvojem čovječanstva, osobito tijekom industrijske revolucije, zbog povećanih potreba za prirodnim dobrima, poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, došlo je do isušivanja i konverzije vlažnih i močvarnih područja dramatičnih razmjera, npr. 80% svih prvobitnih poplavnih područja duž rijeke Dunava i njegovih pet najvećih pritoka.

Tek krajem 1960-tih na temelju novih znanstvenih istraživanja došlo se do spoznaja da vlažna i močvarna područja obavljaju vrlo značajne ekološke, hidrološke i druge funkcije koje bitno unaprjeđuju kvalitetu okoliša na tim područjima i u njihovoj neposrednoj blizini. Ove funkcije uključuju: � Izuzetnu biološku produkciju

Vlažna i močvarna područja podržavaju velike koncentracije divljih životinja, uključujući zaštićene vrste poput orla štekavca, europske vidre itd. Iako slatkovodna staništa zauzimaju samo 1% površine Zemlje, u njima se nalazi 40% svih opisanih vrsta i 12% svih životinjskih vrsta. Biološka raznolikost vlažnih područja također predstavlja bitan izvor gena koji imaju značajan ekonomski potencijal u farmaceutskoj industriji i proizvodnji hrane. � Taloženje sedimenata i hranjivih tvari

Vlažna i močvarna staništa, osobito poplavne doline, usporavaju prolaz vode omogućujući taloženje sedimenata i hranjivih tvari koje se u njima nalaze. Taloženje sedimenata uzvodno može biti od koristi nizvodno, gdje bi oni mogli zagraditi vodene tokove. Hranjive tvari, osobito fosforni i dušični spojevi iz poljoprivrednih izvora, istim principom mogu biti istaloženi sa sedimentom, ili transformirani kemijskim i biološkim procesima te upotrijebljeni za razvoj biljnih organizama.

Sezonske poplave su prirodna pojava na većini svjetskih rijeka, uključujući rijeke Dunav i Dravu. Izlijevanje voda u poplavna područja usporava brzinu vode dozvoljavajući sedimentu da se istaloži i hranjivim tvarima da se iskoriste.

Izgradnja akumulacija i hidrocentrala na uzvodnim dijelovima, te navigacijskih struktura na nizvodnim dijelovima sprječava i onemogućuje prirodni protok sedimenta što dovodi do smanjene mogućnosti meandriranja i prirodnog razvoja obala, ubrzanja protoka u koritu rijeke, veću eroziju dna i «ukopavanje» rijeke u vlastito korito. Slijedeća posljedice su smanjen dotok vode i hranjivih tvari u poplavno područje, smanjena biološka produkcija zbog nedostatka hranjivih tvari, te opadanje razina podzemnih voda u područjima koja se nalaze u neposrednoj blizini poplavnih dolina. Ove posljedice u konačnici mogu ugroziti i sam opstanak lokalnih ljudskih populacija. � Pročišćavanje površinskih voda

Biljke i tla u vlažnim područjima igraju veliku ulogu u pročišćavanju voda i uklanjanju visokih koncentracija dušikovih i fosfornih spojeva, te u ponekim slučajevima i toksičnih tvari. Ova funkcija je vrlo važna, osobito u nizvodnim područjima jer sprječava eutrofikaciju koja može uzrokovati ubrzan rast algi i biljaka, povezan s naglim padom razine kisika u vodi koji ugrožava ostale organizme. Pročišćavanjem površinskih voda se također omogućuje da visoke koncentracije nutrijenata ne dospiju u podzemne vode, održavajući izvore pitkih voda kvalitetnima � Punjenje rezervoara podzemnih voda

Mnoga vlažna područja pomažu punjenje rezervoara podzemnih voda koji sadržavaju 97% ukupnih nezaleđenih slatkih voda.

� Kontrolu poplava tj. redukciju poplavnog vala Vlažna i močvarna područja zadržavaju vodu tijekom jakih kiša i često igraju najvažniju ulogu

pri sprječavanju poplava. Gubitak poplavnih područja, njihovo pretvaranje u poljoprivredna ili građevinska područja, izgradnja nasipa i brana na rijekama za obranu od poplava često imaju upravo suprotan učinak. Tijekom porasta vodostaja u rijekama dolazi do njihova izlijevanja iz korita. Ako se pored rijeke nalazi poplavno područje, ono će biti poplavljeno, ali će putem zadržavanja vode u tlu i u površinskim vodama (barama, jezerima) tj. putem retencijskog kapaciteta doći do usporavanja

3

vodenog vala i sprječavanja poplava u nizvodnim dijelovima sliva. Na taj način poplavna područja u stvari od poplava brane druge dijelove te smanjuju potrebu za izgradnjom skupih struktura za obranu od poplava. Ekonomska vrijednost ove funkcije vlažnih i močvarnih područja se često ne uzima u obzir. Upravo zbog ekonomskih razloga, mnoge razvijene zemlje danas imaju programe restauraciju i povećanje poplavnih površina duž rijeka. � Stabilizaciju mikro-klime

Vlažna i močvarna područja igraju dvije važne uloge u sprječavanju globalnog zagrijavanja: prva se odnosi na utjecaj na kruženje tvari, osobito tzv. stakleničnih plinova poput CO2, a druga na stabilizaciju mikro-klimatskih uvjeta. Biljke vlažnih staništa zadržavaju ogromne količine, gotovo 40% ukupnog CO2 koji se nalazi na kopnu, dok se uništavanjem tih područja on vraća u atmosferu.

Tako, prisustvo vlažnih i močvarnih područja, i osobito njihovih poplavnih šuma stabilizira mikro-klimatske uvjete, te sprječava nagle promjene temperature ili vlažnosti zraka. Za kopnena poplavna područja Srednje Europe predviđa se da će biti izložena povećanju količine oborina, ali i odstupanju sadašnjeg ciklusa padavina s velikim količinama oborina u kratkom vremenu, nakon čega slijede dugotrajne suše. Stoga je razumno sačuvati poplavna područja duž rijeka jer će svojim retencijskim kapacitetom moći spriječiti poplave, a za vrijeme sušnih perioda služiti kao rezervoari vode.

Ove funkcije omogućuju ostvarivanje materijalnih i nematerijalnih vrijednosti za ljudsko društvo putem osiguranja hrane, pitke vode i materijala za građenje (drvo, trska), opskrbe pitkom vodom, ili zaštite ljudi i materijalnih dobara od poplava.

Temeljem novih spoznaja, došlo je i do promjene percepcije javnosti o ulozi vlažnih i močvarnih područja, te značajnih financijskih ulaganja kako bi se restaurirale izgubljene ili degradirane hidrološke i biološke funkcije vlažnih područja.

Promjena percepcije javnosti rezultirala je osnivanjem i potpisivanjem Konvencije o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine (tzv. Ramsarska konvencija). Temeljem ove konvencije, koje je Hrvatska punopravna članica od 1991. godine, do danas je na Popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu uvršteno skoro 1700 područja koje pokrivaju preko 150 milijuna hektara uključujući četiri takva područja u Hrvatskoj: Kopački rit, Lonjsko polje, ribnjaci Crna Mlaka i Delta rijeke Neretve s ukupnom površinom od 80.455 ha. 3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama

Osnovni uvjet neophodan za cjelovito upravljanje riječnim slivovima je uvođenje planiranja upotrebom zemljišta i vodama koji se fokusiraju na cjelokupni rije čni sliv.

Jednu od najvažnijih komponenti upravljanja vodama na razini riječnih slivova predstavlja poznavanje sadašnjih i procjena budućih potreba za vodom, uzimajući u obzir i promjene koje nastaju globalnim zatopljenjem i promjenom klime. Ove procjene trebaju se usredotočiti kako na ljudske (opskrba pitkom vodom, navodnjavanje, proizvodnja električne energije) tako i na ekološke potrebe. Upravo su ekološke potrebe manje očite, teže ih je procijeniti, te su često ignorirane ili podcijenjene. Kako se socio-ekonomska situacija neprestano mijenja procjene budućih potreba za vodom trebaju biti dovoljno fleksibilne kako bi se mogle prilagoditi tim promjenama.

Šumarstvo, poljoprivreda, rudarstvo, industrijalizacija i urbanizacija su načini upotrebe zemljišta koji utječu na rijeke i njihova poplavna područja. U smislu kontrole ovih aktivnosti mogu se upotrijebiti brojni mehanizmi, od kojih zonacija predstavlja jedan od najvažnijih kojim se na temelju inventarizacije stanja određuju zone i dozvoljeni načini upotrebe zemljišta koji neće imati znatan utjecaj na prirodne vrijednosti. Unutar pojedine zone također mogu postojati posebna ograničenja u cilju osiguranja održivosti upotrebe. Drugi važan mehanizam predstavljaju izrada Studije utjecaja na okoliš i Studije procjene utjecaja zahvata na prirodu kojima se, u dogovoru sa svim dionicima u prostoru, mogu pronaći alternativne mjere ili čak odustati od projekata koji bi doveli do znatnog uništavanja prirodnih resursa. Treći mehanizam predstavlja izrada studija isplativosti (tzv. cost-benefit studija) kojom se dokazuje ekonomska i ekološka opravdanost razvojnih projekata. Kod ovih

4

studija najvažnije je odgovarajuće procijeniti potencijalnu ekološku štetu koja može nastati provedbom razvojnih projekata. Brojne studije širom svijeta su pokazale da je gotovo uvijek racionalnije i ekonomičnije održavati prirodna poplavna područja nego ih isušiti i pretvoriti u druge, često marginalne, načine upotrebe, te tada osigurati iste funkcije (npr. pročišćavanja voda, zaštita od poplava) putem infrastrukturnih objekata kao npr. nasipa, akumulacija, uređaja za pročišćavanje voda itd. U mnogim slučajevima je također dokazano da je ekonomičnije restaurirati ili čak napraviti nova vlažna područja nego izraditi skupe infrastrukturne objekte.

Kako bi se spriječile dugoročne štete potrebno je naći alternativna rješenja koja uključuju očuvanje i restauraciju vlažnih i poplavnih područja, recikliranje i pročišćavanje otpadnih voda, ili promjenu usjeva kako bi se potrošnja vode uskladila s prisutnim količinama. Prilikom izrade gore navedenih projekata vodnog gospodarstva potrebno je osigurati njihovu pažljivu reviziju i dugoročnu isplativost uključujući procjenu prirodnih vrijednosti koje se provedbom tih projekata mogu izgubiti. Vlažna i močvarna područja ovise o održavanju prirodnih vodnih režima poput protoka, količine i kvalitete voda, i dinamici promjene vodostaja koji održavaju njihovu biološku raznolikost, ekološke funkcije i vrijednosti. Stoga se prirodni vodni režim smatra najvažnijim faktorom koji regulira ekološki integritet riječnih i poplavnih ekosustava. Kako izgradnja vodno-gospodarskih objekata, osobito onih koji sprječavaju neometan ulazak vode u poplavno područje ili kanala koji isušuju poplavno područje brže nego što se to događa u prirodnim uvjetima, uzrokuje poremećaje prirodnog vodnog režima, izrađene su smjernice kojima se teži njihovom održavanju (Okvir 1, http://www.ramsar.org/pdf/lib/lib_handbooks2006_e07.pdf).

� Konvencija o zaštiti o i održivom korištenju rijeke Dunava

Dunavski sliv zahvaća 18 europskih zemalja unutar kojeg 83 milijuna stanovnika ovisi o kvaliteti i količini njegovih voda (Slika 1.), te predstavlja odličan primjer nužnosti prekogranične i međunarodne suradnje kako bi se osigurao opstanak ljudi i prirodnih vrijednosti.

Tijekom posljednjih 250 godina, više od 80% poplavnih područja unutar ovog sliva je nestalo kao posljedica razvoja, industrijalizacije i isušivanja.

Kao odgovor na ove potrebe, na temelju UN-ECE konvencije o zaštiti i upotrebi prekograničnih voda (tzv. Helsinki konvencija) 1994. godine u Sofiji je potpisana Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (skraćeno: Dunavska konvencija). Osnovni cilj Konvencije je poticanje članica na suradnju vezanu uz zaštitu i održivu upotrebu voda. U sklopu Konvencije 1998. godine je osnovan Međunarodni sekretarijat za zaštitu Dunava kao glavno odlučujuće tijelo, a 2000. je ustanovljena Ekološka ekspertna skupina koja potiče i podržava aktivnosti na zaštiti i održivom upravljanju riječnih i poplavnih ekosustava.

Države koje dijele Dunavski sliv potiču se na osnivanje radne grupe koje će pravodobno razmjenjivati podatke o upotrebi voda, vršiti praćenja stanja o kvaliteti i količini dostupnih voda,

Okvir 1. Smjernice vezane uz održavanje prirodnih vodnih režima za očuvanje vlažnih područja 1. Potrebno je izraditi studije kojima će se odrediti minimalni i idealni protoci i vodni režimi

(uključujući sezonske promjene) potrebni za održavanje prirodnih riječnih i poplavnih ekosustava.

2. Na temelju gore navedenih studija potrebno je ustanoviti optimalne protoke i režime za održavanje ključnih vlažnih područja i drugih ključnih ekoloških funkcija unutar riječnog bazena.

3. U slučajevima gdje dostupne informacije o biološkim i fizičkim parametrima nisu dovoljne za donošenje konačnih odluka o optimalnim režimima voda, potrebno je koristiti princip predstrožnosti za održavanje što je moguće prirodnije situacije.

4. Potrebno je razviti održive planove za korištenje vodnih resursa za različite korisnike unutar riječnog sliva, uključujući osiguranje dovoljnih količina voda za održavanje vlažnih područja.

5. Potrebno je regulirati i pratiti stanje utjecaja glavnih infrastrukturnih projekata (nasipa, brana, prokopa, crpilišta itd.) načinjenih unutar rijeke i poplavnih područja i koridora.

5

izrađivati zajedničke analize o potrebnim količinama vode za upotrebu, surađivati na upotrebi i zaštiti podzemnih voda ili razmjenjivati informacije o mehanizmima za zaštitu od poplava ili poboljšanje prometa itd.

Slika 1. Dunavski sliv s pritokama (Izvor: Fluvius/UNDP/GEF 1999)

Osnovni principi Dunavske konvencije pod snažnim su utjecajem Direktive o vodama Europske unije (Direktiva Vijeća 2000/60/EC). Osnovni ciljevi ove Direktive su slijedeći: � Proširiti smisao zaštite voda na sve vode (a ne samo pitke vode), uključujući površinske i

podzemne � Dostići povoljan status za sve vode unutar zadanog perioda � Postići upravljanje vodama na razini riječnog sliva � Postići kombinirani pristup onečišćenjima pomoću ograničavanja minimalnih vrijednosti i

povećanjem standarda kvalitete voda � Postići odgovarajuću cijenu vode koja će pokazivati stvarne troškove korištenja voda � Uključiti građane u ostvarivanje ciljeva � Poboljšati legislativu

Gore navedeni ciljevi moraju biti integrirani u planove upravljanja svih riječnih slivova i predstavljaju obvezu svih članica EU, uključujući Hrvatsku kao pristupnu članicu. 4. Park prirode Kopački rit - informacijska kartica Ime zaštićenog područja Park prirode Kopački rit Datum proglašenja zaštićenog područja 1967. – Zakon o proglašavanju poplavnog područja

Kopački rit upravljanim prirodnim rezervatom (Narodne novine broj 45/67),

Akt o proglašenju zaštićenog područja 1999. – Zakon o Parku prirode Kopački rit (Narodne novine br. 45/99) – površina zaštićenog područja proširena

Površina 17.700 ha (Zakon o proglašenju PP Kopački rit) 23.126,285 ha (granice PP Kopački rit utvrđene GIS-

6

om, izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2009) Ostale kategorije zaštite unutar Parka prirode

1969. –Rješenje o utvrđivanju granice užeg područja Upravljanog prirodnog rezervata Kopački rit (Narodne novine br. 48/1969) – površina 7.700 ha površina 7.143,21 ha (granice PZR utvrđene GIS-om, izvor: JUPP Kopački rit)

Međunarodna kategorija zaštite IUCN kategorija I b – Posebni zoološki rezervat IUCN kategorija V – Park prirode

Međunarodni status Ramsarsko područje (1993) Ornitološki značajno područje – IBA (1986)

Plansko razdoblje/revizija Plana upravljanja

10 godina/revizija nakon 5 godina, revizija pojedinih aktivnosti i mjera po potrebi (najmanje jednom godišnje)

Prostorni plan zaštićenog područja Narodne novine br. 24/2006. Plansko razdoblje prostornog plana 2006 - 2016 Informacije o upravi parka Javna ustanova «Park prirode Kopački rit» Adresa Titov dvorac 1; HR-31328 Lug Telefon +385 31 285 370 Fax +385 31 285 380 e-mail uprava@kopacki-rit.hr Statut Javne ustanove 19. ožujak 2009. Pravilnik o unutarnjem redu Narodne novine br. 77/2000. Izrada Plana upravljanja 2010 Revizija Nakon 5 godina, pojedine aktivnosti nakon godinu

dana

5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu

5.1. Nacionalni kontekst Vlažna i močvarna područja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne

raznolikosti Hrvatske, posebice na razini zapadne i srednje Europe, ali su to ujedno i najugroženiji ekološki sustavi. Kopački rit i poplavno područje Podunavlja prepoznato je kao jedno od najznačajnijih takvih područja u Hrvatskoj.

Tijekom izrade Strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (Narodne novine br. 81/1999, 143/08) također su prepoznati razlozi ugroženosti, od kojih se ističu regulacija vodotoka i planirani razvoj riječnog prometa, isušivanja i melioracije radi poljoprivredne proizvodnje, te preveliko iskorištavanje pojedinih prirodnih resursa i unošenje stranih vrsta.

Kao jedan od prioritetnih akcijskih planova Strategijom je bila predviđena izrada plana gospodarenja (upravljanja) Ramsarskim područjem Kopačkog rita, a kao jedan od kratkoročnih prioriteta bio je postavljen zadatak pokretanja postupka zaštite i izrade akcijskih planova za sve močvare koje su utvrđene kao posebno vrijedne. U sklopu projekta Uspostava nacionalne ekološke mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000, Park prirode i Posebni zoološki rezervat Kopački rit je određen kao područje od međunarodne važnosti te će biti značajan kandidat za uključenje u mrežu Natura 2000, u trenutku kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji. Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija i razmjena vrsta. Područje jezgre od međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove poplavnih dolina kojom teku rijeke Dunav i Drava izvan obuhvata granica parka prirode (slika 2.).

7

Slika 2. Područja nacionalne ekološke mreže u sjevero-istočnoj Hrvatskoj (Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode)

Uredbom Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br. 109/07) na području Parka prirode Kopački rit nalaze se četiri takva područja:

• Podunavlje i Donje Podravlje (#HR 1000016), • Kopački rit (#HR 2000394), • Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398), te • Drava (#HR 5000013);

za koja su propisane posebne mjere zaštite staništa i vrsta. Prvo područje uključuje cjelokupni Park prirode i okolno poplavno područje rijeke Dunava i Drave, dok se preostala tri odnose na područje ili dijelove samog zaštićenog područja Parka prirode.

5.2. Međunarodni kontekst Republika Hrvatska je potpisnik svih značajnih međunarodnih ugovora u području zaštite

prirode na globalnoj razini iz kojih i proizlaze obveze očuvanja prirodnih vrijednosti od međunarodnog i nacionalnog značaja. Za područje Kopačkog rita i Podunavlja osobito su važne Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, te Konvencija o zaštiti rijeke Dunav. Kopački rit je u cijelosti dio međunarodne mreže vlažnih i močvarnih područja od međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica, sukladno odredbama Ramsarske konvencije. Ovaj status stekao je zadovoljavanjem niza vrlo strogih međunarodnih kriterija od kojih su najvažniji slijedeći:

a) Reprezentativnost – Kopački rit je reprezentativni i najbolje očuvani primjer poplavnih dolina velikih rijeka i funkcionalna unutarnja delta srednjeg toka Dunava

8

b) Osobit značaj u očuvanju ugroženih svojti – Kopački rit podržava stabilne populacije rijetkih i ugroženih svojti. Značajan je za opstanak ptica grabljivica (orao štekavac, crna lunja, orao klokotaš), močvarica (čaplje, rodarice, čigre, patkarice), te sisavaca (europska vidra, europski dabar) i vodozemaca (crveni mukač, veliki panonski vodenjak, gatalinka).

c) Utočište i genetski rezervoar – Kopački rit predstavlja jedno od posljednjih utočišta svojtama vezanima uz vlažna i močvarna staništa. Njihova ugroženost rezultat je prvenstveno gubitka staništa i vlažnih područja kao rezultat ljudskih aktivnosti (melioracija i intenzifikacije korištenja područja). Zdrave i stabilne populacije ovih vrsta također predstavljaju rezervoar gena i potencijalni centar rasprostranjenja kod populacija koje se povećavaju i šire na okolna područja

d) Kriterij 20.000 ptica močvarica – u Kopačkom ritu se redovito, tijekom četiri godišnja doba može naći 20.000 ptica močvarica

e) Kriterij 1% bio geografske ili preletne populacije ptica – Na području Kopačkog rita za devet vrsta ptica populacije prelaze 1% bio geografske ili preletne populacije.

f) Važno mrjestilište riba – Kopački rit je vrlo važno mrjestilište riba Dunavskog sliva. S dosada zabilježenih 44 vrsta (a potencijalnih 60) od kojih su mnoge ugrožene na nacionalnoj i međunarodnoj razini predstavlja područje njihova razmnožavanja i osigurava njihov opstanak.

Osim ovih evidentnih vrijednosti, manje poznata činjenica jest da je Kopački rit također uvršten na tzv. Montreaux listu ramsarskih područja.

Konvencija o zaštiti rijeke Dunav predstavlja legalni instrument za suradnju na prekograničnom upravljanju vodama u Dunavskom slivu s ciljem da osigura da se površinskim i podzemnim vodama ovog sliva upravlja i koristi na održivi način na dobrobit svih. Konvencija je bila usvojena 1994. godine u Sofiji, a stupila je na snagu 1998. godine. Za potrebe konvencije tijekom 1999. godine izrađena je studija Dunavskog sliva u kojoj je Kopački rit označen kao jedno od najznačajnijih prirodnih poplavnih područja, ali i jedno od pet područja s najvećim restauracijskim potencijalom.

Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s međunarodnim (Euronatur, WWF, DOPSS-BirdLife Slovenia) i domaćim nevladinim organizacijama (Dravska liga) uvrstili su Park prirode Kopački rit s okolnim poplavnim područjem u područje budućeg rezervata biosfere «Mura-Drava-Dunav», u sklopu UNESCO-vog programa "Čovjek i biosfera“ (MAB) (Slika 3.). Tijekom ovog projekta biti će prikupljene i sistematizirane sve informacije o prostoru, konzultirani predstavnici lokalnog stanovništva i svi korisnici te izrađena multidisciplinarna studija koja će poslužiti za proglašenje zaštićenog područja na nacionalnoj razini. Također će biti izrađeno obrazloženje/studija za uključivanje u svjetsku mrežu MAB-rezervata s prijedlogom zonacije. Posebice je važan segment informiranje javnosti te element prekogranične suradnje.

9

Slika 3. Predloženi Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode 2008) 6. Vizija Parka prirode Kopački rit

Ovom se vizijom naglašava posebnost Parka prirode Kopački rit kao iznimnog dijela poplavne

doline kojom teče rijeka Dunav u čitavoj Srednjoj Europi, u kojoj se neometano odvijaju prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka i koja predstavlja oazu opstanka mnoštva rijetkih i ugroženih svojti vlažnih i močvarnih područja.

Uprava zaštićenog područja ozbiljno shvaća ulogu pokretača i pomagača održivog razvoja u regiji te upravlja prostorom na način koji pruža uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica temeljenog na održivoj upotrebi prirodnih i kulturnih dobara.

Vizija Parka prirode Kopački rit pomoći će svim zainteresiranim grupama i dionicima u razumijevanju kakav se Park želi u budućnosti te će pomoći u osiguravanju njihove podrške Parku. Sve upravljačke aktivnosti moraju biti suglasne s ovom vizijom budući da ona odražava svrhu Parka i ciljeve upravljanja njime.

6.1. Misija Javne ustanove Misija Parka prirode je održati Kopački rit najbolje očuvanim poplavnim područjem u Srednjoj

Europi, uz uvažavanje svih pretpostavki održivog razvoja, koji treba doprinijeti dobrobiti prirode i zajednica ljudi.

Kopački rit bit će najbolje očuvano poplavno područje u Srednjoj Europi, iznimne biološke raznolikosti u kojem je omogućeno odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka. On je uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica temeljenog na održivoj upotrebi prirodnih i kulturnih dobara.

Potencijali Kopačkog rita nadilaze lokalni značaj i kao takvi zanimljivi su širokoj populaciji ljudi i to u stručnom, znanstvenom, edukativnom, povijesnom, promotivnom, rekreativnom i ekoturističkom smislu.

KAZALO

Temeljna zona

Prijelazna zona

Tranzicijska zona

10

Politikom mjera i aktivnosti Javna ustanova treba ostvariti viziju Parka prirode Kopački rit i preuzeti ulogu vodećeg pravnog subjekta u regiji u zaštiti, očuvanju, korištenju i promicanju zaštićenog područja.

Javna ustanova će Kopački rit promovirati kao dio svjetske prirodne baštine koje sa Podunavljem i Podravinom čini nedjeljivi dio predloženog Rezervata Biosfere “Mura-Drava-Dunav” i drugih međunarodnih mreža zaštićenih područja.

6.2. Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja Vizija je osnova za donošenje odluka, a sve aktivnosti unutar Parka trebale bi voditi prema

njenom ostvarenju. Kako bi se ova vizija dostigla, utvrđeni su sljedeći dugoročni i temeljni ciljevi: 1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa 2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih podru čja, uključujući

omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i evolucije poplavnih dolina velikih rijeka

3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijedno sti Parka prirode i utjecajnog područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ciljevi definirani tijekom izrade Plana upravljanja

istovjetni su izvornim ciljevima zbog kojih je Park osnovan. To se naročito odnosi na očuvanje prirodnih vrijednosti, održivo korištenje prirodnih dobara, te promicanje zaštićenog područja.

Park prirode se odlikuje visokovrijednim i raznolikim krajobrazom s izraženim značajkama vlažnih područja i poplavnih dolina. Velik dio Parka, iako aktivno korišten u svrhu šumarstva, lovstva i dijelom navigacije, sačuvao je značajan dio svojih prirodnih vrijednosti, kao i sposobnost neometanog odvijanja prirodnih procesa (meandriranja vodotoka, sedimentacije i stvaranja specifičnog reljefa poplavnih dolina, sukcesija biljnih zajednica i životinjskih svojti itd.). S druge strane, dijelovi koji su bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti, sačuvala su svoj restauracijski potencijal koji omogućuje provedbu aktivnosti i mjera kojima će se značajno poboljšati kvaliteta tih staništa. Sastavni dio Parka prirode je i Posebni zoološki rezervat gdje nisu dozvoljeni nikakvi oblici gospodarskog i ostalog korištenja.

Iako svjesni činjenice kako će se okoliš Parka vremenom mijenjati, svi dionici uključeni u upravljanje i gospodarenje Parkom moraju osigurati da se te promjene vode na način kako bi Park očuvao svoj značaj te prirodnu i kulturnu baštinu.

6.3. Operativni ciljevi upravljanja Na osnovi gore navedenih dugoročnih i temeljnih ciljeva, definirana su tri operativna cilja

predviđena za dugoročno održivo upravljanje Parkom: 1. Zaštita i očuvanje – trajno zaštititi i očuvati, te unaprijediti prirodnu raznolikost (uključujući

ekološke funkcije) i kulturnu baštinu; 2. Edukacija i rekreacija – promovirati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u prirodi i

ostalim specifičnim kvalitetama Parka; 3. Jačanje lokalne zajednice – intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem

regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja održivog prihoda te indirektno otvaranja novih radnih mjesta.

7. Institucionalni i zakonodavni okvir

7.1. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima U Hrvatskoj je danas različitim kategorijama zaštite zaštićeno 461 objekta prirode, koji

pokrivaju 6.181,80 km2 (7,05%) površine. Prema Zakonu o zaštiti prirode člankom 8. definirano je devet kategorija zaštićenih područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Područje Kopačkog rita zaštićeno je u kategorijama posebnog rezervata i parka prirode.

11

Prema čl. 12. Zakona o zaštiti prirode kategorija posebnog rezervata uključuje «područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može biti: floristi čki, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posjećivanje i razgledavanje posebnog rezervata može se zabraniti ili ograničiti mjerama zaštite».

Prema čl. 13. Zakona o zaštiti prirode kategorija parka prirode uključuje «prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode».

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove – nacionalne parkove i parkove prirode osniva Vlada Republike Hrvatske, dok je upravljanje ostalim kategorijama zaštite prepušteno javnim ustanovama koje osnivaju županije ili lokalne samouprave.

Sukladno svjetskim trendovima Zakonom o zaštiti prirode, čl. 80. je propisano da se upravljanje zaštićenim područjima provodi na temelju plana upravljanja koji se donosi na razdoblje od deset godina, s mogućnošću revizije nakon 5 godina. Planovi upravljanja, prije svega, sadržavaju razvojne smjernice te načine izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području surađuju u izradi i provedbi plana upravljanja.

Evaluacija planova upravljanja je u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na isti način i po istom postupku koji je propisan za njegovo donošenje.

Osim Zakona o zaštiti prirode, koji se smatra krovnim zakonom (lex specialis) za zaštićena područja, postoji čitav niz drugih zakona i pod-zakonskih akata i dokumenta koji utječu na upravljanje zaštićenim područjima i na izradu planova upravljanja. Ovdje navodimo samo najvažnije propise: • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07, 38/09) • Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 110/07) • Zakon o vodama (Narodne novine br. 107/95, 150/05) • Zakon o koncesijama (Narodne novine br. 125/08) • Zakon o poljoprivredi (Narodne novine br. 66/01, 83/02) • Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine br.

12/01, 14/01, 79/07) • Zakon o šumama (Narodne novine br. 140/05, 82/06, 129/08) • Zakon o lovstvu (Narodne novine br. 140/05, 75/09) • Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 106/01, 174/04, 7/03, 10/05, 49/05) • Zakon o rudarstvu (Narodne novine br. 27/91, 92/94, 35/95, 114/01, 190/03, 75/09) • Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 58/93, 33/05, 107/07, 38/09) • Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine br. 44/96, 57/96, 124/97, 73/00,

87/00, 69/01, 94/01, 88/02, 26/03, 42/05, 86/08) • Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne

novine br. 81/99, 143/08) Tijekom izrade plana upravljanja uzeti su u obzir različiti zakonski i podzakonski akti.

12

7.2 Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim dokumentima Hrvatski Sabor proglašava nacionalne parkove i parkove prirode. Sabor također donosi

prostorne planove područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka i parka prirode, koji su obavezni kao glavni instrument planiranja i očuvanja zaštićenih područja u Hrvatskoj. Prostorne planove za zaštićena područja se izrađuju u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Kako prostorne planove za zaštićena područja donosi Hrvatski sabor, oni su vrlo bitni zakonski dokumenti za upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj. � Prostorni plan Parka prirode Kopački rit

Temeljem Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) za parkove prirode obvezna je izrada prostornog plana područja posebnih obilježja kojeg donosi Hrvatski Sabor. Temeljem toga, početkom 2002. godine pristupilo se izradi Prostornog plana Parka prirode "Kopa čki rit" (u daljnjem tekstu: Prostorni plan). Nositelj izrade Prostornog plana bio je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, u koordinaciji s Ministarstvom kulture. Stručni izrađivači Prostornog plana bili su Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d. iz Osijeka. Sadržaj Prostornog plana određen je Pravilnikom o sadržaju mjerilima kartografskih prikaza, obveznih prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 106/98, 39/04 i 45/04).

Prostorni plan je usvojen na sjednici Hrvatskog Sabora 17. veljače 2006. godine, a Odluka o donošenju je objavljena u "Narodnim novinama" broj 24/06. Cjelokupni Prostorni plan može se vidjeti na web stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: www.mzopu.hr i na web stranici Osječko-baranjske županije: www.obz.hr.

7.3 Nadležnost ministarstava, državne uprave i institucija Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, koordinira zaštitu vrsta, staništa i raznolikost

krajolika, i odgovorna je za planiranje održivog korištenja prirodne baštine u budućnosti. Poseban zadatak upravljanja zaštićenim područjima je u nadležnosti Odjela za zaštićena područja unutar Uprave.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, iako nije direktno uključeno u proces izrade planova upravljanja za zaštićena područja, ima veliku odgovornost za budući razvoj zaštićenih područja kroz koordinaciju izrade prostornih planova u suradnji sa županijskim zavodima za prostorno planiranje i kroz inspekciju istih.

Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode. Tijekom pripreme plana upravljanja uzeti su u obzir i obrađeni važni podaci dobiveni od

ostalih ministarstava, tijela državne i lokalne uprave i samouprave.

7.4 Razlika između plana upravljanja i prostornog plana Temeljem čl. 68. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/2007)

prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora uz poštivanje smjernica Strategije prostornog uređenja, te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode. Za područje Parka prirode donošenje PPPPO je obvezno.

S druge strane, plan upravljanja zaštićenim područjem predstavlja operativni dokument koji propisuje mjere i aktivnosti na temelju kojih se ostvaruju dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja. Drugim riječima, prostorni plan definira moguće djelatnosti i njihov raspored u prostoru, a plan upravljanja zajedno s Pravilnikom o unutarnjem redu definira način na koji je te djelatnosti moguće provoditi kako ne bi došlo do ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zbog kojih je područje zaštićeno.

13

8. Struktura Javne ustanove

8.1. Organizacijska struktura Parka prirode Temeljem članka 72. stavak 2. Zakona, javne ustanove za upravljanje parkovima prirode

osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske, a djelatnost im je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode nadziru i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u cilju osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara, kao i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju. Javna ustanova može obavljati i druge djelatnosti određene aktom o osnivanju i Statutom ustanove.

Javna ustanova službeno je započela s radom 1. siječnja 1999. godine kada su uposleni i prvi djelatnici. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Kopa čki rit ("Narodne novine" broj 77/00, u daljnjem tekstu: Pravilnik), sukladno članku 71. Zakona o zaštiti prirode uređuje pitanja i propisuje mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Kopačkog rita, ali propisuje i prekršaje i upravne mjere za njegovo nepoštivanje. Odredbi Pravilnika dužni su se pridržavati zaposlenici Javne ustanove, stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost te posjetitelji Parka prirode.

Sukladno Statutu i Pravilniku o unutarnjem ustroju i na činu rada, rad Javne ustanove je organiziran kroz sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice: 1. Ured ravnatelja, 2. Služba općih i zajedničkih poslova, 3. Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode, 4. Služba nadzora, 5. Služba čuvara prirode, 6. Služba za prezentacijske aktivnosti, 7. Služba za ugostiteljstvo i trgovinu, 8. Tehnička služba i služba održavanja.

Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada predviđena su ukupno 65 radnih mjesta. Javna

ustanova trenutno upošljava 26 djelatnika i to: - ured ravnatelja: 2 djelatnika, - služba za opće i zajedničke poslove: 3 djelatnika, - služba za prezentaciju: 6 djelatnika, - Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode: 5 djelatnika, - služba nadzora: 5 djelatnika, - tehnička služba i služba održavanja: 5 djelatnika. Slika 4. Planirana (u zagradi) i trenutna organizacijska struktura Javne ustanove Kopački rit s brojem djelatnika

Služba za opće i zajedničke

poslove 3 (4)

Služba za prezentaciju

6 (15)

Služba nadzora 5 (11)

Tehnička služba i služba

održavanja 5 (8)

Ured ravnatelja 2 (3)

Služba stručnih poslova zaštite,

održavanja i očuvanja PP

5 (14)

Služba čuvara prirode

(9)

Služba za ugostiteljstvo i

trgovinu (1)

14

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Ured ravnatelja Služba za općei zajedničke

poslove

Služba stručnihposlova

Služba nadzora Služba čuvaraprirode

Služba zaprezentaciju

Služba zaugostiteljstvo

Tehničkaslužba

Planirano Ostvareno

Grafikon 1. Razlika između planiranog i stvarno zaposlenog broja djelatnika

8.2. Postojeća infrastruktura

A) Objekti dani na korištenje i upravljanje Javne ustanove: Kompleks "Dvorac Tikveš" – Odlukom Vlade Republike Hrvatske dodijeljen je na korištenje

i upravljanje Javnoj ustanovi 15.11.2000. godine. Ovaj se kompleks može podijeliti na pet prostornih cjelina:

• Historicistički dvorac s Aneksom, • Lovačka kurija, • Bio-ekološka stanica, • Kapela, • Restoran "Tikveš,

Šumska kuća "Hulovo" na ušću Hulovskog kanala u Dunav, nalazi se u k.o. Kopačevo na k.č.br. 2646. Građevina je srušena u Domovinskom ratu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 2000., ova lokacija je dana na uporabu i upravljanje Javnoj ustanovi.

B) Objekti u vlasništvu Ustanove

Prijemni posjetilački centar na lokaciji "Mali Sakadaš". Centar je izgrađen na ulazu u Park prirode kod mjesta Kopačevo u duhu tradicionalne arhitekture lokalnog područja. Namijenjen je zadovoljavanju potreba posjetitelja sa slijedećim sadržajima: recepcija, informativni punkt, suvenirnica, ugostiteljski sadržaji, odmorišta, šetnice, poučna staza i parkirališni prostor.

C) Objekti koji nisu u vlasništvu Javne ustanove, ali su potencijalno zanimljivi u smislu budućeg upravljanja Parkom D) Naselja u Parku

Ukupna površina utvrđenoga građevinskog područja na području Parka prirode je 44,20 ha, što iznosi 0,20% površine Parka prirode (Prostorni plan PPKR 2006). U sklopu Parka prirode nalaze se tri naselja: Tikveš, Kozjak i Podunavlje.

Naselje Tikveš – nalazi se u središtu sjevernog dijela Parka prirode u blizini istoimene crpne stanice na Vemeljskom dunavcu. Nastalo je polovicom 20. stoljeća izgradnjom niza samostojećih prizemnih građevina obodno uz prometnicu orijentiranu sjever-jug. Naselje se u popisima stanovništva prvi put spominje 1948. godine sa 153 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom bavili gospodarenjem

15

bogatstvima Kopačkog rita (lov, ribolov, šumarstvo, iskorištavanje trske, stari zanati). Danas naselje ima 28 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim indeksom prirasta.

Naselje Kozjak – nalazi se uz zapadnu granicu sjevernog dijela Parka prirode. Naselje se u popisima stanovništva prvi put spominje 1900. godine sa 438 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom bavili poljoprivrednom eksploatacijom prirodnih vrijednosti Kopačkog rita i okolice. Po popisu stanovnika iz 2001. godine u Kozjaku stanuje 80 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim indeksom prirasta. Većina od ukupno danas postojeće 44 građevine je napuštena ili u vrlo lošem građevinskom stanju. Nakon izgradnje autoceste A5 na međunarodnom cestovnom koridoru 5C, smatra se da će naselje Kozjak preuzeti primarni ulaz u Park prirode jer će preko Luga, Grabovca i Čeminca biti najbliža cestovna veza s autocestom, te se na tom području planira adaptacija/izgradnja novog Prijemnog posjetilačkog centra.

Naselje Podunavlje – nalazi se neposredno uz ribnjake Podunavlje. Sastoji se od nekoliko građevina, uključujući restoran «Kormoran». Prema popisu stanovnika iz 2001. godine u naselju su živjele samo dvije osobe (Prostorni plan PPKR 2006).

Na području Parka prirode nalazi se 29 lokacija izvan građevinskih područja na kojima su izgrađene pojedinačne građevine – lugarnice (Ćošak šume), lovačke kuće (Menteš, Nađhat) ribarske kuće (Kolonca), šumske kuće (Siget, Dvorac 1, Dvorac 2, Tikveš 1, Tikveš 2, šumska kuća kod Kompe, Kormanj, Ulnaci, Petreš, Hulovo, Mali Bajar 1, Mali Bajar 2), crpne postaje (Tikveš, Zlatna greda, Podunavlje), te lokacije restoran "Kormoran", te "Ribnjačarstvo Podunavlje".

Prostornim planom Parka prirode je za buduće korištenje predviđene su lokacije u svrhu razvoja ekoloških vidova turističke ponude (Prostorni plan PPKR 2006).

Studija naselja i pojedinačnih građevina u Parku prirode Kopački rit (ZPP 2002) ustanovila je postojeće stanje građevina iz koje je vidljivo da su šumske i lovačke kuće napuštene i u različitom stupnju devastacije, osim lovačke kuće "Ćošak šume" koja je obnovljena 2000. godine, te danas služi kao lugarnica. Daljnjim planovima utvrditi će se mogućnost i potreba obnove te korištenja tih građevina.

Crpne postaje Tikveš, Zlatna greda i Podunavlje su u vlasništvu i pod upravljanjem Hrvatskih voda, te su potpuno obnovljene 2003. godine u sklopu projekta "Reconstruction project for eastern Slavonija, Baranja and western Srijem loan ibrd 4351/hr" Banke za obnovu i razvoj i Vlade RH. Važne su za upravljanje hidrološkim uvjetima i razinama vode na od poplave branjenim područjima.

8.3. Trenutna financijska situacija Kako bi se prikazalo poslovanje Javne ustanove „Park prirode Kopački rit“ u tablici 1 su iskazani glavni pokazatelji iz financijskih izvješća za period 2003-2009. godinu.

Iz podataka navedenih u tablici 1. evidentno je da Ustanova raspolaže godišnjim budžetom koji se sastoji od prihoda iz državnog proračuna i vlastitih sredstava, pri čemu se i prihodna i rashodna strana povećavaju. Ipak, posljednjih godina točnije od 2005 g. prihodi rastu brže od rashoda. U ukupnom povećavanju prihoda važnu činjenicu predstavlja rast prihoda od vlastitih djelatnosti (uglavnom posjetilačkog turizma i prodaje suvenira). Vezano za rashodnu stranu, najveći dio rashoda još uvijek predstavljaju rashodi za zaposlene koji u ukupnim rashodima učestvuju između 30-40 posto, te rashodi za nabavku nefinancijske imovine koji dostižu i do 42% ukupnih rashoda.

16

Tablica 1. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove za period 1998 – 2009. godine

2009 2008 2007 2006 2005 2004 2003 2002 2001 2000 1999 1998 PRIHODI Prihodi iz Državnog proračuna 2.581.628 3.250.943 4.591.158 2.581.294 1.711.574 1.979.598 1.462.385 0 0 2.809.131 718.233 481.000 Prihodi iz vlastitih aktivnosti 1.719.773 1.628.641 1.510.518 964.810 1.206.776 1.097.353 284.003 272.342 272.724 216.027 194.453 11.719 Donacije/projekti 382.120 163.279 676.657 554.333 779.666 108.530 945.717 1.695.265 2.681.739 26.513 34.306 34.306 Prihodi od financijske imovine 9.582 15.604 26.244 21.404 9.212 1.519 6.649 9.385 6.874 0 0

Prihod od nefinancijske imovine 208.407 193.492 302.762 80.328 0 43.600 48.500 46.740 0 0 0

UKUPNO 4.901.510 5.251.959 7.107.339 4.202.169 3.707.228 3.230.600 2.747.254 2.023.732 2.961.337 3.051.671 946.992 492.719 Višak/manjak godine 32.006 85.780 1.997.057 154.509 50.713 -35.192 -516.486 -45.531 483.841 145.224 45.086 0

RASHODI

Rashodi za zaposlene 2.123.641 2.059.014 1.868.867 1.650.511 1.503.081 1.341.743 979.455 847.735 1.000.827 608.238 363.760 Materijalni rashodi 1.473.213 1.419.659 1.071.446 926.820 1.261.879 1.627.541 1.358.913 1.085.819 1.018.059 288.521 297.284 272.149 Financijski rashodi 14.305 15.690 12.980 10.713 79.649 8.992 4.167 30.739 13.831 188.168 175.589 28.673 Ostali rashodi 0 0 2.895 8.182 0 Rashodi za nabavku nefinancijske imovine 1.258.345 1.671.816 2.154.094 1.459.616 812.506 281.516 921.205 96.788 444.779 1.865.887 65.273 191.897

UKUPNO 4.869.504 5.166.179 5.110.282 4.047.660 3.657.115 3.265.792 3.263.740 2.069.263 2.477.496 2.950.814 901.906 492.719

17

9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit

9.1. Smještaj Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike

Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske (Slika 5.). To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. To je područje koje se prostire sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je Državnom granicom prema Republici Srbiji.

Slika 5. Smještaj Parka prirode Kopački rit

Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Sjeverno, južno i zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu.

Zemljopisno Kopački rit se prostire između 45° 32' i 45° 47' sjeverne geografske širine te 18° 45' i 18° 59' istočne geografske dužine.

Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 m, a područje Parka prirode nalazi se na njegovu najnižem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kreću od 78 m (dno Kopačkog jezera) do 86 m.

Na širem području izvan Parka prirode, zapadno i sjeverno na rubu nekadašnje poplavne doline, nalaze se naselja Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Grabovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac,

18

Batina i Zlatna Greda, od kojih je Bilje prijelazno, jače urbanizirano naselje, a ostala naselja su ruralna.

Na desnoj obali Drave, jugozapadno od Parka prirode, nalazi se grad Osijek, makroregionalno središte istočne Hrvatske, a na lijevoj obali prigradsko naselje Podravlje. Prema jugu i jugo-istoku su naselja Nemetin, Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Sva ova naselja nalaze se na udaljenosti do 5,0 km zračne linije od Parka prirode.

9.2. Geologija i geomorfologija U geološkom sastavu površinskog dijela prevladavaju sedimenti holocenske starosti. To su

uglavnom fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače, fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci, te fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline. Plitku erozijsku udubinu usijecala je Drava i ispunila taložinama nakon starijeg virma, kada je utjecajem tada formirane Apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u današnji smjer otjecanja napuštajući područje sjeverozapadno od Banskog Brda.

Slika 6. Snimak poplavne doline Dunava u predjelu Semenče i Petreša (Izvor: Google Earth 2008)

Presjek kroz slojeve koji geološki izgrađuju teren ukazuje na tanak sloj lesa na površini ispod kojeg se pružaju naslage silta koje povećavaju svoju debljinu idući od Dunava prema Dravi. U donjim slojevima susreću se uglavnom slojevi pijeska sve do granice srednjeg pleistocena i mlađeg pleistocena+holocena. Oko Dunava ispod sloja krupnijeg pijeska nalazi se sloj pjeskovitog šljunka. Ovi slojevi izgrađuju teren do dubine od otprilike 60 m ispod koje su slojevi srednjeg pleistocena (glina, silt).

Današnji reljefni oblici Baranje nastali su djelovanjem mlađih tektonskih procesa, egzogenih i endogenih, te klimatskih promjena od kraja Pleistocena naovamo. Oba su čimbenika bitno utjecala na morfološke procese te se u naizgled jednoličnom reljefu razlikuju tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluvijalno-močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski). U morfološko-strukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i Bansko brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog (denudacija = ogoljivanje ispiranjem) reljefa.

Prostor Parka prirode pripada nizinskom području koji je ujedno i najrasprostranjeniji tip reljefa na području Baranje (80-85% područja), gdje je vrlo mala energija reljefa, do 5 m/km2. Nizine

19

pripadaju fluvijalnom i fluvijalno-močvarnom tipu, nastale akumulacijskim radom Dunava, Drave, te poplavnih voda. Reljef mlade geološke prošlosti nastao je u Holocenu i Pleistocenu.

U nizinskom prostoru rijeke Drave mogu se izdvojiti poloj i terasna nizina (starija holocenska, te mlada i starija virmska terasa). Poloj je izdužen u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dužinom 56 km. Poloj se u smjeru jugoistoka sužava, tako da između Osijeka i Bilja iznosi između 3,5-4 km. Blago je nagnut od sjeverozapada prema jugoistoku i od jugozapada prema sjeveroistoku. U tom smjeru se kreću i nadmorske visine od oko 90 m (SZ) do svega 82 m na ušću Drave u Dunav.

Poloj Drave izgrađuju pijesci, šljunci, pjeskovite i glinovite ilovače, a debljina ovih fluvijalnih sedimenata raste od sjeverozapada prema jugoistoku (15-200 m). Obje dravske terase kao i recentni poloj dio su plitke erozijske udubine koju je Drava usjekla i ispunila taložinama starijeg virma, kada je zbog tada formirane apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u današnji smjer otjecanja.

Dunav na ovom području ima samo jednu, i to mlađu virmsku terasu, jer se na ovim prostorima pojavio tek u mlađem plesitocenu. Iz dotadašnjeg smjera otjecanja sjeverozapad-jugoistok, Dunav skreće u svoj današnji smjer otjecanja. Mlađa virmska terasa Dunava razvijena je sjeverno od Baranjskog brda, dok je južno od njega nema, zbog utjecaja supsidencijskih pokreta u Kopačkom ritu na mehanizam rijeke.

Meandriranjem Dunav je stvorio veliki poloj, ukupne širine do 25 km (14 km s baranjske strane), s tipičnim reljefnim oblicima (meandri, mrtvaje, grede, rukavci, ade) (Slika 6.). Bare i grede se pružaju stotinama metara jedna pored druge. Uske su i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi oko osam metara. Bare se na krajevima spajaju i preko prirodnog kanala tzv. "foka" ulaze u Dunavac ili Dravu. Fokovi služe za punjenje i pražnjenje bara, često su bili umjetno produbljivani, a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su preuzeli funkciju fokova.

U sastavu sedimenata, taložina, javljaju se šljunci, pijesci, pjeskovita i glinovita ilovača i fluvijalni les (Slika 7.). Na taj način nastalo je područje Kopačkog rita, kao fluvijalno-močvarna nizina, zasipanjem sedimenata rijeka Drave i Dunava, uz stalno zamočvarivanje i djelomično ujezerivanje prostora. Zbog toga je i reljefna energija na ovom području svega 1-2 m/km2 (Prostorni plan Kopački rit 2006).

Također, reljef Kopačkog rita pokazuje obilježja plavine, što je posebno izraženo na području Posebnog zoološkog rezervata. To je ujedno i najniže područje cjelokupnog prostora Parka prirode. U središnjem dijelu rezervata je Kopačko jezero, najniži dio rezervata (78 m dno jezera), koje je zajedno s jezerom Sakadaš, kanalima Čonakut i Hulovskim kanalom, stalno pod vodom. Ostali dijelovi rezervata povremeno su pod vodom, u vrijeme visokih voda Drave i Dunava, a u smjeru lesne terase i rijeka tereni su viši i ispresijecani mnogobrojnim barama (depresije), između kojih se nalaze grede (povišena područja) te ukupni prostor ima valovitu konfiguraciju.

Većina bara i jezera su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih koje su nastale zbog riječne erozije prilikom povlačenja voda s poplavnog područja. Grede su najviše točke u rezervatu, a najpoznatije su Hordovanj 83 m nadmorske visine, Hulovo-ribarska kuća 83 m, Bajar 83 m, Tabak 82 m i Remeta 86 m. Grede neprestano rastu, jer je taloženje vodenih nanosa na ovim mjestima najveće.

20

Slika 7. Uzdužni geomorfološki prikaz kroz poloj Dunava (Izvor: Prostorni Plan PP Kopački rit, preuzeto iz Bognar 1980)

9.3. Hidrologija 9.3.1. Hidrološka obilježja Prostor Parka prirode Kopački rit lociran je na branjenom i poplavnom području naših najvećih

rijeka, Dunava i Drave i kao takav je pod utjecajem njihova vodostaja. Hidrografsku mrežu, pored Dunava i Drave, čine Hulovski kanal, Čonakut, Novi kanal,

Renovo ili Pusta fok, Nađhat, Vemeljski Dunavac, Kopačko, Bijelo i Sakadaško jezero kao njezini najznačajniji dijelovi. Većina bara i jezera zapravo su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih koje su nastale djelovanjem erozije prilikom povlačenja vode s poplavnog područja. Najpoznatije Kopačko jezero je preko Hulovskoga kanala povezano s rijekom Dunav, a preko kanala Čonakut sa Sakadašem. Kod Sakadaša je pak ustava koja regulira utok stare Drave u prostor Kopačkog rita. Poplavnu dolinu Dunava možemo podijeliti na dvije cjeline:

1. Današnje poplavno područje – proteže se između rijeke i obrambenih nasipa; 2. Nekadašnje poplavno područje – nije pod izravnim utjecajem poplave zbog obrambenih

nasipa koji ga dijele od današnjeg poplavnog područja. Današnje poplavno područje, desna inundacija Dunava, kao hidrološka cjelina Parka prirode,

površine 123,60 km2 omeđena je s istoka rijekom Dunav od km 1412+100 do km 1382+300 (ušće Drave u Dunav), sa zapada nasipima Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo i s juga rijekom Dravom (od rkm 15+000 do 0+000).

21

Predmetna cjelina poplavno je područje Dunava i Drave izrazito niskog terena prosječne nadmorske visine oko 82 m. Posebno obilježje ovom prostoru daje dinamika plavljenja uzrokovana oscilacijama vodostaja Dunava. Vodostaji iz domene srednje visokih ulaze u područje i plave ga različitim stupcem vode.

Današnje poplavno područje dobiva vodu pritjecanjem iz rijeka Dunava i Drave, pritjecanjem podzemnih voda, oborinama, kondenzacijom vodene pare na površini vode i pritjecanjem iz stare Drave. Rijeka Dunav ima prosječni godišnji protok 2268 m3 s-1, a kreće se u rasponu od 742 do 8360 m3 s-1, izmjereno na stanici Bezdan. Prosječni godišnji protok rijeke Drave iznosi 558 m3 s-1, a kreće se u rasponu od 160 do 2232 m3 s-1, izmjereno na stanici Belišće.

Procijenjeno je da za režim voda Kopačkog rita najznačajniji utjecaj imaju rijeke Dunav i Drava. Vode rijeke Drave imaju utjecaja na trajanje poplava, ali ne ulaze u područje parka prirode. Obje ove rijeke su rijeke s glacijalnom režimskom komponentom s maksimumima protoka u vrijeme topljenja snijega. Pod utjecajem dugotrajnih i obilnih kiša javljaju se poplave u ritu, a moguće su u sva godišnja doba. Analizom podataka uočilo se da od topljenja snijega vodostaji mogu biti povišeni, a poplave uvijek uzrokuju kiše osobito ako su dugotrajne, obilne i ako se poklapaju s topljenjem snijega.

U posljednjih pedesetak godina pojavili su se trendovi snižavanja protoka i vodostaja kao i smanjenje pronosa suspendiranog i vučenog nanosa. Dok se za trendove snižavanja protoka i vodostaja na Dunavu i Dravi kod Kopačkog rita za sada može reći da nisu ni značajni niti zabrinjavajući, za trendove smanjenja pronosa suspendiranog i vučenog nanosa može se ustvrditi da su značajni. Poznato je naime da smanjenje pronosa nanosa, tj. sadržaja nanosa uzvodno, izaziva povećanu eroziju dna i obala korita nizvodno. Kako se za područje Dunava i Drave u Hrvatskoj ne raspolaže s pouzdanim i brojnim te kontinuiranim mjerenjima, potrebno je uspostaviti sustav praćenja pronosa obije vrste nanosa i erozije korita rijeke. Zbog čestog kolebanja vodostaja Dunava i Drave područje nije uvijek jednakom površinom pod vodom.

Obzirom na komunikaciju voda na području poplavne doline Dunava potrebno je uočiti dvije različite cjeline:

• poplavno područje sjeverno od Vemeljskog Dunavca, • poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca (posebni zoološki rezervat).

U „gornji“, sjeverni dio poplavne doline Dunava glavni dotok vode dolazi Vemeljskim Dunavcem koji svojim tokom prati tok Dunava. Pri velikim vodama Dunava Vemeljski Dunavac se preljeva i puni kako sjeverni tako i južni dio poplavne doline te vode koje se povlače preko Hulovskog ili Renovskog Kanala. Donji dio Vemeljskog Dunavca pri ušću u rijeku Dunav također ima dvosmjeran tok u dijelu vodostaja, što je vidljivo na erozijskim procesima na tom dijelu kanala.

Poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca, tj. posebni zoološki rezervat ima najdinamičnije promjene vodnog režima te samim tim i najveće oscilacije brzine toka vode. Brzina vode od iznimnog je značaja za potencijalne morfološke promjene područja što je posebice izraženo kod Hulovskog kanala koji je „žila kucavica“ Kopačkog rita te kanalizira najveći dio voda pri punjenju i pražnjenju Kopačkog rita. Meandri Hulovskog Kanala pokazuju veliki stupanj erodiranosti uslijed velikih brzina i toka vode koji ide u dva smjera u ovisnosti puni li se ili prazni područje posebnog zoološkog rezervata. Velike promjene režima tečenja, a samim tim i brzina vode u Kanalu, nastale su izgradnjom kamenog praga na ušću Hulova u Dunav.

Vezu Kopačkog sa Sakadaškim Jezerom predstavlja kanal Čonakut kod kojeg erozijski procesi nisu izraženi kao kod Hulovskog kanala. Tok vode je također dvosmjeran no za pretpostaviti je da sadrži manje protoke te samim tim i brzine vode. Veliku ulogu u smanjenju vrijednosti brzina toka vode ima i znatna širina ovog kanala.

Pri pražnjenju dio vode ovoga područja odvodi Renovski kanal u rijeku Dravu, koji za razliku od Hulovskog kanala i Čonakuta ima dominantno jednosmjeran protok vode, dok se pri ušću u rijeku Dravu pojavljuje i dvosmjerni tok.

Pored brzina toka vode u kanalima potrebno je, zbog zasipavanja, proanalizirati i brzine i smjer toka vode u Kopačkom i Bijelom jezeru.

Za analizu kretanja vodostaja Dunava, na području Kopačkog rita, do sada je veliku ulogu imala vodomjerna stanica Apatin. Za Dravu je to bila vodomjerna stanica Osijek. Analizom vodostaja na vodomjernim stanicama i njihovim povezivanjem s vodostajem u Ritu ustanovljen je sljedeći odnos prikazan u Tablici 2.

22

Do 300 cm vodostaja Dunava na vodomjernoj stanici kod Apatina voda rijeke je u svom koritu. Vodu u rezervatu nalazimo samo na mjestima gdje je kota terena ispod razine podzemne vode. Takva mjesta su Kopačko jezero i dublji kanali kao što su Čonakut, Novi i Hulovski kanal. Kod vodostaja između 300 i 350 cm voda počinje iz korita Dunava prodirati preko foka na poplavno područje rezervata. Do kote od 350 cm vodomjerne letve plave se najniži tereni. Na tim prostorima voda je prosječno 175,85 dana. Između 350 i 400 cm vodostaja poplavljene su sve bare u rezervatu. Takvih vodostaja ima godišnje u prosjeku 32,1 dan, a voda se zadržava prosječno 131,35 dana. Kod vodostaja između 400 i 500 cm na vodomjernoj letvi poplavljeno je 94,66% površine i zadržava se prosječno 99,25 dana. Kod vodostaja preko 500 cm cijeli je rezervat pod vodom. Fokovi izgube svoje funkcije jer se voda prelijeva preko obale. Trajanje je prosječno 48,1 dan, no ima godina kada poplave potpuno izostanu kao i onih drugih kada je trajanje i do 147 dana. U razdoblju sušnih godina, uz ravnomjernu raspoređenost oborina tijekom godine, poplave su rijetke i kraće, a ponekad i izostaju.

Tablica 2. Prikaz odnosa vodostaja rijeke Dunav, te poplavljenih i nepoplavljenih površina Posebnog zoološkog rezervata

Površina pod vodom Površina bez vode Vodostaj Dunava kod Apatina (cm) (ha) % (ha) %

Ispod 300 281,81 4,52 5.952,71 95,48 300-350 815,18 13,08 5.419,35 86,92 350-400 3.025,47 48,53 3.209,05 51,47 400-450 5.901,78 94,66 332,74 5,34

Preko 500 6.234,52 100,00 0,00 0

Prosječne vrijednosti trajanja poplave na određenim dijelovima poplavnog područja prikazane

su na slici 8. Obzirom na navedeno, a u cilju očuvanja Parka prirode, potrebno je detaljno definirati program

mjerenja brzina, te pronosa nanosa na glavnim kanalima i jezerima. Prije definiranja programa praćenja potrebno je izvršiti terenske obilaske glavnih kanala i jezera pri punjenju i pražnjenju kako bi se definirale lokacije na kojima je potrebno vršiti mjerenja.

Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s istoka i juga nasipom Zmajevac-Kopačevo, a sa zapada i sjevera granicom nekadašnje poplavne doline Dunava, veličine 53,40 km2, te predstavlja dio, od poplavnih voda Dunava, branjenog područja Baranje. Nasipi za obranu od poplava danas sprječavaju nekadašnje redovito plavljenje područja. Izgrađeni sustav nasipa dimenzioniran je sa sigurnosnim nadvišenjem od 1,2 m u odnosu na zabilježene poplavne vode iz 1965. godine koje su 100 godišnjeg reda javljanja. Branjeni dio područja, ispresijecan je kanalskom mrežom kojoj osnovu čine nekada prirodni tokovi i novo izgrađeni pravilni kanali za odvodnju. Za ovo područje nema raspoloživih mjernih podataka.

Ova cjelina dio je melioracijskog područja Dunavskog sektora čija je odvodnja usmjerena na tri crpne postaje, koje se nalaze u području Parka prirode. Tu se mogu izdvojiti tri podsliva: Dunavski rit, Brestovačko-Jasenovački rit i Podunavski rit. Voda u ovo područje dolazi iz tri izvora: slijevanjem oborinskih voda s viših dijelova Baranje, porastom razine podzemnih voda te u slučaju Biljskog rita pritjecanjem iz Stare Drave.

23

Slika 8. Prosječne vrijednosti trajanja poplavljenosti poplavnog područja Kopačkog rita (u danima) (Izvor: Schwarz 2005)

Glavni recipijent Dunavskog sliva je kanal Bojana. Vode Dunavskog sektora u područje Parka prirode prebacuju na tri crpne stanice:

• CS Zlatna greda • CS Tikveš • CS Podunavlje

Crpna stanica Zlatna greda izgrađena je 1898. godine, a obnovljena je 1956. i 2000. godine uz povećanje kapaciteta na 6 m3/s što ju čini najvećom crpnom stanicom na području Baranje. Crpna

stalno

do 300 dana

do 200 dana

do 150 dana

do 130 dana

do 110 dana

do 90 dana

do 70 dana

do 50 dana

do 40 dana

do 30 dana

do 20 dana

do 10 dana

24

stanica je izuzetno važan objekt za funkcioniranje odvodnje Dunavskog rita, a 2000. je obavljeno i čišćenje tzv. Glavnog odvodnog kanala koje je pospješilo odvodnjavanje područja

Crpna stanica Zlatna greda odvodnjava melioracijsko područje Dunavskog rita veličine 147.17 km2. Odvodni kanal do crpki je Glavni dovodni kanal Zlatna greda I reda, dužine 11.157 km. Lijeva obala ovog kanala predstavlja ujedno i granicu Parka prirode do crpne postaje Zlatna greda. Karakteristika Dunavskog rita je vrlo gusta kanalska mreža, mali uzdužni padovi kanala zbog kojih gotovo da i nema tečenja vode bez rada crpne stanice. Crpke u pravilu rade noću od 22 do 8 sati, iznimno danonoćno za vrijeme proglašavanja obrane od poplave. Na crpnoj stanici postavljena je vodomjerna letva s kotom nule 79.33 m.n.m., a kod obnove je postavljen i elektronski mjerač nivoa vode. Uključenje pogona je kod vodostaja +160.

Crpna stanica Tikveš sagrađena je prvi put 1910. godine, drugi put 1926. godine, a obnovljena je 1956. i 2000. godine, kapaciteta 5 m3/s. Izvedena je s tlačnim cjevovodom sifonskog tipa koji prati konfiguraciju nasipa, a najviša točka cjevovoda nalazi se iznad maksimalnog zabilježenog vodostaja Dunava tako da je onemogućen gravitacijski povratni tok vode Dunava u Glavni dovodni kanal Tikveš. Crpke imaju izlazno kućište za dva smjera, odvodnjavanje i navodnjavanje Brestovačko - Jasenovačkog rita, s tim što se navodnjavanje može obavljati i bez pogona crpki. CS Tikveš odvodnjava melioracijsko područje Brestovačko – Jasenovačkog rita veličine 57.92 km2. Dovodni kanal je Glavni dovodni kanal Tikveš dužine 14.823 km.

Crpna stanica Podunavlje prva je izgrađena stanica na području današnje Republike Hrvatske davne 1874. godine. U međuvremenu su rađene rekonstrukcije, ali je svoj dugogodišnji oblik i opremu dobila 1896. godine, a elektrificirana je 1956. godine i kao takva radila je do posljednje rekonstrukcije 2000. godine. Kapacitet crpne stanice je 1.75 m3/s. Tlačni cjevovod izlazi iz strojarnice s promjerom 1.200 mm i račva se u tri pravca. Lijevi ogranak, promatrano u smjeru tečenja vode, ide u istočni dio ribnjaka Podunavlje, drugi pravac vodi ravno kroz nasip Zmajevac – Kopačevo u Posebni zoološki rezervat, a treći pravac ide u drugi dio ribnjaka.

Crpna stanica Podunavlje odvodnjava melioracijsko područje Podunavski rit ukupne površine 107.65 km2. Glavni melioracijski dovodni kanal je Mali Dunav dužine 17.87 km koji ujedno služi i za opskrbu vodom ribnjaka Podunavlje te melioracijski kanal Donji Zmajevački dužine 5,1 km koji odvodnjava površine „Belja“ d.d., te Čarna koja odvodnjava pretežito šumske površine.

Ova crpna stanica izuzetno je važna ne samo za odvodnju suvišnih voda Podunavskog rita, nego i za kompleks ribnjaka Podunavlje. Broj sati rada crpki ponekad doseže i 7.000 sati godišnje.

Poznavanje količina vode koje na lokacijama crpnih stanica prihranjuju područje Kopačkog rita od velike je važnosti obzirom da su crpne stanice u funkciji u ljetnom periodu, kada se javlja deficit vode u Kopačkom ritu uslijed niskih voda Dunava i velikih vrijednosti evaporacije i evapotranspiracije. Značajniji je utjecaj rada crpnih stanica u sušnom razdoblju nego u kišnom jer su utjecanja vode u Kopački rit minorna. U Tablici 3 dan je prikaz precrpljenih količina vode koje su proračunate na osnovu prosječnog broja sati rada crpki za razdoblje od 1998. do 2001. godine.

Tablica 3. Prikaz prosječno precrpljenih količina vode crpnim stanicama.

Crpna stanica Kapacitet

(m3/s) Srednji godišnji broj sati rada

(h) Srednja godišnja količina precrpljene vode

(m3)

ZLATNA GREDA 6,00 1490 32.184.000

TIKVEŠ 5,00 1370 24.660.000

PODUNAVLJE 1,75 2250 14.175.000

Iako su ove količine voda male u usporedbi s količinama vode iz Dunava potrebno je

raspolagati s detaljnijim podacima o količinama i vremenskoj raspodjeli, te se predlaže uspostava mjerenja količine precrpljenih voda. Pored toga potrebno je mjeriti i količine koje kroz ustavu Kopačevo teku u Kopački rit.

25

� Bilanca voda Parka prirode Kopački rit Poplavno područje Parka prirode Kopački rit vodu dobiva putem dotoka površinskih voda iz

Dunava, oborinama, te dotoka putem rada crpnih stanica i prelijevanjem preko ustave Sakadaš. S druge strane, evaporacija i evapotranspiracija, te naknadno istjecanje površinskih voda u Dunav predstavljaju osnovne načine na koje područje «gubi» vodu.

U tablici 4. prikazane su procjene bilance voda na području Parka prirode Kopački rit iz čega je vidljivo da su razlike između sušnog i vlažnog razdoblja velike. Važno je napomenuti da su procijenjeni podaci značajno opterećeni greškom i da služe samo kao orijentacijska vrijednost sušnog i vlažnog ekstrema. Svakako da je realnost potpuno drugačija i predstavlja godišnje vrijednosti koje se kreću između navedenih ekstrema. Kako su odnosi navedenih veličina značajni, a godišnje vrijednosti zavise od brojnih naprijed opisanih faktora, ova bilanca svake godine znatno varira vjerojatno sa višekratnikom realnih odnosa tih vrijednosti. Realniju bilancu voda moglo bi se dobiti tek uspostavom minimalnih mjerenja i osnovnih analiza faktora koji utječu na ukupnu bilancu voda.

Tablica 4. Procjena bilance voda na području Parka prirode Kopački rit

Opis komponente Sušno razdoblje (m3) Kišno razdoblje (m3)

Oborine pale na područje 12.000.000 12.000.000 Dotok površinskih voda iz Dunava

358.500.000 79.000.000.000

Dotok putem crpnih stanica i ustave Sakadaš

2.500.000 950.000.000

Evaporacija i evapotranspiracija -17.600.000 -22.000.000 Istjecanje površinskih voda u Dunav

-355.400.000 -79.940.000.000

Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata.

Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka vezani za kvartarne šljunkovite naslage. Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini Baranjskog brda), što navodi na zaključak da vodonosni horizont na području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti crpljenja vode. Iz navedenog razloga planirana su preliminarna istraživanja potencijalnog crpilišta za vodoopskrbu u poplavnom području Dunava na području Zlatna greda koje je u granicama Parka prirode.

Na području Baranje, pa tako i području Parka prirode izražen je problem motrenja podzemne vode. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske od 1960. godine prikuplja podatke o kretanju razine podzemne vode na mreži mjernih stanica vodnog područja sliva Drave i Dunava koja se dijeli na osnovnu mrežu, stanice izvan osnovne mreže i mrežu II. reda. Na slivnom području Baranje ima 9 mjernih stanica-piezometara, a od toga se jedan (P-5), nalazi u Parku prirode.

9.3.2. Hidro-geološka obilježja S geomorfološkoga gledišta na području Baranje razlikujemo tri osnovna područja i to:

nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski). Područje Parka prirode u cijelosti pripada nizinskom području izgrađenom od kvartarnih

naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidro-geološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i holocena. Holocenski sedimenti, najrasprostranjeniji upravo na predmetnom području, su fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline koje prevladavaju u poplavnom području, te fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci koji su zastupljeniji u području izvan inundacije.

26

Svaki od ovih pet tipova meandara sadrži niz parametara (npr. amplituda, zakrivljenost, dužina vodotoka itd.) koje je danas moguće mjeriti, a time i ocijeniti «prirodnost» vodotoka tj. razlike između teoretskog i stvarnog stanja (Slika 9.).

Slika 9. Razvoj i tipovi meandara duž rijeka (Izvor: Schwarz 2005). Na području Kopačkog rita i hrvatskog Podunavlja, u prirodnim uvjetima (bez utjecaja čovjeka

na rijeke) razvija se tip poplavne doline kojeg karakterizira reljef s meandrima IV tipa (Slika 11). Bitna karakteristika ovog tipa je grananje glavnog toka rijeke na nekoliko manjih tokova («dunavaca»), te njihovo nizvodno spajanje u jedinstveni tok čime područje poprima oblik tzv. unutrašnje delte.

Pod utjecajem čovjeka, osobito nakon Industrijske revolucije tijekom 19. i 20. stoljeća, došlo je do bitnog zadiranja u prirodne poplavne doline, i njihovog modificiranja sukladno ljudskim interesima. Tako je tijekom 19. stoljeća došlo do presijecanja meandara na Dunavu i Dravi radi skraćivanja toka zbog navigacije (Slika 10.), izgradnje nasipa u cilju obrane od poplava i pretvaranja poplavne doline u poljoprivredna i građevinska područja.

Slika 10. Karta Zmajevačkog i Monoštorskog rita nakon presijecanja meandara Dunava (Izvor: Schwarz 2005)

Danas stoga postoji znatna razlika u hidro-morfološkim parametrima vodotoka u odnosu na prirodno stanje (Slika 10). One se očituju u ukupnoj dužini vodotoka, broju otoka i sprudova, te postotku pojedinih tipova meandra u nastanku.

Povećavanjem ovih razlika u odnosu na prirodno stanje dolazi do smanjivanja povezanosti

između rijeke i njenog poplavnog područja, a time i do prekida procesa evolucije poplavnih dolina, te gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti.

27

Za zaštitu i očuvanje područja Kopačkog rita u užem smislu i Podunavlja u širem smislu, je od ključnog značaja omogućavanje daljnjeg odvijanja prirodnih procesa na Dunavu i Dravi, kao i mjerama restauracije dijela postojećih objekata (osobito kamenih pregrada i špornjeva).

9.4. Pedološka obilježja Reljefne osobine i specifične vodne prilike elementi su od odlučujućeg značenja za postanak,

razvoj i raširenost pojedinih vrsta tala na području Baranje, a osobito na području Parka prirode Kopački rit. Posebno se to odnosi na prostrana područja poloja, gdje su se razvila subakvalna i hidromorfna tla. Klimazonalna tla karakteristična su za ocjeđenija područja riječnih terasa, lesne zaravni i Bansko brdo. Pored prirodnih utjecaja na razvoj tala i njihovu promjenu bitno je utjecalo i djelovanje čovjeka, koji je svjesno vršio isušivanja i melioracije u svrhu poljodjelske proizvodnje.

Prostor Kopačkog rita geomorfološki je oblikovan tijekom čitavog mlađeg kvartara, a odlučujuću ulogu imala je organogeno-močvarna, a potom mineralogena (fluvijalna) sedimentacija, pa se prostor Parka prirode bitno razlikuje od okolnih fluvijalnih nizina. Litološku podlogu čine organogeno-močvarni sedimentni prah, glina i treset, te pjeskoviti prah i pijesak fluvijalnog porijekla. Pretpostavka je da je u duljem vremenskom razdoblju dolazilo do miješanja fluvijalnih sedimenta Dunava i Drave s organogeno-močvarnim i limničkim naslagama.

Prema pedološkim interpretacijama istraživanja iz 60-tih godina prošlog stoljeća tla na području Parka prirode pripadaju subhidričnim i semiterestričnim, odnosno semihidromorfnim tlima. Subhidrična se tla nalaze trajno pod vodom i ograničena su samo na područje Posebnog zoološkog rezervata i njegove neposredne okoline. Od subhidričnih tala prisutni su gyttja i sapropel. Ostali dio terena koji se prostire od Dunava i Drave predstavljen je semiterestričnim tlima (glej i aluvijalna tla) čija je pojava uvjetovana različitim stupnjem vlaženja i biljnim asocijacijama. Najniža područja zastupljena su alfa-glejem.

Dominantni pedološki tipovi tala su sljedeći: � Na užem prostoru uz vodotoke Dravu i Dunav zastupljena su aluvijalna (fluvijalna) tla

(recentni aluvijalni nanosi). To su vrlo duboka karbonatna, pjeskovita i pjeskovito ilovasta fluvijalna tla s inkluzijama hipoglejnih tala. Matični supstrat su holocenski pjeskoviti i ilovasti sedimenti.

� Močvarno-glejna tla (euglej) najzastupljenija su tla Parka prirode. Prema pedološkim karakteristikama izdvojeno je deset tipova tala od kojih su na prostoru Parka prirode zastupljena tri. To su glejna tla koja nemaju veliko osciliranje suficitarne vode i zato je unutar soluma do 1,0 m ispod površine prisutno, barem u dijelu, ako ne u cijelom profilu, konstantno prekomjerno navlaživanje. Karakteriziraju ih procesi hidrogenizacije i morfološki znakovi koji su rezultat kraćeg, dužeg ili trajnog zadržavanja dodatne vode (podzemne ili plavne) unutar spomenutog profila tla do dubine 1,0 m. Suvišak vode smanjuje količinu kisika pa se pospješuju procesi redukcije. Prevladavaju

anaerobni mikroorganizmi i razgradnja organske materije teče sporo u smjeru karbonizacije i stvaranja karakterističnog hidromorfnog humusa.

Od ukupno deset tipova tala koji pripadaju močvarno-glejnim tlima na prostoru obuhvata Parka prirode zastupljeni su sljedeći tipovi: 1. tip – močvarno amfiglejno i močvarno hipoglejno – dijelom nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire se sjevernije od kartografske jedinice br. 30. – fluvijalnih tala uz Dravu, te zauzima preostali prostor Posebnog rezervata. Ovaj tip tla izdvojen je na težim holocenskim sedimentima (glinama i ilovačama), a u strukturi zastupljenosti prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim; 2. tip – močvarno hipoglejno (hipoglej) i močvarno amfiglejno (amfiglej) – dijelom nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire se sjeveroistočnije od prethodnog tipa tla, od Vemeljskog Dunavca sve do dunavskih fluvijalnih tala. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti; 3. tip – močvarno hipoglejno tlo i ritska crnica – pretežito nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire se sjeverno od 1. tipa, a zapadno od 2. tipa te sa tri strane okružuje hidromeliorirana tla. Ovaj tip zastupljen je dakle sjeverno od ribnjačarskih površina te od zapadne granice Parka prirode do otprilike Glavnog dunavskog nasipa. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti, a na njima su zastupljene šume, travnjaci i oranice. � Hidromeliorirana tla zastupljena su unutar močvarnog hipoglejnog tla i ritske crnice, a

predstavljaju obradivo tlo. Nastala su iz ritske crnice i euglejnih tala snižavanjem razine

28

podzemne vode melioracijskim zahvatima. Hidromelioracijska rješenja (obrana od poplava, zaštita od zagađivanja) nisu završena samim izvođenjem nego traju aktivnosti i na održavanju stvorenog sustava. Matični supstrat je holocenska pjeskovita ilovača.

� Subakvalna tla (gyttja) po svom postanku vezana su za područja stalno pod vodom, gdje im razvoj teče pod plitkim vodnim pokrivačem stajaćica. Ograničena su na prostor Posebnog zoološkog rezervata, a predstavljena su gyttijom i sapropelom. Gyttija je po svom nastanku vezana za dno Kopačkog jezera i bara, gdje su vode bogate kisikom i gdje je organska komponenta premiješana s česticama gline i praha. Nema truljenja, organska tvar je dobro humificirana, a horizont gyttje ima crnu boju. Za razliku od gyttje sapropel nastaje na dnu voda stajaćica siromašnih kisikom. Organski ostaci se razlažu utjecajem anaerobnih bakterija tako da nedostaje humus.

9.5. Seizmotektonska obilježja Geološki podaci ukazuju da je područje Baranje u neotektonskom razdoblju pretežito u

spuštanju, ali to spuštanje je nejednoliko i znatno je povećano u zonama rasjeda. Značajne promjene u strukturi nastale su u gornjem miocenu i pliocenu, te u kvartaru. Nastaju rasjedi pravaca pružanja sjeveroistok-jugozapad duž kojih su osim vertikalnih prisutni i horizontalni pokreti. Zapadno od područja Kopačkog rita nalazi se dominantni rasjed šireg područja tzv. "Osječko-đakovački rasjed". Povećana tektonska aktivnost događa se unutar zone tog rasjeda između Drave i Batine.

Ovaj rasjed ima dužinu 100 km i presijeca Dravsku potolinu i vjerojatno graniči s većom tektonskom cjelinom kojoj pripadaju Panonske planine Mađarske.

Osnovna tektonska kretanja događaju se na dubinama do 20 km, a velike deformacije padinske plohe neogenskih naslaga i horizontalni pomaci stijena odraz su tih kretanja. Može se općenito zaključiti: sjeverozapadni dio Baranje pomiče se prema jugozapadu, a područje Kopačkog rita prema sjeveroistoku i ta kretanja su vjerojatni uzročnici javljanju potresa. Prema seizmotektonskoj rajonizaciji u zoni "Osječko-đakovačkog rasjeda" moguće je javljanje potresa s maksimalnim magnitudama M između 5 i 5,5 tako da je manji dio Parka prirode Kopački rit u zoni VIII° očekivanih maksimalnih magnituda potresa, a pretežiti je u zoni VII °.

9.6. Klima

Osnovno obilježje klime područja Parka prirode Kopački rit je homogenost klimatskih prilika, kao posljedica geografskog položaja Parka prirode u nizinskom području jugoistočne Baranje, te malih visinskih razlika terena. Klimatske prilike Parka prirode dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora, kako prostora Baranje, tako i područja istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena.

Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwb“x“, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.

Srednja godišnja temperatura zraka na širem području Parka prirode kreće se od 10,7ºC (meteorološka postaja Osijek 1959-1978. i Brestovac-Belje 1925-1940.) dok je prema mjerenjima od 1978. do 1998. u Osijeku srednja godišnja temperatura iznosila 11,0ºC (Tablica 5). Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav tip klime.

Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (21,4ºC Osijek ili 21,9ºC Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene u siječnju, kada je zabilježen minimum temperature (- 1,4ºC Osijek, odnosno -1,3ºC Brestovac-Belje).

Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature.

29

Tablica 5. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka

OSIJEK BRESTOVAC-BELJE2) Mjeseci

1959-1978.1) 1978-1998.3) 1925-1940. I - 1,4 - 0,4 - 1,3 II 1,7 1,2 0,0 III 6,1 6,3 5,3 IV 11,5 11,1 11,0 V 16,3 16,5 15,9 VI 19,5 19,7 10,5 VII 20,9 21,4 21,9 VIII 20,2 20,9 20,5 IX 16,2 16,7 16,8 X 11,0 11,3 11,3 XI 6,1 4,8 6,7 XII 0,8 1,4 0,0

Prosječno godišnje 10,7 11,0 10,7 Izvor podataka: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice

općina Osijek, Zagreb, 1980. 2) Geografija SRH – Knjiga 3, Zagreb, 1975. 3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002.

Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za

Osijek 22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja. Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju 1959-1978. godine, a u razdoblju 1981-1998., apsolutni maksimum iznosio je u srpnju 40ºC. Minimalne temperature javljaju se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959. do 1978. godine, iznosio je u Osijeku -25,4º C, međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala.

Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u Brestovcu (1948-1960.) do 685,7 mm u Osijeku (1959-1978.). U okviru ovih podataka o prosječnim godišnjim količinama oborine izmjerene su i količine na agro-meteorološkoj postaji Kozjak, od prosječno 649 mm (1928-1937.).

U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu.

Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te i česta odstupanja od oborinskog režima.

Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 1959. do 1978. godine zabilježena u Osijeku iznosila je 101,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina

OSIJEK BRESTOVAC-BELJE KOZJAK 4)

Mjeseci 1959-1978.1) 1978-1998.3) 1925-1940.2) 1948-1960.4) 1928-1937.

I 50,0 46,2 35 42 37 II 43,1 36,5 38 47 36 III 42,1 45,0 44 34 42 IV 57,8 52,2 53 56 62 V 57,6 61,2 74 64 70

30

VI 90,4 79,9 64 83 64 VII 74,5 54,6 51 58 47 VIII 60,9 60,5 47 51 53 IX 49,2 56,1 58 39 60 X 41,5 51,6 89 45 89 XI 60,4 57,1 52 62 53 XII 58,2 52,9 37 57 36

Prosječno godišnje

685,7 653,9 642 638 649

Izvor podataka: 1) Republički hidrometeorološki zavod-Prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980. 2) Geografija SRH – Knjiga 3, Zagreb, 1975. 3) Državni hidrometeorološki zavod-Podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb 2002. 4) JAZU – Zavod za znanstveni rad Osijek – Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.

Relativna vlaga zraka za šire područje Osijeka i Parka prirode u prosjeku iznosi gotovo 80%

godišnje, s tim da je deficit vlage zabilježen u proljetnim i ljetnim mjesecima, dok su zimski mjeseci dominantno vlažni, a broj izrazito suhih dana, s manje od 30% vlage u prosjeku, vrlo mali (Tablica 7). Povećanoj vlažnosti ovog područja doprinose utjecaji rijeka Drave i Dunava, te cjelokupno poplavno područje Kopačkog rita.

Tablica 7. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost u razdoblju 1948-1960. (Izvor: Prostorni plan PP Kopački rit 2006)

M j e s e c i Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosječno godišnje

Brestovac-Belje

86 82 76 72 73 74 71 71 76 81 87 89 78

Izvor podataka: - Klimatski podaci SRH, 1971., Republički hidrometeorološki zavod SRH, Zagreb - JAZU – Zavod za znanstveni rad Osijek – Tri stoljeća "Belja", Osijek, 1986.

Na temelju desetogodišnje analize anomalija temperatura i oborina za područje Osijeka, dvije su godine (2000. i 2002) ocijenjene kao ekstremno tople, jedna (1999) vrlo topla, četiri tople (1998., 2001., 2003. i 2006), a samo tri godine su bile ocijenjene kao normalne (Tablica 8).

31

Tablica 8. Prosječne godišnje ocjene klime u Hrvatskoj u periodu 1997-2006. (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

1997. 1998. 11999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Temperatura normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo toplo ekstremno toplo

toplo normalno normalno toplo

Oborine normalno normalno vrlo kišno ekstremno sušno ekstremno kišno normalno vrlo sušno vrlo kišno ekstremno kišno normalno

Tablica 9. Prosječne godišnje ocjene klime za područje Osijeka po sezonama (Z = zima, P = proljeće, Lj = ljeto, J = jesen) (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Temperatura Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J

Ekstremno hladno

Vrlo hladno Hladno ■ ■ Normalno ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ Toplo ■ ■ ■ Vrlo toplo ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ Ekstremno toplo

■ ■ ■ ■

Oborine Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J

Ekstremno sušno

■ ■

Vrlo sušno ■ ■ Sušno ■ ■ ■ ■ ■ Normalno ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ Kišno ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ Vrlo kišno ■ ■ ■ ■ ■ ■ Ekstremno kišno

■ ■

32

S obzirom na količinu oborina dvije su godine bile ekstremno kišne (2001. i 2005.), dvije vrlo kišne (1999. i 2004), jedna vrlo sušna (2003), jedna ekstremno sušna (2000), a četiri su godine ocijenjene kao normalne (Tablica 9).

Ako podatke o ocjenama klime razmotrimo temeljem četiri godišnja doba dobiti ćemo još detaljniji prikaz promjena trendova (Tablica 9). Vezano uz temperaturne vrijednosti, u promatranom 10-godišnjem razdoblju 55% ukupnih godišnjih doba bilo je u granicama dugogodišnjih prosjeka, čak 44% ukupnih razdoblja je bilo toplije, a samo 5% hladnije od prosjeka. S druge strane, kod oborina je samo 35% bilo u granicama dugogodišnjih prosjeka, dok je 42,5% razdoblja bilo s većim vrijednostima od prosječnih količina oborina. Samo devet sezona (22,5%) je bilo sušnije od prosjeka.

Zimska razdoblja su pokazala najmanje odstupanja sa samo dvije vrlo tople i jednom sušnom zimom, te dvije kišne i jednom hladnijom zimom od prosjeka.

Proljeća su u 50% slučajeva bila vrlo topla ili toplija od prosjeka sa samo jednim hladnijim proljećem u proteklih deset godina. S druge strane, samo tri proljeća su bila u granicama normalnih vrijednosti, dok ih je četiri bilo kišno ili vrlo kišno, dva sušna, te jedno ekstremno sušno.

Ljeta su također bitno odstupala od prosječnih vrijednosti, osobito u pogledu temperature. Samo tri ljeta su bila u okviru prosječnih vrijednosti, dok su sva ostala bila toplija, vrlo topla ili čak ekstremno topla. S druge strane, četiri ljeta su bila također kišna, vrlo kišna ili ekstremno kišna, a samo dva sušna ili ekstremno sušna.

Jeseni su u 80% slučajeva bile normalne što se tiče temperaturnih vrijednosti, uz samo jednu vrlo toplu i jednu ekstremno toplu jesen. Međutim, vezano uz količinu prosječnih vrijednosti oborina jesenska razdoblja su najviše odstupala od prosjeka. Čak sedam od deset jeseni je bilo kišno, vrlo kišno ili ekstremno kišno, dok je samo jedanput zabilježena sušna jesen, te dva puta vrlo sušna.

Sve ove gore navedene devijacije klimatskih parametara ukazuju na polagane procese promjene klime ovog područja. Stoga će daljnje praćenje klimatskih promjena i procjena njihovih utjecaja na zaštićeno područje biti jedan od najvažnijih zadataka upravljanja, zaštite i očuvanja ovog područja.

9.7. Staništa 9.7.1. Ugrožena i rijetka staništa Prema Nacionalnoj klasifikacija i karti staništa Republike Hrvatske na području Parka

prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/06) (označeni simbolom * i opisani u daljnjem tekstu) (Tablica 10).

Tablica 10. Tipovi staništa na području Parka prirode Kopački rit

NKS kod NKS staništa

A Površinske kopnene vode i močvarna staništa A.1.1 Stalne stajaćice A.1.2 Povremene stajaćice A.2.3 Stalni vodotoci A.2.7/A.2.2/A.1.1

Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica/Povremene tekućice/Stalne stajaćice

A.4.1 Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi A.4.1.2.1 Močvara krutog šaša A.4.1.2.3 Močvara nježnog šaša A.4.1.2.6 Močvara mjehurastog šaša A.4.1.2.8 Zajednica trstastog blješca A.3.2.1.6 Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati A.3.3.3.6 Zajednica močvarne rebratice C Travnjaci, cretovi i visoke zeleni C.2.2 *Vlažne livade Srednje Europe

33

C.2.4.1.1 Pašnjak guste petoprste D Šikare D.1.1/E.1.1 Vrbici na sprudovima/Poplavne šume vrba E Šume E.1.1/E.1.2 *Poplavne šume vrba/ *Poplavne šume topola E.2.1 Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.2 *Poplavne šume hrasta lužnjaka E.3.1 *Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E.9.3 Nasadi širokolisnog drveća I Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i

ruderalnom vegetacijom I.2.1 Mozaici kultiviranih površina I.2.1/J.1.1/ I.8.1

Mozaici kultiviranih površina/Aktivna seoska područja/Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

I.3.1 Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I.8.1 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine J Izgrađena i industrijska staništa J.1.1 Aktivna seoska područja J.1.1/J.1.3 Aktivna seoska područja/Urbanizirana seoska područja

Navedena staništa su kartirana na III razini Nacionalne klasifikacije staništa (NKS), a

svaka od navedenih klasa unutar sebe sadrži cijeli niz staništa, odnosno biljnih zajednica na IV i V razini.

Prema NKS-u navedena ugrožena i rijetka staništa opisana su na sljedeći način: C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe

Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. E.1.1. Poplavne šume vrba

Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930 E.1.2. Poplavne šume topola

Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka

Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma.

U cilju zaštite ugroženih staništa vlažnih livada Srednje Europe potrebno je strogo pridržavati se mjera očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova kako je propisano Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/2006), Prilog III, C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare te zabraniti izradu novi lovnih prosjeka i staza na cjelokupnom dijelu lovišta, kao i postavljanje hranilica na takvim staništima.

U cilju zaštite ugroženih šumskih staništa, osobito poplavnih šuma vrba, topola i hrasta lužnjaka, potrebno je populacije lovnih vrsta divljači, osobito običnog jelena, divlje svinje i obične srne, održavati sukladno ekološkom kapacitetu odgovarajućeg staništa.

34

Karta staništa Republike Hrvatske, koju je za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode izradio OIKON d.o.o. je izrađena u mjerilu 1:100.000 putem klasifikacije obojenosti pojedinog piksela, pri čemu nije moguće prepoznati staništa čija površina je manja od 1 ha. Za potrebe kvalitetnog upravljanja zaštićenim područjem, osobito poplavnim područjima čija je osnovna karakteristika upravo mozaičnost staništa uvjetovana poplavama, potrebno je izraditi karte staništa u manjem mjerilu – 1:25.000 ili idealno 1:5.000. Iz tih razloga, Javna ustanova je izradila kartu staništa u mjerilu 1:25.000 (Slika 11).

35

Slika 11. Karta staništa Parka prirode Kopački rit (Izvor: JUPP Kopački rit/Fluvius/IUCN- prevedeno u NKS) Tablica 11 Kazalo šifri iz legende (slika 11.) prema NKS-u

Šifra Naziv Šifra Naziv A.1.1. stalne stajačice E.1.1. poplavne šume vrba A.1.2. povremene stajačice E.1.2. poplavne šume topola A.2.3. stalni vodotoci E.2.2. poplavne šume hrasta lužnjaka A.2.4. kanali E.3.1. mješovite hrastovo-grabove šume A.2.7. neobrasle i slabo obrasle obale tekućica E.9.3. nasadi širokolisnog drveća A.4.1. tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi I.1.5. nitrofilna, skiofilna vegetacija A.4.1.1. tršćaci i rogozici I.3.1. intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama A.4.1.2. visoki šaševi i šiljevi I.5.1. voćnjaci C.2.2. vlažne livade J.1.1. aktivna seoska područja C.2.3. mezofilne livade J.4.4. infrastrukturne površine C.2.4. vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci J.4.5. uzgajališta životinja D.1.1. vrbici na sprudovima J.5.2. umjetna slatkovodna staništa (ribnjaci)

36

9.7.2. Biljne zajednice Glavni čimbenik raznolikosti vegetacije u Parku prirode je mikroreljef nastao dugotrajnim

radom rijeka Drave i Dunava koje su usijecanjem svojih korita u sedimente i mijenjanjem pravca vodnih tokova akumulirale ogromne količine aluvijalnih nanosa, ponekad debelih i do 6,0 m. Tako je stvoren specifičan blago valovit reljef, gdje se u širokom pojasu uz rijeke, u pravcu vodotoka, izmjenjuju grede i depresije.

Zahvaljujući razlikama u mikroreljefu, različita je dubina vode, visina i trajanje poplave što kao posljedicu ima razvoj različitih tipova vegetacije tako da je na području Parka prirode zabilježeno više od 40 različitih biljnih zajednica. S jedne strane to su različiti tipovi šuma, a s druge močvarna i vodena vegetacija. Uz veću koncentraciju divljači i utjecaj čovjeka vezana je nitrofilna i travnjačka vegetacija.

� Šumske zajednice Šumska staništa pokrivaju oko 1/3 ukupne površine Parka prirode, a od toga najmanje 23%

predstavljaju različite plantaže stranih vrsta drveća ili klonova. Pri tome razlikujemo četiri osnovne zajednice prirodnih šuma (šume hrasta lužnjaka, šume brijesta i poljskog jasena, šume bijele i crne topole, šume bijele vrbe) sa 10 podtipova. To su u:

� šumama hrasta lužnjaka (Quercetum roboris prov.) sljedeće dvije subasocijacije:

- šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris),

- šume hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).

� šumama brijesta (veza) i poljskog jasena (Fraxino angustifoliae-Ulmetum laevis Slavnić 1952.) tri subasocijacije:

- šume brijesta i poljskog jasena-tipične (Ulmeto-Fraxinetum typicum, prov. Jov. 1968.),

- šume brijesta i poljskog jasena s lužnjakom (Ulmeto-Fraxinetum quercetosum, prov. Jov. 1968.),

- šume brijesta i poljskog jasena s bijelom topolom (Ulmeto-Fraxinetum populetosum, prov. Jov. 1968.).

� šumama bijele i crne topole (Populetum nigro-albae, Slav. 1952.) dvije zasebne subasocijacije topolovih šuma, i to:

- šume bijele topole (Populetum albae prov.),

- šume crne topole (Populetum nigrae prov.).

� šumama bijele vrbe (Salicetum albae) sljedeće tri šumske zajednice:

- šume bijele vrbe s kupinom (Rubeto-Salicetum albae, prov. Jov. 1965.).

- šume bijele vrbe sa šaševima (Cariceto-Salicetum albae, prov. Jov. 1965.).

- šume bijele vrbe s potočnicom (Myosoto-Salicetum albae, prov. Karp.).

Na nekim sjevernim, uzdignutim dijelovima terena s kojih se plavna voda brže ocjeđuje, u vrijeme poplava tijekom godine nastaju uvjeti pogodni za rast vrbe, a u vrijeme sušnog razdoblja za rast hrasta lužnjaka. Prije regulacije toka Dunava i izgradnje nasipa ovdje su bila tipična lužnjakova staništa na kojima je nakon izvršenih navedenih radova u tlu došlo do značajnijih promjena vodnog režima.

Današnje visoke plavne vode znatno nadmašuju ranije visoke vodostaje Dunava pa su grede koje prije nisu bile plavljene sada u vrijeme visokih poplava duže ili kraće vrijeme pod vodom. Promjenama režima vode u tlu prilagodila se i vegetacija pa su u nekad čiste lužnjakove šume u međuvremenu urasle hidrofilne vrste drveća: domaće topole, vrba, poljski jasen i brijest. Pri

37

fitocenološkom kartiranju ovih šuma 1970. god., iskazane su 2 šumske biljne zajednice lužnjakovih šuma nazvanih kao zajednica "reliktnih" šuma hrasta lužnjaka na sušoj i vlažnijoj varijanti staništa.

Ove zajednice imaju prijelazni karakter i njihova se površina naglo smanjuje obzirom na sadašnju starost i malu ili nikakvu mogućnost njihove prirodne obnove. Tako su već pri uređivanju baranjskih šuma 2000. godine na terenu identificirani samo manji fragmenti lužnjakovih "reliktnih šuma". To su sljedeće zajednice:

� "reliktna" šuma hrasta lužnjaka s kupinom (Rubeto-Quercetum roboris "relictum" prov.) na aluvijalnoj pararendzini. Njihov se udio smanjio na simboličnih 10-15 ha.

� "reliktna" šuma hrasta lužnjaka sa šaševima (Cariceto-Quercetum roboris "relictum" prov.). Površina ove šumske zajednice u Baranji u odnosu na stanje od 1970. godine (229 ha) danas se također smanjila na nekoliko manjih lokaliteta.

� Vodena i močvarna vegetacija Šumom neobrasla vlažna i močvarna područja obrasla su sa četiri osnovne biljne zajednice

livadsko-močvarne i barske vegetacije, i to sa: � livadsko-močvarnom biljnom zajednicom visokih šaševa (Magnocaricetum), na

močvarnom glejnom zemljištu. Ova zajednica pokriva velike površine oko Kopačkog jezera i središnjeg dijela Parka prirode, u zoni vrbovih ritskih šuma. Nalazi se između tipičnih močvarnih i kopnenih zajednica, a pretežito je obrasla raznim vrstama visokih šaševa s primjesom ostalih vrsta higrofilne prizemne vegetacije,

� zajednicom trske (Phraghmitetum communis), koja je po površini koju zauzima, vrlo raširena biljna zajednica. Razvila se na močvarnom glejnom (α-glej) i tresetno glejnom tlu u kojima je zbog prisustva visoke plavne i podzemne vode stalno prisutan anaerobni proces truljenja organskih tvari (od ostataka stabljika trske – glavne edifikatorske vrste ovog tipa močvarne vegetacije),

� zajednicom običnog oblića (Scirpetum lacustris), prisutnom na tresetnim glejnim tlima u kojima ima tragova močvarno glejnog tla, koje se javlja na granici s barom i formira pod anaerobnim utjecajem barskih voda. To je zajednica depresija, niza isušenih rukavaca Drave i Dunava u kojima se duže vrijeme zadržava površinska voda, obrasla uz rubove i nakon povlačenja vode: šašinom (Scirpes lacustris), rogozom (Typha latifolia) amfibijskim grbcem (Roripa amphibia) i ostalim močvarnim prizemnim rašćem. Ova je zajednica najčešće izmiješana s trskom i dolazi na istim lokalitetima s trsticima najčešće u južnom i središnjem dijelu Parka prirode,

� zajednicom lopoča i lokvanja (As. Nymphaetum albo-luteae) je vodenjarska vegetacija dubljih vodenih tijela s mirnom vodom. Vegetaciju čine vodene biljke zakorijenjene za dno, s listovima i cvjetovima koji plutaju na površini vode, kao što su bijeli lopoč (Nypmhaea alba) i žuti lokvanj (Nuphar luteum), te slobodno plutajuće biljke prilagođene životu na površini vode, npr. vodene leće (Lemna spp.).

Vodena je površina često, napose u stajaćim rukavcima, u plitkim barama te uz rubove sporotekućih voda u kanalima pokrivena zelenim sagom. Tu se često miješaju zajednice vodenih leća (Lemno-Spirodeletum polyrhizae (najčešća), Spirodelo-Salvinietum, Riccietum fluitantis i Lemno-Utricularietum). Ispod tog pokrova ponekad nalazimo još i zajednicu brazdaste vodene leće (Lemnetum Trisulcae).

Od zajednica vodenih leća posebno treba istaknuti dvije rijetke zajednice na prostoru Hrvatske. Jedna je zajednica sitne leće (Wolffietum arhizae). Druga je zajednica obične vodene leće i azole (Lemno-Azolletum).

Zajednice mrijesnjaka (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei) razvijaju se u mozaiku s drugim vodenim zajednicama. Ova potonja (Potamogetonetum graminei), ovisno o vodnom režimu u proljeće i ljeti, ponekad obraste Kopačko jezero.

U kanalima izvan poplavnog područja (Tikveš) nalazimo i zajednicu rebratice (Hottonietum palustris).

Najveće vodene površine, ipak, zauzima zajednica plavuna (Nymphoidetum peltatae). Plavun često jako gusto obrasta ne samo površinu, već stabljikama prepleće i vodu ispod površine. Zajednicu rašca (Trapetum natantis) nalazimo ponekad u dubokoj vodi jezera.

38

U plitkoj stajaćoj vodi nalazimo i druge vodene zajednice: zajednicu mrijesnjaka i raskrečenog žabnjaka (Potameto-Ranunculetum circinati) i zajednicu plavuna i borka (Nymphoido-Hippuridetum), koje su dio vremena u vodi, a dio na vlažnom mulju. Na mjestima gdje se ljeti i u jesen povuče voda i ostaje golo tlo, često se razvija zajednica igličaste jezernice (Eleocharetum acicularis) i fragmenti zajednica sveze niskih šiljeva (Nanocyperion).

Uz rubove jezera i kanala te na površinama koje su dio godine poplavljene, a dio suhe, najrasprostranjeniji su trščaci (Scirpo-Phragmetetum) te zajednice visokih šaševa (Caricetum elatae, Caricetum vesicariae, Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu karakterističan izgled. � Nitrofilna vegetacija

Unutar Parka prirode i oko njega nalaze se različite, više ili manje nitrofilne zajednice. One se razvijaju uz putove i na putovima, u plitkim barama, na mjestima gdje je jači utjecaj čovjeka, stoke ili divljači. Na gaženim površinama nalaze se dvije asocijacije, češća je zajednica ljulja utrinca i širokolisnog trpuca (Lolio-Plantaginetum – uz nasip), a rjeđa je zajednica tvrdike i dvornika (Sclerochloo-Polygonetum avicularis – na sušim mjestima uz rub ceste, kao i na nasipu). Uz rubove putova i nasipa razvija se asocijacija sofijinog ornja (Descurainietum sophiae – na suhim dijelovima nasipa, kao i u ruderalnim staništima duž staza) i zajednica obične lisičine i žutog kokotca (Echio-Melilotetum – na suhom tlu uz ceste, na južnim padinama nasipa u blizini Sakadaškog jezera). Na vlažnijim ruderalnim staništima nalazimo zajednice dvornika i trodijelnog dvozuba (Polygono-Bidentetum – na pašnjacima i lokalitetima gdje je intenzivniji promet), zajednicu otrovnog žabnjaka (Ranunculetum scelerati – u plitkim barama ili šumama vrbe) i zajednicu crvenožutog repka (Alopecuretum aequalis – na dnu bara ili ribnjaka). Sve ove asocijacije pripadaju različitim svezama, redovima i razredima što upućuje na raznolikost ove vrste vegetacije. � Travnja čka vegetacija

Travnjačka vegetacija zauzima vrlo male površine u cijeloj Baranji pa tako i u području Parka prirode. Asocijacija livadne pahovke (Arrhenatheretum elatioris) je jedina travnjačka zajednica u rezervatu. Pojavljuje se duž obiju strana padina nasipa i kosi se redovito dva puta godišnje, bez tretiranja herbicidima. Floristički sastav ovisi o starosti nasipa, pošto se na novijim dijelovima nasipa travnjaci umjetno sade, te nakon nekoliko godina sadrže mnoge ruderalne vrste. Osim na nasipima travnjačka se vegetacija javlja i na pašnjacima za divljač oko Tikveša.

Sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/2006) te odredbama Nacionalne ekološke mreže potrebno je osigurati stabilnost ili povećanje površina ugroženih i rijetkih staništa. Uključeno je 14 tipova staništa. U cilju njihove zaštite, izradit će se akcijski planovi za zaštitu sljedećih staništa (šifra: NKS/NATURA/BERN):

• A.2.7.1.3./3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

• -/-/Vodena i močvarna vegetacija • -/3130/Amfibijska staništa Isoeto – Nanojuncetalia • A.3.2./3150/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion • A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi • C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe • -/6440/Livade Cnidion dubii • E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom • E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola • E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole • E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena • E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena • E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom) • E.3.1./91L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

9.8. Biološka raznolikost Tijekom posljednjih 250 godina na području kojim danas upravlja Javna ustanova „Park

prirode Kopački rit“ odvijale su se brojne znanstveno-istraživačke aktivnosti, a objavljeno je preko

39

700 znanstvenih i stručnih radova. No, unatoč ovom impresivnom broju, istraženost Parka prirode još uvijek nije dovršena.

9.8.1. Flora Flora Kopačkog rita do sada nije temeljito i sustavno istraživana osim u Posebnom zoološkom

rezervatu (Topić 1989). Podaci iz tog rada i brojnih drugih radova koji su istraživanjem flore Slavonije i Baranje obuhvatili područje Kopačkog rita su iskorišteni za sastavljanje popisa biljnih vrsta. Popis sadrži preko 400 svojti vaskularne flore, ali je nepotpun te je potrebno provesti cjelokupnu inventarizaciju flore koja će dati potpuniju sliku biljnog svijeta.

U Kopačkom ritu raste niz rijetkih i ugroženih vrsta biljaka. To su prvenstveno svojte koje vole vlažna, močvarna staništa. Međutim, oko Parka prirode Kopački rit na sušnijim terenima također nalazimo niz, za Hrvatsku interesantnih biljnih vrsta od kojih neke samo tu rastu.

U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske (2005.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 12. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste biljaka

Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (2005.)

iriđot Acorus calamus zaštićena

turica Agrimonia eupatoria zaštićena

travoliki žabočun Alisma gramineum strogo zaštićena

crvenožuti repak Alopecurus aequalis strogo zaštićena NT

bijeli sljez Althaea officinalis zaštićena

volujski jezik Anchusa officinalis zaštićena

crnoglavac Ballota nigra zaštićena

štitasti vodoljub Butomus umbellatus zaštićena

močvarni šaš Carex acutiformis zaštićena

obalni šaš Carex riparia strogo zaštićena NT

crvena loboda Chenopodium rubrum strogo zaštićena

pjegava kukutka Conium maculatum zaštićena

đurđica Convallaria majalis zaštićena

bijeli glog Crataegus monogyna zaštićena

pasji jezik Cynoglossum officinale zaštićena

smeđi šilj Cyperus fuscus strogo zaštićena NT

dugi oštrik Cyperus longus strogo zaštićena NT

dvostupka Cyperus michelianus strogo zaštićena VU

kurika Euonymus europaea zaštićena

orlovac Galega officinalis zaštićena

prava broćika Galium verum zaštićena

plućna sirištara Gentiana pneumonanthe strogo zaštićena EN

pastirska iglica Geranium robertianum zaštićena

mjehurasta sljezolika Hibiscus trionum strogo zaštićena EN

obični borak Hippuris vulgaris strogo zaštićena VU

močvarna rebratica Hottonia palustris strogo zaštićena EN

40

Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (2005.)

rupičasta pljuskavica Hypericum perforatum zaštićena

močvarna perunika Iris pseudacorus strogo zaštićena

sibirska perunika Iris sibirica strogo zaštićena VU

prava puzaljka Kickxia elatine (L.) Dumort. ssp. Elatine

strogo zaštićena

močvarna graholika Lathyrus palustris strogo zaštićena

srčenjak Leonurus cardiaca zaštićena

ljetni drijemovac Leucoium aestivum zaštićena

vodena voduška Limosella aquatica strogo zaštićena CR

obični lanilist Linaria vulgaris zaštićena

trožilni ljubor Lindernia procumbens strogo zaštićena VU

vučja noga Lycopus europaeus zaštićena

obična vrbica Lythrum salicaria zaštićena

vodena metvica Mentha aquatica zaštićena

dugolisna metvica Mentha longifolia zaštićena

kuglasta metvica Mentha pulegium zaštićena

lokvanj Nuphar lutea zaštićena

lopoč Nymphaea alba zaštićena

vodena trublja Oenanthe aquatica zaštićena

livadni zečji trn Ononis spinosa zaštićena

ljetni jednolist Ophioglossum vulgatum zaštićena

šumska kiselica Oxalis acetosella zaštićena

poljski mak Papaver rhoeas zaštićena

mjehurica Physalis alkekengi zaštićena

mala bedrenika Pimpinella saxifraga zaštićena

močvarna vlasnjača Poa palustris zaštićena

vodeni dvornik Polygonum hydropiper zaštićena

gusjak Potentilla anserina zaštićena

dugolisna čestoslavica Pseudolysimachion longifolium strogo zaštićena EN

businjak Pulicaria dysenterica zaštićena

žabnjak ljutić Ranunculus acris zaštićena

vodeni žabnjak Ranunculus aquatilis zaštićena

raskrečeni žabnjak Ranunculus circinatus zaštićena

zlatica Ranunculus ficaria zaštićena

sunčana iskrica Ranunculus flammula zaštićena

puzavi žabnja Ranunculus repens zaštićena

otrovni žabnjak Ranunculus sceleratus zaštićena

žuta rezeda Reseda lutea zaštićena

pasjakovina Rhamnus catharticus zaštićena

divlja ruža Rosa canina zaštićena

obalna kiselica Rumex maritimus strogo zaštićena

plivajuća nepačka Salvinia natans zaštićena

41

Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (2005.)

strupnik Scrophularia nodosa zaštićena

paskvica Solanum dulcamara zaštićena

crna pomoćnica Solanum nigrum zaštićena

velika zlatnica Solidago gigantea zaštićena

bijeli gavez Symphytum tuberosum zaštićena

obični vratić Tanacetum vulgare zaštićena

lukovičasti dubačac Teucrium scordium zaštićena

majčina dušica Thymus pulegioides zaštićena

vodeni orašac Trapa natans zaštićena

uskolisni rogoz Typha angustifolia zaštićena

širokolisni rogoz Typha latifolia zaštićena

laksmanijev rogoz Typha laxmannii strogo zaštićena EN

patuljasti rogoz Typha minima strogo zaštićena CR

matovilac Valerianella locusta zaštićena

poljska divizma Verbascum blattaria zaštićena

crna divizma Verbascum nigrum zaštićena

obična divizma Verbascum phlomoides zaštićena

mali zimzelen Vinca minor zaštićena

mirisna ljubica Viola odorata zaštićena

divlja maćuhica Viola tricolor zaštićena

sitna leća Wolffia arhiza strogo zaštićena NT

Kategorije: RE – regionalno izumrla, CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – rizična, D.D. – nedovoljno poznata, NT – nisko rizična, LC – najmanje zabrinjavajuće.

Iz svega navedenog vidljivo je da Kopačkom ritu raste 88 zaštićenih biljnih vrsta, što je 22% ukupnog broja od oko 400 zabilježenih vrsta vaskularne flore, stoga je ovo područje značajno za njihovu zaštitu. Glavni problem ugroženosti biljaka svakako je antropogeni faktor.

9.8.2. Fauna 9.8.2.1. Beskralješnjaci (avertebrata)

Fauna beskralješnjaka Kopačkog rita u užem i Podunavlja u širem smislu slabo je istražena, osim pojedinih grupa koje su bile zanimljive određenim istraživačima. Radi nedostatka stručnjaka sustavna istraživanja i praćenje stanja biološke raznolikosti je u povojima, tako da se tek posljednjih nekoliko godina pokušavaju izraditi odgovarajući priručnici za inventarizaciju vrsta i njihovih staništa (Nikolić 2006; Topić et al. 2006).

Istraživanja beskralješnjaka započela su 1943. godine u okviru biološke stanice «Albertina», a do danas su istražene slijedeće skupine: � Oblići (Nematoda)

U tlima Kopačkog rita utvrđena su ukupno 22 roda oblića od kojih su neki značajni biljni paraziti na ratarskim kulturama (Kalinović 1999). Stalna zastupljenost oblića iz četiri osnovne trofičke grupe (obligatni paraziti, fakultativni paraziti, saprofagi i predatori) potvrđuje postojanje prirodnog ciklusa kruženja tvari. Periodične promjene zastupljenosti oblića u tlu uvjetovane su utjecajem specifičnog vodnog režima.

U sedimentima vodenih ekosustava unutar Kopačkog rita ustanovljene su 32 vrste slatkovodnih oblića, a u sedimentima ribnjaka Belje 23 vrste (Kalinović 1999). Broj vrsta i gustoća njihovih populacija ovisi o tipu sedimenta, brzini protoka vode i stupnju onečišćenja voda. Intenzivna

42

istraživanja slatkovodnih oblića provode se od 1998. do danas, na temelju kojih je zabilježen niz novih svojti. � Mekušci (Mollusca)

Od faune mekušaca, osobito su istraženi puževi Gastropoda i školjkaši Bivalvia. Ukupno je zabilježena 21 vrsta (Kalinović 1999). Slatkovodnih puževa je utvrđeno 13 vrsta (Bogut et al. 2003). Kako je u Hrvatskoj do danas zabilježeno 129 svojti vodenih puževa, 481 svojta kopnenih puževa i 17 svojti školjkaša (Radović J. 1999), očekuje se da će se dodatnim istraživanjima broj vrsta na području Parka prirode znatno povećati.

Među puževima i školjkašima posebno treba istaknuti živorodnog puža, Viviparus hungaricus, koji u Kopačkom ritu naraste i do 55 mm, kao i posebnu formu školjke Unio tumidus kopacensis kao endemsku podvrstu Kopačkog jezera (Kalinović 1999). U posljednje vrijeme također je primijećeno širenje strane invazivne vrste školjkaša Dreissenia polymorpha koja je nađena u vodama Hulovskog kanala.

Puž vinogradnjak Helix pomatia zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim kao zaštićena vrsta (Narodne novine br. 99/2009). � Gujavice (Oligochaeta)

U tlima Parka prirode Kopački rit do danas je zabilježeno samo 16 vrsta gujavica iz dviju porodica (Kalinović 1999). Pritom su vrste Allolobophora rosae, A. caliginosa, A. leoni i Lumbricus rubellus bile dominantne. Kako je u Hrvatskoj zabilježena 141 svojta gujavica iz sedam različitih porodica (Radović J. 1999), ovdje se također dodatnim istraživanjima očekuje znatno proširenje popisa vrsta. � Pijavice (Hirudinea)

Na području Kopačkog rita ukupno je utvrđeno 16 vrsta pijavica što čini više od 94% faune Hrvatske (Kalinović 1999; Radović J. 1999). Među njima su i rijetke vrste kao Dina apathyi, Cystobranchus fasciatus, Theromyzon tessulatum i Batracobdella paludosa. Dvije vrste, Piscicola geometra i Cystobranchus fasciatus, su paraziti na ribama, ali je njihova pojava i šteta na ribama lokalnog značaja.

Medicinska pijavica Hirudo medicinalis i konjska pijavica Haemopis sanguisuga zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim u kategoriji strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine br. 99/2009). � Rakovi (Crustacea)

Od ukupne faune rakova istraživane su samo tri skupine: veslonošci (Copepoda), rašljoticalci (Cladocera) i desetonošci (Decapoda). Prve dvije skupine predstavljaju niže rakove koji se nalaze u planktonu, a desetonošci predstavljaju više rakove.

o veslonošci (Copepoda) Skupina planktonskih račića Copepoda ima tri načina ishrane: filtracijski, predatorski i

detritofagni, pri čemu prisustvo pojedinih vrsta ukazuje na stupanj trofije vodenih ekosustava (Elektroprojekt 2002). Fauna ove skupine je slabo istražena s ukupno zabilježenih sedam vrsta (Elektroprojekt 2002) što čini manje od 9% hrvatske faune (81 vrsta) (Radović J. 1999).

o Rašljoticalci (Cladocera) Gotovo svi predstavnici ove skupine hrane se filtriranjem (iako ima i pravih predatora), te

predstavljaju izuzetno važnu grupu organizama u prijenosu tvari i protoku energije kroz hranidbene lance vodenih ekosustava (Elektroprojekt 2002). Prisustvo pojedinih vrsta također ukazuje na stupanj trofije. Do danas je utvrđeno 12 vrsta (Elektroprojekt 2002) što čini 34% ukupne faune Hrvatske (35 vrsta) (Radović J. 1999).

o Desetonošci (Decapoda) Desetonožni rakovi su oklopni raci s karakterističnim kliještima. Na području Kopačkog rita i

rijeke Dunav zabilježen je uskoškari ili barski rak Astacus leptodactilus kao jedina vrsta autohtonih desetonožnih rakova u ovom dijelu poplavne doline (Maguire & Klobučar 2003b). Međutim, osobito zabrinjava pojava i širenje dvije strane invazivne vrste rakova: bodljobradog ili prugastog raka Orconectes limosus sjeverno-američke vrste koja je u Europu naseljena radi uzgoja i ishrane (Maguire & Klobučar 2003a, ICPDR 2002), te kineske slatkovodne rakovice Eriocheir sinensis (Lakatoš n.p.). Dok je kineska rakovica za sada zabilježena samo u rijeci Dunav, američki rak je široko rasprostranjen

43

u poplavnom području, osobito u rukavcima i kanalima poput Hulovskog, Čonak ut-a, Vemeljskog i Monjoroškog dunavca (Mikuska T. n.p.). � Kukci (Insecta)

Smatra se da su kukci najbrojnija skupina životinja na Zemlji s više od 950.000 opisanih vrsta (Elektroprojekt 2002). Budući da žive u svim staništima u kojima je moguć život izuzetno su značajni za procese kruženja tvari i protoka energije, te u održavanju ravnoteže u kopnenim i vodenim ekosustavima (Matoničkin 1981).

Fauna kukaca Kopačkog rita vrlo je slabo istražena. Tako je, na primjer, do danas od ukupno 6.000 vrsta kornjaša, Coleoptera, koje su zabilježene u Hrvatskoj (Radović J. 1999), zabilježeno samo 85 vrsta u Kopačkom ritu (Elektroprojekt 2002) ili od 2.505 zabilježenih vrsta leptira Lepidoptera u Hrvatskoj (Radović J. 1999) samo 95 vrsta u Kopačkom ritu (referenca). Međutim, pojedine skupine koje su dobro istražene, poput vretenaca, komaraca ili obada, ukazuju da je fauna kukaca također izuzetno bogata.

o Vretenca (Odonata) Faunističkim istraživanjima vretenaca na području Kopačkog rita utvrđeno je 48 vrsta

(Bogdanović et al. 2004) (Elektroprojekt 2002), što iznosi 70,58 % od 68 vrsta vretenaca zabilježenih u Hrvatskoj (Radović J. 1999). Među njima je devet rijetkih i ugroženih vrsta: Anaciaeschna isosceles, Hemianax ephippiger, Gomphus flavipes, Ophiogomphus cecilia, Somatochlora flavomaculata, Epitheca bimaculata, Sympetrum depressiusculum, Sympetrum danae i Leucorrhinia pectoralis. Vretenca kao predatori imaju indikatorsku ulogu koja nam ukazuje na bogatstvo staništa, onečišćenost okoliša i očuvanost ekosustava u kojima žive.

o Ravnokrilci (Orthoptera) Istraživanja ravnokrilaca obavljena su još davne 1943. godine, kada je utvrđena ukupno 31

svojta (Kalinović 1999). To predstavlja 17,75% ukupne faune ravnokrilaca Hrvatske koja broji 169 vrsta (Radović J. 1999). Od utvrđenih vrsta, 19 pripada sibirskom faunističkom elementu, a 12 vrsta pontomediteranskom (Kalinović 1999).

o Leptiri (Lepidoptera) Leptiri se prema aktivnosti dijele na danje i noćne leptire. Fauna leptira koja se procjenjuje na

2505 vrsta u Hrvatskoj (Radović J. 1999), na području Kopačkog rita i Podunavlja nije dovoljno istražena. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja u Kopačkom ritu zabilježeno je 64 vrste danjih leptira, što iznosi 32% od ukupne faune (186 vrsta) danjih leptira Hrvatske (Reinstra 2004, Krčmar 2004). Rijetke i ugrožene vrste rasprostranjene na području Kopačkog rita su Papilio machaon, zatim Apatura metis, Aglais urticae, Lycaena dispar i Cupido alcetas (Kalinović 1999).

Sveukupan broj do danas poznatih noćnih leptira na području Podunavlja je 104 vrste (Elektroprojekt 2002, Pulitika 2000, Draganić 2000). Kao dosta rijetku treba izdvojiti vrstu Laelia coenos.

o Trčci (Carabidae) Trčci su porodica grabežljivih kornjaša načinom života vezanim za tlo, a prva istraživanja ove

skupine na području Kopačkog rita započinju 1983. godine. Do danas ih je ukupno zabilježeno 55 vrsta (Elektroprojekt 2002).

o Komarci (Culicidae) Iako poplavna područja predstavljaju idealna mjesta za razvoj komaraca, prva istraživanja ove

skupine započela su tek 90-tih godina prošlog stoljeća. Do danas je u Kopačkom ritu zabilježeno 21 vrsta komaraca što predstavlja 42% faune Hrvatske koja broji 50 vrsta (Elektroprojekt 2002). Sedam vrsta (Aedes vexans, A. sticticus, A. cinereus, Anopheles maculipennis kompleks) je osobito brojno jer svoja jaja polažu na mjesta koja će tek biti poplavljena, tako da se njihove vrlo brojne populacije razvijaju nakon poplava. Utvrđena je jasna povezanost razvoja populacija komaraca s uvjetima plavljena tj. smanjenom broju razvijenih generacija i ukupne brojnosti u sušnim godinama (Merdić & Lovaković 1999, Merdić & Sudarić 2003). Vrlo rijetka je vrsta Anopheles hyrcanus. Kratki opisi najznačajnijih vrsta nalaze se u Sektorskoj studiji «Biodiverzitet» (Elektroprojekt 2002). Unatoč uvriježenom mišljenju, komarci iz Kopačkog rita ne migriraju, ali postoje disperzije dijela populacija iz rubnih dijelova poplavnog područja (Sudarić 2006).

o Obadi (Tabanidae) Obadi Kopačkog rita istražuju se od 1988. godine, te je do danas utvrđeno 26 vrsta što čini

32% faune obada Hrvatske koja broji 78 vrsta (Elektroprojekt 2002, Krčmar et al. 2006). Najbrojnije

44

vrste su Hybomitra ciureai, Tabanus bromius i Haematopota pluvialis. Vrste Hybomitra ukrainica i Haematopota bigoti posebnost su faune obada Kopačkog rita jer su izuzetno rijetke u kopnenom području Hrvatske.

o vodene stjenice (Heteroptera) Istraživanja ove skupine započela su 2004. godine i do danas je za područje Kopačkog rita

zabilježena 21 vrsta (Turić 2007). Ovdje treba napomenuti da su predmetnim istraživanjima zahvaćeni samo predstavnici koji žive u vodenim ekosustavima.

o Kornjaši (Coleoptera) Istraživanja kornjaša kopnenih staništa utvrdila su ukupno 85 vrsta (Kalinović 1999).

Istraživanja ove skupine koji žive u vodenim ekosustavima započela su 2004. godine i do danas ih je za područje Kopačkog rita zabilježeno 52 vrste (Turić 2007).

o Grizlice (Psocoptera) Do danas je zabilježeno 28 vrsta grizlica (Elektroprojekt 2002). S obzirom da fauna grizlica

Hrvatske broji 61 vrstu (Radović J. 1999) ovi podaci nam ukazuju na relativno bogatstvo vrsta u Kopačkom ritu. Vrste Caecilius atricornis i Dorypterix domestica nedavno su prvi puta utvrđene za faunu Hrvatske. Rijetka je i vrsta Ectopsocopsis xerophyllus koja je prvi put uzorkovana u Hrvatskoj na suhom lišću hrasta lužnjaka 1978.

o Opnokrilci (Symphyta) Fauna opnokrilaca Kopačkog rita zastupljena je sa 73 vrste (Perović et al. 2006).

9.8.2.2. Kralješnjaci (Vertebrata) 9.8.2.2.1. Ribe (Pisces) U vodama Kopačkog rita zabilježeno je 44 vrste slatkovodnih riba što je 34,64% ukupnog

broja riba Hrvatske, ali se pretpostavlja da bi to područje moglo naseljavati 60-tak vrsta riba. Uneseno je čak 9 vrsta riba, dok su ostalih 35 autohtone vrste. Od 44 vrste tri su endemi dunavskog sliva: plotica Rutilus pigus, prugasti balavac Gymnocephalus schraetzer i mali vretenac Zingel streber, a dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obična moruna Huso huso i obična pastruga Acipenser stellatus.

Biološki značaj Kopačkog rita je izvanredno velik jer je poplavna zona područje visoke biološke produkcije te jedno od najvažnijih područja za mrijest riba Dunava i donjeg toka Drave. Kopački rit ujedno služi i kao mrijestilište ribama koje dolaze iz uzvodnih tokova gdje nema poplavnih područja.

U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 13. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste riba

Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009)

Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske

(2006)

NATURA 2000

Bernska konvencija

crnooka deverika Abramis sapa zaštićena NT

kečiga Acipenser ruthenus zaštićena VU

jegulja Anguilla anguilla zaštićena

bolen Aspius aspius zaštićena VU + +

mrena Barbus barbus zaštićena

karas Carassius carassius zaštićena VU

šaran Cyprinus carpio zaštićena – zavičajna

svojta EN

Obični vijun Cobitis taenia + +

prugasti balavac Gymnocephalus schraetser strogo zaštićena CR + +

45

Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske

(2006)

NATURA 2000

Bernska konvencija

jez Leuciscus idus zaštićena VU

manjić Lota lota zaštićena VU

piškur Misgurnus fossilis strogo zaštićena VU + +

sabljarka Pelecus cultratus strogo zaštićena DD +

mramorasti glavoč Proterorhinus marmoratus zaštićena NT

plotica Rutilus pigus zaštićena NT + +

smuđ kamenjak Sander volgense strogo zaštićena DD

nosara Vimba vimba zaštićena VU

mali vretenac Zingel streber strogo zaštićena VU + +

veliki vretenac Zingel zingel strogo zaštićena VU

Potrebno je napomenuti da je istom konvencijom zaštićena podvrsta Rhodeus sericeus amarus,

koja pripada vrsti gorka gavčica Rhodeus sericeus, a za koju je utvrđeno da naseljava Kopački rit. Daljnja istraživanja i inventarizacije trebaju utvrditi jesu li među pripadnicima ove vrste i pripadnici zaštićene podvrste.

9.8.2.2.2. Vodozemci (Amphibia) Faunu vodozemaca Kopačkog rita čini 11 vrsta, odnosno 55% od ukupno 20 vrsta vodozemaca

prisutnih u Hrvatskoj. Sve ove vrste svojom su biologijom vezane uz močvarna i vodena staništa, koja su za većinu njih i stalna staništa. Nestanak pojedinih vodenih površina ima za posljedicu drastično smanjenje broja vodozemaca.

U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 14. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Prema Pravilniku (NN 99/2009)

Crvena knjiga vodozemaca i

gmazova Hrvatske

(2006)

NATURA 2000

Bernska konvencija

crveni mukač Bombina bombina strogo zaštićena NT + +

smeđa krastača Bufo bufo zaštićena

zelena krastača Bufo viridis strogo zaštićena

gatalinka Hyla arborea strogo zaštićena NT

češnjača Pelobates fuscus strogo zaštićena

šumska smeđa žaba Rana dalmatina strogo zaštićena

zelena žaba Rana esculenta zaštićena

velika zelena žaba Rana ridibunda zaštićena

šareni daždevnjak Salamandra salamandra

zaštićena

46

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Prema Pravilniku (NN 99/2009)

Crvena knjiga vodozemaca i

gmazova Hrvatske

(2006)

NATURA 2000

Bernska konvencija

veliki panonski vodenjak

Triturus dobrogicus strogo zaštićena NT + +

mali vodenjak Triturus vulgaris strogo zaštićena EN

Kopački rit spada u područja vrijedna posebne zaštite kao stanište potencijalno ugroženih vrsta

obalnih, vlažnih i vodenih staništa za vrste kao što su veliki panonski vodenjak, crveni mukač i obična gatalinka. Fauna vodozemaca je na ovom područje ugrožena intenziviranjem poljoprivrede, melioracijama i kanaliziranjem vodotoka, te uništavanjem i fragmentacijom staništa.

9.8.2.2.3. Gmazovi (Reptilia) U Kopačkom ritu utvrđeno je 10 vrsta gmazova što predstavlja 25,64 % od ukupno 39 vrsta

gmazova Hrvatske. Fauna gmazova Kopačkog rita uključuje jednu vrstu kornjače (barska kornjača Emys orbicularis), četiri vrste guštera (sljepić Anguis fragilis, livadna gušterica Lacerta agilis, zidna gušterica Podarcis muralis i zelembać Lacerta viridis) te pet vrsta zmija (smukulja Coronella austriaca, bjelica Elaphe longissima, ribarica Natrix tessellata, bjelouška Natrix natrix i riđovka Vipera berus).

Na području Kopačkog rita brojnošću dominiraju vrste prilagođene poplavnim uvjetima kao je obična bjelouška, kockasta vodenjača te barska kornjača. Ostale vrste gmazova rasprostranjene su na višim terenima koji su vrlo rijetko ili nikad plavljeni, poput nasipa ili područja branjenog od poplava.

U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009) te one koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 15. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca

Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga vodozemaca i

gmazova Hrvatske

NATURA 2000

Bernska konvencija

kornjača Emys orbicularis strogo zaštićena NT + +

livadna gušterica Lacerta agilis strogo zaštićena

zidna gušterica Podarcis muralis strogo zaštićena

zelembać Lacerta viridis strogo zaštićena

smukulja Coronella austriaca strogo zaštićena

bjelica Elaphe longissima strogo zaštićena

ribarica Natrix tessellata strogo zaštićena DD

sljepić Anguis fragilis zaštićena

bjelouška Natrix natrix zaštićena

riđovka Vipera berus zaštićena

9.8.2.2.4. Ptice (Aves) Faunu ptica Kopačkog rita čini 297 vrsta, odnosno 79,2% od ukupno 375 vrsta ptica koje su do

sada sa sigurnošću zabilježene u Hrvatskoj. U sljedećem popisu osim taxonomskih kategorija vrsta nabrojane su i tri podvrste i to Corvus corone corone, C. corone cornix te Columba livia f. domestica. To je zato jer je Rasprostranjenost u Hrvatskoj navedena samo na razini vrsta, dok su do sada u Hrvatskoj zabilježene podvrste, samo spomenute i nabrojene (osim Columba livia f. domestica i

47

Corvus corone cornix). Taksonomski problemi svojti nižih od vrste, u Hrvatskoj su gotovo posve neistraženi, osim nekih iznimaka (Lukač 2007).

Brojnošću dominiraju ptice močvarice što ide u prilog značaju Kopačkog rita kao močvarnog staništa te je između ostalog ovo jedan od glavnih razloga njegovog uvrštavanja na Ramsarsku listu. Osim toga činjenica da ovdje povremeno ili stalno obitava ili preljeće 79,2% vrsta od ukupne ornitofaune Hrvatske daje nam za pravo tvrditi da je Kopački rit jedno od najvažnijih područja za biološku raznolikost Hrvatske.

U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu ugroženih vrsta ptica Hrvatske (2003.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 16. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste ptica

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

jastreb kokošar Accipiter gentilis gn/st Strogo zaštićena

kobac ptičar Accipiter nisus gn/zim Strogo zaštićena LC gn

trstenjak droščić

Acrocephalus arundinaceus

gn/sl Strogo zaštićena

trstenjak ševarić

Acrocephalus melanopogon

pre Strogo zaštićena + + CR gn

trstenjak ševar Acrocephalus paludicola

rg Strogo zaštićena + +

trstenjak mlakar

Acrocephalus palustris

gn/sl Strogo zaštićena

trstenjak rogožar

Acrocephalus schoenobaenus

gn/sl Strogo zaštićena

trstenjak cvrkutić

Acrocephalus scirpaceus

gn/sl Strogo zaštićena

dugorepa sjenica

Aegithalos caudatus

gn/st Strogo zaštićena

sup starješina Aegypius monachus

rg Strogo zaštićena + + RE gn

ševa vintulja Alauda arvensis gn/sl Zaštićena LC gn

vodomar ribar Alcedo atthis gn/st Strogo zaštićena + + NT gn

patka lastarka Anas acuta ngn/pre Strogo zaštićena EN zim

patka žličarka Anas clypeata ngn/sl Strogo zaštićena VU zim

patka kržulja Anas crecca zim/pre Zaštićena NT zim +

srpastopera kržulja

Anas falcata rg Strogo zaštićena

patka zviždara Anas penelope pre Strogo zaštićena NT zim

divlja patka Anas platyrhynchos

gn/zim Zaštićena +

patka pupčanica

Anas querquedula gn/sl Zaštićena NT gn +

patka kreketaljka

Anas strepera gn/sl Strogo zaštićena EN gn + zim

lisasta guska Anser albifrons zim Zaštićena NT zim +

siva guska Anser anser gn/sl Strogo zaštićena EN gn

kratkokljuna guska

Anser brachyrchynchos

rg Strogo zaštićena

mala guska Anser erythropus rg Strogo zaštićena +

48

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

guska gligovnjača

Anser fabalis zim Zaštićena NT zim +

indijska guska Anser indicus rg Strogo zaštićena

trepteljka žvrljinka

Anthus campestris rg Strogo zaštićena + + LC gn

rusogrla trepteljka

Anthus cervinus rg Strogo zaštićena

trepteljka cikuša

Anthus pratensis zim/pre Strogo zaštićena

trepteljka poljarica

Anthus spinoletta pre Strogo zaštićena NT gn

trepteljka strljekavica

Anthus trivialis gn/sl Strogo zaštićena

crna čiopa Apus apus gn/sl Strogo zaštićena

suri orao Aquila chrysaetos rg Strogo zaštićena + + EN gn

orao klokotaš Aquila clanga zim Strogo zaštićena + +

orao krstaš Aquila heliaca rg Strogo zaštićena + + CR gn

orao kliktaš Aquila pomarina ngn/sl Strogo zaštićena + + EN gn

siva čaplja Ardea cinerea gn/zim Zaštićena

čaplja danguba Ardea purpurea gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn

žuta čaplja Ardeola ralloides gn/sl Strogo zaštićena + + EN gn kamenjar kovačić

Arenaria interpres rg Strogo zaštićena

sova močvarica Asio flammeus pre/zim Strogo zaštićena + + CR gn

sova utina Asio otus gn/st Strogo zaštićena

obični ćuk Athene noctua gn/st Strogo zaštićena NT gn

patka glavata Aythya ferina gn/zim Zaštićena LC gn +

krunasta patka Aythya fuligula zim Zaštićena NT gn +

patka crnika Aythya marila pre Strogo zaštićena

patka njorka Aythya nyroca gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn

svilorepa kugara

Bombycilla garrulus

zim Strogo zaštićena

bukavac Botaurus stellaris ngn/zim Strogo zaštićena + + EN gn

kanadska guska Branta canadensis rg Strogo zaštićena

bjelolica guska Branta leucopsis rg Strogo zaštićena + +

crvenovrata guska

Branta ruficollis rg Strogo zaštićena

sovuljaga buljina

Bubo bubo ngn Strogo zaštićena + + NT gn

patka batoglavica

Bucephala clangula

zim Strogo zaštićena LC zim

ćukavica potrk Burhinus oedicnemus

rg Strogo zaštićena + + D.D. gn

škanjac mišar Buteo buteo gn/st Strogo zaštićena

škanjac gaćaš Buteo lagopus zim Strogo zaštićena

riđi škanjac Buteo rufinus rg Strogo zaštićena + +

laponska strnadica

Calcarius lapponicus

rg Strogo zaštićena

troprsti žalar Calidris alba rg Strogo zaštićena

žalar cirikavac Calidris alpina pre Strogo zaštićena NT / EN pre / zim

krivokljuni Calidris ferruginea pre Strogo zaštićena NT pre

49

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

žalar

žalar ciganin Calidris minuta pre Strogo zaštićena NT pre

žalar crnčić Calidris temminckii

pre Strogo zaštićena NT pre

leganj mračnjak Caprimulgus europaeus

gn/sl Strogo zaštićena + + LC gn

obična jurčica Carduelis cannabina

zim Strogo zaštićena

češljugarka konopljarka

Carduelis carduelis

gn/st Strogo zaštićena

zelendur zelenac

Carduelis chloris gn/st Strogo zaštićena

sjeverna jurčica Carduelis flammea rg Strogo zaštićena

gorska jurčica Carduelis flavirostris

rg Strogo zaštićena

zelenčica ovčica Carduelis spinus zim Strogo zaštićena LC gn

rujnica Carpodacus erythrinus

rg Strogo zaštićena

kratkoprsti puzavac

Certhia brachydactyla

gn/st Strogo zaštićena LC gn

puzavac kljukavac

Certhia familiaris gn/st Strogo zaštićena LC gn

morski kulik Charadrius alexandrinus

pre Strogo zaštićena EN gn

kulik slijepčić Charadrius dubius sl Strogo zaštićena NT gn

kulik blatarić Charadrius hiaticula

pre Strogo zaštićena

bjelobrada čigra Chlidonias hybridus

gn/sl Strogo zaštićena + + VU / NT gn / pre

bjelokrila čigra Chlidonias leucopterus

pre Strogo zaštićena

crna čigra Chlidonias niger rg Strogo zaštićena + + RE / LC gn / pre

bijela roda Ciconia ciconia gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn

crna roda Ciconia nigra gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn

orao zmijar Circaetus gallicus ngn/pre Strogo zaštićena + + VU gn

eja močvarica Circus aeruginosus

gn/sl Strogo zaštićena + + EN gn

eja strnarica Circus cyaneus zim/pre Strogo zaštićena + + NT ngn

stepska eja Circus macrourus pre Strogo zaštićena + +

eja livadarka Circus pygargus pre Strogo zaštićena + + EN gn

patka ledara Clangula hyemalis rg Strogo zaštićena

batokljun trešnjar

Coccothraustes coccothraustes

gn/st Strogo zaštićena

domaći golub Columba livia f. domestica

gn/nt

golub dupljaš Columba oenas gn/zim Strogo zaštićena D.D. gn

golub grivnjaš Columba palumbus

gn/sl +

zlatovrana modrulja

Coracias garrulus ngn Strogo zaštićena + + CR gn

vrana gavran Corvus corax gn/st Strogo zaštićena

siva vrana Corvus corone cornix

gn/st +

50

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

crna vrana Corvus corone corone

rg

vrana gačac Corvus frugilegus gn/st +

čavka zlogodnjača

Corvus monedula gn/st +

prepelica pućpura

Coturnix coturnix gn/sl Zaštićena NT gn + pre +

prdavac prepeličar

Crex crex gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn

obična kukavica Cuculus canorus gn/sl Zaštićena

mali labud Cygnus columbianus

rg Strogo zaštićena + +

žutokljuni labud Cygnus cygnus zim Strogo zaštićena

crvenokljuni labud

Cygnus olor zim Zaštićena + +

piljak kosirić Delichon urbica gn/sl Strogo zaštićena bjelohrpti dijetao

Dendrocopos leucotos

rg Strogo zaštićena NT gn

veliki dijetao Dendrocopos major

gn/st Strogo zaštićena + +

srednji dijetao Dendrocopos medius

gn/sl Strogo zaštićena LC gn

mali dijetao Dendrocopos minor

gn/st Strogo zaštićena + + LC gn

sirijski dijetao Dendrocopos syriacus

gn/st Strogo zaštićena LC gn

crni mravozub Dryocopus martius gn/st Strogo zaštićena + +

bijela čaplja Egretta alba gn/zim Strogo zaštićena + + EN gn

bijela čapljica Egretta garzetta gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn

obalna čaplja Egretta gularis rg Strogo zaštićena + +

stršelj počvrkaš Emberiza calandra gn/sl Zaštićena LC gn

strnadica cikavica

Emberiza cia rg Strogo zaštićena

strnadica žutovoljka

Emberiza citrinella gn/st Strogo zaštićena

mala strnadica Emberiza pusilla rg Strogo zaštićena močvarna strnadica

Emberiza schoeniclus

gn/st Strogo zaštićena LC gn

čučka crvendać Erithacus rubecula gn/sl Strogo zaštićena

kulik lakrdijaš Eudromias morinellus

rg Strogo zaštićena

sokol golubaš Falco cherrug gn/sl Strogo zaštićena + + CR gn

sokol krahuljčić Falco columbarius zim Strogo zaštićena EN zim bjelonokta vjetruša

Falco naumanni pre Strogo zaštićena + + CR ngn

sivi sokol Falco peregrinus pre/zim Strogo zaštićena + + VU gn

sokol grlaš Falco subbuteo gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn vjetruša klikavka

Falco tinnunculus gn Strogo zaštićena

vjetruša kopčić Falco vespertinus pre Strogo zaštićena NT pre bjelokrila muharica

Ficedula albicollis gn/sl Strogo zaštićena + LC gn

crnoglava Ficedula pre Strogo zaštićena + +

51

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

muharica hypoleuca

muharica crvenvoljka

Ficedula parva rg Strogo zaštićena NT gn

zeba bitkavica Fringilla coelebs gn/st Zaštićena + +

zeba nikavica Fringilla montifringilla

zim Zaštićena

crna liska Fulica atra gn/sl Zaštićena NT zim

kukuljasta ševa Galerida cristata gn/st Zaštićena LC gn

šljuka kokošica Gallinago gallinago

ngn/pre Zaštićena CR / NT gn / ngn +

šljuka livadarka Gallinago media pre Strogo zaštićena guša zelenonoga

Gallinula chloropus

gn/sl Zaštićena + +

šojka kreštalica Garrulus glandarius

gn/st +

srednji plijenor Gavia arctica pre Strogo zaštićena LC zim

veliki plijenor Gavia immer rg Strogo zaštićena + +

mali plijenor Gavia stellata pre Strogo zaštićena + +

zijavac čičavac Glareola pratincola

rg Strogo zaštićena + +

sivi ždral Grus grus pre Strogo zaštićena + + NT pre

bjeloglavi sup Gyps fulvus rg Strogo zaštićena + + CR gn

đonda kovač Haematopus ostralegus

rg Strogo zaštićena + + EN pre

orao štekavac Haliaeetus albicilla

gn/st Strogo zaštićena EN gn

patuljasti orao Hieraaetus pennatus

ngn/rg Strogo zaštićena + + CR gn

crvenonoga vlastelica

Himantopus himantopus

pre Strogo zaštićena + + CR / EN gn / pre

žuti voljić Hippolais icterina gn/sl Strogo zaštićena + + D.D. gn

voljić praskavac Hippolais pallida gn/sl Strogo zaštićena lastavica pokućarka

Hirundo rustica gn/sl Strogo zaštićena LC gn

zlogodnica burna

Hydrobates pelagicus

rg Strogo zaštićena

čapljica voljak Ixobrychus minutus

gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn

vijoglav mravar Jynx torquilla gn/sl Strogo zaštićena + +

svračak rusi Lanius collurio gn/sl Strogo zaštićena

veliki svračak Lanius excubitor zim Strogo zaštićena + +

mali svračak Lanius minor ngn Strogo zaštićena LC gn

crvenoglavi svračak

Lanius senator rg Strogo zaštićena + +

srebrni galeb Larus argentatus pre Strogo zaštićena

galeb klaukavac Larus cachinnans pre Strogo zaštićena

burni galeb Larus canus zim/pre Strogo zaštićena

galeb ćukavac Larus fuscus rg Strogo zaštićena

veliki galeb Larus marinus rg Strogo zaštićena

crnoglavi galeb Larus melanocephalus

rg Strogo zaštićena

mali galeb Larus minutus pre Strogo zaštićena + +

52

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

riječni galeb Larus ridibundus gn Strogo zaštićena LC gn plosnatokljuni žalar

Limicola falcinellus

rg Strogo zaštićena

smeđa muljača Limosa lapponica rg Strogo zaštićena crnorepa muljača

Limosa limosa pre Strogo zaštićena + + LC pre

trstenjak potočar

Locustella fluviatilis

gn/st Strogo zaštićena

trstenjak slavić Locustella luscinioides

gn/st Strogo zaštićena LC gn

trstenjak cvrčić Locustella naevia pre Strogo zaštićena NT gn krstokljun omorikaš

Loxia curvirostra rg Strogo zaštićena

ševa krunica Lullula arborea pre Strogo zaštićena LC gn

veliki slavuj Luscinia luscinia pre Strogo zaštićena + +

mali slavuj Luscinia megarhynchos

gn/sl Strogo zaštićena

močvarna modrovoljka

Luscinia svecica gn/sl Strogo zaštićena D.D. gn

šljuka kozica Lymnocryptes minimus

pre Strogo zaštićena + + D.D. ngn

patka kulašica Melanitta fusca rg Strogo zaštićena

crna patka Melanitta nigra rg Strogo zaštićena

bijeli ronac Mergus albellus zim Strogo zaštićena

ronac osaš Mergus merganser zim Strogo zaštićena + + CR gn

ronac brskavac Mergus serrator zim Strogo zaštićena LC zim

žuta pčelarica Merops apiaster gn/sl Strogo zaštićena LC gn

crnkasta lunja Milvus migrans gn/sl Strogo zaštićena VU gn

crvenkasta lunja Milvus milvus ngn/rg Strogo zaštićena + + RE gn

crevenorepi stjenjak

Monticola saxatilis rg Strogo zaštićena + +

bijela pliska Motacilla alba gn/sl Strogo zaštićena

gorska pliska Motacilla cinerea pre Strogo zaštićena

žuta pastirica Motacilla flava gn/sl Strogo zaštićena NT gn

siva muharica Muscicapa striata gn/sl Strogo zaštićena NT gn

patka gogoljica Netta rufina rg Strogo zaštićena CR zim

šarena kreja Nucifraga caryocatactes

rg Strogo zaštićena

pozviždač šibičar

Numenius arquata pre Strogo zaštićena EN zim

pozvizdač jatar Numenius phaeopus

pre Strogo zaštićena EN ngn

gak Nycticorax nycticorax

gn/sl Strogo zaštićena NT gn

obični kamenjar Oenanthe oenanthe

pre Strogo zaštićena + + LC gn

zlatna vuga Oriolus oriolus gn/sl Strogo zaštićena

veliki potrk Otis tarda ngn Strogo zaštićena RE gn

jejić lulavac Otus scops rg Strogo zaštićena + + NT gn

patka kršuljica Oxyura leucocephala

rg Strogo zaštićena RE ngn

jastrebac Pandion haliaetus ngn/pre Strogo zaštićena + + NT pre

53

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

cipolaš

brkata bazgovka Panurus biarmicus pre Strogo zaštićena + + EN gn

jelova sjenica Parus ater pre Strogo zaštićena

plavetna sjenica Parus caeruleus gn/sl Strogo zaštićena kaporasta sjenica

Parus cristatus rg Strogo zaštićena

mrka sjenica Parus lugubris rg Strogo zaštićena

velika sjenica Parus major gn/sl Strogo zaštićena

crnoglava sjenica

Parus palustris gn/sl Strogo zaštićena

vrabac pokućar Passer domesticus gn/st Strogo zaštićena

poljski vrabac Passer montanus gn/st Strogo zaštićena

kudravi nesit Pelecanus crispus rg Strogo zaštićena RE gn

ružičasti nesit Pelecanus onocrotalus

rg Strogo zaštićena + +

trčka kvržulja Perdix perdix gn/st Zaštićena + + NT gn +

škanjac osaš Pernis apivorus pre Strogo zaštićena VU gn

veliki vranac Phalacrocorax carbo

gn/zim

Strogo zaštićena je gnijezdeća populacija, a ostale jedinke su zaštićene

+ + VU gn

vranac kaloser Phalacrocorax pygmaeus

ngn/pre Strogo zaštićena CR gn

tankokljuna liskonoga

Phalaropus lobatus

rg Strogo zaštićena + +

obični gnjetao Phasianus colchicus

gn/st + + +

grličar pršljivac Philomachus pugnax

pre Strogo zaštićena NT pre

crvenrepka kovač

Phoenicurus ochruros

gn/sl Strogo zaštićena + +

crvenrepka kovačić

Phoenicurus phoenicurus

gn/sl Strogo zaštićena NT gn

obični zviždak Phylloscopus collybita

gn/sl Strogo zaštićena

šumski zviždak Phylloscopus sibilatrix

gn/sl Strogo zaštićena NT gn

zviždak kovačić Phylloscopus trochilus

pre Strogo zaštićena EN gn

svraka maruša Pica pica gn/st +

siva žuna Picus canus gn/st Strogo zaštićena LC gn

zelena žuna Picus viridis gn/st Strogo zaštićena + + NT gn

afrička žličarka Platalea alba rg

bijela žličarka Platalea leucorodia

ngn/sl Strogo zaštićena EN gn

snježni ostrugaš Plectrophenax nivalis

rg Strogo zaštićena

blistavi ibis Plegadis falcinellus

ngn/sl Strogo zaštićena EN pre

troprsti zlatar Pluvialis apricaria pre Strogo zaštićena + +

zlatar pijukavac Pluvialis squatarola

pre Strogo zaštićena + + EN zim

54

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

ušati gnjurac Podiceps auritus rg Strogo zaštićena

ćubasti gnjurac Podiceps cristatus gn/sl Zaštićena + + LC gn

riđogrli gnjurac Podiceps grisegena

ngn/pre Strogo zaštićena VU zim

zlatouhi gnjurac Podiceps nigricollis

pre/ngn Strogo zaštićena EN gn

štijoka vizlinica Porzana parva gn/sl Strogo zaštićena D.D. gn

štijoka riđuga Porzana porzana gn/sl Strogo zaštićena + + D.D. gn

štijoka kusica Porzana pusilla rg Strogo zaštićena + + D.D. gn

gluhi popić Prunella collaris rg Strogo zaštićena + + LC gn

sivi popić Prunella modularis

pre Strogo zaštićena

mala zimnica Pyrrhula pyrrhula zim Strogo zaštićena

kokošica mlakara

Rallus aquaticus gn/sl Strogo zaštićena NT gn

modronoga sabljarka

Recurvirostra avosetta

pre Strogo zaštićena

vatroglavi kraljić

Regulus ignicapillus

pre Strogo zaštićena + +

zlatoglavi kraljić

Regulus regulus pre/zim Strogo zaštićena

plazica vuga Remiz pendulinus gn/st Strogo zaštićena bregunica čađavica

Riparia riparia gn/sl Strogo zaštićena NT gn

troprsti galeb Rissa tridactyla rg Strogo zaštićena

smeđogrli batić Saxicola rubetra pre Strogo zaštićena LC gn

crnogrli batić Saxicola torquata gn/sl Strogo zaštićena LC gn

šljuka bena Scolopax rusticola ngn/pre Zaštićena D.D. / NT gn / ngn +

obična žutarica Serinus serinus gn/sl Strogo zaštićena

obični brgljez Sitta europaea gn/sl Strogo zaštićena

sjeverna gavka Somateria mollissima

rg Strogo zaštićena

kratkorepi pomornik

Stercorarius parasiticus

rg Strogo zaštićena

širokorepi pomornik

Stercorarius pomarinus

rg Strogo zaštićena

mala čigra Sterna albifrons pre Strogo zaštićena EN gn

velika čigra Sterna caspia pre Strogo zaštićena + +

obična čigra Sterna hirundo gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn

debelokljuna čigra

Sterna nilotica rg Strogo zaštićena + + RE

arktička čigra Sterna paradisaea rg Strogo zaštićena

dugokljuna čigra

Sterna sandvicensis

rg Strogo zaštićena

grlica kumra Streptopelia decaocto

gn/st Zaštićena + +

divlja grlica Streptopelia turtur gn/sl Zaštićena LC gn

šumska sova Strix aluco gn/st Strogo zaštićena sovina jastrebača

Strix uralensis rg Strogo zaštićena LC gn

ružičasti čvorak Sturnus roseus rg Strogo zaštićena + +

55

Crvena knjiga Hrvatske

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Status populacije

u PP Kopački

rit

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Bernska konvencija

NATURA 2000

Ugroženost

Populacja na koju se odnosi

ugroženost

Obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

šareni čvorak Sturnus vulgaris gn/sl Strogo zaštićena crnoglava grmuša

Sylvia atricapilla gn/sl Strogo zaštićena

grmuša smokvarica

Sylvia borin gn/sl Strogo zaštićena NT gn

grmuša pjenica Sylvia communis gn/sl Strogo zaštićena grmuša čvrljinka

Sylvia curruca sl Strogo zaštićena

pjegava grmuša Sylvia nisoria pre Strogo zaštićena gnjurac pilinorac

Tachybaptus ruficollis

gn/sl Zaštićena + + LC gn

morska utva Tadorna tadorna rg Strogo zaštićena

mali potrk Tetrax tetrax rg Zaštićena RE ngn

brzelj zidarčić Tichodroma muraria

rg Strogo zaštićena + +

mrka prutka Tringa erythropus pre Strogo zaštićena LC pre

prutka migavica Tringa glareola pre Strogo zaštićena LC pre

mala prutka Tringa hypoleucos pre Strogo zaštićena + + VU gn krivokljuna prutka

Tringa nebularia pre Strogo zaštićena LC pre

pjegava prutka Tringa ochropus pre Strogo zaštićena dugonoga prutka

Tringa stagnatilis pre Strogo zaštićena

crvenonoga prutka

Tringa totanus pre Strogo zaštićena CR gn + zim

strijež palčić Troglodytes troglodytes

gn/st Strogo zaštićena

drozd gitkavac Turdus iliacus pre Zaštićena

crni kos Turdus merula gn/sl Zaštićena

drozd cikelj Turdus philomelos gn/sl Zaštićena

drozd bravenjak Turdus pilaris zim Strogo zaštićena VU gn

grivasti kos Turdus torquatus rg Strogo zaštićena

drozd imelaš Turdus viscivorus zim Zaštićena

kukuvija driemavica

Tyto alba gn/st Strogo zaštićena NT gn

pupavac božjak Upupa epops gn/sl Strogo zaštićena NT gn

ostugasti vivak Vanellus spinosus rg Strogo zaštićena vivak podzvizdač

Vanellus vanellus gn/sl Zaštićena LC gn

Populacije: gn – gnijezdeća, ngn – negnijezdeća, pre – preletnička, zim – zimujuća, rg –rijetki gost, sl – selica, st – stanarica

Ovi podaci jasno pokazuju značaj Kopačkog rita kao staništa za ptice. Stoga, ni ne čudi što je

Crvenoj knjizi ugroženih vrsta ptica Hrvatske (2003.) na prvo mjesto među najvažnijim područjima za zaštitu ugroženih vrsta u Hrvatskoj svrstano Podunavlje i donje Podravlje s Parkom prirode Kopački rit kao središtem područja.

9.8.2.2.5. Sisavci (Mammalia) Zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima, poznato je da je u Kopačkom ritu živjelo čak 55 vrsta

sisavaca, što predstavlja 54,45 % od ukupno 101 vrste sisavaca Hrvatske. Nažalost, tri vrste više ne žive na području Parka prirode. Tekunica Spermophilus citellus, izumrla je na čitavom području

56

Hrvatske. Nadalje, vuk Canis lupus, iako u Hrvatskoj prisutan, više ne živi na području Parka prirode. Status crnog štakora Rattus rattus nije u potpunosti jasan jer u novije vrijeme nije nađen, ali to ne znači da privremeno ili stalno nije prisutan na ovom području. Pojava običnog muflona, Ovis ammon, na području Kopačkog rita smatra se slučajnošću. Ostala 51 vrsta može se i dalje bez poteškoća naći na ovom terenu.

Treba istaknuti i to da je dvanaest vrsta sisavaca također obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 140/2005) i svrstano u lovnu divljač.

U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 139/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji.

Tablica 17. Rijetke, ugrožene, zaštićene i lovne vrste sisavaca

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga

Hrvatske

NATURA 2000

Bernska konvencija

obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

šumski miš Apodemus flavicollis strogo zaštićena

čagalj Canis aureus zaštićena +

obična srna Capreolus capreolus +

europski dabar Castor fiber strogo zaštićena NT + + +

crveni jelen Cervus elaphus +

veliki hrčak Cricetus cricetus strogo zaštićena NT

dvobojna rovka Crocidura leucodon zaštićena

poljska rovka Crocidura suaveolens zaštićena

kasni noćnjak Eptesicus serotinus strogo zaštićena

bjeloprsi jež Erinaceus concolor zaštićena

divlja mačka Felis silvestris zaštićena +

europski zec Lepus europaeus zaštićena NT +

vidra Lutra lutra strogo zaštićena DD + +

kuna zlatica Martes martes zaštićena +

patuljasti miš Micromys minutus zaštićena NT

europski jazavac Meles meles +

dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersi strogo zaštićena EN + +

miš humkaš Mus spicilegus zaštićena NT

puh lješnikar Muscardinus avellanarius strogo zaštićena NT

zerdav Mustela erminea zaštićena

lasica Mustela nivalis zaštićena +

tvor Mustela putorius zaštićena +

oštrouhi šišmiš Myotis blythii oxygnathus strogo zaštićena + +

močvarni šišmiš Myotis dasycneme strogo zaštićena DD + +

riđi šišmiš Myotis emarginatus strogo zaštićena NT + +

brkati šišmiš Myotis mystacinus strogo zaštićena

resasti šišmiš Myotis nattereri strogo zaštićena

močvarna rovka Neomys anomalus zaštićena NT

rani većernjak Nyctalus noctula strogo zaštićena

57

Hrvatski naziv Znanstveni naziv

Prema Pravilniku (NN

99/2009)

Crvena knjiga

Hrvatske

NATURA 2000

Bernska konvencija

obuhvaćeno odredbama Zakona o

lovstvu (NN 140/2005)

mali šumski šišmiš Pipistrellus nathusii strogo zaštićena

patuljasti šišmiš Pipistrellus pipistrellus strogo zaštićena

sivi dugoušan Plecotus austriacus strogo zaštićena EN

veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum strogo zaštićena NT + +

vjeverica Sciurus vulgaris zaštićena NT

šumska rovka Sorex araneus zaštićena

mala rovka Sorex minutus zaštićena

divlja svinja Sus scrofa +

riđa lisica Vulpes vulpes +

Na temelju podataka iz svih navedenih sustava zaštite slobodno možemo reći da je većina

sisavaca koji naseljavaju Kopački rit svrstana na neku od lista kao ugrožena ili zaštićena. Ova činjenica sama po sebi dovoljno govori o značaju Kopačkog rita za zaštitu sisavaca.

9.9. Područja s posebnom zaštitom – Posebni zoološki rezervat Kopački rit Na temelju osobitosti prirodnog područja i sukladno važećoj zakonskoj regulativi, područje

Kopačkog rita ima status Parka prirode, unutar kojeg se nalazi Posebni zoološki rezervat, koji je smješten u njegovom južnom dijelu. Status Posebnog zoološkog rezervata odgovara IUCN-ovoj međunarodnoj kategoriji zaštite 1b – Wilderness area (tj. «područje divljine» u grubom prijevodu).

Današnja granica Posebnoga zoološkog rezervata je utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode Kopački rit (Narodne novine br. 77/2000) i počinje na lijevoj obali rijeke Drave 15 km od njezina ušća, ide krunom obrambenog nasipa Drava-Dunav prolazeći istočno od sela Kopačevo, nastavljajući krunom nasipa do Sifonske linije, zatim Sifonskom linijom na istok do obale Vemeljskog Dunavca, te nizvodno njegovom desnom obalom do ušća u Dunav, prateći desnu obalu rijeke Dunav nizvodno od ušća rijeke Drave, odatle lijevom obalom rijeke Drave, uzvodno do početne točke.

Površina Posebnog zoološkog rezervata je 7.143,21 ha, određena na temelju izmjere sa satelitskog snimka iz 2004. godine. Taj teren je najniže nadmorske visine te je stoga i najviše plavljen u cijelom Parku i to u vremenskom trajanju do 3 mjeseca godišnje. U Posebni zoološki rezervat najveću količinu vode iz Dunava dovodi Hulovski kanal, a puno manji je dotok vode iz Nađhat foka sa sjevera i Renovskm kanalom s juga. Novi kanal da je nastao iskapanjem materijala koji je utrošen za izgradnju obrambenog nasipa s istočne strane Rezervata. Najveći dio kopna u rezervatu prekriva trska i močvarna vegetacija, a od šuma prevladava pionirska šuma bijele vrbe.

9.10. Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i

krajobraze. Nacionalnu ekološku mrežu, pak, čini sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom bio geografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Kako bi se omogućila međusobna komunikacija i razmjena vrsta ekološki važna područja moraju biti povezana koridorima.

Na području poplavne doline kojom teče rijeka Dunav u Baranji evidentirano je sedam područja Nacionalne ekološke mreže(Tablica 18):

• Podunavlje i donje Podravlje (#HR 1000016) – obuhvaća cjelokupni Park prirode Kopački rit, te se proteže uzvodno i nizvodno rijekom Dunavom i Dravom izvan granica zaštićenog područja. Osobito je kao međunarodno značajno područje za očuvanje populacija divljih ptica

• Kopački rit (#HR 2000394) – obuhvaća cjelokupno područje Parka prirode Kopački rit u njegovim granicama. Značajno je za očuvanje rijetkih i ugroženih divljih svojti riba, vodozemaca, gmazova i sisavaca, te tipova staništa

58

• Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398) – obuhvaća cjelokupno područje ribnjaka Podunavlje u sastavu Parka prirode Kopački rit. Značajno je za očuvanje ptica močvarica i rijetkih i ugroženih tipova staništa vodene i močvarne vegetacije

• Kopački rit – livade (#HR 2000729) – obuhvaća staništa livada Cnidion dubii, koje predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini

• Dunav kod Batine (#HR 2000733) – obuhvaća staništa rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini

• Dunavac – Šarkanj (#HR 2001095) – obuhvaća staništa poplavne šume bijele vrbe s močvarnom broćikom koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini

• Šarkanj (#HR 2001096) – obuhvaća staništa šuma veza i poljskog jasena koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih

Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova.

NATURA 2000 je ekološka mreža Europske Unije i predstavlja vid provedbe legislative Europske Unije, osobito Direktive o pticama (Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa, divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Direktiva o staništima navodi oko 200 životinjskih (bez ptičjih vrsta) i 500 biljnih vrsta čija staništa zahtijevaju zaštitu, te oko 200 ugroženih stanišnih tipova. Direktiva o pticama navodi dodatnih 180 vrsta za koje je potrebno izdvojiti posebna područja zaštite.

Uspostava NATURA 2000 ekološke mreže predstavlja obvezu Republike Hrvatske u sklopu pristupanja Europskoj Uniji. Svaka zemlja članica EU doprinosi stvaranju ekološke mreže NATURA 2000 određivanjem Posebnih područja zaštite (engl. Special Areas of Conservation – SAC) u skladu s odredbama Direktive o staništima. Jednako tako, svaka zemlja članica EU treba odrediti Područja posebne zaštite (engl. Special Protection Areas – SPA) sukladno odredbama Direktive o pticama. U područjima NATURA 2000 potrebno je definirati i provoditi mjere upravljanja koje će osigurati povoljno stanje vrstama i stanišnim tipovima zbog kojih su ova područja proglašena.

Prijedlogom Nacionalne ekološke mreže šest područja je od međunarodnog značaja, te će biti predloženo za uvrštenje na NATURA 2000 ekološku mrežu dok je područje Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398) od nacionalne važnosti. Predložena područja će proći procjenu Europske komisije, a konačnu odluku o uvrštenju donosi Vijeće Ministara Europske Unije.

Tablica 18. Područja Nacionalne ekološke mreže u Podunavlju i smjernice za mjere zaštite

Lokalitet Važne vrste Važna staništa

(NKS šifra/NATURA šifra/stanište) Smjernice za mjere

zaštite

Podunavlje i donje Podravlje (#HR 1000016)

Alcedo atthis Anas strepera Anser anser Aquila clanga Aquila pomarina Ardea purpurea Ardeola ralloides Aythya nyroca Botaurus stellaris Chlidonias hybrida Ciconia nigra Circus aeruginosus Egretta alba Egretta garzetta Haliaeetus albicilla Himantopus himantopus Ixobrychus minutus Luscinia svecica Milvus migrans Nycticorax nycticorax

1; 2; 4; 5; 6; 7; 9; 10; 11; 12; 14; 4000

59

Panurus biarmicus Pernis apivorus Phalacrocorax carbo Platalea leucorodia Podiceps nigricollis Porzana parva

Kopački rit (#HR 2000394)

Castor fiber Lutra lutra ptice močvarice Emys orbicularis Natrix tessellata Bombina bombina Triturus (cristatus) dobrogicus mrijestilište riba Aspius aspius Cobitis elongatoides Eudontomyzon mariae Gymnocephalus schraetser Misgurnus fossilis Pelecus cultratus Apatura metis Lycaena dispar Marsilea quadrifolia Odonata ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini

-/3130/Amfibijska staništa Isoeto - Nanojuncetalia -/3150/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)

2; 5; 7; 11; 29; 30; 100- 107; 4000; Ostalo: E.1.2.2. prepustiti sukcesiji (17); park prirode

Ribnjaci Podunavlje (HR 2000398)

ptice močvarice

-/-/Vodena i močvarna vegetacija -/3150/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharion ili Magnopotamion

1; 7; 26; 29; 31; Ostalo: ornitološki rezervat

Kopački rit – livade (#HR 2000729)

-/6440/Livade Cnidion dubii 4; 26; 30; 115 - 119

Dunav kod Batine (#HR 2000733)

-/3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

100 - 105

Dunavac – Šarkanj (#HR 2001095)

E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom

121; 122; 126; 129

Šarkanj (#HR 2001096)

E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena

122; 123; 124; 125; 126; 127; 128; 129

9.11. Kratka povijest Kopačkog rita Početak novije (ekološke) povijesti Baranje (Parka prirode Kopački rit) podudara se s vojno-

političkim zbivanjima i pojavama koje prate rat 1685.-1687. godine za oslobađanje zemalja Austro-Ugarske od Turaka i završavaju Domovinskim ratom 1991.-1997. godine za osamostaljenje Hrvatske. Darovnicom iz 1699. godine Leopold I. Hrvatsko-ugarski kralj Eugenu Franji Savojskom daje u posjed vlastelinstvo «Belje» koje je uključivalo i Kopački rit. Nakon njegove smrti, 1736. godine vlastelinstvo pripada Carskoj kruni koja ga daje u zakup. Još za vrijeme zakupa, 1781.vlastelinstvo kupuje Maria Christina Habsburg i njezin suprug Albert Sasko-Teschenski. Zadnji posjednik vlastelinstva bio je nadvojvoda Friedrich (1856.-1936.). Albrecht Habsburg Tescheni (ne)priznati vlasnik Beljskog veleposjeda 1941. godine osniva biološku stanicu «Albertina» čije je osnivanje bio prvi ozbiljniji znanstveni korak na ovom području. Nakon završetka II. Svjetskog rata Državno dobro «Belje» zalagalo se za isušivanje Kopačkog rita. Slijedi postupak za izdvajanjem lovnih i šumskih površina iz PIK-a «Belje» te 1959. godine nastaje Lovno-šumsko gazdinstvo «Jelen». U sastavu LŠG-a djelovao je (od 1961.) Operativno-naučni centar, kasnije Operativno-naučni institut «Dr. Ilija Đuričić» - Bilje. Godine 1967. Ukazom Sabora Republike Hrvatske, Kopački rit je postao Upravljani prirodni rezervat. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti prirode 1976.godine «uže» područje preimenovano je u Specijalni zoološki rezervat a «šire» u Park prirode Kopački rit. Za vrijeme

60

privremene okupacije Baranje (1991.-1997.) područje Kopačkog rita postalo je bojišnica, tako da su sva započeta istraživanja prekinuta. Pristup Kopačkom ritu bio je u potpunosti onemogućen. Nakon oslobađanja privremeno okupiranog područja Baranje i Kopačkog rita, odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana je 1997. godine Javna ustanova Park prirode «Kopački rit» koja je preuzela upravljanje Kopačkim ritom.

9.12. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija Kopački rit se nalazi u sutoku rijeka Dunava i Drave u južnom baranjskom trokutu, u Republici

Hrvatskoj. Pogodna klima, dobra zemlja i obilje vode pogodovali su razvoju biljnog i životinjskog svijeta. Za ljude je taj kraj bio primamljiv kao bogati izvor hrane, a bio je pogodan i za nastambe zbog dijelom povišenih područja sigurnih od poplava. Stoga su na zapadnom rubu Kopačkog rita nastala naselja Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac.

Demografska analiza stanovništva koje živi u užem i širem području Kopačkog rita, zasigurno bi se mogla pratiti od 1857. godine kada je proveden prvi popis stanovništva. Međutim, za potrebe ovog Plana upravljanja, istu ćemo pratiti u vremenskom razdoblju od 1953-2001.godine jer su ratna zbivanja 1991-1997. godine, te veliki egzodusi i migracije stanovništva bitno utjecali na demografsku sliku Baranje. Samim time došlo je i do velikih promjena u sociološkom i kulturološkom smislu. Proces mirne reintegracije, koji je završio tek krajem 1997. godine i velika prisutnost minsko-sumnjivih površina, bitno su promjenili demografsku strukturu naselja uz Kopački rit. � Teritorijalna podijeljenost naselja uz Park prirode Kopački rit

Naselja u blizini Kopačkog rita možemo podjeliti u dvije zone: o zonu A – koja obuhvaća naselja koja se nalaze u samom Parku prirode ili se na njega

svojom blizinom naslanjaju. Zona A obuhvaća prostor općine Bilje i naselja koja se nalaze u njenom sastavu: Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Kozjak, Podunavlje, Tikveš i Zlatna greda. Također obuhvaća općinu Kneževi Vinogradi koja se nalazi sjeverno od Parka prirode i njena naselja: Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac, Karanac, Kamenac i Kotlina. Od ukupnog broja stanovništva koje živi u «Zoni A», najveći dio otpada na stanovnike Bilja (76,02%).

o zonu B – koja predstavlja šire područje Parka prirode, a smještena je na području Baranje ili južno od rijeke Drave. To uključuje grad Osijek i Beli Manastir, općine Čeminac i Darda, te naselja Tvrđavica i Podravlje

� Demografska struktura Ratna zbivanja u Zoni A doprinjela su stanovitoj promjeni demografske strukture. Prema

posljednjem popisu stanovništva iz 2001.godine, u navedenom području živjelo je 10.666 stanovnika, a od toga 48,87% muškaraca i 51,13% žena. Nažalost, u ovom području prisutno je starenje stanovništva, tako da u ukupnom broju stanovnika 21,96% zauzima populacija u dobi preko 60 godina starosti (Slika 12). Najbrojnija populacija, 27,81%., je u životnoj dobi od 40-59 godina. Zabrinjavajuće je da se konstantno smanjuje broj radno najsposobnijeg stanovništva, u dobi od 20-39 godina, a povećava broj stanovništva starijeg od 60 godina.

Zanimljivo je da je dobna skupina radno sposobnih stanovnika u Općini Bilje na strani mlađe populacije, dok je u Općini Kneževi Vinogradi na strani starije populacije. U ukupnom stanovništvu Zone A, pozitivno je što je najmlađa dobna skupina, 0-19 godina, nešto brojnija od skupine 60 i više godina.

Problem školovanja je oduvijek bio prisutan u ruralnim sredinama. Međutim, 48,1% stanovništva Bilja ima završenu srednju školu ili neki viši stupanj obrazovanja. Udio muškog stanovništva u završenom srednjem obrazovanju veći je od 50% od ženskog stanovništva. U općini Kneževi Vinogradi, iako je broj ukupnog stanovništva gotovo jednak broju stanovništva Općine Bilje, situacija u obrazovanju je daleko lošija. Od 4353 stanovnika općine, samo 79 ili 1,81% ima završenu srednju školu. Višu ili visoku školu ima završeno 149 stanovnika ili 3,42%. Ovakav negativan trend (ne)obrazovanja u Općini Kneževi Vinogradi, zasigurno je uvjetovan i samim odgojem djece, transportnom povezanošću s većim središtima, nedostatakom materijalno-financijskih sredstava i dr.

61

Slika 12. Starosna struktura stanovništva (Izvor: Singer 2003)

U ukupnom broju stanovnika Zone A, 39,63% stanovnika je ekonomski aktivno, što znači da pridonosi ili je spremno pridonositi proizvodnji dobara i usluga tijekom određenog razdoblja radi stjecanja sredstava za život. Od ukupno aktivnog stanovništva Zone A, zaposleno je 73,36%. Osobnim prihodima raspolaže 27,19%stanovništva, od toga broja su 58,28% žene, a osoba s osobnim prihodom smatra se ona koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom. Uzdržavane osobe čine 33,18% u ukupnom broju stanovništva i to su pretežito žene. Udio poljoprivrednog stanovništva u Zoni A i osoba koje oni uzdržavaju iznosi 12,17%, što ukazuje da je uz lov i šumarstvo poljoprivreda značajna djelatnost toga područja.

Očuvanje prirodnog okoliša sa jedne strane i zahtjev za demografskim i gospodarskim oporavkom područja s druge strane, zasigurno su aktivnosti koje bi trebalo ugraditi u novu razvojnu politiku Baranje ukoliko želimo da se postojeća situacija izmjeni u pozitivnom smjeru. Neizostavno se mora istaknuti da su proces obrazovanja i zapošljavanje jedna od najbitnijih uvjeta opstanka stanovništva i Kopačkog rita. Stoga upravo Javna ustanova sa svojom vizijom i misijom može bitno doprinijeti promjeni odnosa stanovništva prema prirodnim vrijednostima i poticanju razvoja djelatnosti koje će se temeljiti na razvoju turističkih i uslužnih djelatnosti.

9.13. Posjedovno stanje Utvrđeno je sedam osnovnih posjednika na području Parka prirode Kopački rit.

Tablica 19. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema ZPO – Osijek

R. br. NAZIV POSJEDNIKA Površina (ha) %

1. Republika Hrvatska 3.011,19 13,18

2. Hrvatske šume 16.229,73 71,05

3. Hrvatske vode 1.405,92 6,15

4. Belje d.d. - Darda 1.407,65 6,16

5. Javna ustanova PP Kopački rit 14,07 0,06

6. Privatno 438,80 1,92

7. Republika Hrvatska i jedinice lokalne

samouprave - ceste 339,05 1,48

UKUPNO: 22.846,41 100

Izvor podataka: ZPO-Osijek

62

Navedeno posjedovno stanje razlikuje se od podataka «Hrvatskih šuma» prema kojima su posjednici na području Parka prirode Kopački rit sljedeći:

Tablica 20. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema Hrvatskim šumama d.o.o.

NEOBRASLO (ha) POSJEDNICI I KORISNICI

OBRASLO (ha)

Poljopriv. Proiz. Neproizv.

NEPLODNO (ha)

UKUPNO (ha)

Hrv. Šume Hrv. Vode PIK «Belje»

5566 - -

- -

1453

2023 - -

6415 nasip 114

-

1356 49

ribnjak 634

15359 163 2087

BARANJA 5566,11 1453 2023 6529 2039 17610

Hrv. Šume PIK Apatin

Dunav-Rijeka

1463 - -

- 804

-

586 - -

55 - -

789 -

930

2893 804 930

Bačka i Dunav 1463 804 586 55 1719 4627

Park prirode Kopački rit Σ

7029 2257 2609 6584 3758 22237

Izvor podataka: Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Odjel za uređivanje šuma

Prema podacima Hrvatskih šuma, one su s ukupno 18.253 ha najveći posjednik prostora Parka prirode Kopački rit. Posjeduju 82 % ukupnog prostora. PIK «Belje» sa 2.087 ha ima udjel od 9,3 % u posjedu ukupnih površina. Hrvatske vode zajedno s rijekom Dunav imaju posjed od 1.093 ha, odnosno 4,9 %.

Iz svega navedenog, zaključje se da, ovisno o izvoru podataka, postoje razlike kako u ukupnoj površini, tako i u udjelu površine pojedinog posjednika u odnosu na stvarno stanje i katastarske podatke. Navedene konstatacije uz izuzetno loše katastarske podloge upućuje na potrebu sređivanja podataka i podloga o posjedovnom stanju na području Parka prirode Kopački rit.

9.14. Analiza dionika Ustanova je organizirala radionice putem kojih su dionici, lokalno stanovništvo, NVO i

suradnici JUPP Kopacki rit bili uključeni u proces izrade plana upravljanja. Radionice je vodio konzultant Željko Kramarić dipl. ing. šumarstva. Radionica s NVO - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za etnološku baštinu, edukaciju, sudjelovanje javnosti, lokalno stanovništvo te nacionalnu i međunarodnu suradnju - dionici koji su bili uključeni: Ekološko društvo Zeleni Osijek - ostali sudionici: DZZP, UPDŠ «Slavonka», udruga «Biopa», Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovno društvo «Drava», Press centar za okoliš, PCOM-Alert, Fluvius Osijek, Radionica na teme šumarstvo i lov - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za šume, šumarstvo i lovstvo - dionici koji su bili uključeni: Hrvatske šume, LS OBŽ, LD «Sokol» Grabovac Radionica na teme turizam i posjećivanje - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), turizam, upravljanje posjetiteljima, edukaciju i interpretaciju - sudionici koji su bili uključeni: DZZP, «BAKHO», «BAKHO plus», Hotel «Mursa» Osijek, OPG «Vaš», TZO Bilje «Apartmani vrata Baranje», Seoski turizam Lacković, Privatni smještaj Radionica sa lokalnim zajednicama - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), infrastrukturu, edukaciju i sudjelovanje u javnosti, rad s lokalnim stanovništvom, uklanjanje minskih i minski sumnjivih područja

63

- sudionici koji su bili uključeni: Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Grad Osijek-Odsjek zaštite okoliša, Općina Erdut, Općina Bilje, DZZP Radionica na temu rekreativni ribolov - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za ribarstvo i rekreativni ribolov - sudionici koji su bili uključeni: «Karas» Bilje, «Amur» Darda, «Štuka» Čeminac, Športsko-ribolovni savez Osječko-baranjske županije, ŠRD «Belje» Kneževo, DZZP, «Bjelica» Mece Radionica na temu tradicionalni ribolov - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za akvakulturu, ribarstvo i tradicionalni ribolov - sudionici (potencijalni dionici) koji su bili uključeni: «Šaran» Brijest, «Mrena» Osijek, «Štuka»

Osijek, Slatkovodni ribar - ostali sudionici: Poljoprivredni fakultet Osijek Radionica na teme vodnog gospodarstva i poljoprivrede - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za vodno gospodarstvo, navigaciju i promet rijekama Dunav i Drava, poljoprivredu i stočarstvo -dionici koji su bili uključeni: Hrvatske vode, Agencija za vodne putove, Vodoopskrba d.o.o. Darda,

«Belje» d.d. Darda (PC Ratarstvo, Tov junadi) - ostali sudionici: DZZP, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek

Prijedlozi dionika su većinom usvojeni osim onih koji su protivni Zakonu o zaštiti prirode i drugim podzakonskim aktima koji su važeći na području Parka prirode Kopački rit.

9.15. Posjećivanje Zakon o zaštiti prirode parkove prirode definira kao prostrano prirodno ili dijelom kultivirano

područje kopna ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Stoga je na ovim područjima poželjno razvijati turističke aktivnosti, koje moraju biti usklađene sa principima zaštite prirode. Parkovi prirode su javno dobro koja trebaju biti dostupna svima, organizacija upravljanja posjetima treba temeljiti na principu održivog razvoja. U slučaju Kopačkog rita turizam se treba temeljiti na prirodnim vrijednostima, tj. turizam koji će pružati svim posjetiteljima mogućnost promatranja i uživanja, te doživljaja „divlje“ prirode.

Eko-turizam je pod-segment ovog tržišta a Svjetska Turistička Organizacija definira ga kao „sve oblike turizma u prirodi u kojima je glavna motivacija turista promatranje i uživanje u prirodi i tradicionalnim kulturama koje dominiraju u prirodnim područjima“. Prema nekim pokazateljima u eko-turizmu se ostvaruje 2-4% međunarodne turističke potrošnje (WTO 2002) te oko 7-10% ukupnih svjetskih turističkih putovanja (Linderberg, Furze, Staff i Black, 1997). Drugi pod-segment ovog tržišta je avanturistički turizam koji također raste u stopi od 8% godišnje (Freire, 1998) a pod njim se podrazumijeva cijeli niz aktivnosti od onih laganih, poput hodanja u prirodi, vožnja biciklom, promatranje ptica, do teških i fizički zahtjevnijih poput alpinističkog penjanja, kanuinga i sl.

Zaštićena područja izuzetno su atraktivne lokacije za rastuću potražnju posjetitelja i predstavljaju snažne tržišne marke, koje u svijesti posjetitelja stvaraju sliku o netaknutoj ali dostupnoj prirodi, u kojoj postoji infrastruktura koja će zadovoljiti njihove potrebe.

Za očekivati je kako će rast broja posjetitelja zaštićenih područja biti snažnije izražen i to iz slijedećih razloga:

o uočenih trendova u rastu potražnje eko-turizma o činjenice da se od samih parkova traži snažnije učešće u samofinanciranju, što za

posljedicu ima usmjerenost prema većem broju posjetitelja Maksimiziranje ekonomskih koristi od posjetitelja parkova kao i minimiziranje negativnih

utjecaja od tih posjeta na floru i faunu ne ovisi toliko o broju posjetitelja koliko o načinu na koji se upravlja posjetom parkovima. Optimiziranje posjeta, kako sa stajališta posjetitelja koji od posjete očekuju zadovoljstvo i doživljaj, tako i sa stajališta upravljanja tokovima posjetitelj, zahtjeva razumijevanje obilježja posjetitelja, njihovih želje i potreba i načina na koji koriste infrastrukturu i usluge parka te stupnja njihova zadovoljstva. Kako bi se unaprijedilo postojeće stanje te kako bi se turizam u parkovima mogao kvalitetnije planirati, potrebno je usavršiti proceduru prikupljanja informacija o posjetiteljima, temeljem kojih bi se kreirala i određena i adekvatna ponuda usklađena sa temeljnim ciljevima koju nalažu principi upravljanja u zaštićenim područjima.

64

� Postojeći turistički proizvodi Parka prirode Kopački rit Unatoč činjenici da je Kopački rit zaštićeno područje, koje ima dugu tradiciju korištenja kroz

različite prihvatljive gospodarske aktivnosti te izuzetno zanimljivu povijest tek u posljednje vrijeme doživljava intenzivan rast turističkog prometa. Ulaganja u infrastrukturu cijelog okruženja i samog Parka omogućila su stvaranje konkretnih posjetiteljskih programa, kojima je prvi i osnovni cilj educirati i promovirati prirodne vrijednosti područja te graditi svijest o zaštiti prirode.

Istraživanjem tržišta putem anketa te praćenje rasta kvalitete turističkog proizvoda, tržišna marka Kopački rit je u stalnom usponu prepoznatljivosti. Isto potkrjepljuju podaci o broju posjetitelja, koji su koristili neki od programa u posljednjih šest godina kako slijedi:

Tablica 21: Broj posjetilaca Parka prirode Kopački rit za razdoblju 2001.-2007. godine:

Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Broj posjetitelja

5.120 8.269 8.107 18.210 22.388 23.009 33.207 36.775

U Parku prirode Kopački rit trenutno su diferencirani slijedeći proizvodi, kako slijedi:

• Posjet prijemnom centru smještenom u blizini sela Kopačevo koji se smatra i glavnim ulazom u Park prirode gdje se interpretiraju tradicijske vrijednosti kraja, ističu vrijednosti panonske arhitekture te prikazuju filmski uradci o prirodnim vrijednostima područja koje nije dostupno za posjećivanje

• Razgledavanje Posebnog zoološkog rezervata brodovima (ukupnog kapaciteta 125 mjesta) koji za povoljnog vodostaja plove kanalom Čonakut i Novim kanalom. Tijekom vožnje održava se interpretacija o ekološkim vrijednostima cjelokupnog Parka te njegove flore i faune

• Šetnja poučnim stazama – Sakadaš, Veliki Sakadaš, Stari brijest i staze u kompleksu dvorca Tikveš, koje nude uz sam boravak u prirodi i mogućnost edukacije

• Razgledavanje lokaliteta kompleksa dvorca Tikveš uz interpretaciju o njegovim kulturno-povijesnim, prirodnim i krajobraznim vrijednostima

• Biciklizam – posljednjih godina Kopački rit postaje sve omiljenija destinacija cikloturista i biciklista iz svih krajeva svijeta. Vožnja dijelovima Dunavske rute i Panonskog puta mira koji se protežu i dijelom Kopačkog rita osigurati će doživljaj iskonske prirode Svim posjetiteljima koji u park dolaze biciklima na raspolaganju stoji i Internet kutak.

• Rekreativni ribolov je proizvod visokog potencijala čiji razvoj treba brižno usmjeravati u skladu sa načelima zaštite prirode. Unutar Parka prirode rekreativni ribolov u zonama (Podunavski kanali, crpna stanica Zlatna Greda, Vemeljski dunavac i rijeka Dunav)

• Promatranje ptica predstavlja jedan od najatraktivnijih programa namijenjenog ljubiteljima ornitofaune

• Usluga noćenja u bio-ekološkoj stanici za sve one koji žele odmor u prirodi, daleko od gradske vreve te traže pravi užitak u zvukovima šume

• Usluga organiziranja skupova različitog sadržaja u konferencijskoj dvorani bio-ekološke stanice, kapaciteta 100 sjedećih mjesta

• Ostale usluge i proizvodi koje pružaju korisnici koncesijskih odobrenja u Parku prirode Kopački rit

Zaštićena područja imaju snažnu ulogu u razvoju specifičnih i selektivnih oblika turizma te moraju biti fokusirana na prenošenje poruke o vrijednosti prirodne i kulturne baštine domicilnog kraja. Također moraju biti pokretači razvoja onih gospodarskih grana, koje su u skladu s prirodom te idu ka njenoj zaštiti. Ukoliko se pozornije pristupi analizi turističkih trendova, uočava se da je u posljednje vrijeme sve više onih ljudi koji prihvaćaju ideju aktivnog i istraživačkog odmora, a koji uključuje i posjete prirodnim znamenitostima i rijetkostima, kojima Hrvatska itekako obiluje.

65

Grafikon 2: Dolasci posjetitelja u nacionalne parkove i parkove prirode te turista u komercijalne smještajne objekte u razdoblju od 1997. do 2006. godine (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006)

Navedeni podatak predstavlja motivirajući podlogu za razvoj programa u Parku prirode Kopački rit, koji ima dobre razvojne predispozicije te realne razvojne ambicije. Očuvana i u europskim razmjerima jedinstvena priroda, ima snažnu konkurentsku prednost, koju Ustanova mora akceptirati i iskoristiti te snažnijim nastupom dostići ciljeve postavljene marketing- strateškim planom.

Potrebno je osmisliti nove edukativne i turističke sadržaje, obogatiti postojeću posjetiteljsku infrastrukturu, unutar i izvan granica Parka (npr. posjetilačke poučne staze) koje će se protezati i izvan granice Parka te razviti nove programe koji će posjetitelje zadržati kako u prostoru Parka tako i okruženja. Od presudne je važnosti intenzivno raditi na povezivanju svih čimbenika i udruživanju njihovih resursa te osposobiti cijeli interni i eksterni sustav za podršku potrošnji, uz istovremeno poštovanje načela nosivog kapaciteta prostora i zaštite prirode.

Promocijske aktivnosti koje je pokrenula Ustanova, brojne uspješne ekološko-turističke akcije, organizirane s ciljem popularizacije zaštićenog područja, a potpomognute snažnom medijskom promidžbom rezultirale su pozitivnim reakcijama stanovništva te pobudile interes za dolascima u Kopački rit. Međutim, sve ove aktivnosti potrebno je pažljivo koordinirati.

� Istraživanje tržišta putovanja u zaštićeno područje Istraživanje tržišta koje se provodilo tijekom posljednjeg perioda obuhvaćalo je anketiranje

posjetitelja putem anketnih listića koji su sadržavali pitanja o željama i očekivanjima potrošača, njihovim kupovnim navikama te ukupnom dojmu programa i sl. Obrađeni rezultati ukazali su da su očekivanja u velikoj mjeri ostvarena no znakovita je činjenica da se dio anketiranih posjetitelja žalio na jednoličnost ponude te nemogućnost organizacije dužeg posjeta Parku (u trajanju više sati ili dana) i prihvatu manjih grupa s pojedincima, koji traže stručnog vodiča prema principu „jedan na jedan“.

66

Grafikon 3: Učestalost posjeta parkovima u Hrvatskoj (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006)

10. Dosadašnji problemi zaštite

� Problemi vezani za prirodne pojave Nastaju kao rezultat globalnih procesa i prirodnih pojava na koje čovjek direktno ne utječe,

poput promjena klime izazvanih geološkim gibanjima Zemlje itd. � Problemi zaštite uzrokovani ljudskim djelatnostima Od postojećih problema najopasniji po opstanak prirodnih vrijednosti su onemogućavanje

odvijanja prirodnih procesa meandriranja na rijekama, deficit sedimenta u rijekama kao rezultat izgradnje vodnih stepenica i skraćivanja korita rijeka, sprječavanje poplava, kanaliziranje rijeka te konačno gubitak vlažnih i močvarnih staništa zbog melioracija. Posljedice navedenih radnji su opadanje razina nadzemnih i podzemnih voda unutar korita rijeke i poplavnog područja uzrokovanog ukopavanjem u korito, dugoročno opadanje količina voda u poplavnom području za vrijeme poplava, dugoročno opadanje vremenskog trajanja poplava = manji broj dana s poplavama, gubitak hidrološke povezanosti riječnog korita i poplavnog područja, gubitak hidrološke povezanosti poplavnog područja s podzemnim vodama u branjenom području, smanjenje geo-morfoloških procesa u poplavnom području, prekid prirodnih procesa sedimentacije i meandriranja, pojačana sedimentacija i zatrpavanje rukavaca i fokova. Veliki problem predstavlja sušenje šuma zbog promjene režima podzemnih voda.

Krivolov i lovokrađa su oduvijek prisutne i i kao takove vrlo štetne aktivnosti. Uz to, potrebno je napomenuti ribokrivolov u Posebnom zoološkom rezervatu, ali i izvan njega

u vrijeme mrijesta, koja može ozbiljno narušiti stabilnost riblje populacije. Intenzivna poljoprivreda utječe na gubitak kvalitete tla, povećanje razina štetnih i otrovnih

tvari (osobito pesticida i umjetnih gnojiva) u sustavu koji se naknadno ispiru u podzemne i površinske vode, te potpuni gubitak većeg dijela biološke i krajobrazne raznolikosti nastao kao posljedica uspostavljanja monokultura. Nadalje, uništavanje živica i rubnih staništa osim što ugrožava rijetke i ugrožene vrste koje žive na tim staništima, remeti ravnotežu odnosa predatora i plijena na poljoprivrednim površinama te se tako povećava potreba korištenja insekticida i drugih otrova. Osim toga pojačava se erozija tla i smanjuje njegova plodnost. Izgradnja farme u neposrednoj blizini Parka predstavlja stvarni i potencijalni izvor onečišćenja voda.

Širenje invazivnih vrsta biljaka uslijed zapuštanja zemljišta i neodržavanja livada i pašnjaka predstavlja veliku opasnost od gubitka prirodnih staništa.

Paljenje staništa u neposrednoj blizini kao i u samom Parku uzrokuje požare koji dovode do uginuća mnogih organizama rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, a mogu dostići i razmjere prirodnih katastrofa.

67

Napuštanjem proizvodnje na ribnjacima Podunavlje s ekološkog staništa gube se izuzetno vrijedna staništa za biljne i životinjske vrste vlažnih i močvarnih staništa, osobito za ptice močvarice, dok sa staništa razvoja prihvatljivih vidova turizma gubi izuzetno značajan resurs za Ustanovu.

� Problemi u provođenju fizičke zaštite Parka prirode Fizičku zaštitu Parka prirode provodi Služba nadzora temeljem Zakona o zaštiti prirode i

Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode. Problemi s kojima se susreće glede nadzora korisnika su najčešće vezani za nepravodobno

ishođenje Dopuštenja ministarstva na godišnje planove ili pojedine zahvate. Drugi dio problema vezanog za nadzor rada korisnika je neadekvatna kadrovska popunjenost

profilima raznih struka (šumar, hidrolog itd.) koje bi mogle bolje pratiti pojedine djelatnosti. Treći dio problema je neusuglašenost posebnih propisa koji reguliraju pojedine djelatnosti sa

Zakonom o zaštiti prirode kao i nedefinirane i općenite članke te nepostojanje instrumenta za provedbu ovlasti nadzornika u samom Zakonu o zaštiti prirode.

Poseban problem u parku su velike površine zagađene minama. Ovaj problem otežava nadzor kao i provedbu protupožarne zaštite.

68

11. Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe plana upravljanja DUGOROČNI CILJEVI 1. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa, 2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i

evolucije poplavnih dolina velikih rijeka, 3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput

turizma, poljoprivrede i stočarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva i ribnjačarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na dobrobit sadašnjih i budućih generacija

KRATKORO ČNI CILJEVI 1. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

Tema 1.1. Vrste (sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim Narodne novine br. 99/2009)

Cilj

1.1. Trajno osigurati stabilnost ili povećavanje populacije ugroženih i rijetkih vrsta sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/2009)

Populacije navedenih svojti stabilne ili se povećavaju

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.1.

Izraditi i provesti akcijske planove za zaštitu svojti. Mjere za zaštitu potrebno je definirati akcijskim planom sukladno pojedinoj vrsti temeljem popisa vrsta iz NEM-a – uključujući mjere fizičke zaštite vrsta i njihovih staništa, restauracije staništa, te praćenja stanja (monitoring). Kao ključne indikatorske svojte uključeno je 8 skupina i/ili svojti.

1.1.1. Akcijski plan za zaštitu obične vidre Lutra lutra

1.1.2. Akcijski plan za zaštitu šišmiša Chiroptera

1.1.3. Akcijski plan za zaštitu rodarica Ciconiiformes (Ardea alba, Ardea purpurea, Egretta garzetta, Nycticorax nycticorax, Ardeola ralloides, Ciconia ciconia, Ciconia nigra, Platalea leucorodia)

1.1.4. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih svojti

1.1.i)1. Broj izrađenih akcijskih planova za zaštitu svojti

1.1.i)2. Populacije ugroženih i rijetkih vrsta stabilne ili se povećavaju

1.1.i)3. Mjere fizičke zaštite svojti i njihovih staništa se redovito provode

1.1.i)4. Potrebne restauracije staništa navedenih svojti se redovito provode

1.1.i)5. Sukladno Akcijskim planovima redovito se provodi praćenje stanja s ciljem

1

JUPPKR, DZZP

69

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

grabljivica Acipitridae i Falconidae (Haliaeetus albicilla, Milvus migrans, Circus aeruginosus, Falco cherrug)

1.1.5. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih vrsta djetlovki Picidae (Dendrocopus medius, Picus canus, Dryocopus martius)

1.1.6. Akcijski plan za zaštitu riba Pisces (Umbra krameri, Misgurnus fosilis, Gymnocephalus schraetser, Cottus gobio, Aspius aspius, Cyprinus carpio, Cobitis elongatoides, Eudontomyzon mariae, Pelecus cultratus)

1.1.7. Akcijski plan za zaštitu patke njorke Aythya nyroca

1.1.8. Akcijski plan za zaštitu ostalih vrsta zaštićenih po Zakonu i Direktivama

utvrđivanja veličina i dinamike populacija

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.2.

Izraditi i provoditi akcijske planove za zaštitu staništa (navedeni su u daljnjim tablicama). Mjere za zaštitu potrebno je definirati akcijskim planom sukladno pojedinom tipu staništa temeljem popisa iz NEM-a – uključujući mjere fizičke zaštite, restauracije staništa, te praćenje stanja.

1.2.1. Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa (NKS/NATURA/BERN):

1.2.i)1. Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa izrađeni i u primjeni

1.2.i)2. Ugrožena i rijetka staništa dovedena u povoljno stanje te su kao takva stabilna ili im se površina povećava.

1.2.i)3. Mjere fizičke zaštite

1

JUPPKR, DZZP

Tema 1.2. Staništa (sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova Narodne novine br. 7/2006)

Cilj

1.2. Trajno osigurati stabilnost ili povećanje površina staništa koja se u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP Kopački rit.

Površina staništa koja se u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP Kopački rit je stabilna ili se povećava

70

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

• A.2.7.1.3./3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

• -/-/Vodena i močvarna vegetacija • -/3130/Amfibijska staništa Isoeto –

Nanojuncetalia • A.3.2./3150/Prirodna eutrofna jezera s

vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion • A.4.1./-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki

šaševi

staništa se redovito provode

1.2.i)4. Potrebne restauracije staništa se redovito provode

1.2.i)5. Sukladno akcijskom planu redovito se provodi praćenje stanja staništa s ciljem utvrđivanja njihove površine i kvalitete

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.1.1. Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni

Izrađen je izvještaj o stanju vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni

1

JUPPKR, DZZP

1.3.1.2. Izraditi Akcijski plan zaštite vodenih ekosustava Akcijski plan zaštite vodenih ekosustava izrađen i u primjeni

Status zaštićenog područja prema Ramsarskoj konvenciji zadržan

1

JUPPKR, DZZP

1.3.1.3. Pratiti stanje vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni Izrađen je izvještaj o stanju vodenih ekosustava 1

JUPPKR, DZZP

1.3. Ekosustavi Tema 1.3.1. Vodeni ekosustavi Temeljne zone (poplavno područje)

1.3.1.a) Unaprijediti hidrološke uvjete u Temeljnoj zoni Hidrološki uvjeti u Temeljnoj zoni unaprije đeni Cilj 1.3.1.b) Zadržati status zaštićenog područja sukladno

odredbama Ramsarske konvencije Status zaštićenog područja odredbama Ramsarske konvencije zadržano

71

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

1.3.1.4. Surađivati s Hrvatskim vodama u izradi Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav i provedbi Akcijskog plana zaštite vodenih ekosustava

Ciljevi zaštite vodenih ekosustava zaštićenog područja uključeni su prilikom izrade i provedbe Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav

1

JUPPKR, Hrvatske vode

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.1.1.1. Pratiti odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka, uključujući procese meandriranja vodotoka, plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s poplavnim područjem

Broj dana s vodom u depresijama stabilan ili se povećava sukladno prosječnim vrijednostima poplavljenosti za određeno područje

1

JUPPKR, DZZP, Geodetski fakultet Zagreb

1.3.1.1.2. Mjeriti i pratiti fizikalno-kemijske i mikrobiološke parametre jezera Sakadaš i Kopačkog jezera, glavnih vodotoka, Dunava i Drave te sedimentaciju i pronos nanosa

Mjerenja fizikalno-kemijskih i mikrobioloških parametara, sedimentacije, pronosa nanosa, te praćenje sastava flore i faune vodenih ekosustava redovito se provode. Izrađen je izvještaj

1

JUPPKR, ZZJZ, PTF Osijek

1.3.1.1.3. Pratiti sastav flore i faune vodenih ekosustava Sastav flore i faune vodenih ekosustava se redovito prati 1

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek

Tema 1.3.1.1. Rijeke, jezera i stalni vodotoci

Cilj

1.3.1.1. Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka, uklju čujući procese meandriranja vodotoka, plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s poplavnim područjem

Prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka koji uklju čuju meandriranje vodotoka, plavljenje i hidrološku povezanost rijeke s poplavnim područjem su osigurani

72

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

1.3.1.1.4. Svesti na minimum postojeće i izradu novih antropogenih kamenih pregrada i drugih vodno-gospodarskih objekata, koji sprječavaju meandriranje rijeka i protočnost u vodotocima

Fluvio-morfološki parametri meandara dostižu vrijednosti višeg tipa

Broj antropogenih kamenih pregrada i drugih vodno-gospodarskih objekata koji sprječavaju meandriranje rijeka i protočnost u vodotocima se smanjuje

1

JUPPKR, Agencija za vodne putove, Hrvatske vode

1.3.1.1.5. Restaurirati (otvoriti) fokove na Somhatu, Šebeš foku, Kućnom i Vajs kanalu, Petreškom dunavcu, kako bi se povećala hidrološka povezanost Dunava i poplavnog područja

Hidrološka povezanost rijeke i poplavnog područja je restaurirana i povećana

2

JUPPKR, DZZP

1.3.1.1.6. Inicirati izradu otvora u kamenoj pregradi na 1393. rkm Dunava, kako bi se povećala protočnost Vemeljskog dunavca

Kamena pregrada na 1393. rkm Dunava otvorena 1

JUPPKR, Agencija za vodne putove

1.3.1.1.7. Redovito održavati Vemeljski dunavac, Renovski, Hulovski kanal, Čonakut, Nađhat fok i Petreški dunavac uklanjanjem naplavina

Renovski, Hulovski kanal, Čonakut, Nađhat fok i Petreški dunavac se redovito održavaju

1

JUPPKR

1.3.1.1.8. Restaurirati manje fokove sukladno Akcijskom planu zaštite vodenih ekosustava

Broj restauriranih manjih fokova se povećava

2 JUPPKR

1.3.1.1.9. Izraditi Akcijski plan restauracije te spriječiti daljnje zasipavanje jezera Sakadaš i Kopačkog jezera

Akcijski plan restauracije jezera Sakadaš i Kopačkog jezera izrađen, daljnje zasipavanje spriječeno

1

JUPPKR, DZZP

1.3.1.1.10. Aktivno surađivati s Hrvatskim vodama u izradi i dopuni Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav s ciljem osiguranja neometanog odvijanja procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka

Ciljevi zaštite vodenih ekosustava zaštićenog područja uključeni su prilikom izrade i provedbe Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav

1

JUPPKR, Hrvatske vode

73

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

vodnim područjem rijeke Dunav

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.1.2.1. Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem postavljanja mreže vodomjernih postaja

Broj dana s vodostajem većim od srednjeg stabilan sukladno prosječnim vrijednostima za određeno područje

1

JUPPKR, Hrvatske vode, DHMZ

1.3.1.2.2. Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom podataka)

Površina bara i močvara u poplavnom području stabilna. Izrađen je izvještaj

1

JUPPKR

1.3.1.2.3. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i močvara

Migracije i mrijest riba neometane. Izrađen je izvještaj

Populacije kralješnjaka vezanih za močvarna staništa stabilne ili se povećavaju

1

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek

Tema 1.3.1.2. Bare i močvare

Cilj

1.3.1.2. Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo smanjenje površina pod barama i močvarama, te trajno osiguralo neometano odvijanje prirodnih procesa uklju čujući migracije i mrijesta riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca

Površina pod barama i močvarama stabilna Prirodni procesi migracije, mrijest ribe, seoba i ishrana ptica, razmnožavanje i disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se neometano odvijaju

74

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.2.1.1. Dogovoriti s Hrvatskim vodama da se povećaju ukupne količine nadzemnih voda i njihova vodostaja u branjenom području putem Crpnih stanica Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje

Ukupna količina nadzemnih voda u branjenom području povećana

1

JUPPKR, Hrvatske vode

1.3.2.1.2. Dogovoriti s Hrvatskim vodama da crpne stanice crpe vodu iz branjenog područja kod vodostaja koji je viši od sadašnjeg minimuma

Crpne stanice crpe vodu iz branjenog područja kod vodostaja koji je veći od sadašnjeg minimuma

1

JUPPKR, Hrvatske vode

1.3.2.1.3. Trajno sprječavati uništavanje vodene i močvarne vegetacije na vodotocima sukladno Akcijskom planu za zaštitu vodenih močvarnih staništa

Porast populacija svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa

Vegetacija uz vodotoke se razvija sukladno prirodnim procesima sukcesije

1

JUPPKR, DZZP

1.3.2. Vodeni ekosustavi Prijelazne zone (branjeno područje) Tema 1.3.2.1. Jezera i vodotoci

Cilj

1.3.2. 1.3.2.1. Osigurati poboljšanje hidroloških uvjeta u

branjenom području i neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije vodotoka

Hidrološki uvjeti u branjenom podru čju su poboljšani Prirodni proces evolucije vodotoka je stabilan

Tema 1.3.2.2. Bare i močvare

Cilj

1.3.2.2. Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo smanjenje površina pod barama i močvarama, te trajno osiguralo neometano odvijanje prirodnih procesa uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca

Površina pod barama i močvarama stabilna, neometano plavljenje je osigurano Migracija i mrijest ribe, seoba i ishrana ptica, razmnožavanje i disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se neometano odvija

75

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.2.2.1. Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem postavljanja mreže vodomjernih postaja

Broj dana s vodostajem većim od srednjeg stabilan sukladno prosječnim vrijednostima za određeno područje

1

JUPPKR, Hrvatske vode, DHMZ

1.3.2.2.2. Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom podataka)

Površina bara i močvara u poplavnom području stabilna 1

JUPPKR

1.3.2.2.3. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i močvara

Sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i močvara redovito se prati

1

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek

1.3.2.2.4. Restaurirati i čistiti fokove i bare od naplavina sukladno Akcijskom planu zaštite vodenih ekosustava

Broj očišćenih i restauriranih fokova i bara.

Hidrološki uvjeti u branjenom području poboljšani što se očituje u porastu populacija svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa

1

JUPPKR, DZZP

1.3.2.2.5. Restaurirati hidrološke uvjete u predjelima Batsiget, Ludoš i Dud bari putem zatrpavanja postojećih odvodnih kanala

Hidrološki uvjeti u predjelima Batsiget, Ludoš i Dud bara restaurirani, a odvodni kanali zatrpani

2

JUPPKR, DZZP

76

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.2.3.1. Izraditi Akcijski plan zaštite i obnove Ribnjaka Podunavlje kojim će se osigurati punjenje ribnjaka dovoljnim količinama vode kako bi se održala njihova funkcija u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti

Akcijski plan zaštite i obnove ribnjaka Podunavlje izrađen i u primjeni

Količina vode u ribnjacima dovoljna za osiguranje njihove funkcije u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske vode

1.3.2.3.2. Načinom održavanja protočnosti kanala utjecati na povećanje duljine kanala s netaknutom vodenom i močvarnom vegetacijom u branjenom području

Dužina kanala sa značajem za biološku raznolikost se povećava 1

JUPPKR, Hrvatske vode

1.3.2.3.3. Osigurati dovoljne količine vode u kanalima branjenog područja kako bi se očuvala njihova uloga u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, osim kada velika suša to fizički onemogućava

Hidrološki uvjeti kanala i ribnjaka poboljšani što se očituje u porastu populacija svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa

1

JUPPKR, Hrvatske vode

1.3.2.3.4. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica kanala i ribnjaka

Na ribnjacima Podunavlje kolonije ptica (čigri i crnogrlih gnjuraca) ponovo aktivne

1

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek

Tema 1.3.2.3. Antropogena vlažna staništa (kanali i ribnjaci)

1.3.2.3. a) Osigurati što prirodnije uvjete na kanalima uklju čujući mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca

Uvjeti za mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca su stabilni

Cilj

1.3.2.3. b) Osigurati punjenje ribnjaka dovoljnim količinama vode kako bi se održala njihova funkcija u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti

Ribnjaci su u funkciji u svezi zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti

77

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.3.1. Izraditi Programa zaštite šumskih ekosustava u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, koji će uključivati područja bez gospodarenja šumskim ekosustavima

Program zaštite šumskih ekosustava izrađen i u primjeni

1

JUPPKR, DZZP, Odjel za biologiju Osijek, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume

1.3.3.2. Akcijski plan za zaštitu slijedećih šumskih staništa:

- E.1.1.2./91E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom

- E.1.1.3./91E0*/Poplavna šuma vrba i topola

- E.1.2.2./91E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole

- E.2.1./91F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena

- E.2.1.1./91F0/Šuma veza i poljskog jasena

- E.2.2.3./91F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom)

- E.3.1./91L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

Akcijski plan za zaštitu navedenih staništa je izrađen i primjenjuje se

Postojeće stanje šumskih ekosustava utvrđeno

Zdravstveno stanje šuma se poboljšava

1

JUPPKR, DZZP, Šumarski institut Jastrebarsko

Tema 1.3.3. Šumski ekosustavi

Cilj

1.3.3. Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije šumskih ekosustava, uključujući procese njihove prirodne obnove, sukcesije i starenja

Procesi šumskih ekosustava, uključujući procese njihove prirodne obnove, sukcesije i starenja se neometano odvijaju

78

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

1.3.3.3. Izdvojiti vrijedne i tipične lokalitete šumskih zajednica i inicirati njihovu zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji Posebnih rezervata šumske vegetacije

Površina pod zaštitom u kategoriji posebnih rezervata šumske vegetacije se povećava 1

JUPPKR, DZZP, Min. kulture Šumarski institut Jastrebarsko

1.3.3.4. Uspostaviti trajno praćenje razvoja šumskih ekosustava putem trajnih ploha, uključujući istraživanje podzemnih voda u cilju utvrđivanja njihovog utjecaja na prirodnu obnovu i sušenje šuma, te praćenje sastava biljnih i životinjskih zajednica šumskih ekosustava

Uspostavljen program trajnog praćenja razvoja šumskih ekosustava putem trajnih ploha

1

JUPPKR, DZZP, Odjel za biologiju Osijek, Poljop. fakultet Osijek

1.3.3.5. Osigurati prirodnost autohtonih šumskih sastojina pomoću mjera restauracije staništa (uključujući povećanje njihove raznovrsnosti, raznodobnosti i slojevitosti)

Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti

Povećava se udio voćkarica u šumskim sastojinama

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

1.3.3.6. Trajno provoditi uklanjanje invazivnih vrsta biljaka iz prirodnih šumskih zajednica (osobito čivičnjače Amorpha fruticosa)

Površina pod invazivnim vrstama biljaka (osobito čivičnjače Amorpha fruticosa) se smanjuje

1

JUPPKR, Hrvatske šume

1.3.3.7. Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu pošumljene površine (ograđivanjem i drugim mjerama) od negativnog utjecaja divljači do starosti u kojoj divljač više ne može izazvati štete

Pošumljene površine su efikasno zaštićene i njegovane

Negativan utjecaj divljači je smanjen

1

JUPPKR, Hrvatske šume

1.3.3.8. Surađivati s Hrvatskim šumama u izradi i provedbi Programa za upravljanje šumama posebne namjene i svih navedenih mjera i aktivnosti te radi postizanja ciljeva u svrhu zaštite prirode

Uspostavljena suradnja s Hrvatskim šumama u izradi i provedbi Programa zaštite šumskih ekosustava i Programa za upravljanje šumama posebne

1

JUPPKR, Hrvatske šume

79

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

namjene i svih navedenih mjera i aktivnosti

Ciljevi zaštite šumskih ekosustava zaštićenog područja uključeni prilikom izrade i provedbe Programa za upravljanje šumama posebne namjene

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.3.1.1. Tražiti kod donošenja novih šumsko-gospodarskih osnova da se izdvoje prirodne poplavne šume iz svih oblika gospodarenja te da ih se prepusti prirodnim procesima evolucije šumskih ekosustava

Prirodne poplavne šume izdvojene iz svih oblika gospodarenja i prepuštene prirodnim procesima evolucije šumskih ekosustava

1

JUPPKR, Min. Kulture, DZZP, Hrvatske šume

1.3.3.1.2. Spriječiti fragmentaciju šumskih sastojina na način da se ne rade novi šumski putovi i lovne prosjeke

Ne rade se novi šumski putovi i lovne prosjeke.

Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina.

Povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti.

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

Tema 1.3.3.1. Prirodne šume Temeljne zone (poplavno područje)

Cilj 1.3.3.1. Osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa

evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone (poplavno područje)

Procesi evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone se neometano odvijaju

80

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.3.2.1. Izdvojiti sastojine prirodnih šuma koje sadrže vrste i staništa zaštićenih temeljem NEM-a, NATURA 2000 i pravilnicima o zaštiti svojti i staništa te planirati njihovo prepuštanje prirodnim procesima evolucije šumskih ekosustava

Površine prirodnih šuma koje sadrže vrste i staništa zaštićenih temeljem NEM-a, NATURA 2000 i pravilnicima o zaštiti svojti i staništa izdvojene su iz gospodarenja

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

1.3.3.2.2. Trajno umanjiti gubitak kvalitete staništa sprječavanjem aktivnosti koje dovode do smanjivanja njihove raznodobnosti, raznovrsnosti i slojevitosti

Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

1.3.3.2.3. Uspostaviti cjelokupnu mrežu piezometara u šumskim staništima i pratiti promjene vodostaja nadzemnih i podzemnih voda, kako bi se utvrdio utjecaj na sušenje šuma

Monitoring podzemnih voda uspostavljen i provodi se

1

JUPPKR, Geodetski fakultet Zagreb, PTF Osijek

1.3.3.2.4. Inicirati povišenje razina nadzemnih i podzemnih voda branjenog područja (Prijelazne zone) putem dogovora o modificiranju rada postojećih crpnih stanica

Crpne stanice započinju počinju crpiti vodu izvan branjenog područja na razini višoj od sadašnjeg minimuma

1

JUPPKR, Hrvatske vode

Tema 1.3.3.2. Prirodne šume Prijelazne zone (branjeno područje)

1.3.3.2. a) Očuvati postojeće sastojine prirodnih šuma Postojeće sastojine prirodnih šuma su očuvane Cilj 1.3.3.2. b) Unaprijediti kvalitetu degradiranih šumskih staništa Površina degradiranih šumskih staništa se smanjuje do konačnog

nestanka

81

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.3.3.1. Inzistirati na provedbi sječe i uklanjanju plantaža i drugih sastojina alohtonih vrsta po dostizanju sječive zrelosti

Površine pod plantažama sa sastojinama stranih (alohtonih) vrsta drveća se smanjuju

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture

1.3.3.3.2. Nadzirati uređivanje sječina Sječine se ostavljaju uređene sukladno Pravilniku o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 116/06)

2

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture

1.3.3.3.3. Nadzirati pošumljavanje posječenih površina domaćim vrstama drveća sukladno uvjetima staništa i Programu zaštite šumskih ekosustava

Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture

1.3.3.3.4. Inzistirati na organiziranju efikasne zaštite i njege pošumljenih površina od negativnog utjecaja divljači

Divljač ne ugrožava obnovu pošumljenih površina 1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture

Tema 1.3.3.3. Plantaže i druge sastojine alohtonih vrsta drveća Temeljne i Prijelazne zone

Cilj 1.3.3.3. U slijedećih 10 godina prevoditi plantaže i druge

sastojine alohtonih vrsta drveća na cjelokupnom zaštićenom području u prirodne sastojine domaćih vrsta

Alohtone vrste drveća na cjelokupnom zaštićenom području prevedene su u prirodne sastojine domaćih vrsta

82

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.4.1. Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje travnjačkih ekosustava

Inventarizacija i utvrđivanje postojećeg stanja travnjačkih ekosustava napravljena

1

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek, DZZP

1.3.4.2. Izraditi Akcijski plan zaštite travnjaka, osobito:

• C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe

• -/6440/Livade Cnidion dubii

Akcijski plan zaštite travnjaka izrađen i u primjeni

Povećava se površina, kvaliteta i biološka raznolikost travnjaka Prijelaznog područja, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti

1

JUPPKR, DZZP

1.3.4.3. Uspostaviti trajno praćenje razvoja travnjačkih ekosustava putem trajnih ploha, uključujući praćenje sastava biljnih i životinjskih zajednica

Uspostavljen program trajnog praćenja razvoja travnjačkih ekosustava

2

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek, DZZP

1.3.4.4. Inicirati da se na svim travnjacima Prijelazne zone 2B uklanjaju invazivne vrsta biljaka, te sprječava sukcesija travnjaka putem košnje i/ili ispaše tradicionalnim pasminama domaćih životinja

Površine travnjaka, livada i pašnjaka s autohtonom vegetacijom se povećavaju

Povećavaju se populacije tradicionalnih pasmina domaćih životinja koje se koriste za ispašu

1

JUPPKR, Hrvatske vode, lokalno stanovništvo

1.3.4.5. Surađivati s Hrvatskim šumama i Beljem u provedbi Akcijskog plana zaštite travnjaka

Uspostavljena suradnja s Hrvatskim šumama i Beljem u izradi i provedbi Akcijskog plana

2 JUPPKR,

Hrvatske šume, Belje

Tema 1.3.4. Travnjaci

1.3.4. a) Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije travnjačkih ekosustava

Evolucija travnja čkog ekosustava se neometano odvija

Cilj 1.3.4. b) Zaštititi, očuvati i održavati površine pod autohtonim travnja čkim zajednicama, uz sprječavanje njihova obrastanja drvenastim biljkama

Autohtone travnjačke zajednice zaštićene, očuvane i održavane

83

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

izradi i provedbi Akcijskog plana zaštite travnjaka

Ciljevi zaštite travnjaka uključeni prilikom izrade i provedbe planova Hrvatskih šuma i Belja

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.4.1.1. Mjeriti površine pod zajednicama trske i visokih šaševa (putem daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom podataka)

Izvještaj površinama zajednica trske i visokih šaševa

1

JUPPKR

1.3.4.1.2. Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica trske i visokih šaševa

Izvještaj o mjerenju površina putem daljinskih istraživanja i praćenja sastava biljnih i životinjskih zajednica se provode

1

JUPPKR, DZZP

1.3.4.1.3. Smanjiti ljudske aktivnosti koje utječu na fragmentaciju staništa

Smanjena fragmentacija staništa 1

JUPPKR, DZZP

1.3.4.1.4. Redovito vršiti nadzor nad cjelokupnim područjem u svrhu ranog otkrivanja požara i drugih aktivnosti koje ugrožavaju travnjake

Broj namjerno izazvanih požara i površina spaljenih staništa se smanjuje

1

JUPPKR

Tema 1.3.4.1. Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Temeljne zone

Cilj 1.3.4.1. Očuvati stabilne površine zajednica trske i visokih šaševa

Površine zajednica trske i visokih šaševa su stabilne

84

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.4.2.1. Trajno pratiti razvoj travnjačkih ekosustava Program trajnog praćenja travnjačkih ekosustava uspostavljen i redovito se provodi

1

JUPPKR, Odjel za biologiju Osijek, DZZP

1.3.4.2.2. Odrediti dodatne površine degradiranih staništa (pašnjaci za divljač, dijelovi intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina) koje će se u slijedećih 10 godina projektima restauracije prevesti u vlažne livade i pašnjake sukladno Akcijskom planu zaštite travnjaka

Određene su dodatne površine degradiranih staništa Prijelazne zone

Udio dodatnih površina u postupku restauracije

Površine i kvaliteta vlažnih travnjaka i livada u Prijelaznoj zoni se povećavaju, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih i indikatorskih svojti

1

JUPPKR, DZZP, Belje, ARK Nature

1.3.4.2.3. Suzbiti invazivne vrste biljaka i održavati vlažne livade i pašnjake putem ispaše tradicionalnih pasmina domaćih životinja (slavonsko-srijemski podolac, posavski konj)

Površina pod invazivnim vrstama biljaka se smanjuje

Povećavaju se populacije

1

JUPPKR, DZZP, ARK Nature

Tema 1.3.4.2. Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Prijelazne zone

1.3.4.2. a) Povećati površine vlažnih pašnjaka i livada na području intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina u Prijelaznoj zoni 2B

Površine vlažnih pašnjaka i livada na području intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina u Prijelaznoj zoni 2B povećane

1.3.4.2. b) Suzbiti širenje invazivnih vrsta biljaka Invazivne vrste biljaka suzbijene 1.3.4.2. c) Povećati kvalitetu staništa vlažnih livada i pašnjaka

putem ispaše tradicionalnih pasmina domaćih životinja (slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) ili košnjom

Ispašom putem tradicionalnih pasmina domaćih životinja(slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) te košnjom kvaliteta staništa vlažnih livada i pašnjaka povećana

1.3.4.2. d) Povećati populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih uz vlažne livade i pašnjake

Populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih uz vlažne livade i pašnjake povećana

Cilj

1.3.4.2. e) Zaštititi i očuvati tradicionalne pasmine domaćih životinja

Tradicionalne pasmine domaćih životinja zaštićene i očuvane

85

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

podolac, posavski konj) tradicionalnih pasmina domaćih životinja

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

1.3.4.2.4. Dogovoriti redovito održavanje travnjaka na obrambenim nasipima košnjom ili ispašom u suradnji s Hrvatskim vodama

Površine travnjaka na obrambenim nasipima se redovito kose ili su pod ispašom

Površina suhih travnjaka stabilna

1

JUPPKR, Hrvatske vode

1.3.4.2.5. Inicirati da se režim košnje (vrijeme izvođenja i broj otkosa) izvodi sukladno ciljevima zaštite područja tj. promicanja zaštite autohtonih vrsta i uklanjanja invazivnih vrsta biljaka

Populacije ugroženih i rijetkih vrsta se povećavaju

2

JUPPKR, Hrvatske vode

Tema 1.3.4.3. Suhi travnjaci na nasipima za obranu od poplava

1.3.4.3. a) Zaštita i očuvanje suhih travnjaka Suhi travnjaci očuvani

Cilj 1.3.4.3. b) Unaprjeđenje kvalitete staništa i biološke raznolikosti suhih travnjaka

Kvaliteta staništa i biološke raznolikosti suhih travnjaka unaprjeđena

86

2. ODRŽIVO KORIŠTENJE

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.1.1. Sprječavati aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije šuma i šumskih staništa, funkcija šumskih ekosustava, te opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti

Broj aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije šumskih ekosustava u opadanju

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

2.1.2. Uspostaviti redovito i pravovremeno obostrano obavještavanje između Hrvatskih šuma i Javne ustanove o izvršenju planiranih radova i kretanja zaposlenika po zaštićenom području te osigurati dostupnost cjelokupne planske i izvršne dokumentacije

Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području uspostavljeno

Suradnja na razmjeni i dostupnosti podataka, planske i izvršne dokumentacije se provodi

1

JUPPKR, Hrvatske šume

2.1.3. Surađivati sa šumarskom strukom te poticati raznodobnost, raznovrsnost i slojevitost šumskih sastojina

Upravljanje šumama na način koji potiče raznodobnost, raznovrsnost i slojevitost šuma uspostavljeno i primjenjuje se

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume, Šumarski institut

Tema 2.1. Šumarstvo

2.1. a) Upravljanje šumama Parka prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Dugoročni i kratkoro čni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju šumama ostvareni

2.1. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

2.1. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja šumskih ekosustava koji će dovesti do povećanja kvalitete šumskih ekosustava

Kvaliteta šumskih ekosustava povećana Cilj

2.1. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama uz maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata

Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna

87

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

Jastrebarsko

2.1.4. Poticati da Hrvatske šume nakon uklanjanja i sječe plantaža urede sječine

Površine uklonjenih plantaža i uređenih sječina se povećavaju

1 JUPPKR,

Hrvatske šume

2.1.5. Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu pošumljene površine od negativnog utjecaja divljači i vrše njegu sastojina do dostizanja petog dobnog razreda

Površina pošumljenih površina zaštićenih od negativnog utjecaja divljači se povećava

1

JUPPKR, Hrvatske šume

2.1.6. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom šumarskih radova i poštivanja uvjeta zaštite prirode

Izvještaji o provedbi šumarskih radova i poštivanja uvjeta zaštite prirode se redovito obavlja

1

JUPPKR, Hrvatske šume, Inspekcija za zaštitu prirode

2.1.7. Surađivati s Hrvatskim šumama u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000)

Suradnja sa Hrvatskim šumama u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

Tema 2.2. Lov

2.2. a) Upravljanje staništima i populacijama lovnih vrsta životinja u Parku prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Dugoročni i kratkoro čni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju staništi ma i populacijama lovnih vrsta životinja ostvareni

2.2. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija Prirodna dobra su dugoročno održiva

2.2. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta ekosustava povećana Cilj

2.2. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama i drugim ovlaštenicima prava lova uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata

Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna

88

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.2.1. Izraditi Akcijski plan zaštite običnog jelena Cervus elaphus u suradnji s Hrvatskim šumama

Akcijski plan za zaštitu običnog jelena Cervus elaphus izrađen i provodi se

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume

2.2.2. Spriječiti nedozvoljene aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije staništa, funkcija šumskih, vlažnih i močvarnih ekosustava, te opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti (poput krivolova, hvatanja životinja u klopke i slično)

Broj aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije šumskih ekosustava u opadanju

1

JUPPKR, DZZP, MUP, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva, Inspekcija za zaštitu prirode

2.2.3. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između ovlaštenika prava lova i Javne ustanove o namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju lovaca po zaštićenom području

Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju lovaca po zaštićenom području uspostavljeno

1

JUPPKR, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva

2.2.4. Surađivati i razmjenjivati podatke s ovlaštenicima prava lova i osigurati dostupnost planske i izvršne dokumentacije

Suradnja na razmjeni i dostupnosti podataka, planske i izvršne dokumentacije uspostavljena i provodi se

1

JUPPKR, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva

2.2.5. Inicirati da se prilikom revizije i/ili donošenja novih lovno-gospodarskih osnova odrede populacije divljači sukladno optimalnom kapacitetu staništa

Populacije divljači određene lovno-gospodarskim osnovama sukladne su optimalnom kapacitetu staništa te ne sprječavaju prirodnu obnovu svih šumskih sastojina

Prirodna disperzija i seoba divljih životinja omogućena

1

JUPPKR, DZZP, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva

2.2.6. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom lovnih aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode

Nadzor nad provedbom lovnih aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode se redovito obavlja

1

JUPPKR, Inspekcija za zaštitu prirode

89

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.2.7. Surađivati s ovlaštenicima prava lova u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000)

Suradnja s ovlaštenicima prava lova u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se

1

JUPPKR, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.3.1. Dogovoriti obustavljanje poljoprivrednih aktivnosti, koje dovode do degradacije staništa, funkcija ekosustava (osobito šumskih, vlažnih i močvarnih), te opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti (poput upotrebe pesticida, unošenja alohtonih vrsta i slično)

Površine vlažnih livada i travnjaka se povećavaju

Broj aktivnosti koje dovode do degradacije ekosustava u opadanju

1

JUPPKR, DZZP, svi koncesionari

2.3.2. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između koncesionara i Javne ustanove o namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po

Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po

1

JUPPKR, svi koncesionari

Tema 2.3. Poljoprivreda

2.3. a) Upravljanje poljoprivrednim površinama u Parku prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Dugoročni i kratkoro čni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju poljoprivrednim površinama ostvareni

2.3. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

2.3. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta ekosustava povećana

2.3. d) Uvođenje ekološke poljoprivredne proizvodnje na svim poljoprivrednim površinama Prijelazne zone

Ekološka poljoprivredna proizvodnja uvedena na svim poljoprivrednim površinama Prijelazne zone

Cilj

2.3. e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem i drugim koncesionarima uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata

Suradnja s Beljem i drugim koncesionarima je sustavna, svrhovita i efikasna

90

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

zaštićenom području zaštićenom području uspostavljeno

2.3.3. Inicirati da se s intenzivnog načina poljoprivredne proizvodnje pređe na uvođenje ekološke poljoprivredne proizvodnje i/ili uvođenja pašarenja u sustavu krava-tele

Populacije tradicionalnih pasmina domaćih životinja se povećavaju

Površine oranica pod ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom se povećavaju

Površine oranica pod intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom se smanjuju

1

JUPPKR, Belje

2.3.4. Inicirati da se održavanje kanalske mreže izvodi na način koji neće ugrožavati značajke biološke i krajobrazne raznolikosti vezane za njih

Površina melioracijskih kanala uređuju se na održiv način 1

JUPPKR, Belje, Hrvatske vode

2.3.5. Dogovoriti da se ne vrši suzbijanje populacija glodavaca trovanjem na svim poljoprivrednim površinama Prijelazne zone

Ne vrši se suzbijanje populacija glodavaca trovanjem na svim poljoprivrednim površinama

1

JUPPKR, Inspekcija zaštite prirode, svi koncesionari

2.3.6. Dogovoriti da Belje d.d. provodi restauraciju rubova oranica duž poljoprivrednih površina

Površine restauriranih rubova oranica se povećavaju

1 JUPPKR,

Belje

2.3.7. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom poljoprivrednih radova i poštivanja mjera zaštite prirode

Nadzor nad provedbom poljoprivredne djelatnosti i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito provode

1

JUPPKR, Inspekcija zaštite prirode, svi koncesionari

91

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.4.1. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između koncesionara i Javne ustanove o namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području

Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području uspostavljeno

1

JUPPKR, svi koncesionari

2.4.2. Dogovoriti u suradnji Beljem da se postojeći kapaciteti intenzivnog načina stočarske proizvodnje ne povećavaju nego da se nastavi postupni prelazak na ekstenzivnu proizvodnju putem pašarenja u sustavu krava-tele

Površine vlažnih livada i travnjaka se povećavaju

Postojeći kapaciteti intenzivnog načina stočarske proizvodnje se smanjuju

1

JUPPKR, Belje

2.4.3. Tražiti da se pri ekstenzivnom načinu stočarske proizvodnje koriste tradicionalne pasmine domaćih životinja

Populacije tradicionalnih pasmina domaćih životinja se povećavaju

1

JUPPKR, Belje

2.4.4. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom djelatnosti stočarstva i poštivanja mjera zaštite prirode

Nadzor nad provedbom poljoprivredne djelatnosti i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito provode

1

JUPPKR, Inspekcija zaštite prirode, svi koncesionari

Tema 2.4. Stočarstvo

2.4. a) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

2.4. b) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta ekosustava je povećana

2.4. c) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem uz maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata

Suradnja s Beljem je sustavna, svrhovita i efikasna

2.4. d) Zaštita i očuvanje tradicionalnih pasmina domaćih životinja Tradicionalne pasmine domaćih životinja su očuvane

Cilj

2.4. e) Postupni prelazak s intenzivnog tova na ekstenzivnu proizvodnju po sistemu slobodne ispaše

Ekstenzivna proizvodnja po sistemu slobodne ispaše zamijenila intenzivni tov

92

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.5.1. Unaprijediti suradnju s Hrvatskim vodama, vodno-gospodarskim odjelima i ispostavama kako bi se postigli gore navedeni ciljevi

Broj održanih sastanaka

Suradnja s Hrvatskim vodama, vodno-gospodarskim odjelima i ispostavama unaprijeđena

1

JUPPKR, Hrvatske vode

2.5.2. U suradnji s mjerodavnim institucijama inicirati smanjenje vodno-gospodarskih aktivnosti, koje dovode do daljnje degradacije vlažnih i močvarnih staništa, opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti i osigurati kompenzacijske uvjete

Broj aktivnosti koje dovode do degradacije ekosustava u opadanju 2

JUPPKR, DZZP, Hrvatske vode, Agencija za plovne putove

2.5.3. Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između Hrvatskih voda i Javne ustanove o izvršenju planiranih radova i kretanja zaposlenika po zaštićenom području

Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području uspostavljeno

1

JUPPKR, Hrvatske vode

Tema 2.5. Vodno gospodarstvo

2.5. a) Upravljanje vodama Parka prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Dugoročni i kratkoro čni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju vodama ostvareni

2.5. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

2.5. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana Cilj

2.5. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim vodama uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode, posebnih propisa i podzakonskih akata Zaštita i očuvanje tradicionalnih pasmina domaćih životinja

Suradnja s Hrvatskim vodama je sustavna, svrhovita i efikasna

93

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.5.4. Dogovoriti u suradnji s Hrvatskim vodama da crpne stanice Podunavlje, Tikveš i Zlatna greda svoju djelatnost obavljaju sukladno ciljevima zaštite Parka prirode (crpljenje vode iz branjenog područja kod vodostaja koji je viši od sadašnjeg minimuma)

Crpne stanice svoju djelatnost obavljaju sukladno ciljevima zaštite Parka prirode 1

JUPPKR, Hrvatske vode

2.5.5. Poticati da nadležna institucija napravi otvor u kamenoj pregradi na 1393. rkm Dunava kako bi se povećala protočnost Vemeljskog dunavca

Kamena pregrada na 1393. rkm Dunava otvorena 1

JUPPKR, Agencija za plovne putove, Hrvatske vode

2.5.6. Inicirati u suradnji s Hrvatskim vodama redovito pumpanje vode u ribnjake te zajednički pronalazak tehničkog rješenja koje će omogućiti njihovo stalno punjenje vodom

Ribnjaci Podunavlje imaju dovoljne količinu vode potrebnu za razvoj svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa

1

JUPPKR, Hrvatske vode

2.5.7. Poticati u suradnji s Hrvatskim vodama da se uvede način upravljanja vodama koje će osigurati povećanje kvalitete staništa, populacija rijetkih i ugroženih svojti, te doprinijeti zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti Surađivati s Hrvatskim vodama u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000)

Način upravljanja vodama koje će poticati povećanje kvalitete staništa, populacija rijetkih i ugroženih svojti, te doprinijeti zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti uveden i u primjeni

Suradnja sa Hrvatskim vodama u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se

1

JUPPKR, Hrvatske vode

2.5.8. Poticati da Hrvatske vode godišnje izdvajaju potrebna sredstva za restauraciju vlažnih i močvarnih staništa zaštićenog područja

Hrvatske vode godišnje izdvajaju potrebna sredstva za restauraciju vlažnih i močvarnih staništa

1

JUPPKR, Hrvatske vode

2.5.9. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom vodno-gospodarskih radova i poštivanja mjera zaštite prirode

Nadzor nad provedbom vodno-gospodarskih radova i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito obavlja

1

JUPPKR

94

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.6.1. U suradnji s državnim i lokalnim tijelima poticati izdavanje koncesije za uspostavljanje ekstenzivne proizvodnje riba na ribnjacima Podunavlje, uz osiguranje njihove obnove i popunjenosti vodom na minimalno 85 % površine.

Uspostavljena ekstenzivna proizvodnja ribe na Ribnjacima Podunavlje. Površina ribnjaka 85 % ispunjena vodom

1

JUPPKR, nadležne državna i samoupravna tijela

Tema 2.6. Akvakultura

2.6. a) Ispitati mogućnosti ponovnog uspostavljanja ribnjačarske proizvodnje na Ribnjacima Podunavlje

Mogućnost ponovnog uspostavljanja ribnjačarske proizvodnje na Ribnjacima Podunavlje ispitana

Cilj 2.6. b) Obnova i punjenje ribnjaka vodom Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana, a Ribnjaci obnovljeni

95

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.7.1. Izraditi ihtiološku studiju zaštićenog područja, uključujući procjene veličina populacija i starosne strukture ekonomski važnih vrsta riba

Ihtiološka studija izrađena (izvještaj) 1

JUPPKR, Poljop. Fakultet Osijek

2.7.2. Poticati izradu ihtiološke studije utjecajnog područja Ihtiološka studija utjecajnog područja izrađena

2 JUPPKR,

ribolovni ovlaštenici

2.7.3. Odrediti ribolovne kvote sukladno rezultatima ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba

Ribolovne kvote se određuju temeljem znanstvenih činjenica i Akcijskog plana zaštite riba

1

JUPPKR, DZZP

2.7.4. Spriječiti aktivnosti koje dovode do degradacije staništa i opadanja populacija domaćih vrsta riba

Broj aktivnosti koje dovode do degradacije ekosustava u opadanju

1

JUPPKR, Inspekcija zaštite prirode, DZZP

2.7.5. Dogovoriti s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog područja da sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih vrsta riba

Količina izlovljenih invazivnih vrsta riba se povećava

Populacije invazivnih vrsta riba

1

JUPPKR, ovlaštenici ribolovnih prava

Tema 2.7. Ribarstvo

2.7. a) Obavljanje djelatnosti ribarstva uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Djelatnost ribarstva obnovljena

2.7. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva

Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva očuvano i zaštićeno

2.7. c) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

2.7. d) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana

Cilj

2.7. e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata

Suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava je sustavna, svrhovita i efikasna

96

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

se smanjuju

Broj sudjelovanja ovlaštenika ribolovnih prava u suzbijanju invazivnih vrsta riba se povećava

Broj zastupljenih domaćih vrsta riba, njihova ukupna ihtiomasa i dobna struktura stabilna ili se povećava

2.7.6. Kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom zaštićenom području

Kontrola ribolovnog ulova na cjelokupnom zaštićenom području redovito se provodi

1

JUPPKR

2.7.7. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode

Nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito obavlja

1

JUPPKR, Inspekcija zaštite prirode

2.7.8. Surađivati s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog područja u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000)

Suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se

1

JUPPKR, ribolovni ovlaštenici

97

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.7.1.1. Izdati koncesijska odobrenja za obavljanje tradicionalnog načina ribolova sukladno Zakonu i drugim aktima

Broj izdanih koncesijskih odobrenja za obavljanje tradicionalnog načina ribolova raste do dozvoljenog kapaciteta

1

JUPPKR, Min. kulture

2.7.1.2. Odrediti godišnje ribolovne kvote sukladno rezultatima ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba

Godišnje kvote ulova određene sukladno znanstvenim činjenicama i Akcijskom planu zaštite riba

1

JUPPKR, DZZP

2.7.1.3. U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne mjere zaštite riba (produžiti lovostaje)

Dodatne mjere zaštite riba se redovito propisuju i provode u sezonama s nepovoljnim mrijestom

1

JUPPKR, DZZP, Min. kulture

2.7.1.4. Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih vrsta riba

Tradicionalni ribari sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih

1 JUPPKR,

tradicionalni ribari

Tema 2.7.1. Tradicionalni ribolov

2.7.1. a) Obavljanje djelatnosti tradicionalnog ribolova uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Djelatnost tradicionalnog ribolova u skladu je s dugoročnim i kratkoro čnim ciljevima zaštite prirode

2.7.1. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva

Područje kao najveće mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva zaštićeno i očuvano

2.7.1. c) Očuvanje etnološko naslijeđa ovog područja u vidu poticanja i promocije tradicionalnog načina ribolova, uklju čujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata

Etnološko naslijeđe u vidu poticanja i promocije tradicionalnog načina ribolova, uklju čujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata je očuvano

2.7.1. d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

Cilj

2.7.1. e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava je povećana

98

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

suzbijanja invazivnih vrsta riba vrsta riba ribari

2.7.1.5. Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u aktivnostima održavanja vodotoka uklanjanjem naplavina

Tradicionalni ribari redovito sudjeluju u aktivnostima uklanjanja naplavina iz kanala

1

JUPPKR, tradicionalni ribari

2.7.1.6. Redovito kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom zaštićenom području

Kontrola ulova riba provodi se na cjelokupnom zaštićenom području

1

JUPPKR

2.7.1.7. Organizirati redovite sastanke sa tradicionalnim ribarima

Broj održanih sastanaka

Organiziraju se redoviti sastanci sa tradicionalnim ribarima

2

JUPPKR, tradicionalni ribari

2.7.1.8. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode te tražiti pojačani inspekcijski i policijski nadzor

Nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i mjera zaštite prirode se redovito obavlja

1

JUPPKR, inspektorat za zaštitu prirode, MUP

Tema 2.7.2. Rekreativni ribolov

2.7.2. a) Obavljanje djelatnosti rekreativnog ribolova uz poštovanje dugoročnih i kratkoro čnih ciljeva zaštite prirode

Djelatnost rekreativnog ribolova obavlja se u skladu s dugoročnim i kratkoro čnim ciljevima zaštite prirode

2.7.2. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva

Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva zaštićeno i očuvano

2.7.2. c) Razvijanje raznolike i kvalitetne ponude rekreativnih ribolovnih aktivnosti

Ponuda rekreativnih ribolovnih aktivnosti je raznolika i kvalitetna

2.7.2. d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija

Prirodna dobra su dugoročno održiva

Cilj

2.7.2. e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete

Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana

99

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.7.2.1. Izraditi Plan razvoja rekreativnog ribolova na području Parka prirode

Plan razvoja rekreativnog ribolova na području Parka prirode izrađen i u primjeni

1

JUPPKR

2.7.2.2. Temeljem ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba odrediti maksimalno dozvoljeni dnevni ulov po količini i vrstama

Maksimalno dozvoljeni dnevni ulov po količini i vrstama određen i poštuje se

1

JUPPKR, DZZP, Poljo. fakultet, Osijek

2.7.2.3. Unaprijediti način prodaje dozvola za rekreativni ribolov i kontrole obavljanja istog

Količina ulova riba poznata

Broj prodanih ribolovnih dozvola se povećava

1

JUPPKR

2.7.2.4. Urediti ribolovna mjesta na području ribolovne zone „Tikveška pumpa“ i „Zlatna Greda“

Ribolovna mjesta na području ribolovnih zona «Tikveška pumpa» i «Zlatna Greda» uređena

2

JUPPKR

2.7.2.5. Urediti ribolovne zone i parkirališne prostore Prijelaznog područja

Ribolovne zone i parkirališni prostori Prijelaznog područja uređeni

2

JUPPKR

2.7.2.6. U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne mjere zaštite riba (produžiti lovostaje)

Dodatne mjere zaštite riba u nepovoljnim sezonama se redovito propisuju i provode

1

JUPPKR, DZZP, Min. kulture

2.7.2.7. Provoditi trajan nadzor na ulovljene količine ribe Nadzor ulova na cjelokupnom zaštićenom području se provodi

1 JUPPKR

2.7.2.8. Inicirati u dogovoru sa Hrvatskim vodama puštanje vode i ribe kroz otvor na ustavo Kopačevo radi revitalizacije ribljeg fonda, ovisno o uvjetima

Riblji fond u kanalima obnovljen 2

JUPPKR, Hrvatske vode

100

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.7.2.9. Organizirati u suradnji s rekreativnim ribolovcima akcije uklanjanja otpada s ribolovnih područja i zona

Broj rekreativnih ribolovaca koji sudjeluju u akcijama čišćenja okoliša se povećava

2

JUPPKR, rekreativni ribolovci

2.7.2.10. Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode

Nadzor obavljanja rekreativnog ribolova se redovito provodi

Broj ilegalnih ribiča i prekršaja se smanjuje

1

JUPPKR

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.8.1. Obnavljati, čuvati i unaprjeđivati građevinsku kulturnu baštinu područja

Broj obnovljenih kulturnih građevina

Broj posjetilaca i događaja vezanih uz tradicionalnu baštinu

3

JUPPKR, Min. kulture, lokalno stanovništvo

2.8.2. Poticati, obnavljati i unaprjeđivati etnološku baštinu područja

Broj osoba koje se bave tradicionalnim zanatima

Broj posjetilaca i događaja vezanih uz tradicionalnu baštinu

3

JUPPKR, Min. kulture, lokalno stanovništvo

Tema 2.8. Kulturna baština

Cilj 2.8. Sačuvati i unaprijediti kulturnu baštinu na podru čju Parka prirode i njegove okolice

Kulturna baština na području Parka prirode i njegove okolice sačuvana i unaprijeđena

101

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.8.1.1. Nastaviti obnovu Novog dvorca Tikveš – uspostavljanje funkcije Novog dvorca u prezentacijski centar s tematskim postavima.

Novi dvorac Tikveš obnovljen i u funkciji 1

JUPPKR, Min. kulture

2.8.1.2. Obnoviti Stari dvorac Tikveš Stari dvorac Tikveš obnovljen 1 JUPPKR, Min.

kulture

2.8.1.3. Obnoviti ostale objekte u kompleksu Dvorac Tikveš – obnoviti i uspostaviti njihove funkcije sukladno Prostornom planu Parka

Kulturne građevine kompleksa Dvorac Tikveš obnovljene i u funkciji

1

JUPPKR, Min. kulture

2.8.1.4. Poticati obnovu objekata u naselju Kozjak – uspostaviti njegove funkcije kao drugog (budućeg najznačajnijeg) ulaza u Park sukladno Prostornom planu Parka

Ulazni punkt u Park prirode kod sela Kozjak u funkciji

2

JUPPKR, Min. kulture, lokalno stanovništvo

2.8.1.5. Poticati obnovu objekata u naselju Tikveš – uspostaviti njegovu funkciju kao posjetilačke lokacije sukladno Prostornom planu Parka

Dio objekata naselja Tikveš u funkciji i upotrebi Javne ustanove 3

JUPPKR, Min. kulture, lokalno stanovništvo

2.8.1.6. Napraviti studiju isplativosti obnove (ili uklanjanja) ostalih devastiranih objekata (lovačke i ribarske kuće) na području Parka prirode te ih sukladno tome obnoviti ili ukloniti

Studija isplativosti obnove (ili uklanjanja) ostalih devastiranih objekata napravljena i postupa se prema njenim zaključcima

2

JUPPKR, Min. kulture

Tema 2.8.1. Zaštita, očuvanje i korištenje arhitektonske kulturne baštine

Cilj 2.8.1. Zaštita, očuvanje i obnova arhitektonske kulturne baštine

Arhitektonska kulturna baština zaštićena, očuvana i obnovljena

102

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.8.2.1. Poticati povratak tradicionalnim zanatima i običajima Broj tradicionalnih zanata koji lokalnom stanovništvu osiguravaju egzistenciju se povećava

3

JUPPKR, Min. kulture, lokalno stanovništvo

2.8.2.2. Potaknuti razvoj zaštićene markice za lokalne zanatske proizvode

Razvijena je zaštićena markica za lokalne zanatske proizvode

Povećana je konkurentnost lokalnih proizvoda

2

JUPPKR, Agencija za razvoj OBŽ, lokalno stanovništvo

2.8.2.3. Organizirati i sudjelovati u različitim tradicionalnim manifestacijama (Ribarski dani u Kopačevu, Etno susreti u Bilju, i druge manifestacije u Baranji)

Broj organiziranih tradicionalnih manifestacija

Broj sudjelovanja na tradicionalnim manifestacijama

Različite tradicionalne manifestacije se održavaju redovito

2

JUPPKR, Turističke zajednice, lokalna samouprava i stanovništvo

Tema 2.8.2. Zaštita, očuvanje i korištenje etnološke kulturne baštine

Cilj 2.8.2. Očuvati i obnoviti etnološku kulturnu baštinu Etnološka kulturna baština očuvana i obnovljena

Tema 2.9. Turizam i rekreacija

Cilj 2.9. Omogućiti kvalitetnu posjetu, doživljaj, stjecanje iskustva i

interpretaciju Parka prirode Kopa čki rit svim posjetiocima u granicama prihvatnog kapaciteta područja

Kvaliteta posjeta, doživljaja, stjecanja iskustva i interpretacija Parka prirode Kopački rit svim posjetiocima u granicama prihvatnog kapaciteta područja je ostvarena

103

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.9.1.1. Izraditi Akcijski plan razvoja posjećivanja Parka prirode po zonama

Zadovoljstvo posjetitelja pruženim uslugama raste

Akcijski plan razvoja posjećivanja Parka prirode izrađen, usvojen te se primjenjuje

Planirani objekti izgrađeni i u funkciji, ostale aktivnosti se provode

1

JUPPKR

2.9.1.2. Odrediti prihvatne kapacitete za pojedine lokalitete, mjere nadzora i kontrole kretanja posjetioca

Prihvatni kapaciteti za pojedine lokalitete određeni, a monitoring broja i kretanja posjetitelja u funkciji

1

JUPPKR

2.9.1.3. Izraditi sustav upravljanja uslugom, zadovoljstvom i odnosima s kupcima

Sustav upravljanja uslugom, zadovoljstvom i odnosima s kupcima izrađen

1

JUPPKR

2.9.1.4. Unaprijediti ponudu suvenira Broj suvenira u ponudi 2 JUPPKR,

lokalno stanovništvo

2.9.1.5. Izraditi strategiju diferenciranih cijena Cijene se definiraju prema izrađenoj strategiji

1 JUPPKR

2.9.1.6. Realizirati projekt Klub ljubitelja Kopačkog rita Klub ljubitelja Kopačkog rita osnovan

2 JUPPKR

Tema 2.9.1. Upravljanje posjetiteljima

Cilj 2.9.1. Omogućiti posjete Parku uz stručno vođenje, kvalitetan prihvat, informiranje i nadzor

Ostvarena kvaliteta u svezi prihvata, informiranja, nadzora i stručnog vođenja prilikom posjeta Parku

104

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.9.1.7. Unaprijediti sadržaje Prijemnog centara kod Kopačeva – projekcija spotova, info-kiosk, video prijenos, izložba etno nošnji

Povećava se broj novih sadržaja Prijemnog centra

Broj posjetitelja centra (godišnje) 1

JUPPKR, Lokalno stanovništvo, Turističke zajednice

2.9.1.8. Označiti, urediti i otvoriti drugi kopneni ulaz i posjetilački centar u Parku kod sela Kozjak

Kopneni ulaz i posjetilački centar u Parku kod sela Kozjak označeni, uređeni i otvoreni

2

JUPPKR, Lokalna samouprava

2.9.1.9. U suradnji s lokalnom samoupravom poticati obnovu tradicionalnih panonskih kuća kroz projekt obnove tradicionalnih zanata i program vraćanja stanovništva

Povećava se broj stanovnika u selima 3

JUPPKR, lokalno stanovništvo

2.9.1.10. Postaviti odgovarajuće oznake za posjetioce (znakovi zabrane, dopuštenja i informacija) na svim kopnenim ulazima u Park i ribolovnim zonama

Odgovarajuće oznake za posjetioce (znakovi zabrane, dopuštenja i informacija) na svim kopnenim ulazima u Park i ribolovnim zonama postavljene

1

JUPPKR

2.9.1.11. Izraditi Akcijski plan za razvoj ponude posjećivanja rijekama Dunavom i Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek)

Akcijski plan za razvoj ponude posjećivanja rijekama Dunavom i Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek) izrađen i u primjeni

1

JUPPKR, Turističke zajednice, Lokalna samouprava

2.9.1.12. Razviti biciklističku ponudu na postojećim stazama Prihod od cikloturizma se povećava

2

JUPPKR, Biciklističke udruge, Turističke zajednica, Lokalna samouprava i stanovništvo

2.9.1.13. Definirati posebnu lokaciju u temeljnoj zoni za posjetitelje s posebnim interesima (promatranje ptica, životinja fotografiranje itd.) uz strogu kontrolu i nadzor i ograničenim kapacitetom

Posebnu lokacija u temeljnoj zoni za posjetitelje s posebnim interesima definirana i aktivnosti u njoj se obavljaju uz strogu kontrolu i nadzor i ograničenim

2

JUPPKR

105

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

kontrolu i nadzor i ograničenim kapacitetom

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.9.2.1. Izraditi Akcijski plan za izradu edukacijskih sadržaja i programa u Parku

Izrađen je i provodi se Akcijski plan

Izrađeni informativni i adekvatni programi za razne ciljne skupine

1

JUPPKR

2.9.2.2. Nastaviti obilježavanje značajnih datuma u zaštiti prirode (dan parka, dan voda, dan zaštite prirode, itd.) i promotivnih akcija

Broj održanih događanja i promotivnih akcija

Značajni datumi u zaštiti prirode redovito se obilježavaju

2

JUPPKR, Lokalno stanovništvo

2.9.2.3. Nastaviti s označavanjem i postavljanjem novih tematskih poučnih staza

Broj poučnih staza se povećava do određenog optimuma

1 JUPPKR

2.9.2.4. Izraditi Akcijski plan za razvoj edukacije u prirodi Akcijski plan za razvoj edukacije u prirodi izrađen i u primjeni

1 JUPPKR

2.9.2.5. Izraditi godišnji kalendar događanja u Baranji Godišnji kalendar događanja u Baranji izrađen u tiskanom obliku

2

JUPPKR, Turističke zajednice, Lokalna samouprava

Tema 2.9.2. Edukacija i interpretacija

Cilj 2.9.2. Kvalitetna edukacija posjetitelja i lokalnog stanovništva

o vrijednostima Kopačkog rita kroz suvremene metode doživljavanja i interpretacije

Posjetitelji i lokalno stanovništvo su kroz suvremene metode doživljavanja i interpretacije kvalitetno educirani o vrijednostima Kopačkog rita

106

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

2.9.2.6. Redoviti sastanci 2 puta godišnje parka s turističkim dionicima

Sastanci s turističkim dionicima održavaju se 2 puta godišnje

3 JUPPKR,

Turističke zajednice

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

2.9.3.1. Unaprijediti suradnju sa svim dionicima vezanih uz promet i navigaciju na rijekama kako bi se postigao navedeni cilj

Efektivna suradnja sa svim dionicima vezanima uz promet i navigaciju na rijekama uspostavljenja

1

JUPPKR, Agencija za vodne putove

2.9.3.2. Zahtijevati da se aktivnosti na održavanju plovnog puta provode na način da ne štete prirodnim vrijednostima zaštićenog područja

Zahvati za održavanje plovnog puta ne štete prirodnim vrijednostima

1

JUPPKR, Agencija za vodne putove

2.9.3.3. Inicirati ograničenje brzine plovidbe i osiguranja odgovarajuće pratnje plovila kod prijevoza opasnih tereta

Erozija obale kao rezultat brze plovidbe nestala 1

JUPPKR, Agencija za vodne putove

2.9.3.4. Poticati i surađivati s nadležnim ustanovama kako bi se izradili i provodili planovi zaštite u incidentnim situacijama

Broj održanih sastanaka

Javna ustanova surađuje s nadležnim ustanovama kako bi se izradili i provodili planovi zaštite u incidentnim situacijama

2

JUPPKR, nadležne ustanove

Tema 2.9.3. Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava

Cilj 2.9.3. Omogućiti siguran promet koji nema utjecaja na

zaštićeno područje i ne ometa odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka

Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava je siguran i nema utjecaja na zaštićeno područje te se prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka odvijaju nesmetano

107

3. OSTALO

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

3.1.1. Napraviti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih čestica u granicama Parka prirode

Popis katastarskih čestica u granicama Parka prirode napravljen

2

JUPPKR

3.1.2. Utvrditi imovinsko-pravni status objekata i čestica u granicama Parka prirode (dopuniti Listu objekata)

Utvrđeni imovinsko-pravni status objekata i čestica u granicama Parka prirode (Lista objekata cjelovita)

2

JUPPKR, Katastarski ured BM

3.1.3. Surađivati s katastrom lokalnih općina u utvrđivanju vlasničko-pravnih odnosa na temelju katastarskih čestica

Riješena sva pitanja u vezi vlasničko-pravnih odnosa 3

JUPPKR, Katastarski ured BM

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

Tema 3.1. Općenito

Cilj 3.1. Učiniti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih čestica i utvrditi imovinsko-pravni status objekta

Dopuna i verifikacija popisa katastarskih čestica učinjena Imovinsko-pravni status objekta utvrđen

Tema 3.1.1. Uređivanje i označavanje granica Parka

Cilj 3.1.1. Odrediti granice zaštićenog područja na temelju katastarskog plana (na razini katastarskih čestica)

Granice zaštićenog područja na temelju katastarskih čestica određene

108

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

3.1.1.1. Surađivati s Katastarskim uredom Beli Manastir u utvrđivanju postojeće granice zaštićenog područja na temelju katastarskog plana ( na razini katastarskih čestica)

Granice zaštićenog područja određene i označene na temelju katastarskog plana (na razini katastarskih čestica)

2

JUPPKR, Katastarski ured BM

3.1.1.2. Izraditi model označavanja granice i obaviti označavanje

Model označavanja granice izrađen

Granice Parka označene katastarskim česticama

1

JUPPKR

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

3.1.2.1. Izraditi akcijski plan za uklanjanje minskih polja sukladno državnom Akcijskom planu za uklanjanje mina i minski sumnjivih područja

Minska polja uklonjena, nema minski sumnjivih površina

Cjelokupno zaštićeno područje dostupno

1

JUPPKR, Hrvatski centar za razminiravanje, Lokalna samouprava

Tema 3.1.2. Uklanjanje minskih i minski sumnjivih područja

Cilj 3.1.2. Ukloniti sva minska polja i minski sumnjiva područja na području Parka

Minska polja i minski sumnjiva podru čja na području Parka uklonjena

Tema 3.1.3. Jačanje kadrovskih kapaciteta Javne ustanove

Cilj 3.1.3. Ojačati kadrovski kapacitet Javne ustanove kako bi bila u stanju provesti Plan upravljanja

U svrhu provedbe Plana upravljanja kadrovski kapacitet Javne ustanove ojačan

109

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

3.1.3.1. Zaposliti sve djelatnike sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Javne ustanove «Park prirode Kopački rit»

Broj zaposlenih djelatnika raste do vrijednosti utvrđenih Pravilnikom

1

JUPPKR, Min. kulture

3.1.3.2. Osigurati stručno usavršavanje postojećih kadrova prema potrebama pojedinih Službi

Broj djelatnika koji polaze ili su završili stručna usavršavanja raste

2

JUPPKR

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

3.2.1. Uključiti Javnu ustanovu u planiranje izrade i realizaciju svih budućih infrastrukturnih objekata, kao što su: prometna (cestovna, vodena), komunalna (plin, struja, voda), te telekomunikacijska mreža

Javna ustanova je uključena u planiranje izrade i realizaciju svih infrastrukturnih objekata unutar granica Parka

3

JUPPKR, nadležna državna i samoupravna tijela

3.2.2. U suradnji s korisnicima osigurati da navedeni objekti ne dovode do štetnih posljedica po prirodne i kulturne vrijednosti zaštićenog područja.

Infrastrukturni objekti ne dovode do štetnih posljedica na prirodne i kulturne vrijednosti

3

JUPPKR, svi posjetioci i korisnici

3.2.3. Poticati nadležne institucije da poduzimaju zahvate koji će poboljšati i unaprijediti infrastrukturu

Infrastrukturni objekti od interesa Ustanove i zaštite prirode su u programu prioritetne izgradnje

3

JUPPKR, nadležna državna i samoupravna tijela

Tema 3.2. Infrastruktura

Cilj 3.2. Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata u funkciji zaštite i očuvanja parka

Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata je u funkciji zaštite i očuvanja Parka

110

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

3.3.1. Inicirati, organizirati i provoditi znanstveno-stručna istraživanja inventarizacije flore, faune i gljiva, biotičkih i abiotičkih čimbenika na području Parka prirode Kopački rit u suradnji sa znanstvenim institucijama

Broj znanstveno-stručnih istraživanja koji su rađeni na području Parka se povećava 2

JUPPKR, znanstveno – stručne institucije s interesnog područja

3.3.2. Uspostaviti redovito praćenje stanja (monitoring) prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit i okolnog područja, uključujući obveze koje proizlaze iz NEM-a

Praćenje stanja (monitoring) prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit i okolnog područja, uključujući obveze koje proizlaze iz NEM-a uspostavljeno i redovito se provodi

1

JUPPKR, DZZP

3.3.3. Staviti u funkciju obnovljene istraživačke kapacitete Bio-ekološke stanice za stručno-znanstvena istraživanja, edukaciju te otvoriti njene smještajne kapacitete

Istraživački kapaciteti Bio-ekološke stanice za stručno-znanstvena istraživanja i edukaciju u funkciji

1

JUPPKR

3.3.4. Poticati sustavno objavljivanje stručnih i znanstvenih radova

Broj stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisima, koji su rađeni na području Parka se povećava

2

JUPPKR, znanstveno – stručne institucije s interesnog područja

3.3.5. Organizirati znanstveno-stručne skupove, konferencije itd.

Znanstveno-stručni skupovi i konferencije se organiziraju redovito

2

JUPPKR, znanstveno – stručne institucije s interesnog

Tema 3.3. Znanstvena istraživanja

Cilj 3.3. Sustavna i kontinuirana istraživanja s ciljem boljeg upravljanja i o čuvanja prirodne i kulturne baštine

Upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne baštine poboljšano kroz sustavna i kontinuirana istraživanja

111

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

područja

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

3.4.1. Potaknuti svijest korisnicima, javnosti i lokalnom stanovništvu o pravilnom vrednovanju prirodnih vrijednosti i osobitostima Parka prirode Kopački rit

Javnost i lokalno stanovništvo sudjeluje i pomaže Javnoj ustanovi u održavanju, očuvanju i zaštiti prirodne i kulturne baštine

2

JUPPKR, lokalno stanovništvo i korisnici

3.4.2. Organizirati radionice za korisnike, javnost i lokalno stanovništvo te ih educirati o mogućnostima ekološke proizvodnje i ponude

Organizirane radionice za korisnike, javnost i lokalno stanovništvo

3

JUPPKR, lokalno stanovništvo, korisnici i posjetioci

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

Tema 3.4. Edukacija i sudjelovanje javnosti

Cilj 3.4. Pojačati sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove i njihove spoznaje o zaštiti prirode Sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove je pojačano

Tema 3.5. Lokalno stanovništvo

Cilj 3.5. a) Omogućavanje kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva b) Gospodarsko jačanje regije

a)Život lokalnog stanovništva kvalitetniji b)Regija gospodarski ojačana

112

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

3.5.1. Pojačati suradnju s lokalnim stanovništvom i uključiti stanovništvo u razne aktivnosti Parka te im omogućiti zapošljavanje u Parku i njegovoj okolici (npr. vodiči, tradicionalni ribolov, razvoj agro-turizma u Baranji itd.)

Broj zaposlenih u djelatnostima vezanim uz Park raste

1

JUPPKR, lokalno stanovništvo

3.5.2. Održavati redovite sastanke s lokalnim stanovništvom i dionicima

Broj sastanaka s lokalnim stanovništvom i dionicima

3 JUPPKR,

lokalno stanovništvo

3.5.3. Izraditi informativni bilten Parka prirode za lokalno stanovništvo

Informativni bilten Parka prirode za lokalno stanovništvo izrađen jednom godišnje

2

JUPPKR, lokalno stanovništvo

3.5.4. Uključivanje lokalnog stanovništva i njihove ponude u ponudu Parka i okolice te zajednička organizacija različitih tradicionalnih manifestacija (npr. Dani riba u Kopačevu, Baranjska kuhinja i vino i dr.)

Lokalno stanovništvo

Broj domaćinstava koji aktivno sudjeluju s Javnom ustanovom u radu i ponudi Parka ponudi Parka

Broj organiziranih i održanih manifestacija

2

JUPPKR, lokalno stanovništvo

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio

ritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Suradnici

3.6.1. Uspostaviti novu ili unaprijediti već postojeću suradnju sa svim dionicima na teritoriju i/ili u utjecajnom području u Parka kako bi se ostvarili svi ranije navedeni ciljevi zaštite prirode

Uspostavljena je i unaprijeđena suradnja sa svim dionicima na teritoriju i/ili u utjecajnom području u Parka

1

JUPPKR, svi sadašnji i budući suradnici

Tema 3.6. Nacionalna i međunarodna suradnja

Cilj 3.6. Jačanje suradnje s inozemnim i tuzemnim zaštićenim

područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode

Suradnja s inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode ojačana

113

Vremenski okvir (godina provedbe) Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prioritet 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

navedeni ciljevi zaštite prirode području u Parka

3.6.2. Nastaviti suradnju s prekograničnim inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode

Suradnja s prekograničnim inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode se održava

Broj zajedničkih projekata

2

JUPPKR, uprave inozemnih i tuzemnih zaštićenih područja

3.6.3. Uspostaviti suradnju s novim inozemnim zaštićenim područjima

Broj inozemnih zaštićenih područja s kojima Javna ustanova surađuje se povećava

2

JUPPKR, uprave inozemnih zaštićenih područja

3.6.4. Uspostaviti trajnu i kvalitetnu suradnju sa svim NVO koje djeluju na ovom području gdje je i područje Parka

Trajna i kvalitetna suradnja sa svim NVO je ostvarena kroz sastanke, radionice, projekte

2

JUPPKR, NVO-i

3.6.5. Sudjelovati u izradi prijedloga za uvrštavanje Podunavlja u Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» i NATURA 2000

Rezervat biosfere "Mura-Drava-Dunav" je proglašen, a Podunavlje je njegov sastavni dio

Podunavlje je uvršteno u ekološku mrežu NATURA 2000

1

JUPPKR, DZZP

3.6.6. Pratiti i po potrebi inicirati nadležne institucije da se donesu dodatne mjere i uvjeti zaštite prirode u sve gospodarske planove koji se provode na području Parka radi zaštite vrsta i staništa iz NATURA-e 2000

Mjere i uvjeti zaštite prirode koji se odnose na zaštitu vrsta i staništa iz NATURA-e 2000 uvršteni u sve gospodarske planove i provode se

1

JUPPKR, Ministarstvo kulture, svi korisnici

114

12. Financijski plan

Tablica 22. Planirani izdaci za investicijska ulaganja

Godina plana upravljanja

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Mjera i

aktivnost Naziv pozicije Konto

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Ukupno

1.3.4.4 Ispaša tradicionalnim pasmina domaćih životinja

425 287.661,75 282.978,21 570.639,96

2.7.2.4 Urediti ribolovna mjesta (Tikveš / Zlatna Greda)

421 50.000,00 53.000,00 103.000,00

2.7.2.5 Ribolovne zone i parkirališta 421 200.000,00 200.000,00

2.8.1.1 Obnova Novog dvorca Tikveš 451 1.500.000,00 2.000.000,00 2.120.000,00 2.247.200,00 2.382.032,00 2.524.953,92 12.774.185,92

2.8.1.2 Obnova Starog dvorca Tikveš 421 2.000.000,00 2.120.000,00 4.120.000,00

2.9.1.3 Izraditi CRM sustav 412 39.000,00 39.000,00

2.9.1.8 Uređenje drugog kopnenog ulaza 421 100.000,00 100.000,00

2.9.1.2 Urediti sanitarne čvorove 421 205.000,00 300.000,00 50.000,00 555.000,00

2.9.2.3 Označavanje poučnih staza 451 55.000,00 60.000,00 63.600,00 67.416,00 71.460,96 317.476,96

2.9.2.3 Nove tematske poučne staze i promjena postojećih poučnih staza

421 50.000,00 53.000,00 59.550,80 66.911,28 75.181,51 304.643,59

3.3.2 Nabavka satelitske snimke 412 20.000,00 21.000,00 22.000,00 63.000,00

INVESTICIJE UKUPNO: 2.156.661,75 2.932.978,21 2.336.000,00 2.247.200,00 2.526.182,80 2.524.953,92 2.134.327,28 2.120.000,00 146.642,47 22.000,00 19.146.946,43

Tablica 23. Planirani izdaci za rashode poslovanja

Godina plana upravljanja 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Mjera i aktivnost

Naziv pozicije Konto

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Ukupno

2.7.1 Ihtiološka studija 3237 10.000,00 10.600,00 11.236,00 11.910,16 12.624,77 13.382,26 14.185,19 15.036,30 15.938,48 16.894,79 131.807,95

1.3.1.1.2 Praćenje incidentnih onečišćenja 3237 50.000,00 53.000,00 56.180,00 59.550,80 63.123,85 66.911,28 70.925,96 75.181,51 79.692,40 84.473,95 659.039,75

1.3.1.1 Praćenje tektonskih i hidro- 3237 63.000,00 75.600,00 80.136,00 84.944,16 90.040,81 393.720,97

115

Godina plana upravljanja 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

Mjera i aktivnost Naziv pozicije Konto

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Ukupno

geoloških aktivnosti 1.3.1.1.7 1.3.1.1.8

Restauracija i čišćenje fokova i bara 3224

5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 57.456,58

1.3.2.3.1 Izrada akcijskog plana glede Antropogenih vlažnih staništa 3237

30.000,00 30.000,00

1.3.3.1 Program zaštite šumskog ekosustava 3237

20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 229.826,32

1.3.3.4 Istraživanje podzemnih voda 3237 10.000,00 10.600,00 11.236,00 11.910,16 12.624,77 13.382,26 14.185,19 15.036,30 15.938,48 16.894,79 131.807,95

1.3.3.6 Uklanjanje invazivnih vrsta biljaka 3299

49.000,00 60.000,00 63.600,00 67.416,00 71.460,96 75.748,62 80.293,53 85.111,15 90.217,82 95.630,88 738.478,96

1.3.3.2 Obilazak šuma radi utvrđivanja zdravlja šuma 3239

2.000,00 2.120,00 2.247,20 2.382,03 2.524,95 2.676,45 2.837,04 3.007,26 3.187,70 3.378,96 26.361,59

1.3.3.3. Proglašenje spomenika prirode unutar parka 3233

5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 8.447,39 65.903,97

1.3.4.1 Inventarizacija travnjaka 3237 10.000,00 10.600,00 11.236,00 11.910,16 12.624,77 13.382,26 14.185,19 15.036,30 15.938,48 114.913,16

1.3.4.3 Praćenje razvoja travnjačkih ekosustava 3239

5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 57.456,58

1.3.4.1.4 Sprječavanje namjerno izazvanih požara (tisak, leci i dr.) 3233

2.000,00 2.120,00 2.247,20 2.382,03 2.524,95 2.676,45 2.837,04 3.007,26 3.187,70 22.982,63

2.7.6 Kontrola ulova 3299 36.000,00 38.160,00 40.449,60 42.876,58 45.449,17 48.176,12 51.066,69 54.130,69 57.378,53 413.687,38

2.7.2.1. Izrada plana razvoja rekreativnog ribolova 3237

6.000,00 6.000,00

2.8.1.4 Akcijski plan uređenja naselja Kozjak 3237

33.000,00 33.000,00

2.8.2.3. Organizacija i sudjelovanje u tradicionalnim manifestacijama 3233

10.000,00 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 239.826,32

2.9.2. Obilježavanje značajnih datuma 3233 6.000,00 6.360,00 6.741,60 7.146,10 7.574,86 8.029,35 8.511,11 9.021,78 9.563,09 10.136,87 79.084,76

3.1.3.1. Zapošljavanje djelatnika 3111 171.000,00 256.500,00 342.000,00 427.500,00 513.000,00 598.500,00 684.000,00 769.500,00 855.000,00 940.500,00 5.557.500,00

3.1.3.2. Usavršavanje djelatnika, razvijanje timskog duha 3213

60.000,00 63.600,00 67.416,00 71.460,96 75.748,62 80.293,53 85.111,15 90.217,82 95.630,88 101.368,74 790.847,70

3.3.5. Organizacija znanstveno-stručnih skupova 3299

50.000,00 55.000,00 60.000,00 165.000,00

3.4.2. Organizacija radionica za korisnike 3299

5.000,00 5.300,00 5.618,00 5.955,08 6.312,38 6.691,13 7.092,60 7.518,15 7.969,24 8.447,39 65.903,97

3.5.3. Izrada informativnih biltena 3233 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 33.789,58 263.615,90

UKUPNO RASHODI: 461.000,00 754.180,00 778.380,80 890.063,65 1.003.317,46 1.077.793,25 1.133.750,86 1.246.235,91 1.360.340,06 1.569.160,45 10.274.222,44

116

Tablica 24. Ukupni prihodi i primici

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Prihodi i primici

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 UKUPNO

Državni proračun (ukupno) 4.289.016,00 5.129.902,82 4.955.921,32 5.123.590,64 5.401.053,33 5.665.932,69 6.346.366,42 6.652.387,79 5.093.789,39 5.478.819,35 54.136.779,75

tekuća sredstva iz Proračuna 531.000,00 1.115.684,20 754.892,45 734.286,26 781.451,13 848.568,20 2.732.791,29 2.795.338,77 986.039,09 1.073.881,44 12.353.932,83

kapitalna sredstva iz Proračuna 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 67.416,00 71.460,96 71.460,96 75.748,62 9.286.086,54

namjenska sredstva iz Proračuna 350.000,00 371.000,00 393.260,00 416.855,60 441.866,94 468.378,95 496.481,69 526.270,59 557.846,83 591.317,64 4.613.278,23

plaće djelatnika 1.741.016,00 1.793.246,48 1.847.043,87 1.902.455,19 1.959.528,85 2.018.314,71 2.078.864,15 2.141.230,08 2.205.466,98 2.271.630,99 19.958.797,30

naknade i potpore 67.000,00 73.317,77 79.857,94 86.633,86 93.659,67 100.950,35 108.521,81 116.390,90 124.575,46 133.094,43 984.002,19

prijevoz 100.000,00 106.000,00 112.360,00 119.101,60 126.247,70 133.822,56 141.851,91 150.363,03 159.384,81 168.947,90 1.318.079,51

Vlastiti prihodi (ukupno) 2.000.000,00 2.120.000,00 2.247.200,00 2.382.032,00 2.524.953,92 2.676.451,16 2.837.038,22 3.007.260,52 3.187.696,15 3.378.957,92 26.361.589,88

iz osnovne djelatnosti 1.980.000,00 2.098.800,00 2.224.728,00 2.358.211,68 2.499.704,38 2.649.686,64 2.808.667,84 2.977.187,91 3.155.819,19 3.345.168,34 26.097.973,99

prihodi od posjetitelja 1.700.000,00 1.802.000,00 1.910.120,00 2.024.727,20 2.146.210,83 2.274.983,48 2.411.482,49 2.556.171,44 2.709.541,73 2.872.114,23 22.407.351,40

prihodi od ribolova 130.000,00 137.800,00 146.068,00 154.832,08 164.122,00 173.969,33 184.407,48 195.471,93 207.200,25 219.632,26 1.713.503,34

osnovni prihodi iz osnovne djelatnosti 150.000,00 159.000,00 168.540,00 178.652,40 189.371,54 200.733,84 212.777,87 225.544,54 239.077,21 253.421,84 1.977.119,24

iz dodatnih djelatnosti 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 33.789,58 263.615,90

od ugostiteljstva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

ostalo 20.000,00 21.200,00 22.472,00 23.820,32 25.249,54 26.764,51 28.370,38 30.072,61 31.876,96 33.789,58 263.615,90

Ostali prihodi 213.740,00 231.846,20 118.756,97 123.597,39 129.755,53 152.240,87 220.484,32 229.063,38 163.157,18 197.246,61 1.779.888,45

koncesije 213.740,00 231.846,20 118.756,97 123.597,39 129.755,53 152.240,87 220.484,32 229.063,38 163.157,18 197.246,61 1.779.888,45

akcije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

potpore 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Donacije 506.347,00 723.367,82 257.369,89 263.212,08 277.944,81 294.621,50 382.298,79 401.036,71 420.898,92 446.152,85 3.973.250,37

UKUPNO 7.009.103,00 8.205.116,84 7.579.248,18 7.892.432,11 8.333.707,59 8.789.246,22 9.786.187,75 10.289.748,40 8.865.541,64 9.501.176,73 86.251.508,45

117

13. Koncept zonacije Zonacija tj. podjela cjelokupnog područja na različite zone ili pod-područja predstavlja vrlo koristan alat koji omogućuje lakše upravljanje područjem. Zonacija Parka prirode Kopački rit i okolnog područja napravljena je sukladno Smjernicama za evaluaciju planova upravljanja zaštićenim područjima koje su izrađene u okviru CARDS projekta „Institucionalno jačanje Državnog zavoda za zaštitu prirode“, te smjernicama Ramsarske konvencije za izradu planova upravljanja Ramsarskim područjima i drugim vlažnim i močvarnim staništima. Osnovu čini koncept zonacije propisan Prostornim planom Parka prirode Kopački rit koji uključuje tri glavne zone – temeljnu, prijelaznu i tranzicijsku zonu. Kako rijeke i njihova poplavna područja ovise o količini voda koje dolaze izvan granica zaštićenog ili poplavnog područja, definirana je i četvrta zona - zona utjecaja. U slučaju Kopačkog rita i Podunavlja granice ove zone su definirane granicama sliva Dunava i Drave uzvodno od granica zaštićenog područja. Iako upravljanje ovim golemim područjem nije u domeni Javne ustanove, za ovu zonu se primjenjuje koncept upravljanja riječnim slivom definiran odredbama i smjernicama Ramsarske konvencije i Direktivom o vodama Europske unije. Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit

Park prirode Kopački rit i njegovo utjecajno područje je podijeljeno u četiri različite zone, definiranih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja:

1. Temeljna zona 2. Prijelazna zona 3. Tranzicijska zona 4. Zona utjecaja Temeljna i Prijelazna zona obuhvaćene su granicama Parka prirode Kopački rit, dok se

Tranzicijska zona i Zona utjecaja nalaze izvan njih (Slika 13.). Ovdje treba naglasiti da se izvan postojećih granica Parka prirode uzvodno i nizvodno Dunavom i Dravom nalaze područja koja svojim osobinama imaju iste ili vrlo slične vrijednosti kao dijelovi unutar zaštićenog područja. Stoga smo, vodeći se sadašnjim stanjem (npr. proglašavanje Nacionalne ekološke mreže, proglašavanje privremene zaštite u vidu regionalnog parka Mura-Drava) i procesima koji su u tijeku, osobito pristupanje Europskoj Uniji i proglašavanje ekološke mreže Natura 2000 i Rezervata Biosfere «Mura-Drava-Dunav», navedene zone prikazali unutar i izvan granica današnjeg zaštićenog područja.

118

Slika 13. Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit i njegovog okolnog područja: svijetlo-zeleno – Temeljna zona; tamno-zeleno – Prijelazna zona

Temelj svake zone su vrijednosti opisane u prethodnim poglavljima, uz uvažavanje problema i prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja, te planova za turistički razvoj prostora. Za svaku zonu određena je točna lokacija na karti, veličina zone, kriterij zonacije, ciljevi upravljanja, dozvoljene aktivnosti, te način posjećivanja.

Unutar svake zone, osim Zone utjecaja, definirane su pod-zone čija se klasifikacija temelji na IUCN-ovoj klasifikaciji zaštićenih područja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem proglašeni su pod-zonom stroge zaštite. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem proglašeni su pod-zonom korištenja. Pod-zone aktivne zaštite su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi se očuvale ili unaprijedile zaštićene vrijednosti putem projekata restauracije. Ovdje treba ponovno naglasiti da prostor Parka prirode Kopački rit treba sagledavati s obzirom na cjelokupno poplavno područje Podunavlja. � Zonacija Parka prirode Kopački rit i upravljanje po zonama

Za područje Parka prirode Kopački rit definirane su dvije zone: 1) Temeljna zona i 2) Prijelazna zona (Slika 14.).

1

2 3

4

4

119

Slika 14. Zonacija Parka prirode Kopački rit.

1. Temeljna zona obuhvaća preostale dijelove današnje poplavne doline Dunava koja se proteže između same rijeke i nasipa za obranu od poplava na zapadnoj i istočnoj obali. Ukupno

120

obuhvaća 14.836,426 ha, uključujući i samu rijeku Dunav. (Napomena: na južnim dijelovima granica ove zone poklapa se sa granicama zaštićenog područja a na istočnim dijelovima granica sa državnim granicama).

2. Prijelazna zona obuhvaća dijelove nekadašnje poplavne doline rijeke Dunav, te se proteže zapadno i istočno od nasipa za obranu od poplava do geo-morfoloških granica nekadašnjeg poplavnog područja. Unutar Parka prirode ova zona ukupno obuhvaća 8.289,859 ha.

Izvan granica Parka prirode definirane su četiri zone (Slika 13.) od kojih se prve dvije (Temeljna i Prijelazna) vežu sjeverno, južno, istočno i zapadno za istovjetne zone unutar zaštićenog područja čineći s njima jednu jedinstvenu cjelinu poplavne doline Dunava i Drave.

3. Tranzicijska zona predstavlja preostalo slivno područje Baranje s kojeg postoji stalan utjecaj oborinskih i otpadnih voda, ali i lokalnog stanovništva koje se nalazi u selima na rubu nekadašnjeg poplavnog područja.

4. Zona utjecaja definirana je granicama slivova Dunava i Drave uzvodno od granica Tranzicijske zone zaštićenog područja. Unutar Temeljne i Prijelazne zone Parka prirode definirane su tri pod-zone sukladno smjernicama IUCN-a: pod-zona stroge zaštite (IUCN – Ia i Ib), pod-zona aktivne zaštite (IUCN – IV), te pod-zona korištenja (IUCN – V) (Slika 15., Tablica 25). a. Pod-zona stroge zaštite predstavlja područje strogih (IUCN – 1a) ili posebnih rezervata (IUCN – 1b) s minimalnom ljudskom intervencijom gdje je posjećivanje dozvoljeno uz pratnju djelatnika Javne ustanove, a intervencije su ograničene isključivo na ciljeve poboljšanja ekoloških funkcija područja. b. Pod-zona aktivne zaštite (restauracije) (IUCN – IV) predstavlja područja na kojima se provode mjere aktivne zaštite svojti i njihovih staništa, održavanja i primjerenog povećanja biološke raznolikosti u ekosustavima, zaštitnih funkcija (prvenstveno tla i vode), te drugih socio-ekonomskih funkcija i uvjeta. U ovu pod-zonu uključena su područja koja je potrebno restaurirati poput plantaža stranih vrsta drveća, područja čistih sječina, degradiranih pašnjaka i livada, te intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina. c. Područja s postojećom turističkom i drugom infrastrukturom, naseljima i građevinskim područjima izvan naselja i farmi stavljena su u pod-zonu korištenja (IUCN - V).

Tablica 25. Površinska zastupljenost pojedinih zona na području Parka prirode Kopački rit

Naziv zone Oznaka Površina Udio

Temeljna zona 1 ha % Zona stroge zaštite 1A 6.015,574 26,01 Zona aktivne zaštite 1B 8.111,352 35,07 Zona korištenja 1C 709,500 3,07 UKUPNO: 14.836,426 64,15 Prijelazna zona 2 Zona stroge zaštite 2A 843,744 3,65 Zona aktivne zaštite 2B 7.178,692 31,04 Zona korištenja 2C 267,423 1,16 UKUPNO: 8.289,859 35,85 SVEUKUPNO: 23.126,285 100,00

121

Slika 15. Podjela Temeljne na: pod-zonu stroge zaštite (1A); pod-zonu aktivne zaštite – restauracije (1B); pod-zonu korištenja (1C) i Prijelazne zone na: pod-zonu stroge zaštite (2A); pod-zonu aktivne zaštite –restauracije (2B); pod-zonu korištenja (2C)

Predložena zonacija nije konačna u smislu da se reklasifikacija ili deklasifikacija pojedinih područja može izvršiti u trenutku raspolaganja s više podataka i prilikom revizije plana upravljanja. Ovisno o potrebi neka područja se mogu staviti pod stroži vid zaštite, a druga izuzeti ako su nestale vrijednosti koje su dovele do stavljanja u određenu kategoriju.

122

� Upravljanje pojedinim zonama 1. Temeljna zona

Unutar ove zone definirane su sve tri pod-zone: 1.A Pod-zona stroge zaštite

1.A.2 – posebni rezervati Opis: U ovu kategoriju svrstano je oko jedne četvrtine poplavnog područja. Zaštićena je kao Posebni zoološki rezervat. Ovo područje predstavlja najvrjednije dijelove zaštićenog područja koje je, unatoč brojnim ljudskim djelatnostima, sačuvalo svoju prirodnost, funkciju i tzv. «osjećaj divljine». Kriterij zonacije: neometano odvijanje prirodnih procesa plavljenja i sedimentacije, meandriranja i stvaranja unutrašnje mreže prirodnih kanala i fokova; glavno mrijestilište riba Dunavskog sliva, međunarodno i nacionalno značajne gnijezdećih populacija ugroženih vrsta ptica, prisustvo ostalih ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Cilj upravljanja: očuvanje neometanog odvijanja prirodnih procesa u evoluciji poplavnih dolina velikih rijeka, očuvanje i povećanje brojnosti ugroženih i rijetkih svojti. Dozvoljene aktivnosti: područje je prvenstveno namijenjeno za istraživanja i praćenje stanja, te posjećivanje uz pratnju djelatnika Javne ustanove. Intervencije su ograničene isključivo na ciljeve poboljšanja ekoloških funkcija poplavnog područja. Za sve eventualne zahvate prethodno će se ishoditi dopuštenje Ministarstva kulture. Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja kretanja (osim nadzora i praćenja stanja) u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.

1.B Pod-zona aktivne zaštite (restauracije) Opis: Područja Temeljne zone koju je potrebno aktivnim mjerama restaurirati. Uključuje šumska kojima se gospodari, područja alohtonih vrsta i klonova (plantaže) te dijelove glavnih vodotoka. Duž desne obale Dunava najveći prostori pod plantažama nalaze se duž visokih obala Dunava i postojećih dunavaca (Vemeljski i Petreški dunavac), zatim lijeve obale Drave te samo Kopačko jezero. Kriterij zonacije: Nezadovoljavajuće stanje kvalitete staništa uz veliki restauracijski potencijal. Cilj upravljanja: Putem projekata restauracije poboljšati kvalitetu staništa, osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa, očuvati i povećati brojnost ugroženih i rijetkih svojti, te dovesti područje u što prirodnije stanje kako bi zadovoljilo uvjete za prelazak u zonu stroge zaštite. Dozvoljene aktivnosti: restauracijske aktivnosti temeljene na znanstveno-stručnim studijama, znanstvena istraživanja i praćenje stanja, ograničeni posjet uz pratnju djelatnika, održivo gospodarenje šumama, lovstvo i tradicionalni ribolov. Za sve eventualne zahvate prethodno će se ishoditi dopuštenje Ministarstva kulture. Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrana kretanja u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.

1.C Pod-zona korištenja Opis: U ovu zonu ulaze slijedeća područja Temeljne zone: • međunarodni plovni put rijekom Dunav cijelom dužinom unutar Parka prirode, • plovni koridor na Vemeljskom Dunavacu uzvodno od CS Tikveš, • područje ribolovne zone od CS Tikveš do pristaništa kompe, • područje ribolovne zone kod CS Zlatna Greda (100 m uzvodno i nizvodno od CS), • šumska staza od CS Zlatna Greda do Kormanja (ulaz u Vemeljski dunavac), • dijelovi nasipa, prometnice, poučne staze. Kriterij zonacije: područja s razvijenom turističkom infrastrukturom i područja određena za održivo korištenje, rekreaciju i turizam. Ciljevi upravljanja: omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina (ribolov), posjećivanje i rekreativni ribolov. Mjerama upravljanja potrebno je ograničiti korištenje kako bi se poboljšalo stanje kvalitete staništa. Dozvoljene aktivnosti: navigacija, promet ljudi i roba (na rijeci Dunav), tradicionalni ribolov, rekreativni ribolov, posjećivanje i rekreacija, lovstvo i šumarstvo. Posjećivanje: pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrane kretanja za posjetioce i druge korisnike u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.

123

2. Prijelazna zona

Unutar ove zone su također definirane sve tri pod-zone: 2.A Pod-zona stroge zaštite

2.A.2. – Posebni rezervati– na području Prijelazne zone za sada nema područja koja imaju status posebnog rezervata, ali postoji mogućnost da se područja sa staništima koja su značajna za biološku i krajobraznu raznolikost Hrvatske proglase izdvojenim posebnim rezervatima. Opis: manji dio danas od poplave branjenog područja, koji prvenstveno predstavlja stare sastojine prirodnih šumskih zajednica i/ili kolonije ptica močvarica. Ova područja predstavljaju posljednje fragmente nekadašnje biološke i krajobrazne raznolikosti poplavne doline koja je bila prisutna prije regulacijskih i melioracijskih radova. Njihovom daljnjom degradacijom doći će do bitnog ugrožavanja prirodne i krajobrazne raznolikosti zaštićenog područja. Kriterij zonacije: međunarodno i nacionalno značajne gnijezdeće populacije ugroženih vrsta ptica, prisustvo ostalih ugroženih i strogo zaštićenih vrsta. Cilj upravljanja: Osigurati djelotvornu zaštitu u vidu proglašavanja posebnih rezervata šumske vegetacije ili ornitoloških rezervata (kolonije ptica). Mjerama aktivne zaštite poboljšati kvalitetu staništa, očuvati i povećati brojnosti ugroženih i rijetkih svojti. Dozvoljene aktivnosti: područje je prvenstveno namijenjeno za znanstvena istraživanja i praćenje stanja, te vrlo ograničeni posjet manjih stručnih skupina. Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja kretanja (osim nadzora i praćenja stanja) u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.

2.B Pod-zona aktivne zaštite Opis: Područja Prijelazne zone koja je potrebno aktivnim mjerama restauracije poboljšati. Uključuje šumska staništa, osobito područja alohtonih vrsta i klonova (plantaže), čiste sječine, te jednodobne šume koje je potrebno prevesti u prirodne i raznodobne šumske zajednice; degradirane livade i pašnjake koje je potrebno održavati ispašom ili košnjom; intenzivno obrađivane poljoprivredne površine i oranice koje je potrebno prevesti u ekstenzivni način korištenja; ribnjake Podunavlje; te dijelove glavnih vodotoka – nekadašnjih dunavaca poput Čarne i Malog dunavca – u kojima je potrebno poboljšati hidrološke uvjete. Kriterij zonacije: Nezadovoljavajuće postojeće stanje kvalitete staništa uz veliki restauracijski potencijal. Cilj upravljanja: Putem projekata restauracije poboljšati kvalitetu staništa, osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa, očuvati i povećati brojnosti ugroženih i rijetkih svojti, te dovesti područje u što prirodnije stanje. Dozvoljene aktivnosti: održiv način korištenja nekadašnjih poplavnih dolina putem djelatnosti šumarstva, lovstva, stočarstva, ekstenzivne poljoprivrede, ribnjačarstva, rekreativnog ribolova, restauracijske aktivnosti temeljene na znanstveno-stručnim studijama, znanstvena istraživanja i praćenje stanja, ograničeno posjećivanje i rekreacija. Posjećivanje: dozvoljeno pod vodstvom djelatnika Ustanove, moguća ograničenja i potpuna zabrana kretanja za posjetioce u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena.

2.C Pod-zona korištenja Opis: U ovu zonu ulaze slijedeći dijelovi Prijelazne zone: • kompleks Dvorac-Tikveš, • nasipi za obranu od poplava Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo, • županijska cesta Kopačevo-Podunavlje-Kozjak-Tikveš i Tikveš-Zlatna Greda, • županijska cesta Lug-Kozjak, • lokalna cesta selo Tikveš-lugarnica Čošak šume, • rekreacijska zona Podunavski kanali, • naselja Podunavlje, Kozjak i Tikveš, • crpne stanice Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje, te • farma Eblin.

124

Kriterij zonacije: područja s razvijenom turističkom infrastrukturom i područja određena za održivo korištenje, rekreaciju i turizam. Ciljevi upravljanja: omogućavanje održivog načina korištenja poplavnih dolina, posjeta, rekreativnog ribolova, lovstva, šumarstva i poljoprivrede. Mjerama upravljanja potrebno je ograničiti korištenje kako bi se poboljšalo stanje kvalitete staništa. Dozvoljene aktivnosti: šumarstvo, lov, poljoprivreda, promet ljudi i roba, uzgoj životinja, rekreativni ribolov, posjećivanje i rekreacija, obrana od poplave (obrambeni nasipi). Posjećivanje: pod vodstvom djelatnika Ustanove ili slobodno kretanje posjetioca dopuštenim stazama. Moguća ograničenja i potpuna zabrana kretanja za posjetioce i druge korisnike u vrijeme gniježđenja strogo zaštićenih vrsta ptica, te sezone razmnožavanja običnog jelena. 14. Praćenje stanja (monitoring)

Redovito praćenje stanja (monitoring) predstavlja proces ponavljanja promatranja koja su unaprijed dizajnirana sa specifičnim ciljem praćenja jednog ili više elementa prirode i okoliša, na temelju točno određenih vremenskih perioda i koristeći metode koje su usporedive. Stoga se monitoring koristi kako bi se odredila promjena odabranih okolišnih parametara tijekom vremena.

Praćenje stanja ne mora nužno značiti samo monitoring fizikalnih, kemijskih ili bioloških parametara određenog područja, već se u smislu plana upravljanja također odnosi na praćenje aktivnosti i procesa u upravljanju područjem. Stoga je praćenje stanja nužno je kako bi se na vrijeme uočile promjene i posljedice nastale na temelju provedbe određenih mjera i aktivnosti Plana upravljanja. � Monitoring provedbe aktivnosti iz plana upravljanja

Plan upravljanja će biti važeći dokument slijedećih 10 godina i sadrži niz aktivnosti i mjera kojima se nastoji unaprijediti stanje zaštićenog područja. Stoga praćenje provedbe aktivnosti iz plana upravljanja ima za cilj ocijeniti efikasnost upravljanja koja uključuje tri komponente:

a) Dizajn zaštićenog područja – uključujući veličinu i oblik zaštićenog područja, postojanje i način upravljanja zonama, ekološku reprezentativnost, i primjerenost zaštićenog područja u ostvarivanju njegovih funkcija. Pogreške u dizajnu zaštićenog područja mogu dovesti do toga da je npr. zaštićeno područje premalo da bi osiguralo efektivnu zaštitu, fragmentirano ili izolirano, ili štiti neproporcionalne površine samo jednog staništa na uštrb razvoja i adaptacije drugih itd.

b) Primjerenost upravljanja – promatra kako se upravljanje provodi i koliko se može prilagoditi na uzroke ugrožavanja zaštićenog područja. Ova komponenta promatra da li ima dovoljno upravljanja i da li su aktivnosti i procesi upravljanja odgovarajući.

c) Dostizanje ciljeva – ocjenjuje da li zaštićeno područje dostiže svoje postavljene ciljeve. Indikatori uspjeha uključuju i biološke (npr. da li populacije ključnih vrsta opstaju, povećavaju se ili opadaju) i socijalne elemente (npr. stupanj korištenja u rekreativne ciljeve ili stav lokalnih zajednica prema zaštićenom području). Praćenje efikasnosti upravljanja potrebno jer se zaštićena područja suočavaju s mnogim

prijetnjama, ali i zato jer se praćenjem efikasnosti upravljanja može doći do mnogih korisnih odgovora poput boljeg definiranja prijetnji i određivanja prioriteta, promocije dobrih i uspješnih metoda upravljanja, boljeg i efikasnijeg korištenja ljudskih i financijskih resursa ili boljeg ocjenjivanja koliko su interesi lokalnih zajednica i drugih korisnika uzeti u obzir prilikom upravljanja. U praksi praćenje efikasnosti upravljanja koristi se kako bi se poboljšalo planiranje programa i aktivnosti, ocijenilo korištenje financijskih i ljudskih resursa, te upravljanje na vrijeme prilagodilo promijenjenim uvjetima ili dostizanju ciljeva.

Prilagodljivo upravljanje je metoda koja se mora uspostaviti ujedinjujući aktivnosti na terenu, mjerenja za praćenje stanja, usporedbu s očekivanim rezultatima i prilagodbu budućih aktivnosti, s time da se svaka aktivnost temelji na postojećem iskustvu i novim informacijama.

Monitoring provedbe aktivnosti iz plana upravljanja potrebno je redovito obavljati jednom godišnje, sukladno preporukama i metodologiji Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) «Evaluating effectiveness: A framework for Assessing the Management of Protected Areas».

125

Glavni instrument za praćenje uspješnosti na nacionalnoj razini provedbe plana upravljanja predstavljaju također godišnji plan rada i godišnje izvješće o radu, jer su u njima sadržane sve aktivnosti Javne ustanove. Od trenutka usvajanja Plana upravljanja godišnji bi plan rada trebao biti strukturiran sukladno s njim: trebao bi sadržavati tablicu aktivnosti koja je vezana za ciljeve, mjere i akcijske planove iz plana upravljanja, zajedno s procjenom potrebnih sredstava (osoblje i financije) za provedbu aktivnosti. Na kraju godine se primjenjuje isti postupak i struktura pri izradi godišnjeg izvješća, s podatkom u kojoj su mjeri izvršene planirane aktivnosti i utrošena predviđena sredstva.

Kroz niz godina to izvješće postaje idealan instrument procjene do koje mjere su postignuti ciljevi i mjere iz plana upravljanja te koja su sredstva potrošena za njihovo provođenje. Detalji o strukturi godišnjih planova za parkove s usvojenim planovima upravljanja biti će proslijeđeni putem Uprave za zaštitu prirode nadležnog Ministarstva. � Monitoring korištenja prirodnih dobara prema djelatnosti

o Monitoring vodostaja nadzemnih i podzemnih voda o Monitoring korištenja voda (kvalitativni i kvantitativni) zaštićenog i utjecajnog područja o Monitoring stanja šumskih ekoloških sustava i korištenja šuma o Monitoring stanja populacija lovnih vrsta životinja i korištenja njihovih populacija o Monitoring stanja populacija domaćih životinja i korištenja livada i pašnjaka � Monitoring promjene krajobraza

Ciljevi i mjere zaštite u ovom planu upravljanja imaju određeni, pozitivni, utjecaj na krajobraz. Jedna od mjera uspješnosti plana može biti usporedba promjene u zemljišnom pokrovu unutar i okolo parka kroz određeno vremensko razdoblje.

U okviru priprema za izradu plana upravljanja izrađena je karta zemljišnog pokrova na podlozi topografske karte iz 70-tih godina prošlog stoljeća u mjerilu 1:25.000 prema EUNIS klasifikaciji, a potrebne korekcije izrađene su na temelju satelitskog snimka sa SPOT IMAGE satelita iz 2003. godine. Rezultati analize satelitskih snimaka preneseni su na poligone i teme u GIS-u. Redovita provedba kartiranja zemljišnog pokrova istom metodom, pokazat će eventualne srednjoročne ili dugoročne promjene.

Monitoring promjene krajobraza potrebno je vršiti pomoću metode daljinskog istraživanja «remote-sensing» uz verifikaciju rezultata na terenu. U sklopu toga potrebno je osigurati nabavku jednog satelitskog snimka zaštićenog i utjecajnog područja odgovarajuće rezolucije (1-10 m) svake 3 godine, te uz pomoć GIS aplikacija detektirati promjene u krajobrazu. Rezultate praćenja promjena potrebno je verificirati pomoću terenskih izlazaka i korištenja GPS uređaja. � Monitoring indikatorskih svojti i staništa

Uz navedene metodologije praćenja stanja „iz ureda“, Park bi trebao provesti i terenska praćenja koja se mogu uklopiti u redovni rad djelatnika Javne ustanove prema dogovorenoj metodologiji. Detaljna metodologija bit će opisana u akcijskim planovima koji će biti izrađeni za svaku indikatorsku svojtu. Osim toga, za praćenje stanja značajne su dnevne zabilješke koje vode djelatnici, osobito Stručne i Nadzorne službe.

U sklopu praćenja stanja svojti u tablici 26 su navedene indikatorske svojte za koje je potrebno vršiti redoviti godišnji monitoring.

Tablica 26. Popis indikatorskih svojti

Svojta Indikator Predmet monitoringa Ptice

Orao štekavac Haliaeetus albicilla Stanje vlažnih ekosustava Uspjeh gniježđenja, rasprostranjenost, ishrana, zimovanje

Crna roda Ciconia nigra Stanje šumskih i vlažnih ekosustava

Uspjeh gniježđenja, tijek seobe, ishrana

Kolonijalne gnjezdarice: � Zlatouhi gnjurac Podiceps nigricollis � Veliki vranac Phalacrocorax carbo � Mali vranac Phalacrocorax pygmeus � Siva čaplja Ardea cinerea � Bijela čaplja A. alba

Stanje vlažnih ekosustava Uspjeh gniježđenja, tijek seobe, ishrana

126

� Čaplja danguba A. purpurea � Bijela čapljica Egretta garzetta � Gak kvakavac Nycticorax nycticorax � Žuta čaplja Ardeola ralloides � Obični galeb Larus ridibundus � Bjelobrada čigra Chlidonias hybridus � Obična čigra Sterna hirundo � Žuta pčelarica Merops apiaster � Čađavica bregunica Riparia riparia

Bijela roda Ciconia ciconia Stanje vlažnih livada i pašnjaka

Uspjeh gniježđenja, tijek seobe, ishrana

Crna lunja Milvus migrans Stanje šumskih ekosustava i vlažnih livada i pašnjaka

Uspjeh gniježđenja

Bijela žličarka Platalea leucorodia Stanje vlažnih ekosustava Tijek seobe, ishrana Ptice dupljašice � Golub dupljaš Columba oenas � Mali djetlić Dendrocopos minor � Srednji djetlić D. medius � Veliki djetlić D. major � Crna žuna Dryocopus martius � Zelena žuna Picus viridis � Siva žuna Picus canus � Bjelovrata muharica Ficedula albicollis � Čavka Corvus monedula

Stanje šumskih ekosustava Rasprostranjenost i uspjeh gniježđenja

Sisavci

Obični jelen Cervus elaphus Stanje šumskih ekosustava Sezona razmnožavanja, ishrana i lokalne migracije

Obična vidra Lutra lutra Stanje vlažnih ekosustava Rasprostranjenost i korištenje staništa, ishrana

Europski dabar Castor fiber Stanje vlažnih ekosustava Rasprostranjenost i korištenje staništa, ishrana

Čagalj Canis aureus Stanje šumskih ekosustava Sezona razmnožavanja, ishrana i lokalne migracije

Osim pojedinačnih svojti, potrebno je pratiti stanje čitavih životinjskih grupa i to: � Zimsko prebrojavanje ptica močvarica – vrši se tijekom siječnja u sklopu međunarodnog

projekta s ciljem utvrđivanja da li zaštićeno područje zadovoljava kriterije Ramsarske konvencije. Rezultati prebrojavanja doprinose i istraživanjima promjene klime na kontinentalnoj razini.

� Redoviti monitoring ptica – vrši se tijekom gnijezdeće sezone (travanj-svibanj) u sklopu pan-europskog projekta s ciljem utvrđivanja statusa populacija tzv. «običnih» tj. široko rasprostranjenih gnjezdarica otvorenih, poljoprivrednih, i urbanih staništa

� Kartiranje kolonija i spavališta šišmiša – vrši se tijekom cijele godine u šumskim ekosustavima i urbanim sredinama s ciljem utvrđivanja veličina populacija rijetkih i ugroženih vrsta šišmiša

� Praćenje stanja indikatorskih svojti ihtiofaune bit će uspostavljeno nakon izrade ihtiološke studije

Kako bi se olakšale aktivnosti praćenja stanja, pomoću GIS sustava će se na raspolaganje staviti potrebni podaci i analizirati različiti parametri mjereni tijekom aktivnosti praćenja stanja. Taj sustav predstavlja glavni alat za usporedbu podataka o pojedinim indikatorima u vremenu i prostoru i usporedbu sa zadanim ciljevima i mjerama predviđenima planom upravljanja i akcijskim planovima.

Putem jednostavnih formulara za unos podataka djelatnici Javne ustanove koji prate stanje, unijet će sve potrebne podatke. Svi uneseni podaci će biti geo-referencirani GPS-om, čime se omogućuje prostorna analiza i kartografski prikaz. Isti podaci se mogu koristiti za opće praćenje stanja na nacionalnoj ili regionalnoj razini. � Praćenje stanja broja posjetitelja i njihovog zadovoljstva

Institut za turizam je izradio prvo sveobuhvatno istraživanje stavova i potrošnje posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj te ga je objavio u obliku studije pod nazivom "Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006 Nacionalni parkovi i parkovi prirode". Za potrebe studije bili su izrađeni upitnici čiji su rezultati

127

uneseni u bazu podataka. Informacije iz studije korištene su za izradu ovog plana upravljanja. Predlaže se da se izrade i novi upitnici za slična istraživanja koja bi se provodila barem svake pete godine u svrhu analize promjene percepcije kod posjetitelja kao mjere njihovog zadovoljstva ponudom Parka. Dodatni komentari dati od strane posjetitelja su dobrodošli prilog identifikaciji tema kojima Park ubuduće mora posvetiti pažnju. 15. Prilagodljivo upravljanje

Planiranje upravljanja je tekući proces. Promjenom situacije kroz vrijeme i s novim informacijama na raspolaganju stvara se potreba za reviziju plana upravljanja, kako bi se on bavio aktualnim temama, te ih svrsishodno obradio u promijenjenim uvjetima.

Proces revizije je periodičan (1 do 5 godina), i koristi se za određivanje mjere u kojoj su ciljevi i rezultati plana postignuti. Isto tako bi revizijom trebalo navesti uzroke za uspjeh ili neuspjeh, kako bi se redefinirali ciljevi i mjere, definirale alternativne mjere i upravljački zahvati.

Zakon o zaštiti prirode predviđa formalnu reviziju plana upravljanja svake pete godine s ciljem procjene postignuća zadanih ciljeva i procjene korištenih mjera upravljanja. Petogodišnja revizija bi trebala osigurati prilagođavanje strateškog smjera postojećim okolnostima, npr. raspoloživim sredstvima, prijetnjama, trendovima u korištenju prostora i socijalnim i ekonomskim okolnostima. Revizija može rezultirati nastavkom postojećeg plana, dodacima, promjenama plana ili potpunom izmjenom plana.

Međutim, uobičajeno će se plan pregledavati godišnje, prilikom pripreme godišnjeg plana rada i godišnjeg izvješća o radu, odnosno kada se usporede postignuti rezultati tijekom tekuće godine sa zadanim ciljevima. Većina ciljeva zadanih planom je dugoročna i ne može se ostvariti u jednoj godini. Za kratkoročnu i dugoročnu ocjenu dostignutih ciljeva i provedbe akcijskih planova može se koristiti i metodologija sukladno preporukama Ramsarske konvencije.

Prilagodljivo upravljanje ostvarit će se i modifikacijom akcijskih planova na temelju novih znanstvenih i stručnih spoznaja, što je osobito važno u svjetlu činjenice da su u Parku prirode Kopački rit brojna istraživanja tek započela, te da još uvijek nema dovoljno ulaznih podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima Parka. 16. Suradnja Parka prirode s ostalim zaštićenim područjima

Zaštićeno područje Parka prirode Kopački rit predstavlja samo dio poplavne doline Dunava koja se proteže na području dviju susjednih država – Mađarske i Srbije – što je jedinstveni slučaj među hrvatskim zaštićenim područjima.

Suradnja s Ravnateljstvom Nacionalnog parka Dunav-Drava formalizirana je potpisivanjem Sporazuma o zajedničkoj suradnji još 1999. godine. Temeljem ovog Sporazuma, tijekom proteklih godina dvije ustanove su aktivno surađivale na zajedničkim projektima, od praćenja stanja ugroženih vrsta do restauracije vlažnih staništa ili organizacije zajedničkih izložbi i kulturnih događaja.

Tijekom 2008. godine Javna ustanova postala je dio mreže zaštićenih područja kroz međunarodni projekt „Danubeparks“ kao partner – promatrač. Navedeni projekt je iz ETC-ovog Programa za Jugo-istočnu Europu (SEE). Cilj projekta je unaprjeđenje zaštite prirode preko granica zaštićenih područja, suradnja, razmjena mišljenja i razvijanje međusobnih odnosa.

Od ostalih zaštićenih područja dunavskog sliva, Javna ustanova surađuje i s Parkom prirode Schwarzwald Mitte/Nord iz Njemačke.

Osim zaštićenih područja unutar dunavskog sliva, Javna ustanova surađuje i sa drugim zaštićenim područjima unutar Hrvatske, osobito srodnim vlažnim područjima poput Parka prirode «Vransko jezero». Suradnja bi se odvijala osobito vezano uz slijedeća područja rada:

o Koordiniranje praćenja stanja (monitoringa) i znanstveno-stručnih istraživanja o Koordiniranje i provedba jedinstvenih načina upravljanja istim ili sličnim staništima i

prirodnim vrijednostima (npr. šume, vlažne livade, pašnjaci, poljoprivredna zemljišta, rijetke i ugrožene vrste itd.)

o Zaštita vrsta s velikim arealom rasprostranjenosti i mobilnošću (npr. ptice selice)

128

o Stvaranje zajedničke turističke ponude (poput promatranja ptica, biciklističkih staza itd.) o Zajednički marketinški napor na promociji Kopačkog rita i drugih zaštićenih područja na

domaćem i međunarodnom tržištu o Razmjena iskustava i najbolje prakse upravljanja zaštićenim područjima itd.

U cilju unaprjeđenja suradnje i koordinacije među zaštićenim područjima, sastanci ravnatelja, stručnih voditelja, glavnih nadzornika i voditelja odjela za promidžbu bit će organizirani svaka tri mjeseca. Organizacija tih sastanaka će biti obvezatno uključena u godišnje planove rada parkova.

129

17. Literatura Antolović J., Flajšman E., Frković A., Grgurev M., Grubešić M., Hamidović D., Holcer D., Pavlinić I., Vuković M. & Tvrtković N. (2006) Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Benko M. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Šumarstvo“. Šumarski institut, Jastrebarsko, Zagreb. Bognar A. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Geologija i geografija“. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-Matematički Fakultet & Rudarsko-Geološko-Naftni Fakultet, Zagreb. Bogut I., Jezidžić Lj., Vidaković J. (2003) Fauna slatkovodnih puževa makrofitskih zajednica kanala Čonakut u Kopačkom ritu. 3. Hrvatska konferencija o vodama, Hrvatske vode u 21. stoljeću / Gereš, Dragutin (ur.). – Zagreb: Hrvatske vode, Zagreb, 2003. 181 – 186, Zagreb. Bonacci O. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Hidrologija i meteorologija“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek. Čalić D. & sur. (1986) Tri stoljeća "Belja". Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek. Draganić R. (2000) Faunističke značajke Noctuidae Kopačkog rita. Pedagoški fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek. DZZP (2002) Projekt Life III – CRO-NEN Ekološka mreža. Uspostava Nacionalne ekološke mreže kao dijela kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000. Zagreb. EC (2000) Managing Natura 2000 sites: The provisions of Article 6 of the «Habitats» Directive 92/43/EEC. Office for Official Publications of the European Communities. Luxembourg. Elektroprojekt d.d. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja „Prijedlog Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit“. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva & Elektroprojekt d.d., Zagreb. Hocking M., Stolton S. & Dudley N. (2000) Evaluating effectiveness: A framework for Assesing the Management of Protected Areas. Best Practice Protected Area Guidelines Series no. 6. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. Horvatić J. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Biodiverzitet“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Zavod za biologiju, Osijek. Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z. & Tvrtković N. (2006) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Kalinović I., Rozman V. (1999) Tradicionalni pesticidi biljnog podrijetla. M and D Zagreb, 2003. 161 – 172, Zagreb.

130

Krčmar S., (2004) Brintesia circe F. – nova vrsta danjeg leptira (Lepidoptera: Rhopalocera) u fauni hrvatskog dijela Baranje. Priroda, Zagreb. Krčmar S., Mikuska J., Durbešić P. (2006) Ecological characteristics of certain species of horse flies (Diptera: Tabanidae) in Kopački Rit Nature Park, Croatia. Periodicum biologorum (0031-5362) 108 (2006), 1; 11-14. Lukač G. (2007) Fauna Croatica, Aves XXXVII: Popis ptica Hrvatske. Natura Croatica, Vol. 16, Suppl. 1, 1 – 148, Zagreb. Maguire I., Klobučar G. I. V., Gottstein S., Erben R. (2003) Distribution of Austropotamobius pallipes (Lereboullet) in Croatia and notes on its morphology. Bulletin Francais de la peche et de la pisciculture (0767-2861) (2003), 370-71; 57-71. Marušić Z., Tomljenović R., Klarić Z., & sur. (2006) Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj „Tomas 2006 Nacionalni parkovi i parkovi prirode“. Institut za turizam, Zagreb. Medvedec J. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Infrastruktura“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek. Meijers E. (1986) Defining confusions – confusing definitons. Environmental Monitoring and Assessment, 7: 157-159. Merdić E., Lovaković T. (1999) Comparison of Mosquito Fauna in Kopački rit in the Period 1990-1998. Natura Croatica (1330-0520) 8 (1999), 4; 431-438. Merdić E., Sudarić M. (2003) Effects of prolonged high water level on the mosquito fauna in Kopački rit Nature Park. Periodicum biologorum (0031-5362) 105 (2003), 2; 189-193 Mihaljević M. & sur. (1999) Kopački rit, pregled istraživanja i bibliografija. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad, Osijek, Zagreb – Osijek. Mikuska T. & sur. (2008) prvi prijedlog Nacrta plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit, verzija 1.0. Javna ustanova „Park prirode kopači rit“, Tikveš, Lug. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje (2005) Prostorni plan Parka prirode „Kopački rit“. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Županijski zavod za prostorno uređenje Osiječko-baranjske županije, Osijek. Mišetić S. & sur. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Zakonodavstvo“. Elektroprojekt d.d., Zagreb. Mrakovčić M. & sur. (2005) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Ribarstvo“. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. & Zanella D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Nikolić T. (2006) Flora. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode.

131

Nikolić T. & Topić J. (2005) Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Perović F., Merdić E., Perović G. (2007) Sawflies (Hymenoptera, Symphyta) in the biotopes of Kopački rit. Natura Croatica (1330-0520) 15 (2006), 4; 189-201. Pulitika T. (2000) Faunističke značajke noćnih leptira Kopačkog rita. Pedagoški fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek. Radović D., Kralj J. Tutiš V. & Ćiković D. (2003) Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb. Radović J. (1999) Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb. Ružić D. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Turizam“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek. Singer S. & sur. (2003) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Socio – ekonomski odnosi“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek. Sudarić Bogojević M. (2006) Biološke metode suzbijanja ličinki komaraca primjenom Bacillus thuringiensis israelensis. DDD Trajna edukacija - Cjelovito (integralno) suzbijanje komaraca / Korunić, Javorka (ur.). - Zagreb : Korunić d.o.o. , 2006. 71-81. Šamota D. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Poljoprivreda i seosko gospodarstvo“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek. Tadić Z. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Upravljanje vodama“. Hidroing d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek. Topić J., Ilijanić Lj., Tvrtković N., Nikolić T. (2006) Staništa : Priručnik za inventarizaciju, kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Tucak Z. & sur. (2002) Park prirode Kopački rit Plan upravljanja Sektorska studija „Lovstvo“. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni Fakultet u Osijeku, Osijek. Internet izvori: http://www.cro-nen.hr http://www.natura2000.hr http://www.dzzp.hr http://www.ramsar.org