PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA PROJEKT USPOSTAVE … · 2012-06-14 · karbonatnih breča i odlikuje se neizmjernim bogatstvom krških oblika: od neobično oblikovanih kukova, greda,

d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA

PROJEKT USPOSTAVE OSNOVNE INFRASTRUKTURE ZA UPRAVLJANJE

NACIONALNIM PARKOM SJEVERNI VELEBIT

(rekonstrukcija pastirskih stanova na Alanu i Lubenovcu)

Zagreb, svibanj 2012.

L

Projekt integracije u EU Natura 2000Projekt integracije u EU Natura 2000Projekt integracije u EU Natura 2000Projekt integracije u EU Natura 2000 EU Natura 2000 Integration Project (NIP)

d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

Investitor: World Bank Naručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Konzultant: OIKON d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju

Koordinator projekta: Željko Koren, mag.ing.aedif. Voditelj procjene utjecaja na okoliš: Hrvoje Peternel, mag.oecol.et prot.nat. Tehnički koordinator: Fanica Kljaković-Gašpić, mag.oecol.et prot.nat.

Projektni tim: Branka Antunović, mag. ing. arch. Mirna Mazija, mag.oecol.et prot.nat. Ana Pasarić, mag.oecol.et prot.nat. Sunčana Rapić, mag. ing. prosp. arch. Edin Lugić, mag.oecol.et prot.nat.

Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) - Plan upravljanja okolišem za Uspostavu osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit

SADRŽAJ 1. DETALJI PROJEKTA .................................................................................1 2. OPIS PODRUČJA ZAHVATA .........................................................................6 3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA ........................................................... 14 4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ......................................................................... 17 5. PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ................. 21 6. KOMUNIKACIJA S JAVNOŠĆU .................................................................... 25 7. PRILOZI ............................................................................................. 26

1


1. DETALJI PROJEKTA

NAZIV PROJEKTA

USPOSTAVA OSNOVNE INFRASTRUKTURE ZA UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOM SJEVERNI VELEBIT (REKONSTRUKCIJA PASTIRSKIH STANOVA NA ALANU I LUBENOVCU)

Lokacija projekta

Ličko-senjska županija, Grad Senj, Lubenovac i Alan (Slika 1.)

Slika 1. Lokacije planiranog zahvata

2


Ekološka mreža Republike Hrvatske

HR1000022 Velebit HR2000043 Jama II kod Velikih Brisnica HR2000077 Lukina jama - Trojama sustav HR2000121 Slovačka jama HR2000302 Ledenica HR2000605 Nacionalni park Sjeverni Velebit HR2000606 Visibaba HR2000607 Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa HR2000608 Hajdučki i Rožanski kukovi HR2000695 Štirovača – cret HR2000858 Štirovača HR2000864 Borovi vrh HR5000022 Park prirode Velebit

Zaštićeno područje

Nacionalni park "Sjeverni Velebit" proglašen je 1999. godine. Smješten je na sjeverozapadu Hrvatske, u Ličko-senjskoj županiji. Geografski obuhvaća dio sjevernog Velebita, izmeñu Borovog vrha, Markovog kuka i Babić-siče na sjeveru, te Zečjaka i Štirovače na jugu. Površina Parka utvrñena Zakonom o proglašenju iznosi 109 km2.

Svrha projekta

Projektom rekonstrukcije manjih infrastrukturnih objekata (pastirskih stanova) na južnom dijelu Parka postiže se cjelokupno podizanje razine upravljanja Parkom kao područjem ekološke mreže kroz: - poboljšan nadzor područja (krivolov, negativan utjecaj posjetitelja, sigurnost posjetitelja…), − očuvanje ugroženih staništa (travnjaci) putem uvoñenja ispaše i košnje, − poboljšanje uvjeta za cjelokupnu organizaciju znanstveno-istraživačkog rada na inventarizaciji i monitoringu, − očuvanje kulturne baštine Nacionalnog parka – obnova tradicijskog graditeljstva i uspostava prihvatljivog modela obnove pastirskih stanova, − poboljšanu kvalitetu usluge posjetiteljima – bolja dostupnost informacija, uvoñenje visokokvalitetnih edukacijskih i interpretacijskih programa, in-situ učenje i spoznavanje prirode, učenje o konceptu Nature 2000, te omogućavanje posjetiteljima doživljaja tradicionalnog načina života na ovom području u prošlosti, povećana sigurnost posjetitelja; u perspektivi i razvoj kvalitetnog ekoturističkog proizvoda.

Projekt „Uspostava osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit“ jedan je od pokušaja Javne ustanove da se na području Parka stvore preduvjeti za boravak ljudi te, u perspektivi, i za uvoñenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne upravljačke mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Važna komponenta projekta je omogućiti posjetiteljima da se, boravkom na prostoru i u obnovljenim pastirskim stanovima, upoznaju s tradicionalnim načinom života i rada na Velebitu te spoznaju koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti.

3


Slika 2. Lubenovac Slika 3. Alan

Aktivnosti zahvata

Zahvati na Lubenovcu i Alanu obuhvaćaju: - grañevinske radove:

1. PAŽLJIVA DEMONTAŽA, PRIPREMA 2. ZEMLJANI RADOVI 3. ZIDANJE KAMENOM 4. IZOLATERSKI RADOVI 5. TESARSKI I KROVOPOKRIVAČKI RADOVI

- obrtničke radove: 1. STOLARSKI RADOVI 2. ŽBUKE I OBLOGE 3. PODOPOLAGAČKI RADOVI 4. LIMARSKI RADOVI 5. SOBOSLIKARSKI I LIČILAČKI RADOVI 6. RAZNI RADOVI I OPREMA

- instalaterske radove: 1. DOVOD VODE 2. ODVODNJA VODE 3. SANITARNA OPREMA

LUBENOVAC Rekonstrukcija pastirskih stanova: GRAðEVINA L1 – smještajna grañevina 19,0 m2 GRAðEVINA L2 – pokazna grañevina 12,7 m2 GRAðEVINA L3 – smještajna grañevina 18,9 m2 GRAðEVINA L4 – servisna grañevina 16,4 m2 ALAN Rekonstrukcija pastirskih stanova: GRAðEVINA A1 – smještajna grañevina 38,0 m2 GRAðEVINA A2 – smještajna grañevina 65,2 m2 GRAðEVINA A3 – smještajna grañevina 36,6 m2 GRAðEVINA A4 – smještajna grañevina 53,5 m2 GRAðEVINA A5 – servisna grañevina 18,3 m2 GRAðEVINA A6 – pokazna grañevina 12,6 m2

4


Zakonodavstvo

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) 2. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) 3. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11) 4. Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) 5. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09) 6. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11) 7. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07, 60/08) 8. Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09) 9. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) 10. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09) 11. Uredba o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07) 12. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) 13. Pravilnik o jednostavnim grañevinama i radovima (NN 21/09, 57/10, 126/10, 48/11) 14. Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom (NN 38/08) 16. Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 36/10) 17. Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN110/08 i 89/09) 18. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)

5


DOKUMENTI PROSTORNOG UREðENJA, PROJEKTNA DOKUMENTACIJA I DOZVOLE - LUBENOVAC

Tip dokumenta - dozvole

Status Datum Komentari

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Ima 16. ožujka 2012. Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (NN 35/12)

Idejni projekt Ima listopad, 2010. BANAC I CIMAŠ d.o.o. za projektiranje i nadzor nad grañenjem

Odluka o osnivanju prava grañenja

Ima 17. studenog 2010.

Vlada Republike Hrvatske, Povjerenstvo za imovinu

Rješenje o uvjetima grañenja

Ima 20. siječnja 2011. Izdano od Ličko-senjske županije, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodrastvo

Glavno - izvedbeni projekt Ima kolovoz, 2011. BANAC I CIMAŠ d.o.o. za projektiranje i nadzor nad grañenjem

Konzervatorsko odobrenje Ima 15. prosinca 2011. Izdano od Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću

Troškovnik Ima kolovoz, 2011. BANAC I CIMAŠ d.o.o. za projektiranje i nadzor nad grañenjem

DOKUMENTI PROSTORNOG UREðENJA, PROJEKTNA DOKUMENTACIJA I DOZVOLE - ALAN

Tip dokumenta - dozvole

Status Datum Komentari

Prostorni plan područja posebnih obilježja

Ima 16. ožujka 2012. Odluka o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (NN 35/12)

Idejni projekt Ima listopad, 2010. BANAC I CIMAŠ d.o.o. za projektiranje i nadzor nad grañenjem

Odluka o osnivanju prava grañenja

Ima 17. studenog 2010.

Vlada Republike Hrvatske, Povjerenstvo za imovinu

Rješenje o uvjetima grañenja

Ima 20. siječnja 2011. Izdano od Ličko-senjske županije, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodrastvo

Glavno - izvedbeni projekt Ima kolovoz, 2011. BANAC I CIMAŠ d.o.o. za projektiranje i nadzor nad grañenjem

Troškovnik Ima kolovoz, 2011. BANAC I CIMAŠ d.o.o. za projektiranje i nadzor nad grañenjem

6


2. OPIS PODRUČJA ZAHVATA

OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA ZAHVATA

Karakteristike šireg područja zahvata – NP Sjeverni Velebit Područje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (109 km2), nalazi se u potpunosti unutar Parka prirode Velebit. Područje Parka izgrañeno je najvećim dijelom od karbonatnih stijena vapnenaca, dolomita i karbonatnih breča i odlikuje se neizmjernim bogatstvom krških oblika: od neobično oblikovanih kukova, greda, različitih solitarnih stijena, do dubokih vrtača, jama i ostalih krških depresija. Izmeñu bijelih vapnenačkih stijena smještene su tamne, šumovite dulibe i zeleni travnjaci, stvarajući izuzetno slikovite panorame. Unutar Nacionalnog parka nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen. Sjeverni Velebit obiluje raznolikošću i brojnošću biljnih svojti. U sklopu Parka nalaze se botanički rezervat Visibaba, u kojemu se nalazi najveće nalazište endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, koji se ističe bogatstvom visokoplaninske flore. Unutar rezervata nalazi se i poznati Velebitski botanički vrt, osnovan 1967. godine. Do sada je u Parku utvrñeno pet vrsta vodozemaca, 16 vrsta gmazova, stotinjak vrsta ptica te 40-ak vrsta sisavaca. Ovdje su prisutne sve tri vrste velikih grabežljivaca – mrki medvjed (Ursus arctos), ris (Lynx lynx) i vuk (Canis lupus), te divlja mačka (Felis sylvestris). Danji leptiri predstavljaju jednu od vrstama najbrojnijih životinjskih skupina, a vrlo su važna životinjska skupina i troglobionti – podzemna fauna. Meñu njima je mnogo endemičnih, a vjerojatno je najpoznatija stigobiontna pijavica (Croatobranchus mestrovi), koja je dosad otkrivena u četiri duboke jame Sjevernog Velebita. Ekološka mreža RH (EMRH) HR 1000022 Velebit Divlje svojte:

crna žuna Dryocopus martius gorski zviždak Phylloscopus bonelli jarebica kamenjarka Alectoris graeca jastrebača Strix uralensis lještarka Bonasa bonasia mali ćuk Glaucidium passerinum planinski ćuk Aegolius funereus planinski djetlić Dendrocopos leucotos primorska trepteljka Anthus campestris rusi svračak Lanius collurio sivi sokol Falco peregrinus suri orao Aquila chrysaetos škanjac osaš Pernis apivorus tetrijeb gluhan Tetrao urogallus troprsti djetlić Picoides tridactylus ušara Bubo bubo vrtna strnadica Emberiza hortulana zmijar Circaetus gallicus

HR 2000043 Jama II kod Velikih Brisnica

Divlje svojte endemične svojte

Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra stanišni tip H.1. 8310 Kraške špilje i jame

HR2000077 Lukina jama - Trojama sustav

Divlje svojte endemične svojte

7



HR2000121 Slovačka jama Divlje svojte endemične svojte


HR2000302 Ledenica Stanišni tipovi NKS šifra NATURA šifra stanišni tip H.1. 8310 Kraške špilje i jame

HR2000605 Nacionalni park Sjeverni Velebit

Divlje svojte ptice grabljivice sove velike zvijeri divokoza Rupicapra rupicapra ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini

veliki tetrijeb Tetrao urogallus

Stanišni tipovi NKS šifra NATURA

šifra stanišni tip

E.6.1.1. 91K0 Pretplaninska šuma bukve s planinskim žabnjakom

E.6.1.2. 91K0 Pretplaninska šuma bukve i gorskog javora

E.7.3.2. 9410 Pretplaninska šuma smreke s čopocem E.7.3.4. 9410 Pretplaninska šuma smreke s alpskom

pavitinom 62A0 Istočno submediteranski i suhi travnjaci

(Scorzoneretalia villosae) 4060 Alpinske i borealne vrištine 6170 Planinski i pretplaninski vapnenački

travnjaci C.3.4.2.1. 6230* Travnjak trave tvrdače C.3.5.2.11. Zajednica vriska i travolisnog zvonca C.4.1.2.1. Rudine oštre vlasulje C.4.1.1.3. Planinske rudine kitajbelovog šaša i

alpske sunčanice E.5.2. 91K0 Dinarske bukovo-jelove šume E.4.6. 91K0 Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne

bukove šume H.1. 8310 Kraške špilje i jame D.2.1. 4070* Pretplaninska klekovina B.1.3.3. Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

HR2000606 Visibaba Divlje svojte hrvatska sibireja Sibiraea altaiensis ssp. croatica

Stanišni tipovi NKS šifra

NATURA šifra

stanišni tip

9530* (Sub-) Mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom

8


HR2000607 Zavižan-Balinovac-Zavižanska kosa

Divlje svojte visokoplaninska flora



6170 Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci

C.3.4.2.1. 6230* Travnjak trave tvrdače C.4.1.2.1. Rudine oštre vlasulje

HR2000608 Hajdučki i Rožanski kukovi



E.7.3.4. 9410 Pretplaninska šuma smreke s alpskom pavitinom

4070 Klekovina Pinus mugo s Rhododendron hirsutum

8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

8120 Karbonatna točila s Thlaspietea rotundifolii

C.5.3.1.4. Zajednica planinske zečine i planinskog luka

H.1. 8310 Kraške špilje i jame

HR2000695 Štirovača – cret



7230 Bazofilni cretovi C.1.1.1.3. Srednjoeuropski niski cret stisnute

trešnice

HR2000858 Štirovača Stanišni tipovi NKS šifra NATURA


E.7.3.1. 9410 Gorska šuma smreke sa šumskim pavlovcem

HR2000864 Borovi vrh Stanišni tipovi NKS šifra

NATURA šifra

stanišni tip

9530* (Sub-) Mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom

HR5000022 Park prirode Velebit

Divlje svojte apolon Parnassius apollo dinarski rožac Cerastium dinaricum dinarski voluhar Dinaromys bogdanovi gorski dugoušan Plecotus macrobullaris gospina papučica Cypripedium calceolus hrvatski pijor Telestes (Phoxinellus)

croaticus kitaibelov pakuja Aquilegia kitaibelii kranjska jezernica Eleocharis carniolica mali potkovnjak Rhinolophus hippossideros mali večernjak Nyctalus leisleri mrki medvjed Ursus arctos ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini

planinski kotrljan Eryngium alpinum planinski žutokrug Vipera ursinii macrops

9


ris Lynx lynx Rottemburgov debeloglavac Thymelicus acteon skopolijeva gušarka Arabis scopoliana širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus šumski crni okaš Erebia medusa velebitska degenija Degenia velebitica veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum veliki šišmiš Myotis myotis veliki timijanov plavac Maculinea arion vuk Canis lupus



4060 Alpinske i borealne vrištine 5210 Mediteranske makije u kojima

dominiraju borovice (Juniperus spp.) 6110* Otvorene kserotermofilne pionirske

zajednice na karbonatnom kamenitom tlu

6170 Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci

C.3.4.2.1. 6230* Travnjak trave tvrdače 62A0 Istočnosubmediteranski suhi travnjaci

(Scorzoneretalia villosae) D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine E.4.6.3. 91K0 Primorska bukova šuma s jesenskom

šašikom E.6.1.1. 91K0 Pretplaninska šuma bukve s planinskim

žabnjakom E.7.3.3. 9410 Pretplaninska šuma smreke s ljepikom E.5.2.1. 91K0 Dinarska bukovo-jelova šuma H.1. 8310 Kraške špilje i jame E.7.4. 91R0 Šume običnog i crnog bora na

dolomitima D.2.1. Pretplaninska klekovina C.4.1. Planinske rudine B.2.1. 8120 Gorska, pretplaninska i planinska točila B.2.2. 8120 Ilirsko-jadranska, primorska točila 8210 Karbonatne stijene s hazmofitskom

vegetacijom

Karakteristike užeg područja Veliki Lubenovac je travnjak smješten na prosječnoj visini od 1.290 m n.m. Okružen je smrekovom šumom, obrubljen je Rožanskim, Hajdučkim, Jurekovačkim kukovima i Velikim Kozjakom. Alan se nalazi na 1.340 m n.m. u blizini prevoja Veliki Alan (1.414 m) uz poprečnu velebitsku cestu, koja preko Mrkvišta iznad Štirovače povezuje Krasno i Jablanac, neposredno uz gornju stanicu bivše industrijske žičare. Prema zonaciji iz Plana upravljanja Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit (rujan, 2007.) i Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (NN 35/12) područje Lubenovca i Alana smješteno je većim dijelom u zoni aktivne zaštite (2), (Alan 23,46 ha / Mali Lubenovac 13,21 ha), a manjim dijelom i u zoni korištenja (3), (Alan 14,74 ha / Veliki Lubenovac 6,20 ha), (Slike 4. i 5.). ZONA AKTIVNE ZAŠTITE (2) podrazumijeva i obuhvaća područja velike vrijednosti za očuvanje gdje se očekuje značajan angažman uprave Parka u svrhu očuvanja, obnavljanja ili stvaranja vrijednosti očuvanja prirode. Ova područja bi bez aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne karakteristike

10


zbog smanjenja biološke raznolikosti i smanjenja raznolikosti krajobraza (potrebni zahvati košnje, ispaše i sl.) ZONA KORIŠTENJA (3) podrazumijeva i obuhvaća izdvojena manja područja s već postojećom infrastrukturom i grañevinama. Ta je zona svojevrstan kompromis izmeñu korištenja i zaštite područja, a cilj upravljanja područjem ove zone jest održivo posjećivanje, rekreacija i edukacija posjetitelja.

Slika 4. Izvadak iz Prostornog plana NP Sjeverni Velebit, Kartografski prikaz 3.b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – zone zaštite prirode – lokacija Alan

Slika 5. Izvadak iz Prostornog plana NP Sjeverni Velebit, Kartografski prikaz 3.b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora – zone zaštite prirode – lokacija Lubenovac

11


ZNAČAJKE OKOLIŠA

Voda LUBENOVAC Nedostatak vodoopskrbe na lokaciji kompenzira se izgradnjom cisterne (šterne). Šterna se izvodi kao slobodnostojeća, a punjenje se osigurava oborinskom vodom s krovnih ploha. Uz slobodnostojeću šternu se organizira sjedenje (okupljanje). ALAN Nedostatak vodoopskrbe na lokaciji kompenzira se izgradnjom cisterne (šterne). Šterna se izvodi kao slobodnostojeća, a punjenje se osigurava oborinskom vodom s krovnih ploha. Uz slobodnostojeću šternu se organizira sjedenje (okupljanje).

Infrastruktura LUBENOVAC Na lokaciji ne postoji sustav sanitarne odvodnje. Predviña se upotreba kompostnih wc-a. Na lokaciji ne postoji, niti je planirana električna mreža. Smještajne grañevine (L1 i L3) imat će pećicu na kruta goriva (biomasu) i dimnjak. Dimnjak se izvodi u skladu s uvjetima iz Konzervatorske podloge. ALAN Na lokaciji ne postoji sustav sanitarne odvodnje. Predviña se upotreba kompostnih wc-a. Smještajne grañevine (A1, A2, A3, A4) opremit će se ognjištem na kruta goriva (biomasu) i dimnjakom. Grijanje potrošne tople vode predviña se kombiniranim kotlom na kruta goriva.

Otpad LUBENOVAC Odlaganje otpadaka organizirano je u skladu s Prostornim planom Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (NN 35/12, čl. 34). ALAN Odlaganje otpadaka organizirati će se u skladu s Prostornim planom Nacionalnog parka Sjeverni Velebit (NN 35/12, čl. 34).

12


Promet LUBENOVAC Vozila nemaju pristup na grañevnu česticu. Postojeći pristupni šumski put nalazi se u neposrednoj blizini. Grañevinama se ne pristupa vozilima, nego pješice. ALAN Cjelina Alan je druga po značaju pristupna točka Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Do lokacije vodi lokalna cesta koja je asfaltirana (od magistrale do samog Alana – prilaz s morske strane), a iz smjera Krasna, od lokaliteta Mrkvište do Alana vodi 9 km neasfaltirane ceste. S obzirom na nadmorsku visinu i planinsku klimu, cesta je tijekom zimskih mjeseci neprohodna ili teško prohodna, ali kako je režim rada Nacionalnog parka diktiran upravo sezonom i vremenskim prilikama, to ne predstavlja veliki problem za režim korištenja grañevina. U blizini grañevne čestice na kojoj se izvodi rekonstrukcija nalazi se veliki parking koji može servisirati i promet u mirovanju koji se odnosi na predmetnu lokaciju.

Buka i zrak U blizini nema značajnih izvora buke ili zagañenja zraka.

13


SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE

Stanovništvo Na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nema stalnog stanovništva. Šire područje Parka je zahvaćeno jakom depopulacijom, procesom starenja i demografskim izumiranjem. Na zapadnoj (primorskoj) strani Parka, neposredno uz granicu ili unutar nje, nalaze se uglavnom napuštena naselja (npr. Dundović pod, Brisnice). U Krasnu je trenutno okupljeno gotovo 60% stanovništva rubnog područja Parka u kojem gotovo nema nezaposlenog stanovništva. Većina ljudi radi u lokalnoj šumariji i dvjema pilanama, a u selu postoji i sirana (koja proizvodi poznati krasnarski sir), nekoliko ugostiteljskih objekata i trgovina, šumarski muzej, skijalište, osnovna škola i pošta. Tradicionalno se na ovom području stanovništvo bavilo sezonskim stočarstvom, šumarstvom lovstvom, te skupljanjem ljekovitog bilja, gljiva, šumskih plodova i sl. Ljetnom ispašom stoke i košnjom u prošlosti su održavane travnjačke površine u Parku koje sada zaraštavaju. Proglašenjem Nacionalnog parka zabranjuju se gospodarske aktivnosti na području Parka. U okolnom je području šumarstvo i dalje jedna od glavnih aktivnosti, a stanovnici se bave i poljoprivredom (stočarstvom i ratarstvom). U okolici Parka, uglavnom na primorskoj padini, sporadično je prisutno konjogojstvo.

Kulturna baština Glavnu kulturnu vrijednost predstavljaju ostaci ljetnih naselja u vršnoj zoni Parka (osobito područje Mirova i Lubenovac). To su stari ljetni stanovi koji ukazuju na tradicijski život na ovom području. Lubenovac je kao kulturno-povijesna cjelina ruralnog tipa upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-3900, te je izrañena Konzervatorska podloga na temelju koje je i izrañen glavni projekt rekonstrukcije.

14


3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA

MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA ZNAČAJKE OKOLIŠA I PRIRODE: LUBENOVAC I ALAN

Planirana aktivnost Mogući utjecaji na okoliš Mogući utjecaji na cjelovitost i

ciljeve očuvanje EMRH

Prije izgradnje Projektiranje rekonstrukcije zgrada.

Ukoliko projektna dokumentacija nije u skladu sa standardima zaštite prirode, izvedba zahvata može uzrokovati umanjivanje prirodnih vrijednosti područja.

S obzirom na karakteristike zahvata i zonu utjecaja koja je relativno mala u odnosu na areale i prostornu distribuciju vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže, smatra se da aktivnosti vezane za rekonstrukciju pastirskih stanova neće imati značajan negativni utjecaj na ekološku mrežu. Do značajnog negativnog utjecaja može doći jedino uslijed akcidentnih situacija (požara, onečišćenja tla i/ili podzemnih voda većim količinama onečišćujućih tvari). No dosljednim provoñenjem mjera zaštite navedenih u planu upravljanja okolišem i Rješenja o uvjetima grañenja, vjerojatnost nastanka akcidenta svedena je na najmanju moguću mjeru i može se smatrati prihvatljivom.

Tijekom izgradnje

Rekonstrukcija pastirskih stanova uključuje: - grañevinske radove - zemljane radove - transport grañevinskog materijala, grañevinskog i drugog otpada

Trajni negativni utjecaji: - moguće oštećenje staništa - moguće onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda zbog neureñenog gradilišta Privremeni negativni utjecaji: - zbijanje tla i oštećenje okolne vegetacije upotrebom mehanizacije - emisija buke i prašine - stvaranje i manipuliranje otpadom - moguće onečišćenje podzemnih voda uljima, masnoćama i gorivima uslijed korištenja neispravnih strojeva i/ili neadekvatnog postupanja s njima - moguće oštećenje pristupnih puteva uslijed kretanja mehanizacije i transportnih vozila (nastanak rupa, vododerina i sl.)

15


Tijekom korištenja

Upotreba rekonstruiranih objekata

Trajni negativni utjecaji: - povremeno i sezonsko povećanje broja posjetitelja - pojava malih količina „sivih“ sanitarnih otpadnih voda (iz predvidivo 6 slivnika) - pojačana buka tokom dana - povećane količine komunalnog otpada Trajni pozitivni utjecaji: - očuvanje ugroženih staništa (travnjaci) putem uvoñenja ispaše i košnje (na Lubenovcu) - poboljšanje odvodnje (komposni WC-i) i vodoopskrbe (šterne) -poboljšan nadzor područja (krivolov, negativan utjecaj posjetitelja) − poboljšanje uvjeta za cjelokupnu organizaciju znanstveno-istraživačkog rada na inventarizaciji i monitoringu

Dosljedno provoñenje mjera zaštite, propisanih ovim planom pridonijet će zaštiti ciljeva očuvanja EMRH i predloženih Natura 2000 područja.

16


MOGUĆI UTJECAJI ZAHVATA NA SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE: LUBENOVAC I ALAN

Planirana aktivnost Mogući utjecaji na sociokulturalne značajke

Prije izgradnje Projektiranje rekonstrukcije zgrada

Ukoliko rekonstrukcija objekata na lokaciji Lubenovac nije projektirana u skladu sa standardima zaštite kulturne baštine, izvedba zahvata može uzrokovati umanjivanje kulturno-povijesnih vrijednosti objekata na Lubenovcu.

Tijekom izgradnje

Rekonstrukcija pastirskih stanova uključuje: - grañevinske radove - zemljane radove - transport grañevinskog materijala, grañevinskog i drugog otpada

Pozitivni privremeni utjecaji: - moguće zaposlenje lokalne grañevinske tvrtke i obrtnika

Tijekom korištenja


Trajni pozitivni utjecaji: - obogaćivanje ponude novim sadržajima kvalitetne interpretacije biološke raznolikosti te promocija ciljeva EMRH i NATURA 2000 - dodatno zapošljavanje ljudi u centru (npr. potreba za sezonskim ili stalnim zaposlenicima u javnoj ustanovi) - plasman lokalno proizvedenih i autohtonih suvenira − očuvanje kulturne baštine Nacionalnog parka – obnova tradicijskog graditeljstva i uspostava prihvatljivog modela obnove pastirskih stanova − poboljšana kvaliteta usluge posjetiteljima

17


4. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Planirana aktivnost Mogući utjecaji Predložene mjere zaštite Institucija

zadužena za provedbu mjera

Procjena troškova

Izrada projektne dokumentacije i ishoñenje dozvola

Ukoliko rekonstrukcija objekata na lokaciji Lubenovac nije projektirana u skladu sa standardima zaštite kulturne baštine, izvedba zahvata može uzrokovati umanjivanje kulturno-povijesnih vrijednosti objekata.

Glavni projekt rekonstrukcije pastirskih stanova na Lubenovcu odobren je od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću, čime je ovaj utjecaj spriječen.

- -

Ukoliko projektna dokumentacija nije u skladu sa standardima zaštite prirode, izvedba zahvata može uzrokovati umanjivanje prirodnih vrijednosti područja.

U postupku ishodovanja Rješenja o uvjetima grañenja za lokacije Lubenovac i Alan izdani su uvjeti grañenja čijom implementacijom u glavni projekt je ovaj utjecaj spriječen.

- -

Rekonstrukcija zgrada uključuje: - grañevinske radove - zemljane radove - transport grañevinskog materijala, grañevinskog i drugog otpada

Ukoliko radovi ne budu provedeni u skladu s projektnom dokumentacijom i ishoñenim dozvolama, vrijednosti zaštićene kulturno-povijesne baštine mogle bi biti umanjene.

Radove izvoditi u skladu s propisanim uvjetima Rješenja o uvjetima grañenja (PRILOG 1 i 2). Izvedbu radova mora nadgledati služba nadležna za zaštitu kulturno-povijesne baštine.

Izvoñač grañevinskih radova /Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Gospiću

Uključeno u trošak projekta

18



Moguće umanjivanje prirodnih vrijednosti područja ukoliko se radovi ne izvode u skladu sa standardima zaštite prirode.

Radove izvoditi u skladu s propisanim uvjetima Rješenja o uvjetima grañenja (PRILOG 1 i 2).

Izvoñač grañevinskih radova


Zbijanje tla i oštećenje okolne vegetacije upotrebom mehanizacije.

Za manevar mehanizacije i parkiranje vozila koristiti postojeće pristupne puteve i parkirne površine. Pri izvoñenju zahvata koristiti male grañevinske strojeve, (npr. mehanizirane ručne tačke, „bobcat“-e, i sl.).



Emisija buke i prašine.

Ograničiti radove na dnevne sate. Emisiju prašine smanjiti povremenim prskanjem gradilišta i pristupnih puteva vodom gdje je potrebno.



Stvaranje otpada.

Otpad razvrstati na mjestu nastanka i odvojeno skupljati po vrstama. Na gradilištu odrediti mjesta za privremeno skladištenje prethodno odvojenih vrsta otpada. Sav nastali otpad predati ovlaštenom sakupljaču. Grañevinski otpad prikupljati odvojeno i zbrinuti na način propisan posebnim propisima i Prostronim planom NP Sjeverni Velebit (NN 35/12, čl. 34).



Moguće onečišćenje podzemnih voda uljima, masnoćama i gorivima uslijed korištenja neispravnih strojeva i/ili neadekvatnog postupanja s njima.

Prije početka radova provjeriti ispravnost strojeva. Pretakanje goriva i servisiranje strojeva izvoditi izvan lokacije zahvata na za to predviñenom mjestu.



19



Moguće onečišćenje zraka, tla i podzemnih voda zbog neureñenog gradilišta.

Tijekom gradnje zabraniti spaljivanje otpada na gradilištu. Na gradilištu osigurati mjesto za privremeno odlaganje grañevnog otpada. Sav nastali otpad predati ovlaštenom sakupljaču. Osigurati dovoljan broj kemijskih wc-a koji će se postaviti na lokaciji što je moguće bližoj gradilištu ili alternativno koristiti prijenosne brodske wc-e. Nastali komunalni otpad odnositi s gradilišta na dnevnoj bazi.

Izvoñač grañevinskih radova/ JU NP Sj Velebit


Moguće oštećenje pristupnih puteva uslijed kretanja mehanizacije i transportnih vozila (nastanak rupa, vododerina i sl.).

Pri izvoñenju zahvata koristiti male grañevinske strojeve, (npr. mehanizirane ručne tačke, „bobcat“-e, i sl.) čime će se ovaj utjecaj u potpunosti spriječiti.

Izvoñač grañevinskih radova/ JU NP Sj Velebit

Uključiti u trošak projekta ili financirati iz redovnog održavanja


Obnova pastirskih stanova, podrazumijeva povremeno i sezonsko povećanje broja posjetitelja uslijed turističkih posjeta.

U svrhu preciznijeg definiranja mjera ponašanja posjetitelja, potrebno je izraditi Plan posjećivanja kojim bi se pratilo: - broj i struktura posjetitelja, - eventualni utjecaj posjetitelja na okoliš. Periodički kontrolirati promjene biljnog pokrova oko puteva.

JU NP Sj Velebit

Uključeno u redovne troškove poslovanja JU NP Sjeverni Velebit.

Pojava malih količina „sivih“ sanitarnih otpadnih voda (iz predvidivo 6 slivnika).

Koristiti ekološki prihvatljive prirodne sapune i sredstva za pranje posuña. Ugraditi mastolove u kojima će se višak masnoća iz otpadnih voda iz slivnika uklanjati i zbrinjavati van područja NP-a.

JU NP Sj Velebit

Uključiti u trošak projekta, odnosno financirati iz redovnog održavanja.

20



Povećane količine komunalnog otpada.

Posjetitelje informirati o načinu postupanja otpadom unutar područja NP – tj. da se vlastiti otpad odnosi sa sobom.

JU NP Sj Velebit JU NP Sj Velebit

21


5. PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Mogući utjecaji

zahvata Što će se nadzirati?

Gdje će se nadzirati?

Kako će se nadzirati?

Tko / Kada će nadzirati?

Troškovi

Prije izgradnje - - - - - -

- - - - - -

Tijekom izgradnje

Umanjivanje kulturno povjesnih vrijednosti objekata

Poštuju li se uvjeti iz Rješenja o uvjetima grañenja (Prilog 1 i 2).

Na lokaciji zahvata

Obilaskom terena i voñenjem pisane evidencije

Nadzorni inženjer / u sklopu redovnog obilaska

Rad nadzornog inženjera uključen u trošak projekta

Nadzornici JU NP Sj Velebit

Nadzor u sklopu svog redovnog posla

Grañevinski inženjer NIP-a po obavijesti nadzora s lokacije izvoñenja radova

NIP

Konzervatorska služba

Troškove rada snosi MK

Umanjivanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja.

Poštuju li se uvjeti iz Rješenja o uvjetima grañenja (Prilog 1 i 2).

Na lokaciji zahvata







NIP

Inspektor zaštite okoliša i prirode / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju

Troškove rada inspekcije snosi MZOIP

22


Tijekom izgradnje

Stvaranje otpada i erozija (rasipanje) grañevinskog materijala.

Razvrstava li se, skladišti i zbrinjava grañevinski otpad i ostale vrste otpada u skladu s važećim propisima.

Na lokaciji zahvata







NIP

Inspektor zaštite okoliša / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju


Moguće oštećenje okolne vegetacije, kao i moguće onečišćenje zraka i tla zbog neureñenog gradilišta.

Da li je gradilište opremljeno i organizirano prema mjerama propisanim ovim planom: - koriste li se postojeći

putovi i parkirališne površine za manevar mehanizacije i parkiranje vozila

- da li se nastali komunalni otpad odvozi s gradilišta na dnevnoj bazi

- da li se pri izvoñenju radova koriste mali grañevinski strojevi

- da li je na gradilištu osiguran dovoljan broj kemijskih ili alternativno brodskih prijenosnih wc-a.

Na lokaciji zahvata







NIP



23


Tijekom izgradnje

Onečišćenje podzemnih voda uljima, masnoćama i gorivima uslijed korištenja neispravnih strojeva i/ili neadekvatnog postupanja s njima.

Posjeduje li izvoñač radova dokumentaciju o tehničkoj ispravnosti strojeva. Izvodi li se pretakanje goriva i servisiranje strojeva izvan lokacije zahvata, na za to predviñenom mjestu.

Na lokaciji zahvata i lokaciji predviñenoj za servisiranje strojeva







NIP



Oštećenje pristupnih putova uslijed kretanja mehanizacije i transportnih vozila.

Da li se pri izvoñenju radova koriste mali grañevinski strojevi.

Na lokaciji pristupnih putova



Nadzornik obavlja nadzor u sklopu svog redovnog posla

Nadzorni inženjer Rad nadzornog inženjera uključen u trošak projekta


NIP



24


Tijekom korištenja

Povećane količine kompostne mase iz kompostnih wc-a.

Da li se obavlja provjera stanja kompostnih wc-a.

Na lokaciji zahvata




Sanitarni inspektor / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju

Troškove rada inspekcije snosi Ministarstvo zdravlja

Pojava malih količina „sivih“ sanitarnih otpadnih voda (iz predvidivo 6 slivnika).

Da li se koriste ekološki prihvatljiva sredstva za pranje posuña i prirodni sapuni. Da li su ugrañeni mastolovi, te da li se višak masnoća iz otpadnih voda iz slivnika uklanja i zbrinjava van područja NP-a.

Na lokaciji zahvata




Sanitarni inspektor / prema planu inspekcijskog nadzora ili po pozivu na intervenciju

Troškove rada inspekcije snosi Ministarstvo zdravlja

Povremeno i sezonsko povećanje broja posjetitelja uslijed turističkih posjeta.

Da li se provode mjere ponašanja definirane Planom posjećivanja.

Na lokaciji zahvata

Pregledom strateške dokumentacije NP-a i obilaskom terena



Izvještavanje Zadatak nadzornog inženjera je dodatno kontrolirati provoñenje mjera zaštite i monitoringa od strane onih koji su ih obavezni provoditi te u formi odgovarajućih izvještaja i informirati Jedinicu za provedbu projekta koja će u svojim redovitim izvještajima informirati Svjetsku banku i opisivati stanje provoñenja Planova upravljanja okolišem.

25


6. KOMUNIKACIJA S JAVNOŠĆU Informiranje javnosti i njezino aktivno uključivanje u procese odlučivanja prilikom planiranja izgradnje različitih objekata važan je preduvjet za kvalitetnu zaštitu okoliša te zaštitu interesa lokalnog stanovništva. Iako investitori, projektanti i izrañivači studija o utjecaju na okoliš u svom radu nastoje uvažiti sve okolišne i sociokulturalne značajke, često se zbog prostorne udaljenosti i nedostatnog poznavanja lokalnih prilika može dogoditi da se odreñeni aspekti previde i ne uključe u završne dokumente. Stoga je i u NIP projektu predviñeno prije finalne realizacije projekata na terenu, Plan upravljanja okolišem predstaviti nadležnim tijelima, nevladinim organizacijama, interesnim skupinama pojedinih struka i lokalnim zajednicama. Cjelokupni NIP potpuno je usklañen s nacionalnim i europskim ciljevima očuvanja prirode i okoliša RH. Okvirnim planom upravljanja okolišem (OPUO) zaključeno je da NIP neće stvoriti nikakve potencijalne značajne i/ili nepovratne učinke. Plan upravljanja okolišem za projekt Uspostave osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit (rekonstrukcija pastirskih stanova na Alanu i Lubenovcu) objaviti će se na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Javne ustanove Nacionalnog parka Sj Velebit. Jedan primjerak kompletne dokumentacije nalazit će se u prostorijama Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprave za zaštitu prirode, Jedinice za provedbu projekta, Savska 41/20, 10000 Zagreb u slučaju da je nekome onemogućen pristup internetu, te u Javnoj ustanovi Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Krasno 96, 53.274 Krasno. Uz to, provest će se i javno izlaganje dokumenta koje će biti organizirano u prostorima Javne ustanove uz poziv zainteresiranih dionicima. Institucije i javnost su pozvane da u roku od dva tjedna od objave iznesu svoje mišljenje na Plan upravljanja okolišem pisanim putem Jedinici za provedbu projekta. Sva pitanja i problemi koji se identificiraju uključuju se u Plan upravljanja okolišem, na način da se sporni dijelovi isprave, a svi identificirani problemi navedu u prilogu dokumentu.

26


7. PRILOZI Prilog 1. Rješenje o uvjetima grañenja – Alan

27


28


29


30


31


32


33


34


Prilog 2. Rješenje o uvjetima grañenja – Lubenovac

35


36


37


38


39


40


41


Prilog 3. Konzervatorsko odobrenje - Lubenovac

42


43


Prilog 4. Odluka o osnivanju prava grañenja – Alan i Lubenovac

44


Documents

PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ZA PROJEKT USPOSTAVE … · 2012-06-14 · karbonatnih breča i odlikuje se neizmjernim bogatstvom krških oblika: od neobično oblikovanih kukova, greda,