PLAN GOSPODARENJA OTPADOM - Primoštenprimosten.hr/.../2014/12/Plan-gos-otpad-Primosten.pdf · Nacrt Plana gospodarenja otpadom u Općini Primošten VIZOR d.o.o., ekologija zaštita,

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

U OPĆINI PRIMOŠTEN

.

Primošten, listopad 2014

Nacrt Plana gospodarenja otpadom u Općini Primošten

VIZOR d.o.o., ekologija zaštita, konzalting , Koprivnička 1, Varaždin 2

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................... 8 1.1. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM ................................................................................................... 10 1. 2 ZAKONSKI OKVIR ............................................................................................................................... 13 1.4. PODACI IZ PROSTORNO – PLANSKE DOKUMENTACIJE ...................................................................... 16

2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ..............................................................................21 2.1. Strateški ciljevi gospodarenja otpadom .......................................................................................... 21 2. 2. Odgovornosti/aktivnosti jedinica lokalne samouprave ...................................................... 22 2. 3. Odvojeno skupljanje, skladištenje i prijevoz komunalnog otpada .................................................. 23 2. 4. Obaveze Općine Primošten ......................................................................................................... 24

3. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE PRIMOŠTEN .............................................................................................30

4. VRSTE I KOLIČINE PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJE KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA, TE OSTVARIVANJE CILJEVA 31

4.1. MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD .......................................................................................................... 32 4. 2. KRUPNI GLOMAZNI OTPAD .................................................................................................. 33 4. 3. BIORAZGRADIVI KOMUNALNI OTPAD ................................................................................ 34 4. 4. OTPADNI PAPIR, METAL, STAKLO, PLASTIKA I TEKSTIL .................................................................. 34 4. 5. PROBLEMATIČNI OTPAD ............................................................................................................. 35

5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM ......................................................................................36

5.1. USPOSTAVA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ZA POTREBE OPĆINE ............................................................ 39 5. 2. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM OTKLANJANJU .................................. 42

6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPREČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO – INFORMATIVNOE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA ........................................................................................42

6. 1. IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI .................................................................................... 43

7. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM ........................................................................44 7.1. KONCEPT CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM .......................................................... 44 7. 2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA OTPADA .......................................................... 45 7. 3. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA I OPORABE KOMUNALNOG OTPADA ....................................... 46

7.3.1. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže ........................................................ 49

8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ............................................................................54



POJAŠNJENJE POJMOVA

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i

sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede,

šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki

povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina

domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način.

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge

obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na

lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili

posrednik.

Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada,

pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za

gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina

druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može

bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama.

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase

neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen

je naputkom iz članka 29. Stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova

koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu

izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen

kao 20 03 01.



Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje

prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu.

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili

zbrinjavanja.

Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju

(podzemno odlagalište), uključujući:

a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu

proizvodnje,

b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje

otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),

c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom

i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj

vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti

uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,

Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili

izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja

energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,

Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje

onečišćavanje okoliša,

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom

III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada

otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se

priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis postupaka oporabe

koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe.

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu

zaštite javnog interesa.



Postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada,

priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i

zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada,

energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i

privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada.

Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar

otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja.

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog

proizvođača.

Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom

obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj

obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada.

Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala,

kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu

svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi

kao gorivo ili materijal za zatrpavanje.

Sanacija onečišćenog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica onečišćenja tla

otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za

novu namjenu.

Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i

skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu.

Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

Sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod

postao otpad, a kojima se smanjuju:

a. količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka

proizvoda,

b. štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

c. sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.



Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno

tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – Županije i Grada Zagreba, nadležno za

poslove zaštite okoliša.

Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi naĉin moţe nepovoljno utjecati

na okoliš.

Zakon je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad

postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne

isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.



KRATICE:

AZO Agencija za zaštitu okoliša

CGO centar za gospodarenje otpadom

EE OTPAD Električna i elektronička oprema

EU Europska unija

JLS Jedinica lokalne samouprave

MBO Mehaničko - biološka obrada

MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

NN Narodne novine

PET Polietilen tereftalat

PGO Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

PPU Prostorni plan uređenja

PS Pretovarna stanica

RD Reciklažno dvorište

RH Republika Hrvatska

ŠKŽ Šibensko – Kninska županija

ZO Zaštita okoliša

ZOOGO Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su u:

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 51/14)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni

dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine

(NN 85/07, 126/10 i 31/11)

Uredba o kategorijama otpada, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)

Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/2006)



1. UVOD

Odnos prema zbrinjavanju otpada je jedno od mjerila kojim se može prosuđivati o

civilizacijskoj, političkoj i gospodarstvenoj razvijenosti regije.

Jedini put u rješavanju problema zbrinjavanja otpada je uspostava cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom. To obuhvaća, kako formiranje odgovornih tijela na državnoj razini i

donošenje legislative, tako i izgradnju cjelovitog sustava - od specijaliziranih organizacija za

skupljanje i obradu otpada do objekata za njegov prihvat, predobradu, te konačno

zbrinjavanje.

Problem gospodarenja otpadom ne predstavlja problem sam za sebe, njegovo rješenje jedan

je od preduvjeta ostvarenja strateških gospodarskih ciljeva Republike Hrvatske – privlačnost

kao turističkog odredišta, te uspostave imidža zemlje proizvodnje zdrave hrane. Uspješnost

tih kampanja uvelike ovisi o efikasnosti strategije i plana gospodarenja otpadom; dugoročno,

turizam mora zbrinuti otpad na način da se ne narušava krajobraz, a sa više od 3 000

deponija razasutih diljem zemlje, koje ugrožavaju i vodene tokove i kvalitetu obradive zemlje

stoga posljedično i hrane, hrvatska ugrožava svoje potencijale i kao turističke destinacije i

proizvođača zdrave hrane. „Divlje deponije“ su posljedica nekontroliranog odlaganja gdje se

ocjed, plinovi i ostale tvari iz opasnog i neopasnog otpada nekontrolirano šire u okoliš.

Osnovni cilj u procesu zbrinjavanja otpada na prostoru Županija i Općina, je realizacija

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje, okoliš i

klimu uz što bolje gospodarsko korištenje otpada i što manje trajnog odlaganja neobrađenog

otpada.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno

kao cjelina u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u više

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje mogu sporazumno osigurati

zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom. Temeljem Zakona o održivom

gospodarenju otpadom (NN 94/13), članka 21., jedinice lokalne samouprave obvezne su

donijeti svoje Planove gospodarenja otpadom za određeni period primjene (6 godina).

Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi

prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog

za poslove zaštite okoliša. Ukoliko je prijedlog Plana gospodarenja otpadom usklađen s



odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), nadležno upravno tijelo

izdaje prethodnu suglasnost. Sukladno članku 22. istog zakona, nacrt Plana gospodarenja

otpadom JLS objavljuje se radi pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. JLS

izvješćuju javnost o mjestu na kojem je nacrt Plana gospodarenja otpadom dostupan te

načinu i vremenu iznošenja mišljenja, prijedloga i primjedbi. Rok u kojem javnost može

iznositi primjedbe, prijedloge i mišljenja ne može biti kraći od 30 dana.

Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi predstavničko tijelo

JLS te se isti objavljuje u službenom glasilu JLS.

Gospodarenje otpadom označava aktivnosti:

prikupljanja,

transporta,

procesiranja,

recikliranja,

oporabe,

i na kraju, trajnog odlaganja otpada.

Pojam gospodarenje otpadom koristi se za otpad generiran ljudskom aktivnošću i općenito

se poduzima radi smanjena utjecaja rezultata tih aktivnosti na:

zdravlje,

okoliš,

krajobraznu estetiku te u novije vrijeme radi povrata iskoristivog

materijala/sirovine.

Gospodarenje otpadom može uključivati upravljanje tokovima čvrstog, tekućeg, plinovitog i

radioaktivnog otpada. Praksa gospodarenja otpadom razlikuje se u razvijenim zemljama i

zemljama u razvoju. Također postoje bitne razlike u gospodarenju u urbanom i ruralnom

okružju, rezidencijalnom ili industrijskom sektoru stoga pri izradi planove gospodarenja

otpadom sve posebitosti lokaliteta treba uzeti u obzir.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko

zdravlje i da se ne rabe postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjegao:

�rizik onečišćenja mora i voda, tla i zraka,

�nastajanje eksplozije ili požara,

�pojava buke,



�pojava neugodnih mirisa,

�ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,

�štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih

vrijednosti.

1.1. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Općenito, glavni ciljevi gospodarenja otpadom su izbjegavanje i smanjenje generiranja

otpada, te izbjegavanje i smanjenje njegovih opasnih osobina. U idealnim uvjetima otpad ne

bi niti nastajao. Međutim, kako u svakom sustavu mora postojati makar minimalan nivo

entropije – otpada, je neminovnost rada svakog sustava. Različiti su načini na koji se nosimo

sa otpadom. Globalno uvriježena hijerarhija postupanja sa otpadom (poznata i kao piramida

otpada) preferira kako slijedi:

1. Izbjegavanje nastajanje otpada

2. Smanjenje nastajanja otpada

3. Ponovna upotreba

4. Recikliranje

5. Oporaba

6. Energetska iskoristivost otpada

7. Odlaganje na za okoliš prihvatljiv način.

Slika 1: Piramida otpada



Uz navedeno ne treba izostaviti i načelo supstitucije u hijerarhiji koje nalaže svaki

materijal koji proizvodi opasan otpad treba zamijeniti sa materijalom koji generira neopasan

otpad ako je to moguće. Kod svakog postupanja s otpadom moraju se poštivati načela

međunarodnog prava zaštite okoliša koji su inkorporirani u Strategiju i Plan gospodarenja

otpadom, te u Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o održivom gospodarenju otpadom – dakle u

sve važne dokumente i legislativu gospodarenja otpadom:

1. Onečišćivač plaća – pravna ili fizička osoba čija proizvodna ili druga djelatnost

proizvede nepovoljan utjecaj na okoliš dužna je snositi sve troškove sanacije i vraćanja

prvobitnog stanja u okolišu. U slučaju otpada proizvođač otpada odnosno njegov posjednik

snosi sve troškove zbrinjavanja otpada kako komunalnog, industrijskog, tako i opasnog.

2. Odgovornost proizvođača – punim nazivom "produžena odgovornost proizvođača" je

strategija osmišljena radi promocije integracije troškova nepovoljnog utjecaja na okoliš koji

se vežu sa životnim ciklusom proizvoda u tržišnu cijenu proizvoda. Produžena odgovornost

proizvođača nameće proizvođaču odgovornost za utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog

ciklusa, uključujući i fazu konačnog odlaganja. Stoga je ovo načelo posebno važno za otpad i

gospodarenje otpadom. Ovo načelo propisuje da kompanije koje proizvode, uvoze ili prodaju

proizvode i ambalažu jesu fizički i financijski odgovorne za te proizvode i nakon njihove

uporabe. Na ovaj način odgovornost za zbrinjavanje otpada se prebacuje sa vlade i potrošača

na privatne industrije.

3. "Rješenje na izvoru" – za razliku od dosadašnje prakse koja je tražila rješenje za

nepovoljne utjecaje na okoliš pri završetku procesa kroz tretman generiranog otpada ili

filtriranjem ispušnih plinova, novi trendovi u industrijskoj ekologiji traže rješenje ne samo na

početku proizvodnje proizvoda, kod utroška sirovine i odabira tehnološkog procesa

proizvodnje, već i ranije – kod dizajna proizvoda te dobavljača sirovine. Čistija proizvodnja

disciplina je koja je nastala primjenom ovog načela u industrijama. Za otpad to znači

smanjenje generiranja otpada u obujmu i masi, te promjenu u karakteristikama.

4. Načelo ekonomske efikasnosti – kod donošenja odluke o načinu gospodarenja

otpadom treba uzeti u obzir i troškove rekuperacije, recikliranja, spaljivanja ili odlaganja. Sve

troškove – kako ekonomske tako i ekološke treba sagledavati i dugoročno budući da tek duži

vremenski period pokazuje pravu sliku troška – na primjer, tek nakon projekcije u budućnost

može se ocijeniti veličina potrebne deponije te njen utjecaj na krajobraz i vrijednost zemljišta

koje okružuje deponiju.



5. Načelo informiranja javnosti o okolišu - Republika Hrvatska je od 2007. godine

potpisnica Aarhuške konvencije – Konvencije koja uređuje pravo pristupu informacijama,

sudjelovanje javnosti te pravo na pristup pravosuđu. Aarhuška konvencija specifična je

konvencija koja za razliku od drugih, gdje se članice konvencije obvezuju na određeno

postupanje jedna prema drugoj, propisuje ponašanje članice Konvencije prema vlastitoj

javnosti. Osim što je ratificirana i obvezujuća za Republiku Hrvatsku, načela Aarhuške

konvencije inkorporirana su u novi Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13) kroz načelo

prava na informaciju te sudjelovanja javnosti i čine jednu od najvećih promjena u odnosu na

staru verziju Zakona.



1. 2 ZAKONSKI OKVIR Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) uređuje način gospodarenja otpadom

koji predstavlja skup aktižvnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog

utjecaja na okoliš,

obavljanje sakupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s

otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,

skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su:

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada,

i to posebice: razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora i

tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili u najmanjoj

mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja

te razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu

namijenjenom oporabi,

oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim

postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u

energetske svrhe, zbrinjavanje otpada na propisan način te sanacija otpadom

onečišćenog okoliša

Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 130/05) predviđa sljedeće

aktivnosti:

postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,

odlagalištima i drugim sadržajima: uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz

postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta

zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim

sakupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu

posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora

procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina

sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke



centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta

kontrolirane prioritetne tokove otpada

visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-

trgovinske bilance

angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i

potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC

– BAT tehnologije

jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorske

koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih

ministarstava za pojedine tokove otpada

edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: Programi i aktivnosti za podizanje

razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 85/07, 126/10, 31/11) osnovni je

dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. Temeljni zadatak Plana

u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za

razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH i to:

uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta,

sanacija "crnih točaka" - lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom

razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i

uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom

Obveze iz postojeće i nove zakonske regulative prema obvezama i odgovornostima u

gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom, država

je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada; županije i Grad

Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i

spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Troškovi

gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz

primjenu načela "onečišćivač plaća".



Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada

2. troškove prijevoza otpada,

3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada,

4. procjenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u

okoliš i

5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove

projektiranja i gradnje građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, troškove

rada građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova

zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog

održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada

postojeće.

Stupanje na snagu Strategije i Plana gospodarenja otpadom RH te posebnih pravilnika o

postupanju s određenim grupama otpada, od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se njima

pokreću promjene koje će, postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i

usmjeravati RH prema održivom gospodarenju otpadom a postignuta su značajna

usklađivanja sa propisima EU.

Plan gospodarenja otpadom Općine osobito sadrži:

analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području

jedinice lokalne samouprave, odn. grada Zagreba, uključujući ostvarivanje

ciljeva

podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog

otpada, odlaganje komunalnog i biorazgradivog otpada, te ostvarivanje ciljeva

podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje

otpadom te status sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih

otpadom

podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom ukljanjanju

mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprečavanja nastanka

otpada, uključujući izobrazno- informativne aktivnosti i akcije prikupljanja

otpada



opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim

kategorijama otpada

mjere prikupljanja mješanog komunalnog otpada i biorazgradivog

komunalnog otpada

mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana

organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera

gospodarenja otpadom

rokove i nositelje izvršenja Plana

1.4. PODACI IZ PROSTORNO – PLANSKE DOKUMENTACIJE

Smještaj i naseljenost Općine Primošten Za Općinu Primošten, važeći je Prostorni plan uređenja Općine Primošten (PPUO).

Općina Primošten ukupne površine 58, 78 km² smještena je u zemljopisnom središtu

hrvatskog primorja, u jugoistočnom dijelu Šibensko-kninske Županije.

Prostor općine Primošten, svojim prirodnim obilježjima i krajobraznom osnovom, može se

svrstati u posebno vrijedan prostor RH, te kao takav zahtijeva zaštitu i unapređenje

temeljnih vrijednosti.

Općina Primošten je nužno usmjerena ka Šibeniku, kao županijskom središtu s brojnim

značajnim funkcijama za život stanovnika. Postoji određena, neobvezatna gravitacija ka

Splitu kao snažnom centru u kojem je moguće zadovoljiti određenu, višu razinu potreba,

koje nisu vezane uz administrativne i slične obvezatne usluge.

U odnosu na turističke resurse Primošten pripada primorsko turističkom području i čini

turističko središte sub regionalnog značenja.

Pripadnost općine Primošten obalnom području podrazumijeva prihvaćanje principa

održivog razvitka kao cjelovitog razvojnog koncepta, koji se ogleda u osiguranju stabilnog i

trajnog rasta životnog standarda i potpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih interesa



stanovništva, a istovremeno budućim generacijama ostavlja u nasljeđe kvalitetan i očuvan

prostor i okoliš, nužan za njihov život i razvitak.

U sastavu Općine je šest (6) naselja: Primošten, Kruševo, Primošten Burnji, Široke, Vadalj i

Vezac u sklopu kojih su mjesta: Supljak, Prhovo, Draga, Krčulj, Donji i Gornji Vezac, Dolac,

Stavor, Kalina, Tribešić, Milišine, Loznice i Bilo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine (podaci Državnog zavoda za statistiku

Republike Hrvatske) na području Općine Primošten evidentirano je 1 399 stanova za stalno

stanovanje, 1 440 stanova koji se koriste povremeno. Od broja stanova za stalno stanovanje

njih 1 100 su stalno nastanjeni. Od broja stanova koji se koriste povremno, njih 1 410 otpada

na stanove za odmor i rekreaciju. Evidentirano je ukupno 915 stanova u kojima se obavija

djelatnost, odnosno stanova za iznajmljivanje turistima.

Prema popisu stanovnika iz 2011. u naselju Primošten živio je 1631 stanovnik, a u ostalim

naseljima zaobalja ukupno 1197 stanovnika (podaci Državnog zavoda za statistiku Republike

Hrvatske)

Tablica 1: Prostorni pokazatelji po naseljima

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

BROJ STANOVNIKA

PROSJEČNA GUSTOĆA STANOVANJA

(st/ha)

Primošten 2828 42,98

Primošten Burni 1478 15,09

Široke 396 18,34

Vadalj 186 14 1

Vezac 176 18,33

Kruševo 158 22,96



Slika 2: Položaj Općine Primošten u Šibensko – Kninskoj županiji

Primoštenski prostor nalazi se u fizionomskom pogledu u priobalnom razvojnom težištu, a

po gospodarsko društvenim obilježjima nalazi se u Primoštensko-rogozničkom razvojnom

težištu. Po obilježju dominantnih gospodarskih komponenti Primošten pripada onom težištu

razvitka u kojem dominira i dominirati će turističko-poljoprivredna komponenta razvoja.

Primoštensko područje smješteno je na razvojnom veznom pravcu Šibenik-Split na

jadranskoj razvojnoj okosnici. Prednosti položaja došli su izgradnjom jadranske magistrale

(danas D-8) čime je područje povezano s regionalnim središtem Šibenikom i

makroregionalnim središtem Splitom. Ovi elementi geografskog položaja, uz izvanredne

prirodne uvjete mogu se danas dobro iskoristiti nađu li se odgovarajuća rješenja zaštite

okoliša, smještaja sportskih i ribarskih brodova, te odgovarajuće lokacije i vrste turističkog

smještaja. U odnosu na proces urbanizacije i sustav razvojnih središta Primošten predstavlja

inicijalno razvojno (lokalno) središte.

Obilježja reljefa

Općina Primošten nalazi se u priobalnom području Šibensko – Kninske županije kojeg

karakteriziraju uzdužni vapnenački grebeni i dolomitsko-laporne udoline koje se pružaju u

smjeru SZ-JI. Vapnenački grebeni daju osnovno prirodno-geografsko obilježje primorskom

kraju malih poljodjelskih mogućnosti. S druge pak strane, pojedine udoline (važne za



poljoprivredu) zauzimaju znatno manje površine, a nalaze se i na području primoštensko-

rogozničkih doca.

Klimatska obilježja

Područje Županije karakterizirano je različitim tipovima klime, od mediteranske i

submediteranske do kontinentalne i planinske. Otočno i priobalno područje pod jakim

utjecajem Jadranskog mora imaju obilježja mediteranske klime, topla/vruća i suha ljeta i

blage i vlažne zime. Prema Köppenovoj klasifikaciji, koja uvažava srednji godišnji hod

temperature i razdiobu oborina, područje Općine Primošten pripada tipu klime Csax

(sredozemnoj klimi obilježenoj blagom zimom i suhim i vrućim ljetom).Najviše oborina ima u

zimskim mjesecima a sekundarni maksimum javlja se u proljeće (od ožujka dolipnja). Drugi

dio zaleña ima umjereno toplu vlažnu klimu, Cfsax, koju karakteriziraju vruće i suho ljeto i

dva maksimuma oborine, proljetni i jesensko-zimski.

Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klime, baziranoj na odnosu količine vode potrebne za

potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, na području županije postoje tri klimatska

tipa: subhumidni, humidni i perhumidni. U Općini Primošten prevladavaju subhumidni uvjeti.

Oborine

Količina oborina određena je prolaskom baričkih sustava, nadmorskom visinom,

lokalnom topografijom, udaljenošću od mora i sl. Srednja godišnja količina oborina na

području cijele županije kreće se između 490 i 2 440 mm. Najmanje oborina ima na otocima i

u obalnom pojasu (područje općine Primošten), povećavaju se prema unutrašnjosti i postižu

maksimum na dinarskom području. Snijeg je u otočnom i priobalnom području rijetkost i ne

zadržava se duže od jednog dana.

Zbrinjavanje otpada

Općina Primošten je odlukom o komunalnom redu i drugim odlukama propisala

obvezatno korištenje komunalne usluge skupljanja i odvoza komunalnog otpada na svom

području.

Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada su obuhvaćena sva kućanstva na

području Općine, odnosno, obuhvaćeno je 100 % stanovništva, a od 1. 5. 2014. kompletna

Općina Primošten više ne koristi kontejnere od 1 100 litara već je svako domaćinstvo

zadužilo kante od 120 ili 240 litara. Pored domaćeg stanovništva, za vrijeme turističke



sezone, skupljanjem i odvozom otpada su obuhvaćeni turisti i stanovnici koji povremeno

borave u kućama za odmor.

Općina Primošten je osnovala vlastito trgovačko društvo - Bucavac d. o. o., koje obavlja

skupljanje komunalnog otpada. Općina Primošten nema svoje odlagalište već se sav otpad

zbrinjava na RCGO Bikarac kod Jadrtovca.



2. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

2.1. Strateški ciljevi gospodarenja otpadom Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) utvrđuju se sljedeći strateški ciljevi

gospodarenja otpadom:

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se

mora odložiti, uz materijalnu i energetsku uporabu otpada

2. Smanjivanje rizika od otpada

3. Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj

4. Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema

gospodarenja otpadom.

5. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (izbjegavanje,

vrednovanje – uporaba, odlaganje): stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje

sustava

Slika 3. Koncept gospodarenja otpadom (izvor: Strategija gospodarenja otpadom)



Slika 4. Shema IVO koncepta gospodarenja otpadom

2. 2. Odgovornosti/aktivnosti jedinica lokalne samouprave

Odgovornosti/aktivnosti jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) na području

gospodarenja otpadom uključuju sljedeće:

prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje

otpadom,

donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja

otpadom,

organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa

standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada,

sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo,

omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati

prijevoz do centara za gospodarenje otpadom,

dostavljati podatke u skladu s propisima,

stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda



2. 3. Odvojeno skupljanje, skladištenje i prijevoz komunalnog otpada

Odvojeno prikupljanje otpada na mjestu njegova nastanka polazište je suvremenog

gospodarenja otpadom koje ide za ciljem izbjegavanja nastanka otpada, tako što će, s jedne

strane, povećati stvaranje sekundarnih sirovina (papira, stakla, i dr.), a s druge strane,

smanjiti količinu preostalog otpada za postupak daljnjeg zbrinjavanja.

Iako je odvojeno skupljanje ambalažnog otpada, otpadnih guma, elektroničkog otpada,

vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadnih baterija, opasnih otpada, infektivnih otpada,

otpadnih ulja i sličnog otpada iznad domene općinske regulative i moći, ipak se općine mogu

aktivno uključiti u pomaganje funkcioniranja selektivnog skupljanja otpada svih vrsta.

Sustav zelenih otoka se provodi i postala je običajna obveza mještana općinskih naselja.

Sustav odvojenog sakupljanja zelenog otpada (bio-otpada) sa kompostiranjem, postupkom

izdvajanja biorazgradive komponente radi smanjenja količine plina koji se oslobađa, još ne

postoji na području Šibensko - Kninske županije u vidu centraliziranog postrojenja.

Naravno, za očekivati je da će se suvremeni mehaničko-biološki postupci obrade, s kojima se

proizvodnja otpada može svesti na 20% dosadašnjeg volumena, moći brzo uvesti u praksu i

korištenje u općini i županiji, budući se radi o sve više pristupaničnijim tehnologijama

uporabe otpada u energetske svrhe, te poticanih od strane domaćih i stranih fondova.



2. 4. Obaveze Općine Primošten

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), člankom 28., definiraju se obaveze

jedinica lokalne samouprave:

1. OSIGURATI JAVNU USLUGU PRIKUPLJANJA MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, I BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA

JLS dužna je osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski

učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom

osiguravajući pri tom transparentnost rada. Predstavničko tijelo jedinice lokalne

samouprave donosi odluku o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog

komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada koja sadrži:

kriterij obračuna količine otpada,

standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,

najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,

obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,

područje pružanja javne usluge,

odredbe propisane uredbom o načinu gospodarenja komunalnim otpadom,

opće uvjete ugovora s korisnicima.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u obvezi je donijeti program gradnje

građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, a koji je sastavni dio programa gradnje

objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se donosi sukladno Zakonu o komunalnom

gospodarstvu (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04,

178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13 i 153/13). Program

gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom dostavlja se u AZO, a sadrži:

opis poslova s procjenom troškova potrebnih za ostvarenje projekata gradnje

građevina za gospodarenje otpadom,

iskaz financijskih sredstava po razdobljima potrebnih za ostvarenje programa s

naznakom izvora financiranja.



Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je izvješće o izvršenju navedenoga

programa podnijeti predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. ožujka tekuće

godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga AZO.

2. OSIGURATI ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADNOG PAPIRA, METALA, STAKLA, PLASTIKE I TEKSTILA TE KRUPNOG (GLOMAZNOG) KOMUNALNOG OTPADA

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave obvezna

je izvršavati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,

plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na

svom području,

postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji

nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na

javnoj površini,

obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta,

mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada,

otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i

uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika

usluge.

U pogledu obveze osiguravanja odvojenog prikupljanja otpada, Zakon o održivom

gospodarenju otpadom utvrđuje obvezu da se otpad koji se smatra posebnom kategorijom

mora odvajati na mjestu nastanka, odvojeno sakupljati i skladištiti u skladu sa načinom

propisanim propisom kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada. S tim u

svezi, Republika Hrvatska će do dana 01. siječnja, 2015. godine putem nadležnih tijela

osigurati odvojeno sakupljanje sljedećih vrsta otpada: papir, metal, plastika, staklo,

električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne

gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad.

Također, do dana 01. siječnja, 2020. godine Republika Hrvatska će putem nadležnih tijela

osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje sljedećih otpadnih materijala: papir,



metal, plastiku i staklo iz kućanstva, a po mogućnosti i iz drugih izvora ako su ti tokovi

otpada slični otpadu iz kućanstva, u minimalnom udjelu od 50% mase otpada.

Pritom se posebno ističe sljedeće - da bi jedinica lokalne samouprave mogla izvršiti izložene

obveze koje propisuje Zakon, potrebno je da prethodno bude donesen i da stupi na snagu

relevantan podzakonski propis - uredba Vlade Republike Hrvatske o načinu gospodarenja

komunalnim otpadom u vezi propisanih obveza jedinice lokalne samouprave, zatim u svezi

graničnih količina miješanog komunalnog otpada za određena razdoblja i načina obračuna

poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.

Propisani rok za donošenje ove uredbe je 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o

održivom gospodarenju otpadom, odnosno 23. srpanj, 2014. godine. Od dana stupanja na

snagu navedene uredbe, jedinica lokalne samouprave bila je dužna u roku od tri mjeseca

donijeti odgovarajuće akte, uskladiti važeće akte i uskladiti poslovanje davatelja javne usluge

prikupljanja otpada. Pritom je potrebno slijedeće:

odlukom dodijeliti obavljanje javne usluge trgovačkom društvu/javnoj ustanovi koju

osniva jedinica lokalne samouprave,

donijeti odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog i

biorazgradivog komunalnog otpada,

uskladiti poslovanje davatelja javne usluge,

uskladiti Odluku o komunalnom redu u dijelu koji se odnosi na skupljanje, odvoz i

postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom s odredbama Zakona o održivom

gospodarenju otpadom i navedene uredbe,

donijeti odluku o mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada i

mjerama za uklanjanje odbačenog otpada.

osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan zakonu te uklanjanje

tako odbačenog otpada

Jedinica lokalne samouprave mora osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način

suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te uklanjanje tako odbačenog otpada.



Sukladno članku 36. mjere za provedbu uključuju:

uspostavljanje sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

uspostavljanje sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

provođenje redovnog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi

utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u

prethodne dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada.

3. OSIGURATI PROVEDBU PLANA

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom je propisano je da je Vlada Republike Hrvatske

u obvezi donijeti Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske najkasnije do dana 31.

prosinca, 2014. godine i to na propisani način i u propisanom sadržaju.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske predstavlja strateški planski dokument

najviše razine koji određuje i usmjerava gospodarenje otpadom te na temelju analize

postojećeg stanja na području gospodarenja otpadom i ciljeva gospodarenja otpadom koje

navedeni zakon određuje, kao i ciljeva za pojedine sustave gospodarenja otpadom, određuje

mjere za unaprjeđivanje postupaka pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i mjere

drugih postupaka oporabe i zbrinjavanja otpada na kopnenom i morskom prostoru pod

suverenitetom republike Hrvatske.

Po donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, jedinice lokalne

samouprave dužne su, u okvirima svojih ovlasti, organizirate provedbu mjera propisanih

Planom. O provedenim mjerama propisanih Planom, jedinica lokalne samouprave dostavlja

godišnje izvješće jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za

prethodnu kalendarsku godinu, te ga objavljuje ga u svom službenom glasilu

4. OSIGURATI DONOŠENJE I PROVEDBU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNESAMOUPRAVE

Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom, članak 21., jedinice lokalne

samouprave obvezne su donijeti svoje Planove gospodarenja otpadom za određeni period

primjene (6 godina). Jedinica lokalne samouprave dužna je za prijedlog plana gospodarenja

otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne)

samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša. Ukoliko je prijedlog Plana gospodarenja



otpadom usklađen s odredbama ZoOGO, nadležno upravno tijelo izdaje prethodnu

suglasnost.

Sukladno čanku 22. istog zakona, nacrt Plana gospodarenja otpadom JLS objavljuje se radi

pribavljanja mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti. JLS izvješćuju javnost o mjestu na

kojem je nacrt Plana gospodarenja otpadom dostupan te načinu i vremenu iznošenja

mišljenja, prijedloga i primjedbi. Rok u kojem javnost može iznositi primjedbe, prijedloge i

mišljenja ne može biti kraći od 30 dana. Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne

samouprave donosi predstavničko tijelo JLS te se isti objavljuje u službenom glasilu JLS.

U okvirima uloge lokalne samouprave, Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u

uspostavi, po pravilima, održivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati

pregled tokova otpada i mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir

za planiranje te osigurati:

• usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom - planovi gospodarenja

otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose

primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini

te na razini Europske unije,

• pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom -

planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je

potrebno gospodariti, nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja

te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti,

• kontrolu tehnoloških mjera - karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere

treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada,

• pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima - planovi gospodarenja otpadom

omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd.; na

temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima.



5. OSIGURATI PROVOĐENJE IZOBRAZNO – INFORMATIVNE AKTIVNOSTI NA SVOM PODRUČJU

JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-

informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne

tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u

medijima kao što su televizija i radio

6. OSIGURATI MOGUĆNOST PROVEDBE AKCIJA PRIKUPLJANJA OTPADA

Pravna i fizička osoba - obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje važeću dozvolu za

gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja

određenog otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili humanitarnog

sadržaja ako je ishodila suglasnost nadležnog upravnog odjela jedinice lokalne samouprave.

Nadležni upravni odjel dužan je dostaviti izvješće o provedenim akcijama na svojem

području AZO-u do 31. ožujka, tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.



3. ANALIZA, TE OCJENA STANJA I POTREBA U GOSPODARENJU OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE PRIMOŠTEN

Postupanje s komunalnim otpadom na području Općine

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 36/95, 70/97,

128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11,

84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13) u komunalnu djelatnost spada i odlaganje komunalnog

otpada. Komunalni otpad jest otpad od kućanstva, te otpad iz proizvodnje i uslužne

djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Gospodarenje

komunalnim otpadom u nadležnosti je Općine koja je dužna na svom području osigurati

uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Postupanje s komunalnim otpadom sastoji se od više faza:

sakupljanje na mjestu nastajanja otpada (u kućanstvu odlaganjem u kantu ili vreće),

transport od područja sakupljanja do mjesta za tretman/odlaganje,

odlaganje,

postoji sustav prikupljanja glomaznog otpada,

Osnovni elementi na temelju kojih se definira sustav gospodarenja komunalnim otpadom

odnosi se na broj stanovnika koji se treba uključiti u organizirani sustav skupljanja

komunalnog otpada. Općina Primošten uključena je u organizirani odvoz komunalnog otpada

s područja Općine. Organiziranim skupljanjem i odvozom komunalnog otpada su obuhvaćena

sva kućanstva na području Općine, odnosno, obuhvaćeno je 100 % stanovništva, a od 1. 5.

2014. kompletna Općina Primošten više ne koristi kontejnere od 1 100 litara za prikupljanje

otpada od stanovništva već je svako domaćinstvo zadužilo kante od 120 ili 240 litara.

Kontejneri od 1 100 l postavljeni su u sklopu lokacija gospodarskih subjekata. Pored

domaćeg stanovništva, za vrijeme turističke sezone, skupljanjem i odvozom otpada su

obuhvaćeni turisti i stanovnici koji povremeno borave u kućama za odmor.

Općina Primošten je osnovala vlastito trgovačko društvo - Bucavac d. o. o., koje obavlja

skupljanje komunalnog otpada na području cijelog prostora Općine. Općina Primošten nema

svoje odlagalište već se sav otpad zbrinjava na RCGO Bikarac kod Jadrtovca. Prikupljanje

otpada provodi se ponedjeljkom i petkom, a u ljetnom razdoblju ponedjeljkom, srijedom,

petkom i subotom. Miješani komunalni otpad se od pravnih osoba (kamp, hoteli) prikuplja

svakim danom.



Odvoz glomaznog otpada iz kućanstava provodi se 2 puta godišnje na način da kućanstva

iznesu glomazni otpad ispred kuće te se otpad odvozi kamionima i odlaže na odlagalište

Bikarac.

Za obavljanje svoje djelatnosti sakupljanja i odvoza otpada s područja općine Primošten

poduzeće Bucavac d.o.o. raspolaže sa sljedećim vrstama vozila i strojeva:

teretno vozilo za prikupljanje i prijevoz otpada MAN, LKO 18, 264 nosivosti 18 t

teretno vozilo za prikupljanje i prijevoz otpada IVECO, ML 180 E 28K EUROCARGO C-

139843 nosivosti 18 t

teretno vozilo za prikupljanje i prijevoz otpada IVECO, DAILY 70C17 nosivosti 7 t

3 vozila za prikupljanje otpada PIAGGIO PORTER, nosivosti 340 kg

4. VRSTE I KOLIČINE PROIZVEDENOG OTPADA, ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA, ODLAGANJE KOMUNALNOG I BIORAZGRADIVOG OTPADA, TE OSTVARIVANJE CILJEVA

Kategorije otpada definiranima Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13),

koje se u daljnjim poglavljima obrađuju su:

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD - otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz

ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg

posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.)

te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01;

KRUPNI (GLOMAZNI) OTPAD - predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase

neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i

određen je naputkom iz članka 29. stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju

otpadom;

BIORAZGRADIVI KOMUNALNI OTPAD - otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i

sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz

poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad;



OTPADNI PAPIR, METAL, STAKLO, PLASTIKA I TEKSTIL

PROBLEMATIČNI OTPAD - opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji

uobičajeno nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i

količini usporediv s opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu

se problematičnim otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada

Prema procjeni godišnja količina otpada iznosi oko 1 780 880 kg, odn 1780.88 t. Količine

otpada se povećaju tijekom turističke sezone, tj. od travnja do studenog.

4.1. MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako

je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. On je smjesa raznih vrsta materijala

kojima se iskoristila njihova prvobitna svrha, a koji nastaje prilikom obavljanja svakodnevnih

ljudskih aktivnosti, u prvom redu u kućanstvima. Otpad koji je po količinama, svojstvima i

sastavu sličan komunalnom, pa se stoga često obrađuje na isti način, je i otpad iz

gospodarstva, ustanova i uslužnih djelatnosti. Budući da se radi o otpadu čije stvaranje

određuje ljudski faktor, potrebno je pratiti globalne promjene koje određuju stavljanje novih

materijala u široku potrošnju, čime nastaju i nove vrste otpada. Također, poznavanje

promjena uslijed sezonskih uvjetovanosti, važno je radi tehnoloških i ekonomskih proračuna

radi odabira optimalne tehnologije i kapaciteta za obradu komunalnog otpada.

Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog otpada na području Općine Primošten su

kućanstva, komercijalni izvori (ugostiteljski objekti, trgovine, uredi, autoservisi, ambulante,

proizvodni pogoni itd.) te javne površine (ulice, parkovi i dr.). Obzirom na glavne izvore,

morfološki sastav otpada ovisan je u najvećoj mjeri o broju stanovnika, godišnjem dobu,

klimi, geografskom položaju i ekonomskoj situaciji



Tablica 2: Količina komunalnog otpada u 2013. g

Br MJESEC KOLIČINA OTPADA

U kg

1. Siječanj 61 960

2. Veljača 57 320

3. Ožujak 85 760

4. Travanj 102 320

5. Svibanj 127 780

6. Lipanj 194 660

7. Srpanj 323 980

8. Kolovoz 359 040

9. Rujan 196 620

10. Listopad 121 880

11. Studeni 67 080

12. Prosinac 82 480

UKUPNO 1 780 880

4. 2. KRUPNI GLOMAZNI OTPAD

Krupni (glomazni) otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno

prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je

naputkom iz članka 29. stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom: Popis vrsta

predmeta i tvari koji se smatraju krupnim (glomaznim) komunalnim otpadom propisuje

ministar naputkom.

Krupni (glomazni) otpad na području Općine također sakuplja komunalno društvo Bucavac

d.o.o. i to 2 puta godišnje.



4. 3. BIORAZGRADIVI KOMUNALNI OTPAD

Biorazgradivi otpad je otpad iz vrta (granje, lišće, trava...), ostaci iz kuhinje (ostaci povrća,

voća, talog od kave, čaja,...), pamučna tkanina (bez sintetike), glomazni drveni namještaj,

mulj sa pročistača.

Biorazgradivi otpad se dijeli na frakcije:

usitnjeni materijal koji ide u kompostnu hrpu,

otpad za usitnjavanje (granje, glomazni drveni otpad).

Na području Općine Primošten nema organiziranog prikupljanja biootpada. Biootpad se

najčešće odlaže u spremnike za otpad s ostalim vrstama otpada, te kao takav odlaže na

odlagalište. Navedeni otpad jedan dio građana odvaja i prikuplja unutar kućanstva, te

njegovim tretmanom u procesu kompostiranja dobiva ekološki prihvatljivo bio-gnojivo tj.

kompost za vlastitu upotrebu.

4. 4. OTPADNI PAPIR, METAL, STAKLO, PLASTIKA I TEKSTIL Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10,

10/11, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13) uređuje postupanje sa ambalažnim otpadom te obveze

prodavatelja/uvoznika. Pravilnik pozitivno djeluje na svijest stanovništva, PET i MET

ambalaža se odvaja i ne završava u komunalnom otpadu. Povrat i/ili skupljanje ambalaže

organizirano je preko prodajnih mjesta, uz isplatu povratne naknade potrošačima. Time je

spriječeno opterećivanje odlagališta i prirode ovom vrstom otpada, otpadna ambalaža

postala je sirovina za recikliranje te se iz nje rade novi proizvodi.

Proizvođači otpadne ambalaže koja je onečišćena opasnim tvarima, materijala za brisanje,

filtarskih materijala i zaštitne odjeće koja nije specificirana na drugi način, otpad predaju

ovlaštenim sakupljačima odnosno zbrinjavateljima.

Trenutno se na području Općine Primošten odvojeno sakupljaju otpadni papir, staklo,

plastika i tekstil dok se metalni otpad ne prikuplja odvojeno, već se miješaju zajedno za

miješanim komunalni otpadom.



4. 5. PROBLEMATIČNI OTPAD

Problematični otpad je opasni otpad iz podgrupe 20 01 Kataloga otpada koji uobičajeno

nastaje u kućanstvu te opasni otpad koji je po svojstvima, sastavu i količini usporediv s

opasnim otpadom koji uobičajeno nastaje u kućanstvu pri čemu se problematičnim

otpadom smatra sve dok se nalazi kod proizvođača tog otpada.

Trenutno se na području Općine Primošten problematični (opasni) otpad ne prikuplja

odvojeno, već se miješa zajedno za miješanim komunalni otpadom. Stoga ne postoje ni

podaci o količinama navedene vrste otpada. Količina navedenog otpada koji nastaje na

području Općine Primošten može se procijeniti na temelju prosječnog godišnjeg sastava

komunalnog otpada i ukupnih količina miješanog komunalnog otpada prikupljenog na

području Općine.

Na području Općine postavljeno je 6 eko otoka za odvojeno skupljanje papira, stakla,

plastike i tekstila.

Izdvojenim skupljanjem pojedinih otpadnih materijala kao npr. papira, stakla, dijela plastike,

biorazgradivog otpada i dr., količina ukupno sakupljenog otpada će se znatno smanjiti čime

se postiže slijedeće:

smanjenje količina otpada koji je potrebno odložiti na odlagalište i ušteda na

odlagališnom prostoru;

povećanje količina sekundarnih sirovina (skupljeni otpad uz odgovarajuću obradu

postaje sekundarna sirovina i na taj način štedi sirovine i energiju, a s druge strane

predstavlja značajnu uštedu u potrebnom kapacitetu objekta za konačno zbrinjavanje

ostatnog otpada);

smanjenje emisije metana i nekih drugih plinova koji nastaju u manjim

koncentracijama na odlagalištu komunalnog otpada;

smanjenje opterećenja procjednih voda, a posredno time i smanjenje mogućnosti

onečišćenja površinskih i podzemnih voda.



5. PODACI O POSTOJEĆIM I PLANIRANIM GRAĐEVINAMA I UREĐAJIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM TE STATUSU SANACIJE NEUSKLAĐENIH ODLAGALIŠTA I LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM Na području Općine Primošten ne postoje građevine i uređaji za gospodarenje otpadom niti

službena odlagališta.

U PPUO Primošten, Odredbe za provođenje, poglavlje 7. Postupanje s otpadom, navodi se:

Članak 97.

(1) Sa područja općine Primošten otpad se sakuplja i odvozi na deponiju Šibenik na lokaciji

Bikarac-Donje polje prema dogovoru s Gradom Šibenikom.

Članak 98.

(1) U cilju unapređivanja postupanja sa otpadom i zaštite okoliša, prioritetne su slijedeće

aktivnosti:

- Ustrojavanje učinkovitog, tehnički suvremenog, po okoliš i ljude neškodljivog, estetski

prihvatljivog i ekonomski podnošljivog načina sakupljanja, odvoženja i dispozicije

komunalnog i drugog otpada koji će pokriti čitavo područje općine i biti kapacitiran da

zadovolji potrebe turističke sezone i s mogućnošću izdvojenog sakupljanja otpada na

mjestu nastanka.

- Sanacija sadašnjih odlagališta i "divljih" deponija na području općine, pri čemu polaziti

od toga da se na području odlagališta uspostavi prijašnje stanje prvenstveno provodeći

mjere rekultivacije i sprječavanja utjecaja deponija na okoliš.

(2) Postupanje s otpadom vrši se u skladu s važećim Zakonom o otpadu i važećim

Pravilnikom o gospodarenju otpadom.

Članak 98.a

(1) Područje za smještaj reciklažnog dvorišta za područje Općine Primošten prikazano je na

kartografskim prikazima: 1. Korištenje i namjena površina, 3.C. područja primjene planskih

mjera zaštite u mj.1:25 000, te na kartografskom prikazu 4.2.B. Građevinska područja naselja

Primošten Burni u mj 1:5000.



(2) Uvjeti za gradnju reciklažnog dvorišta:

minimalna površina građevne čestice iznosi 4000 m2

maksimalna površina građevne čestice iznosi 10 000m2

maksimalni koeficijent izgrađenosti Kig = 0,3

maksimalni koeficijent iskoristivosti Kis = 0,3

maksimalna katnost građevina je prizemlje (Pr)

obavezan je pojas zaštitnog zelenila prema susjednim površinama širine 5m

dvorište mora biti ograđeno.

(3) Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima prema

važećem Pravilniku o gospodarenju otpadom i važećem Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom.

(4) Promjena granica površine reciklažnog dvorišta neće se smatrati izmjenom Plana.

Reciklažno

dvorište



IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA OPĆINE PRIMOŠTEN Kartografski prikaz: Područja primjene planskih mjera zaštite

Otpad sa područja Općine Primošten odlaže se na regionalnom centru za gospodarenje

otpadom „Bikarac“ u dogovoru s Gradom Šibenikom u čijem vlasništvu se i nalazi odlagalište.

Odlagalište Bikarac je u upotrebi od 1971. godine, nalazi se 12 km jugoistočno od grada

Šibenika i 10 km od Primoštena (zračne linije) dok je cestovna udaljenost 27 km, a prostire se

na ukupnoj površini od oko 25 ha. Ukupan kapacitet ŽCGO ''Bikarac'' iznosi 1.800.000 mᶾ

otpada.

Tehnologija odlaganja neopasnog otpada obuhvaća istresanje otpada na radnu površinu,

rasprostiranje i zbijanje otpada u slojeve i dnevno prekrivanje otpada te prekrivanje

popunjene etaže. Dnevno prekrivanje slojeva se obavlja inertnim materijalom ili

alternativnim pokrovom (LDPE geomembrana). Otpad se nabija do visine etaže, a tada se

obavlja međuetažno prekrivanje. Kako se etaža otpada širi, tako se povećava i površina

razvlačenja geomembrane. Nakon što se popuni prva kaseta prve etaže, njezina gornja

površina se prekriva slojem gline ili inertnog materijala debljine 15 cm, a geomembrana se

premješta na novu (susjednu) kasetu – i tako redom. Međuetažni prekrivni sloj izvodi se uz

poprečni i uzdužni nagib od najmanje 2 %. Prekrivni materijal svake etaže se dobro izravnava

i nabija kako bi se izbjegla njegova erozija uslijed utjecaja atmosferilija. Prekrivni materijal

prije zime se zaštićuje toploizolirajućim materijalom (folija, slama, lišće i sl.). Kod rada ljeti

radno čelo se vlaži kako bi se spriječilo podizanje prašine. Kod jačeg vjetra oko radnog čela se

postavljaju montažne ograde radi sakupljanja laganog otpada. Ukupni kapacitet ploha za

odlaganje otpada je 1.800.000mᶾ.



5.1. USPOSTAVA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ZA POTREBE OPĆINE

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju

i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Sukladno članku 35.

Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) JLS izvršava obvezu odvojenog

prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje jednog ili više

reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području.

Jedinica lokalne samouprave koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati

funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000

stanovnika na svojem području. S obzirom na navedeno, na području Općine Primošten

potrebno je uspostaviti jedno reciklažno dvorište.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14), Dodatkom III, definiran je popis

otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna zaprimati (tabela 3).

Sukladno članku 53., stavku 3. Zakona, obaveze Općine Primošten u postupku gospodarenja

posebnim vrstama otpada (a koje između ostalih uključuju i građevni otpad) definirat će se

Pravilnikom koji je ministar dužan donijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu

Zakona o održivom gospodarenju otpadom (članak 182., stavak 3). U ovom trenu može se

ustvrditi da je prikupljanje građevnog otpada sa područja Općine moguće riješiti reciklažnim

dvorištem unutar RCGO Bikarac, gdje će biti organizirano prikupljanje i obrada istog otpada.

Člankom 55., stavkom 2, navedeno je da će do 1. siječnja, 2020. Republika Hrvatska putem

nadležnih tijela osigurati pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje i druge načine

materijalne oporabe, uključujući postupke zatrpavanja i nasipavanja, u kojima se otpad

koristi kao zamjena za druge materijale, neopasnog građevnog otpada, isključujući materijal

iz prirode utvrđen ključnim brojem 17 05 04 - zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05

03 u minimalnom udjelu od 70% mase otpada.



Tablica 3: Popis otpada kojeg je osoba koja upravlja reciklažnom dvorištem dužna zaprimati

VRSTA OTPADA KLJUČNI BROJ

OTPADA

NAZIV OTPADA

Problematični otpad 20 01 13* otapala

20 01 14* kiseline

20 01 15* lužine

20 01 17* fotografske kemikalije

20 01 19* pesticidi

20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

20 01 27* boje, tiskarske boje,ljepila i smole, koje sadrže opasne tvari

20 01 29* deterdženti koji sadrže opasne tvari

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena

opasnim tvarima

15 01 11* metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne materijale

(npr. azbest), uključujući prazne spremnike pod tlakom

Otpadni papir 15 01 01 ambalaža od papira i kartona

20 01 01 papir i karton

Otpadni metal 15 01 04 ambalaža od metala

20 01 40 metal

Otpadno staklo 15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo

Otpadna plastika 15 01 02 ambalaža od plastike

20 01 39 plastika

Otpadni tekstil 20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

Krupni (glomazni)

otpad

20 03 07 glomazni otpad

Jestiva ulja i masti 20 01 25 jestiva ulja i masti

Boje 20 01 28 boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje nisu navedene pod 20 01

27

Deterdženti 20 01 30 deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29

Lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 33

Baterije i akumulatori 20 01 34 baterije i akumulatori koji nisu navedeni pod 20 01 33

Električna i

elektronička

oprema

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja nije navedena pod

20 01 21, 20 01 23 i 20 01 35



Sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 24/13, 54/13) reciklažno dvorište u svom

radu mora udovoljiti sljedećim uvjetima:

1. Na glavnom ulazu u reciklažno dvorište mora biti istaknuta oznaka koja mora

sadržavati podatke o nazivu trg. društa ili obrta, broj upisa u očevidnik

reciklažnih dvorišta i radno vrijeme

2. Mora biti opremljeno odgovarajućom vagom.

3. mora biti opremljeno video nadzorom ukoliko se u reciklažnom dvorištu obavlja

trgovanje otpadom.

4. Mora biti onemogućeno istjecanje oborinske vode koja je došla u doticaj s otpadom

na tlo, vode, podzemne vode i more.

5. Građevina mora imati podnu površinu otpornu na djelovanje otpada.

6. Neovlaštenim osobama mora biti onemogućen pristup otpadu

7. Na vidljivom i pristupačnom mjestu obavljanja tehnološkog procesa moraju biti

postavljene upute za rad.

8. Građevina mora biti opremljena s opremom i sredstvima za čišćenje rasutog i

razlivenog otpada ovisno o kemijskim i fizikalnim svojstvima otpada.

9. Ukoliko se u reciklažnom dvorištu gospodari opasnim otpadom potrebno je da je

građevina natkrivena i da je onemogućen dotok oborinskih voda na otpad.

10. Tehnološki proces skladištenja otpada mora se obavljati na način da se otpad

skladišti odvojeno po svojstvu, vrsti i agregatnom stanju.

11. Skladište u kojem se obavlja tehnološki proces skladištenja opasnog otpada mora biti

pod neprekinutim nadzorom.

12. Skladište u kojem se obavlja tehnološki proces skladištenja otpada mora biti

opremljeno primarnim spremnicima za skladištenje otpada koji moraju biti Izrađeni

od materijala otpornog na djelovanje uskladištenog otpada, izrađeni na način koji

omogućava sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te po

potrebi osigurati nepropusno zatvaranje.

Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zajedno sa

navedenim kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će adekvatno postupanje sa

svim vrstama otpada koje se na području Općine generiraju.



5. 2. PODACI O LOKACIJAMA ODBAČENOG OTPADA I NJIHOVOM OTKLANJANJU Na području općine Primošten nema podataka o evidentiranim lokacijama odbačenog

otpada (divlja odlagališta). Kroz povijest na ovom području periodično bi se pojavljivala na

pojedinim lokacijama divlja odlagališta no pravovremenim uklanjanjem istih te

komunikacijom sa stanovništvom (postavljanje natpisa sa zabranom odlaganja otpada,

upozoravanje i kažnjavanje stanovništva) sva divlja odlagališta su uklonjena s područja

općine.

6. MJERE POTREBNE ZA OSTVARENJE CILJEVA SMANJIVANJA ILI SPREČAVANJA NASTANKA OTPADA, UKLJUČUJUĆI IZOBRAZNO – INFORMATIVNOE AKTIVNOSTI I AKCIJE PRIKUPLJANJA OTPADA Temeljni cilj svakog sustava održivog gospodarenja otpadom jest smanjivanje ili sprječavanje

nastanka otpada. Uspostava sustava održivog gospodarenja otpadom na nekom području je

dugotrajan proces kojem dužnu pažnju trebaju posvetiti svi stanovnici tog područja zajedno

sa svojim izabranim predstavnicima. Potrebno je provoditi određene opće mjere koje čine

okosnicu samog sustava kao što su:

odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada;

odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) otpada;

provođenje izobrazno - informativne aktivnosti na svom području;

provedba akcija prikupljanja otpada.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) nalaže odvojeno sakupljanje otpada

čija se vrijedna svojstva (materijalna i energetska) mogu iskoristiti. Razvrstavanjem i

odvojenim sakupljanjem otpada na mjestu nastanka omogućuje se njegova ponovna

uporaba, recikliranje ili oporaba otpada u energetske svrhe, uz smanjenje količina ostatnog

otpada koji se mora zbrinuti na odlagalište otpada.



6. 1. IZOBRAZNO-INFORMATIVNE AKTIVNOSTI

Kako bi se osiguralo da građani aktivno počnu primjenjivati načela smanjenja proizvodnje

otpada u svakodnevnom životu i koristiti infrastrukturu za odvojeno odlaganje otpada JLS

dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-

informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne

tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu putem javnih medija. Da

bi se stanovnici motivirali za nove aktivnosti važno je i prikazati postignute rezultate u

recikliranju otpada, organizirati posebne akcije – „Dane prikupljanja otpada“ npr. za

elektroničku i električnu opremu, baterije, papir, staklo, nepovratnu plastičnu ambalažu.

Edukaciju je potrebno provoditi prema ciljnim skupinama: za djecu predškolske i školske

dobi, za mlade, odraslo stanovništvo, poduzetnike i obrtnike, turističke djelatnike i državnu

administraciju.

Općina Primošten vrši edukaciju stanovništva uz pomoć Eko udruge Primošten putem

održavanja javnih tribina, edukacijom djece u dječjim vrtićima i školama, djeljenjem letaka,

te putem mjesnih portala.



7. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM

7.1. KONCEPT CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Integralni koncept gospodarenja otpadom u sebi sadrži osnovna načela, i to:

izbjegavanje otpada

vrednovanje otpada

zbrinjavanje otpada.

Slika 4: Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Postupanje s otpadom na predmetnom području razvija se u skladu sa ciljem ostvarivanja

integralnog koncepta gospodarenja otpadom čije su osnove:

sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe

kontrolirano odlaganje otpada

saniranje otpadom onečišćenog tla

Iskorištavanje vrijednih svojstava otpada provodi se putem:

Domaćinstava i uslužne djelatnosti

odvojenog skupljanja staklene i pet ambalaže te metalne ambalaže od pića i napitaka,

putem kontejnera smještenih na javnim površinama područja Općine



Kontrolirano odlaganje otpada

odlaganja ostatnog otpada iz domaćinstava i privrede (komunalnog i neopasnog

proizvodnog otpada) na uređenom odlagalištu neopasnog otpada

organiziranim skupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada obuhvaćeno je 100%

stanovništva i privrede.

7. 2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA OTPADA Smanjenje količina otpada može se postići na više načina, a najvažniji su:

sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada,

sprječavanje da se u proizvod za tržište ugrađuju štetni sastojci,

sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tržište koji

onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu.

Prioritet cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je sprječavanje nastanka otpada. Suština

izbjegavanja nastanka otpada je: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". To

podrazumijeva da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se

sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i

obrade, uvođenjem na tržište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem

krajnjih potrošača, smanjiti će količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti.

U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

robu tako oblikovati, proizvoditi i prerađivati da se ostatne tvari mogu

maksimalno ponovno iskorištavati,

načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda regulirati

tako, da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu,

proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih

tvari,

proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.



Osnovne mjere izbjegavanje otpada mogu se taksativno svesti na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji

razvojem tehnologije koja ne stvara otpad

otpad vraćati u vlastitu proizvodnju

otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima

proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi

pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

količinom i štetnosti otpada

proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži

proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a nakon

toga se odbacuje kao otpad

Ponašanje potrošača

da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati,

da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno da pri

kupovanju robe preferiraju povratnu ambalažu,

da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.

Edukacija

koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o

mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,

stimulacija i kažnjavanje

7. 3. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA I OPORABE KOMUNALNOG OTPADA U tablici 4. dane su grupe otpada, mogući način sakupljanja, mogući načini obrade i smjernice njihova vrednovanja u cjelovitom sustavu gospodarenja

otpadom.

VRSTA OTPADA Mjesto/način sakupljanja Mjesto/način obrade Vrednovanje

1 -Komunalni otpad CGO Odvajanje

Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

2 - Građevinski otpad i otpad od rušenja Odlagalište GO

Odvajanje i obrada na odlagalištu GO Ponovna upotreba Mini RD

3. Proizvodni i rudarski otpad CGO Odvajanje

Materijalno

Biološko

Energetsko

Odlaganje

4 - Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Ratarstvo

Biološko i Energetsko Stočarstvo

Šumsko tlo

Drvnoprerađivačka

5 - Opasni otpad

- gospodarstvo Ovlašteni sakupljač Skladište proizvođača Energetsko

-domaćinstva Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje

Izvoz

6 - Ambalažni otpad

-papirni i kartonski

Reciklažni otoci

Tvornica papira i kartona Recikliranje RD

Mini RD

Svežnjevi




POOPSS

Gospodarski subjekti

-stakleni

Reciklažni otoci

Tvornica staklene ambalaže Recikliranje

RD

Mini RD

POOPSS

Trgovina


-metalni

Reciklažni otoci

Tvornica za obradu metala Recikliranje RD

Mini RD

Gospod. subjekti

-plastični

Reciklažni otoci

Pogoni za obradu Recikliranje, Energetsko

RD

Mini RD

POOPSS


Trgovina

- biootpad

Bio kante

Kompostiranje Upotreba komposta Kompostana

RD

7 - Otpadna vozila

CGO

Pogoni za reciklažu Korištenje sekundarne sirovine RD

Mini RD

POOPSS

8 - Otpadne gume vozila

RD

Skl. ovlaš. sakupljača Materijalno, Energetsko Ovlašteni sakupljač

Trgovina

9 - Otpadna električna i elektronička oprema RD

Predobrada Materijalno , Izvoz Ovlašteni sakupljač




10 - Komunalni mulj Uređaj za pročišćavanje Predobrada Kompostiranje , Energetsko

11 - Otpad životinjskog porijekla Rashladni kontejner Toplinska obrada Postupanje prema propisu

12 - Otpadna ulja

-mineralna ulja

RD

Skl. ovlaš. sakupljača Energetsko Ovlašteni sakupljač

Benzin. postaje

-jestiva ulja RD

Pogon za predobradu Proizvodnja goriva Ovlašteni sakupljač

13 - Otpadne baterije i akumulatori

RD

Skl. ovlaš. sakupljača Recikliranje POOPSS

Trgovina

14 - Postojana organska zagađivala Ovlašteni sakupljač Skl. ovlaš. sakupljača Izvoz

15 - Medicinski otpad-opasni

-inertni Mjesto skupljanja u objektu Odvajanje

Materijalna

Biološka

Energetska

Odlaganje

-opasni Skladište proizvođača Odvajanje

Energetsko, Biološko, Kemijsko

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača

Napomene:

- CGO-centar za gospodarenje otpadom

- GO-građevinski otpad

- POOPSS - poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama

- RD- reciklažno dvorište

- skl.-privremeno skladište

- trgovina- prodavaonice u kojim je prodana roba od koje nastaje otpad nakon iskorištenja

- potrebne vrijednosti kupljene robe

Postupanje s opasnim otpadom treba redefinirati po donošenju državnog Plana postupanja

s opasnim otpadom.

7.3.1. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže

U cilju kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže

predviđa se u razdoblju od osam godina realizacija slijedećeg:

- postavljanje reciklažnih otoka

- izgradnja reciklažnog dvorišta na lokaciji u Općini Primošten

- izgradnja pretovarne stanice sa sortirnicom

Reciklažni (zeleni) otok - Posude/kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim

lokacijama grada ili trgovinama ili u/pred stambenim objektima i uslužnim objektima. Tako

postavljene posude/kontejneri (zeleni otoci) za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog

stakla, PET i metalne ambalaže od pića i napitaka na jednoj lokaciji čine "reciklažni otok"

(zeleni otok). Razvrstavanje otpada prema postavljenim kantama za izdvojeno skupljanje

presudno je za uspješnost provedbe sustava izdvojenog skupljanja putem 3 kante budući da

navedeni sustav povećava troškove skupljanja, a stupanj čistoće u kantama određuje i visinu

troškova daljnje obrade izdvojenih komponenti. Iznimka za postavljanje kontejnera moguća

je ukoliko na određenom prostoru postoji neki veći proizvođač određene vrste otpada

(restorani, kafići, uredske prostorije s većim brojem zaposlenih i sl.) kojima gravitiraju

nestalni stanovnici (turisti).

Na području općine Primošten postavljeno je 6 eko otoka za izdvojeno skupljanje papira,

metala i stakla, a 100% stanovništva Općine je pokriveno prikuplljanjem komunalnog otpada.



Reciklažno dvorište

Prema Zakonu o održivom gospdarenju otpadom (NN 94/13) općina Primošten je obvezna na

svom području uspostaviti jedno reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište predstavlja fiksno mjesto za izdvojeno odlaganje raznih vrsta otpadnih

tvari koje nastaju u domaćinstvu. Namijenjeno je isključivo građanima i ne prima se otpad iz

industrijskih i zanatskih radionica. U reciklažnom dvorištu ne vrši se nikakva dodatna prerada

otpada već je jedina funkcija skupljanje.

Reciklažno dvorište mora udovoljavati osnovnim tehničko-tehnološkim uvjetima:

mora biti ograđeno,

otvoreni spremnik mora biti u posebno ograđenom natkrivenom prostoru u koji je

onemogućen dotok oborinskih voda,

otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvu, vrsti, i agregatnom stanju,

podna površina mora biti nepropusna i otporna na djelovanje uskladištenog otpada,

mora biti opremljeno tako da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada, širenje

prašine, buke, mirisa i drugih emisija,

mora biti opremljeno uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i

sprečavanje širenja požara te drugom sigurnosnom opremom sukladno posebnim

propisima,

stacionirana posuda, spremnik i druga ambalaža, moraju biti izrađeni tako da je

moguće sigurno punjenje, pražnjenje, odzračivanje, uzimanje uzoraka te nepropusno

zatvaranje i pečaćenje, a nenatkriveni spremnici moraju biti s dvostrukom stijenkom

ili atestirani za skladištenje tvari koje su sastavni dio otpada

na uočljivom mjestu mora biti istaknut "plan djelovanja u slučaju izvanrednoga

događaja" koji sadrži sljedeće podatke: o vrstama otpada koji se skladišti; o mogućim

izvanrednim događajima; ime, prezime i telefonske brojeve odgovornih osoba i

njihova ovlaštenja; telefonski broj policije; telefonski broj vatrogasaca i telefonski

broj hitne pomoći,

mora biti označeno natpisom "Reciklažno dvorište" s podacima o vrsti otpada koji se

skladišti, ključnom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu te nazivu

pravne ili fizičke osobe i o radnom vremenu.



U reciklažnom dvorištu gospodarit će se sukladno Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom kao i odgovarajućim pravilnicima o posebnim vrstama otpadu.

Pretovarna ili transfer stanica

(TS) je objekt u koji relativno mala vozila dovoze komunalni otpad, gdje se on pretovaruje u

veće kontejnere ili na veća vozila i vozi se do drugoga objekta na daljnju preradu ili konačno

odlaganje. Dva su glavna razloga za izgradnju TS-a:

Ekonomski: Ako je odlagalište otpada daleko (>30 km) od mjesta skupljanja

ekonomičnije je prevoziti otpad do većih vozila za odvoz, nego voziti otpad

direktno vozilima koja sama skupljaju otpad na terenu. Ova situacija je sve

uobičajenija, jer su odlagališta sve udaljenija od naseljenih mjesta.

Uslužni: Za ruralno područje bez usluge skupljanja otpada transfer- stanicu

može koristiti lokalno stanovništvo da otpad ne mora samo voziti daleko.

Ovakvi TS-ovi se osnivaju obično na starim, saniranim i zatvorenim

odlagalištima jer su ljudi navikli tamo dovoziti otpad.

Idealno bi bilo da je TS u sredini područja s kojeg se dovozi otpad, da bi troškovi skupljanja

bili što manji, ili da je na prometnici od mjesta skupljanja do odlagališta. Transfer-stanice bi

trebale biti smještene tako da nisu smetnja i rizik za okoliš i zdravlje ljudi. Lokacija

pretovarne stanice određuje se na bazi gustoće stanovništva pojedinih područja i udaljenosti

promatranog prostora od Centra za gospodarenje otpadom. Prešanje na pretovarnoj stanici

može imati ekonomske prednosti, jer dozvoljava da se veća težina prevozi jednim

kontejnerom.



Slika 5: Primjer Eko - otoka

Slika 6: Primjer transfer stanice



Slika 7: Primjer reciklažnog dvorišta



8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ovim Planom reguliran je postojeći sustav zbrinjavanja otpada u Općini Primošten. Svakim

poboljšanjem sustava potrebno je prilagoditi i ovaj Plan u smislu funkcionalnog rada sustava.

U skladu sa zakonskim propisima izvršen odabir onih stručno i tehnički osposobljenih pravnih

osoba, za koje se po tehničkoj opremljenosti, broju zaposlenika i drugim potrebnim uvjetima

može zaključiti da su podobni za krajnje zbrinjavanje i odvoz otpada na području Općine

Primošten. Za tumačenje ovog Plana nadležan je Načelnik Općine Primošten. U slučaju da

ovim Planom nije utvrđen neki od načina primjene sustava postupanja s otpadom

neposredno će se primjenjivati uputstvo Načelnika Općine Primošten. Izmjene i dopune ovog

Plana vrše se na način propisan za njegovo donošenje.

NAČELNIK OPĆINE PRIMOŠTEN

Documents

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM - Primoštenprimosten.hr/.../2014/12/Plan-gos-otpad-Primosten.pdf · Nacrt Plana gospodarenja otpadom u Općini Primošten VIZOR d.o.o., ekologija zaštita,