NJEGOVA EMINENCIJA Garchen Triptrul Rinpoche

PLAMEN MUDROSTIiskustveni komentar Ganges Mahamudre

PLAM

EN M

UD

ROST

I: Iskustveni komentar G

anges maham

udre Nj. E. G

archen Triptrul Rinpoche

ISBN 978-953-59217-0-7

Budističko društvo Drikung Kagyu Tengye Ling osnovano je u svibnju 2014. pod duhovnim vodstvom Njegove Eminencije Garchen Rinpochea

i Dorzin Dhondrup Rinpochea. Naša je namjera olakšati primjereno razumijevanje budističkog gledišta i prakse, te time pružiti metode

za ostvarenje privremene i trajne sreće svih osjetilnih bića.

Molimo da se prema ovoj knjizi odnosite s poštovanjem, jer sadrži Buddhadharmu.

Budističko društvo Drikung Kagyu Tengye Ling objavljuje ovu knjigu povodom gostovanja Nj. E. Garchen Triptrul Rinpochea u Zagrebu, u rujnu 2016. Plamen mudrosti sadrži Garchen Rinpocheova tumačenja Ganges mahamudre, teksta Tilopinih uputa Naropi u 28 stihova, koji je jedan od klasika tibetskog budizma. Riječima

samog Garchen Rinpochea: “Ganges mahamudra sadrži brojne istinski dragocjene upute. Osobno sam iskusio veliku dobrobit čitajući je uvijek iznova. Čak i ako se ne bavite drugim učenjima, nego se samo uvijek ponovo vraćate Ganges mahamudri, pojavit će se želja za dubljim razumijevanjem i svaki put kad je uzmete u ruke, osjetit ćete pravi užitak. Pa i ako patite zbog nekih trenutnih uznemirujućih emocija, dok čitate ovu knjigu, vaš će um biti ponešto sretniji i smireniji. Razlog tomu je loza blagoslova koju primate dok je čitate.”

OMOT-Garchen Rinpoche_02-hrbat8.indd 1 11.9.2016 19:26:06

njegova eminencija Garchen Triptrul Rinpoche

PLAMEN MUDROSTIiskustveni komentar Ganges mahamudre

Budističko društvo DRIKUNG KAGYU TENGYE LING HRVATSKA

ZAGREB, 2016.

nakladnik:Budističko društvo Drikung Kagyu Tengye Ling, ZagrebZagreb, 2016.

izvorno izdanje:His Eminence Garchen Triptrul RinpocheThe Wisdom Flame: Experiential Commentary on the Ganges MahamudraCopyright 2011 © Dri Thubten Dargya Ling

Njegova Eminencija Garchen Triptrul RinpochePlamen mudrosti: Iskustveni komentar Ganges mahamudre

Zahvaljujemo Gyaltsen Publications na ustupljenim fotografijama.

urednica izdanja:Vesna Janković

prijevod na hrvatski:Vesna JankovićKsenija KanajetDubravko Modrušan

lektura i redaktura:Aida BagićSrđan PetriIvan Stublić

pojmovnik prirediliIvan Stublić Dubravko ModrušanVesna Janković

grafičko oblikovanje:Nikica Ostarčević

tisak:Ispis d.o.o. Zagreb

Objavljivanje ove knjige svojim su donacijama omogućili:Martin Babić, John Blum, Lee Clark, Edward J. Coughlin, Ines Došen, Marijana Glavica, Matija Hlebar, Wam Kat, Tihomir Marinković, Ivana Pavić, Srđan Petri, Mojca Poberaj,

Jorge Rivero, Kathryn Turnipseed

Knjiga koju držite u rukama rezultat je truda i plemenite namjere mnogih. Neka prikupljene zasluge budu na dobrobit svih osjetilnih bića!

Sadržaj

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4ZAHVALE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6GANGES: Ključne upute za Mahamudru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9UVOD U GANGES MAHAMUDRU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Patnja promjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Njegovanje konvencionalne bodhicitte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Zatamnjenja na putu ostvarenja prirode uma . . . . . . . . . . . . . . . . . 29Kako promatrati um na početku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Tri ključne točke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31OM AH HUNG vizualizacija i meditacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Prakticirajuća loza blagoslova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41Dobrobiti Ganges mahamudre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42Tri puta oslobađanja od uznemirujućih emocija . . . . . . . . . . . . . . . 43Tri Buddhine kayeObitavanje u gledištu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Jedinstveni temelj svih Buddha i osjetilnih bića . . . . . . . . . . . . . . . . 51Istraživanje uma i fenomena logičkim zaključivanjem . . . . . . . . . . . . 63Marljivo i ustrajno prakticiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Praznina i suosjećanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Motrenje prirode uma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69Korijenska samaya: jedinstvo praznine i suosjećanja . . . . . . . . . . . . . 79Napredna praksa mahamudre. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Pitanja i odgovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

Kratko pojašnjenje Tajne mantre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102O samayi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104Savjeti učenicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109Pitanja i odgovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120

Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137Kratka biografija Njegove Eminencije Garchen Rinpochea . . . . . . . . . . . 142

Molitva za dug život Nj. E. Garchen Triptrul Rinpochea . . . . . . . . . . . . 143

5

Predgovor

Vrhovni Vajradhara1 Garchen Rinpoche, savršeni Buddha koji se poja-vio u ljudskom liku, gospod koji prožima ocean mandala i budinskih porodica, snažno okreće kotač dharme dubokih i beskrajnih sutri i tantri, na Istoku i na Zapadu.

Odgovarajući na našu smjernu molbu, Rinpoche je 2009. u Dri Thu-bten Dargye Ling centru u Singapuru dao veliko opunomoćenje yida-ma Chakrasamvare. Ovo opunomoćenje (u Sarma sistemu tantri, op. prev.) spada u kategoriju takozvanih Tantri majke, koje pak spadaju u red tzv. Nenadmašne Yogatantre (Anuttarayogatantru Tajne man-tre varjayane), a ova kategorija tantri (u Nyingma sistemu tantri, op. prev.) korespondira klasi tzv. Anuyoge. Rinpoche je uz to dao i upute za Ganges mahamudru, učenje koje je veliki učitelj svih siddha2 Tilopa prenio slavnom Naropi.

S bezgraničnom ljubavlju i suosjećanjem Rinpoche je dao ove duboke i opsežne upute i opunomoćenja, koja su usklađena s umom učenika. Učenici su onda uložili veliki trud da urede kineski i engleski prijevod, a uključili su i nekoliko pitanja koja su sudionici postavili tijekom učenja.

Budući da sve naše majke osjetilna bića3 nisu vidjele prirodu svoga uma, onda prianjaju za ovaj svijet, nošene i sputane zbrkanom percep-cijom ovoga života. Kako su sva ta bića neprestano mučena, danju i noću, snažnom patnjom žudnje, mržnje i neznanja, da bi im pomogao,

1 Vajradhara (skt.) – prvobitni Buddha, ali i počasna titula kojom se oslovljavaju osobito cijenjeni učitelji.

2 Siddha (skt.) znači “savršeni” i odnosi se na duhovne majstore koji su ostvarili probuđenje.3 All mother sentient beings (eng.) – izraz se odnosi na budističko uvjerenje da smo tijekom eona

kruženja samsarom proživjeli nebrojene živote u kojima su nam sva osjetilna bića mogla biti majke i da u skladu s tim trebamo njegovati suosjećanje i ljubav za sva stvorenja.

6

Rinpoche je ponudio upute svoga srca o mahamudri. Dao je detaljan uvod u prirodu uma kako bi izliječio tri otrova.

Smatram ove upute uzrokom sreće i blagostanja svih osjetilnih bića koja imaju dobru sreću da ih čuju, stoga me silno veseli što je centar financirao, proizveo i tiskao ovu knjigu, te izražavam zahvalnost na uloženom velikom trudu.

Uz pomoć ovih vrlih djela, neka ove upute – učenja o mahamudri koja ima moć da uništi neznanje prianjanja za ja, korijenski uzrok beskrajne patnje i muke – cvjetaju i šire se, ostajući u ovom svijetu zauvijek.

Moleći se da ova učenja prožmu velikim mirom i blagostanjem i najdalji kutak ovog svijeta, ovo je napisao Poštovani Dorzin Konchog Dhondrup, 30. ožujka 2010. u Singapuru.

Poštovani Dorzin Konchog DhondrupGlavni Lama

Dri Thubten Dargye Ling (Garchen Buddhist Centre),

Singapur 30. ožujka 2010.

7

Zahvale

Štovanje svim učiteljima!

Kao prvo, u ime Dri Thubten Dargye Ling centra želimo izraziti dubo-ku zahvalnost našem učitelju, Njegovoj Eminenciji Garchen Rinpocheu koji je – unatoč svojim brojnim obavezama i svojoj dobi – doputovao u Singapur, da bi nam dao ovo dragocjeno učenje. Mogućnost da u ovom iskvarenom dobu, susretnete i primite učenja od tako ostvarenog majstora i uglednog učitelja predstavlja nezamisliv blagoslov. Garchen Rinpocheova bezuvjetna ljubav za sva osjetilna bića nas je sve dirnu-la i dala nam snažnu vjeru da je, usprkos ovim teškim vremenima, Buddhadharma oko nas. Bez učitelja i učenja koja su upućena svim bićima, bili bismo osuđeni na cikličko postojanje samsare bez nade u oslobođenje.

Ova je knjiga također zajednički trud čiste namjere i težnje mnogih dharma prijatelja. Centar stoga želi zahvaliti našem stalnom lami, poštovanom Dorzin Konchog Dhondrupu koji je pripremio ova drago-cjena učenja. Ne zaboravljamo ni one koji su neumorno poklonili svoje vrijeme i trud da ova učenja učine dostupnima, našim prevoditeljima: Ini Bieler, Wensy, Wong Png Leongu i Hani Huan, koji su pomogli da duboka složenost dharme postane razumljiva. Ova knjiga ne bi bila moguća bez prethodno položenog temelja njihova prijevoda. Željeli bismo se također zahvaliti Kay Chandler na pedantnom uređivanju transkripta učenja o mahamudri, sestrama Dori Poon i Kwok Shu Lian za prijepis i sređivanje snimljenih učenja, te braći Kennethu Tanu, Williju Angu i Lee Ai Lingu za dizajniranje i grafičku pripremu ove prekrasne knjige.

Ova knjiga je zbirka učenja koju je 2009. Nj. E. Garchen Rinpoche dao u Singapuru. Učenja o Uvodu u vajrayanu sažetak su preliminarnih

8

učenja danih prije Cakrasamvara opunomoćenja i stoga pružaju nužni okvir i osnovu za stupanje na put Tajne mantre. Garchen Rinpoche je skupini učenika također dao opće savjete o tome kako prakticirati u svakodnevnom životu, koje smo uključili u ovu knjigu jer smatramo da mogu koristiti praktikantima.

Na kraju, iako ne manje važno, ova je knjiga namijenja svima nama koji imamo zasluge da se sretnemo s njom, da bismo podijelili i proširili dharmu nadaleko. Kao što je veliki majstor, pokojni Tulku Urgyen Rin-poche jednom kazao: “Svi vajra prijatelji idu ka probuđenju kao jedna skupina, kao jedinstvena mandala. Zato održavajte sklad u sanghi, budite ljubazni jedni prema drugima i pridržavajte se pravila. Tada će nezamislivo duboka učenja vajrayane imati učinak.”

Uz pomoć zasluga svih čiji trud je omogućio nastanak ove knjige, te uz pomoć čiste motivacije onih koji prakticiraju, neka Njegova Eminencija Garchen Rinpoche i svi autentični veliki učitelji žive stotinama kalpa i nastave donositi dobrobit bezbrojnim našim majkama osjetilnim bići-ma sve dok samsara ne završi. Neka učiteljeva dobrota bude nagrađena našom dharmičkom praksom.

Vaš u dharmi

CK Lowpredsjednik Dri Thubten Dargya Ling centra

(Garchen budistički centar), Singapur

PLAMEN MUDROSTIiskustveni komentar Ganges mahamudre

10

GANGES: Ključne upute za Mahamudru

Mahamudra Upadesham (skt.), Chaggya Chenpo Menngag (tib.)

Štovanje slavnom sunastajanju1!

Bistri Naropa, trpeljiv na patnju, izdržao si poteškoće i predan si učitelju.

O! Promotri dobro svjetovne fenomene! Poput snova i iluzija koji nisu trajni, oni ne postoje stvarno. Stoga, raščaran2, napusti svjetovne djelatnosti. Potpuno presijeci niti prianjanja i odbojnosti, područje samsare, i meditiraj sam u šumskim i planinskim pustinjačkim boravištima!

Ostajući neprestano u stanju ne-meditacije, ne-postignuće je postignuto. Kada je postignuto ne-postignuće, postignuta je mahamudra. Svjetovni poslovi beskorisni su uzroci patnje. Promotri konačni suštinski smisao [koji shvaća] uzaludnost voljnog djelovanja!

Istina koja nadilazi intelekt ne može se uvidjeti intelektom.

Stanje ne-djelovanja ne može se postići voljnim djelovanjem. Ako želiš doseći stanje ne-djelovanja koje nadilazi mišljenje, sasjeci korijen samog uma i prebivaj u goloj svjesnosti!

1 Prema objašnjenju Trećeg Khamtrul Rinpochea u knjizi “The Royal Seal of Mahamudra, Volume One: A Guidebook for the Realization of Coemergence”, Shambala Publication, 2014. sunastajanje (eng. coemergence, tib. lhan cig skyes pa) – znači da sve žive i nežive stvari s jedne strane, i naša apsolutna stvarnost (skt. dharmata) ne nastaju kao odvojene niti u različito vrijeme, nego se prvobitno pojavljuju i obitavaju istodobno, poput vatre i topline, ili vode i vlažnosti. Mahamudra je sunastajanje, a sunastajanje je mahamudra. Oni označuju isto.

2 U izvorniku disenchanted od disenchant (eng.) – raščarati, raspršiti iluzije.

11

Pusti da se zagađena voda konceptualnih misli [primiri] u svoju [prirodnu] jasnoću. Bez potvrđivanja ili negiranja pojava, ostavi ih onakvima kakve jesu. Kada više nema ni prihvaćanja niti odbijanja, um je oslobođen u mahamudru.

Na primjer, [ako] se presiječe korijen stabla s bujnim granama i lišćem, usahnut će svih njegovih deset tisuća grana i sto tisuća listova.

Baš kao što se tisućama eona nakupljana tmina može rastjerati plamenom jedne svijeće, jedan trenutak blistavosti samog uma ras tjeruje bez iznimke eone nakupljanih negativnosti i zamračenja.

Oni s nižom inteligencijom, koji ne [mogu] obitavati u konačnom smislu, [trebali] bi se koncentrirati na ključnu točku energetskih vjetrova3 i prestati se naprezati oko svjesnosti. Sve dok ne budeš obitavao u neprekinutoj svjesnosti, moraš ulagati napor temeljem mnoštva pogleda4 i [oblika] fokusirane pomnosti!

Na primjer, kada istražuješ središte prostora, onaj tko se usmjera va na granicu i središte nestaje. Slično tomu, kada istražuješ um pomoću uma, mnoštvenost misli zamire i ti vidiš prirodu uma.

[Kada] zamre mnoštvenost misli, ti vidiš prirodu uma.

Baš kao, [kad] se izmaglice na zemlji ili oblaci rasprše u prostor, zapravo nikuda ne odlaze, niti igdje ostaju, tako je i s mnoštvom

3 Radi se o pupčanoj čakri koja je sjedište energetskih vjetrova.4 U izvorniku gazes (eng.) – tekst upućuje na različite položaje očiju i načine fokusiranja pogleda

tijekom meditacije.

12

misli koje izranjaju iz uma: kad promatraš sam um, valovi misli iščezavaju.

Baš kao što prostor nadilazi boju i oblik, nepromjenljiv i bez trunke crnog ili bijelog, tako je i sam um onkraj boje i oblika, neokaljan bijelim i crnim fenomenima vrline i zla.

Na primjer, čista i jasna Sunčeva kugla ne može biti pomračena tamom tisuća eona. Tako ni eoni provedeni u cikličkom postojanju ne mogu pomračiti blistavu suštinu samog uma.

Baš kao što se prostor, iako nazvan “praznim”, ne može opisati takvim terminima, tako ni um, iako opisan kao “jasno svjetlo” ne sadrži osnovu za takvo određenje pomoću jezičnih izraza.

Na primjer, što je u prostoru oslonjeno na što? Poput [prostora], ni mahamudra, koja je sam um, nema potpornog temelja. Spokojno obitavaj u neusiljenoj, urođenoj neprekidnosti. Kada se spone olabave, nema sumnje u oslobođenje.

U tom smislu, priroda uma je poput prostora. Nema fenomena koji nije sadržan u njemu.

Potpuno obustavi tjelesnu aktivnost i ostani spokojan. Bez suvišnog govora, zvuk je tek jeka. Bez razmišljanja, pogledaj izravno golu stvarnost.

Tijelo nema supstanciju, poput šuplje stabljike trske; a um, poput središta prostora, nadilazi područje mišljenja. Spokojno obitavaj u tom stanju, bez otpuštanja ili postavljanja. Kada je um bez žarišne točke, to je mahamudra. Navikavajući se na to, postiže se nenadmašno probuđenje.

13

Kada nema objekta na koji se fokusira, um je prirodno jasan. Kad nema puta, stupa se na put buddha. Navikavanjem na ne-meditaciju, postiže se nenadmašno probuđenje.

Nadilaženje svih [dualnosti] subjekta i objekta je kraljevsko gledište. Kada nema ometanja, to je kraljevska meditacija. Kada nema voljnog napora, to je kraljevsko ponašanje. Kada nema ni očekivanja ni sumnje, plod se manifestira.

Nestvorena osnova svega slobodna je od zamagljujućeg vela osobnih sklonosti. Nemoj se baviti meditacijom i post-meditacijom, [nego] obitavaj u nestvorenoj suštini. [Tako se vanjske] pojavnosti, [unutarnje] percepcije, te intelektualne sposobnosti iscrpljuju5.

Potpuno otpuštanje granica je vrhunsko kraljevsko gledište. Bezgraničnost, duboka i nepregledna je vrhunska kraljevska meditacija. Ponašanje slobodno od voljnog djelovanja, obitavajući u sebi, jest vrhunsko kraljevsko ponašanje. Sloboda od očekivanja koja boravi u sebi, je vrhunsko kraljevsko dozrijevanje.

[Um] početnika je poput vodopada. U sredini, um nježno teče [poput] rijeke Ganges. Na kraju, on je poput ušća rijeke [u ocean], poput susreta majke i djeteta.

Blistavost koja jest mahamudra, ne može se uvidjeti pomoću proučavanja vozila Tajne mantre i Paramita, ili zbirki tekstova poput Vinaye, pa čak ni pomoću pojedinačnih filozofskih tekstova i sustava učenja.

5 U izvorniku exhausted (eng.) – radi se o tehničkom terminu koji upućuje na “oslobađanje” pojava ne nji hovim poništavanjem ili uklanjanjem, nego dopuštanjem da same dođu do svog kraja, iscrpe se.

14

Kad ne proizvodiš ništa u umu i slobodan si od želja, [misli] su poput samo-izranjajućeg i samo-opadajućeg mreškanja na vodi. Kada se javi želja, blistavost uma je zatamnjena i ne može se opaziti.

Konceptualnim održavanjem zavjeta, kršiš samayu na razini konačnog smisla. Ako [um] ne luta izvan ne-obitavanja, neobjektiviranog konačnog smisla, neokrnjena samaya je svjetiljka u tami.

Kada, slobodan od želja, ne prianjaš ni uz jednu poziciju, sva učenja sadržana u zbirkama tekstova bit će, bez iznimke, shvaćena. Ako se potrudiš oko ostvarenja ove istine, bit ćeš oslobođen zatvora samsare.

Ako [njeguješ] postojanu meditaciju ove istine, sva nesvjesnost, negativnosti i zatamnjenja bit će sažeženi. Zato je to poznato kao svjetiljka Učenja.

Oni budalasti ljudi nezainteresirani za ovu istinu, neprestano su otplavljivani i uništavani velikom rijekom cikličkog postojanja. Kako je tužno što moraju trpjeti nepodnošljivu patnju loših preporađanja.

Ako želiš slobodu od patnje, slijedi majstorskog učitelja. Ako se oslanjaš na karmamudru, mudrost blaženstva i praznine će se pojaviti. Stoga ujedini blagoslov metode i mudrosti!

Sjeme suštine treba polako spustiti, zaustaviti, obrnuti i proširiti. Ono bi trebalo biti postavljeno u njegovo unutarnje boravište i prožeti tijelo.

Ako nema prianjanja za ovo, pojavljuje se mudrost praznog blaženstva i buja poput mjeseca koji se puni, [postiže] se dugovječnost bez dobivanja sijedih vlasi. Čovjek blista i zrači, snažan poput lava. Obična postignuća ostvaruju se lako, vodeći ka vrhunskom postignuću.

Neka ove ključne upute o mahamudri borave u srcu prolaznih bića s dobrom srećom.

Ovome je na obalama rijeke Ganges gospod Tilopa podučio Naropu. Neka bude ispunjeno vrlinom!

16

UVOD U GANGES MAHAMUDRU

Moji prijatelji u dharmi, dat ću vam uvod u Ganges, ključne upute za mahamudru, naslovljenu na sanskrtu Mahamudra Upadesham, a na tibetskom Chaggya Chenpo Menngag. Riječ chaggya označava mudru, i odnosi se na prostranost – prostranost našeg uma, koji je spoj jasnoće i praznine, i obitava poput prostranstva prostora. Iznimno je teško posti-ći to ostvarenje, a metoda ostvarenja prirode uma je dana u upadesham ili suštinskim uputama (menngag, tib.). Iako je teško ostvariti prirodu uma, ove su nam suštinske upute dane na način putem kojeg se to jednostavno može ostvariti.

Iznimno je teško spoznati i ostvariti (prirodu uma, op. prev.). Zašto je to tako teško ostvariti? Razmotrimo ovaj svijet, cijeli svemir, koji sadrži sva osjetilna bića. Atomska bomba bi ga tako lako razorila. Ali čak i ako bi cijeli svijet bio razoren, samoprianjanje6 osjetilnih bića bi i dalje postojalo, (ono, op. prev.) još uvijek ne bi bilo razoreno. Osjetilna bića bi i dalje prianjala za “ja”, ljutila se i tako dalje. Samoprianjanju tu ne bi bio kraj. Tek kad ostvarimo smisao mahamudre, konačno ćemo razoriti prianjanje za “ja” i neznanje koji su uzrok našeg lutanja samsarom i tada ćemo konačno postići stanje probuđenja.

Ako pažljivo razmislite o ovome, razumjet ćete da slijedeći ove upu-te možemo prevladati prianjanje za “ja” i neznanje. Buddha je bio prvi koji je postigao to ostvarenje, pa je stoga najmoćnija zaštita, konačno utočište, upravo Buddha. Oslanjajući se na ovo utočište, oslanjajući se na njegovu zaštitu, ostvarit ćemo stanje velike sreće koja je slobod-na od patnje. Kao rezultat ćemo si priskrbiti kraljevsko prebivalište

6 Samoprianjanje (eng. selfgrasping) – prianjanje za “ja”, za sebstvo, odnosno naša identifikacija s “ja” (tijelom, govorom i umom).

17

dharmakaye7, a za dobrobit drugih manifestirat ćemo emanacije koje imaju oblik. Takva je moć ovih uputa.

Tekst počinje riječima “Štovanje slavnom sunastajanju”. Ogromna je zasluga8 slavnog sunastajanja, no gdje se ona nalazi? Svako biće ima um, a vrsnoća je inherentna umu. Nalazi se u umu svakog osjetilnog bića. Sam Buddha je rekao da se buddha9 nalazi u umu svih osjetilnih bića. Iako se buddha nalazi u umu svakog osjetilnog bića, njihov um je privremeno zatamnjen samoprianjanjem i uznemirujućim emocijama, koje imaju prirodu patnje.

Sljedeći redak kaže “Mahamudra se ne može pokazati”. Čak i kada bismo pretražili cijeli svemir sastavljen od tri područja, ne bismo pronašli njezin smisao. Nigdje je se ne može vidjeti. Čak ni najveći učenjaci ne mogu izreći smisao mahamudre pomoću koncepata ili terminologije. Ne može je se razumjeti pomoću konvencija, niti u nju možemo proniknuti intelektom. Ne može je se shvatiti pomoću logič-kog razlučivanja, jer nadilazi intelekt. Izvan je mogućnosti izražavanja jer je onkraj svakog koncepta i opisa. Iznimno je teško i ukazati na nju. Smisao mahamudre je onkraj nečeg vidljivog, govora i mišljenja. Ne može se pokazati ili ukazati na nju kao na “ovo” ili “ono”.

Bistri Naropa, trpeljiv na patnju, izdržao si poteškoće i predan si učitelju.

Naropa je izdržao mnoge teškoće zbog značajne i dragocjene svrhe, jer je razumio konačnu istinu. Naropa je prvo postao iznimno obra-

7 Buddhino tijelo mudrosti.8 U engleskom tekstu upotrijebljena je riječi merit (skt. punya, tib. sonam) koja se često prevodi

kao zasluga, no radi se zapravo o potencijalu za probuđenje, u smislu vrline, vrsnoće uma, vrsnih kvaliteta uma koje vode probuđenju.

9 Kada se pojavljuje “buddha” pisano malim početnim slovom, radi se o upućivanju na našu urođenu budinsku prirodu. U tekstu se također pojavljuju “buddhe” u množini, referirajući na brojna probuđena bića mimo historijskog Buddhe Sakyamunija, pokretača kotača Dharme, kojeg označavamo velikim slovom “Buddha”.

18

zovan učenjak i usavršio je sve iznimne kvalitete učenosti. Naropina velika kvaliteta bila je ta da je on istinski razumio konačnu i drago-cjenu svrhu i stoga je bio u stanju strpljivo podnijeti bilo koje teškoće. Izdržao je ukupno dvadeset i četiri kušnje, dvanaest velikih i dvanaest manjih.

Na kraju, oslanjajući se na blagoslove svog učitelja, ostvario je spoznaju konačne istine što mu je omogućilo da podnese svaku tegobu ili patnju. Upravo mu je predanost učitelju omogućila spoznaju konačne istine. Tilopa reče: “Ti si, Naropa, u stanju podnositi patnju, pa si stoga obda-ren dobrom srećom. Ti si sretnik.”

O! Promotri dobro svjetovne fenomene! Poput snova i iluzija koji nisu trajni,

oni ne postoje stvarno. Stoga, raščaran, napusti svjetovne djelatnosti.

Većina svjetskih religija razumije i prepoznaje prirodu patnje, a u našoj tradiciji mi to činimo kontemplirajući Četiri misli koje okreću um10. Na početku je Buddha rekao: “Prepoznaj patnju, a zatim napusti uzrok patnje”. Ako ne uspijemo prepoznati patnju, nećemo moći otkloniti ni njezine uzroke, a to su uznemirujuće emocije.

U osnovi, cijeli ovaj svijet i svi fenomeni u samsari i nirvani su po prirodi poput sna, poput sna samo jedne noći. Sada nam se ovaj život čini kao da stvarno postoji, ali od trenutka našeg rođenja pa sve do trenutka smrti, cijeli naš život je poput sna jedne noći. Trenutak smrti je poput buđenja iz tog sna, sve pojavnosti ovog svijeta bi nestale. Sve će se činiti kao da je bilo san. Stoga, za početak, moramo napustiti svako prianjanje za ovaj život.

10 Četiri misli koje okreću um su: 1. dragocjeno ljudsko rođenje je rijetko(st); 2. smrt je izvjesna, samo je njen trenutak neizvjestan; 3. nigdje u samsari nema trajne sreće; 4. tvoja je karma poput sjene, uvijek uz tebe.

19

Cjelokupni svemir i sav njegov sadržaj, sva osjetilna bića, složeni su fenomeni, pa su stoga i netrajni. To je opširno objašnjeno u raznim spisima. To je nešto na što biste se trebali stalno vraćati u svojim raz-matranjima, sve dok ne dođete do točke uvida kako ovaj život uistinu nema nikakvu suštinu. Kada dođete do uvjerenja da je ovaj život lišen bilo kakve suštine, tada će se i vaše prianjanje i usredotočenost na njega smanjiti. Kada budete razumjeli da život nema suštinu i vaše prianjanje će postepeno jenjati. Važno je da um ovo u potpunosti razumije na samom početku, prije nego napustite svjetovne aktivnosti. Um mora prvo otpustiti svoje prianjanje za ovaj svijet, a kako biste to postigli, morate uvijek iznova razmatrati patnju samsare.

Potpuno presijeci niti prianjanja i odbojnosti, područje samsare, i meditiraj sam u šumskim i planinskim

pustinjačkim boravištima!

Sva sreća i patnja koje doživljavamo imaju korijene u našem umu. One proizlaze iz naših misli prianjanja i odbojnosti i zato treba odbaciti te misli, a ne vanjske objekte ili svjetovne aktivnosti. Te misli o prianjanju i odbojnosti zatamnjuju našu budinsku prirodu11 i zamrzavaju naš um, koji je po prirodi tečan poput vode, i čine ga krutim poput kocke leda.

Kao početni protuotrov, njeguj konvencionalnu bodhicittu. Kontempli-raj o tome da ne postoji nijedno osjetilno biće koje nije bilo tvoja majka u nekom prošlom životu. Na početku moraš uvijek iznova kontempli-rati i meditirati o Četiri nemjerljivosti12.

Većini mojih prijatelja u dharmi bilo bi teško u potpunosti napustiti svjetovne djelatnosti. No, čak i ako imate tek malo slobodnog vremena,

11 Budinska priroda (tib. de gshegs snying po, skt. tathagatagarbha) je potencijal za budastvo (ostvarenje probuđenja, postajanje buddhom) koji je prisutan u svim osjetilnim bićima.

12 Četiri nemjerljivosti su: 1. neka sva bića budu sretna; 2. neka sva bića budu oslobođena pat-nje; 3. neka nijedno biće ne bude odvojeno od nepomućene sreće; 4. neka sva bića borave u nepristranosti.

20

možete ga iskoristiti za kratka (meditativna, op. prev.) povlačenja, mož-da na tjedan dana ili koliko dugo već možete. Izolirajte svoje tijelo odlazeći na mjesta gdje nema drugih ljudi. Otpustite govorenje i isku-site tišinu, a vaš um neka ne slijedi misli. Na taj način možete vježbati meditaciju mirnog obitavanja (śamathu) na bodhicittu. No, čak i ako ne možete otići na samotno povlačenje, ne biste trebali misliti da sad uopće ne možete prakticirati. Pa i ako imate samo jedan sat dnevno za meditaciju, možete zaista dobro uspostaviti svoju praksu.

Ostajući neprestano u stanju ne-meditacije, ne-postignuće je postignuto.

Kako meditirati i što je predmet naše meditacije? Buddha je rekao da je tvoj vlastiti um buddha. Budući da je tvoj vlastiti um istinski buddha, nema se što drugo činiti do pročistiti svoj um. Naš zadatak u ovom i u svim budućim životima, jest pročistiti našu struju svijesti. To znači da moramo dokinuti uznemirujuće emocije i sve mentalne tvorevine, jer to je ono što zagađuje naš um. Poput zamućene vode, naš um treba očistiti od ovih zatamnjenja. Jednom kad ste uklonili svako zatamnje-nje, buddha u vašem umu će se sam pokazati.

Buddha je pročišćeno stanje vašeg uma. U svrhu pročišćenja mi se služimo različitim metodama kako bismo primirili naše uznemirujuće emocije. Sasvim jednostavno, ako ne prianjamo za njih kada se pojave, tada one izgube snagu. Ako ne prianjamo za misli prianjanja i odbojno-sti, one više ne mogu nikome naškoditi. Ako govorimo o praksi, treba u potpunosti prakticirati u skladu s 37 praksi bodhisattvi.

Kada je postignuto ne-postignuće, postignuta je mahamudra.

Kada se postigne mahamudra, osoba vrlo jasno uviđa praznu prirodu uma koji obitava poput prostranstva prostora. Postoji jasna spoznaja koja razaznaje praznu prirodu uma. To je trenutak kada su sve prošle

21

misli prestale, a buduće misli se nisu još pojavile. U tom trenutku um obitava u praznini koja je poput prostora, praćen jasnom svjesnošću koja razaznaje tu prirodu koja je prazna i poput prostora. Jednostavno, to je mahamudra.

Svjetovni poslovi beskorisni su uzroci patnje.

Svo svjetovno djelovanje i svjetovni poslovi samo su uzroci patnje. Zašto je to tako? Zbog toga što mi njegujemo samoprianjanje dok se bavimo tim svjetovnim poslovima. Naše nagnuće ka samoprianjanju uvijek postavlja naše “ja” na prvo mjesto, kao ono najvažnije, a otuda dolaze misli prianjanja i odbojnosti. To rezultira proživljavanjem patnji triju nižih područja, a prvenstveno se proživljava tzv. patnja patnje, tj. patnja bolnih iskustava13.

Patnja promjene

U višim područjima bića uglavnom doživljavaju patnju zbog promjene. U početku se čini da doživljavamo sreću, ali se to mijenja i mi konačno shvaćamo da naše iskustvo ima prirodu patnje. Buddha je rekao da su svi složeni fenomeni netrajni, i da sve što je na taj način zagađeno, ima prirodu patnje. Upravo to je uzrok patnje. Patnja koju doživljavamo u ovom životu možda nije ograničena samo na ovaj život. Ona može postati uzrokom buduće patnje kada se, motivirani uznemirujućim emocijama upustimo u djelovanje i na taj način akumuliramo karmu. Posljedica toga je da stalno stvaramo nove uzroke za buduću patnju.

Promotri konačni suštinski smisao [koji shvaća] uzaludnost voljnog djelovanja!

13 Tri vrste patnje su: patnja patnje (tj. patnja bolnih iskustava), patnja promjene i sveprožimajuća patnja uvjetovanosti (v. Pojmovnik).

22

Svako djelovanje u koje se upustimo potaknuti prianjanjem za “ja” – bilo da se radi o svjetovnoj aktivnosti ili čak nekoj duhovnoj praksi, ima prirodu patnje, jer što god činili vođeni prianjanjem za “ja”, uzrok je samsare. Sve ove aktivnosti imaju prirodu patnje budući da su one uzroci patnje. Kako bismo se oslobodili od ove patnje moramo uvidje-ti konačnu istinu. Da bismo ostvarili uvid u konačnu istinu, moramo razumjeti konvencionalnu istinu koja govori o nepogrešivosti karme, zakona uzroka i posljedice.

To znači da je pravi uzrok sreće, kako one prolazne u ovom životu tako i tijekom svih budućih života sve do probuđenja, dobronamjer-nost, suosjećanje, ljubav. Jedini uzrok patnje je prianjanje za “ja”, iz kojeg proizlaze sve uznemirujuće emocije. Ako samo steknete potpuno povjerenje u ove principe, spoznat ćete konvencionalnu istinu. Osla-njajući se na razumijevanje konvencionalne istine, moći ćete izbjeći sve ono što uzrokuje buduću patnju, jer ćete napustiti uznemirujuće emocije. Konačna istina, koja je spoznaja prirode uma, sredstvo je za napuštanje uznemirujućih emocija.

Istina koja nadilazi intelekt ne može se uvidjeti intelektom.

Konačna istina, a to je priroda uma, ne može se uvidjeti intelektom i njegovim konceptualnim djelovanjem, niti bilo kakvim mentalnim tvorevinama. Tomu je tako jer konačna istina nadilazi intelekt. Priroda uma je to što treba sagledati i ostvariti, i to možeš vidjeti jedino sam za sebe. Priroda uma se ne može intelektualno opisati, pa stoga ni razu-mjeti putem intelekta. Tu se nema što vidjeti, nema se što elaborirati. Ova priroda uma ne može se uvidjeti intelektom.

Stanje ne-djelovanja ne može se postići voljnim djelovanjem.

23

Bez obzira koliko naprezali tijelo ili govor u voljnom djelovanju, smisao ne-djelovanja, koji se odnosi na prirodu uma, konačnu stvarnost, ne može se spoznati pomoću voljnog djelovanja. Ustvari, netko tko je zaokupljen voljnim djelovanjem samo će se još dodatno zapetljati u mentalne konstrukcije i tako se još više udaljiti od ostvarenja smisla ne-djelovanja.

Ako želiš doseći stanje ne-djelovanja koje nadilazi mišljenje, sasijeci korijen samog uma i prebivaj

u goloj svjesnosti!

Ako želite ostvariti stanje ne-djelovanja, trebali biste jednostavno obi-tavati u samoj prirodi uma bez ikakve namjere da postignete nešto, ali i bez ijedne misli o tome da ne želite postići ništa. Morate napustiti dualistički um i jednostavno obitavati u jedinstvu čiste svjesnosti i praznine koje je prostrano poput prostora. To stanje potpuno nadilazi intelekt. Može se ostvariti samo pomoću vaše vlastite svjesnosti koja spoznaje i obasjava samu sebe, a priroda joj je nedualistička. Ta samos-poznajuća svjesnost razaznaje jedinstvo jasnoće i praznine. Priroda ove svjesnosti, ove jasnoće, jest praznina, a ta praznina obitava poput prostranstva prostora. To je jedinstvo svjesnosti, ili jasnoće, i praznine. Ono nadilazi intelekt i stoga nije zatamnjeno intelektom.

Rečenica Sasijeci korijen samog uma odnosi se na promatranje uma. Um bi trebao promatrati sebe sama. Svjesnost bi trebala promatrati sam um. Kada svjesnost promatra sam um, rađa se jasni spoznavatelj koji razaznaje pojavljivanje odnosno nepojavljivanje misli. Postoji jasna spoznajna sposobnost koja razaznaje da se misao pojavljuje ili da se misao nije pojavila. Postoji jasni spoznavatelj koji je svjestan svih men-talnih događaja. Ta svjesnost ne slijedi nijednu misao koja se pojav-ljuje. Morate ostati nepomični i ne slijediti nijednu misao koja izranja u vašem umu. To je poput čovjeka koji je skinuo svu svoju odjeću i potpuno je nag. To je ono što je poznato kao gola svjesnost, slobodna

24

od bilo kakve misaone razrade, slobodna od bilo kakvog prianjanja za misli koje se pojavljuju.

Pusti da se zagađena voda konceptualnih misli [primiri] u svoju [prirodnu] jasnoću.

Kada um promatra samoga sebe i pojave se misli, prianjati za te misli isto je što i mutiti vodu. Ako vodu ostavite na miru, sav mulj će se prirodno slegnuti. Na isti način, ako ne prianjate ni za što što se pojavi u vašem umu, nego jednostavno dopustite umu da se slegne i opusti u svojem prirodnom stanju, onda će se i sve misli koje se pojave, pri-rodno povući nazad u um.

Bez potvrđivanja ili negiranja pojava, ostavi ih onakvima kakve jesu.

Što god se pojavi u umu, bilo da su to misli dobrohotnosti i suosjećanja ili prianjanja i odbojnosti, lijepe ili ružne misli, što god se pojavi, ne slijedite ih. Ma što da se pojavi, dopustite da se slegne u svoje prirodno stanje. Svjesnost treba ostati postojana. Tada neće biti fiksacije ni na što što se pojavljuje u umu, ma što to bilo. Ne prianjajte za sadržaje uma, misleći: “Ovo je dobra misao” ili: “Ono je loša misao.” Ne prihva-ćajte i ne odbijajte nijednu misao koja se pojavi, jednostavno ih pustite na miru, pustite da se slegnu na svoje prirodno mjesto i rastopit će se baš poput kockice leda.

Kada više nema ni prihvaćanja niti odbijanja, um je oslobođen u mahamudru.

Kada ne pomišljate ni “Ovo je dobra misao” niti “Ono je loša misao,” tada nema baš nikakve fiksacije, i vi jednostavno meditirate održavajući pomnost svjesnosti. Tada će se one uznemirujuće emocije i misli koje se pojavljuju postupno povući, izgorjet će baš poput drva za ogrjev kada sretne vatru. Za onoga tko je savršeno ostvario mahamudru,

25

uznemirujuće emocije preobražavaju se u mudrost. Početnik će ovaj cilj ostvariti postupno kroz duga razdoblja meditacije.

Na primjer, [ako] se presiječe korijen stabla s bujnim granama i lišćem, usahnut će svih njegovih deset tisuća

grana i sto tisuća listova.

Za ilustraciju ovog koncepta, cjelokupnost samsare i nirvane uspoređe-na je s jednim velikim drvetom. Samantabhadrina molitva plemenite namjere također izražava ovu ideju riječima “Samo je jedna osnova, no dva su puta i dva ploda”. Slično, u 37 praksi bodhisattvi nalazimo rečenicu: “Savršeni buddhe se rađaju iz altruističkog uma, dok sva patnja, bez iznimke, proizlazi iz želje za osobnom srećom” (37 praksi bodhisattvi, stih 11). Um koji prianja za “ja” je uzrok samsare i, prema ovim navodima, cjelokupnost samsare i nirvane proizlazi iz uma.

Znanstvenici su iznašli brojne načine da objasne i slikovito prikažu temeljnu stvarnost. Različiti budistički filozofski pravci i škole također nude brojna objašnjenja i analogije. U našoj analogiji s drvetom, mnogi listovi, grane i cvjetovi u krošnji, svi rastu iz podzemnog korijena. Ovaj stih spomenutog teksta sugerira da moramo sasjeći korijen drveta.

Kada govorimo o samoj praksi, sjetimo se Milarepinih riječi: “Potraži korijen vlastitog uma, nemoj tražiti korijen fenomena. Nemoj tražiti korijen riječi, već traži korijen njihova značenja.” Krajnji cilj našeg tra-ganja trebalo bi biti razumijevanje i samsare i nirvane. Korijen samsare i nirvane nalazi se isključivo u našem umu. Um svih osjetilnih bića u samsari i nirvani, kao i tvoj vlastiti um imaju u potpunosti istu prirodu, baš poput korijena stabla. Suština uma svih buddha i svih osjetilnih bića je ista, suština uma je praznina. To je ta jedinstvena osnova. Ta osnova nema kvalitete dobrog ili lošeg, niti je različitog stupnja ili veličine. Ako vidite tu osnovu, raspoznali ste sam korijen samsare i nirvane. Milarepa je rekao: “Kako biste razumjeli i samsaru i nirvanu, pogledajte u svoj vlastiti um. Tada ćete sve savršeno razumjeti”.

26

Analogija s velikim stablom je slikovita ilustracija. Može poslužiti i kao analogija za vrlinu, a također i za nevrlinu. Kada se radi o nevrlini, grane i lišće predstavljaju uznemirujuće emocije koje rastu i množe se hraneći se iz korijena. Kada upotrebljavamo stablo kao ilustraciju vrli-ne, tj. njegovanja konvencionalne bodhicitte, tada korijen predstavlja samsaru, a krošnja plodove konvencionalne bodhicitte, a to su privre-mena stanja u višim područjima (samsare, op. prev.), kao i konačno dostignuće probuđenja. Krošnja u tom slučaju predstavlja sreću ili vrlinu.

Njegovanje konvencionalne bodhicitte

Njegovanje konvencionalne bodhicitte meditacijom na ljubav i suosje-ćanje je baš poput stalnog zalijevanja korijena stabla. Prirodno je da će drvo rasti. Ako stalno meditirate na bodhicittu, onda će se prosvijet-ljene kvalitete buddha prirodno pojaviti na dobrobit vama kao i svim osjetilnim bićima.

Ako zaista niste ostvarili konvencionalnu bodhicittu, jako je teško ostvariti konačnu bodhicittu. Uvaženi Jigten Sumgön kazao je da su preliminarne prakse od dubljeg značaja od glavnih praksi. Glavne prak-se uključuju prakse gledišta mahamudre i dzogchena, a preliminarne prakse uključuju njegovanje bodhicitte, ljubavi, suosjećanja i Četiri nemjerljivosti. Ponovo, možemo razmatrati prakse konvencionalne i konačne bodhicitte u terminima naše analogije o stablu.

Konvencionalna bodhicitta je poput njegovanja stabla, dok krošnja pred stavlja viša područja i prosvijetljeno stanje. Korijen, donji dio stabla, predstavlja samsaru. Oslanjajući se na konvencionalnu bodhicittu, ako zaista njegujemo Četiri nemjerljivosti unutar struje svijesti i steknemo razumijevanje karme, zakona uzoka i posljedice, doći ćemo do razumi-jevanja jedinih pravih uzroka sreće i patnje. Jedini uzrok svoj sreći je

27

ljubav. Samo ljubav donosi svaku sreću u samsari i nirvani. Jedini uzrok patnje kroz sva nepregledna područja samsare je um koji prianja za “ja”.

Ako razumijete ovo, tada razumijete i temeljni princip karme, zakona uzroka i posljedice. Pa čak ako i ne razumijete mnoga druga dharmička učenja, razumjet ćete suštinu dharme, naravno, pod pretpostavkom da je ovo učenje uhvatilo duboke korijene u vašoj struji svijesti. Tada će vaše razvijanje ljubavi i suosjećanja, te Četiri nemjerljivosti biti poput zalije-vanja korijena stabla, a kao rezultat, listovi i krošnja će rasti. Na kraju, drvo će dati plodove i vi ćete ostvariti gledište mahamudre i dzogchena.

Njegovanje kvaliteta bodhicitte je baš poput zalijevanja korijena stabla. Da bi drvo cvjetalo i nosilo plodove, njegovo korijenje treba dobiti vodu. Neki ljudi se bave drugim praksama bez razumijevanja konven-cionalne bodhicitte i bez uvjerenja u neumitnost karme, zakona uzroka i posljedice. Ne znaju kako doista njegovati ljubav i suosjećanje, i ne shvaćaju da je prava samaya14 ljubav prema svim njihovim drugovima. Oni mogu biti uvjereni da je njihova praksa dovoljna i da održavaju samayu u odnosu na svog učitelja, ali ipak se stalno svađaju i sukoblja-vaju sa svojim drugovima.

No, kada shvatite da je istinska samaya ljubav i da ljubav jest bodhi-citta, tada počinjete zalijevati korijen stabla. Cvjetovi i plodovi će se prirodno pojaviti. Bodhicitta je poput vode koja hrani stablo kako bi cvjetovi i plodovi mogli sazrijeti. Simboliku stabla možemo shvatiti na više načina. Stablo može simbolizirati isti izvor iz kojeg potječe sva samsara i nirvana. Ono također može predstavljati jedinstveni korijen svih uznemirujućih stanja uma. No, iznimno je važno shvatiti da stablo predstavlja i sazrijevanje plodova i ukrasa duhovnog ostvarenja, a koje hrani njegovanje bodhicitte. To je najvažnije shvaćanje, jer je konven-cionalna bodhicitta najvažnija.

14 Samaya (skt.) – vajrayanske obaveze, odnosno zavjeti preuzeti primanjem opunomoćenja od vajra majstora.

28

Stablo može biti shvaćeno i kao analogija za to da sve svjetovne preo-kupacije samsare nemaju nikakvu suštinu. Tako dugo dok smo isklju-čivo zaokupljeni stalnom zbrkom svjetovnih zbivanja i svakodnevnih poslova, nikakvi uzvišeni plodovi ili cvijeće neće rasti na našem stablu. Stablo možemo vidjeti i kao prikaz svih svjetovnih djelovanja u samsari koja rađaju svjetovne plodove i cvijeće, pa kada sasiječete korijen ovog drveta samsare, onda će i svo lišće, plodovi i cvijeće prirodno uvenuti i nestati.

Onaj tko shvati suštinu mahamudre uviđa da je cjelokupna samsara stvorena konceptima. Korijen samsare leži u mislima i kada misli razaznamo samo kao misli, one nas više ne potiču na djelovanje i tako prestaju stvarati otisak u struji svijesti. Zatim, ako stvorite naviku biva-nja u ovoj meditaciji, svi koncepti će nestati.

Baš kao što se tisućama eona nakupljana tmina može rastjerati plamenom jedne svijeće, jedan trenutak blistavosti samog uma rastjeruje bez iznimke eone

nakupljanih negativnosti i zamračenja.

Neki praktikanti misle da su mahamudra i dzogchen toliko iznimno duboki da njihovo prakticiranje može u trenu rastjerati sve misli i uznemirujuće emocije. Takva velika očekivanja i nade pomućuju njihov um. Nije moguće odjednom ukloniti sve te emocije, jer smo od bespo-četnog vremena kroz bezbrojne eone, neprestano njegovali neznanje. Zbog pomanjkanja pomnosti i vlastite nesvjesnosti, sakupljali smo neznanje poput debelog snježnog pokrivača, stvorenog pahuljama koje su neprekidno padale. Skupljali smo neznanje od bespočetnog vremena u samsari pa sve do sadašnjeg života, neznanje koje je poput snijega koji sve gušće pada.

Ljudima se katkad pokazuju slike koje donose tzv. “oslobođenje viđe-njem”, za koje kažu da poništavaju zatamnjenja i negativnosti naku-pljene kroz tri tisuće eona. Učenici se onda ponadaju da će, čim ta

29

zatamnjenja budu pročišćena “oslobođenjem viđenjem”, u trenu postići probuđenje. Ali ta nadanja nisu realistična, jer, kako je sam Buddha rekao, kada se podsjetimo na bespočetnost samsare, tisuću eona i nije pretjerano dugo razdoblje. A mi smo još od bespočetnog vremena pa sve do ovog života skupili tolike negativnosti i u poredbi s tim, jedan ili tri tisuće eona ne čine veliku razliku.

Ali ono na što ovaj redak teksta zaista upućuje jest da se tama saku-pljana eonima rasprši u trenu kada je obasja sunce. Tama je raspršena trenutno, a ne postupno.

Postoji još jedna poredba s vanjskim fenomenima koja ilustrira unu-tarnji um. Ona nam ukazuje na to da se tama sakupljana tisućama eona raspršuje jednim “plamenom svijeće”. Radi se o blistavosti jasne spoznaje prave prirode uma. U najboljem slučaju, spoznat ćemo priro-du svog vlastitog uma. Razaznavanje misli i prirode uma pomoću čiste svjesnosti nazivamo blistavost uma koji razaznaje. U trenu kada netko uvidi prirodu svog uma nestaju sva zatamnjenja mislima o prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti. Raščišćena su sva zatamnjenja i negativno-sti skupljene od bespočetnog vremena u samsari i osoba izravno vidi buddhu.

Ukratko, taj trenutak je slobodan od svih mentalnih tvorevina. U tom trenutku osoba izravno vidi buddhu, kao kad na nebu ugledamo sunce čim se oblaci raziđu. U tom trenu možemo izravno vidjeti buddhu. Prirodu uma možemo spoznati zato što smo oduvijek i bili obdareni kvalitetama budinske prirode, potencijalom za budastvo.

30

Zatamnjenja na putu ostvarenja prirode uma

Što su negativnosti i zatamnjenja? Negativnosti se odnose na naš nedostatak neovisnosti, na to da bez izbora, bez kontrole, nepresta-no prolazimo kroz svakojake teškoće i patnje. Sva osjetilna bića u šest svjetova samsare primorana su neprestano prolaziti kroz isku-stvo teške patnje. Ona se pojavljuje jer je naša budinska priroda, naš um, zatamnjen neznanjem koje potječe iz misli “ja jesam”. Oni koji ne znaju kako promatrati i razumjeti prirodu vlastitog uma, prianja-ju uz “sebstvo” misleći kako je “ja”, sebstvo najvažnije. Budući da sebstvo smatraju najvažnijim, posljedično izranjaju misli prianjanja i odbojnosti.

Prvo zatamnjenje je suptilno zatamnjenje sveznanja. To znači da ne možemo ostvariti uvid u prirodu uma jer prianjamo za misao o “ja”, sebstvu kojeg smatramo najvažnijim. Želimo biti sretni i slobodni od patnje, ali zbog prianjanja uz to “ja” javlja se ljutnja i agresija spram drugih. Stoga nastaje i drugo zatamnjenje, zatamnjenje uznemirujućih emocija, koje su zapravo misli prianjanja i odbojnosti. Potaknuti tim uznemirujućim emocijama mi djelujemo, uglavnom govorom i tijelom. Tako nastaje zatamnjenje karme.

Nužno prolazimo kroz iskustvo dozrijevanja karme koju smo sami stvorili, ma kakva ona bila. Kaže se, ukoliko želiš saznati kako si se ponašao u prošlim životima, pogledaj svoje sadašnje tijelo. Četiri vrste zatamnjenja zasjenjuju naš um. Prvo je suptilno zatamnjenje sveznanja, a to je temeljno neznanje; drugo je zatamnjenje uznemirujućih emo-cija; treće je zatamnjenje karme; i konačno, zatamnjenje proizvedeno našim sklonostima, tj. navikama, koje je u osnovi materijalizirano kao tijelo koje sada imate.

Moramo prakticirati da bismo razaznali svjesnost kao čistu spoznajnu sposobnost koja jasno vidi svaku misao koja nastaje, kao i sve drugo što se pojavljuje u umu. Postoji mogućnost jasne svjesnosti o svemu

31

što se događa u našem umu i tu svjesnost trebamo razaznati. Upravo ta svjesnost je istinski buddha.

Morate se truditi da zadržite svjesnost i pomnost tijekom svih svojih svakodnevnih aktivnosti. To će vam uvelike koristiti.

Oni s nižom inteligencijom, koji ne [mogu] obitavati u konačnom smislu, [trebali] bi se koncentrirati na ključnu

točku energetskih vjetrova i prestati se naprezati oko svjesnosti.

Kako promatrati um na početku

Kada po prvi put zaviri u svoj um, onome tko nema prethodno isku-stvo promatranja prirode uma i promatranja unutarnjih osobina uma, meditacija se može učiniti vrlo teškom. Kada počne izravno proma-trati prirodu uma, prvo vidi mnoštvo misli koje neprestano izranjaju, baš poput čestica prašine obasjanih sunčevom zrakom. Vrlo je teško smiriti misli onome tko nije naviknut meditirati. Početnici se mogu obeshrabriti i pomisliti da naprosto nisu sposobni meditirati, ali ne bi smjeli odustati. Sve ovo se događa jer nikada prije nisu pokušali izravno gledati u svoj um, pa nisu bili svjesni svih mentalnih procesa koji se neprestano odigravaju. Konačno postati svjestan svih misli koje se neprestano kovitlaju je zapravo dobro i siguran je pokazatelj medi-tacije, znak da zaista vidite um.

Kada se nalazite u sobi u koju ne dopiru sunčeve zrake, ne vidite česti-ce prašine u zraku, samo prostor. Ali čim u sobu uđe zraka sunca, obasjat će bezbrojne čestice prašine. Učinit će vam se da je cijela kuća puna prašine.

32

Prvo izravno promatranje prirode uma izgleda baš tako; to što uoča-vate mnoštvo misli je znak da zaista, po prvi puta, vidite prirodu uma. Od tog trena nadalje morate biti ustrajni u praksi.

Tri ključne točke

Gledajući izvana, imamo tri ključne točke tijela. Iznutra, postoje ključne točke energetskih vjetrova i tajne ključne točke uma. Izvanjske ključne točke tijela odnose se na položaj tijela u meditaciji. Ako možete, bilo bi idealno da sjednete u puni ili polu vajra položaj15. No, ako vas bole noge, bol će omesti vaš um pa je u tom slučaju bolje sjesti u položaj koji vam je ugodan. To je vanjska ključna točka tijela.

Unutarnje ključne točke odnose se na ključne točke energetskih vje-trova. Glavna točka u kojoj obitavaju vjetrovi je pupčana čakra. Ona je kraljevsko sjeme energetskih vjetrova. Sve kvalitete energetskih vje-trova nalaze se u pupčanoj čakri. Pupčana čakra i energetski vjetrovi koji obitavaju u njoj kontroliraju tjelesnu toplinu, a također održavaju životnu snagu. Pupčana čakra je unutarnja ključna točka energetskih vjetrova.

Tajna ključna točka je ključna točka uma. U svakodnevnim uvjetima energetski vjetrovi i um kreću se odvojeno. Energetski vjetovi idu svo-jim putem, a um svojim. Posljedica te odvojenosti je smetenost uma koji skakuće s jednog mjesta na drugo. Moramo se poslužiti metodom kojom ćemo udružiti energetske vjetrove i um, a ta metoda spajanja energetskih vjetrova i uma čini tajnu ključnu točku uma.

15 Vajra ili lotos meditacijski položaj prekriženih nogu. Puni vajra položaj znači da je stopalo lijeve noge na desnoj butini, a stopalo desne noge na lijevoj butini. U polu-vajra položaju jedno stopalo je na butini, a drugo na tlu.

33

OM AH HUNG vizualizacija i meditacija

Da biste uspostavili kontrolu nad energetskim vjetrovima u pupčanoj čakri, trebali biste meditirati na pupčanu čakru. Vizualizirajte mali pla-men u pupku, plamičak poput onoga na maloj putrenoj svijeći. Tako ćete pružiti potporu energetskim vjetrovima koji tamo obitavaju kao i umu da se stopi s njima. Ako inače meditirate na (unutarnje, op. prev.) vjetrove i (energetske, op. prev.) kanale možete ih vizualizirati, no, ako prakticirate mahamudru, nije potrebno vizualizirati ništa drugo. Samo vizualizirajte svoje tijelo u obliku prazne kristalne vaze. Unutar tijela, na mjestu pupčane čakre, vizualizirajte mali plamen koji služi kao potpora vježbi kontrole energetskih vjetrova.

Da biste uvježbali energetske vjetrove, kod udaha mislite na slog OM. Mentalno slijedite energetske vjetrove do pupčane čakre gdje se oni sta-paju s plamičkom i pritom mislite AH. Plamen i AH imaju istu prirodu, a energetski vjetrovi koji putuju ka plamenu isprepliću se s njim, jer su energetski vjetrovi i vatra povezani. Tada bi na neko vrijeme trebalo zadržati energetske vjetrove u pupčanoj čakri. Dok ih zadržavate tamo, trebali biste povući neke od donjih vjetrova stiskanjem anusa, a istovre-meno lagano potiskivati prema dolje gornje vjetrove tako da tvore malu kapsulu. Trebali biste na kratko zadržati energetske vjetrove u kapsuli. Tada izdahnite misleći HUNG. To je metoda kojom vježbamo povezi-vanje energetskih vjetrova i uma. Kada zadržavate vjetrove, morate to raditi vrlo nježno. Dišite prirodno i nemojte se truditi zadržavati vjetro-ve duže nego vam je to ugodno. Zadržavajte ih vrlo prirodno i nježno.

Kao rezultat fokusa na plamičak u pupčanoj čakri, vremenom će se pojaviti toplina. Ovom metodom vježbamo stapanje pomnosti i topli-ne. Udahnite na OM, zadržite zrak u pupčanoj čakri s AH i izdahnite s HUNG. Ovom metodom će se energetski vjetrovi i um spojiti, što ovu praksu čini iznimno moćnom, jer kada se um stopi s energetskim vjetrovima, tada ga izvanjski objekti više neće ometati.

34

Dok energetski vjetrovi obitavaju u toplini pupčane čakre, prilikom izdaha razmišljajte kako ste izdahnuli otprilike samo polovicu zraka, samo ustajali zrak, a da srž energetskih vjetrova ostaje s vatrom sloga AH u pupčanoj čakri. Vaša svjesnost bi trebala cijelo vrijeme ostati fokusirana na toplinu u pupčanoj čakri.

Na samom početku, uspjet ćete tek na kratko usredotočiti um. U tim trenucima promatrajte prirodu uma. Ona će biti oslobođena koncepa-ta, jer dok prakticirate OM AH HUNG nema ničega što bi potaknulo pojavljivanje koncepata. Budući da um obitava bez prianjanja, sve češće ćete imati kratke uvide u prirodu uma.

Kada idete spavati, trebali biste prakticirati OM AH HUNG vajra man-tru koliko god možete. Ako možete, usklađujte svoj dah s OM AH HUNG vajra mantrom cijelo vrijeme. Prilikom svakog udaha možete uskladiti svoje disanje s OM AH HUNG vajra mantrom. Svaki put kad se probudite, tijekom noći ili ujutro, sjetite se OM AH HUNG vajra mantre. Prisjećajte je se tijekom svih svojih dnevnih aktivnosti. Kada radite nešto na računalu ili tijekom bilo koje druge aktivnosti, možete uskladiti svoje disanje s OM AH HUNG. Tijekom dana udahnemo dvadeset i jednu tisuću šesto puta i svaki svoj dah biste mogli uskladiti s OM AH HUNG. U svakom slučaju trebali biste se podsjetiti na nju svako jutro nakon buđenja i kadgod možete tijekom dana. Time ujedno vježbate održavanje pomnosti.

Jednom, kada se naviknete na to stanje tako da možete obitavati u prirodi uma kroz duža vremenska razdoblja, više neće biti potrebe za hotimičnim zadržavanjem energetskih vjetrova, jer ćete trajno i spontano biti svjesni topline koja obitava u pupčanoj čakri. Ako je toplina uvijek prisutna u pupčanoj čakri, nema potrebe za namjernom meditacijom ili vizualizacijom. Nema potrebe misliti na OM ili HUNG, dovoljno je samo da zadržite misao kako AH trajno boravi u pupčanoj čakri. Kada vatra trajno i posve prirodno obitava u pupčanoj čakri, tada

35

možete izravno promatrati prirodu uma. To su koraci ka postizanju śamathe ili meditacije mirnog boravljenja.

Sve dok ne budeš obitavao u neprekinutoj svjesnosti, moraš ulagati napor temeljem mnoštva pogleda i [oblika]

fokusirane pomnosti!

Vaš pogled može se koristiti za poboljšanje vaše meditacije. Kada se zapetljate u koncepte, pogled spustite malo niže. Ako ste pospani ili umorni, pogled podignite naviše i gledajte izravno pred sebe. Praktici-rati treba prema vašem trenutnom stanju i raspoloženju. Ako vježbate s energetskim vjetrovima, vaš vanjski pogled (očima) treba usmjeriti ravno naprijed dok unutra motrite umom. Dok gledate pred sebe, pro-matrajte sveukupnost stvari kojima ste okruženi, a ne neki određeni predmet. Na primjer, obuhvatite pogledom planine, oblake, rijeke i vodu, sve istovremeno. Ili, obuhvatite pogledom cijelu skupinu ljudi, radije nego jednog posebnog čovjeka.

Na primjer, kada istražuješ središte prostora, onaj tko se usmjerava na granicu i središte nestaje.

Slično tomu, kada istražuješ um pomoću uma, mnoštvenost misli zamire i ti vidiš prirodu uma.

Priroda uma je poput prostora, jer ako istražujete prostor pokušavajući naći njegove granice ili središte, nećete ih naći. Nema ničega na što bi pokazali i rekli: “Ovo je granica neba.” Ona se ne može vidjeti. Mogli biste pomisliti: “Gdje god se ja nalazim, tu je središte prostora”, ali ni to nije točno. Središte prostora se ne može odrediti.

Isto vrijedi i za prirodu uma. Kada ne prianjamo uz koncepte, kada u umu više nema misli, onda se um zapravo ne razlikuje od prostora. Jetsün Milarepa je rekao: “Um se ne razlikuje od prostora. To je savr-šena dharmakaya.” Nerazdvojnost uma i prostora je dharmakaya, i za tu prirodu se ne može reći da postoji, niti se može reći da ne postoji.

36

Buddha je rekao: “U umu svakog osjetilnog bića je buddha. Zatamnjen je tek privremenim mrljama.” Te usputne mrlje su naša prianjanja za mentalne pojave u našem umu. Kada izravno motrite um, vidjet ćete njegovu prirodu. Ako ne slijedite misli koje se pojavljuju već im dopu-stite da se slegnu, vidjet ćete osnovu uma koja je poput bistre vode. Ono što zamućuje vodu je prianjanje za misli. Ako um neprestano motri um, ne slijedeći pri tom niti jednu misao, pojavit će se trenutak kada su sve prošle misli nestale, a buduće se još nisu pojavile, i um će biti potpuno prazan i obitavati poput beskrajnog prostranstva prosto-ra. Tada će um koji je promatran i onaj koji promatra, a to je jasno razaznavajuća svjesnost, postati jedno. To je nepodvojena prvobitna svjesnost. Promatrač i promatrano zapravo čine nerazdvojivo jedin-stvo, ako smo to u stanju prepoznati. Kada imate izravan uvid u tu (nepodvojenu, op. prev.) prirodu, onda vidite čistu prirodu uma, koji je poput bistre vode.

[Kada] zamre mnoštvenost misli, ti vidiš prirodu uma.

Ovdje je riječ o praktičnim uputstvima za meditaciju. Ona nam nisu dana samo zato da bismo ih (intelektualno, op. prev.) poznavali, nego ih trebamo zaista primijeniti u praksi. Promatrajte prirodu svog uma, a kada se misli pojave, ne slijedite ih, već nastavite s meditacijom. Pone-kad nije moguće prekinuti misaone procese. Tada vam može pomoći da meditirate u prostoru gdje ste primili dharmička učenja. Tamo su blagoslovi vrlo moćni, jer to je mjesto na kojem Buddha doista djeluje na dobrobit osjetilnih bića.

Kada meditirate, samo se opustite i promatrajte prirodu svog uma. Doći će trenutak kada će sve prošle misli zamrijeti, a buduće se još neće roditi. Taj trenutak je potpuno prazan. Ako ga uočite, jednostavno nastavite boraviti u njemu.

37

Ne možemo reći da smo vidjeli taj trenutak praznine, a niti da ga nismo vidjeli. No, treba razaznati onoga koji pomišlja: “Vidio sam ga.” Također, treba razaznati i onoga koji misli: “Nisam ga vidio.” To je onaj koji je izvor svog djelovanja, to je onaj koji misli: “Vidio sam ga”. Postoji svjesnost koja misli “Vidio sam ga,” i svjesnost koja misli “Nisam ga vidio.” Riječ je o istoj svjesnosti, to je ona koja je izvor svog djelovanja. To je ona koju morate razaznati kao prirodu svog uma.

U početku tekst kaže: “Štovanje slavnom sunastajanju”. Sunastajanje implicira da je ono što tražimo oduvijek prisutno unutar našeg uma, a to nije ništa drugo nego ova obična, gola svjesnost. Kada pomislite: “Nisam baš siguran jesam li je vidio ili ne,” taj sumnjičavi um je ono na što trebate obratiti pozornost. Ako promotrite njegovu prirodu, postat će prazan poput prostora. Unutar te prirode nema prianjanja ni za kakve mentalne pojave.

Baš kao, [kad] se izmaglice na zemlji ili oblaci rasprše u prostor, zapravo nikuda ne odlaze, niti igdje ostaju,

tako je i s mnoštvom misli koje izranjaju iz uma: kad promatraš sam um, valovi misli iščezavaju.

Koja je korist od izravnog promatranja prirode uma? Tako svladavamo našu vezanost za misli. Kada u vašem umu nema nijedne misli, ostaje tek jasna spoznajuća svjesnost, koja je uvijek prisutna. No, tako dugo dok ste preplavljeni snagom misli, tu svjesnost ne razaznajete. Kada meditirate i uspijete razaznati trenutak u kojem se misao pojavljuje, ona će se slegnuti nazad u svoj izvor, baš kao što oblak iščezava s neba. Poput oblaka, misli se pojavljuju i sliježu nazad u um. One su neod-vojive od uma.

Kada je učenica Bardabum zamolila Jetsüna Milarepu upute za medi-taciju, on joj je rekao: “Trebala bi meditirati na svoj um koji je poput oceana.” Kasnije je ona rekla Milarepi: “Dok sam meditirala na ocean, dobro sam se osjećala, no kad su se pojavili valovi, to mi je stvaralo

38

nelagodu.” Tada ju je Milarepa upitao: “Ali, jesu li ocean i valovi doista međusobno odvojeni? Zar valovi nisu ocean?” Tada je ona uvidjela da ocean i valovi zapravo nisu dva odvojena fenomena, a isto vrijedi i za um i misli. Ako shvatite da misli i um nisu odvojeni, nećete se više bojati pojavljivanja misli, jer ćete uvidjeti da je priroda tih misli dharmakaya. Kada počivate u prirodi uma, razaznat ćete misli kao dharmakayu.

Baš kao što prostor nadilazi boju i oblik, nepromjenljiv i bez trunke crnog ili bijelog, tako je i sam um onkraj boje

i oblika, neokaljan bijelim i crnim fenomenima vrline i zla.

Kada pogledamo oblake koji prekrivaju nebo, izgleda nam kao da su oni sastavni dio neba, kao da oblaci jesu nebo. No, kada smo u avionu koji leti iznad oblaka, vidimo čisto nebo bez oblaka. Isto je tako kada promatramo prirodu našeg uma. Uviđamo da je priroda našeg uma praznina koju ništa ne ometa i u kojoj nema ničeg čvrstog. Baš poput oblaka na nebu tako i misli izranjaju u prirodi uma. No, kada obitavate u prirodi uma i jasno je vidite, tada nestaje prianjanje za misli, bile one vrle ili ne. Ako počnete slijediti bilo koju misao koja se pojavi, bila to misao odbojnosti, prianjanja ili slično, vaš će se um zatamnjeti. Stoga tekst kaže da je ta priroda “neokaljana bijelim ili crnim fenomenima vrline ili zla”.

Različiti ljudi mogu razumjeti ovu rečenicu na različite načine. Neki će pomisliti da vrlina i nevrlina ne postoje. Ali to nije točno. Ova rečenica znači da kada osoba prebiva u prirodi uma, kada meditira, nema prianjanja. Čak se i vrle misli poput povjerenja i predanosti gube. Kada nema fiksacije na misli, one nestaju. One nisu ništa drugo doli koncepti, premda mogu biti vrli koncepti. Naravno, pojavljivat će se i nevrle misli poput prianjanja i odbojnosti, no ako ustrajemo u medi-taciji, ma kakvu snagu te misli imale, i one će se raspršiti u umu poput mreškanja na površini vode.

39

Za što god se vezali, zatamnit će naš um, stoga se ne vežite ni za vrle niti za nevrle misli. Ovime ne poričemo djelovanje karme, zakona uzroka i posljedice. Takvo poricanje bi nas odvelo u krajnost nihilizma i trebamo paziti da nam se to ne dogodi.

Na primjer, čista i jasna Sunčeva kugla ne može biti pomračena tamom tisuća eona.

Kada bi tama trajala i tisućama eona, bez ijedne zrake Sunca, čim bi Sunce zasjalo raspršilo bi tamu. Mrak ne bi opstao.

Tako ni eoni provedeni, u cikličkom postojanju ne mogu pomračiti blistavu suštinu samog uma.

Budinska priroda, koja je sam um, nikada ne može biti umrljana. Ona je po prirodi buddha Vajradhara. Vajra predstavlja um, koji se ni na koji način ne može izmijeniti. Ta budinska priroda, koja je oduvijek tu, nikad se nije promijenila. Ipak, zbog karme i vanjskih uvjeta, mi trenutno nismo neovisni, nego lutamo kroz niža područja. Bez obzira koliko vremena tu proveli, pa ako su to i bezbrojni životi, prosvijetljene kvalitete budinske prirode nisu izgubljene. Budinska priroda se nikada ni na koji način ne mijenja, ne može se upropastiti niti izgubiti.

Kada se iscrpi negativna karma donjih područja, ponovno ćemo se roditi u gornjim područjima. Kada konačno prevladamo uznemirujuće emocije, osobne sklonosti i navike, postići ćemo stanje budastva. U tom je trenutku budinska priroda još uvijek ista, kao što je i bila svo to vrijeme. Ništa joj nije dodano, ništa nije izgubljeno. Takva je priroda budinske prirode; ni na koji način je ne možete izmijeniti, ne možete je vidjeti, i ne može biti izgubljena. Možemo se susresti s određenim privremenim okolnostima, ali one ne mogu oštetiti niti oskvrnuti budinsku prirodu, koja ima prirodu vajre. Nepobjediva je; ništa je ne može uništiti niti pokoriti.

40

Baš kao što se prostor, iako nazvan “praznim”, ne može opisati takvim terminima, tako ni um, iako opisan kao

“jasno svjetlo” ne sadrži osnovu za takvo određenje pomoću jezičnih izraza.

Kada istražujemo prostor, ne možemo naći nijednu karakteristiku ili osobinu poput boje, oblika i slično. Kada ga istražujemo, ne možemo ništa naći, pa prostor nadilazi analizu. Isto vrijedi i za istraživanje pri-rode uma. Konačno, priroda uma ne leži u domeni intelekta. Priroda uma nadilazi intelekt, pa se ne može spoznati putem intelekta. Kaže se da je priroda uma prvobitna svjesnost koja nadilazi intelekt. Stoga se ne može razmatrati putem svojih osobina. Sam Buddha je rekao da je um onkraj takvih osobina. Um je onkraj jezičnog izraza, onkraj koncepata i opisa.

Na primjer, što je u prostoru oslonjeno na što? Poput [prostora], ni mahamudra, koja je sam um, nema

potpornog temelja. Spokojno obitavaj u neusiljenoj, urođenoj neprekidnosti. Kada se spone olabave,

nema sumnje u oslobođenje.

Kada istražujemo prostor, što je čemu potpora? Što podupire prostor? Ako tako razmatramo, nemamo se za što uhvatiti. Isto vrijedi i za prirodu uma. Netko bi mogao reći da se um oslanja na, odnosno ima potporu u tijelu, ali to je tek privremena veza. Kada se svjesnost odvoji od tijela, um ne prestaje postojati već ide dalje u skladu s karmom i oblikovanim obrascima navika. Sve dok ne postignemo probuđenje, sve dok ne dokinemo samoprianjanje, svjesnost će lutati samsarom.

Ako kažemo da se svjesnost oslanja na tijelo, pa pokušamo naći gdje se nalazi unutar tijela, shvatit ćemo da se to mjesto ne može utvrditi. Neki znanstvenici vjeruju da um obitava u mozgu. Neki pak Tibetanci misle da um obitava u srcu. Mogli bismo reći i da um prožima cijelo tijelo. Postoje brojna uvjerenja o mjestu na kojem obitava svjesnost, ali za nju

41

se zapravo ne može utvrditi da se nalazi igdje u tijelu, jer se tamo ne može pronaći. Zbog karme i osobnih sklonosti svjesnost je rastresena i upravljena k vanjskim fenomenima, no ne možemo reći ni da postoji izvan tijela. Budući da se ne može reći da postoji unutar kao ni izvan tijela, ne može se reći da svjesnost ima neko boravište.

U Buddhinim učenjima navode se mnoge metode za proučavanje prirode uma. Postoji općenito objašnjenje različitih zabluda ili krivih gledišta o stvarnosti. Kaže se da postoji tristo šezdeset iskvarenih gle-dišta poput zabluda, iskrivljenih gledišta, pogrešnih gledišta, pristrane percepcije, itd. Buddha je sažeo sve te različite pogreške i krajnosti u dva osnovna ekstremna gledišta – nihilizam i eternalizam. Svaka zabluda može se pripisati jednoj od ove dvije krajnosti, eternalizmu ili nihilizmu.

Buddhina prosvijetljena namjera nadilazi krajnosti eternalizma i nihi-lizma. Nitko u tri područja samsare, osim Buddhe, nije ostvario takav uvid. Mnogi drugi filozofski sustavi mogu imati koristi od Buddhinih uvida, osim možda komunističkog pogleda na svijet. Iako nisu ostva-rili savršeno razumijevanje, mnogi današnji znanstvenici integrirali su neke od Buddhinih uvida u svoje znanstveno razumijevanje svijeta.

Razgovarajući sa znanstvenicima, Kempo Jigme Puntsok otkrio je da oni shvaćaju kako svemir ne postoji sam po sebi i da će konačno završiti u praznini. Ovaj će svemir završiti u potpunom uništenju i ne postoji ništa trajno za što bi se mogli uhvatiti. Znanstvenici nisu imenovali tu osobinu (prirodu, op. prev.) svemira, iako razumiju da u svemiru nema ničega trajnog za što bi se mogli uhvatiti. U Sutri srca Buddha je nazvao taj izostanak postojanja po sebi “praznina”. Tako je nepostojanje po sebi dobilo naziv.

42

Prakticirajuća loza blagoslova

Postoji mnoštvo tumačenja, ali na koji smisao oni upućuju? Mnogi uče-njaci i znanstvenici intenzivno proučavaju tekstove, knjige itd., kako bi istražili prirodu uma. I u okviru budizma postoji pristup koji istražuje prirodu uma oslanjajući se na akademsku tradiciju i logičko zaklju-čivanje. No, oslanjajući se na prakticirajuću lozu blagoslova moguće je prirodu uma vidjeti u trenu. Jetsün Milarepa nazvao je tu prirodu običnom golom svjesnošću i uputio je u nju i svog učenika Gampopu, nakon što je Gampopa proveo godine proučavajući tekstove. Tek nakon Milarepinih uputa Gampopa je mogao imati trenutni uvid u prirodu uma.

Ova obična gola svjesnost upravo je sada prisutna u kontinuumu vašeg uma. Ako je razaznate, bez i najmanje sumnje, to je dovoljno. Nikakva daljnja istraživanja nisu više potrebna. Samo kroz prakticirajuću lozu blagoslova možemo dobiti metode koje ostvaruju trenutni uvid u pri-rodu uma i zato ovu metodu smatramo nenadmašnom.

Gampopi je bilo dovoljno da dobije upute od Milarepe, čiji um je bio buddha, pa da uspije razaznati običnu golu svjesnost, prirodu uma, i počne prakticirati. Prije toga Gampopa je primio opsežno obrazovanje od učenih Kadampa majstora koji nisu bili previše sretni kada su čuli da je, nakon samo jednog susreta s Milarepom i nekoliko riječi koje je od njega čuo, Gampopa postigao ostvarenje i stekao više povjerenja u Milarepu nego što ga je imao za njih.

Početnicima u praksi nije jednostavno raspoznati samoprianjajući um koji se hvata za ideju “ja”. Postoji priča o učeniku koji je od svog učitelja tražio pouku o prirodi uma. Lama mu je rekao: “Dobro, ali prvo mi pokaži svoj ‘ja’, predaj mi ga.” Učenik je odgovorio: “Ali gdje se on nala-zi? Ne mogu naći taj ‘ja’.” Tada ga je učitelj upitao: “A što sada radiš?”, a učenik je odgovorio: “Rinpoche, ja tražim da me vi poučite.” Učitelj mu je kazao: “Postoji ‘ja’, ‘ja’ koji misli da nešto radi, koji pomišlja ‘Ja

43

nešto radim’. On je taj kojeg trebaš ispitati, tamo se kriju odgovori, a ne kod mene.”

Ako pobliže promotrite taj “ja”, koji je uključen u svo vaše djelovanje, otkrit ćete da zapravo nema ničega što biste mogli vidjeti, za što biste se mogli uhvatiti. Postaje poput prostora – apsolutno ništa određeno što biste mogli vidjeti. Ako u svom umu potražite taj “ja”, to sebstvo, uvidjet ćete da je ono izvor svog vašeg djelovanja, taj koji misli “Ja radim ovo, ja radim ono.” To je akter koji je prisutan u svim vašim djelima. Ako pobliže istražite prirodu tog aktera, shvatit ćete da tu nema ničega što bi se moglo vidjeti, i on postaje poput prostora. Kada postane poput prostora, tada više ne možete reći ni da postoji niti da ne postoji. Možete pomisliti da ne postoji, međutim, ovdje je još uvi-jek netko tko se bavi svim tim dharmičkim i svjetovnim aktivnostima. Možete pak pomisliti da postoji, ali ga ipak nećete moći vidjeti, niti naći gdje god da tražite. To je onaj kojega prvog moramo razaznati. Taj akter, taj “ja” mora biti razaznat i potom istražen.

Dobrobiti Ganges mahamudre

Ganges mahamudra sadrži brojne istinski dragocjene upute. Osobno sam iskusio veliku dobrobit čitajući je uvijek iznova. Čak i ako se ne bavite drugim učenjima, nego se samo uvijek iznova vraćate Ganges mahamudri, pojavit će se želja za dubljim razumijevanjem i svaki put kad je uzmete u ruke, osjetit ćete pravi užitak. Pa i ako patite zbog nekih trenutnih uznemirujućih emocija, dok čitate ovu knjigu, vaš će um biti ponešto sretniji i smireniji. Razlog tomu je loza blagoslova koju primate dok je čitate.

Ova knjiga sadrži tri oblika oslobođenja: oslobođenje gledanjem je ispred vas. Oslobođenje izdržljivošću je na poleđini16, a oslobođenje

16 U smislu napora potrebnog da se pročita knjiga (op. prev.).

44

slušanjem odnosi se na sadržaj između korica. Dao sam tiskati Ganges mahamudru, kao i 37 praksi bodhisattvi u formatu malih brošura, jer ih smatram iznimno korisnim uputama koje mogu poslužiti čak i onima koji nemaju nikakvo drugo znanje o Dharmi. Sada imam sedamdeset i tri godine i, kad god se suočim s teškoćama, još uvijek se oslanjam na upute sadržane u ovim tekstovima. Ne bih mogao prevladati sve te teškoće bez njih.

Na primjer, 16. stih u tekstu 37 praksi bodhisattvi kaže: “Čak i ako nas netko, za koga smo se brinuli s ljubavlju kao za vlastito dijete, doživljava kao neprijatelja, voljeti tu osobu toliko snažno, koliko samo majka može voljeti bolesno dijete, jest praksa bodhisattve.” Razmišljam o tom stihu svaki dan i, kad god to činim, svaki tračak ljutnje koju osjećam istog trena nestaje, jer shvaćam da ću biti poražen, ako se prepustim ljutnji. Zato je važno uvijek iznova iščitavati ta dva teksta s uputama, Ganges mahamudru i 37 praksi bodhisattvi. To su zaista dragocjena učenja.

Tri puta oslobađanja od uznemirujućih emocija

Ukratko, Buddha je poučavao tri osnovna puta, odnosno metode oslobađanja od patnje i uznemirujućih emocija. To su put individual-nog oslobođenja, pratimoksha, zatim put bodhisattve i put vajrayane. Početnik prvo slijedi put pratimokshe, koji je put napuštanja uznemiru-jućih emocija. Nakon toga može stupiti na put bodhisattve razvijanjem altruističke namjere. I na kraju može stupiti na put Tajne mantre, koji pomoću pomnosti razara uznemirujuće emocije.

Svaki od ova tri puta sadrži metode oslobađanja od uznemirujućih emocija. Moje mi iskustvo govori da su nam potrebne različite metode u različitim situacijama. Ponekad moramo koristiti metode hinayane i razmatrati loše strane uznemirujućih emocija. Na primjer, kada se

45

pojavi ljutnja, trebali bismo se podsjetiti da je rezultat ljutnje prepo-rađanje u paklu i da ćemo se sigurno ondje roditi ako se prepustimo ljutnji i dopustimo da naše djelovanje bude motivirano ljutnjom. A kada razmislimo o patnji koja se proživljava u paklenim područjima, postepeno ćemo napustiti uznemirujuću emociju ljutnje. To je pristup hinayane.

U nekoj drugoj situaciji bit će bolje da slijedimo pristup bodhisattve, razvijanjem altruističkog uma koji teži dobrobiti drugih. U tom slučaju, kada se pojavi ljutnja, trebamo razmišljati ovako: “Zapravo, ne postoji istinski neprijatelj na kojeg se mogu ljutiti, jer su sva osjetilna bića (uključujući i ovo) bili moji roditelji u prijašnjim životima. Osim toga, i zbog vlastite dobrobiti ne bih se trebao prepuštati ljutnji, jer ako se naljutim na njega, ja sam taj, a ne on, koji će završiti u nižim područ-jima.” Kada vježbamo razmišljati na ovaj način, to postaje metoda napuštanja uznemirujućih emocija. Kad god se pojavi ljutnja, trebamo se podsjetiti: “Nema tog osjetilnog bića koje u ovom ili onom životu nije bilo moj roditelj, pa iako me ta osoba u ovom trenutku povređuje, u prijašnjem životu bio sam snažno povezan s njim ili njom.” Promi-šljajući na ovaj način možete se osloboditi uznemirujućih emocija. To je drugi pristup postizanja slobode od uznemirujućih emocija. U tekstu 37 praksi bodhisattvi ova je metoda opisana u 35. stihu, koji kaže da je pomnost oružje za razaranje uznemirujućih emocija čim se pojave.

Ako prakticirate mahamudru možda ćete uvidjeti da uznemirujuće emocije zapravo niti ne postoje, budući da je njihova prava priroda – prvobitna mudrost. Stoga nije nužan niti poseban protuotrov, nego tek obitavanje u mahamudri, održavajući pomnost. Dok god održavate pomnost, nema razloga da uznemirujuće emocije promatrate kao nešto negativno, niti postoji potreba da posežete za vrlim mislima. Nema ni prihvaćanja ni odbijanja, niti postoji nešto što bi trebalo napustiti. Dok god obitavate u mahamudri, apsolutno ne postoji ne-vrlina koju bi trebalo odbaciti.

46

Postoje različite metode ova tri puta oslobođenja i napuštanja uznemi-rujućih emocija, tako da možete upotrijebiti bilo koju od njih, ovisno o tome što vam najbolje odgovara u danom trenutku. S vremenom ćete morati biti u stanju prakticirati sve tri razine puta. Morate prakticirati mahamudru, morate njegovati bodhicittu, a također morate dobro razumjeti zakon karme, uzroka i posljedice. Ukratko, morate vježbati sve ove metode i potruditi se da pronađete put oslobođenja od patnje.

U tom smislu, priroda uma je poput prostora. Nema fenomena koji nije sadržan u njemu.

Kada ostvarite prirodu uma, praznu od misli, slobodnu od prianjanja, ona je poput prostora. Kada je istražujete, ona se ne može riječima iskazati. Priroda uma nadilazi koncepte i opise. Ne možete joj nadjenuti ime. Ne možete reći da postoji, niti možete reći da ne postoji. Njezina suština je praznina, a priroda praznine je jasnoća. Istovremeno, priroda jasnoće je praznina. Jasnoća i praznina čine nerazdvojno jedinstvo, koje postoji poput prostora. Na ovaj način trebamo razumjeti prirodu uma.

Iznutra, priroda uma je poput prostora. Prostor služi kao vanjski pri-mjer. Kada meditirate, um i prostor se stapaju. U jednom trenutku tijekom meditacije nećete više moći odrediti granicu između vanjskog i unutarnjeg prostora. Vanjski i unutarnji prostor postaju jedno, tako da ga više nećete moći nazvati niti “unutarnjim” niti “vanjskim”. Baš kako je priroda prostora opisana u 37 praksi bodhisattvi, ona nadilazi dolaženje i odlaženje. Ta priroda uma koja je poput prostora nepro-mjenljiva je i nepokrenuta. Prirodno je prisutna svo vrijeme, slobodna od dolaženja i odlaženja. Sve misli koje se pojavljuju unutar uma, izranjaju baš poput odraza u ogledalu, bez napora, dok sam um ostaje nepokrenut i nepromjenljiv.

47

Tri Buddhine kaye17

Sve budinske prosvijetljene kvalitete inherentno su prisutne u našem umu, samo što mi još nismo postali svjesni tih kvaliteta. Ako je buddha inherentno prisutan u našem umu, tada i budinske prosvijetljene kva-litete moraju biti inherentno prisutne u našem umu, upravo u ovom trenutku.

A koje su to budinske kvalitete? Sve kvalitete triju kaya prirodno su prisutne i cjelovite u prirodi našeg uma. Kao što je kazao Jetsün Mila-repa: “Kvalitete tri budinske kaye potpune su upravo u ovom trenutku unutar mog uma.” Koje su kvalitete triju kaya? Prva je kvaliteta suština uma, a to je praznina koja obitava poput prostora. Ona je izvorište dharmakaye. No, ne radi se o pukoj praznini poput ništavila. Praznina posjeduje aspekt jasnoće. Njezina je priroda jasna svjesnost. Jasna spo-znajuća svjesnost koja vrlo živo i jasno vidi prirodu uma kao praznu. Taj aspekt jasnoće izvorište je sambhogakaye.

To dvoje, jasnoća i praznina, čine nerazdvojno jedinstvo. Prazna pri-roda uma obitava poput prostora. Ta priroda nije ničim podržana. Ne postoji mjesto na kojem ona obitava. Ne postoji izvorište iz kojeg je potekla, niti će ikuda otići. Ona nadilazi nastajanje, postojanje i nesta-janje. Ona ne obitava na nekom posebnom mjestu i zato se kaže da je sve-prožimajuća poput prostora. Ta sve-prožimajuća kvaliteta svepri-sutnosti izvorište je nirmanakaye.

Na samom početku, dok tek ulazimo u praksu, potičemo rast suosje-ćanja temeljenog na konceptima. Međutim, kada spoznamo značenje praznine, suosjećanje se javlja bez ikakva napora. Ono se prirodno pojavljuje kao suosjećanje prema svim osjetilnim bićima koja još nisu dosegla ovo stanje. Čak i bez oslanjanja na posebne objekte, sama pri-

17 Tri kaye (skt.) ili budinska “tijela” su tijelo mudrosti (dharmakaya), tijelo užitka (sambhogakaya) i tijelo emanacije (nirmanakaya).

48

roda praznine inherentno sadrži veliko suosjećanje i ljubav. Ta svepro-žimajuća sveprisutnost suosjećanja predstavlja kvalitetu nirmanakaye.

To su tri kvalitete, tri kaye, koje su potpune unutar vašeg uma. Kad uvidite prirodu uma i naviknete se na nju, steći ćete pouzdanje i povje-renje da je um stvarno buddha, obdaren kvalitetama tri kaye.

Obitavanje u gledištu

Jednom kada ostvarite gledište da je um poput prostora, shvatit ćete da ga ništa ni na koji način ne može promijeniti ili uznemiriti. Na primjer, kada zrakoplov ili tek insekt lete zrakom, oni ne mogu ni na koji način uznemiriti nebo. Oni ne mogu razoriti ili promijeniti nebeski svod. To stanje (ostvarenog gledišta, op. prev.) je baš poput neba nepromjenljivo.

Jetsün Milarepa je kazao: “Ne postoji razlika između sreće i patnje. To je najsavršenija pouka.” Onaj tko je postigao taj uvid neće više prianjati za sreću, niti će osjećati odbojnost prema patnji. Za njega više neće biti razlike između sreće i patnje. Dok god održavate pomnost, nikakve okolnosti neće moći uznemiriti ili promijeniti vaš um.

Samantabhadrina molitva plemenite namjere kaže: “Čak i ako sva tri područja budu razorena, nema straha; nema prianjanja za pet osje-tilnih užitaka.” Tako je to objašnjeno prema terminologiji dzogchena. Dok god um obitava poput prostora, nijedna misao ili uznemirujuća emocija koja se pojavi u umu, nemaju nikakav utjecaj. Znači, što god izroni ne može ni na koji način uznemiriti um.

Dzogchen poučava da nikada ne smijemo dopustiti svjesnosti da odluta. Čak i kada se pojave snažne uznemirujuće emocije ili koncepti, svjesnost mora ostati stabilna u sebi. Kada je tome tako, uznemirujuće emocije povlače se na svoje prirodno mjesto. Uznemirujuće emocije su poput drva za potpalu, a pomnost je poput vatre. Ako održavate

49

pomnost, čim se pojave uznemirujuće emocije, kakve god bile, pomnost će ih sažgati i one će samo nahraniti plamen pomnosti. Postat će oganj pomnosti. Ako budete prakticirali, steći ćete osobno iskustvo ovoga o čemu govorim.

Naš tekst kaže: “Nema fenomena koji nije sadržan u njemu.” Ako raza-znate prirodu uma poput prostora, shvatit ćete da su svi fenomeni sam sare i nirvane sadržani unutar te iste prirode. Ne postoji ništa, nijedan fenomen, koji nije sadržan unutar uma. Cjelokupnost samsare i nirvane, kao i sam korijen samsare i nirvane, sadržan je unutar naše vlastite svjesnosti. Ta priroda poput prostora naziva se gola svjesnost. Ona je jedini temelj svim buddhama i svim osjetilnim bićima.

Bezbrojne su budinske emanacije i budinska čista područja, a ipak, ako samo jedan čovjek probudi bodhichittu, istog trena manifestiraju se bezbrojne kvalitete čistih područja i prosvijetljenog uma. Iako su te kvalitete bezbrojne, njihov jedini temelj je um. Sve one izrastaju na temelju upravo ovog uma.

Slično tome, um koji obitava u neznanju i pogrešno prianja za sebstvo, istovremeno stvara šest svjetova samsare. Iako je i samsara beskrajna, kao što nam pokazuju razne analogije, uzroci i nabrajanja, a mi sami smo potaknuli bezbrojne uznemirujuće emocije i samoprianjanja, isto je tako upravo ovaj um jedini temelj cjelokupnog prostranstva samsare.

Moramo se uvjeriti da sve pojave samsare i nirvane imaju temelj u samom umu. Ovaj je um stvorio sve te pojave, čija je priroda da su poput sna ili iluzije. Ako promotrite tog stvoritelja, taj um koji je pro-izveo sve pojave, nemate što vidjeti. A ipak je upravo um temelj kako samsare, tako i nirvane. Um je stvarnost, odnosno korijen samsare i nirvane, i nema niti jednog fenomena koji nije sadržan u njemu. Svi fenomeni samsare i nirvane obuhvaćeni su njime. I mahamudra i dzo-gchen poučavaju o tome.

50

Postoje tri naziva, mahamudra, dzogchen i Veliki srednji put, no svi oni govore o jednoj jedinoj prirodi, prirodi uma. Jetsün Milarepa je kazao: “Ne tragaj za korijenom fenomena, nego potraži korijen uma”. To je ono što moramo postići. Ako budete istraživali vlastitu prirodu, razumjet ćete. U protivnom, vrlo je teško shvatiti (o čemu se ovdje govori, op. prev.).

Kagyü loza je prakticirajuća loza blagoslova koja se oslanja na osobna iskustva koja se prenose s uma na um. Osobna iskustva koja su uko-rijenjena u učiteljevoj struji svijesti prenose se zatim s uma na um. O tome se radi kada spominjemo prakticirajuću lozu blagoslova. Ovakav oblik prijenosa postoji i unutar drugih loza, ali ova naša loza također je poznata i kao neposredna loza, što je referenca na lozu Jetsüna Mila-repe i njegove pjesme ostvarenja. Razlika leži u tome što je Milarepino učenje proizašlo iz njegovog neposrednog iskustva.

Milarepa je meditirao, stekao iskustvo i spoznao istinu. Njegove pjesme i učenja izražavaju njegovo izravno postignuće. Poput nekoga tko je zaista posjetio Lhasu i tamo vidio dragocjeni kip Jowo Buddhe, Mila-repa je mogao reći: “Ovo sam vidio vlastitim očima.” On je poučavao iz vlastitog izravnog i stvarnog iskustva. Oni koji tek koriste tekstove i logičko zaključivanje kao sredstva poučavanja su poput pripovjedača koji pričaju priču o Jowo Buddhi, a da zapravo nisu bili tamo i vidjeli ga vlastitim očima. Osobita kvaliteta prakticirajuće loze blagoslova sastoji se u tome što se učenja i cijela loza temelje na neposrednom osobnom iskustvu.

Ova učenja o mahamudri također su izravno povezana sa sto tisuća Milarepinih pjesama ostvarenja. Ako možete doći do prijevoda Sto tisuća pjesama, imali biste veliku korist od njihova podrobnijeg pro-učavanja.

51

Kada spoznate da je priroda uma poput prostora, počet ćete razumi-jevati kako je moguće da je um jedini temelj svih fenomena, i samsare i nirvane. Ne postoji niti jedan jedini fenomen koji nadilazi um. Ništa nije odvojeno od njega. Ako shvatite da um i prostor imaju istu prirodu, onda ćete također shvatiti da cijeli svemir i sva druga osjetilna bića imaju istu tu prirodu, budući da ne postoji ništa što nije prožeto prosto-rom. Prostor prožima sve, cjelokupni svemir. Ako to razumijete na ovaj način, bit će vam lakše dokučiti prirodu uma. U protivnom, ako mislite samo na svoj vlastiti um i čujete da su sva osjetilna bića u tri područja samsare, kao i cjelokupni svemir sadržani u njemu, mogli biste imati poteškoće s razumijevanjem prave prirode uma. No, ako prvo shvatite da je priroda vašeg uma poput prostora, tada je to lakše razumjeti, jer prostor prožima sve fenomene, prostor prožima cjelokupni svemir. Ako razmišljate na ovaj način, lakše je shvatiti da prostor obuhvaća sve fenomene i cijeli svemir, i da su stoga sadržani u vašem umu. Na ovaj način možete postepeno doći do razumijevanja. Morate steći uvjerenje da su sve pojave um, a da je sam um praznina. Do shvaćanja da su svi fenomeni samsare i nirvane sadržani u ovom umu, može se doći tek kad se spoznaju i konačna i konvencionalna istina. Sve dok se ne razumije priroda uma, teško je razumjeti ovo o čemu govorim.

Kada je Buddha poučavao konvencionalnu istinu, kazao je da postoji toliko prošlih, sadašnjih i budućih buddha, da ih se uopće ne može prebrojati. Postoji beskrajno mnogo buddha. Velika sutra oslobođenja kaže da buddha koji postoje u sva tri vremena ima više od zrnaca pijeska na obalama rijeke Ganges. Ako biste pokušali prebrojati zrnca pijeska u rijeci Ganges, brzo biste shvatili da ih je bezbroj. Isto vrijedi i za buddhe u sva tri vremena. Ne može ih se prebrojati. Bezbrojni su. Buddha je znao da isto vrijedi i za osjetilna bića. Postoji bezbroj osjetilnih bića.

Promijenimo li perspektivu i, umjesto širokog kuta gledanja, fokusi ramo pogled na ono najsićušnije, Molitva plemenite namjere za postizanje

52

izvrsnog ponašanja kaže da, naposljetku, svaki atom sadrži bezbroj buddha. Suosjećajne prosvijetljene kvalitete svih buddha iz sva tri vre-mena sadržane su u samo jednom atomu.

Jedinstveni temelj svih Buddha i osjetilnih bića

Uvaženi Jigten Sumgön reče: “Mandala prvobitnog čistog uma je uzvi-šena palača pobjednika sva tri vremena.” Ova rečenica znači da su buddhe sva tri vremena potpuno sadržane unutar vašeg vlastitog uma. Tako da se sve, bez obzira da li je vaša perspektiva široka, prostrana ili vrlo fokusirana i detaljna, svodi na spoznaju praznine. Osnova svih fenomena u samsari i nirvani je praznina. U konačnici, mora se spo-znati značenje praznine. Njegova Svetost Dalaj Lama kazao je da je kvaliteta praznine to što unutar nje nema proturječja. Kada se spozna značenje praznine, počne se uviđati da tu nema proturječja, kao što nema ni prepreka unutar praznine. Znanstvenici su također počeli govoriti o ovom aspektu praznine.

Jetsün Milarepa reče: “Ne tragaj za korijenom fenomena, nego potraži korijen uma. Spoznaj korijen uma.” Svi fenomeni samsare i nirvane sadržani su u umu. Mnogo je lakše razmišljati i steći intelektualno razumijevanje ovog učenja, negoli ostvariti osobno iskustvo. Mnogo je teže steći iskustvo. I nije važno koliko buddha zaista postoji, svi oni imaju jedinstveni um mudrosti, koji je jedinstvo praznine i suosjeća-nja. Ne postoji niti jedan buddha koji ne posjeduje taj um praznine i suosjećanja.

Ako razmišljamo o tome iz perspektive samsare, osnova uma svih osje-tilnih bića je jedna i ista. Prazna priroda njihovog uma je jedinstvena i ista. Iz perspektive prazne prirode uma, temelj svih buddha i temelj svih osjetilnih bića je istovjetan. Unutar prazne prirode ne postoji dobro ni zlo, niti bilo kakve druge razlike. Sve je jedno i isto.

53

Kao što je Buddha rekao: “Unutar uma svih osjetilnih bića nalazi se buddha.” Kada se osjetilna bića rode unutar jednog od šest svjetova samsare, preuzimajući različite vrste tijela i različite oblike, doživljavaju najrazličitije vrste patnje. No tko je taj koji zapravo stvara to mnoštvo patnje? Istinski korijen samsare je um koji prianja za “ja”. Sve se svodi na um koji misli da postoji neki “ja”, neko “sebstvo”. Svima nam je to zajedničko, upravo to svi dijelimo. Međutim, ovisno o razlikama u našem djelovanju, utiskuju se različiti tragovi u našu struju svijesti. Upuštamo se u pozitivna i negativna djela te stječemo različite navike i stoga stvaramo različite vrste tijela.

Iako su tri područja samsare – područje oblika, bezoblično područje i područje želja – ogromna, samoprianjanje bića u bezobličnom područ-ju istovjetno je našem vlastitom samoprianjanju. Samoprianjanje bilo kojeg osjetilnog bića u bilo kojem od šest svjetova samsare identično je samoprianjanju najsitnijeg stvorenja. Samoprianjanje se može razli-kovati po intenzitetu, ali u suštini je jedinstveno i isto. Uznemirujuće emocije, samoprianjanje, želja za srećom i želja da ne pati malog stvo-renja u suštini je identična našoj vlastitoj želji da ne patimo, našoj želji za srećom, našem samoprianjaju i našim uznemirujućim emocijama. Jedina razlika sastoji se u našem prijašnjem djelovanju i prikupljenim zaslugama koje su rezultirale različitim stupnjevima sreće ili patnje koje iskušavamo. No, istinska priroda prinjanja za “ja” jedna je i ista.

Razmišljajući na ovaj način, možemo razumjeti da je osnova uma svih buddha i svih osjetilnih bića jedinstvena i ista. Kontemplirajući ovo uvijek iznova, naše će razumijevanje rasti i konačno ćemo postići i osobno iskustvo.

Kad shvatite da su svi fenomeni sadržani u vašem vlastitom umu, tada ćete moći shvatiti i da je sva patnja cijele samsare, kao i sva sreća čistih područja također sadržana u vašem umu. Veliki majstori prošlosti koji su razumjeli ovu jedinstvenu osnovu uma, bili su u stanju otrpjeti veli-

54

ke tegobe. Na primjer, Naropina sposobnost trpljenja velikih tegoba proizašla je iz ovog razumijevanja.

Potpuno obustavi tjelesnu aktivnost i ostani spokojan. Bez suvišnog govora, zvuk je tek jeka.

Morate shvatiti da svi svjetovni događaji i svjetovni fenomeni nemaju nikakvu suštinu. Morate razumjeti da sva samsara ima prirodu patnje. Ako shvatite ovu konačnu istinu, kao što je to shvatio Milarepa i mnogi drugi majstori u prošlosti, bit ćete sposobni izdržati tegobe i sve druge teškoće kada se pojave.

Neki misle: “Moram činiti sve što je i Milarepa radio. Moram iskusiti sve te tegobe.” Drugi idu u drugu krajnost i misle: “Ja to ne mogu uči-niti. To je preteško.” Ne biste trebali upasti niti u jednu od ove dvije krajnosti, nego prakticirati u skladu sa svojim sposobnostima. To ne znači da biste trebali zapustiti sve svjetovne aktivnosti. Rođenjem u ovom životu, već smo dobili tijelo i moramo se brinuti o njemu, pa zato trebamo naći posao i zaraditi za život.

Treba razlikovati smislene i besmislene aktivnosti, te napustiti sve ono što nema smisla poput lutanja naokolo i gubljenja vremena. Trebate promisliti, zapitati se kakvi će biti rezultati vaših djela i koja im je svrha, kako bi napravili razliku između smislenog i besmislenog djelovanja. Trebali bismo biti sigurni da su naše tijelo, govor i um uključeni u smi-slene aktivnosti. Trebali bismo, od današnjeg dana nadalje, težiti tome da uložimo sav mogući trud u oslobađanje iz samsaričkog oceana patnje.

Najvažnije od svih vrlih djela tijela, govora i uma, jest ostvarenje pri-rode samog uma. Gampopa je kazao: “Bolje je i na trenutak razaznati neokaljanu istinsku vrlinu, nego prakticirati sumnjive vrline eonima.” Razaznati prirodu uma je iznimno značajno i trebali biste meditirati kad god možete, bez obzira je li to jednotjedno meditacijsko povlače-nje, samo nedjeljom, vikendom ili cijeli mjesec.

55

Kad god prakticirate, trebali biste započeti promišljanjem Četiri misli koje okreću um od samsare. Kad god vam se pruži prigoda, trebali biste promatrati svoj um i meditirati. Čak i ako imate samo sat vreme-na, iskoristite ga za meditaciju. Čak i ako prestajete s poslom samo da biste otišli piškiti – svatko od nas mora s vremena na vrijeme otići na zahod – meditirajte. Od danas nadalje, svaki put kad idete na zahod, meditirajte!

Bez razmišljanja, pogledaj izravno golu stvarnost.

Kada rastvorite stvarnost, imate uvid u vlastiti um. Um koji je slobo-dan od svih koncepata, um koji motri samoga sebe, jedinstvo je jasne svjesnosti i praznine. Tada morate steći povjerenje da je taj um istinski buddha. Do sada nismo uspijevali vidjeti tu prirodu zbog određenih uvjeta koji su je zatamnjivali. Kao što je Buddha rekao, umovi osjetil-nih bića zatamnjeni su privremenim mrljama. Te privremene mrlje su fiksacije unutar uma. To su sve one misli koje nam stalno prolaze kroz glavu, sve one misli o prošlosti, sjećanja na sretna ili tužna vremena. Kada se ljudi sjete sretnih doživljaja, smiju se, kada se sjete bolnih događaja, plaču. Neki se toliko zadržavaju na teškim okolnostima da čak počine samoubojstvo.

Mi također pokušavamo predvidjeti budućnost i pravimo najrazličitije planove o tome što bismo željeli postići. Međutim, kada zaista promi-slite o tim planovima i zapitate se koje je dobro od svih njih, otkrit ćete da su beskorisni. Ukratko, svi naši planovi za budućnost tiču se isklju-čivo ovog života. Isto tako, kada se zapitate imaju li ikakvog smisla sva ona bavljenja prošlim događajima, shvatit ćete da zapravo nemaju. U prošlosti smo dopustili da se pojave uznemirujuće emocije i sudjelova-li smo u negativnim aktivnostima koje su postale uzrok naše patnje. Stvaratelji te patnje – uznemirujuće emocije – još uvijek su prisutne u našem umu. To bi nas trebalo potaknuti da poduzmemo sve kako bismo pokorili te uznemirujuće emocije.

56

Iako pravimo planove za budućnost, ono što će se zaista dogoditi nije određeno našim željama, nego karmom koju smo prikupili. Hoćemo li ili nećemo ostvariti naše planove ovisi isključivo o prikupljenoj karmi, a ne o naporu koji ulažemo u njihovo ostvarenje. Sve je pod utjecajem zakona karme. Ako ste prikupili dovoljno zasluga, tada ćete postići to čemu se nadate. Ako nemate dovoljno zasluga, bez obzira koliko jako se trudili, nećete ostvariti svoje planove. Zato nema mnogo smisla niti se previše baviti planovima za budućnost, niti razmišljati o tome što se dogodilo u prošlosti.

Ukratko, naša zaokupljenost ovim životom je poput kotača koji se neprestano vrti, dan i noć, iako je zapravo ovaj život poput sna jedne jedine noći. To je ono što moramo razriješiti, moramo spoznati prirodu uma. I to bi nam trebao postati primarni cilj. To je ono na što tekst upućuje riječima bez razmišljanja.

Tijelo nema supstanciju, poput šuplje stabljike trske; a um, poput središta prostora, nadilazi područje mišljenja.

Sav napor koji ulažemo u ovom životu vrti se oko tijela. Međutim, kad se zamislimo nad time ima li uopće ovo tijelo ikakvu suštinu, shvatit ćemo da zapravo nema, da je poput šuplje stabljike trske. Kada pro-motrimo prirodu uma, vidjet ćemo da obitava poput prostora, potpu-no prazan od ikakvog sebstva. Kada to shvatite, postepeno ćete otpu-stiti sva prianjanja i fiksacije. Kada se one sruše, bit će to poput buđenja. Kada um obitava poput prostora, vi se opustite u stanju tzv. “ne-meditacije”.

Spokojno obitavaj u tom stanju, bez otpuštanja ili postavljanja.

Kada spoznate prirodu uma koji obitava poput prostora i ispražnjen je od misli, otkrit će vam se jasna spoznajuća svjesnost koja motri upravo to. I to je jedina razlika između buddha i drugih osjetilnih bića. Um je

57

uvijek prisutan, kako kod buddha tako i kod osjetilnih bića, međutim buddhe su u stanju trajno održavati jasnu svjesnost. Kada se ta svje-snost održava, onda više nema misli poput: “Moram meditirati,” nego jednostavno obitavamo u jasnom spoznajućem umu, u čistom umu. Kada obitavamo u toj prirodi, više ne postoji potreba za otpuštanjem ili postavljanjem uma. Um obitava bez napora, opušten i smiren.

Kada je um bez žarišne točke, to je mahamudra. Navikavajući se na to, postiže se nenadmašno probuđenje.

Izjava o umu “bez žarišne točke” znači da se više ne javljaju misli poput “Moram meditirati,” ili “Moram napraviti ovo ili ono.” U umu više nema prianjanja, niti misli. Kada je um bez fokusa, on obitava poput prostora. Na primjer, ako odapnete strijelu u prazan prostor, ona se neće ni u što zabiti, niti će se zadržati negdje. Ako odapnete strijelu u prazan prostor, kamo ona ide, gdje će se zadržati? Nema cilja, niti ičega drugog što bi je moglo zadržati. Slično tome, kada razaznate prirodu uma koji obitava poput prostora, jednostavno nastavljate obitavati u mahamudri. Kao što kaže sljedeća rečenica: “Navikavajući se na to, postiže se nenadmašno probuđenje.”

Kada trajno obitavate u toj spoznaji, tada više nema prianjanja. Um se navikava na svoje prirodno stanje i postiže se nenadmašno probuđenje. To je konačna bodhicitta. To je potpuno pročišćenje svih dualističkih prianjanja, postignuće ne-dualne mudrosti. Tijekom meditacijske prak-se prvo razaznajemo “to što treba motriti” – prirodu uma koji obitava poput prostora. Nakon toga razaznajemo “onoga koji motri” – jasnu spoznajuću svjesnost koja prepoznaje prirodu uma poput praznog prostora. To je jedinstvo jasnoće i praznine: jasna spoznajuća svjesnost koja prepoznaje praznu prirodu uma koji obitava poput prostora. Ovo dvoje čine neraskidivo jedinstvo.

Kada um obitava poput praznog prostora i jednostavno nastavlja boraviti u svojoj prirodi, prepoznat ćete jedinstvo ovo dvoje: onoga

58

što treba motriti i onoga koji motri. Priroda ove jasne svjesnosti je pra-znina, a priroda praznine je jasna svjesnost. Kada steknete stabilnost i budete u stanju trajno održati prirodu jasne svjesnosti, pojavit će se ne-dualna mudrost. Dualističke misli će izranjati uvijek iznova sve dok ne postignete potpunu stabilnost. No, kada sva dualnost zamre, a vi ostvarite potpunu stabilnost, postignuto je nenadmašno probuđenje.

“Nenadmašno probuđenje” odnosi se na konačnu bodhicittu. U tekstu 37 praksi bodhisattvi o konačnoj bodhicitti se govori kao o transcen-dentnom znanju. Ili u terminima šest paramita18, radi se o paramiti mudrosti. Ona se još naziva i nekonceptualna mudrost koja nadilazi tri sfere. Svi ti nazivi označuju isto: nenadmašno probuđenje. Da biste ostvarili konačnu bodhicittu, morate prvo njegovati konvencionalnu bodhicittu. Bez njegovanja konvencionalne bodhicitte, bilo bi doista jako teško ostvariti konačnu bodhicittu.

Zato je važno imati na umu da kad god radimo vrla djela, bez obzi-ra radi li se o svjetovnim aktivnostima ili aktivnostima posvećenima svetoj dharmi, ne bismo to trebali raditi samo zbog samih sebe, nego zbog dobrobiti osjetilnih bića. Moramo potaknuti altruistički um koji teži dobrobiti drugih. Trebali bismo biti poput Drubwang Rinpochea koji uvijek kaže “Neka je na dobrobit svih osjetilnih bića,” to je njegova jedina životna namjera. Moramo njegovati konvencionalnu bodhicittu, jer nećemo ostvariti konačnu bodhicittu ako prianjamo uz vlastito sebstvo i smatramo sebe najvažnijima, brinući se samo za užitke poput dobre hrane i slično. No, ako potaknemo altruistički um, počet ćemo se brinuti za dobrobit drugih. A onda, ako razvijemo konvencionalnu bodhicittu, bit će nam lako ostvariti konačnu bodhicittu, odnosno prir odu uma. Zato je iznimno važno da temeljito njegujemo konven-cionalnu bodhicittu.

18 Šest paramita (skt.) ili šest savršenstava su: velikodušnost, etičnost, strpljivost, vedri napor, meditativna usredotočenost i mudrost.

59

Kada nema objekta na koji se fokusira, um je prirodno jasan.

Kada nema fiksacije, odnosno objekta na koji se fokusira, prirodno obitavamo u samospoznajućoj, samoobasjavajućoj svjesnosti, a ta svjesnost obitava poput praznog prostora. Njezina suština je praznina, a njezina priroda je jasna svjesnost. Njezina prazna suština je poput prostora, a njezina prirodna jasnoća posjeduje prirodu mudrosti. Ovo dvoje, jasnoća i praznina čine nerazdvojno jedinstvo. Priroda uma slobodna je od svake fiksacije. Ona nadilazi intelekt.

Kada motrite um, kada meditirate i promatrate prirodu uma, povre-meno neće biti nikakvih misli, a čak i ako se pojave, nemojte ih slijediti. Kada se fiksirate, kada slijedite misli, to vodi u iluziju. Ako ne prianjate uz te misli, one će se jednostavno raspršiti nazad u um, poput valova na vodi. “U trenutku bez misli, pokazat će se prirodna blistavost uma,” kazao je Maitreya. Kada se to dogodi, ostanite obita-vati u tom jedinstvu jasnoće i praznine. Tako biste trebali meditirati, bez ikakvog meditacijskog objekta ili fokusa. Kada meditirate na taj način, obitava li vaš um s jasnoćom i budnošću? Kada prakticirate mahamudru, trebali biste meditirati bez ikakvog voljnog nastojanja da meditirate.

Početnici u meditaciji obično ne mogu prakticirati bez objekta medi-tacije. Potreban im je objekt na koji će se fokusirati. Oni razmišljaju na ovaj način: “Moram meditirati. Moram spoznati prirodu uma.” Postoji fiksacija na htijenje da se spozna priroda uma. Međutim, pravi objekt kojeg bi ovdje trebalo motriti je zapravo um koji misli: “Ja moram meditirati.” U trenutku kad pomislite: “Moram meditirati,” trebali biste promotriti onoga koji misli tu misao. Onaj koji misli: “Moram spoznati prirodu uma,” je zapravo onaj kojega trebate razaznati.

Kada počnete motriti prirodu onoga koji misli: “Moram meditirati,” postepeno će se smanjivati prianjanje za misao “Moram meditirati,” a

60

kako bude nestajalo, iznenada ćete dobiti tračak uvida u praznu pri-rodu uma. Tada ćete uvidjeti svoju pravu prirodu, prirodu vašeg uma. Kao što je rečeno: “Ne motriti ništa jest uzvišeno motrenje.” Shvatit ćete da zapravo nema ničega za vidjeti.

Početnici se mogu preplašiti činjenice da nema ničega za vidjeti, jer oni traže nešto što bi mogli motriti. Međutim, onaj koji misli: “Moram to shvatiti, moram to vidjeti,” je onaj kojeg treba motriti.

Moji dharma prijatelji, kada meditirate, motrite prirodu svoga uma. Gledajte unutra, promatrajte misli koje se pojavljuju, razaznajte misli i način na koji se pojavljuju. A onda, samo nastavite obitavati u toj priro-di razaznavanja. Ostanite u stanju razaznavanja misli koje se pojavljuju, a da ih niti prihvaćate niti odbacujete. Ako se pojavi negativna misao, nemojte pomisliti: “Ovo je loše.” Ili, ako se pojavi pozitivna misao, nemojte pomisliti: “Ovo je dobro.” Oslobođeni rastresenosti, potpuno usredotočeni, jednostavno obitavajte u razaznavanju same te misli, u jasnoj svjesnosti. Ako održite tu svjesnost, misli će se postepeno ras-pršiti, nestati poput izmaglice ili oblaka na nebu. S vremenom, misli će nestati istog časa kada se pojave.

U svakom slučaju, ne biste trebali prianjati za dobre ili loše kvalitete misli, jer one ne mogu učiniti ništa drugo doli nestati, budući da ne postoje po sebi. One nemaju ni boju ni oblik. Ako jednostavno obita-vate unutar vaše vlastite svjesnosti, vašeg vlastitog razaznavanja, misli će se postepeno raspršiti i dosegnut ćete stanje koje je oslobođeno svih koncepata.

Poneke praktikante muče vrlo uporne misli, poput one: “Moram meditirati.” Njihova fiksacija na tu misao je tako snažna, a kada je ta fiksacija “Moram meditirati” ili “Moram spoznati prirodu uma” tako jaka, oni neće vidjeti prirodu uma. Morate otpustiti fiksacije i ostati slobodni od bilo kojeg koncepta, i tek tada ćete u trenu vidjeti prirodu uma. Ne misleći ni o čemu, otpustite tu misao i ne mislite niti jednu

61

drugu misao, nego se samo opustite u prirodi uma, slobodni od svih koncepata.

Kada motrite prirodu uma i dobijete iznenadni uvid u nju, može se pojaviti osjećaj radosti, no jasna spoznajuća svjesnost će razaznati i to radosno stanje. U tom stanju onaj koji je svjestan i ono čega je svje-stan nisu odvojeni. To je jedinstvo jasnoće i praznine. Na ovaj način je prilično lako razumjeti prirodu uma. Primijenite ovu metodu nefoku-siranja na bilo koji koncept, odvajajući se od misli.

Kad nema puta, stupa se na put buddha.

Kada stupimo na put buddha, na putu smo probuđenja. Tibetanska riječ za buddhu je sangye. Sastoji se od dva sloga, sang i gye. Prvi slog, sang, znači pročistiti i upućuje na pročišćavanje svakog prianjanja za stvarnost bilo koje misli koja se pojavi u umu. Puko pojavljivanje neke misli ne može nanijeti nikakvu štetu. Ono što može naškoditi je uvje-renje da su te misli stvarne, te prianjanje za njih. Kada se pojavi misao, a mi počnemo vjerovati da je to ovo ili ono, to uvjerenje u stvarnost misli mora biti odbačeno. Jednom kada odbacimo takva uvjerenja, što god se bude pojavilo u umu više nam neće moći nanijeti nikakvu štetu, budući da um obitava poput prostora. Ako budete obitavali s jasnoćom unutar te prirode, ništa vam neće moći naškoditi.

Drugi slog, gye, upućuje na prostranost uma koji obitava poput pro-stora. Ako trajno obitavate u toj prirodi, ako održavate to stanje, vi ste buddha. To je značenje riječi buddha ili sangye. Ona znači da ste pročistili um tako da ne prianjate za stvarnost onoga što se pojavljuje u umu, ma što to bilo. Ako nema prianjanja za (tu prividnu, op. prev.) stvarnost, što god se pojavi nema više snagu utjecaja na nas. Osjećaji sreće i patnje neće više moći preplaviti um, a mi smo time stupili na put buddha.

62

Navikavanjem na ne-meditaciju, postiže se nenadmašno probuđenje.

U konačnici, ne postoji ništa na što bismo meditirali. Jednostavno obitavamo u jedinstvu jasnoće i praznine. Obitavanje u toj prirodi je iznimna meditacija koja nadilazi voljnu meditaciju. Što više budete u stanju obitavati u takvoj meditaciji, vaša će meditacija postajati sve dublja i profinjenija. Svaka misao koja se pojavi u umu bit će oslobo-đena čim iskrsne. U početku, dok se još nismo udomaćili u ovoj praksi, nećemo moći odmah oslobađati iznimno snažne misli i uznemirujuće emocije čim se pojave, kao što ni mali plamen ne može odjednom saž-gati velike cjepanice. Moramo polako navikavati našu svjesnost tako da se postepeno povećava, poput njegovanja izdanka koji polako izrasta u cvijet.

Ako ste u početku odviše siloviti u svojoj meditaciji, to može imati negativan efekt. Mnogo je bolje da se prvo potrudite oko razvijanja suosjećanja i predanosti. Iako se ne biste trebali pretjerano naprezati u meditaciji, ipak morate marljivo prakticirati. Postepeno, kada razvijete ne-meditaciju, ostvarit ćete nenadmašno probuđenje.

Nadilaženje svih [dualnosti] subjekta i objekta je kraljevsko gledište.

Postoje vanjski objekti za koje prianjamo, te unutarnji um koji prianja. Koje su to dobre kvalitete meditacije koju smo prethodno opisali? Uobičajeno, na temelju pojave vanjskih objekata, unutarnji prianjajući um razvija misli odbojnosti i prianjanja kao i uznemirujuće emocije (također poznate kao pet otrova19 ). No, ako ne prianjate uz te mentalne tvorbe, čak i kada se pojavi vanjski objekt, bit ćete svjesni svega što se pojavi u umu. Na primjer, možete biti svjesni povrede koju su vam zadali neprijatelji ili pomoći koju su vam pružili prijatelji, a da ipak ne

19 Pet otrova su: 1. neznanje, 2. ljutnja, 3. oholost, 4. zavist, 5. požuda.

63

osjećate niti odbojnost niti prianjanje prema jednima ili drugoma, čak i kada ste u njihovom društvu. To se naziva slobodom od prianjanja za dualnost subjekta i objekta.

Primjerice, ako neka osoba govori negativno o vama, nećete se previše osvrtati na to. U uobičajenim okolnostima, takva bi situacija proizvela u vama uznemirujuće emocije, no, ako dopustite svom umu da se smjesti u svoje prirodno stanje bez prianjanja uz bilo što, što se doga-đa, moć meditacije je tolika da će svaka negativna misao jednostavno nestati. Ako na ovakav način možete prevladati uznemirujuće emocije, to je znak uspješne meditacije. Ako pak niste u stanju prevladati uzne-mirujuće emocije kada se pojave, to je znak da se još niste dovoljno uvježbali u meditaciji, te da još uvijek postoje misli uz koje prianjate. Tako se to objašnjava u mahamudri. Rječnikom dzogchena rečeno, radi se o uvježbavanju u izražavanju rigpe20 Kao što morate vježbati tijelo da biste se primjerice igrali loptom, isto tako morate razvijati um vježbom.

Um oslobođen dualističkog prianjanja za subjekt i objekt povezuje se s mudrošću poput ogledala, koja je jedna od pet vrsta mudrosti. Iako vidite i čujete sve, nema prianjanja za bilo kakav koncept. Um je poput ogledala koje može odražavati sve što se u njemu zrcali. Kao što ogle-dalo ne zadržava niti jedan odraz koji se u njemu pojavi, tako ni um ne prianja ni uz što, što se u njemu pojavi. Na taj će se način raspršiti sve dualističke fiksacije na subjekt i objekt.

Nekim ljudima je teško pojmiti nedualnost subjekta i objekta, tj. pria-njajućeg uma i objekta za koji se prianja. Teško nam je jer svi mi opće-nito vjerujemo u stvarnost vanjskog svemira i unutarnjih osjetilnih bića i doživljavamo najrazličitije osjete sreće i patnje, i vjerujemo u njihovo stvarno postojanje. Zbog toga nam je vrlo teško razumjeti nedualnost subjekta i objekta.

20 Rigpa (tib.) je dzogchen termin za jasnu golu svjesnost.

64

Istraživanje uma i fenomena logičkim zaključivanjem

Ponekad je korisno osloniti se na proučavanje tekstova i logičko zaklju-čivanje. Veliki učenjaci su kroz studij i logičko zaključivanje spoznali da cjelokupni svemir i sva osjetilna bića ne postoje po sebi. Mnogi učenjaci su ustvrdili da je onaj tko ne uči, a pokušava prakticirati (dharmu, op. prev), poput osobe bez ruku koja se pokušava uspeti na strmu planinu. Studiranjem i zaključivanjem možemo doći do spoznaje da fenomeni zapravo ne postoje, a kad to shvatimo, nestat će svako prianjanje za stvarnost.

Prvo, zaključivanjem i pomoću analogija možemo doći do spoznaje da vanjski fenomeni ne postoje supstancijalno. Kada to shvatimo, možemo također uvidjeti da i unutarnji um, prianjajući um, također ne postoji po sebi. Tada ćete shvatiti da je uvjerenje o stvarnosti mentalnih pojava tek iluzija. Ovakav pristup odgovara nekim praktikantima.

Govoreći više praktično, trebali biste istražiti nedostatke uma koji prianja za dualnost, te pozitivne karakteristike uma koji ne prianja. Primjerice, ako prakticirate u sobi, a vaš je um slobodan od ijedne misli o dualnosti subjekta i objekta dok vizualizirate božanstvo21 koje prožima cjelokupni svemir, moći ćete generirati tu vizualizaciju, bez obzira što se trenutno nalazite u sobi. Moći ćete vizualizirati božan-stvo koje se prostire cijelim svemirom, unatoč tome što sjedite u maloj sobi.

S druge strane, osoba s prianjajućim umom koja se drži dualnosti subjekta i objekta, razmišlja ovako: “Ja sjedim u ovoj maloj sobi, i ako

21 Termini božanstvo i božanski (eng. deity, divine) ne impliciraju teističko shvaćanje božanskog iz judeo-kršćanske tradicije, već je riječ o onome što dolazi od probuđene osobe, buddhe, ili o onome što vodi čovjeka k probuđenju (npr. meditiranje na vizualizirane buddhe, koje se naziva yidam božanstvima). Naravno, u budizmu postoji i tzv. samsaričko područje bogova (deva), koji nisu probuđeni i na koje se ne odnosi ova definicija božanskog.

65

se buddha pokuša proširiti i ispuniti cijeli svemir, ovi zidovi i strop će ga zaustaviti, pa kako će on onda prožeti cijeli svemir?”

Takve se misli rađaju zbog pogrešne fiksacije na subjekt-objekt dual-nost, a ta fiksacija onda stvara samsaru. To je greška uma koji prianja za dualnost. Naravno, iz uobičajene perspektive gledano, istina je da se nalazimo unutar zgrade koja ima fizičko obličje koje sadrži druga fizička obličja. To je vjerovanje u stvarnost.

No, kada govorimo o praksi, praktikant koji ne prianja za subjekt- -objekt dualnost shvaća da je um najvažniji. Između uma i tijela, um je gospodar. Iako je istina da će naše tjelesno obličje biti ograničeno zgradom, um se bez obzira na zgradu može proširiti onkraj fizičkih ograničenja. Ako um odluči vizualizirati božansko obličje koje prožima cjelokupni svemir, on ima moć da to i učini, jer je tijekom meditacije um pravi gospodar.

Ako ne prianjate uz subjekt-objekt dualnost, uvidjet ćete da sve što se pojavi u umu, pa bila to i misao prianjanja ili odbojnosti, ne postoji po sebi, nije istinito. Na ovaj ćete način razumjeti da nema ničega za što bismo se mogli uhvatiti kao za stvarno.

Kada nema ometanja, to je kraljevska meditacija.

Kad odnjegujete um slobodan od dualističkog prianjanja za subjekt i objekt, morate se naviknuti na to pomoću meditacijske prakse slobod-ne od svakog ometanja. Meditacija treba biti slobodna od smetnji. To znači da biste trebali neprestano održavati pomnost i svjesnost, i to je zapravo svrha svih budističkih praksi. Počevši od uzimanja utočišta22, sve su budističke prakse sredstva za njegovanje i usvajanje pomnosti i pažljivosti. Nakon što uzmemo utočište počinjemo se pridržavati razli-čitih pravila i disciplinirati svoje ponašanje, pa tako primjerice pazimo

22 Prvi čin postajanja budistom je uzimanje utočišta u Buddhi, Dharmi i Sanghi

66

da ne prekoračimo molitvene zastavice i njihovu sjenu. Ne radi se o tome da su djelovanja koje nastojimo izbjeći neki osobiti prijestupi, nego njihovim izbjegavanjem vježbamo održavanje pomne svjesnosti. Kao što je rečeno: “Praznina se sastoji u održavanju stalne pomnosti.” To je mudrost pomnosti, mudrost pažnje. Takva se pomnost rađa kada uvježbate svoj um u održavanju svjesnosti koja uočava razlike i stalno je budna. To znači da ste postali svjesni svih mentalnih pojava, svih misli i uznemirujućih emocija. Upravo zahvaljući vašoj pomnosti možete ih razaznati. Ako održavate budnost, čim se pojave, prirodno će se i raspršiti. Na ovaj način biste trebali prakticirati pomnost tijekom svih svojih aktivnosti. Primjerice, kada jedete, trebali biste od toga učiniti prinos. Sve što radite trebalo bi postati vježba u stalnoj pomnosti. To je svrha svih zavjeta i ograničenja. Potpuno zare đeni redovnici pridrža-vaju se dvjesto pedeset i tri zavjeta, te zbirke samaya pod nazivom Sto tisuća samaya, itd. Svrha svih tih pravila je vježbanje pomne svjesnosti i pažljivosti.

Iz pomne svjesnosti rađa se mudrost, a iz nepažljivosti rađaju se uzne-mirujuće emocije. Od bespočetnog vremena, pa sve do danas navika-vali smo se na nepažljivost. Da bismo tu naviku preokrenuli, moramo vježbati naš um u neometenosti. Zato je rečeno da je “neometenost put buddha.”

Kada nema voljnog napora, to je kraljevsko ponašanje.

Kada obitavate u prirodi uma, nema više misli, bilo svjetovnih, bilo dharmičkih. Nema više želje da se nešto postigne, niti straha da to nećemo ostvariti. Nema nade. Nema fiksacije ni na kakvo postignuće. Nema voljnog napora da se išta postigne. Kada uvidite prirodu svog uma, morate to integrirati u svoje svakodnevne aktivnosti, ali bez volj-nog napora. Morate stopiti svoje razumijevanje, svoje gledište sa svojim djelovanjem. U vašem izvanjskom ponašanju trebali biste se pridržavati zavjeta individualnog oslobođenja (pratimoksha). To znači da biste se i

67

dalje trebali suzdržavati od povređivanja drugih na bilo koji način, iako ste shvatili da je sve tek iluzija. To je izvanjsko ponašanje.

Iznutra, trebali biste se pridržavati bodhisattvinskog ponašanja. To zna-či da biste trebali održavati plemenitu namjeru djelovanja na dobrobit drugih. Potajice biste trebali održavati gledište Tajne mantre. Uvaženi Jigten Sumgön kazao je da su sva tri zavjeta sadržana u jednom jedi-nom. Vaše ponašanje trebalo bi odražavati jedinstvo sva tri zavjeta: prema vani pratimoksha, iznutra bodhisattva i tajno vajrayana. Što god da radite, djelujte povezujući na ovaj način sva tri u jedno. Prema tome, kada se naviknete na njih toliko da više ne morate ulagati voljni napor da biste održali vanjske, unutarnje i tajne zavjete, tada ste postigli kra-ljevsko ponašanje. Kraljevsko ponašanje izvire iznutra, iz trajnog stanja prožetog gledištem, i potpuno je slobodno od svakog voljnog napora.

Kada nema ni očekivanja ni sumnje, plod se manifestira.

Jetsün Milarepa je kazao: “Osim napuštanja samsare, ne postoji još neka zasebna nirvana koju treba postići.” Ako nema fiksacije na bilo što, što se pojavljuje, to je po sebi čisto stanje uma, budinska priroda. Međutim, ako prianjamo za misli koje se rađaju, to je samsara. Prianja-nje za misli i uznemirujuće emocije je samsara. Ako ne prianjamo za njih, nego ostajemo slobodni od svake fiksacije, upravo taj i takav um nije ništa drugo nego buddha. Buddha je sadržan u umu i ne postoji nikakav izvanjski buddha niti prosvjetljenje koje treba postići. Zato nema potrebe za nadom da ćemo ostvariti prosvjetljenje. Buddha je već prisutan u vašem umu.

Kada su sve misli došle svome kraju, a fiksacije nestale, nema više stra-ha od samsare. Kada je um potpuno pročišćen i postane potpuno jasan, već to stanje po sebi jest plod. To je rezultat, to je budastvo. Kao što je Milarepa rekao: “Rezultat je već sadržan unutar samog uma.” Rezultat, prosvjetljenje, je sam um. To je pročišćeno i jasno stanje uma. Nema

68

ničega drugoga što biste trebali postići. Buddha nije ništa povrh toga. Morate biti uvjereni da je vaš vlastiti um buddha, i prestati se nadati ili sumnjati u postizanje prosvjetljenja. Nije potrebno nadati se da ćete postići prosvjetljenje. Ukratko, kada pročistite svoj um i, oslobođeni svih nadanja i sumnji, obitavate u jasnoj prirodi svoga uma, to jasno stanje je plod i rezultat.

Nestvorena osnova svega slobodna je od zamagljujućeg vela osobnih sklonosti.

Ova rečenica ukazuje na plod, um slobodan od svih nadanja i strahova. Ako je um oslobođen prianjanja za nade i strahove, tada će se osno-va svega, naša vlastita budinska priroda ukazati. Rečeno terminima dzogchena to je prvobitni buddha koji je sadržan unutar naše struje svijesti. U dzogchenu se to još naziva prvobitna čistoća, što se odnosi na osnovu cjelokupne budinske prirode, potpuno čisti um slobodan od svih velova i sklonosti. Kakve god misli se pojave, vrle ili nevrle, ako nema prianjanja uz njih, nema ni zatamnjenja. Ako nema zatamnjenja, osnova svega će se ukazati prirodno poput sunca koje nam se ukaže kad se oblaci raziđu. Upravo na to se misli rečenicom: “Nestvorena osnova svega slobodna je od zamagljujućeg vela osobnih sklonosti.”

Ukratko, kada prakticirate i vaš um obitava poput prostora, kakve god misli da se pojave, ne mogu vam naštetiti. Ako niste u stanju oslobo-diti misli u njihovo prirodno stanje, tada ih samo smirite, slobodni od svake fiksacije. Kada steknete iskustvo oslobađanja misli, svi velovi sklonosti će se raščistiti.

Pročišćavanje zatamnjenja može se doživjeti isključivo kroz osobno iskustvo, kroz praksu motrenja prirode uma. Ni na koji drugi način ne može se spoznati nego motrenjem nutrine vašeg vlastitog uma, proma-tranjem prirode uma kako u stanju kada su velovi sklonosti raščišćeni, tako i u stanju kada su prisutni. Početnicima može biti teško doživjeti

69

ovo iskustvo, budući da su uglavnom preplavljeni snagom onoga što se pojavljuje u njihovom umu.

Kada praktičar uvježbava oslobađanje koncepata, ona ili on mogu uspjeti obesnažiti manje preplavljujuće misli, tako da one više ne mogu naškoditi. Međutim, ako niste dobro razvili konvencionalnu bodhicittu, snažnije misli prianjanja ili ljutnje mogu vas lako preplaviti. Nećete moći prevladati te snažne negativne misli i umorit će vas pokušaj da obitavate u gledištu. Možda ćete pomisliti da obitavanje u gledištu baš i ne pomaže vašoj praksi. Međutim, greška je u vama, a ne u gledištu. Morate se naviknuti na ovu meditaciju.

Marljivo i ustrajno prakticiranje

Niguma, dakini mudrosti, kazala je Naropi da je oganj mudrosti poput iskre koju treba stalno njegovati, i zato je važno održavati pomnost. Obitavanje u prirodi uma je zapravo mahamudra. Međutim, naša sklo-nost neznanju je toliko jaka da je to obitavanje poput malenog plamič-ka, tek iskra. Takva malena iskra očigledno ne može u hipu spaliti velike komade drva. Običan čovjek bez uvida, pomislit će da medita-cija ne donosi nikakve rezultate i odustat će od prakse, uvjeren da je jednostavno nemoguće nadvladati sve te misli. No, netko malo inteli-gentniji razumjet će da je pomna svjesnost poput plamena koji se rađa malen i sposoban je spaliti samo malu cjepanicu. Ako njegujete plamen postepeno dodajući sve više i više drva, plamen će narasti i postati jači. Na kraju, kada plamen postane požar, moći će spaliti svako drvo.

Kada se pojave iznimno jake misli i uznemirujuće emocije, morate se posvetiti praksi s velikom ustrajnošću i marom, meditirajući na svaku misao ili emociju koja se pojavi, pa ćete s vremenom uspjeti prevladati te misli, navike i sklonosti.

70

U početku, kada je plamen svjesnosti još uvijek slabašan, trebate ga postojano njegovati prevladavajući manje koncepte. Ako nastavite s ovom praksom, danonoćno, neprekidno i s velikim marom, s vreme-nom ćete postati sposobni prevladati čak i najintenzivnije uznemiru-juće emocije i misli.

Praznina i suosjećanje

Moj me je korijenski učitelj poučio da jedan stih teksta 37 praksi bod-hisattvi sažima sva učenja. To je 36. stih, koji kaže: “Štogod netko činio, trebao bi se upitati: ‘Kakvo je stanje mojeg uma?’ Ostvariti dobrobit drugih putem neprestanog održavanja pomnosti i svjesnosti jest praksa bodhisattve.” Morate održavati pomnu svjesnost kako nikad ne biste zaboravili praksu ljubavi i suosjećanja. Ovo dvoje, pomnost i suosje-ćanje, su poput sunca i mjeseca. Sunce se odnosi na gledište praznine, a mjesec na suosjećanje.

Ako je gledište pomnosti stopljeno sa suosjećanjem, dobrobit svih bića bit će postignuta. U konačnici, gledište praznine nije ništa drugo doli stalno održavanje pomne svjesnosti. Ako održavate pomnost, bit ćete svjesni svake misli čim se pojavi. Ako ih možete razaznati, te će se iluzije transformirati u mudrost, kao što drvo postaje vatra. Morate ovo marljivo vježbati.

Motrenje prirode uma

Netko mi je jednom postavio jako dobro pitanje: “Kada motrim priro-du svog uma, kako ću znati da je to doista priroda mog uma?” Kada meditirate i obitavate slobodni od prianjanja za bilo što, što se pojav-ljuje, tako da nastavljate s meditacijom i kada se pojavi misao i ne zadržavate se na njoj, a ona iščezne poput snježne pahuljice koja pad-ne na površinu jezera – to je znak da motrite prirodu uma.

71

Ako se pak pitate: “Što bi mogao biti znak da motrim prirodu uma?” i onda se bavite tom mišlju, onda ste vi zapravo zabavljeni diskurzivnim razmišljanjem i tek prianjate za još jednu iluziju. Neznanje se ponovo pojavilo i nema mnogo smisla trošiti vrijeme na njega. Trebali biste jednostavno dopustiti svom umu da se odmara u svojoj nepatvorenoj prirodi, bez razmišljanja o bilo čemu. Ako doista želite nešto istraživati, tada proučite jeste li ili niste u stanju osloboditi vaše misli i uznemiru-juće emocije. To je jedino što treba istražiti.

A što se tiče konačnog ostvarenja, znak da ste spoznali prazninu je rođenje neuvjetovanog, nekonceptualnog, prirodnog suosjećanja u vašem umu. Kada postignete jedinstvo mahamudre i dzogchena, dru-gim riječima kada spoznate prirodu uma, velika ljubav će se pojaviti u vašem umu. Patrul Rinpoche je rekao: “Nema boljeg znaka da ste postigli prirodu uma od pojave bezuvjetnog suosjećanja.”

Nemoj se baviti meditacijom i post-meditacijom, [nego] obitavaj u nestvorenoj suštini.

Kada nadvladate misli i obrasce ponašanja koji su vam postali navika, tako da više nemaju utjecaja na vas, u vašem umu više neće biti sumnji, i stalno ćete obitavati u meditativnoj ravnoteži. To znači da u konač-nici morate integrirati iskustvo stečeno tijekom meditacijske prakse u postmeditacijsko stanje. U konačnici se postmeditacijsko stanje i meditacijska praksa moraju stopiti u nedjeljivo jedinstvo.

Početnicima je nužna razlika između meditacije i postmeditacije. Oni razlikuju razdoblja meditacije od vremena kada se bave svjetovnim aktivnostima i ne meditiraju. No, trebali biste se postojano navikavati na trajnu meditaciju. Kada završite formalnu meditaciju, trebali biste pokušati unijeti to iskustvo u svoje svakodnevne poslove.

U jednoj od svojih pjesama Milarepa poučava: “Kamo god da ideš, uvi-jek motri svoj um. U svako doba, što god radio, meditiraj.” Upravo na to

72

mislim kada kažem: “Čak i dok piškiš, trebao bi meditirati.” Morali biste stalno meditirati. U tekstu mahamudre piše: “Obitavaj u nestvorenoj suštini.” Ako stalno obitavaš u nestvorenoj suštini uma, tijekom svih svojih aktivnosti, to će obitavanje prirodno uključiti i prakticiranje svih šest savršenstava. Tako su, samim obitavanjem u prirodnom stanju, paramite dovršene.

[Tako se vanjske] pojavnosti, [unutarnja] percepcija, te intelektualne sposobnosti iscrpljuju.

Postoji tristo šezdeset pogrešnih gledišta. Sva ta pogrešna gledišta sadr-žana su unutar eternalizma i nihilizma. U biti, svako pogrešno gledište predstavlja neki oblik uma koji zapitkuje dvojeći: “Je li to ovo ili ono?” Dvojba je krajnji od četiri mare23. Međutim, kada zaista obitavate u pri-rodi uma, sve takve dvojbe su iscrpljene. A kada nestanu dvojbe, i sva zatamnjenja dolaze svom kraju. Dvojba je, u krajnjem smislu, također samo misao. Kada su intelektualne sposobnosti iscrpljene tada i krajnje zatamnjenje, mara dvojbe dolazi svome kraju.

Milarepa je kazao: “Ne postoji razlika između uma i prostora.” U konač nici, priroda uma koji obitava poput prostora je vrhunsko gledi-šte. Kada to razaznamo, sve dvojbe će biti razriješene.

Potpuno otpuštanje granica je vrhunsko kraljevsko gledište. Bezgraničnost, duboka i nepregledna je vrhunska

kraljevska meditacija.

Obitavanje u tom vrhunskom kraljevskom gledištu je, kao što naš tekst kaže: “bezgranično, duboko i nepregledno.” Buddha je kazao da kada obitavate u prostranstvu i smirenosti, na kraju ćete biti oslobođeni svih diskurzivnih misli, nadanja i strahova.

23 Mara (skt.) je demon koji pokušava spriječiti ljude da postignu probuđenje.

73

Ponašanje slobodno od voljnog djelovanja, obitavajući u sebi, jest vrhunsko

kraljevsko ponašanje.

Kada obitavate u prirodi uma, nema intelekta koji bi nešto ostvarivao. Sve se aktivnosti odvijaju prirodno.

Sloboda od očekivanja koja boravi u sebi, je vrhunsko kraljevsko dozrijevanje.

Jetsün Milarepa je kazao: “Osim napuštanja samsare, ne postoji još neka zasebna nirvana koju treba postići.” U idealnom slučaju, vi ćete utvrditi da je vaš vlastiti um stvarno buddha. I to je sve što trebate postići. Kada to shvatite dosegli ste nepromjenljivi kraljevski tron dharmakaye.

Dosezanjem nepromjenjivog kraljevskog trona dharmakaye ostvaruje se vlastita svrha, a to je prosvijetljeni um svih buddha. Onaj tko je dosegnuo kraljevski tron dharmakaye, pronašao je oslobođenje i zato može osloboditi druge. A tada, kako bi mogao osloboditi druga osjetil-na bića, manifestira dvije rupakaye24, dvije emanacije koje imaju oblik.

Um početnika je poput vodopada.

Kada tek počinjemo meditirati, naš je um poput divlje rijeke koja nosi zemlju, kamenje, dijelove stabala, itd. Kada po prvi puta zavirimo u svoj um, može nam se učiniti da su misli postale brojnije, a uznemi-rujuće emocije snažnije. Meditacija nas može jako lako obeshrabriti. Međutim, promatrati sve te misli kako se kovitlaju zapravo je znak da smo po prvi puta doista vidjeli prirodu uma. Kada sunce ne prodire u sobu, nismo ni svjesni što sve leti zrakom. Međutim, u trenutku kada Sunce zasja, možemo u samo jednoj Sunčevoj zraci primijetiti bezbroj malih trunova prašine i postati svjesni da je cijela kuća ispunjena tim

24 Dvije rupakaye (skt.) su nirmanakaya i samboghakaya.

74

sitnim česticama. Slično tome, to što jasno vidimo sve te misli koje se roje, znak je da po prvi puta primjećujemo prirodu uma. Kada to doživite, morate ustrajati u meditaciji, a ne se obeshrabriti.

Iznimno je važno da primijenite tu praksu na putu (probuđenja, op. prev.). U početku, kada po prvi puta prođemo kroz vrata budizma, važno je imati povjerenje i pouzdanje u principe karme, zakona uzroka i posljedice. Kada po prvi puta prođemo kroz vrata Buddhinog učenja, govorimo o odustajanju od zaokupljenosti ovim životom i svi njego-vim poslovima. Važno je da shvatimo da je sve ovo što doživljavamo u ovom životu otprije stvoreno našim djelovanjem u prethodnim živo-tima. Kaže se: “Ako želiš saznati što si radio u prethodnim životima, pogledaj vlastito tijelo.” Sve s čime se suočavaš u ovom životu, rezultat je onoga što si činio u prethodnim životima.

To što smo se rodili u dragocjenom ljudskom tijelu, rezultat je naših vrlih djela, poput moralne discipline. Naš imetak i blagostanje rezultat su naše prijašnje velikodušnosti. Naše strpljenje zaslužno je za sklad-ne odnose s našim prijateljima, lijep izgled i dug život. Međutim, mi također trpimo najrazličitije oblike patnje. U nama se rađa ljubomora, škrtost, ljutnja, i slično. Obolijevamo, patimo i suočavamo se najra-zličitijim teškoćama, stalno poput toka vode u vodopadu. Moramo prihvatiti da sva ta patnja proizlazi iz naših prošlih djelovanja. Sva vanjska patnja kroz koju prolazimo stvorena je našim vlastitim unutar-njim uznemirujućim emocijama. Važno je da početnik na putu shvati djelovanje karme, zakona uzroka i posljedice, kako bi izbjegao stvaranje novih teških okolosti i prepreka.

Moramo razumjeti uzroke raznih vanjskih teškoća s kojima se suoča-vamo. Uzroci naše patnje nalaze se u našem vlastitom umu. To su naše uznemirujuće emocije. U prošlosti smo, potaknuti tim uznemirujućim emocijama, činili negativna djela i tako akumulirali karmu. Zbog toga sada patimo. S druge strane, vrla djela koja smo činili uzrok su naše

75

sadašnje sreće. Uzrok sreći je u osnovi suosjećajni i dobronamjerni um, um ljubavi. Uzroci patnje su uznemirujuće emocije koje nas nagone da činimo nevrla djela.

Kada to shvatite, postat će vam jasno da morate izbaciti uznemiruju-će emocije iz vaše struje svijesti. Ako ih ne uspijemo odbaciti, te će uznemirujuće emocije i dalje stvarati uzroke budućoj velikoj patnji. Posljedica tih emocija je patnja koju sada iskušavamo, a one će, narav-no, stvarati novu buduću patnju. Te uznemirujuće emocije moramo odbaciti, jer je njihova priroda patnja. Iako ih moramo odbaciti, ne smijemo prianjati uz te uznemirujuće emocije. Svako prianjanje uz njih stvorit će samo novu patnju povrh ove koju iskušavamo.

Primjerice, kada se razbolite i vaš se um usmjeri na bolest, osjećat ćete se još lošije i patit ćete još više. Um mora uvidjeti i suzdržati se od prianjanja. Morate razumjeti uzroke koji su u pozadini te patnje. Uzrok su uznemirujuće emocije, koje moramo odbaciti.

U sredini, um nježno teče [poput] rijeke Ganges.

Tijekom srednjeg stadija, um više ne prianja uz uznemirujuće emocije ili misli koje se javljaju potaknute vanjskim okolnostima. Važno je da se ne zadržavate ni na čemu što se javi (u umu, op. prev.). Ako se uspijete suzdržati od prianjanja za bilo kakve teške okolnosti koje se pojave, vaša će se patnja smanjiti. To će neprianjanje također pročistiti vašu karmu, a možda će čak izliječiti bolesti i umiriti druge oblike patnje. Čak i kad se čini da su vaše vanjske okolnosti ispunjene preplavljuju-ćom patnjom, ako u vašem umu nema fiksacije, ostat ćete opušteni i smireni.

Na kraju, on je poput ušća rijeke [u ocean], poput susreta majke i djeteta.

76

Kada budete u stanju vidjeti snoliku prirodu svih svjetovnih događaja i djelovanja, više nećete prianjati uz njih. Tada ćete razaznati da su sve mentalne fiksacije, poput prianjanja za sreću, patnju, različite koncepte, prianjanja za istinu itd., da sve te fiksacije na kraju nisu ništa drugo doli misli, mentalne pojave. Također ćete uvidjeti da koncepti nisu odvojeni od uma. Kao što je kazao Jetsün Milarepa, misli su poput valova na površini oceana. Govorio je svojim učenicima: “Ako vam je ugodno promatrati ocean, ali ne i valove na njemu, onda pomislite da su valovi tek manifestacija snage oceana. Slično tome, kao što valovi nisu odijeljeni od oceana, tako ni misli nisu odijeljene od uma.”

Kada to shvatite, bit će vam jasno da svo to prianjanje za sreću i patnju, nije ništa doli iluzija. A kada to razaznate, uvidjet ćete da su sve te misli koji izranjaju, uključujući i prianjanje za sreću i patnju, poput valova koji se pojavljuju na površini oceana. Ovaj uvid je poput rijeke koja se ulijeva u ocean. Na kraju krajeva, sva voda ovog svijeta je ista. Kada spoznate da je korijen sve samsare i nirvane zapravo u samom umu, otpustit ćete svaku fiksaciju na pojave sreće i patnje. Baš kao što je Jetsün Milarepa govorio: “Ne postoji razlika između sreće i patnje. To je najuzvišenije učenje.”

Kada otpustite svaku fiksaciju na sreću i patnju, dosegnut ćete stanje velikog blaženstva koje nadilazi patnju. Ako doista želite sreću, nemojte je tražiti unutar samsare, jer priroda samsare je patnja. Jedina sreća koju tamo možete naći je iskustvo iskvarene sreće. Istinska sreća, trajno i nepromjenjivo blaženstvo postiže se spoznajom prirode uma, slobod-nog od svih fiksacija. To je um koji je u našem tekstu opisan kao “ušće rijeke u ocean, poput susreta majke i djeteta.”

To se može doživjeti tijekom jedne jedine meditacije. Dok motrite pri-rodu uma, ne zadržavajte se ni na jednoj misli koja se pojavi. Trebali biste obitavati u stalnoj struji pomne svjesnosti koja razaznaje svaku misao koja se pojavljuje, i čim ih razazna, misli se stišavaju same u

77

sebe. Misli koje se stišaju u svoje prirodno stanje čim ih pomna svje-snost razazna, ne mogu nam naštetiti. Um tada obitava poput rijeke Ganges koja nježno teče.

Napokon, kada su prevladane sve fiksacije, um postaje poput ušća rijeke u ocean, poput susreta majke i djeteta. Misli više nemaju nika-kvu snagu (utjecaja, op. prev.), a njihova istinska priroda, mudrost svjesnosti je manifestirana. Vidjet ćete da je prava priroda svih misli dharmakaya. Jetsün Milarepa je kazao: “Shvatite da je prava priroda misli mudrost.”

Kada se misli javljaju skupa s pomnošću, čim se pojave one su oslobo-đene, baš kao kada se spoje vatra i drvo, drvo plane u vatri. Isto tako će, ako budete održavali stalnu struju pomnosti, uznemirujuće emocije čim se pojave biti oslobođene u prvobitnu mudrost, koja je njihova istinska priroda.

Blistavost koja jest mahamudra, ne može se uvidjeti pomoću proučavanja vozila Tajne mantre i paramita, ili pomoću zbirki tekstova poput Vinaye25, pa čak ni

pomoću pojedinačnih filozofskih tekstova i sustava učenja.

Ukratko, smisao mahamudre ne može se spoznati pomoću logičkog zaključivanja, intelektualnog razumijevanja tekstova, različitih filo-zofskih sustava itd. Sam Buddha je rekao da konačni smisao nadilazi intelekt i zato se ne može razabrati pomoću intelekta.

Kad ne proizvodiš ništa u umu i slobodan si od želja, [misli] su poput samoizranjajućeg i samoopadajućeg

mreškanja na vodi.

25 Vinaya (skt.) je jedna od tri “košare”, odnosno zbirki Buddhinih učenja. Bavi se etikom i pra-vilima moralnog ponašanja.

78

Kada razaznate smisao mahamudre, shvatit ćete da to nije ništa drugo doli potpuno čisti um, onkraj intelekta, oslobođen svih mentalnih fik-sacija. Mahamudra je samospoznajuća, prirodno jasna svjesnost. Ako održavate tu svjesnost i ne prianjate ni za koju misao koja se pojavi, one će se spontano sleći u umu, poput mreškanja na površini vode. To stanje slobodno od mentalnog prianjanja jest upravo mahamudra.

Kada se javi želja, blistavost uma je zatamnjena i ne može se opaziti.

Ako se intelektualno držite bilo kojeg od raznih filozofskih sustava, gledišta ili vlastite loze, pa govorite: “Ovo je mahamudra, ono je dzo-gchen, a ono Veliki srednji put,” morate znati da su to tek intelektualno proizvedene misli koje zatamnjuju mahamudru. Ako se držite svojih gledišta i ne možete otpustiti tu fiksaciju, nećete moći izravno vidjeti mahamudru. U početku možete misliti: “Moram spoznati mahamudru”, ali onda morate otpustiti tu misao. Ako budete i dalje prianjali za želju da spoznate mahamudru, neće vam to poći za rukom, jer će vas omesti upravo vaša fiksacija. Uvaženi Jigten Sumgön je rekao: “Vrhunsko gle-dište jest biti nedirnut trima velikim gledištima: mahamudrom (Veli-kim pečatom), dzogchenom (Velikim savršenstvom) i madhyamakom (Velikim srednjim putom).” I nije važno koliko je uzvišeno gledište kojega se držite, to prianjanje ipak ne nadilazi intelekt. Vrhunsko gledište nadilazi etikete tri “velika gledišta” (mahamudre, dzogchena i madhyamake), pa da biste dosegli istinsko gledište, morate nadići svaku fiksaciju na gledište. Iako je istina da su dzogchen i mahamudra autentična gledišta, ako prianjate za njih i razmišljate, primjerice ovako: “Ja slijedim gledište mahamudre,” to će vam prianjanje zatamniti um.

Konceptualnim održavanjem zavjeta, kršiš samayu na razini konačnog smisla.

Ako ne možete transformirati uznemirujuće emocije u prvobitnu mudrost prepoznavanjem i održavanjem kontinuuma mahamudre, vi

79

možda održavate vaše zavjete na konceptualnoj razini, no, vaša praksa zapravo spada u niže vozilo26. Ako slijedite niži put, krajnja priroda uma će vam ostati zastrta. Zato tekst kaže da takva vrst prianjanja krši samayu na razini konačnog smisla, budući da ne obitavate u mahamu-dri. Samo obitavanjem u mahamudri oslobađamo uznemirujuće emo-cije. U protivnom one nisu preobražene u mudrost.

Ako [um] ne luta izvan ne-obitavanja, neobjektiviranog konačnog smisla, neokrnjena samaya je svjetiljka u tami.

“Ne-obitavanje” zapravo znači da bez voljnog napora obitavamo u gle dištu mahamudre, što spontano oslobađa uznemirujuće emocije. Kon tinuum vaše pomne svjesnosti obasjava tamu, kao da imate oči širom otvorene ili poput svjetiljke u mraku. Ako održavate ovu samayu, ona prirodno obuhvaća sve samaye i neće doći do njihova narušavanja. Kada je Milarepa poučavao klin meditacije, a to je obitavanje u gledi-štu, kazao je da obitavanje u gledištu bez lutanja prirodno obuhvaća sve samaye Tajne mantre, a to uključuje sve samaye popisane u zbirci Sto tisuća samaya. I to je ta svjetiljka u tami. Slično tome, ako održa-vate pomnost mahamudre, spontano ćete obuhvatiti praksu svih šest paramita.

26 Hinayana (skt.) - manje vozilo

80

Korijenska samaya: jedinstvo praznine i suosjećanja

Da bismo se na pravi način pridržavali naših samaya, važno je znati zbog kojih razloga one propadaju. Općenito govoreći, ako prekršite svoje samaye, završit ćete u paklenim područjima, a ako se pridržavate svojih samaya, ostvarit ćete probuđenje. Održavanje samaya ovisi o tome da li obitavate u gledištu održavajući pomnu svjesnost, ili ne.

Kako samaye propadaju? Kršimo ih u trenucima nepažnje, kada nismo svjesni. Tada se rađaju naše uobičajene uznemirujuće emocije i misli, a mi se upuštamo u djelovanja koja akumuliraju negativnu karmu i for-miraju loše navike ponašanja, koje vode rođenju u nižim područjima.

No, kada obitavamo u gledištu, uobičajene misli i uznemirujuće emo-cije neće se pojaviti, a čak i ako se pojave, preobrazit će se u mudrost. Kada se preobraze u mudrost, a vi održavate pomnu svjesnost, ne postoji dualnost samaya kojih se treba pridržavati, i s druge strane, onoga tko ih se pridržava. To nedualno stanje, prirodno pridržavanje samaya, je svjetiljka u tami.

Ako ne dajete prostora uznemirujućim emocijama, nećete skupiti ni negativnu karmu i zato spontano nećete prekršiti niti jednu samayu. Postoje različite vrste samaya, no najvažnije koje treba shvatiti su korijenske samaye. Ako stalno hranite korijen velikog stabla redovito ga zalijevajući, njegovo lišće neće nikada opasti. Zalijevanje korijena stabla slično je održavanju korijenskih samaya dobrohotnosti (ljubavi), suosjećanja i pomne svjesnosti. Ako se ne odvajate od ove tri samaye, i sve druge ćete spontano održavati. S druge strane, ako ne zalijevate korijen stabla, nego samo obraćate pozornost na krošnju, stablo će s vremenom usahnuti. Slično tome, najvažnije je da pazite na korijensku samayu koja je jedinstvo suosjećanja i praznine.

81

Svako pojedino božanstvo ima različite ogranke samaya. Primjerice, specifična samaya Vajrayogini je nejedenje svinjetine, budući da iza nje-zinog uha stoji glava krmače. I druga božanstva imaju svoje specifične samaye. No, mnogo važnija od svih specifičnih samaya je korijenska samaya, koja je ista za sva božanstva: održavanje pomnosti i suosjećanja.

Kada slobodan od želja, ne prianjaš ni uz jednu poziciju, sva učenja sadržana u zbirkama tekstova bit će,

bez iznimke, shvaćena.

Mnogo je različitih filozofskih škola i loza, a mnoge od njih odlaze u jednu ili drugu krajnost. Budističko gledište je osobito jer je oslobođe-no krajnosti. Iako postoji mnoštvo ekstremnih gledišta, sva se ona u osnovi svode na krajnost eternalizma ili krajnost nihilizma. U budizmu je krajnost eternalizma opovrgnuta pomoću učenja o praznini, dok je krajnost nihilizma opovrgnuta aspektom jasnoće u praznini. Jedinstvo jasnoće i praznine raspršuje obje krajnosti eternalizma i nihilizma. Jedinstvo jasnoće i praznine je prirodno oslobođeno nedostataka i u sebi sadrži cjelokupno učenje. To je osobita karakteristika budizma. U drugim religijama ljudi upadaju u različite krajnosti trajnosti ili nepo-stojanja. Gledište oslobođeno svih nedostataka i krajnosti prirodno sadrži tri zbirke tekstova, koje su protuotrov trima uznemirujućim emocijama. Uvaženi Jigten Sumgön je rekao da svih osamdeset i četiri tisuće skupine učenja dharme nisu ništa drugo doli protuotrov uzne-mirujućim emocijama. Ako obitavate u gledištu mahamudre, sve će se uznemirujuće emocije preobraziti u mudrost. Stoga gledište mahamu-dre prirodno obuhvaća sva učenja sadržana u trima zbirkama tekstova.

Ako se potrudiš oko ostvarenja ove istine, bit ćeš oslobođen zatvora samsare.

Ako budete marljivo prakticirali mahamudru, zasigurno ćete postići oslobođenje iz samsare. Samsara je u osnovi nastajanje na temelju uma i ako oslobodite svoj um od ovog i svih drugih koncepata, bit ćete

82

izbavljeni iz samsare. Um je taj kojeg treba osloboditi, a ne tijelo. Čak i ako tijelo ostaje uronjeno u ovaj svijet, um može pronaći slobodu od samsare. Nema nikakve koristi u pokušaju da oslobodite tijelo od ovog svijeta, dok god vam je um ulovljen u samsaru. Ako shvatite značenje mahamudre i odvojite se od svih uznemirujućih emocija i negativnih misli, tog istog trenutka bit ćete oslobođeni samsare.

Ako njeguješ postojanu meditaciju ove istine, sva nesvjesnost, sve negativnosti i zatamnjenja bit će sažežena.

Ako obitavate u prirodi uma, tu je jasna svjesnost koja može raščistiti sve misli koje potječu iz neznanja. Obično djelujemo potaknuti uzne-mirujućim emocijama, a to stvara različite vrste patnje u našem životu. Te su uznemirujuće emocije prisutne u vašem umu i ako im se predate, one će vam se kasnije obiti o glavu, baš kao što će kamen bačen oko-mito u zrak pasti i udariti vas. Isto tako će vam se vratiti i pogoditi vas posljedice onih djela koja ste počinili motivirani uznemirujućim emo-cijama. Ono što će vam se vratiti, u osnovi je rezultat uznemirujućih emocija, koje sve do jedne u konačnici proizlaze iz neznanja.

Možete misliti: “Mogu raditi što mi je volja, ništa mi ne može naškodi-ti, ništa mi se neće dogoditi,” no to je tek zatamnjena misao neznanja. Zbog zatamnjenja koje je zapravo neznanje, mi nastavljamo činiti nevrla djela i tako skupljamo negativnu karmu. Kada obitavamo u maha mudri, svjesnost će spaliti takve misli i uznemirujuće emocije. A kada budu uklonjene, neće više biti ničega što bi vam se moglo vratiti natrag. Nema više ničega što bi moglo proizvesti negativne posljedice.

Zato je to poznato kao svjetiljka Učenja.

Vanjska Buddhadharma su učitelji koje srećemo, put koji nam je pokazan i naši drugovi na putu. Unutarnja Buddhadharma je ljubav i suosjećanje, bodhicitta. Istinski buddha u vama je vaša budinska pri-roda. Kada budete vidjeli svoju budinsku prirodu, izravno ćete vidjeti

83

buddhu. Sam Buddha Shakyamuni je kazao: “Savršeno ukroti svoj um, to je Buddhino učenje.” Kada budete vidjeli prirodu svog uma, tada ćete vidjeti buddhu u vama. To je istinski buddha.

Oni budalasti ljudi nezainteresirani za ovu istinu, neprestano su otplavljivani i uništavani velikom rijekom

cikličkog postojanja. Kako je tužno što moraju trpjeti nepodnošljivu patnju loših preporađanja.

Ako ne uspijete doseći konačni smisao, ako ne razaznate budinsku prirodu inherentno prisutnu u vašem vlastitom umu, i ako ne budete u stanju motriti svoj um, nećete imati potpunu sigurnost i povjerenje u zakon karme, uzroka i posljedice. Možda ćete na kraju pomisliti: “Tko zna je li sve ovo istina?” i nastaviti se ponašati nepažljivo, motivirani uznemirujućim emocijama. Nećete razaznati istinsku prirodu uma i zato nećete biti oslobođeni zatvora samsare. Dok god dajete prostora uznemirujućim emocijama da se pojave i dok god činite negativna djela, kružit ćete kroz šest svjetova samsare, neslobodni, jer ćete ostati podjarmljeni vlastitim uznemirujućim emocijama. I tako će vas bespo-moćne stalno otplavljivati vaša vlastita karma.

Ako želiš slobodu od patnje, slijedi majstorskog učitelja.

Tko je majstorski učitelj? To je onaj tko je ostvario vanjska, unutarnja i tajna učenja. Onaj tko je pronašao oslobođenje iz samsare i zato može voditi druge prema oslobođenju. Oslanjamo se na njegov blagoslov kroz lozu ostvarenja, prakticirajuću lozu blagoslova, u kojoj se blagoslo-vi predaju od jedne do druge struje svijesti. Pomoću učiteljeve ljubavi i vašeg povjerenja kao učenika, možete spoznati prirodu uma. To je osobita odlika Kagyü loze. Na to se misli rečenicom: “Ako želiš slobodu od patnje, slijedi majstorskog učitelja.”

Ako se oslanjaš na karmamudru, mudrost blaženstva i praznine će se pojaviti.

84

Kada spoznate gledište mahamudre i usvojite ga, bit ćete u stanju pre-obraziti uznemirujuće emocije u mudrost. U tom trenutku više nije potrebno odbacivati uznemirujuće emocije, jer one postaju dijelom staze vještih sredstava27. Jednom kad steknete tu sposobnost, možete se osloniti na karmamudru28, koja je jedinstvo metode i mudrosti.

Napredna praksa mahamudre

U idealnom slučaju, prakticiranje mahamudre započeli biste s Pe-terostrukim putem mahamudre, a nakon toga biste prakticirali Šest Naropinih yoga. Ovaj se tekst odnosi na Šest Naropinih yoga. Prvo ste tijekom opunomoćenja uvedeni u konačni smisao, a vaš nezreli um sazrijeva. Nakon toga njegujete gledište Tajne mantre, gledište čiste percepcije, koje razaznaje da su cjelokupni vanjski svemir i sva unu-tarnja osjetilna bića zapravo u osnovi čisti.

Ako dvoje ljudi imaju čistu percepciju jedno drugog, tada oni vide jedno drugo kao božanstva, a njihovo seksualno spajanje nije porok, nego zapravo prikupljanje zasluga. Jetsün Milarepa je kazao: “Praktici-raj dharmu savršeno u svemu što radiš. Nema drugih vještih sredstava osim toga.” Kada odnjegujete čistu percepciju, svo vaše djelovanje postat će vrla djela.

Drikung Dharmaradza kaže: “Prepoznati sve što se pojavljuje i postoji kao obličje božanstva jest savršenstvo stadija razvijanja29 Tajne mantre.” Ako njegujete čistu percepciju jedni za druge i održavate to gledište,

27 Upaya (skt.) – vješta sredstva.28 Karmamudra (skt.) – “pečat djelovanja” je tantrička yoga koja uključuje seksualno sjedinjenje

s fizičkim partnerom, bilo stvarnim ili zamišljenim. Poput svih drugih yoga ni karmamudra se ne može prakticirati ako niste svladali osnove tummo yoge (yoga unutarnje vatre). Termin karmamudra upotrebljava se također za duhovnog supružnika.

29 Kyerim (tib.) – je praksa pod nazivom “stadij razvijanja”, također poznata i kao praksa vizua-lizacije, kojoj je cilj pročišćavanje naše percepcije u čistoću naše budinske prirode.

85

obične uznemirujuće emocije neće se pojavljivati, a čak i ako se pojave misli, vi se nećete upuštati u negativno djelovanje. Tada, ako to želite, možete postepeno započeti s prakticiranjem puta Šest Naropinih yoga, ali dovoljno je također i da uvježbate um u čistoj percepciji.

Zato ujedini blagoslove metode i mudrosti!

To je konačni smisao svih praksi Tajne mantre. Općenito se smatra da je smisao Tajne mantre iznimno teško doseći, budući da je dubok i neizmjeran. Uznemirujuće emocije preobražene su u mudrost, i to je jedinstveni prosvijetljeni um svih različitih vrsta tantre. Metoda je veliko suosjećanje za sva osjetilna bića u trima svjetovima.

Tajna mantra nas poučava da osjetilna bića u tri svijeta ne izlaze izvan okvira triju budinskih kaya. Oni se privremeno pojavljuju kao šest svje-tova samsare, ali su sva ta osjetilna bića zapravo budinske emanacije, jer sva ona posjeduju budinsku prirodu, koja je temelj budastva.

Vanjski svemir i sva osjetilna bića koja se u njemu nalaze sadržana su unutar jedne jedine osobe. Tijelo i um svake osobe predstavljaju mikrokozmos cjelokupnog vanjskog svemira i svih osjetilnih bića. Tije-lo ima istu prirodu poput vanjskog svemira, a um ima istu prirodu kao i um svih osjetilnih bića koja nastanjuju taj svemir. Zato je jedna jedina osoba mikrokozmos cjelokupnog svemira i njegova sadržaja, osjetilnih bića. I to je jedinstvena osnova o kojoj se poučava u gledištu Tajne mantre.

Iznimno je važno da se to shvati, jer su sva osjetilna bića nirmanakaye. Umovi običnih osjetilnih bića privremeno su nezreli, jer pogrešno pri-anjaju za sebstvo, ali ako potaknu altruistički um, koji teži dobrobiti drugih, njihova će struja svijesti sazrijeti. Tada će moći spoznati da je istinska priroda uznemirujućih emocija istovjetna prirodi pet mudrosti.

86

Prakticiranjem mahamudra meditacije razaznat ćete prirodu pet uznemirujućih emocija. Tada ćete uvidjeti da se samsara pojavljuje tek prolazno, zbog djelovanja karme i naših navika. Pojavljuje se tek poput sna. Prolazna je poput leda koji je zapravo privremeno zamrznuta voda. U stvarnosti, osjetilna bića ne postoje. Ako to shvatite pomoću vlastite razaznajuće svijesti, shvatit ćete da je samsara prolazna poput sna ili iluzije. Osjetilna bića to tek prolazno ne razaznaju. U stvarnosti ona posjeduju budinsku prirodu, koja je tek privremeno zatamnjena. Budući da to ne shvaćaju u ovom trenutku, morate razviti suosjećanje za njih. Iz tog stanja suosjećanja trebali biste vizualizirati božanstvo, započeti stadij razvijanja i recitirati mantru tog božanstva.

Prakticiranje stadija razvijanja, pri praksi vizualizacije božanstva, dono-si nam slobodu od tijela. Recitiranjem mantre božanstva zadobivamo slobodu govora. Njegovanjem bodhicitte zadobivamo slobodu uma. Vježbanje ovih praksi vodi oslobođenju od samsare.

Kada spoznate istinsku prirodu uznemirujućih emocija, shvaćate da imaju istu prirodu poput mudrosti. Ako ne razaznate njihovu pra-vu prirodu, one će se i dalje pojavljivati kao uznemirujuće emocije. Motrenjem njihove prirode, shvaćanjem da je sve zapravo čisto od samog početka, možete emocije uvesti na put. Te uznemirujuće emo-cije zapravo imaju čistu prirodu i zato se osjetilna bića pojavljuju tek prolazno, poput smrznutih kockica leda.

Ako razvijemo čistu percepciju jedni drugih, možemo u trenu za-paziti čistu prirodu svih bića. Mudrost razaznaje da je samsara čista od samog početka. Buddhe i osjetilna bića imaju jedinstveni temelj, koji je priroda uma, slobodna od postojanja po sebi ili istinskih svoj-stava.

Potaknuti veliko suosjećanje za sva osjetilna bića predstavlja vješto sredstvo. Nakon što ste potaknuli veliko suosjećanje, vi stupate vještom stazom ka oslobođenju, a potom ćete biti u stanju osloboditi druga

87

osjetilna bića. Njegovanjem bodhicitte i razumijevanjem gledišta Tajne mantre, bit ćete oslobođeni iz samsare.

Kada njegujemo čistu percepciju, trebali bismo sva osjetilna bića pro-matrati kao božanstva. Muškarce možemo promatrati kao Chenreziga, a žene kao Taru. I onda molite: “Neka sva osjetilna bića razviju ova-kvu čistu percepciju.” Nema potrebe da mijenjate svoj vanjski izgled i oponašate izgled božanstva. No, trebali biste preobraziti svoj um, koji oduvijek ima budinsku prirodu. Kada iz te budinske prirode izraste bodhicitta, vi doista jeste božanstvo. Kada to shvatite, dosegnut ćete konačnu postojanost, a tada će svako vaše djelo tijelom i govorom krasiti spontana vrlina.

Prakticirajte jedinstvo metode i vještih sredstava tijekom svih svojih aktivnosti. Ako ste muškarac, vi ste Chakrasamvara. Ako ste žena, vi ste Vajrayogini. Definitivno biste trebali imati čistu percepciju svih dru-gih. U konačnici, iz perspektive mudrosti, ne postoji dualnost sebstva i drugih. Ja i drugi ne postojimo po sebi, tek privremeno izgledamo kao odvojeni. Slično tome, dualnost vještih sredstava i mudrosti ne postoji. Oni su poput dva prsta na istoj ruci. Netko bi mogao reći ovaj prst su vješta sredstva, a onaj je mudrost. No, zapravo, nema dualnosti. Postoji samo jedna ruka.

U idealnom slučaju razvit ćete čistu percepciju jedni za druge, i u tom odnosu biste jedni drugima trebali davati prinose. Barem biste trebali prakticirati ljubav i suosjećanje, potaknuti bodhicittu i prakticirati šest paramita u svim svojim djelima. Što god radili, prakticirajte ljubav i suosjećanje.

Sjeme suštine treba polako spustiti, zaustaviti, obrnuti i proširiti. Ono bi trebalo biti postavljeno u njegovo

unutarnje boravište i prožeti tijelo.

88

Ovo je mnogo jasnije objašnjeno u Chakrasamvara sadhani, koja opi-suje kruženje lanca mantri između dvoje supružnika. Veliko blažen-stvo rađa se iz ove prakse. Rađanje tog blaženstvo doista ne ovisi ni o kakvim vanjskim okolnostima, blaženstvo je u potpunosti sadržano u vama. Veliko blaženstvo rađa se iz meditacije, iz obitavanja u prirodi uma. Ako je veliko blaženstvo sjedinjeno s pomnošću, neće doći do prianjanja za iskustvo blaženstva.

Ako nema prianjanja za ovo, pojavljuje se mudrost praznog blaženstva.

Tada gledište neće biti izgubljeno i nećete pasti pod utjecaj uznemiru-jućih emocija. Svjesnost će ostati u sebi.

Važno je da njegujete čistu percepciju jedni drugih i potaknete ljubav i suosjećanje. Ostatak teksta objašnjava dobre osobine koje će izrasti ako ne dopustimo da naše samaye propadnu.

Ako nema prianjanja za ovo, pojavljuje se mudrost praznog blaženstva i buja poput mjeseca koji se puni, [postiže] se dugovječnost bez dobivanja sijedih vlasi.

Čovjek blista i zrači, snažan poput lava. Obična postignuća ostvaruju se lako,

vodeći ka vrhunskom postignuću. Neka ove ključne upute o mahamudri

borave u srcu prolaznih bića s dobrom srećom.

Tilopa je izgovorio ovu molitvu potaknut bezgraničnim suosjećanjem. Ako budete čitali ovaj tekst i molili uvijek iznova, ostvarit ćete smisao mahamudre, jer svi mi imamo budinsku prirodu. Ove su upute dane na dobrobit bića s dobrom srećom. Svi vi koji primate ova učenja s velikom usredotočenom predanošću, koji trpite brojne teškoće i težite razumijevanju smisla mahamudre, trebate znati da imate dobru sreću. Znajući da ste obdareni srećom, posvetite se ovoj praksi.

Ne biste trebali nimalo dvojiti, vi imate budinsku prirodu, a budinska priroda je mahamudra. Vaše dvojbe su tek misli. Samo budite odlučni i pomislite: “Obdaren sam dobrom srećom, imam budinsku prirodu i primio sam ova učenja, istinski smisao mahamudre.” To biste trebali vidjeti s potpunom izvjesnošću, te raspršiti sve dvojbe iz svog uma.

90

Pitanja i odgovori

Pitanje 1: Kada prakticiram OM AH HUNG vajra recitaciju, osjećam da se toplina pojavljuje i širi cijelim mojim tijelom, posebno mojim dlanovima i glavom. Od toliko topline dobijem glavobolju. Je li moja praksa pogrešna? Postoji li ikakvo rješenje za ovo?

Rinpoche: Nema ničega pogrešnog u praksi ako se pojavi toplina. Čak i ako se toplina pojavi i ispuni cijelo tijelo, trebate i dalje držati svjesnost fokusiranu na pupčanu čakru. Nemojte pratiti toplinu kako se širi tijelom nego držite svjesnost na pupčanoj čakri; tada će vaš um biti opušteniji. Ako osjetite snažnu glavobolju ili se osjećate vrlo neugodno trebali biste uzeti malu pauzu od meditacije. Kada imate glavobolju moglo bi vam pomoći da zamislite vašu glavu u obliku otvorenog i rascvjetanog lotosovog cvijeta.

Pitanje 2: Moramo li primjenjivati tehniku disanja kad god recitiramo OM AH HUNG u našem svakodnevnom životu?

Rinpoche: Ako je se možete sjetiti u svako doba, trebali biste je raditi kontinuirano. Kad god se možete sjetiti, trebate prakticirati OM AH HUNG vajra recitaciju. A ako je se možete sjetiti u svako doba, trebali biste je raditi cijelo vrijeme. Naravno, ne sjetimo se uvijek jer smo rastreseni. No, moramo se jako potruditi da je se sjetimo i ako uložite malo truda da zapamtite praksu, naviknut ćete se na nju. Vre-menom je više nećete zaboravljati. Ako se naviknete na praksu, nika-da je više nećete zaboraviti, i tada ćete zauvijek biti slobodni od rastresenosti. Trebali biste prakticirati OM AH HUNG danju i noću, kontinuirano.

91

Pitanje 3: Rinpoche, trebamo li išta vizualizirati kada prakticiramo OM AH HUNG vajra recitaciju u našem svakodnevnom životu? Kakav bismo stav trebali imati kada je prakticiramo?

Rinpoche: Kada prakticirate OM AH HUNG, zapravo je ne recitirate, ne izgovarate je na glas, i nema nikakve vizualizacije. Samo trebate misliti “OM AH HUNG”. Ne vizualizirate same slogove; kada udahnete, samo mislite “OM”. Vaš udah je OM, zadržite (dah) na AH, a vaš izdah je HUNG. Sve što trebate raditi za vrijeme ove prakse je održavati pomnost, ništa drugo. Što se stava koji biste trebali imati tiče, trebali biste misliti da se bavite ovom praksom za dobrobit svih osjetilnih bića. To je zapravo stav koji biste trebali imati za sve prakse.

Pitanje 4: Ako netko već recitira mantru određenog yidama tijekom dana, prije spavanja i nakon buđenja, treba li i on također prakticirati OM AH HUNG vajra recitaciju kroz dan?

Rinpoche: Ako prakticirate mantru nekog drugog yidam božanstva, ne morate raditi OM AH HUNG vajra recitaciju. Dovoljno je samo prakticirati to yidam božanstvo. Samo ponekad, ako nemate vremena ili ne želite raditi mantru yidama, možete raditi praksu OM AH HUNG vajra recitacije.

Pitanje 5: Koja je svrha primanja Chakrasamvara opunomoćenja?

Rinpoche: Svrha primanja Chakrasamvara opunomoćenja jest da uvidite da vaše uznemirujuće emocije zapravo imaju prirodu prvobitne mudrosti, ali, ako nisu prepoznate, onda su one uzrok samsare. Ako pomnošću razaznate uznemirujuće emocije, one se preobražavaju u mudrost svjesnosti. Općenito, nijedan samsarički užitak ne donosi traj-nu sreću, on zapravo ima prirodu patnje i uzrok je daljnjoj patnji. Kada primimo Chakrasamvara opunomoćenje, mi preobražavamo iskvareni užitak, koji je zapravo patnja, u veliku sreću. Mi preobražavamo samsa-rički užitak u trajno, konačno blaženstvo buddha. Kroz primanje opu-

92

nomoćenja i prakticiranje, ovo iskvareno zadovoljstvo koje nastaje iz uznemirujućih emocija transformira se u mudrost svjesnosti i postaje veliko blaženstvo koje nikada ne prestaje.

Pitanje 6: Koji je značaj prakse Chakrasamvare?

Rinpoche: Svrha ove prakse je da otpustimo svoju vezanost za sam-saričke užitke, koji su netrajni i stoga nemaju nikakvu suštinu. Kada prakticirajući Chakrasamvaru ostvarimo smisao mahamudre, postići ćemo trajnu, nepromjenjivu sreću, nasuprot promjenjivoj i iskvarenoj samsaričkoj sreći. Praksa Chakrasamvare je sredstvo ostvarenja smisla mahamudre i pomoću ove prakse ostvarujemo nepromjenljivo veliko blaženstvo. Iz tog se razloga bavimo ovom praksom.

Pitanje 7: Kako praksa Chakrasamvare vodi osobu do probuđenja?

Rinpoche: Ne morate brinuti o tome hoćete li ili nećete postići pro-buđenje. Samo radite praksu i ne razmišljajte o probuđenju. Nemojte razmišljati: “Kada ću ja postići probuđenje?” Ako vam je um potpu-no pročišćen, upravo to je probuđenje. Kada posadite sjeme cvijeta, potrebno je samo da ga njegujete, ne morate brinuti o tome kada će cvijet izrasti.

Pitanje 8: Ako radim Chakrasamvara praksu kod kuće, trebam li koristiti vajru i zvono? Što s mudrama koje se rade rukama?

Rinpoche: Ako prakticirate sami kod kuće, jedini instrumenti koji su vam potrebni, su vajra i zvono. Možete pitati Lamu Döndrupa da vam pokaže kako koristiti vajru i zvono, te kako izvoditi mudre rukama. Kada prakticirate Chakrasamvaru kod kuće, nemojte se primarno usre-dotočiti na ritualni aspekt, nego se više usredotočite na mahamudra meditaciju. Svi vanjski aspekti rituala – vajra, zvono i mudre – samo su vanjske prakse, ali je prava svrha prakse ostvarenje mahamudre.

93

Pitanje 9: Ako nemam dovoljno vremena, koja je recitacija najvažni-ja, ona Heruka mantre, Heruka 100-složne mantre ili Chakrasamvara mantre?

Rinpoche: Trebali biste pitati Lamu Döndrupa što da radite. Na pri-mjer, ako radite preliminarne prakse, možete naizmjenično raditi ove prakse svaki tjedan. Ako morate birati između ovih mantri, mogli biste recitirati Heruka mantru. Vizualizirajte se u formi Heruke i recitirajte Herukinu mantru.

Pitanje 10: Možete li objasniti božanstva naslikana na slici Chakra-samvarinih pet božanstava, koju smo dobili?

Rinpoche: Zapravo ne morate razmišljati o njihovim oblicima. Bo-žanstva simboliziraju smisao mahamudre, i transformaciju pet uzne-mirujućih emocija u pet vrsta mudrosti. Te mudrosti se pojavljuju kao različita božanstva, ali sva ona zapravo odražavaju probuđene kvalitete ljubavi i suosjećanja.

Pitanje 11: Može li Rinpoche ponoviti Chakrasamvarinu OM AH HUNG metodu?

Rinpoche: Ako želite recitirati mantru, možete recitirati Chakra-samvarinu mantru. Ali ako ne možete ili ne želite recitirati mantru, možete prakticirati OM AH HUNG vajra recitaciju, koja obuhvaća sve ostale mantre. Prakticiranje OM AH HUNG vajra recitacije je metoda koja stapa vaše unutarnje vjetrove sa umom. Kada udišete i izdišete, fokusirate svoju pažnju. Na taj način se dah (vjetrovi) i um stapaju. Za vrijeme stapanja, struja misli prestaje, i stoga nećete biti ometani. Prema tome, OM AH HUM vajra recitacija je istovremeno i praksa mahamudre. Možete je prakticirati umjesto bilo koje druge meditacije ili recitiranja mantri. Ona je jednaka recitiranju mantri, a također je i mahamudra meditacija. Ako se fokusirate isključivo na OM AH HUNG, ne razmišljate ni o čemu drugom, i na taj način, vaš

94

um i unutarnji vjetar će se ispreplesti. Kada udišete, mislite OM; kada zadržavate dah na razini pupka, mislite AH; a kada izdišete, mislite HUNG. Ne izgovarajte na glas, ne vizualizirajte slogove, samo jedno-stavno budite svjesni svojeg daha.

Pitanje 12: Hoće li moja samaya biti prekršena ako mogu recitirati samo korijensku Chakrasamvarinu mantru OM AH HUNG SHRI HUNG HUNG PHET, a ne cijelu praksu jednom mjesečno?

Rinpoche: Ako možete raditi samo kratku mantru, i istovremeno prakticirate mahamudru, tada vaša samaya neće biti prekršena. Ako ne želite raditi mjesečnu praksu već samo kratku mantru, trebali biste napraviti najmanje tristo ovih kratkih mantri mjesečno.

Pitanje 13: U tekstu Chakrasamvara prakse, moramo li raditi i unu-tarnje i vanjske prinose, te ako da, kako?

Rinpoche: Potrebno je napraviti te prinose, ali isto tako ih može-te prikupiti mentalno. Trebali biste pitati Lamu Döndrupa kako da stvarno pripremite te prinose, i kako da ih prinesete. Ali ako nemate nikakvih prinosa, prihvatljivo je mentalno ih prikupiti i vizualizirati. I ako nemate tormu, možete pripremiti voće ili nešto slično umjesto torme.

Pitanje 14: Za vrijeme Chakrasamvara opunomoćenja, spomenuli ste da je jedna od samaya raditi nešto šest puta dnevno. O čemu se radi?

Rinpoche: To je OM AH HUNG vajra recitacija. No, taj broj ne treba shvaćati doslovno. Šest puta tijekom dana i noći znači cijelo vrijeme. Kad god se probudite tijekom noći, pokušajte se sjetiti OM AH HUNG vajra recitacije, i isto tako tijekom dana, kontinuirano, kad god je moguće, prisjetite se OM AH HUNG vajra recitacije.

95

Pitanje 15: Kako je praksa Chakrasamvare povezana s praksom ma-hamudre, spoznajom istinske prirode uma, i sa probuđenjem?

Rinpoche: Kroz Chakrasamvara praksu, možemo ostvariti istinsku prirodu uma. Chakrasamvara praksa je sama po sebi praksa mahamu-dre. Ako razaznaš prirodu mahamudre, spoznat ćeš i prirodu uma i postići probuđenje. U Chakrasamvara praksi, mi također vizualiziramo formu božanstva kako bismo pročistili svoja fizička zatamnjenja i sklo-nosti. Recitiramo također i mantru božanstva, kako bismo pročistili govorna zatamnjenja i sklonosti. Ali Chakrasamvara praksa je u suštini praksa mahamudre, koja vodi ka probuđenju.

Pitanje 16: Može li se oslobođenje postići samo prakticiranjem maha-mudre, bez drugih praksi?

Rinpoche: Ako prakticirate samo mahamudru i obitavate unutar gledišta mahamudre, sve uznemirujuće emocije bit će uklonjene, i po-stići ćete oslobođenje. Dakle, da, prakticirajući samo mahamudru, možete postići oslobođenje, jer ako uklonite sve uznemirujuće emoci-je, definitivno ćete biti oslobođeni samsare.

Pitanje 17: Postoji li način na koji bi se mogla kombinirati phowa, mahamudra, vajra recitacija i Chakrasamvara praksa unutar jednog sjedenja?

Rinpoche: Nešto što možete uključiti u svaku meditaciju jest praksa mahamudre. Mahamudra se nalazi u svim ostalim praksama, uključu-jući phowu, vajra recitaciju, itd.

Pitanje 18: Je li vipassana meditacija brzi put ka dosizanju maha-mudre?

Rinpoche: To je u biti samo drugo ime za mahamudru. Ako prakti-cirate śamathu, mirno obitavanje, ostvarit ćete vipassanu, koja je uvid

96

u prirodu uma. Kada postignete stabilnost u ovoj praksi, konačno ostvarenje je mahamudra. U konačnici, jedinstvo śamathe i vipassane je mahamudra.

Pitanje 19: Je li meditacija glavni preduvjet za napredovanje u praksi phowe, mahamudre ili Chakrasamvare?

Rinpoche: Morate vježbati meditaciju, a posebno meditaciju na bodhichittu. Trebali biste prakticirati u skladu s 37 praksi bodhisattvi. Dvije su stvari koje morate raditi: prakticirati ljubav i suosjećanje, te održavati pomnost.

Pitanje 20: Kao netko tko, iz karmičkih razloga, nema nikakvog talenta za prakticiranje meditacije, kako da provodim dnevne prakse i napredujem? Molim vas savjetujte mi neku učinkovitu metodu kojom bih prevladao ovaj problem.

Rinpoche: Kako biste savladali bilo koju vrstu poteškoća potrebno je da prakticirate ljubav i suosjećanje. Trebate prakticirati prema 37 praksi bodhisattvi. Ako niste vješti u meditaciji, dovoljno je samo prakticira-ti OM AH HUNG vajra recitaciju. Druga dobra praksa je okretanje molitvenog kotača.

Pitanje 21: Trenutno prakticiram theravadsku vipassana meditaciju svako jutro i večer. Da li da prekinem tu praksu i prebacim se na maha-mudru?

Rinpoche: U stvari, one su u suštini jednake. Vipassana praksa u theravadskoj tradiciji je slična śamatha praksi, praksi mirnog obitava-nja, a to je preduvjet za praksu mahamudre. Možete nastaviti raditi tu praksu razmišljajući kako je to zapravo također praksa mahamudra. Trebali biste također dodati savršenu motivaciju svojoj praksi. Kada radite svoju praksu njegujte ljubav i suosjećanje. S takvim osjećajima biste trebali prakticirati mahamudru.

97

Pitanje 22: Može li Rinpoche povezati ova učenja sa Peterostrukim putem mahamudre i posložiti ih sukladno tom sistemu?

Rinpoche: Trebali biste pitati Lamu Döndrupa o Peterostrukom putu mahamudre. Ali samo ukratko, Peterostruki put mahamudre počinje praksom bodhichitte, ljubavi i suosjećanja. Drugi korak je praksa yidam božanstva. Treći korak je njegovanje predanosti učitelju, četvrti korak je praksa mahamudre, i peti korak je posvećenje zasluga postignutih kroz prakticiranje ovih koraka za dobrobit svih osjetilnih bića.

Pitanje 23: Možemo li prakticirati samo mahamudru, bez ngöndra?

Rinpoche: Možete prakticirati mahamudru bez ngöndra. Uvijek mo-žete prakticirati śamathu i vipassanu.

Pitanje 24: Kako su šest paramita uključene u praksu Vajrayana sadhane?

Rinpoche: U vajrayani je rečeno da su šest paramita prirodno sadr-žane unutar prakse mahamudre. Dakle, ako prakticirate mahamudru i kombinirate je s bodhichittom, ako potaknete ljubav i suosjećanje, onda prirodno uključujete i šest paramita. Ako obitavate unutar maha-mudre i potaknete bodhichittu, tada sva vaša djela tijelom, govorom i umom postaju djelovanja šest paramita.

Pitanje 25: Dragi Rinpoche, molim te objasni nam ponovo tri kaye, sa primjerima svake.

Rinpoche: Tri kaye se ostvaruju kada osoba spozna prirodu uma. Tri kaye se već sada nalaze u vašem umu. Dharmakaya je prazna suština vašeg uma. Kada pogledate u svoj um, tamo ne možete ništa vidjeti, um jednostavno obitava poput prostora. To je praznina, i ta prazna kvaliteta uma je dharmakaya. Ali nije tu samo praznina, postoji isto tako i jasna spoznajna sposobnost unutar uma. To je svjesnost koja

98

razaznaje prazninu. Ta svjesnost, ta jasnoća koja je potpuno svjesna praznine, je sambhogakaya. To je jedinstvo praznine i jasne svjesnosti, praznine i jasnoće. Ta praznina i jasnoća nisu ograničene; to jedinstvo je sveprožimajuće, ono je posvuda, poput prostora. Ta sveprožimajuća kvaliteta uma je nirmanakaya. Milarepa je rekao: “Tri kaye su sadržane unutar vašeg vlastitog uma.” Sve što trebate napraviti jest promatrati svoj vlastiti um.

Pitanje 26: Spomenuto je u praksi Amitabhe da postoje četiri kaye. Molim vas objasnite što su te četiri kaye.

Rinpoche: Pored tri kaye, postoji još jedna, četvrta kaya. Dharma-kaya, samboghakaya i nirmanakaya, kako su upravo opisane, nalaze se unutar vašeg vlastitog uma, no, još ih niste razaznali. Razaznava-nje tri kaye u vlastitom umu je suštinska kaya, ili svabhavikakaya. To razumijevanje, da su tri kaye sadržane u vašem umu, to razumijevanje samo jest svabhavikakaya, četvrta kaya. Tri kaye su uvijek u vama, bez obzira jeste li ih razaznali ili ne. A kada ih razaznate, to razaznavanje je četvrta kaya, svabhavikakaya.

Pitanje 27: Kada vizualiziramo yidam božanstvo živopisno ispred nas, je li to sambhogakaya forma božanstva?

Rinpoche: Kada vam se božanstvo pojavi, iako je pojava vrlo jasna, ipak joj nedostaje ikakva suština. Ta živopisna, a opet prazna pojavnost, poput duge na nebu, je samboghakaya. Uglavnom, jedinstvo pojavnosti i praznine ili jedinstvo jasnoće i praznine, ili svjesnosti i praznine, jest samboghakaya, i izranja iz vašeg vlastitog uma.

Pitanje 28: Dragi Rinpoche, zašto je rečeno da su naših pet nakupina pet buddha? Što su pet nakupina? Što su pet buddha?

Rinpoche: Pet nakupina su oblik, osjet, percepcija, tvorba i svje-snost. Pet buddha obitelji odnose se na pet uznemirujućih emocija u

99

umu. Buddhe Vairochana, Akshobya, Ratnasambhava, Amoghasiddhi i Amitabha su pet muških buddha, koji su u biti prava priroda pet uznemirujućih emocija. Ako prakticirate mahamudru to je jedino što se mora prepoznati. Tijelo spada u nakupinu pod nazivom “oblik”, i sastoji se od pet elemenata i stoga ima prirodu pet ženskih buddha, pet dakini. Ako razumijete samo ovo, to je dovoljno. Nema potrebe za razumijevanjem više od ovoga. Ako prakticirate samo mahamudru, sve kvalitete pet buddha prirodno će se pojaviti.

Pitanje 29: Molim vas pojasnite transformaciju naših pet uznemiru-jućih emocija u mudrost. Što su to pet mudrosti?

Rinpoche: Kada meditirate usredotočeno na gledište mahamudre, koja god uznemirujuća emocija da se pojavi, nestat će sama od sebe. Gledište mahamudre je poput vatre koja spaljuje uznemirujuće emocije onog trena kada se pojave. To sagorijevanje uznemirujućih emocija je transformacija u pet mudrosti. Ako razumijete mahamudru i ako ste ostvarili prirodu vlastitog uma, onda ova svjesnost posjeduje pet kvaliteta, koje se nazivaju pet mudrosti. Pet uznemirujućih emocija, ako su razaznate kroz pomnu svjesnost, postaju mudrost, jer je njihova priroda mudrost. Kad je razaznata, ljutnja je mudrost poput ogledala, neznanje je mudrost dharmadatua, oholost je mudrost jednakosti, zavist je mudrost sve-postignuća, a požuda je mudrost razlučivanja.

Pitanje 30: Dragi Rinpoche, zahvaljujem na dragocjenim učenjima. Kako da izbjegnemo padanje u nihilizam kada meditiramo o prazni-ni? Čuo sam da nepravilno meditiranje na prazninu može dovesti do preporađanja u bezobličnom području. Je li to istina?

Rinpoche: Iako meditiramo na prazninu, mi ne meditiramo na puku prazninu, na puko ništa. To nije prazno stanje uma, zato što održava-mo pomnu svjesnost. Svjesnost je aspekt jasnoće uma. Ako prakticirate pomnost, nećete pasti u krajnost nihilizma. Gledište praznine, samo po sebi, može dovesti do greške nihilizma, ali ako je jasna spoznajuća

100

svjesnost prisutna u vašoj meditaciji, nećete upasti u krajnost nihi-lizma jer svjesnost sama po sebi raspršuje greške nihilizma. Krajnost eternalizma raspršuje se pomoću praznine, dok se nihilizam raspršuje pomoću jasnoće. Ako održavate jedinstvo praznine i jasne svjesnosti, ne morate brinuti da ćete upasti u krajnost nihilizma. Ne biste trebali imati nikakvih sumnji ili strahova u vezi s time, a ako uvijek iznova pobudite ljubav i suosjećanje, ako pobudite ispravnu motivaciju, ne biste trebali imati nikakvih sumnji ili strahova da biste se mogli pre-poroditi u bezobličnom području.

Pitanje 31: Kako da koristimo molitveni mlin u našoj praksi? Može-mo li ga koristiti za meditaciju? Kada vrtim mlin, osjećam ponekad da konceptualne misli prestaju i moj um postaje poput prostora. Nema razlike između izvanjskog i unutrašnjeg. Je li je to ispravan pristup?

Rinpoche: Vrtnja molitvenog mlina je vrlo djelo tijela, govora i uma, i stoga je izuzetno blagotvorno. Kada god možete, ako imate sat vre-mena ili samo pet minuta, trebali bi uzeti molitveni mlin i vrtjeti ga. Vrlo je korisno održavati pomnost, a, kako ste rekli, tako se misli mogu zaustaviti. Stoga se mahamudra može prakticirati i dok vrtite molitveni mlin, budući da je to praksa održavanja pomnosti. Okretanje molitve-nog mlina uključuje vrla djela tijela, govora i uma, a ako ga vrtite cijelo vrijeme, kontinuirano prikupljate zasluge.

Pitanje 32: Ako je sve samo praznina, zašto nam je onda cilj biti na korist svim osjetilnim bićima? Ako ne postojimo mi, ako nijedno osje-tilno biće ne postoji, onda ne postoje ni sreća ni patnja. Nema ničega, a ako ničega nema, zašto pokušavamo učiniti nešto u odnosu na ništa?

Rinpoche: Istina je da je, u konačnici, sve prazno i da ništa stvarno ne postoji, ali mi to nismo spoznali, i dok god to ne spoznamo, naš um je poput smrznute kocke leda koju moramo otopiti ljubavlju i suo-sjećanjem. Ta ledena kocka nije ništa drugo nego um koji prianja za ego. Naše vjerovanje u sebstvo uzrokuje da se naš um jako zamrzne.

101

Dok ne spoznamo praznu prirodu uma, moramo prakticirati ljubav i suosjećanje kako bismo dokinuli prianjanje za ego. Na kraju, kada spoznamo našu istinsku prirodu, taj um je praznina.

Pitanje 33: Možemo li opisati budinsku prirodu kao Sunce, a sva osjetilna bića kao Sunčeve zrake, bez apsolutnog, odvojenog identite-ta? U tom slučaju mi bismo imali karakteristike sunčevih zraka, ali ne bismo se mogli nazivati Suncem. Sunčeva zraka nije Sunce, ali ima istu kvalitetu poput Sunca.

Rinpoche: Ova analogija ne funkcionira u potpunosti, budući da biste trebali vidjeti da je vaša vlastita istinska budinska priroda Sunce. Vi i sva druga osjetilna bića posjedujete tu prirodu, a ona je poput prostora koji prožima sve. Ili, možete uzeti analogiju vode i leda. Um osjetilnog bića je poput smrznute kocke leda, dok je buddhin um po-put vode. Iako je led čvrsto zamrznut, on još uvijek ima prirodu vode. Stoga biste trebali razmišljati da, unatoč tome što prianjate za sebstvo, ipak posjedujete budinsku prirodu. Možete imati povjerenja u vlastitu budinsku prirodu. Sva osjetilna bića posjeduju tu budinsku prirodu, samo je trebaju ostvariti.

Pitanje 34: U šest svjetova postojanja, primjećujemo da biljke nisu uključene. Biljke su također oblik života u samsari. Ne bismo li trebali osjećati suosjećanje i spram tog oblika života u samsari, ili zašto ne?

Rinpoche: Možete imati suosjećanje spram biljaka, u stvari ne postoji ništa spram čega ne možete imati suosjećanje. Ne možete reći: “Ovo je objekt suosjećanja, a ovo nije objekt suosjećanja.” Stvarno, sve može biti objekt suosjećanja jer njegovanje suosjećanja je za vaše vlastito dobro, pa će um koji prianja za ego nestati. Tako da možete suosjećati s bilo čim, možete suosjećati sa zemljom, kamenjem, cvijećem, čim god želite. Cilj je uništiti prianjanje za ego.

102

Pitanje 35: U mojem poslu, povremeno moram raditi stvari zbog kojih se ne osjećam dobro. Što da napravim? Mogu li se osloniti na praksu Vajrasattve? Okolnosti su takve da nemam previše izbora, nego moram uvijek iznova ponavljati nevrla djela. Smatra li se to kršenjem zavjeta?

Rinpoche: Onog trenutka kada osjećate da ste napravili nešto pogreš-no ili mislite nešto pogrešno, od velike je dobrobiti prisjetiti se yidam božanstva. Isto tako prisjetite se 37 praksi bodhisattvi. Vrlo je korisno zapamtiti 37 praksi tako da kada se situacija pojavi u svakodnevnom životu, sjetite se odmah koju praksu primijeniti. Praksa koja pročišća-va sva negativna djela je altruistički um, suosjećanje spram drugih. Od svih praksi, najbolje je prakticirati strpljenje i razmišljati o yidam božanstvu.

Pitanje 36: U vezi Tajne mantre, Rinpoche je spomenuo tremin “tajna”. Znači li to da je ona prikladna samo za neke ljude, ili je ograni-čena na određene ljude? Znači li to da ne možemo dijeliti ovu metodu prakse s prijateljima i obitelji?

Rinpoche: U redu je da pričate o tome što ste naučili i čuli, ali ako njihove struje svijesti nisu sazrele, oni neće razumjeti o čemu pričate. Moći će razumjeti samo ako razumiju prirodu uma.

103

Kratko pojašnjenje Tajne mantre

U osnovi, smisao Vajrayane je iznimno širok i dubok, i zato ga je jako teško ostvariti. Naziva se tajnim zato što ga je tako teško ostvariti. Ne zove se tajnim zato što je netko rekao: “Ova osoba ga može prakticirati, a ona ne bi trebala,” pa je zato držimo u tajnosti. To nije razlog za tajnost Vajrayane. Ona je prirodno skrivena, jer je određeni pojedinci ne mogu ostvariti, budući da je iznimno teška za ostvariti.

Svako, baš svako biće je obdareno budinskom prirodom. Međutim, razlikujemo se po tome što smo u prijašnjim životima uspostavili različitu vezu s bodhicittom. U različitom stupnju smo potaknuli altruistički um koji teži dobrobiti drugih i kao posljedica te razlike, sada smo obdareni različitim stupnjem mudrosti ili inteligencije. Oni koji su uspostavili veliku povezanost s bodhicittom u prethodnim životima, sada su obdareni velikom mudrošću. Budući da su obdareni velikom mudrošću, mogu shvatiti i duboka učenja. Međutim, sva su osjetilna bića obdarena budinskom prirodom i svo vrijeme su njihove nakupine30, izvori njihovih osjeta i njihovi elementi31 čisti. Oni su od samog početka čisti. Cjelokupni svemir i sva u njemu sadržana osjetilna bića čista su od samog početka. Zapravo, nema ničega što nije čisto. Tek privremeno ovisno o različitim vanjskim okolnostima i uvjetima, ljudi ostvaruju različitu povezanost s bodhicittom i kao posljedica toga, obdareni su različitim stupnjem inteligencije.

30 Nakupine, hrpe, agregati (skt. skandhas) – čovjek je, prema budizmu, tek privremeni zbir pet nakupina (skandha): oblika ili fizičkoga tijela (rūpa), osjećaja (vedana), percepcije ili razumi-jevanja (samjña), tvorbi (samskara) i svijesti (vijñana).

31 Pet elemenata su zemlja, voda, vatra, zrak i prostor.

104

Pravi smisao Tajne mantre

Najvažnije je razumjeti pravi smisao Tajne mantre, koji je jedan jedini. Prvo, dok razmišljamo o uzimanju bodhisattvinskih zavjeta, čuli smo da je svako osjetilno biće bez iznimke u jednom ili drugom prijašnjem životu bilo naš roditelj, pa potičemo svijest o tome da budemo poput majke svim osjetilnim bićima u šest svjetova samsare. Prvo i najvažni-je, moramo potaknuti um ljubavi i suosjećanja prema svim osjetilnim bićima.

Drugo, sva osjetilna bića u šest svjetova samsare imaju tijelo koje se sastoji od pet elemenata. Iznutra, imaju um koji u nečistom kontekstu posjeduje pet uznemirujućih emocija.

U nešto široj i razrađenijoj ilustraciji, to se izravno odnosi na vanjski svemir – cjelokupni svijet također sadrži pet elemenata. Unutrašnjost osjetilnih bića i vanjski svemir su u izravnom odnosu i zato jedna jedina osoba zapravo u sebi sadrži cijeli svemir. Priroda svemira sadr-žana je u tijelu i umu jedne jedine osobe. Oni su po prirodi isti. Ne bi trebalo misliti: “Ja sam tek izdvojena osoba. To sam samo ja.” Zapravo, upravo su u današnje vrijeme znanstvenici pronašli da unutar našeg vlastitog tijela živi bezbroj osjetilnih bića i sitnih stvorenja. U našem tijelu živi mnoštvo bakterija. Dakle, tijelo se sastoji od različitih ele-menata.

U nečistom kontekstu, ovo se čini kao tijelo od mesa, krvi i kostiju. Ono je nakupina pet elemenata. U svojoj istinskoj i čistoj prirodi, ovo tijelo koje se sastoji od pet elemenata, zapravo je emanacija buddhe. Zapravo ima prirodu pet velikih supružnica ili pet Tara.

U nečistom kontekstu, u umu osjetilnih bića nalazi se pet uznemiru-jućih emocija. No, kada se susretnu s bodhicittom, te uznemirujuće emocije zapravo imaju prirodu pet vrsta mudrosti. Kada je Buddha davao upute za mahamudru, kazao je da sva osjetilna bića u svom umu

105

sadrže buddhu. Njihov je um tek privremeno zatamnjen mrljama. Naš um je tek privremeno zatamnjen vjerovanjem u stvarnost uznemiruju-ćih emocija i koncepata, dok se radi tek o nebitnim pojavama.

U samoj osnovi, u samom temelju, ovaj je um potpuno čist. Kad biste mogli doći do razumijevanja toga, ostvarili biste nezamislivu dobrobit. Tada biste shvatili da je sve ono što ste vidjeli i smatrali da je istinito, tek vaša percepcija. U samom temelju, sva osjetilna bića i sve ostalo je potpuno čisto. Ako steknete to razumijevanje, tada će se polako i postepeno, nečista percepcija preobraziti i vi ćete raspršiti sve sumnje u vezi s Tajnom mantrom.

O samayi

Kada uđemo kroz vrata Tajne mantre, moramo zadržati pomnost cije-lo vrijeme. Primjerice, kada vidite bilo koji od elemenata, kada vidite zemlju na primjer, vidjet ćete čistoću te zemlje i vidjet ćete da je to zapravo dakini Buddha Locana32. Ili kad vidite vodu, vidjet ćete da je to ženski Buddha dakini Mamaki33. Što god vidjeli, uvijek će vam na umu biti misao: “To je božanstvo, to je božanstveno,” razvijajući čisto gledište u svakoj prilici. Kad vidite nekoga i pomislite da je ta osoba gadna i prljava, tada pokušajte preobraziti tu misao razmišljajući o tome kako su nakupine, izvori i elementi te osobe zapravo čisti od samog početka. To je ključna točka Tajne mantre. To je neprekidno održavanje pomnosti i čiste percepcije, što znači da nema koncepta dobra i zla. Svaku osobu koju vidite, svaku mušku osobu, svakog muš-karca gledat ćete kao daku, a svaku žensku osobu ili ženu, vidjet ćete kao dakini. Što god da vidite – pet elemenata itd. – razaznat ćete da

32 Jedna od pet Dakini mudrosti. Locana se pojavljuje zajedno s Aksobhya Buddhom i predstavlja mudrost poput ogledala.

33 Još jedna od pet Dakini mudrosti. Mamaki se pojavljuje s Ratnasambhava Buddhom i pred-stavlja mudrost istovrsnosti.

106

se radi o emanaciji božanstva. Stoga je iznimno važno stalno održavati pomnost i čisto gledište. Nikada to ne smijete zaboraviti.

Samaya se uglavnom oslanja na čisto gledište

Tajna mantra je put čistog gledišta i velika je dobrobit svih koji razvija-ju čisto gledište. Kakva je ta dobrobit? Kao što je Milarepa kazao, ako razumijete smisao Vajrayane, Tajne mantre, tada sva vaša djela tijela, govora i uma – čak i ako se radi o svjetovnim samsaričkim aktivnosti-ma – postaju prikupljanje zasluga. Na ovaj je način Milarepa izložio učenje Tajne mantre.

Milarepa je također kazao da onome tko ima čistu percepciju, čak i obično jelo postaje prinos gozbe, a svaka šetnja kruženje oko svetih objekata34. Sve to ovisi o našoj čistoj percepciji. Ako imate čistu per-cepciju, što god gledali, imat ćete u svijesti da se radi o božanstvu. Primjerice, ako vidite muškarca, pomislit ćete da je to Chakrasamvara, a ženu ćete vidjeti kao Vajrayogini. Ako to uvijek imate na umu – ako i muškarci i žene to uvijek imaju na umu – tada u njihovom umu neće biti sebstva, neće biti prianjanja za sebe i za druge, a tome je tako zato što su sva bića obdarena budinskom prirodom, a budući da ste obdare-ni budinskom prirodom, u trenutku kada pomislite na božanstvo, vaša će se priroda preobraziti u božanstvo. Vaš će um postati božanstvo. U tom trenutku više neće biti misli “Ja jesam”, neće više biti prianjanja za ja, niti neznanja.

Takvom čistom percepcijom božanstva, sve što radite postat će prinos božanstvu. Čak i ako uživate u pet osjetilnih užitaka, oni će postati prinos i prikupljanje zasluga. Samo ako zapadnemo u nepažnju, ako izgubimo svjesnost, misleći: “Ja jedem, ja pijem,” – mislimo samo na

34 Circumambulation (eng.), kora (tib.) – oblik duhovne prakse koji se sastoji u kruženju oko svetih objekata poput Buddhinih kipova, stupa, samostana i sl.

107

sebe. A kada mislimo samo na sebe i potičemo prianjanje za “ja”, ono što slijedi je vezivanje i prianjanje, koji su pravi uzrok samsare.

Ovo je tek mali primjer, iako ima vrlo dubok smisao koji se svodi na to njegujete li čistu percepciju ili ne. Kadgod imate čistu percepciju i pomislite: “Ovo je božanstvo,” u tom će trenutku vaš um postati blistav i sretan. No, kada pomislite: “Ovo je loše,” vaš um se odmah zamrzava poput kocke leda. Tako da ćete uz pomoć vaše mudrosti i inteligencije razaznati kako određena percpecija djeluje na vaš um i razumjet ćete koliku dobrobit vam donosi čista percpecija.

Načelno, ovo čisto gledište donosi dobrobit vašem umu, jer pročišćava vaš um, čisteći sve zablude i pogrešna shvaćanja. Kada pomislite: “Ovo je loše,” to je štetna misao. Kada pomislite: “Ovo je dobro,” to je misao čistog gledišta. Tada mislite o tome koliko vas usrećuje to što vidite i ukazujete drugima veliko poštovanje. Ono što treba napustiti su štetne misli poput: “Ovo je negativno, to je loše.” Ako doista razumijete smisao čiste percep-cije, uvidjet ćete i steći pouzdanje u velike dobrobiti koje ona donosi.

Istinsko razumijevanje smisla Tajne mantre, Vajrayane, a onda i ulazak u mandalu Vajrayane, iznimno je rijetko. Samo će nam prošle zasluge omogućiti da uđemo u mandalu Tajne mantre. Sada kada smo ušli i nakon što smo ušli u mandalu, pridržavamo se samaya, zavjeta. A pridržavanje samaya uglavnom ovisi o čistom gledištu.

Šest paramita

Najvažnije je da tijekom svih svojih aktivnosti ostanete nerastreseni u tijelu, govoru i umu. Da biste potaknuli namjeru da ostanete u svakoj praksi, bilo da se radi o praksi tijekom (meditacijskog, op. prev.) povla-čenja35 ili bilo kojoj drugoj dharmičkoj praksi, morate ostati slobodni

35 Retreat (eng.) – uvriježeni termin za razdoblja intenzivne prakse, učenja i meditacije

108

od rastresenosti i održavati stanje pomnosti. Tada će sve aktivnosti kojima se bavite postati praksa šest paramita. Također, to što ste došli ovamo poslušati učenja, može biti čin šest paramita.

Došli ste ovamo i uspustili se u brojne troškove vezane za povlačenje, a to je paramita velikodušnosti. Biti velikodušan i davati prinose je baš poput prinošenja mandale. Pridržavate se uputa i različitih pravila ovog povlačenja i centra, što znači da se pridržavate svojih zavjeta, svojih samaya prema vašim drugovima. Sve to pripada paramiti moralne discipline.

Kada prakticirate, suočavate se s brojnim teškoćama koje morate pretrpjeti, a izdržati te teškoće je praksa strpljenja, paramita strplje-nja. Zatim, vi prakticirate s velikom ustrajnošću tijela, govora i uma. Ustrajnost se osobito odnosi na govor. Ne bismo se trebali upuštati u beskorisno čavrljanje, nemarno korištenje našeg govora. Govor je iznimno važan i trebali bismo razgovarati samo o značajnim temama.

U međuvremenu, vi motrite prirodu vašeg uma i neprekidno održava-te pomnost i svjesnost. To je ustrajnost koja također pripada prirodi pomnosti: dok god održavate pomnost, ujedno ste i ustrajni. Ta se pomnost i ustrajnost odnose na mudrost, one su priroda mudrosti. Kada njegujete namjeru da sva osjetilna bića budu slobodna od patnje i potičete ljubav i suosjećanje, trebali biste osobito promišljati patnju triju nižih svjetova, koju izravno možemo vidjeti i svjedočiti u svijetu.

U današnje vrijeme možemo primijetiti brojne ratove i sukobe u nekim zemljama. Potresi i poplave i šteta nanesena elementima, kao i pat-nja koju osjećaju ljudi u tim područjima je nezamisliva. Korijen sve te patnje koju ta bića osjećaju svodi se na sebični um, a protuotrov tom sebičnom umu su ljubav i suosjećanje. Ako potaknete takav um ljubavi i suosjećanja, doista ćete koristiti svim osjetilnim bićima u šest svjetova samsare. Čak i ako samo jedna osoba potakne takav um, sva će osjetilna bića biti prožeta tim umom.

109

Buddha je u Molitvi plemenite namjere za izvrsno ponašanje kazao da namjera, um buddha prožima sva osjetilna bića. Taj um pun ljubavi prožima sva osjetilna bića. I zbog tog razloga je iznimno važno pota-knuti um ljubavi i suosjećanja, a to prirodno usavršava šest paramita, uključujući paramite meditativne zadubljenosti i mudrosti. Dakle, morate se jako potruditi da sve vaše aktivnosti tijela, govora i uma postanu prakticiranje šest paramita. Zavjet bodhicitte je um ljubavi, a to je veza koju imamo s božanstvom. Naša samaya je ljubav koju mora-mo trajno održavati. Ako održavamo tu samayu ljubavi, uspostavljamo vezu s božanstvom. Ako ta samaya propadne, rodit ćemo se u paklu.

110

Savjeti učenicima

Značenje Dharme

Što u ovom svijetu općenito znači dharma? Dharma je metoda pomoću koje se oslobađamo patnje. Kad imate um, želite biti sretni i slobodni od patnje. To nam je svima zajedničko. Dakle, ako želite biti oslobođeni patnje, morate se osloniti na prakticiranje dharme.

Diljem svijeta postoje brojni dharma centri i ljudi u tim dharma cen-trima uče kako razumjeti dharmu kao metodu oslobađanja od patnje. Međutim, ako proučavaju mnoga dharma učenja, a ne prakticiraju, neće pronaći oslobođenje od patnje. To je kao da imate mnogo lijeko-va, ali ako ne znate kako uzimati ili koristiti te lijekove, sve je uzalud. Zato, ako razumijete dharmu, morate također znati kako prakticirati dharmu. To je poput liječnika ili doktora koji vam propisuje lijek i kaže vam kako ga uzimati. Zbog tog razloga u svim tim raznim centrima diljem svijeta postoje razni učitelji koji vam daju upute i poučavaju vas kako da prakticirate, jer bez tih liječnika ili učitelja, čak i ako imate lijek, nećete znati kako ga uzimati, pa ćete ga zanemariti i završiti tako da ga nikad i ne uzmete.

Razlika između božanskog i ljudskog učenja

Općenito govoreći postoje dvije vrste učenja: božansko i ljudsko. Ljud-sko učenje odnosi se na one metode koje donose sreću oslanjanjem na svjetovne stvari. To su metode koje su smislili znanstvenici ovog svijeta i koje se bave ostvarenjem sreće isključivo u ovom životu. One doista mogu donijeti sreću u ovom životu, ali tu staju. One ne donose oslobođenje od patnje u budućnosti, tijekom mnogih života.

111

Da biste se oslobodili patnje u budućim životima, morate ukrotiti svoju struju svijesti, morate ukrotiti svoj um. Tradicija koja pruža metodu kroćenja naše struje svijesti je božanska loza, božanska praksa dharme.

Tko je poučavao dharmu? Sve različite svjetske religije poučavaju razne metode, međutim, vrhunsku metodu za postizanje slobode od patnje poučavao je gospod Buddha Shakyamuni.

Korijensko i izvedeno značenje učenja

U religiji postoji korijensko značenje i brojna izvedena značenja. Kada govorimo o svim grananjima učenja, možemo zaključiti da ih je jako mnogo. Čak i nakon desetogodišnjeg studija ne bismo ih sve proučili, toliko je raznih učenja koja bi se moglo proučavati. Međutim, ako ne shvatite korijen svih tih učenja, nećete pronaći oslobođenje od patnje. Kao što je kazao Milarepa: “Ne traži korijen fenomena. Potraži korijen uma.” Sva iskustva sreće i patnje imaju svoj korijen u našem vlastitom umu. To je poput vađenja korijena stabla – ako sasiječete korijen sta-bla, prirodno će sve grančice uvenuti i posušiti se. Ako pronađemo korijen uma, time ćemo sasjeći ili prosjeći svu našu patnju.

Kada sažmemo sva dharmička učenja, možemo ih sažeti u dvije istine: konvencionalna istina i konačna istina. Konvencionalna istina odnosi se na pouzdanost karme, zakona uzroka i posljedice. Ako ne razumi-jete ovo i niste spoznali prirodu uma, tada ne razaznajete pojavljivanje uznemirujućih emocija kada izranjaju i upuštate se u aktivnosti koje akumuliraju karmu. Ako nastavite akumulirati karmu, i dalje ćete osje-ćati plodove te karme u svih šest svjetova samsare, što znači iskustvo beskrajne patnje.

No, na kraju krajeva, patnju stvara sam um. Ako spoznate prirodu uma, razaznat ćete da su šest svjetova koja je stvorio um, prazni od

112

postojanja po sebi i štoviše, spoznat ćete da sebstvo, ego zapravo ne postoji. Razaznat ćemo praznu prirodu sebstva. To je konačna istina. Sva su učenja sadržana u ove dvije istine i u biti, čak je i naša patnja prazna, nema prirodu sebstva.

Uzroci patnje i sreće

Korijen kako sreće, tako i patnje postoji u umu i to je ono što prije svega moramo razaznati. Ako motrite svoj um u trenutku dok osjećate ljubav, osjećat ćete se vrlo sretno. Tada ćete shvatiti da je uzrok sreće um pun ljubavi. S druge strane, ako vas netko povrijedi i vi se naljutite na tu osobu, patit ćete. Ako ponovo promotrite um i vidite “Ja patim,” ono zbog čega patite je uznemirujuća emocija ljutnje. Shvaćate da je ljutnja uzrok patnje, a ljubav uzrok sreće. Ako shvatite prirodu to dvoje, privremeno ćete biti oslobođeni od uzroka patnje. Razumijete da je svu patnju stvorio vaš vlastiti um uznemirujućim emocijama i najvažnije, ljutnjom.

Stvoritelj naše patnje su šest uznemirujućih emocija. No, kada imamo ljubav u našem umu, osjećat ćemo blaženstvo i veliku sreću u tijelu, govoru i umu. Tako da možemo razumijeti, pa i u privremenom smislu, uzrok prave sreće. Ako to možete opaziti u svom umu, znači da ste razumjeli djelovanje karme, zakona uzroka i posljedice. Ako izravno pogledate u svoj um i ugledate uznemirujuće emocije, razaznat ćete da patite zbog tih uznemirujućih emocija. Uzrok vašoj patnji nije nitko izvan vas samih. Na ovaj način možete razriješiti prirodu patnje, može-te shvatiti da patnju stvara vaš vlastiti um, vaše uznemirujuće emocije. Prije svega razmišljajte o tome.

Dakle, dosegnuli ste prirodu toga ili ste to barem razumjeli. To je sjajno! No, kada dođemo do primjene ovoga u praksi, motrite svoj um i vidite: “O, to je uznemirujuća emocija koja je korijen moje patnje. Upravo

113

je ta uznemirujuća emocija uzrokovala svu moju patnju u prošlosti, upravo sada uzrokuje patnju i neprestano će uzrokovati buduću patnju. Dakle, stvoritelj sve te patnje su moje vlastite uznemirujuće emocije.” Ako to shvatite, sljedeća stvar koju treba učiniti je primijeniti metodu uz pomoć koje se te uznemirujuće emocije više neće pojavljivati.

Lijek za uznemirujuće emocije je ljubav

Koja je metoda kojom to postižemo? Ako gledamo unutra, teško je postići da se uznemirujuće emocije ne pojavljuju. Primjerice, promo-trite ljutnju – kako nastaje ljutnja? Netko vas povrijedi i vi se naljutite na tu osobu. Tko je tu zapravo povrijeđen? To je vaš ego. Sve se svodi na samoprianjajući um. Svih šest uznemirujućih emocija svode se na samoprianjajući um. Morate shvatiti da je on korijen iz kojeg niču sve uznemirujuće emocije.

Morate shvatiti da, ako želite ostvariti uvjete za sreću, morate potaknuti ljubav. Kako potičete ljubav? Potreban vam je objekt da biste potaknuli ljubav i to mogu biti vaši roditelji, vaši prijatelji, vaši rođaci, vaša djeca, žene ili muževi – bilo tko prema kome osjećate ljubav. Tada pomi-šljamo, imajući na umu tu osobu, “Ja mogu potaknuti ljubav”. A onda pomislite: “Postoji li ijedno osjetilno biće koje nisam volio u nekom od prijašnjih života?” Doista, ne postoji niti jedno osjetilno biće koje niste voljeli. U mnogim prijašnjim životima, u bezbrojim životima, svi smo bili povezani nitima ljubavi. Na ovaj način možete uvijek iznova promišljati ljubav za sva osjetilna bića.

Ako u svom srcu nosite ljubav za sva osjetilna bića, uznemirujuće emo cije se prirodno neće pojavljivati i potpuno prirodno nećete davati povoda ljutnji, ljubomori itd. Upravo ta ljubav i suosjećanje moraju se prvo pojaviti u vašoj struji svijesti. Onda pomislite kako su sva osje-tilna bića u prijašnjim životima bila povezana s vama ljubavlju kao i

114

ova u sadašnjem životu. Ako osjećate ljubav prema svim osjetilnim bićima, tada također shvaćate da je osnovni um, temelj svih osjetilnih bića jedan i isti, te da su uznemirujuće emocije, prianjanje za “ja” svih bića jedno i isto. Kada s ovim razumijevanjem sjednete u meditaciju, morate meditirati o ljubavi za sva osjetilna bića.

Buddha je kazao da je ovaj um u biti praznina. Pa, kada motrite ovaj um i doista spoznate njegovu prirodu, uvidjet ćete da je to praznina. Um je prazan od prirode sebstva. To morate shvatiti. Kad motrimo ovaj um, uviđamo da se ponekad pojavljuje ljubav, a onda ponovo ne-staje; ponekad se pojavljuju uznemirujuće emocije i ponovo nestaju. Nepostojane su. Ali je svijest uvijek tu, jasni spoznavatelj, spoznajna sposobnost koji razaznaje da se pojavila ljubav – tu je netko tko želi biti sretan, netko tko ne želi patiti. Upravo je taj “netko” ono što morate izravno promotriti. Ta svijest koja sve razaznaje, mora biti istražena.

Istinska priroda uma

Kada promatrate tog jasnog spoznavatelja i spoznajnu sposobnost, nećete ništa pronaći. Postat će poput neba. Obitava poput nebeskog prostranstva. I ako postane poput neba, ako se pojavi trenutak u kojem su sve misli zamrle, a nove se još nisu pojavile, i taj trenutak između starih i novih misli obitava poput neba, onda u njemu nema ideje o sreći i patnji. Unutar te prirode ne postoje sreća i patnja. Izravan uvid u to predstavlja istinsku i nepromjenljivu sreću, zato što smo napokon spoznali istinsku prirodu uma.

Kada razaznate da ovaj um obitava poput nebeskog prostranstva, shva-tit ćete da je onkraj nestajanja. Um ne može umrijeti. Čak i ako tijelo umre, um ipak ne može umrijeti. Tada ćete razumjeti: “To je priroda uma poput neba.” Kada to shvatite, što god se pojavi u vašem umu – bilo koja emocija ili misao, sreća ili patnja – sve to nije trajno. Ako

115

ih samo pustite na miru i ne bavite se njima, niti ih slijedite, možda će se zadržati neko vrijeme, ali će ponovo proći. Ako održite pomnu svjesnost, uznemirujuće emocije se neće zadržati, nego će nestati iz vašeg uma i ništa neće ostati iza njih. Tada um obitava poput praznog neba, iako je tu i jasna spoznajna sposobnost, jasna svijest koja zna. To je jedinstvo svijesti ili jasnoće, i praznine.

Jasnoća i praznina – to je prava priroda uma kakav jest. Ta istinska priroda uma, priroda jasnoće i praznine, je onkraj rođenja i onkraj smrti. Samo naše uznemirujuće emocije i naša karma vode našem stalnom rađanju i ponovnom umiranju. Međutim, ako obitavamo u prirodi uma, jedinstvu jasnoće i praznine, i naviknemo se na to stanje, te uznemirujuće emocije više neće obitavati u umu. Ako se ponovo pojave, smjesta se sjetite Milarepe i zaustavite proces mišljenja.

Tada će se misli raspršiti i vi ćete ponovo počivati u prirodi uma. Ako počivate u prirodi uma i svaku misao ili emociju koja se pojavi, zgrabite pomnošću, one će nestati. One su u biti prazne. Samo ako djelujemo i akumuliramo karmu, doživjet ćemo njihove plodove, rezultat te karme. Primjerice, ako se pojavi ljutnja i mi ju samo pustimo da bude, ne prianjajući za tu ljutnju, ona će ponovo nestati, a pomoću tog iskustva, mi se navikavamo na jasan i čist um. Molim vas meditirajte imajući ovo na umu.

Kad završite vašu meditaciju, smjesta pomislite na Chenreziga ili Taru. Vaš um će tada doista postati Chenrezig ili Tara. Tome je tako zato što je um poput ogledala, o čemu god razmišljali, um će postati upravo to. Ako stalno mislite na Chenreziga ili Taru, vaš će um doista postati to božanstvo. Mi prakticiramo vizualizaciju božanstva u stadiju razvijanja, jer je naš um obdaren budinskom prirodom i temeljem toga, kada se ne pojavljuju ni misli ni uznemirujuće emocije, mi doista postajemo božanstvo s jasnim stanjem uma. Također, kada potaknemo ljubav i suosjećanje, mi doista postajemo božanstvo. Trebali biste biti uvjereni

116

da: “Ja sam božanstvo. Božanstvo i ja smo zaista neodvojivi.” Kada pročistite svoju struju svijesti, to je poput topljenja kocke leda. Kada se kocka leda otopi, postali ste buddha. Uvijek iznova morate njegovati uvjerenje da: “Kada meditiram i nema misli ni uznemirujućih emocija, ja sam doista buddha.”

Svojstva budista

Kada postanemo budisti – nakon što uzmete utočište (u trostrukom dragulju, Buddhi, dharmi i sanghi, op. prev.) – možete misliti: “Ja sam budist.” Koja su svojstva jednog budista? Riječ je o tome da vježbamo strpljenje. Riječ je o tome da smo izvanredna, a ne obična bića. To je poput poda u kući izrađenog od mekog drveta. Kada padne šalica, neće se razbiti. Takav je pod usporediv s osobom koja vježba strpljenje. Obična osoba je poput kamenog poda. Kada šalica padne na kameni pod, odmah se razbije. Ako dvoje ljudi koji se susretnu nemaju str-pljenja, međusobno će se slomiti ili skršiti. Ono što je tu slomljeno je samaya. Ta samaya je najvažnija. Kada vježbam strpljenje, čak i ako se netko naljuti na mene, ja sam poput drvenog poda. I ako šalica padne na mene, neće se razbiti.

Dakle, trebali bismo misliti: “Ja sam izvanredan, ja sam budist.” Čak i ako vas drugi pokušaju povrijediti, nećete se naljutiti na njih. Osobito u dharma centru – dolaze mnogi početnici i njihovo ponašanje je možda ponešto drugačije. Tada biste trebali vježbati strpljenje s tim osobama. Trebali biste misliti: “Nisam obična osoba. Ja nisam poput normalne obične osobe. Ja sam izvanredan, zato što mogu vježbati strpljenje.”

117

Samaya je strpljivi um

Doista moramo razumjeti da samaya koju moramo držati jest praksa strpljenja. Ako prekršimo našu samayu, rodit ćemo se u paklu. Ako dopustimo da se pojave ljubomora ili ljutnja, kao rezultat ljutnje rodit ćemo se u paklu. I zato je najvažnije da se pridržavamo svojih samaya. Ako držimo svoje samaye, potaknut ćemo siddhije36 ili duhovna posti-gnuća. Ovisno o tim siddhijima prolazno ćemo biti rođeni kao bogovi i ljudi, a u konačnici ostvarit ćemo stanje budastva. Ono se u biti postiže ovisno o umu ljubavi. Ako ne budemo mogli potaknuti ljubav, rezultat će biti pad u pakao.

Samaya je zapravo strpljivi um. Moramo shvatiti da je to naša samaya. Ako smo budisti, obavezali smo se da ćemo prakticirati dobronamjer-nost jedni prema drugima, a osobito ovdje u dharma centru moramo međusobno prakticirati dobronamjernost i strpljenje. Morate misliti o ovom centru, ovom dharma centru kao o nečemu iznimno važnom i dragocjenom, i morate ga pokušati čuvati koliko god možete.

Dragulj dobronamjernosti, suosjećanja i strpljenja

Ako prakticirate mudrost i suosjećanje, tada također morate prihvatiti (same sebe, op. prev.) i imati samopouzdanja, jer kada umremo, naš um treba dalje ići sam, i to bi trebao biti čisti um koji će nastaviti dalje nakon naše smrti. Stoga bismo morali zadržati pouzdanje i prihvatiti same sebe. Čak i ako nas drugi ne prihvaćaju, to zapravo nije važno. Ako vi znate da ste dobra osoba, ako prakticirate dobronamjernost, suosjećanje i strpljenje, a neka obična osoba to ne razumije – nije važ-

36 Siddhi (skt.) – u prvom redu duhovna postignuća kao što je uvid u prirodu stvarnosti ili ostvarenje ljubavi i suosjećanja, a u drugom redu i nadnaravne sposobnosti koje se javljaju kao nuspojave duhovne prakse.

118

no. Ponekad nas obični ljudi omalovažavaju i gledaju svisoka i misle da smo tek obične osobe. Oni ne mogu vidjeti te kvalitete. Tada bismo trebali pomisliti: “To je tek obična osoba koja jednostavno ne shvaća.” Morali biste njegovati još više suosjećanja osobito prema takvoj osobi.

Strpljenje je velika vrlina i kvaliteta i velika je prednost ako je možete prakticirati. Jer nakon vaše smrti morali biste sa sobom ponijeti čisti um, dalje bi trebao ići čisti um. Što više možete razviti strpljenje, to bolje. U 37 praksi bodhisattvi je također rečeno da čim više budete povrijeđeni, tim više će vaše strpljenje narasti. Zato je svatko tko vas povređuje baš poput lijeka ili dragocjenog dragulja.

O samopouzdanju

Važno je da prihvaćate sami sebe i da imate samopouzdanja. Morate se odreći želje da vas drugi prihvate ili da drugi vjeruju u vas. Morate vjerovati u sebe i pročistiti svoju struju svijesti. Ako znate da ste osoba koju krase velika ljubav i veliko strpljenje, tada je to dragulj koji ste stekli, dragulj koji ćete ponijeti sa sobom nakon vaše smrti, iz jednog u drugi život. Ako ponesete ovaj dragulj sa sobom, neće iskusiti nikakve tegobe u ovom životu i u budućim životima. Zato je važno da vjerujete u sebe.

Ako meditirate i doista izravno razumijete prirodu uma kakva jest, kakve god misli se pojave, prestat će postojati. Um obitava kao jedin-stvo jasnoće, jasnog spoznavanja i praznine, baš poput obitavanja u nebeskom prostranstvu. To je nešto što sami morate ostvariti. Buddha je rekao da ako se naviknemo na to stanje, u konačnici, to je praznina.

Šest svjetova samsare i svu patnju u njima stvorile su uznemirujuće emocije, i tih šest svjetova su manifestacija tih uznemirujućih emocija. Primjerice, pojavljivanje ljutnje je pojavljivanje pakla. Ljutnja stvara

119

pakao, a na sličan način sva druga patnja u šest svjetova nastaje iz tih uznemirujućih emocija. Primjerice, ako se pojavi iznimno jaka ljutnja i vi meditirate na tu ljutnju i budete u stanju meditacijom ukloniti ljutnju, kad nakon smrti budete u bardo37 stanju, nećete osjetiti strah. Čak i ako se manifestiraju neke zastrašujuće utvare, istog trena ćete prepoznati da su te utvare tek poput sna, poput buđenja iz sna. Raza-znat ćete njihovu stvarnost.

Kaže se da je upravo pomnost, pozoran um, ono što praznina zapravo jest. Ako razaznate tu praznu prirodu, tu pomnost, razaznat ćete da su sve emocije i misli koje se pojave prazne. Pomoću pomnosti razaznat ćete njihovu praznu prirodu. Samo ako izgubite pomnost, razljutit ćete se, izgubiti strpljenje i sukobiti se s drugima. No, ako razaznate ljutnju čim se pojavi, pakao neće biti stvoren, a kada umrete, nećete osjetiti strah. Svo iskustvo patnje stvaraju isključivo uznemirujuće emocije. Ako ih preobrazite u prazninu, ako razaznate njihovu praznu prirodu, spoznali ste konačnu istinu. Nagarjuna je kazao: “Praznina je zapravo pomna svjesnost ili pozornost.”

Pet staza

Kada se bavimo praksom, napredujemo po onome što se zove pet sta-za ili deset bumija38, tj. tla. Pet staza započinje prvom stazom koja je staza prikupljanja. Druga je staza primjene, a treća je staza viđenja. Kada započnemo s prvom stazom prikupljanja, počinjemo razumijevati djelovanje karme, zakona uzroka i posljedice, te prikupljati ljubav, koja je poput dragulja koji pročišćava prianjanje za “ja”. Kada prikupimo zasluge, ono što smo stvarno prikupili jest um ljubavi. Buddha je priku-

37 Bardo (tib.) – prijelazno stanje između smrti i ponovnog rođenja. Tibetanska riječ bardo znači prijelaz ili period između dovršetka jedne situacije i pojave nove.

38 Bhumi (skt.) – stadij ili razina. Bumi doslovno znači tlo, zemlja. Baš kao što je zemlja oslonac svim bićima, tako su i bumiji oslonac prosvijetljenim kvalitetama.

120

pio zasluge za tri bezbrojna eona, ali ono što je Buddha doista prikupio je um ljubavi.

Prikupljanje ljubavi

Prikupljanje ljubavi je prva staza, staza prikupljanja. Druga staza, staza primjene je kada smo prikupili ljubav i pročistili prianjanje za “ja”, te prakticiramo śamathu ili mirno obitavanje, istražujemo prirodu uma. Kada se navikemo na ovu meditaciju, um postaje vrlo jasan i slobodan od svih koncepata. Tada ćemo moći izravno vidjeti prirodu uma. Kada izravno razaznamo ili vidimo prirodu uma, to je treća staza, staza viđe-nja. Izravno i vrlo jasno vidimo sam um. To su prve tri staze.

Staza meditacije

Kada smo vidjeli prirodu uma kakva jest, moramo se također naviknuti na to, moramo održati to stanje. To se odnosi na stazu meditacije, četvrtu stazu. Nije dovoljno samo vidjeti prirodu uma. Nećemo postići probuđenje samo viđenjem prirode uma, ako se ne naviknemo na to stanje. Moramo održati ili zadržati to viđenje. Ovaj se stadij poboljšava pomoću staze meditacije. Moramo dugo meditirati o tome što smo vidjeli. To je četvrta staza, staza meditacije.

Staza na kojoj više nema učenja

I konačno, ovisno o tim dugim vremenskim razdobljima navikavanja, dosežemo petu stazu, stazu na kojoj više nema učenja. Tada ćete obi-tavati u tom stanju oslobođeni svih tegoba i napora. Ostvarili ste stanje budastva. Jednom kada se razazna priroda uma, navikavamo se na to stanje i konačno, to stanje postaje slobodno od svih napora.

121

Pitanja i odgovori

Pitanje 1: Rinpoche, kada meditiramo i kad nakon nekog vremena postanemo smireni, počinjemo osjećati toplu energiju kako se uzdiže. Ponekad ona ostaje na kruni. Kako da nastavimo prakticirati?

Rinpoche: Važno je da pokušate usredotočiti svoj um na energiju topline. Potisnite tu energiju nazad u područje pupka. U osnovi, to fokusiranje na energiju topline je metoda za postizanje usredotočenog obitavanja. Nema potrebe da to forsirate, energija topline će prirod-no prožeti cijelo tijelo kada se podigne, a um bi trebao usredotočeno obitavati u tom stanju. Važno je da pomnost i svjesnost obitavaju u jedinstvu s energijom topline. To će tijelu donijeti veliko blaženstvo, te također produžiti životni vijek. Zapravo, rečeno je da su životni vijek i tjelesna toplina isti po prirodi i suštini. Dok je tijelo živo, svijest je u jedinstvu s energijom topline. Kada umremo, svijest se odvaja od energije topline. Dakle, životna sila i toplina suštinski su jedno.

Pitanje 2: Ljudi kažu da ste, u trenutku kada postigenete probuđenje, oslobođeni svih koncepata i uznemirujućih emocija. Moji me prijatelji pitaju: kada postigneš probuđenje, da li onda samo tako sjediš poput zombija koji ne osjeća ništa?

Rinpoche: Fenomeni i misli se i dalje pojavljuju, ali nema prianjanja niti fiksacije na te misli. U tome je razlika. Um je tada baš poput krista-la, a iz kristala se prirodno pojavlju različita dugina svjetla. Sve pojave i fenomeni samsare i nirvane još se uvijek pojavljuju – oni ne prestaju postojati niti nestaju. Ali iz perspektive Buddhinog uma nema više vjerovanja u njihovu stvarnost, nema prianjanja za njih kao stvarne. Buddha ih vidi tek kao iluziju. Buddha se i dalje bavi istim stvarima poput drugih bića. Jede hranu i slično, te radi sve drugo. Misli se mogu pojaviti, no nema prianjanja za njih kao stvarne. Čak i ako se pojave

122

misli prianjanja ili odbijanja, u trenu ih se prepoznaje kao iluziju. Misli se mogu pojaviti, ali nema vjerovanja u njihovu istinitost i stvarnost. Sve pojave samsare i nirvane ne nestaju samo tako iz buddhine per-spektive. Međutim, takvom buddhi će se manifestirati pojave iz Čistih područja39 i budinskih polja.

Kada govorimo o probuđenju, onaj koji treba postići probuđenje je prvenstveno um, a ne tijelo. Probuđene kvalitete Buddhe, koje se nazi-vaju kvalitetama triju kaya – tri Buddhina utjelovljenja – sadržana su u potpunosti unutar vašeg vlastitog uma. Prvo, morate izravno vidjeti pravu prirodu uma i kad ste ju razaznali, morate se naviknuti na nju pomoću meditacijske prakse. Tada ćete uvijek obitavati unutar te pri-rode.

Kvalitete i suština te prirode uma su praznina. U biti, um obitava baš poput nebeskog prostranstva. To znači da u njemu ne možemo naći ništa što je stvarno, čak ni maleni atom. Njegova suština je praznina, a prazna priroda uma se naziva Buddhina dharmakaya. No, to nije samo praznina. Ona posjeduje i aspekt jasnoće. Postoji jasna spoznajna sposobnost i svjesnost, jasni spoznavatelj koji je svjestan. To je priroda uma – on je jasan i spoznajući. Praznina i taj jasni spoznavatelj su u nerazdvojnom jedinstvu. Priroda te jasnoće je prazna, a priroda pra-znine je jasnoća.

Aspekt jasnoće uma, svjesnost uma naziva se Buddhina sambhogakaya. Te dvije kvalitete, jasnoća i praznina su u jedinstvu. Ne možete reći: “Um je ovdje, a ondje nema uma.” Um je sveprožimajući poput neba. Um prožima umove svih buddha i svih osjetilnih bića, a ta kvaliteta sveprožimanja naziva se nirmanakaya. Buddha se za dobrobit osjetil-nih bića manifestira u obliku dviju rupakaya ili kaya obličja, sve dok više ne bude postojalo ni jedno osjetilno biće i dok njihova dobrobit

39 Pure land (eng.) – prije svega označava čisto područje koje manifestira buddha ili veliki bod-hisattva.

123

nije ostvarena. Postoji nebrojeno mnogo buddha koji se pojavljuju na dobrobit osjetilnih bića. Sve kvalitete tri Buddhine kaye sadržane su u ovom trenutku u vašem umu.

Riječ “buddha” na tibetanskom glasi “sangye” i sastoji se od dva sloga “san” i “gye”. Doslovno znači “proćišen i nepregledan”. Ako razumijete ta dva sloga, u potpunosti ćete razumjeti što se misli riječima Buddha ili probuđenje. Ono što treba pročistiti – a na što se odnosi prvi slog “san” – jest uvjerenje u stvarno postojanje sebstva, tj. “ja”. Mi mislimo da postoji sebstvo, a kada je uništeno to prianjanje za ego i sebstvo, um postaje nepregledan, a na to se odnosi drugi slog “gye”. Um postaje nepregledan poput neba. No, nije samo nepregledan, nego također nema suštinu.

Osobita karakteristika budizma sastoji se u tome da mi stapamo tu suštinu, tu prazninu sa suosjećanjem. Praznina mora biti stopljena sa suosjećanjem i stoga u svom umu njegujemo bodhicittu. Kako bismo njegovali bodhicittu, mislimo na naše roditelje i prijatelje. U konačnici, naša bodhicitta prožima sva osjetilna bića. Tada je um doista postao nepregledan. On prožima sva osjetilna bića. Kada ste ostvarili prazninu skupa sa suosjećanjem, to postaje vrlo korisno poput luka i strijele koje korisimo zajedno. Iz tog jedinstva praznine i suosjećanja tada izrasta-ju sambhogakaya i nirmanakaya emanacije za dobrobit bića. Ako ste spoznali prazninu, ali niste uspjeli potaknuti suosjećanje – čak i ako ste ostvarili to veliko gledište praznine – manifestacije sambhogakaye i nirmanakaye se neće pojaviti, zato što niste potaknuli suosjećanje. Poticanje praznine skupa sa suosjećanjem predstavlja osobitu karakte-ristiku budističkog gledišta.

Ako prianjanje za “ja” nije prestalo, to se naziva samsarom. Ona će se smanjivati ovisno o stupnju u kojem smo uspjeli sasjeći prianjanje za “ja”. Čak i sićušno stvorenje, majušna buba ili kukac, iako vrlo malena, zapravo je jako velika jer snažno prianja za sebe. Postoje čak bića koja

124

nemaju tijelo, bezoblična bića, ali čiji um obilježava snažno prianja-nje za “ja”. Oni se onda preporađaju u različitim inkarnacijama poput zemlje ili u kamenju gdje žive mnogo, mnogo godina, mnogo, mnogo života, dok ne prestane prianjanje za “ja”. To se zove samsarom.

To prianjanje za “ja” nalazimo i kod najsićušnijih stvorenja. Primjerice, ako je osoba jako vezana za svoju kuću, možda će se u sljedećem životu roditi kao životinja, kao mali puž ili kornjača koja na leđima nosi svoju kućicu. Moraju nositi tu kućicu na leđima. To je samo-manifestacija njihovog vlastitog uma. Naš vlastiti um se manifestira i na taj način određuje gdje ćemo se roditi.

Kada shvatimo smisao praznine, to razumijevanje moramo također stopiti s razumijevanjem karme, zakona uzroka i posljedice. Karma je iznimno detaljna i istančana, baš kao što su naše uznemirujuće emo-cije jako suptilne i istančane. Prikupljamo različite i bezbrojne količine istančanih, suptilnih uznemirujućih emocija, koje onda daju povoda najraznovrsnijim posljedicama.

Primjerice, kada pogledate paunovo pero, unutar njega ćete vidjeti različite male sličice, međutim, nitko zapravo ne može napraviti takvo pero. To je doista zadivljujuće. Kad izbliza pogledate to pero, ono sadr-ži sve dugine boje. Sve te različite istančane boje i slike sadržane su u jednom jedinom paunovom peru.

Samo je Buddha mogao spoznati točan uzrok svake od tih posljedica. Nitko drugi to nije mogao spoznati. Neki se ljudi usredotočuju samo na spoznaju praznine i toga da sebstvo stvarno ne postoji, ali nisu uspjeli potaknuti suosjećanje i ne razumiju djelovanje karme. Ako ne razumiju djelovanje karme, ne znaju kako napustiti uznemirujuće emocije i stoga ne nalaze oslobođenje od patnje. Oni možda razumiju praznu prirodu sebstva, ali nisu razumjeli djelovanje karme, a suosjećanje je suštinsko za razumijevanje djelovanja karme.

125

Jedinstvo dviju istina

U budizmu moramo prakticirati jedinstvo dviju istina – konvencional-ne istine i konačne istine. Konvencionalna istina govori o pouzdanosti i istinitosti karme, zakona uzroka i posljedice. Stoga, ako se pojave uznemirujuće emocije u umu i vi ih ne razaznate, a one ostanu prisut-ne u umu, upustit ćete se u djelovanja koja su potaknule te emocije. Ako prikupite karmu tada ćete nužno morati iskusiti i njezine plodove, oni će dozrijeti.

Iz perspektive konačne istine te uznemirujuće emocije su također pra-zne. Pa kada se pojave uznemirujuće emocije i vi ih odmah razaznate uz pomoć pomnosti, one će nestati – zbog njihove prazne prirode. Ako istovremeno razumijete djelovanje karme, zakona uzroka i posljedice, kada se pojavi uznemirujuća emocija, vi je razaznajete i meditirate o toj emociji s velikom jasnoćom. Tada, iako se emocija po javila, bit će bezopasna, neće moći učiniti nikakvu štetu. Na to se misli kad se go-vori o jedinstvu konvencionalne i konačne istine, i to morate spoznate sami za sebe.

Morate iz vaše vlastite perspektive uvidjeti da su vaše misli praznina. To znači da nije dovoljno da ste razumjeli ili da ste od nekoga čuli da su uznemirujuće emocije praznina. Jer, čak i ako razumijete da su uznemirujuće emocije praznina, kada se pojave i vi pomislite: “Ovo je stvarno” – povjerujete u njihovu stvarnost i ponovo se upustite u djelovanje – tada skupljate karmu. Ako počinite jedno djelo, imat ćete jednu posljedicu, ako počinite dva djela, imat ćete dvije posljedice.

Morate prakticirati jedinstvo dviju istina, konačne i konvencionalne istine. Kada razaznate prirodu uznemirujućih emocija, naći ćete oslo-bođenje i više se nećete upuštati u djelovanja (potaknuta tim emoci-jama, op. prev.). Ali, ako ne oslobodite uznemirujuće emocije, ponovo ćete se upustiti u djelovanja i prikupit ćete karmu.

126

Kad god se pojavi uznemirujuća emocija, trebate ju razaznati pomoću pomnosti i kada ju razaznate, ona će nestati. Ako razaznate jedan jedi-ni koncept, razaznali ste prirodu svih koncepata. Kaže se da postoji 84 tisuće različitih uznemirujućih emocija, ali sve one imaju jedinstvenu suštinu. Ako razaznate suštinu jedne jedine emocije, priroda svih dru-gih emocija je jedna i ista. Ako pomnošću razaznate emociju čim se pojavi, ne može vam nanijeti štetu. Ako vam ne može nanijeti štetu, već to je sasvim dovoljno. Prazna priroda i prazni aspekt koji ju čini bespomoćnom predstavljaju konačnu istinu.

Jedan okus

Jedan jedini okus, jednaki okus sastoji se u shvaćanju da um buddha i um osjetilnih bića imaju jedinstveno tlo, jedinstvenu osnovu. Na to se misli kada govorimo o “jedinstvenom okusu”. Postoji također jedin-stveni okus uznemirujućih emocija i mudrosti, kada se uznemirujuće emocije preobraze u mudrost.

Koja je korist od razaznavanja prirode uma? Korist je u tome da možemo iskoristiti ovo razaznavanje i primijeniti ga u svrhu kroćenja uznemirujućih emocija. Neki praktikanti znaju meditirati, no ne znaju kako primijeniti ovo znanje. Ne znaju kako na najbolji način koristiti ovu meditaciju, pa ne mogu ni ukrotiti svoje uznemirujuće emocije i koncepte. Kako koristiti meditaciju? Morate vježbati da upotrijebite ovu praksu za kroćenje vlastitih uznemirujućih emocija i koncepata. U tome se sastoji razlika i ključna točka koja otkriva jeste li stvarno raza-znali, tj. jeste li se stvarno upustili u praksu – možete li ili ne možete upotrijebiti svoju praksu i naviku koju ste stekli.

127

Transformacija uznemirujućih emocija

Ako ste razaznali prirodu uma i razumijete ovo, primjerice, čim se pojavi ljutnja, tu će biti i svjesnost koja razaznaje ljutnju i taj jasni spoznavatelj, jasna spoznajna sposobnost odmah će spaliti ljutnju, kao što drvo u trenu sagori u vatri. Na taj način transformiramo uznemiru-juće emocije. Prvo ih razaznajemo kao grešku, kao neprijatelja. Postoji svjesnost koja razaznaje uznemirujuće emocije i kroz to razaznavanje, uznemirujuća emocija, primjerice ljutnja, postat će bezopasna. Na taj način se preobražava u mudrost.

Obična osoba koja ovo ne razumije i dopusti da se pojavi ljutnja, istog trena kad se pojavi ljutnja upustit će se u djelovanje. Možda će započeti svađu ili sukob s nekim. Obična osoba se upušta u djelovanje. Onaj tko razaznaje suštinu uma, zna da iako postoji tako mnogo uznemirujućih emocija – 84 tisuće različitih emocija – sve one imaju jedan jedini pro-tuotrov, a to je pomnost koja ih razaznaje. To je gledište mahamudre ili dzogchena. Ako znate meditirati, ali ne znate kako na nabolji način iskoristiti i upotrijebiti tu meditaciju, od nje nema velike koristi. Važno je da ovo vrlo jasno shvatite: što točno znači koristiti svoju meditaciju.

Pitanje 3: Bili ste zatočeni u Kini. Jeste li to prakticirali u Kini – da na vas ne utječu negativne emocije i tegobe?

Rinpoche: Dok sam bio u zatvoru, dijelio sam svoju ćeliju s drugom, po dvoje ljudi je spavalo u istoj ćeliji, i taj je drugar skončao oduzevši si život. Ubio se tako da si je prerezao vrat. Iako smo živjeli u istoj zgradi i istoj sobi, naša percepcija se razlikovala. Ako ste stalno usredotočeni na patnju, i neprestano razmišljate o patnji, to će razmišljanje sputati vaš um i držati ga sputanog. Posljedica toga je da patnja postane tako preplavljujuća da čovjek počini čak i samoubojstvo. Naravno da se po-javi emocija poput ljutnje, ali ako doista razmislite o njoj, sve emocije i sve misli su jedno i isto po prirodi. Imao sam sreću da sam to spoznao

128

uz pomoć učitelja. Naravno da je u zatvoru bila prisutna patnja, ali me nije preplavila, nije imala nikakav utjecaj na mene.

Buddha nas štiti, a uvaženi Jigten Sumgön rekao je da je Buddha sa-držan u umu svih osjetilnih bića. Ako postoji um, u svakom umu je buddha. Što je zapravo taj buddha? To je naša vlastita mudrost, naša pomnost. U konačnici, nas zapravo štiti ta mudrost u nama. Možemo razaznati da je sva patnja koju doživljavamo ništa drugo do misao, koncept. Kada doživljavate patnju, možete pomisliti: “Ovo je moja karma koju su stvorile moje uznemirujuće emocije.” Pa kad se u umu pojavi uznemirujuća emocija, tu je i svjesnost, jasna sposobnost spo-znaje, pomnost koja razaznaje tu uznemirujuću emociju. Ta mudrost i pomnost je Buddha u nama. Trebali biste razmišljati: to je stvarno Buddha u meni, i jednostavno ne biste trebali slijediti nijednu misao ili emociju koja se pojavi, nego njegovati posvećenost i povjerenje u vlastitu mudrost, vlastitu pomnost.

Ako je pomnost učvršćena, tada je poput vatre mudrosti koja spaljuje sve emocije. Ona je poput jednog jedinstvenog lijeka za tisuću bolesti. Ona je pravi dragulj temeljem kojeg ostvarujemo konačnu bodhicittu. I, poslije vaše smrti, u bardo stanju neće biti straha od utvara koje se javljaju. Razaznat ćete da su te utvare ništa drugo do misli, kon-cepti. Kada pomoću mudrosti razaznate da su to koncepti, bit će to baš poput buđenja iz sna, vidjet ćete stvarnost. Također, ako u ovom životu potpuno pročistite um, tada se te zastrašujuće utvare čak niti neće manifestirati u bardo stanju. Tome je tako zato što se te zastra-šujuće utvare pojavljuju zbog naših uznemirujućih emocija. Ako ste ih uklonili, tada se te utvare neće pojaviti u bardo stanju.

Ako je ljubav u vašem umu, prirodna posljedica toga je da će se pojaviti budinska Čista područja i svatko će vam izgledati poput prijatelja. Ako je ljutnja u vašem umu, svatko će vam izgledati poput neprijatelja i pojavit će se pakao. Stoga, kada se u vašem umu pojave uznemiruju-

129

će emocije, morate ih ukloniti, a uklanjamo ih tako da razaznajemo njihovo pojavljivanje. To razaznavanje – to je naša vlastita mudrost i to je Buddha. Njegujte posvećenost i povjerenje u Buddhu u vama. Buddha u vama je vaša pomnost, a stvarna dharma, unutarnja dharma je suosjećanje.

Pitanje 4: Ako um posjeduje potencijal da spozna jedinstvo jasnoće i praznine, kako nastaje neznanje i kako se nositi s neznanjem?

Rinpoche: Kada nismo pomni, uvijek se pojavljuju uznemirujuće emocije, uvijek se pojavljuje neznanje. Ako smo pomni i ako održava-mo pomnost, oni se ne mogu pojaviti i mi ne prianjamo za njih. Ono-me tko nije razaznao njih i prirodu uma, uznemirujuće emocije će se stalno pojavljivati. Ako nemate jasnu svjesnost koja razaznaje uznemi-rujuće emocije – emocije se pojavljuju i vi im se prepuštate – upušta-te se u djelovanje i prikupljate karmu. Emocije su baš poput valova na vodi – nedovojivi su od vode, a ipak se pojavljuju. Ako razaznate pri-rodu uma, razaznajete da emocije zapravo nisu odvojene od samog uma. Jedina razlika doista leži u tome jeste li to razaznali ili niste. Samantabhadrina moliva kaže: “Ako to razaznajete, vi ste buddha. Ako to ne razaznajete, vi ste osjetilno biće koje luta sam sarom.” To je jedina razlika: razaznavanje ili nerazaznavanje. Bilo bi jako dobro ako biste mogli pročitati Samantabhadrinu molitvu40.

Nerazaznavanje prirode uma naziva se suptilnim zatamnjenjem sve-znanja i svepoznavanja. Ako ne razaznamo (da emocije zapravo nisu odvojene od samog uma, op. prev.) one postaju uznemirujuće emocije. Ako razaznamo tu energiju, to je mudrost, prvobitna svjesnost. Nera-zaznavanje te energije je uznemirujuća emocija, a njezino razaznavanje je mudrost.

40 Molitva Kuntuzangpoa, prvobitnog Buddhe Samantabhadre.

130

Postoje četiri vrste zatamnjenja. Postoji suptilno zatamnjenje neraza-znavanja, zato što ih ne razaznajemo, mislimo da su to uznemirujuće emocije. Ovo je pak drugo zatamnjenje: zatamnjenje uznemirujućih emocija. Tada, zbog uznemirujućih emocija, upuštamo se u djelovanje i prikupljamo karmu koja je treće zatamnjenje, zatamnjenje karme. I zato što smo prikupili karmu, to oblikuje navike ponašanja i ostavlja otiske na našem umu. To je zatamnjenje (osobnih, op. prev.) sklonosti ili otisaka u umu. To su četiri zatamnjenja. Prvo je suptilno zatamnje-nje sveznanja – nerazaznavanja prirode uma. Drugo je zatamnjenje uznemirujućih emocija, a treće je zatamnjenje karme. Četvrto je za-tamnjenje navika ponašanja. Ovisno o tim navikama mi oblikujemo tijelo i preporađamo se. Ova inkarnacija i ovo tijelo oblikovani su na-šim navikama.

Pitanje 5: Na koji način da prakticiramo stadij razvijanja i stadij dovr-šavanja41 u sadhana praksama?

Rinpoche: Kada prakticiramo sadhanu, prvo započinjemo sa stadijem razvijanja koji je vizualizacija božanstva. Tada izgovaramo mantru tog božanstva i na kraju, prakticiramo stadij dovršavanja, stadij razgradnje. Kaže se da kada prakticiramo vizualizaciju božanstva, to pročišćava fizičke sklonosti i zatamnjenja tijela. Kada izgovaramo mantru božan-stva, to pročišćava sklonosti u govoru, a kada potaknemo konvencional-nu bodhicittu to pročišćava sklonosti uma. Kada su sva ta zatamnjenja pročišćena, ostvarit ćete dharmakayu ili praznu prirodu uma. Ta prazna priroda, dharmakaya, odnosi se na stadij dovršavanja, stadij razgradnje. Stadij razgradnje odnosi se na proces umiranja, kad se sve razlaže.

Kaže se da, kada prakticiramo stadij razvijanja, to pročišćava sklonosti rođenja, a kada prakticiramo stadij dovršavanja, to pročišćava sklonosti

41 Dzogrim (tib.), completion stage (eng.) – stadij dovršavanja, uz stadij razvijanja jedna je od ključnih praksi vajrayana puta. Odnosi se na drugi dio sadhana prakse, na rastvaranje vizuali-zacije, koja slijedi nakon stadija razvijanja. Može također označavati različite jogijske prakse s energetskim (kanalima), unutarnjim dahom i suštinama vajra tijela.

131

umiranja i smrti. Također, kada umremo, sve se postepeno razlaže. U jednoj jedinoj osobi, tijelo umire, sve se razlaže, a to je u izravnoj analogiji s vanjskim svemirom. U posljednjem času svemira, ovaj će svijet završiti i razložiti se. Primjer osobe i primjer svemira su jed-no te isto u smislu njihova razlaganja na kraju. Još jednom, u stadiju razvijanja, vizualizacija božanstva pročišćava sklonosti rođenju, a stadij dovršavanja pročišćava sklonosti smrti.

Postoje četiri načina kako se možemo ponovo roditi. Možemo se roditi ili u maternici ili, drugo, možemo se roditi u jajetu ili, treće, možemo se roditi čudesno i u trenu. Možemo se također roditi kroz vrućinu i vlagu. Četiri su vrste rađanja i u odnosu na to postoje četiri vrste praksi stadija razvijanja.

Stadij dovršavanja, stadij razlaganja iznimno je važan. Izravno odgo-vara procesu umiranja, a umiranje izravno odgovara spavanju ili tonjenju u san. Stanje dubokog sna odgovara procesu umiranja. Stoga bi vam praksa trebala biti da se, čim se probudite iz sna, sjetite svoje prakse.

Kada prakticiramo božanstvo i razložimo sve u prazninu, pa kada se odmah u trenu pojavimo, trebali bismo se ponovo pojaviti u liku yidam božanstva. To se izravno odnosi na proces umiranja. Kasnije, kada umrete, koje god yidam božanstvo da ste prakticirali, ako ga se možete sjetiti nakon smrti, nećete samo potonuti u nesvijest.

Obično, kada umrete, svijest napušta tijelo, jednostavno klonete i postanete nesvjesni. Ali, ako se možete sjetiti yidam božanstva, baš kao kad se budite iz sna, u bardu ćete ostvariti probuđenje u sambho-gakayi. Ako se budete mogli sjetiti gledišta, prirode uma, ostvarit ćete probuđenje u dharmakayi. Kada se sjetite yidam božanstva, postižete probuđenje u sambhogakayi. Ako se sjetite bodhicitte, postići ćete probuđenje kao nirmanakaya. Možete postići probuđenje na bilo koji od ova tri načina ako se jako dobro uvježbate, i možete se sjetiti stadija

132

dovršavanja. To također znači da je ovo praksa koju možete vježbati i dok spavate. Čim se probudite, vježbajte svoj um da se nakon buđenja sjeti prakse.

Pitanje 6: Koje su koristi i koja je nužnost ponavljanja sadhana poput sadhane Medicinskog Buddhe?

Rinpoche: Kada recitiramo sadhanu, Buddha kojem se obraćamo je dharmakaya, a poput neba i dharmakaya prožima sve u svako doba. Ako se obraćamo dharmakayi, obraćamo se Buddhi. Tada prirodno, zahvaljujući njihovim samayama – zavjetima na koje su se te Buddhe obvezale – oni će se manifestirati u obliku sambhogakaye, baš poput oblaka koji se pojavlju na nebu. Ako im se ne obraćamo, iako su prisutni, neće nas moći odmah zaštititi. Iako nas vole, ako im nismo predani, ne mogu nas odmah zaštititi. Možete zamišljati da su osjetilna bića baš poput nirmanakaye koja uspostavlja vezu sa sambhogakayom. Ako uspostavite vezu sa sambhogakayom, ostvarit ćete dharmakayu i postići probuđenje. To je razlog zbog kojeg recitiramo sadhane.

Ako prakticirate sadhanu Medicinskog Buddhe ili Tare, Medicinski Buddha, Tara ili bilo koje drugo božanstvo su u prošlosti izmolili broj-ne molitve plemenitih namjera za dobrobit osjetilnih bića. Primjerice, Medicinski Buddha se obvezao na dvanaest glavnih namjera za dobro-bit osjetilnih bića i zahvaljujući moći Buddhinih namjera, dobrobiti od prakse Medicinskog Buddhe su nezamislive. Mi ih stalno i uvijek iznova recitiramo, jer tako pročišćavamo sklonosti skupljene od bes-početnog vremena.

Ponavljamo ove prakse uvijek iznova jer smo od bespočetnog vremena u samsari sve do sadašnjeg života prikupili obrasce navika. I to je razlog zbog kojeg smo još uvijek u samsari. Dok se te navike ne uklone ostat ćemo u samsari. Ono što smo prikupili su obrasci navika tijela, govora i uma. U konačnici, oni nestaju ako razmijenimo svoje normalno obično tijelo misleći na yidam božanstvo. Vizualizacija božanstva pročišćava

133

obrasce tjelesnih navika. Tada recitiramo mantru da bismo pročistili obrasce govornih navika. Ako pročistimo obrasce govornih navika, nećemo prianjati ni za koji zvuk koji čujemo. Primjerice, ako nam netko kaže nešto vrlo negativno, to nas neće ni na koji način dirnuti. To je pročišćvanje govornih sklonosti ili obrazaca.

Obrasci navika uma pročišćavaju se njegovanjem bodhicitte. I sve dok ti (obrasci navika tijela, govora i uma, op. prev.) potpuno ne nestanu, moramo raditi prakse.

Pomislite samo koliko ste se puta okupali – svaki dan peremo svoje tijelo. Koliko ste puta oprali svoje rublje – možda peremo rublje svaki tjedan. Ako pomislite na svoj um, od bespočetnog vremena prikupili smo toliko obrazaca navika u našem umu i potrebno ga je pročistiti i očistiti čak i više od našeg tijela i našeg rublja. Primjerice, ako cije-li tjedan ne operete vaše tijelo, ono će se jako zaprljati. U umu smo zatamnjenja prikupili tijekom brojnih života od bespočetnog vremena. Tako da zapravo moramo stalno čistiti struju svijesti.

Kada netko zaista ne želi prakticirati, to je znak da ima vrlo duboke sklonosti i vrlo gusta zatamnjenja ili obrasce. Tada nema motivacije za praksom. Znak da zatamnjenja nisu tako gusta i da ih je manje je snažna želja i žudanja za prakticiranjem. Osoba koja ima vrlo gusta zatamnjenja je baš poput nekoga tko nosi jako debelu odjeću. Onaj tko nosi tako debelu odjeću nema nikakav osjećaj da mu je vruće. Ne osjeća ništa.

Kaže se da bismo trebali pročišćavati naš um tri puta tijekom noći i tri puta tijekom dana. Primjerice, kada se probudite usred noći, odmah pomislite na patnju prisutnu u cijelom svijetu. Pomislite na Chenreziga i izgovorite njegovu mantru, Mani mantru, barem jedan-put. Trebali biste potaknuti ovakav um barem tri puta tijekom jedne noći. U idealnom slučaju, trebali biste potaknuti ljubav i suosjećanje ili se možete podsjetiti na božanstvo ili mantru božanstva. Kaže se da

134

bismo trebali barem šest puta tijekom jednog dana i noći potaknuti ovakav um.

U vajrayani se kaže da bismo u svako doba trebali imati budan takav um i zato prakticiramo OM AH HUNG vajra mantru – ona održava i podržava stalnu pomnost. U svako doba kada hodate ili što god već radite, prakticirajte OM AH HUNG. Kada padate u san, trebali biste također prakticirati OM AH HUNG41.

Vajrayana je doista jako teška jer ju morate stalno prakticirati. Ali ako stalno održavate pomnost, vaš će um postati jasan i čist vrlo brzo. Peremo naše rublje u perilicama, a perilica za um je izgovaranje mantri ili vizualizacija lanca mantri. To je baš poput pranja uma u perilici.

Također je iznimno snažno ako ove prakse radite u grupi. Što više ljudi zajedno prakticira – možda četiri ili tako nekako – praksa će postati moćnija.

Pitanje 7: Jesu li stvari koje nam se sada događaju u životu uzrokova-ne stvarima koje smo radili u prošlom životu i stoga sada iskušavamo plod tih negativnosti? Ako je to točno, je li moguće da se riješimo svega toga samo spoznajom prave prirode uma ili postoji neki drugi način da se riješe svi ti problemi?

Rinpoche: Sva sreća i patnja koju doživljavamo prikupljena je djelima u prošlim životima, koja smo učinili vrlim i nevrlim umom. To što sada doživljavamo je plod. Ako doživljavate sreću, tu je sreću davno prije stvorio vrli um. Ako doživljavate patnju, tu je patnju davno prije stvorio nevrli um. Ako razaznamo da krivnju za našu patnju snose uznemi-rujuće emocije, uložit ćemo veliki napor u činjenje vrlih djela. Upravo u ovom trenutku nemamo mnogo kontrole nad našim iskustvom, jer smo već davno prije stvorili uzroke (za to što nam se sada događa,

41 Pogledajte detaljno objašnjenje OM AH HUNG varja mantre u tekstu komentara Ganges mahamudre.

135

op. prev.). Ono nad čim imamo kontrolu je naša budućnost. Sada se možemo pripremiti za budućnost, ako pročistimo svoju struju svijesti.

Ako razumijete samo istinu karme, zakona uzroka i posljedice, već to će pročistiti vaša zatamnjenja. Bit ćete u stanju da se nosite s patnjom i da joj se obradujete, a u budućnosti ćete znati kako da se suzdržite od uzroka koji vode većoj patnji, te se pozabavite uzrocima koji vode sreći. Čak i ako u ovom trenutku ne možete spoznati smisao mahamudre, ako tek potaknete konvencionalnu bodhicittu, ljubav i suosjećanje, moći ćete napustiti uzrok patnje, a to su uznemirujuće emocije.

Ako ste spoznali smisao mahamudre, razaznajete da je Buddha sadržan u vašem vlastitom umu i više neće biti sumnji o Buddhi. Tada ste raza-znali dharmakayu, koja je priroda našeg vlastitog uma. Kada razaznate da je vaš vlastiti um Buddha ili dharmakaya, tada vidite da je to priroda svih Buddha i svih dharmakaya, i tada ćete steći predanost i povjerenje u to. Ali dok ne razaznate tu prirodu, pojavit će se brojne sumnje u vašem umu o tome što je stvarno Buddha.

Ako izravno vidite prirodu uma, to je dharmakaya. Vidjeti Buddhu u sebi ne znači da ste vidjeli zlatni kip ili zlatni oblik poput Buddhinog lika. Taj je Buddhin oblik tek nirmanakaya, no dharmakaya, Buddhin um je i naš vlastiti um. To se ne može riječima izraziti. Morate to sami vidjeti. To je onkraj govora, to je onkraj opisa ili koncepta i ne može se izraziti. Baš poput neba, ne može se reći da postoji, jer ga nigdje ne možemo vidjeti. Ali se ne može reći niti da ne postoji, jer je tu prisutna jasna spoznajuća, samospoznajuća svjesnost. To je stanje također poznato kao dharmakaya Vajradhare, koje je nepromjenjivo baš poput neba. To je Buddhina dharmakaya. Nitko ne može reći da ne postoji jer je ne možemo vidjeti. Ona ne može može umrijeti, ne može nestati, čak i ako bacite tisuću atomskih bombi na nju, ne može iščeznuti. Također se ne može reći da je nepostojeća. Ne može biti izražena riječima nekog drugog. Smisao mahamudre mora se spoznati vlastitim razaznavanjem. Ne može ga se izraziti konceptima ili opisima.

136

Kada izravno vidimo Buddhu, to znači da smo vidjeli svoj um. U tom trenutku smo u hipu vidjeli tisuće buddha. Buddha je sadržan u umu svih osjetilnih bića, zato što su sva bića obdarena budinskom prirodom.

Trebali biste stalno meditirati na dobronamjernost i suosjećanje za sva osjetilna bića. Ako potaknete veliko suosjećanje, to je najveće pri kupljanje zasluga i pročišćavanje zatamnjenja. Ako osjećate veliko suosjećanje za sva osjetilna bića, to će ukloniti prianjanje za ego i kad ugledate patnju drugih osjetilnih bića, suze će se pojaviti u vašem umu. Najbolja praksa da biste vidjeli prirodu uma, je meditacija na dobro-namjernost i suosjećanje, uvijek iznova. Stari Kagyu majstori poput Milarepe također su kazali da bismo trebali njegovati predanost i da ćemo ovisno o tome spoznati prirodu uma.

Ponekad se ljudi pitaju: “Kad ću vidjeti Buddhu? Gdje je Buddha?” Kada samo pogledate izravno u onoga tko je postavio pitanje, vidjet ćete kako postaje praznina – nema se što vidjeti. To je baš poput neba, onkraj govora. Ne može se izraziti riječima, konvencijama ili bilo kakvim opisom. Ako ga razaznate, ne može se vidjeti, iako je to nešto što možete razaznati upravo sada u ovom trenutku. Upravo sada u ovom trenutku možete razaznati da vidite Buddhu. Ljudi samo nemaju povjerenja u to. Ako nemamo mnogo zasluga, tada će se javiti brojne sumnje o toj prirodi.

Pitanje 8: Ponekad kad peremo pod – to mi se baš dogodilo kod kuće – prala sam pod i izlila deterdžent i pojavile su se neke bube i uginule. Jesam li počinila negativno karmičko djelo ubijanja?

Rinpoche: To stvarno ovisi o vašoj motivaciji. Ako govorimo o male-nom stvorenju, ono je zbog karme prikupljene u prošlosti preuzelo ne-gativnu inkarnaciju. Također je akumulirao karmu zbog koje je ubijen. Ako mu je to bila karma, tada će biti ubijen. Ali ako imate motivaciju da pomognete tom stvorenju, možete se pomoliti ovim riječim: “Neka ovo stvorenje u budućnosti ostvari dragocjeno ljudsko rođenje ili neka

137

se rodi kao božanstvo.” A možete se obratiti i Chenrezigu i izgovoriti njegovu mantru. To može biti korisno da se biće rodi u svijetu bogova, na primjer.

Ako ste bili pomni dok ste prali pod, tada vaše djelovanje i nije toliko loše, ali ako uopće niste bili pomni i jednostavno se ubili to stvorenje, tada je to jako loše. Možete se također pomoliti da se to stvorenje rodi u Čistoj zemlji velikog blaženstva, u Dewachenu. Pomislite: “Neka ovo biće više nikad ne doživi lošu inkarnaciju, nego neka u budućnosti ima dobre inkarnacije.”

Pitanje 9: Neki su mi ljudi pričali da su, dok su čitali određene man-tre ili pojali sutre, osjetili da ih je netko dotaknuo. Osjetili su prisutnost određenih bića. Je li to normalno? Jesu li ih to dotakli zaštitnici dhar-me? Postoje li oni doista?

Rinpoche: Radi se o iskustvu, privremenom iskustvu meditacije koje je dobro iskustvo.

Pitanje 10: Razgovarao sam sa svojim prijateljima budistima i taoisti-ma i jedan od njih me zatekao pitanjem: ako bi svi postigli probuđenje, što nakon toga?

Rinpoche: Kada sva osjetilna bića postignu probuđenje sve će se preobraziti u Čistu zemlju, budinsku zemlju, Čistu zemlje tri Buddhine kaye, tri utjelovljenja.

Zapravo, upravo sada u ovom trenutku, sva samsara i nirvana su u prirodi tri kaye. Samsara ili sva osjetilna bića u samsari zapravo su nirmanakaya. Slijedom toga, zapravo niti nema osjetilnih bića. To je poput kocke leda i vode – oni su po prirodi isti. Dakle, mogli bismo reći da su osjetilna bića zapravo nirmanakaya.

138

Pojmovnik

Bardo (tib.) – prijelazno stanje između smrti i ponovnog rođenja. Tibetanska riječ bardo znači također prijelaz ili razdoblje između dovršetka jedne situacije i pojave nove.

Bodhichitta (skt.) – “srce probuđenog uma”, želja da se ostvari probuđenje kako bi se pomoglo svim drugim osjetilnim bićima da se oslobode od patnje (tzv. konvencionalna ili relativna bodhichitta). Konačna bodhicitta je izravni uvid u prirodu uma.

Budinska priroda (tib. de gshegs snying po, skt. tathagatagarbha) – je potencijal za budastvo (ostvarenje probuđenja, postajanje buddhom), koji je prisutan u svim osjetilnim bićima.

Bhumi (skt.) – stadij ili razina. Bhumi doslovno znači tlo, zemlja. Baš kao što je zemlja oslonac svim bićima, tako su i bhumiji oslonac prosvijetljenim kvali-tetama. U tom se smislu ovaj termin odnosi na stadije ili razine koje praktikant prolazi na putu ka probuđenju.

Budinsko polje (Skt. buddhaksetra; tib. zhing khams ili sangs rgyas kyi zhing) ili čisto područje (Tib. dag pa’i zhing) – prije svega označava čisto područje koje manifestira buddha ili veliki bodhisattva. Osjetilna bića koja se rode u budin-skom polju mogu proći stadije puta ka probuđenju bez da padnu ponovo u niža područja postojanja.

Chakrasamvara (skt.) – ljutito božanstvo koje se najčešće prikazuje u plavoj boji, s četiri lica i dvanaest ruku, u jedinstvu sa svojom supružnicom Vajravarahi. Chakrasamvara je jedno od glavnih meditacijskih yidam božanstava, koje spada u kategoriju Anuttarayoga tantre tzv. škole novih prijevoda tantri (Sarma), a posebice u podklasu Tantri majke.

Chenrezig (tib.; skt. Avalokiteshvara) – utjelovljenje suosjećanja svih Buddha, Buddha suosjećanja.

Četiri misli koje okreću um – 1. dragocijeno ljudsko rođenje je rijetkost, 2. smrt je siguran ishod, samo je njen trenutak nesiguran, 3. nigdje u samsari nema trajne sreće, 4. tvoja karma je poput sjene, uvijek uz tebe.

139

Četiri nemjerljivosti – ljubav, dobronamjernost (skt. maitri; pali. metta), suo-sjećanje (skt. karuna), radost zbog tuđe sreće (skt. mudita), nepristranost (skt. upekkha).

Daka (skt. dāka; tib. pawo) – doslovno, “heroj”, tantrički ekvivalent bodhisattve i muški par od dakini.

Dakini (skt. dākinī; tib. khandroma) – žensko utjelovljenje prosvijetljene energije. ‘Khandro’ doslovno znači “Ona koja putuje nebom”, upućujući na nekoga tko prelazi “nebom” prostranstva mudrosti. Ženski lame i duhovne supruge muških lama često nose epitet “khandro”.

Dharmakaya (skt.) – budinsko tijelo mudrosti.

Dzogrim (tib.) – stadij dovršavanja, uz stadij razvijanja jedna je od ključnih praksi vajrayana puta. Odnosi se na drugi dio prakse sadhane, na rastvaranje vizualizacije, koja slijedi nakon stadija razvijanja. Može također označavati i različite jogijske prakse s energetskim kanalima (tib. tsa; skt. nadi), energetskim vjetrovima (tib. lung; skt. prāna) i kapljicama/esencijama energije (tib. tiklé; skt. bindu) vajra tijela.

Hinayana (skt.) – manje vozilo, prakse utemeljene na sutrama, s fokusom na osobno oslobođenje, za razliku od mahayane koja naglašava njegovanje altrui-stičke motivacije (bodhicitta).

Karmamudra (skt.) – “pečat djelovanja” je tantrička yoga koja uključuje seksu-alno ujedinjenje s partnerom, bilo stvarnim ili zamišljenim. Poput svih drugih yoga ni karmamudra se ne može prakticirati ako niste svladali osnove tummo yoge (yoga unutarnje vatre). Termin karmamudra upotrebljava se također za duhovnog supružnika.

Kyerim (tib.) – je “stadij razvijanja” prakse, također poznat i kao praksa vizuali-zacije, kojoj je cilj pročišćavanje naše percepcije u čistu budinsku prirodu.

Mara (skt.) – demon koji pokušava spriječiti ljude da postignu probuđenje.

Naropa (1016-1100.) – glavni Tilopin učenik, iznimno obrazovan, ali i veliki tantrički praktičar. Ključna osoba Kagyu loze. Njegove upute sadržane u Šest yoga Narope iznimno su važne za stadij dovršavanja u anuttarayoga tantri. Jedan od 84 mahasiddhe vajrayane.

140

Nirmanakaya (skt.) – budinsko tijelo emanacije.

Paramita (skt.) – šest savršenstava su velikodušnost, etičnost, strpljivost, vedri napor, meditativna usredotočenost i mudrost.

Pet otrova – 1. neznanje, 2. požuda, 3. ljutnja, 4. oholost, 5. zavist.

Pet vrsta mudrosti – 1. mudrost praznine (Dharmadatu), 2. mudrost poput ogle-dala, 3. mudrost jednakosti, 4. mudrost razlučivanja, 5. mudrost sve-postignuća.

Pratimoksha (skt.) – put individualnog oslobođenja. Radi se o pravilima koja smjeraju discipliniranju ponašanja i nepovređivanju drugih.

Rigpa (tib. ) – dzogchen termin za jasnu golu svjesnost, najunutarnjija priroda uma.

Rupakaya (skt.) – emanacija buddhine mudrosti koja ima oblik.

Śamatha (skt.) – meditacija mirnog boravljenja.

Samaya (skt.) – vajrayanske obaveze, odnosno zavjeti preuzeti primanjem opu-nomoćenja od vajra majstora.

Sambhogakaya (skt.) – je tijelo buddhe koje ima oblik, a vidljivo je samo bodhi-sattvama. Sambhogakaya je dimenzija potpunog uživanja, polje potpunog obilja, s onu stranu dualističkih ograničenja i onkraj prostora i vremena.

Samsara (skt.) – je kruženje uvjetovanog postojanja, rađanja i smrti, koje je prožeto patnjom, te u kojem se ponovo i ponovo preporađamo sve dok ne postignemo nirvanu.

− tri područja samsare: bezoblièno podruèje (arupyadhatu), podruèje oblika (rupadhatu) i podruèje želja (kamadhatu).

− šest svjetova samsare: pakleni svjetovi, svijet gladnih duhova (preta), svijet životinja, ljudski svijet, svijet asura (titana) – ljubomornih polu-bogova, i svijet bogova (deva). Svih ovih šest svjetova dio su područja želja (kamadhatu) i prožeta su patnjom.

Siddhi (skt.) – u prvom redu duhovna postignuća kao što je uvid u prirodu stvarnosti ili ostvarenje ljubavi i suosjećanja, a u drugom redu i nadnaravne sposobnosti koje se javljaju kao nuspojave duhovne prakse.

141

Skandha (skt.) – nakupina, hrpa, agregat. Čovjek je, prema budizmu, tek pri-vremeni zbir pet nakupina: oblika ili fizičkoga tijela (rūpa), osjećaja (vedana), percepcije ili razumijevanja (samjña), tvorbi (samskara) i svijesti (vijñana).

Sunastajanje (eng. coemergence, tib. lhan cig skyes pa) – znači da sve žive i nežive stvari s jedne strane, i naša apsolutna stvarnost (skt. dharmata) ne nastaju kao odvojene niti u različito vrijeme, nego se prvobitno pojavljuju i obitavaju istodobno, poput vatre i topline, ili vode i vlažnosti. Mahamudra je sunastajanje, a sunastajanje je mahamudra. Oni označuju isto.

Tara (skt.) – “Ona koja oslobađa/Osloboditeljica”, ženski bodhisattva povezan sa suosjećanjem i prosvijetljenim djelovanjem. Priča kaže da se Tara prvi put manifestirala iz Avalokiteshvarinih suza suosjećanja za patnje svih bića. Važna je za status žena u budističkim zajednicama, jer se zavjetovala da će ostvariti probuđenje u ženskom obliku, nasuprot tradicionalnom uvjerenju da probuđenje mogu ostvariti samo osobe rođene kao muškarci. Javlja se u različitim oblicima, a najpoznatije su Bijela i Zelena Tara.

Tilopa (988-1069.) – ključna osoba Karma Kagyu loze, indijski majstor meditaci-je i mahasiddha, visoko realizirani jogin. Glavni učenik mu je bio Naropa, kome su izvorno i namijenjene upute za mahamudra meditaciju, sadržane u Ganges mahamudri. Jedan od 84 mahasiddha vajrayane.

Tri vrste patnje – su 1. patnja promjene: bez obzira u kojem području se nalazili i koliko god se trenutačno dobro osjećali, naše tijelo, naši osjećaji i naše okru-ženje su promjenjivi, ništa nije iznad zakona netrajnosti, 2. patnja patnje: očita patnja, uključuje sav jad donjih svijetova kao i patnju rođenja, starosti, bolesti i smrti gornjih područja. Uključuje i patnju zbog odvojenosti od onog što smatra-mo dragim, susretanje s onim što nam je nepoželjno i ne postizanje onoga što želimo makar se i trudili, i 3. sveprožimajuća patnja: tj. patnja uvjetovanja, odnosi se na sva iskustva vezana uz skandhe, psiho-fizičke nakupine. Bez obzira osjećali mi trenutačno blaženstvo ili patnju pa čak i neutralno stanje, uvijek postavljamo osnovu za buduću patnju, a to stoga što su naše sadašnje skandhe izravni uzrok budućih skandhi, koje će biti osnova za patnju u budućnosti.

Vajrayogini – dakini mudrosti.

Vinaya (skt.) – jedna od tri “košare”, odnosno zbirki Buddhinih učenja. Bavi se etikom i pravilima moralnog ponašanja.

142

Vješta sredstva (skt. upāya; tib. tab) – su zapravo suosjećanje, koje je neodvojivi par mudrosti praznine. Također, sve aktivnosti bodhisattvi motivirane suosjeća-njem. Prvih pet paramita su vješta sredstva, a šesta paramita je mudrost.

Yidam – meditacijsko božanstvo u praksama vizualizacije, jedan od tri korijena, odnosno utočišta u vajrayani. Druga dva su lama i dakini.

Zasluge (eng. merit, skt. punya, tib. sonam) – dobra karma, pozitivni potencijal proizveden pozitivnim djelima tijela, govora i uma.

143

Kratka biografija Njegove Eminencije Garchen Rinpochea

Nj. E. Garchen Rinpoche jedan je od četiri eminencije Drikung Kagyu loze. Njegova inkarnacija potječe od siddhe Gar Chodingpe, tzv. “sina srca” Drikung Kyobpa Jigten Sumgöna. Prvi Garchen Rinpoche rođen je 1180. Bio je emanacija mahasiddhe Aryadeve, Nagarjuninog učenika. Postao je jedan od trojice visoko realiziranih učenika uvaže-nog Jigten Sumgöna, od kojeg je primio Utočište.

Trenutni, osmi Garchen Rinpoche, nadaleko poznat po svom velikom suosjećanju, rođen je 1936. u Nangchenu, Qinghai. U ranoj dobi ga je prepoznao i ustoličio prethodni Drikung Kyabgon Zhiwe Lodro. Stu-dirajući i prakticirajući pod vodstvom Siddhe Chime Dorjea, Garchen Rinpoche je primio duboke upute za uvodne prakse (ngondro), za Peterostruku praksu mahamudre i za Šest yoga Narope. Ostvario je i visoka postignuća u praksi Bijele Tare. Sedmi Garchen Rinpoche vidio je emanaciju Bijele Tare tijekom meditacije i primio izravna učenja od nje. Slijedom primljenih učenja, sastavio je Suštinu neuobičajene sadhane Bijele Tare i ključne upute za njezinu meditaciju.

Nakon kineske okupacije Tibeta, Garchen Rinpoche je zatočen. U zatvoru je s mnogim drugim Rinpocheima proveo dvadeset godina. Tijekom tog razdoblja sreo je velikog majstora Nyingma loze, Khenpo Munsela, od kojeg je primio dzogchen učenja. Od izlaska na slobodu 1979. Garchen Rinpoche je uložio puno truda u obnovu samostana Drikung Kagyu loze i izgradnju dvaju internata za djecu istočnog Tibeta. Živi u Sjedinjenim Američkim Državama i neumorno putuje svijetom kako bi poučavao Dharmu na dobrobit svih osjetilnih bića.

Molitva za dug život Nj. E. Garchen Triptrul Rinpochea

PHAK-PE YÜL-NA AR-YA-DE-VA ZHE Onaj koji je u svetoj zemlji poznat kao Aryadeva

DO-KHAM CHOK-SU GAR-GYI RIK-SU TRÜL emanirao se u obitelj Gar u istočnom Tibetu kao Chödingpa

JIK-TEN-GÖN-PO THUK-SE CHÖ-DING-PA “sin srca” Jikten Gönpoa.

PEL-DEN GAR-CHEN KU-TSE KAL-GYAR-TEN Neka život slavnog Garchena ostane postojan stotinama eona!

NYIG-DÜ GYAL-TEN NYAK-TRE NE-KAB DIR U ovo doba razdora, kada se učenje Pobjednika suočava s teškoćama,

THU-TOB DOR-JE TA-BÜ TÜL ZHUK-KYI svojim držanjem moćnim poput vajre

RI-ME TEN-PE KHUR-CHI DAG-GIR ZHE preuzeo je na sebe tešku odgovornost nepristranog poučavanja.

TEN-PE-NYI-MA GAR-CHEN ZHAP-TEN SÖL Neka Garchen, Sunce Učenja, živi dugo!

ISBN 978-953-59217-0-7

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 942161.

NJEGOVA EMINENCIJA Garchen Triptrul Rinpoche

PLAMEN MUDROSTIiskustveni komentar Ganges Mahamudre

PLAM

EN M

UD

ROST

I: Iskustveni komentar G

anges maham

udre Nj. E. G

archen Triptrul Rinpoche

ISBN 978-953-59217-0-7

Budističko društvo Drikung Kagyu Tengye Ling osnovano je u svibnju 2014. pod duhovnim vodstvom Njegove Eminencije Garchen Rinpochea

i Dorzin Dhondrup Rinpochea. Naša je namjera olakšati primjereno razumijevanje budističkog gledišta i prakse, te time pružiti metode

za ostvarenje privremene i trajne sreće svih osjetilnih bića.

Molimo da se prema ovoj knjizi odnosite s poštovanjem, jer sadrži Buddhadharmu.

Budističko društvo Drikung Kagyu Tengye Ling objavljuje ovu knjigu povodom gostovanja Nj. E. Garchen Triptrul Rinpochea u Zagrebu, u rujnu 2016. Plamen mudrosti sadrži Garchen Rinpocheova tumačenja Ganges mahamudre, teksta Tilopinih uputa Naropi u 28 stihova, koji je jedan od klasika tibetskog budizma. Riječima

samog Garchen Rinpochea: “Ganges mahamudra sadrži brojne istinski dragocjene upute. Osobno sam iskusio veliku dobrobit čitajući je uvijek iznova. Čak i ako se ne bavite drugim učenjima, nego se samo uvijek ponovo vraćate Ganges mahamudri, pojavit će se želja za dubljim razumijevanjem i svaki put kad je uzmete u ruke, osjetit ćete pravi užitak. Pa i ako patite zbog nekih trenutnih uznemirujućih emocija, dok čitate ovu knjigu, vaš će um biti ponešto sretniji i smireniji. Razlog tomu je loza blagoslova koju primate dok je čitate.”

OMOT-Garchen Rinpoche_02-hrbat8.indd 1 11.9.2016 19:26:06