1

1. Postupci obrade tla prema UTBC Nr.0236 od 1993.godine

1. obrada tla plugom ili konvencionalna obrada oranje je najstarija agrotehnika mjera.Obrada tla plugom,uz neupitne pozitivne,nosi i neke negativne efekte,kao to su glatko odrezivanje tla,njegovo podizanje,okretanje i premjetanje,pri emu se ono ozlae moguem riziku odnoenja djelovanjem vjetra ili vode.Mogunost pojave erozije poveana je i zato to se biljni pokrov,koji titi tlo zaorava,a na povrinu se izdie golo i neivo tlo.Oranje prekomjerno vlanog tla ima za posljedicu viegodinje naruavanje strukture i znaajno smanjenje uroda tijekom tih godina.Nakon jednog oranja prekomjerno vlanog tla,stvara se zbijeni,slabo propusan sloj.tzv.taban pluga.2.obrada tla bez pluga ili konzervirajua obrada

-zapoinje odmah nakon etve/berbe penice,uljane repice,soje,suncokreta,kukuruza..kada se odgovarajuom tehnikom tlo ne okree,nego se biljni ostaci mijeaju s povrinskim slojem tla te zatvara povrin radi ouvanja vlage.U konzervirajuoj obradi povrinski sloj tla moe,ali i ne mora biti razrahljen.Konzervirajuu obradu mogue je izvesti plugom za praenje,tanjurastim plugom,rovilom,mulcherom,tekim vuenim sjetvospremaem,rotirajuom drljaom,tekom tanjuraom i dr.3.izravna(direktna) sjetva ili no- till obrada

-pod ovom obradom podrazumjeva se ulaganje sjemenku u neobraeno tlo,na ijoj su povrini svi biljni ostaci prethodne kulture.Dakle,na tom tlu ne provodi se ni jedna mjera obrade , a sjetva se obavlja posebno izvedenim sijaicama.Mogua je na tlima koja nemaju tedenciju zbijanja,a to znai na laganim humusno bogatim tlima.2. Plug, glavni dijelovi i emu slue

-plug je orue a osnovnu obradu tla koji se odrezuje dio cjelice u okomitoj i vodoravnoj ravnini.odrezani dio(brazda) se lomi,mrvi,premjeta i mijea,te okree i pdlae na prethodnu brazdu.Glavni dijelovi plunog tijela su:

-pripona ili glava-dio pluga na koji se privruju leme.ogrnjaa,plaz i peta,inei zajedno pluno tijelo,privreno o osnovni okvir pluga.

-leme-otricom odsjeca brazdu vodoravno

-odgrnjaa(pluna daska)-mrvi,mijea i okree tlo

-produetak ogrnjae ili pero-utjee na bolje okretanje brazde

-plaz-dio kojim se plug oslanja na zid brazde,preuzimajui bone sile,doprinosi stabilnosti pluga u uzdunoj ravnini.-taban(peta)-oslanja se na dno brazde,preuzima okomito djelujue sile na plugu

-crtalo-osjeca tlo u okomitoj ravnini

-pretplunjak-kupi organsku masu prije pluga

-okvir-na njega su privreni dijelovi pluga

-ureaj za prikapanje pluga

-navojna vretena i hidraulini cilindri

3. Podjela plugova prema dubini rada

-plitko(praenje)-8-15 cm-ima veliku prohodnost(klirens)-predsjetveno -18-25-30-35 cm(oranje u jesen neposredno prije sjetve)

-duboko ili zimsko oranje-35-40 cm (izvodi se u jesen)

-rigolanje- 65-85 cm( za zasnivanje vonjaka ili vinograda)

-prema prof Stefanelli-vrlo plitko < 20 cm

-normalno 25-40 cm

-duboko 40-60-70 cm

-vrlo duboko 70-85 cm

-iznimno duboko > 85 cm

-kod plugova s ukljuenom hidraulinom regulacijom dubina oranja podeava se podizanjem ili sputanjem trozglobne poteznice traktora, a kod plugova sa iskljuenom hidraulikom regulacijom u tzv.plvajuem poloaju,dubina oranja podeava se regulacijom duljine i nagiba gornje poluge trozglobne poteznice traktora i prednjim potpornim kotaem.4. etverokutni-zakretni plug

-povoljan je za zaoravanje etvenih ostataka nakon prolaska univerzalnog itnog kombajna.-plug sa etverokutnom ogrnjaom pogodan je za rad na lakim i srednjim tlima

-ima samootree trapezaste lemee a zahvat plunog tijela je najee 50 cm(4-8 plunih tijela ,radni zahvat 180-400cm ,max dubina oranja 35cm)

-etverokutna ogrnjaa svojom konstrukcijom osigurava izuzetno visoki klirens plunih tijela to je bitno pri zaoravanju velikih koliina etvenih ostataka.

-zahvaljujui plitkoj obradi tla,ovaj plug ima za 25-30% vei uinak od klasinog lemenog pluga.

-pluna tijela privrena su na gredu osnovnog okvira,koja je vezana na poseban trapezni prikljuni ureaj.Jedna toka prikljuenja grede o prikljuni ureaj predtavlja os okretanja u vodoravnom smijer,dok druga vrna toka ima slobodu gibanja u vodoravnoj ravnini.Djelovanjem hidraulinih cilindara na plugu na prednji kraj grede ista se pomie u lijevu ili desnu stranu,te pri tome zakree i kvadratna pluna tijela u lijevo ili desno.Time su praktino pluna tijela u jednom sluaju desna a u drugom lijeva,to ovom tipu plugova daje osnovne znaajke plugova premetnjaka.

5. Objasnite prikaz prevrtanja brazde

-dubina oranja(a) i zahvat(b) plunog tijela ine s dnom brazde pravokutni trokut,u kojem kut predstavlja kut nalijeganja brazde.Veliina kuta odreena je izrazom

sin = a:b

Poveanjem dubine oranja kut nalijeganja brazde je vei.Kod prevelikog kuta nalijeganja () brazda postaje labilna i ima tendenciju vraanja na sno brazde.Da se to ne dogodi,kut nalijeganja ne smije biti vei od 51 do 57 ,odnosno vrijednost sin nie iznositi najvie 0,787.jednostavnije reeno,osnos izmeu zahvata ( B) i dubine oranja (a) odreuje izraz b:a= 1:sin = 1:0,787 ) 1,27 zakljunomodnos dubine i zahvata mora biti najmanje 1:1,28 dakle,da je zahvat najmanje 28 % od dubine , kako bi se brazda potpuno okretala.

6. Objasnite to su kutevi uspona, reza i prevrtanja kod pluga

-pluno tijelo prodirui kroz tlo djeluje poput klina,pri emu tlo podie,okree,rahli i istovremeno premjeta estice uzdui u stranu.Svako pluno tijelo karakteriziraju tri kuta.Kut odgovoran je za podsjecanje i podizanje tla, kut za rezanje i premjetanje u stranu,mrvei i mijeajui pri tome esticetla,a kut za naginjanje na bok i okretanje tla.Kut ili kut uspona ini radna povrina lemea s dnom brazde,a veliina mu je od 13 20 25.

Vrijedi pravio:to su kutovi i vei.pluno tijelo bolje mrvi,a slabije okree brazdu i obrnuto.Kut najee je u rasponu od 90 do 110 .7. to je to linija vue i linija otpora kod oraeg agregata

-linija vue- linija koja utjee na nain vue oraeg agregata tj . otklanja pojave kose vue zato to kosa vua stavra probleme jer zadnji dio pluga bjei u neorano,a prednji kotai traktora u orano.Problem se rjeava tako da spojna linija toka P 2 i Z moraju prolaziti teitem traktora M.(uporabom unutarnjeg navojnog vretena)

-linija otpora linija kojom ide brazda,to je otpor odgrnjae prema tlu u kojem se nalazi, otpor cjelokupnog oraeg agregata je suprotnog smjera od smjera kretanja traktora.TO SE DOGODI KADA LINIJA OTPORA I VUE NIJE PODEENA (OBJANJENO U KNJIZI MEHANIZACIJA U RATARSTVU8. Kakve oblike plunih dasaka poznaje i emu koja slui

Prema osnovnom tipu tla,razvijeni su i osnovni oblici plunih tijela.Promjene veliina kutova odreuju oblik i povijenost ogrnjae ili plune daske pa su napravljeni osnovni oblici ogrnjaa:1.cilindrine-za lagana i pjeskovita tla,imaju veliki kut podizanja i veliki kut rezanja i premjetanja tla u stranu.To je kratka i strma ogrnjaa,koja vrlo dobro mrvi brazdu,ali je radi malog kuta slabije okree.

2.kulturne-za srednje teka tla,kulturna ogrnjaa u prednjem je dijelu cilindrina , a u zadnjem vijana.Podjednako dobro mrvi,mjea i okree brazdu

3.poluvijane-kombinacijom cilindrine i vijane ili spiralne, s naglaenim karakteristikama vijane,dobivena je poluvijana ogrnjaa.Kut je nakon dodora lemea s ogrnjaom vei nego prethodno opisanim pa je mrvljenje brazde zadovoljavajue.Kut je mali pa se brazda ne lomi a kut je velik,naroito na krilu,zbog ega se brazda jako dobro okree.Ovaj oblik ogrnjae koristi se za oranje tekih tala

4.vijane-najbolje okree brazdu zbog intenzivnog poveanja kuta po visini,od prednjeg (grudi) do stranjeg(krila)dijela ogrnjae.Zbog malih kuteva i brazda se uspinje i premjeta u stranu vrlo blago i postupno pa se stoga vrlo malo lomi,mrvi i mijea,odnosno ne raspada ,ostaje kompaktna.Takva ogrnjaa slui za oranje vrlo tekih tala i preoravanje livada i ledina.5.etverokutna-zaoravanje etvenih ostataka,za rad na lakim i srednjim tlima. 6.reetkasta-prua manji otpor za oko 18%,bolje mrvi i sitni tlo

9. Oblici raonika i to svakoga karakterizira

Najrairenija su tri oblika: europski, ameriki i raonik s dlijetomEUROPSKI

- ima oblik trapeza, ravnu otricu

- s donje strane ima rezervni materijal (zadebljali dio) koji slui iskivanju radi otrenja

- otrica raonika (5 15 mm) je neto ispod ravnine plaza i tabana, a vrh je zaokrenut u neorano

AMERIKI

- ima vrh poput nosa povijen prema dolje, radi boljeg prodiranja u tlo

- vrh raonika povijen je cca 0,5 cm u lijevo i dolje

- otrica povijena 0,3 do 0,5 cm

RAONIK S DLIJETOM

-slue za oranje kamenitih (skeletnih) i tekih zbijelih tala u kojima je prodiranje u tlo mogue samo s ovakvim oblikom raonika

- veinom se prave samootei, tj. gornja i donja strana su razliite tvrdoe

- tokom rada jedna strana (obino donja) bre se troi i otrica raonika ostaje uvijek otra

10. Prikljuenje pluga i kategorije prikljuka kod traktora

- Prema nainu prikljuivanja na traktor vueni plug

polunoeni (poluovjesni) plug

ovjesni (noeni) plug

- im pogledamo neki plug gledamo koliko ima radnih tijela, pa koja radna tijela, pa da li je vuen ili noen

( Vueni plug (

- prikljuuje se za traktor u 1 toci pa mora imati 2 prednja i 1 stranji kota

- prednosti mogu nositi vei broj plunih tijela bez opasnosti da se preoptereti hidraulika traktora

- nedostaci za okretanje potrebne su velike uvratine na krajevima parcela

( Polunoeni plug (

- prikljuuju se o traktor u 2 toke na donje poluge hidraulinog dizaa traktora

- imaju stranji kota oslonac u transportu i prilikom okretanja na uvratini

- prednosti vei broj plunih tijela bez opasnosti preoptereivanja hidraulike traktora

manevarske sposobnosti su bolje nego kod vuenog pluga

( Noeni plug (

- najvie su u primjeni

- prednosti znatno su laganiji jer se direktno prikljuuju u hidrauliki podiza traktora u 3 toke

- prijenos snage motora na pogonske kotae obavlja se pomou spojke, mjenjaa s reduktorom, konusno-tanjurastim prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i zavrnim prijenosnikom

snaga motora na prikljuno vratilo prenosi se direktno nezavisnom, tj. odvojenom transmisijom

poteznica ureaj za prikljuivanje orua, odn. strojeva za traktor nainom koji omoguava obavljanje odreenih radovaKATEGORIJE AGREGATIRANJA (PRIKLJUENJA) KOJE OVISE O SNAZI TRAKTORA (KONJSKIH SNAGA) OBJANJENO TAKOER U KNJIZI MEHANIZACIJA U RATARSTVU11. Osnovne znaajke premetnih plugova-premetnjak je bitno skuplju od ravnjaka jer ga ustvari ine dva pluga.Oranjem plugom premetnjakom na polju nema razora i naora , jer su sve brazde sloene u istu stranu i zato povrina ostaje ravna.Ako se ore brzinom veom od 2,2 m/s ili oko 8 km/h ,postie se odlino mrvljenje i rasipanje tla,ali i ravnanje mikro reljefa.

-suvremeni noeni okretni plug-premetnjak s 4+4 pluna tijela opremnjen je reetkastim odgrnjaama,pretplunjacima i nazubljenim crtalima,karakterizira razmak plunih tijela oko 100 cm,klirens 80 cm i podesivi radni zahvat po plunom tijelu 35,40,45 i 50 cm.

-plug se prikljuuje u 3.toke III kategorije

12. Objasnite razliku tanjurastog i diskosnog pluga i emu slue

- tanjurasti plug ne prodire u tlo poput klina,nego kao rezalo.Taj plug nema crtala ni lemea,a radno tijelo mu ini tanjur okrenut konkavnom(lice) stranom u smjeru oranja.Tanjur u dodiru s tlom ree tzv.koritastu brazdu,a etsice tla,prelaenjem preko konkavne povrine tanjura mrve,mijeaju i uruavaju na desnu stranu pri emu dolazi i do okretanja brazde ali ne za veliinu kuta kao u lemenih plugova.zbog takvog djelovanja ti se plugovi koriste u oranju-tekih i ljpljivih tala,jako isuenih i zdrobljenih tala,panjacima,prirodnim livadama,skeletnih tala u ijem oraninom sloju ima veih kamena

-s obzirom na konstrukciju razlikujemo :

1.diskozni plug-svako radno tijelo posebno,preko draa,privreno o noseu konstrukciju-okvir pluga

2.tanjurasti plug-sva su radna tijela na zajednikoj osovini koja je privrena o okvir pluga

-tanjurasti plug posjeduje horizontalnu osovinu na kojoj su kruto prikljueni tanjuri pod kutom 40 do 50,promjera 50 do 60 cm,s meusobnim razmakom 20 do 25 cm i u radu svi se okreu odjednom.Pogodni su za plitku obradu tla(5-10cm),odnosno za praenje strnita.

-diskozni plug posjeduje pojedinane drae u ijim je leajima ugraen tanjur promjera 60 do 85 cm.Vrlo pogodan za obradu neureenih tala i tala u kojima ima kamenja,a preko zapreka prelazi bez oteenja.Za razliku od lemenog,tanjurastim se tlo ne okree,ve samo mrvi i mijea.Diskosni plug ulazi u zemlju svojom teinom,dok se lemeni u tlo zabija poput klina.13. Sjetvospremai, uloga i njihov znaaj u novijim tehnologijama ratarenja

-dopunska obrada zimske brazde za sjetvu proljetnih kultura moe se obaviti kombiniranim strojevima koji nose jedinstveni naziv sjetvospremai.

-namjenjeni su za brzu predsjetvenu pripremu tla,kojom bi se trebalo rijeiti vie zahtjeva,kao to su:poravnjanje tla.unititi i oupati korov,prozraiti i prorahliti tlo bez okretanja,napraviti sjetvenu posteljicu tj zbiti tlo na dubini 3-5 cm i usitniti gornju sloj tla i rasporediti iznad krupno-zrnatog (grubljeg) sloja tla. - sjetvospremai najvie se koriste za predsjetvenu pripremu tla

slue za poravnavanje tla, unitavanje korova, prozraivanje i prorahljivanje

mogu biti vuena, ali su najee noena orua

za zadovoljavanje agrotehnikih potreba radna brzina mora iznositi vie od 12 km/h, a kako su velikog radnog zahvata dnevni uinci su i 6 8 ha/h

na nosei okvir se najee postavljaju slijedea orua daska za poravnavanje tla, perasta ili klinasta drljaa i 2 valjka za usitnjavanje tla

OD EGA SE SASTOJI JEDAN SUVREMENI SJETVOSPREMA daska za niveliranje, nagazni kotai ili valjci koji odreuju radnu dubinu perastih drljaa koje dolaze slijedee te kombinacija valjaka sa veim i manjim promjerom14 Valjci, emu slue i njihova podjela

-razbijanje gruda i pokorice tla,popunjavanje praznih prostora u oraninom sloju i uspostavljanje boljeg kontakta izmeu posijanog sjemena i tla,valjanje lucerita,panjaka i livada nakon golomrazice te reguliranje vertikalnih tokova vode u tlu obavlja se valjcima.-prema namjeni i izvedbi vanjske povrine,dijelimo na tri glavne skupine :

1.valjkasti oblici cijevi-s glatkim metalnim platem i s nazubljenim metalnim platem

2.kolutasti valjci-prstenasti,prizmatini,kombinirani(cambridge),nazubljeni(croskill),

Zvjezdasti,od gumenih kotaa3.valjci posebne namjene-za mrvljenje i stinjenje tla-cjevasti valjak i za sitnjenje i odravanje

radne dubine kombiniranih strojeva

15. Strojevi za obradu tla u stalnim nasadima i vinogradima

-voarski i vinogradarski traktori niskog klirensa,ako je mogue gusjeniari

-pligovi za zimski obradu tla,podrivai za duboko rahljenje tla

-rovilice-freze za meurednu obradu

-rasprivai gnojiva,drljae za zatvaranje zimske brazde

16. Strojevi za odravanje povrine u stalnim nasadima i vinogradima

Travokosilice,kultivatori I MALERI17. Tipovi travokosilica

-za konju trave,leguminoza i djetelinsko travnatih smjesa (DTS) koriste se dva osnovna tipa strojeva:oscilirajue i rotacijske kosilice

1.oscilirajue kosilice reu stabljike na principu kara

-dva osnovna tipa:

a)kosilica s prstima-noebi imaju trapezasti oblik,a kao protuploica slue nepokretni prsti

Hod noeva je 76,2 mm za isti rez brzina bi trebala biti Vsr=2-3 m/s,preporuena brzina kretanja kosilice 8 km/h-pod veim brzinama kvaliteta konje opada.

b) kosilice s 2 oscilirajua noa-protuno je drugi no koji se giba u suprotnom smjeru,na taj

nain smanjuju se mrtve toke pa se zaguenja mnogo manja.

2.rotacijske kosilice-dvije izvedbe: s bubnjem ( s gornjim pogonom)

S tanjurima ( s donjim pogonom)

-rotirajui tanjuri ili bubnjevi rade bez protureuih ploica,a a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noeva 60-80 m/s

18. Rovilice emu slue i nabrojite neke izvedbe

-rovilica ili freza(noena) vrlo intenzivno usitnjava tlo,mijea i prozrauje ga te u jednom prohodu priprema za sjetvu ili sadnju.Unitavaju korov i jednolino ga unose i mijeaju s tlom.U radu na tlima s korovima koji imaju mogunost irenja vegetativnim razmnoavanjem,freze nisu prikladne jer pospjeuju razmnoavanje korova

-koriste se najee za obradu tla do dubine 25 cm

-najee ih koristimo sa radnim zahvatom do 3m ali postoje i izvedbe i do 5m.Masa stroja u rasponu je od 300 do 400 kg/m zahvata.

-freza se sastoji od ureaja za prikljuenje o pogonski stroj,osovine s motiicama-noevima,reduktora,plata i regulatora dubine rada

-oblik noa moe biti:1.na krajevima malo ili jae zakrivljen,pogodan za obradu izorana tla

2.otro povijeni kutni no,pogodan za unoenje slame i za obradu

neoranog tla

3.ravni no I oblika,pogodan za obradu bez oranja,uz znatno manji

utroak energije u odnosu na prethodne noeve

Rovilica ili freza

horizontalna pogonska osovina na kojoj su privreni radni organi

radni organi motiice, noevi ili kuke osovina pogon dobiva od prikljunog vratila -stupanj usitnjenosti ovisi o:

1) Broju okretaja radnih organa

2) Radnoj brzini agregata ukoliko je broj okretaja osovine vei imamo vei stupanj usitnjenja tla, a ako je jednak broj okretaja osovine sa radnim organima, a brzina agregata vea bit e manji stupanj usitnjenja

podesivi lim ako je dignut, manje je usitnjavanje radna dubina 10 25 cm brzina rada 1 m/s smanjena brzina uvjetuje vee usitnjavanje, ali se ne smije smanjiti broj okretaja najbolji je asimetrini raspored motiica radni zahvat je 3 5 m dubina obrade 12 15 cm dubina rada odrava se potpornim kotaiem, klizaem ili potpornim valjkom dubina ovisi o radnim organima radni organi na osovinu mogu biti privreni elastino gdje ima kamena ili panjeva kruto19. Rovilica + sijaica rotosem princip rada i emu slui

-predsjetvena obrada i sjetva strnih itarica u jednom prohodu moe se obaviti kombiniranim oruem sastavljenim od rotirajue drljae,sijaice i lagane drljae za pokrivanje sjemena.

-kombinirano orue za osnovnu,dopunsku obradu tla i sjetvu sainjeno je od rovilice i sijaice mehaniko pneimatskog sustava s centralnim doziranjem te zupastog valjka za sitnjenje i odravanje radne dubine.

-rotor s klinovima zahvaa tla,baca ga prema odbojnom limu na kojem se djelomino usitnjava i ravnomjerno rasporeuje.Iza odbojnog lima,a prije zupastog valjka,postavljeni su na razmak od 31 cm iznad tla u dva reda ulagai oblika cijevi ili raoniia.

-rovilica i sijaica dobivaju pogon pogon od izvoda prikljunog vratila traktra( 1000 m -1) preko kardanskog vratila i mjenjake kutije-sjemenje se moe posijati na dubinu obraenog horizonta(dubina rada rotora istovjetna je dubini sjetve) ili u obraeni horizont (rotor radi na veoj dubini od dubine djetve).Pomou odbojnog lima se masa tla usmjerava prema ulagaima zrnja ,ovisno o eljenoj dubini sjetve

20. Rotosem podeavanje dubine rada, te brzine okretanja vratila s klinovima

Dubina rada odreuje se podeavanjem dubine rada rovilice (koja dolazi prije sijaice). Odreuje koja koliina tla e se zahvatiti i usitniti. Takoer, valjak koji se nalazi iza sijaice odreuje dubinu rada te sijaice. Za brzinu okretanja vratila s klinovima smo rekli da poveavanjem brzine okretaja vratila koeficijent usitnjenja postaje vei, a smanjivanjem brzine okretaja vratila s klinovima koeficijent postaje manji. Podeavanje brzine okretaja vratila rovilici mogue je pomou mjenjaka kutije gdje postoje 4 stupnja prijenosa.1. 251 o/min

2. 292 o/min

3. 367 o/min

4. 427 o/min

Dakle poveavanjem broja okretaja postie se vei koeficijent usitnjenja, tj. laiki reeno- ubacivanjem u veu brzinu21. Rotosem podeavanje izbacivanja koliine sjemena i emu slui usmjerni lim

Kao i na veini strnih sijaica podeavanje izbacivana koliine sjemena obavlja se pomou smanjivanja ili poveavanja aktivne povrine iljebljnog valjka koji izuzima sjeme iz spremnika. Pomou ruice i skale poveavamo ili smanjujemo tu aktivnu povrinu. Ako je vea aktivna povrina valjka sijaica se sijati vee koliine i obrnuto. Usmjereni lim se nalazi poslije rovilice, a prije sijaice na radnom stroju. Pri radu rovilice zahvaa se velika koliina tla, pa pri okretaju vratila tlu udara u ovaj usmjereni lim i pomae pri usitnjavanju tla. Takoer, ovaj lim slui i za niveliranje tla prije sijaice.

Isto tako dizanjem ili sputanjem ovog lima proputa se vea ili manja koliina tla to je bitno za daljnji pravilan rad sijice22. Rotosem kako dobiva pogon valjak za sjetvu i kako se iskljuuje iz rada

Valjak za sjetvu dobiva pogon od nagaznog kotaa. Znai, okretajem kotaa preko lananika i vratila okretni moment se prenosi na iljebljeni valjak. To znai, kada se okree valjak okree se i nagazni kota (kota dobiva pogon od samog kretanja rotosema od tla) Podizanjem stroja s tla prestaje sjetva (jer nema vie tko okretati nagazni kota) i stroj se iskljuuje iz rada23. Rotosem emu slui metalni valjak iza stroja i nain sjetve sjemena

Rekli smo da je funkcija valja da pomae u odreivanju dubine rada sijaice, ali njegova funkcija je kao i kod svih ostalih valjaka u pitanju prije. A nain sjetve je objanjeno u iduem pitanju24. Koje naine sjetve poznaje i kakva je to uskoredna sjetva(crte na 133str)-glede razmaka redova i razmjetaja zrna u njima razlikujemo sljedee naine:

1)runa sjetva-neujednaen razmjetaj

2)uskoredna sjetva

3)sjetva u redove-kos strnih kultura-razmak 12-18 cm

4)irokoredna sjetva-koristi se kod ratarskih kultura kod kojih se provodi meiredna kultivizacija-razmak redova moe biti 30,45,50 i 70 cm, a razmak zrna unutar usjeva ovisi o vrsti usjeva,sorte i hibrida.

5)polaganje zrna u trake u povrtlarstvu i u proizvodnji sjemena trava

6)kuna sjetva-posebnim ureanjem polau se 2-3 sjemena u tlo tvorei tzv.kuice7)kvadratna sjetva-sjemenke se polau u vrhu kvadrata8)precizna sjetva-podrazumjeva polaganje zrna preciznom jednosmjernom sijaicom u iroke redove na zadani razmak unutar reda(kukuruz,suncokret,eerna repa)

9)kriana sjetva-ostvarjue se vee rastojanje zrna u redu,a zadrava meuredni razmak kao i kod redne sjetve

Uskoredna sjetva-s razmakom od 7-8cm nastojalo se osigurati posijanom sjemenu bolji vegetacijski prostor.Mali razmak izmeu ulagaa razlog je moguih zaguenja u sjetvi.

25. Koje sijaice s iljebljenim valjkom poznaje

-sigma 16 redi( zahvat 2,0 m)

-sigma 20 redi( zahvat 2,5 m)

-sigma 24 redi( zahvat 3,0 m)

-sigma 30 redi (zahvat 3,75 m)

-sijaica Ceria-tvrtka Rabe

ETA 48ROTOSEM

KOMBISEM

JOHN DEERE 750 A

Sijaice od tvrtke HORSCH i td.

Bitno je za objasniti princip rada iljebljenog valjka.. ve objanjeno

26. Sijaica SIGMA-OLT princip rada -zadatak svake sijaice je eljenu koliinu sjemena jednolino razmjestiti po jedinici povrine i poloiti na odgovarajuu dubinu.

-u sjetvi strnih itarica koriste se univerzalne sijaice koje sjeme polau u pripremljeno tlo.One se sastoje od sljedeih osnovnih sklopova:okvir s ureajem za prikljuenje o radni stroj,spremnik za sjeme,jedan ili vie ureaja za doziranje,kod nekih turbina(ventilator),sijae cijevi sa ulagaima,pritiskajui kotai ili zagrtai sjemena,sustavi za pogon pojedinih ureaja i marker.

-sijaica je vuenog tipa s 30 redova i meurednog razmaka 12,5 cm to osigurava radni zahvat 3,75 m.Karakteristina je po izvedbi pogona sijaih valjaka koji se ostvaruje preko 10 kotaa srednje sekcije sijaice,lananog prijenosa i jednosmjerne kandaste spojke.Ostali kotai( 10+10) ine dvije bone sekcije i slue samo kao pritiskajui elementi.27. Sijaica SIGMA-OLT kako se podeava koliina sjemena za sjetvu

-podeavanje doze sjemena kod sijaice SIGMA rijeeno je putem numeriki oznaene skale i ruice za pomicanje valjka(svaka brojana oznaka na skali ima odgovarajui broj kg sjemenki za 1 ha)

Rekli smo da svaka sjetvena sekcija ima svoj iljebljeni valjak koji izuzima sjeme iz spremnika. Kao i na svim strnim sijaicama, podeavanjem aktivne povrine valja poveava se ili smanjuje koliina sjemena za sjetvu.

28. Kako dobivaju pogon iljebljeni valjci i kako prestaje sjetva kod sijaice SIGME

Valjci dobivaju pogon od sredinje sekcije nagaznih kotaa, a sjetva prestaje podizanjem hidraulinog ureaja traktora. S time se kanasta spojka iskljuuje iz rada, podiu se ulagai sjemene i prestaje sjetva.29. Podeavanje dubine rada i emu slue nagazni kotai (valjci) u sjetvi

-kod sijaice postoje dva naina podeavanja dubine polaganja sjemena:1.centralno,pomou navojnog vretena ili klipa u hidraulikom cilindru,koju zakretanjem etvrtaste ili estkutne osovine istovremeno diu i sputaju sve ulagae.

2.pojedinano,kada se zatikom s gornje strane skrauje(plia sjetva) ili produuje(dublje) duljina nosaa opruge.Jae ili slabije tlaenje zlagaa na tlo ostvaruje se s donje strane,skraenjem ili produenjem hoda opruge na nosau.

-nagazni valjci slue kako bi utisnuli sjeme u tlu i time osiguravaju vei postotak isklijalih biljaka,sabijaju tlo(uspostavlja se bolji kontakst izmeu tla i sjemena)30. Kakve tipove-oblike poznaje ulagaa za sjetvu strnina

-dvostruko diskozni ulagai promjera 30 cm ,razmjeteni u 2 reda iza pogonskih kotaa sijaice (kod zrane sijaice OLT_ETA 48)

-cijevni ulagai

-raoni ulagai

-posebne izvedbe ulagaa

31. Objasnite sustav za sjetvu strnina tvrtke Accord 32. Kako se obavlja podeavanje sijaica na eljenu normu sijanja

REKLI SMO DA JE OVO SUSTAV KOJEG KORISTE VEINA SVJETSKIH MEHANIKO PNEUMATSKIH SIJAICA. ZNAI, OVO JE OBJANJENO U PRINCIPU RADA ROTOSEMA.

29. Podeavanje duine markira i emu slui markir

-ureaji za pravljenje tragova nazivaju se markeri.Oni u sjetvi ostavljaju jari po kojemu se u narednome prohodu vodi sredina sjetvenog agregata(Ts) ili prednji kota traktora (T),ovisno o nainu izraunavanja duine markira.Radnu duinumarkera ( T ili Ts) najpravilnije i najlake emo odrediti ako je mjerimo od ulagaa krajnjih sjetvenih selekcija do pravca radnog dijela markera(diska).-duina markera pri simetrinoj sjetvi-ukoliko se sredina traktora poklapa sa sredinom sijaice tj ako su u istom pravcu,rije je o simetrinoj sjetvi-to je uobiajen nain sjetve.

-radne duine markera izraunavaju se po formulama:

1.markiranje za prednje kotae traktora : T = A ( N +1)-V / 2 (cm)

2.markiranje za sredinu(simetralu)traktora :Ts= A(N+1)-V / 2 (cm)

T/Ts-udaljenost od krajnjega sjetvenog ulagaa do radnog dijela markera

A-meuredni razmak

N-broj sjetvenih redi

V-razmak prednjih kotaa traktora

-duina markira pri asimetrinoj sjetvi-ukoliko se sredina traktora ne poklapa sa sredinom sijaice tj.ako je sredina traktora pomaknuta u desno u odnosu na sredinu sijaice(gledano sa stranje strane sijaice) za veliinu P,rije je o asimetrinoj sjetvi.takav nain sjetve se koristi kada ne elimo da sjetveni red ulazi u tragove kotaa traktora(to ovisi o razmaku kotaa traktora te meurednome razmaku A.).pomak P ostvaruje se pomicanjem glavnog okvira-jarma po glavnoj profilnog gredi.Veliina pomaka P najee treba iznositi 22.5 cm.

-radne duine izraunavaju se po formulama:Za lijevi marker TL= A(N+1)-V/2 +P ( cm)

Za desni marker TD= A(N+1)-V/2 +P ( cm)30. Princip rada pneumatske sijaice s podtlakom tzv. PSKa za irokoredne kulture

-sijaice s podtlakom odlikuje njeno i pouzdano pojedinano uzimanje sjemenki iz mase sjemenja na temelju razlike tlaka s jedne i druge strane sjetvene ploe.Sijaa ploa rotira oko vodoravne osi i ima otvore uz obod.Podtlak,odnosno isisavanje zraka iz donjega dijela kuita ostvaruje se turbinom.djelovanje gravitacije sjeme iz spremnika dospjeva do okomito postavljene ploe,s ije jedne stranedjeluje podtlak koji privlai sjemenke na otvore i dri ih sve dok one dospiju u predio djelovanja normalnog atmosferskog tlaka.Prestankom djelovanja podtlaka sjeme pada na tlo.Sila isisavanja neophodna je za dranje sjemenki na otvorima,za svladavanje trenja sjemenki u sjemenskoj masi i za savladavanje centrifugalne brzine sijae ploe.31. Kako se podeava eljeni razmak unutar reda u sjetvi s PSK

-izborom sijae ploe s odreenim brojem otvora te kombinacijom prijenosnog odnosa na lanastom reduktoru mogue je odabrati najpovoljniji razmak zrna u redu,ovisno o vrsti,sorti i hobridu kojeg sijemo.Prema odabranoj sijaoj ploi ,odluujemo se za odreeni prijenosni odnos od pogonske osovine na sjetvenu osovinu,kako bismo dobili eljeni razmak zrna u redu,odnosno sklop zrna po hektaru povrine.

32. Podeavanje skidaa vika sjemena i o emu ovisi

-skida vika sjemena svojom izvedbom zubi ima zadatak odstraniti suvina zrna s otvora sijae ploe.Prema kalibraciji sjemena koje sijemo,potrebno je skida vika sjemena podesiti tako da on proputa na svakom otvoru sijae ploe samo po jednu sjemenku.33. Kako se podeava dubina rada kod sijaice PSK i kako se postavljaju kotai u sunim

uvijetima ratarenja-prema vrsti sjemena ,dubini sjetve,vlanosti tla i agrotehnikog roka sjetve,obavlja se podeavanje poloaja pritiskajuih kotaa i njihova traga u odnosu na sjeme prema sljedeoj orijentacijskoj tablici A,B-plia sjetva-suho vrijeme

C,D-dublja sjetva-kino razdoblje u vrijeme nicanja

- postoje dvije izvedbe pritiskajuih kotaa za PSK sijaicu-lijevani kao standardna izvedba i gumeni (s fleksibilnim gumenim obodom) kao posebna oprema

-kod sijaice PSK zbog ujednaene dubine sjetve,potrebno je pritisak opruhe paralelograma podesiti shodno vrsti sjemena kojeg sijemo.

Za plie sjetve(eerna repa,povre)-poveavamo pritisak opruge paralelograma na vodilicu regulatora pritiska.To se postie pritezanjem krilne matice,odnosno skraivanjem opruge.

Za dublje sjetve(kukuruz,suncokret) smanjujemo pritisak opruge paralelograma na vodilicu regulatora pritiska kako bi se dobilo energinije kopiranje terena i ulaenje raonika u tlo.To se postie oputanjem krilne matice,odnosno produavanjem opruge.

-pritisak paralelograma tj.opruge,mora biti podjednak na svim sjetvenim sekcijama.

- nagazni kotai su postavljeni blie jedan drugome u sunim uvjetima34. Mjere sigurnosti i opreza u vrijeme sjetve kod PSK sijaice

-1.PV mora imati plastinu izolaciju

2.treba paziti da se skala sa normom sijanja ne poremeti

3.paziti ako na oranici ima jo nezaorane organske mase ili kakvih otpadaka da se ne zapetljaju za ulagae sjemena ili prste drljae

4.treba podesiti oprugu tako da pritisak bude podjednak na svim sjetvenim sekcijama

5.ako se sije u plie pritisak paralelograma treba biti vei i obratno

6.isto tako nagazni kotai su postavljeni blie jedan drugome u sunim uvjetima,a na veoj udaljenosti su kada se sije u vlano tlo.

35. Oznake na mlaznicama u zatiti bilja

1.F-lepezasti mlaz

2.HC-uplji konusni mlaz

3.D-odbijajui mlaz

4.FE-ravnomjeran mlaz

5.FLP-niski tlakOVO NISMO REKLI NA PREDAVANJIMA TREBALO JE MALO SLUATI I ZAPISATINa svakoj mlaznici pie ovo to ste Vi naveli, a nakon toga pie radni kut mlaznice i njezin protok pri 3 bara u amerikim galonima, te materijal od kojeg je mlaznica izraena.

36. Kako su standardom ISO 10625 podijeljene mlaznice po boji i protoku

Boja mlazniceProtok tekuine u l/min pri 3,0 bara

Naranasta 0,4

Zelena 0,6

uta 0,8

Plava 1,2

Crvena 1,6

Smea 2,0

Siva 2,1

Bijela 3,2

11004VS

Radni kut

Protok mlaznice galona (3,785 l /min pri 40 Psi 2,756 bara )

to znai da bi crvena mlaznica pri 3 bara imala protok od 1,6 l/min .. . i td.

-golo tlo i korovi plava i crvena

-kukci i bolesti ljubiasta i uta37. Zato je vaan tlak i pri kojem se tlaku obavljaju mjerenja kod standardnih mlaznica

-tlak kontrolira jainu mlaza prskalice pa i veliinu kapljica

-standardne mlaznice najefikasnije rade pri tlaku od 3 bara-tada se postie ujednaena distribucija,dobro prijanjanje i ujednaeno pokrivanje povrine

-pri niem tlaku(manjem od 3 bara) kapljice su vee,a pri tlaku veem od 3 bara kapljice postaju presitne i pod utjecajem su zranih strujanja te mogu ispariti i ne doi na list biljke

-prema razini tlaka,razlikuju se mlaznice-niskog tlaka do 3 bara - srednjeg tlaka od 3 do 10 bara

- visokog tlaka > 10 bara

38. Koja je preporuena visina prskanja u ratarstvu i to je to kut mlaznice

-razmak mlaznica na krilu priskalice od 50 cm i visinom mlaznica od tla 40 do 60 cm ostvaruje se mlaz s trostrukim prekrivanjem povrine.U ratarstvu se koriste mlaznice lepezastog mlaza izlaznog kuta najee 110 ili 120 , a u voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji mlaznice s konusnim mlazom s kutom 50 do 80.-potrebno je malzove 10-15 ukositi jedan od drugog 39. Tijek tekuine e u ratarskoj prskalici i navedite mjesta postavljanja proistaa

Tekuina se ulijeva u spremnik gdje se nalazi prvo sito (najgrublje sito), gdje je promjer rupica na situ 1 mm. Slui su otklanjanje velikih mehanikih neistoa. Tekuina koja je sad u spremniku cijelo vrijeme mora kruiti u sustavu da ne bi dolo do taloenja pesticida. Tekuina iz spremnik uslijed slobodnog gravitacijskog pada i usisa crpke preko drugog (usisnog proistaa a koji se nalazi prije crpke) usisava vodu i crpku, stvara tlak te tekuinu pod tlakom alje do regulatora tlaka ili centralnog regulatora. Ovdje se nalazi ureaj za mjerenja tlaka u sustavu (manometar), ruica za podeavanje radnog tlaka, te tlani proista (trei po redu promjer rupica jo manji nego na usisnom proistau) Tekuina dalje preko ventila i crijeva dolazi od mlaznica u kojim se nalazi 4. po redu proista (50 60 mesha - broj otvora po kvadratnom inu)40. Princip rada klipno membranske crpke i emu slue membrane?-na jednom leeem cilindru radi na obje strane izloen tlaku i paralelno voeni dvostruki klip nasuprot jednoj membrani na svakoj strani.Klipovi i pogon klipa su u uljnoj kupelji.Jedan klinasti prsten izmeu klipa i membrane podupire membranu(pojaava je) i time omoguuje vei hod klipa bez da to nakodi trajnosti membrane.Usisni i tlani plastini ventili imaju zadau proputanja tekuine i odravanja tlaka u smjeru od spremnika ka mlaznicama.Iznad kuita pupme postavljena je zrana ili tlana komora s obvezatno ugraenim ventilom za upumpavanje zraka.Njena zadaa je neutraliziranje naglog rasta ili pada tlaka radom diskontinuirane pumpe.Tlak zraka u komori treba biti jednak li vii od radnog tlaka.

41. emu slui regulator tlaka i uloga manometra, quantometra u sustavu prskanja

-regulator tlaka-automatski odrava stalnu hektolitarsku dozu otopine kod promjene brzine kretanja unutar jednoga stupnja prijenosa

-manometar stalno i pouzdano kontrolira i pokazuje tlak u instalacijama

Quantometar je tlakomjer kod prskalica s elektronikim sustavom,on pokazuje tono postavljanje za namjeravanu radnu brzinu i koliine tekuine po 1 ha.42. Koja je uloga i znaaj malih, te velikih kapi u zatiti bilja

-male kapi + dobro pokrivanje,dobro prijanjanje

+bioloka efikasnost

- povean rizik odnoenja kapi(osjetljive na vjetar i brzo ispare)

-velike kapi +dobro prodiranje zatitnog sredstva

+manje odnoenje kapi

- slabije pokrivanje

-kompromisna bioloka efikasnost43. Princip rada atomizera ili oroivaa

-potpuno pokrivanje biljne mase zatitnim sredstvom uporabom konvencionalnih rskalica s klasinim mlaznicama nije zadovoljavajue.Problem je rijeen koritenjem prskalica sa turbinom ( ventilatorom) kod kojih zrana struja razgre sklop i omoguava dobro prodiranje kapljica pesticida d svih djelova bilja.Glavna su obiljeja takvih prskalica ugraena turbina,plastificirano crijevo s otvorima na donjoj strani i konusne mlaznice postavljene na armaturi na razmak od 25 cm.Kapacitet turbine je 40000 do 62000 m/sat,a brzina zraka je 30 do 45 m/s.

-tehniku prskanja sa zranom potporom karakteriziraju tri glavna obiljeja:

1.velika koliina zraka,

2.velika brzina zraka ,

3. sitne kapljice iz mlaznice s mlazom oblika upljeg stoca

-spoj triju obiljeja rezultira viestrukim dobicima-manje kemije,manje vode,povrinski uinak vei do 50 %,vie dana za ostale radove,prskanje u optimalnome terminu i sigurna dobit.

- atomizeri osim razbijanja mlaza ovi ureaji obavljaju i prostornu distribuciju tekuine na objekt koji se tretira

na strojevima za primjenu tekuih pesticida razlikujemo 3 tipa atomizera:

1) tlani atomizeri rade na principu energije tlaka

rasprskivai (sapnice, dizne)

2) Rotacioni atomizeri rade na principu centrifugalne sile

3) zrani (pneumatski) atomizeri

44. Koje su metode i postupci za smanjenje zanoenja ili odnoenja kapljica u vrijeme rada?-zanoenje se moe donekle smanjiti radom u niskotlanom podruu do max 2,5 bara i pri brzini vjetra od 3m/s.- injektorske metode,manji radni tlak,zrana potpora,smanjena brzina i vremenski uvjeti-vjetar < 4m/s,vlanost vea od 4 % ,temperatura < 18 C drift se moe smanjiti poveanjem kapljica

smanjenjem razmaka izmeu rasprskivaa i biljke

poveati viskoznost kropiva

45. Odravanje i ienje sustava za zatitu bilja

-ienje tj ispiranje spremnika min2 x (i do 4 ispiranja) da bi bili sigurni da nema rezidua

-dranje na istom i suhom mjestu

-provjeravanje ispravnosti mlaznica i stanje crijeva koja dovode kropivo

-ienje manometara i provjeravanje ispravnosti

-skidanje cijevi i mlaznica sa sustava u zimi

-u sustav treba usipati razrjeeni antifriz kako nebi dolo do pucanja dijelova sustava 46. Princip rada kombajna i objasnite glavne sustave na kombajnu?-itni kombajn je kombinirani stroj koji istovremeno anje,vri i isti itarice u jednom prohodu.

-etveni kombajn sastoji se od nekoliko osnovnih sklopova:1.etvenog ureaja(hedera)

2.ureaja za vridbu

3.pogonskog sustava

4.hidraulikog sustava

5.sustava za kretanje i upravljanje

6.dodatnih-pomonih ureaja

-ureaj je izveden kao redni,najee od 1 do 6 redova a sastoji se od dijelova za privoenje stabljike,otkidanje i transport otkinutog klipa.Dijelovi za privoenje imaju zadatak usmjeriti stabljiku kukuruza u osu reda za otkidanje klipa,dijelovi za privoenje su razdjeljivai i provodni lanci.

-razdjeljivai su vrsto prikljueni za stroj i pokrivaju pokretne dijelove ureaja radi zatite i spreavanja zaguenja.Visina iljaka se moe podeavati a slue da podiu i usmjeravaju stabljiku kukuruza koje stoje izvan osi reda ili s polegle.

-stabljike koje su doveli sakupljaki iljci prihvaaju provodni lanci koji imaju na razmaku od 20-25 cm prstaste izdanke.Njihov zadatak je prihvatiti stabljiku i uvui je u razmak izmeu valjka

-pri uvlaenj stabljike klip nasjedne na valjke i radi malog razmaka izmeu valjaka i odgovarajue sile uvlaenja dolazi do otkidanja klipa

-otkinuti klip se djelomino okomua i pada na lanasti transporter koji ga transportira u prikolicu,komua ili runja ovisno o vrsti stroja za berbu kukuruza

-valjci za uvlaenje stabljike postavljeni su ispod ploa ,imaju uzduna rebra koja omoguuju sigurno uvlaenje stabljike.prednji dio konusnog je oblika radi prihvaanja stabljike.Valjci uvlae stabljiku a klip nasjeda na otkidake ploe i tu se otkida.

-na otkidakim ploama klize privodni lanci koji guraju klip do kraja ploa.Klip pada na popreni transporter koji ga transportira u ureaj za komuanje ili kod adaptiranih itnih kombanja u vrei ureaj.47. Navedite koje hedere poznajete i opii heder za etvu strnina

-dijelovi etvenog ureaja za strnine su:

1.korito-platforma s razdjeljivaima itne mase

2.greda kose i kosa

3.vitlo(motovilo)

4.dvosmjerna punica s uvlanim prstima na srednjem dijelu punice

5.sredinji transporter itne mase

6.ureaj za pogon i podeavanje

7.podizai poleglih stabljika

-razdjeljivai su vrsto prikljueni za adapter i pokrivaju pokretne dijelove(lance sa prstima)zbog zatite i spreavanje zaguenja.Visina iljaka razdjeljivaa vertikalno je podesiva,a slue za usmjeravanje stabljika kukuruza koje su izvan osi reda ili su polegle preko reda.Stabljike prihvaaju lanci s prstima i uvlae ih izmeu valjaka.Akoje kukuruz uspravan,linearna brzina lanaca jednaka je brzini kretanja stroja,a ukoliko je polegao neto je vea.

-unutarnji valjak nii je od vanjskog ( kut uspona je 30 )

-razmak izmeu valjaka 20-38 cm ,valjci uvlae stabljiku,klip nasjeda na otkidake ploe gdje klize uvlani lanci s prstima i guraju klip do kraja ploa i on pada na transporter(ienje,komuanje,vridba)

48. Podeavanje bubnja i podbubnja, broj okretaja u etvi penice

-bubanj ini nekoliko rozeta privrenih na jednu osovinu i 6,8 ili 10 izmjenjivih letava s lijevim i desnim rebrima.Promjer bubnja je u rasponu 450-800 mm, a irina,odnosno,duljina u aksijalnih ovisi o kapacitetu kombajna i u rasponu je od 850-2820 mm

-kod starijih izvedbi kombajna broj okretaa bubnja podeavao se stupnjevito promjenom lananika,a kod novijih kontinuirano pomou varijatora broja okretaja

-raspon frekvencija vrtnje bubnja je izmeu 400-1300 min-1 (srednja vrijednost)

-broj okretaja bubnja /min kod penice je 800-1900 a kod kukuruza 450 okretaja/min -149. Sustav za ienje sjemena od ega se sastoji, kako radi i kakva sita poznajete

-sustav za ienje sjemena ine slamotresi i sita

-problem se uoava na slamotresimakoji su uskogrlo kombajna.U razvoju kombajna pokualo se s ugradnjom protresaa iznad slamotresa te vilama za protresanje.Meutim,kod oteanih vridbi najbolji uinak ostvarivali su kombajn s dodatnim rotorima,koji se nazivaju turbo separatori(TS) ili rotirajui slamotresi(RS)

-radijalni ventilatori stvaraju zrak koji u prostoru gdje su sita ,djelovanjem zrane struje pljeva i ostaci zavre na situ.

-postoje dva sita: gornje i donje,mogu biti podesiva lamelasta(gornja),samoistea sita i donje sito s okruglim otvorima-sva sita su dvodjelna

-posebnu opremu ine gornje sito-32 mm nosasto sito,donje sito- 4, 7 , 13 mm,donje sito-lamelasta sita.50. Ureaj za razdvajanje zrna od slame, koja tehnika rjeenja poznajete?-zadatak ureaja je izdvajanje zrna iz klasova i odvajanje od slame,pljeve i drugih neistoa.-osnovni dijelovi su:

1.hvata kamena7.gornje i donje sito(reeto)

2.bubanj s oblovinm(korpom ili polububnjem)8.ventilator

3.stranji(odbacujui)biter9.transpoteri za zrnoi neovrene

4.slamotresi dijelove klasa ili klasie

5.odbojno platn10.spremnik za zrno

6.sabirna ploha 11.pogonski elementi

12.ureaj za podeavanje..-tehnika rjeenja-razliita sita,veliina rupica,brzina okretanja bubnja.51. Koje se preinake na univerzalnom kombajnu obavljaju prije ubiranja kukuruza

-za berbu i ubiranje kukuruza potrebno je na kombajnu obaviti neke zahvate i podeenja:

1.zatvaranje skupljaa kamenja

2.zatvaranje prostora izmeu letava bubnja s posebno izvedenim ploama

3.podesiti broj okretaja bubnja prema uputama za rad

4.mijenjanje oblovine-robusnija za kukuruz

5.podeavanje razmaka na ulazu i izlazu izmeububnja i podbubnja

6.postavljanje limova na prve stepenice slamotresa

7.obaviti sostala podeenja koja nalau upute za rad

52. Kakvi su to kombajni s aksijalnim i tangencijalnim bubnjem

-kod tangencijalnog sustava vridbe usjev se u tankome sloju dovodi izmeu bubnja i polububnja.Izdvajanje zrna obavlja se na temelju udarnog optereenja i sile trenja nastale zbog vee obodne brzine letava bubnja od brzine itne mase.u vridbenom ureaju odvoji-ovri se i propadne kroz oblovinu 75-90 % zrna.Preosala zrna izdvajaju se na slamotresu,koji protresa i transportira itnu masu.

-taj sustav vridbe ima neke prednosti:

1.vrlo njeno tretiranje slame,smanjen udio kratke slame u pljvi,.smanjen utroak snage,univerzalna pimjena u svim vrstima ita,niska osjetljivost na varirajue uvijete etve,vrlo niski gubici

-kod aksijalnog sustava vridbe ulogu-funkciju vridbenog aparata i slamotresa preuzima jedan ili dva rotora,potpuno okruena reetkastom oblovinom.Usjev se unutar ovog ureaja giba spiralnom putanjom izmeu rotora(bubnja) i oblovine.Zbog manje obodne brzine bubnja sloj itne mase je deblji,razmak izmeu bubnja i plata je vei nego kod tangencijalnog sustava vridbe.Aksijalni vridbeni ureaj manje oteuje zrna jer se vridba-odvajanje zrna u veem dijelu obavlja trenjem,a manje udarnimm optereenjem letava bubnja.Stoga ovaj sustav izliskuje veu snagu,a i jae usitnjava slamu.Aksijalni kombajni vrlo su pogodni za etvu kukuruza i soje,a dobro su se pokazali i kod etve ita u suhim uvijetima kod malog udjela slame. 53. Odravanje kombajna nakon rada, ienje, podmazivanje, garairanje

-u razdoblju kad su izvan upotrebe,potrebno ih je zatiti od vremenskih i drugih utjecaja te konzervirati i uskladititi na odgovarajue mjesto-konzerviranje ili zatita podrazumjeva upotrebu fiziko-kemijskih mjera za zatitu dijelova,odnosno sklopova strojeva i orua , zbog sprijeavanja djelovanaj korozije.Temeljne postavke zatite su normalna maziva,ulja i masti za podmazivanje zamijeniti zatitnim sredstvima istih ili slinih karakteristika,tako da se nakon zavrenog razdoblja zatite ta sredstva ne moraju uklanjati,ve da trebaju preuzeti ulogu podmazivanja.-potpuno je pogreno koristiti rabljeno ulje iz motra jer sadre sumpornu kiselinu koja nagriza metal.

- strojeve je potrebno oistiti od praine,organske mase i masnoa

-sastavnim dijelom zatite smatra se i podmazivanje svih mjesta koja je proizvia naveo u uputama za rad i odravanje

-gume i elemente izraene od gume potrebno je zatiti s antikorozivnim aluminijskim pigmentom

-dijelovi od termoplastinih masa nakon sezone spremaju se u suh i zatvoren prostor

-elemente prijenosa-remenja,lance,kardanska vratila potrebno je pregledati te spremiti samo ispravno,demontirati ,oistiti i nanjeti sredstvo za zatitu.

-zatienu polj.tehniku potrebno je uskladititi u zatvoreni(traktor,prskalice,sijaice,elementi prijenosa),poluzatvoreni(kombajni,kosilice,kultivatori),otvoreni(plugovi,tanjurae,drljae,valjci,rovila)54. Kategorizacija kombajna

-itni kombajn opremljen za etvu strnih itarica

-itni kombajn adaptiran za berbu i runjenje merkantilnog kukuruza ili za berbu mjeavine zrna i oklaska kukuruza

-itni kombajn adaptiran za etvu uljarica

-samokretni kombajn bera-komua klipa kukuruza te prilagoena izvedba za berbu klipova kukuruza eerca

-silani kombajn za konju,sjeckanje i utovar stone krme

-samkretni strj za skupljanje i peletiranje sijena ili slame u polju

-kombajn za repu

-kombajn za krumpir

-kombajn za vaenje i ienje povra

-kombaj na groe