1

PITANJA ZA I KOLOKVIJ

0.KO JE U KOJEM DJELU PRVI PUT UPOTRIJEBIO TERMIN „ DIDAKTIKA“?

Volfrang Ratke prvi upotrijebio termin didaktika u djelu „ Memorijal“ 1612. Godine.

1.KO JE AUTOR DJELA „ Didactica magna „ I ZA KAKVO SE UČENJE ZALAŽE U TOM DJELU?

J.A.Komensky „ Didactica Magna“ 1657 .godine

Komensky traži da pravila podučavanja budu prirodna i da nastavnici manje podučavaju , a da

učenici vise uče ( Pravila ne treba izmišljati, vec ih treba uzeti iz reda koji postoji u univerzumu-zalaže se za prirodno učenje prirodnim podučavanjem).

2.KOJI SE NAZIVI ZA DIDAKTIKU KORISTE U ROMANSKIM I ANGLOSAKSONSKIM ZEMLJAMA?

U romanskim i anglosasonskim zemljama koristi se specifična terminologija:

tehnologija instrukcije modelovanje procesa učenja kurikulum-teorija i problemi poucavanja teorija poučavanja i učenja nastavne metode i tehnike i dr.

3.KOJE SU UŽE DIDAKTIČKE DISCIPLINE NASTALE DIFERENCIJACIJOM DIDAKTIKE KAO NAUKE?

Diferencijacijom nastaju uze didakticke discipline:

predškolska, osnovnoškolska srednjosškolska visokoškolska didaktika.

4.KOJE SU NAUČNE DISCIPLINE NASTALE INTEGRACIJOM DIDAKTIKE SA DRUGIM NAUKAMA?

2

Integracijom sa drugim disciplinama :

informacijska medijska glotodidaktika( poučavanje jezika) teledidaktika

5.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PODUCAVANJA DEFINIRA J.A.KOMENSKY?

Komensky preširoko definira didaktiku „ poučavanje svakoga svemu“.

6.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUČAVANJA DEFINIRA ADOLF DISTERWEG?

Adolf Disterveg : nauka o zakonitostima i pravilima nastavnog rada.

7.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA JOHAN FRIDRIH HERBART?

Johan Fridrih Herbart ( poč 19 st.) : teorija odgojne nastave koja se bavi prenosenjem znanja na učenike, čiji je zadatak da to znanje zapamte.

8.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA KLAFKI?

Volfrang Klafki(1971) četiri grupe definicija:

1) Didaktika je nauka o učenju i obučavanju u svim oblicima i na svim novoima ( Dolh, Hausman,Hamelsbek)

2) Didaktika je teorija obrazovnih sadrzaja i nastavnih planova ( Veniger, Klafki )

3) Didaktika je teorija poučavanja i učenja ( Hajman, Šulc ):

- ZAŠTO (intencija, cilj, namjera)- ŠTA (sadržaji)- KAKO (metode) UČITI- ČIME (sredstva, mediji) - KOGA (antropološko-psihološke odlike učenika)- GDJE (socio-kulturni uvjeti)

4)Didaktika je teorija optimalne kontrole i upravljanja procesom poučavanja i učenja-kibernetička didaktika ( Kube, Frank)

9.KAKO DIDAKTIKU I NJEM PREDMET PROUČAVANJA DEFINIRA M.VILOTIJEVIĆ?

3

Vilotijević : didaktika je pedagoska disciplina koja proučava opće probleme i zakonitosti nastave i učenja u njihovom dijalektičkom jedinstvu.

10.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA ENCIKOPEDIJSKI RJEČNIK PEDAGOGIJE?

„Didaktika je jedna od pedagoških nauka koja proucava zakonitosti nastave „.

11.KAKO DIDAKTIKU I NJEN PREDMET PROUCAVANJA DEFINIRA PATAKI?

Didaktika je teorija(nauka) o obrazovanju i nastavi.

12. RAZVOJ DIDAKTIČKE MISLI U STAROJ GRČKOJStara Grčka

SOFISTI (V stoljeće pr. n. e.) – putujući narodni filozofi i učitelji: izučavali moralna pitanja, probleme saznanja, politiku, retoriku, lingvistiku, ekonomiju Protagora u središte filozofskih razmatranja stavlja čovjeka

SOKRAT (469-399. pr. n. e.)– uveo metodu razgovora („Znam da ništa ne znam“ – majeutička metoda)

PLATON: (427-347. pr. n. e.) u djelu „Država“: Organiziran odgoj neophodan za razvoj društva

Država je dužna:

o da obezbijedi školovanje sve omladine o da usmjerava obrazovanje i odgojo da se sadržaji obrazovanja biraju pažljivo tako da utiču na razvoj mladih

odgoj je značajan za društvo cilj odgoja je da priprema dobre građane

ARISTOTEL (384-322. pr. n. e.):

periodizacija razvoja ličnosti (periodi između 7., 14. i 21. godine) nastava treba da se zasniva na potencijalima pojedinca obrazovanje treba da doprinese harmoničnom razvoju ličnosti (kalokagatija) opterećenost mladih nastavom treba pažljivo odmjeriti

13. DOPRINOS MARKA FABIJANA KVINTALIJANA RAZVOJU DIDAKTIKE !

4

Marko Fabije Kvintilijan (42-118. n. e.) je najznačajniji pedagoški mislilac rimskog doba („O odgoju oratora“) :

potencijali mladih su dovoljni za obrazovanje, ali ih treba aktivirati nastavu treba prilagoditi razlikama među učenicima nastavnici trebaju biti široke opće kulture, čvrstog morala i da vole rad sa mladima razmišljanje i čitanje se mora vježbati vježbanje je lakše nakon teorijskog objašnjenja

14. NAVEDITE IMENA ZASLUZNIH MISLILACA ZA RAZVOJ DIDAKTIKE IZ RENESANSNOG PERIODA I NJENU SUŠTINU

Glavni predstavnici su : Vitorino de Feltre, Fransoa Rable, Mišel Montenj, Erazmo, Roterdamski, Tomas Mor.

Trazili su da se u školama uči svjetska književnost, prirodne nauke, matematika, geografija, historija. Postavili načelo da se cijeni i uvažava ličnost djeteta, proučava i poštuje njegova individualnost, da mu se pristupa strpljivo i predusretljivo.

Umjesto učenja napamet, tražili su da se kod učenika razvija mišljenje i druge sposobnosti, da se fizicki i estetski odgajaju, druge sposobnosti.Tražili jednako obrazovanje za muskarce i žene, prosvjecivanje odraslih, nastavu na maternjem jeziku.

15. Navedite karakteristike razvoja didaktike po Komenskom !

Uveo vremensko ograničenje školske godine i uspostavljanje predmetnog i razredno-časovnog školskog sistemaUveo nastavnicke skole i frontalni oblik rada u nastavi, zahtijevao da se u radu sa učenicima nastavnici pridrzavaju načela očiglednosti, sistematicnosti , postupnosti, ponavljanja , vjezbanja, utvrdjivanja.Isticao da je samostalno misljenje ucenika najvaznije za njegov razvoj, zahtijevao da udzbenici budu jasni, sazeti i međusobno povezani.

16. NAVEDITE KARAKTERISTIKE RAZVOJA ŽAN ŽAKA RUSOA!

Nastava treba da se temelji na radoznalosti učenika. Kroz nastavu dijete treba da se osamostaljuje i razvoja, te da se osposobljava za život i rad.

17.NAVEDITE OSNOVNE POSTAVKE I GLAVNE PREDSTAVNIKE EKSPERIMENTALNE DIDAKTIKE

5

Ernest Mojman, Vilhelm Laj, Alfred Bine.Eksperimentalni metodi provjereni u prirodnim naukama trebaju se primjenjivati u psihologiji i pedagogiji ( uveden prirodni laboratorijski experiment,statistička kvalifikacija )Kritikuju okupiranost „ stare didaktike „ „ školskom filozofijom „ , pa didaktiku zasnivaju na dječjoj psihologiji, biologiji, sociologiji i higijeni . Uveli grupna ispitivanja u redovan školski rad.

18. KO SU NAJPOZNATIJI PREDSTAVNICI DIDAKTIKE RADNE SKOLE I KOJE SU OSNOVNE IDEJE I CILJ OVOG TEORIJSKOG KONCEPTA?

Kerštenštajner, Gaudig, Gazenberg, BlonskiOsnovna ideja: minimum naučnih znanja postici maksimum ideja i umješanosti, sposobnosti i radne radosti.Osnovni cilj , sredstvo i metod odgoja je konkretan rad.

19. PO UŠINSKOM STA TREBA DA RAZVOJA NASTAVNIK KOD UČENIKA?

Dobar nastavnik razvija kod ucenika sposobnosti za samostalni rad.

20. KAKO SE OSTVARUJU CILJEVI I ZADACI NASTAVE PO DISTERVEGU?

Cilj i zadaci u nastavi se ostvaruju ako nastavnik dobro obradi historijske i racionalne oblasti tumačenjem, ponavljanjem, utvrdjivanjem, vjezbanjem i provjeravanjem.

21. PO ČEMU JE POZNATA NASTAVA HERBARTA?

Poznat po formalnim stupnjevima nastave( jasnoća, asocijacija, sistem, metod ).

22.ČIM SE BAVI PEDAGOGIJA A ČIM DIDAKTIKA?

Pedagogija se bavi općim zakonitostima odgoja i obrazovanja, a didaktika utvrđuje zakonitosti nastave, principe i pravila nastavnog procesa, unapređuje nastavnu praksu i učenje.

23.OBJASNITI VEZU IZMEĐU DIDAKTIKE I SOCIOLOGIJE

Zakonitosti društvenog razvoja (sociološki su uvjetovani: odgoj i obrazovanje, ciljevi koji trebaju da se ostvare, nastavni proces, odnosi u učeničkim grupama) su u vezi sa zakonitostima nastavnog procesa, odnosno didaktikom koja se bavi isto odgojem i obrazovanjem, odnosno ciljevima nastave.

24.OBJASNITI VEZU IZMEĐU DIDAKTIKE I PSIHOLOGIJE

6

Zakonitosti psihičkog života (na saznanjima psihologije zasniva se: ukupan intelektualni razvoj pojedinca, nastavni sadržaji, nastavni proces, nastavnikov pristup učeniku, proces učenja) i zakonitosti nastavnog procesa su usko vezani jer se i didaktika bavi nastavnim sadržajima.

25.OBJASNITI ODNOS DIDAKTIKE I METODIKE?

Didaktika se bavi proučavanjem općih zakonitosti nastavnog procesa, a metodika je didaktička disciplina koja proučava zakonitosti nastave jednog nastavnog predmeta i ima izvorište u didaktici i sadržajima nastavnog predmeta.

26.ŠTA OBUHVATA OBRAZOVANJE?

Obuhvata proces sticanja znanja, vještina i navika, te razvoj sposobnosti.

27.NAVEDITE NIVOE ZNANJA

Nivoi znanja su:

prisjećanje (najniži) prepoznavanje reprodukcija primijenjeno – operativni nivo stvaralačko znanje (najviši)

28.DEFINIRAJTE SPOSOBNOST

Sposobnost je svojstvo pojedinca koje mu omogućava da uspješno obavlja neku aktivnost.

29.DIVERGENTNA PRODUKCIJA JE?

Divergentna produkcija je sposobnost pronalaženja više različitih misaonih puteva za rješenje zadatka.

Konvergentna produkcija je sposobnost pronalaženja jednog pouzdanog i širokog puta za rješavanje problema .

30. DEFINIRAJTE POJAM EVAULACIJA

7

Evaluacija je sposobnost upoređivanja dobijenih rezultata sa utvrđenim kriterijumima radi ocjenjivanja.

31.DEFINIRAJTE VJEŠTINE

Vještine su stečene sposobnosti da se lako i tačno izvode motoričke operacije manje ili veće složenosti.

32.DEFINIRAJTE NAVIKE

Navike su automatizirane voljne radnje koje se obavljaju sa minimalnim učešćem svijesti i energije.

33.KOJE SE NAVIKE FORMIRAJU KOD UČENIKA U VASPITNO-OBRAZOVNOM PROCESU?

To su: radne, higijenske, navike moralnog postupanja,..

34.OBJASNI KONFLUENTNO OBRAZOVANJE

Konfluentno obrazovanje je:

Integracija socijalnih, kognitivnih, afektivnih i voljno-motivacionih komponenti ljudskog razvoja

Proces učenja i podučavanja kojim se obrazuju/formiraju individualne ljudske snage Ono što ostaje nakon zaboravljanja tj. ono što se menifestira u vidu neke životne ljudske

snage.

35.NAVEDI KARAKTERISTIKE ŠKOLE ZA KONFLUENTNO OBRAZOVANJE

To su:

Obrazovanje u suglasnosti sa ljudskim potrebama Škola je mjesto sticanja iskustva i življenja U školi postoji međuzavisnost izvora pedagoškog djelovanja U svom radu škola sjedinjuje šest tipova učenja

36.OBJASNI OBRAZOVANJE U SUGLASNOSTI SA LJUDSKIM POTREBAMA

8

To je proces učenja / podučavanja usaglašen sa ljudskom prirodom, jer omogućuje da se individualne snage djeteta dijelom potvrđuju, a dijelom razvijaju. Konfluentna škola je vid samoaktualizacije i afirmacije ljudske prirode. U ljudskoj prirodi postoji težnja da se savlada nedostatak i ograničenje.

37.NAVEDI SVRHU ŠKOLSKE DISCIPLINE

Svrha školske discipline je formiranje strpljenja i spremnosti odgode trenutnog zadovoljenja želja i potreba.

38.OBJASNI SVRHU ŠKOLSKE DISCIPLINE

Odgoda zadovoljenja pomaže djetetu da razmišlja prije donošenja svoje odluke i da uvidi smisao i značaj onoga što se od njega traži.

39.NAVEDI PARADIGME ŠKOLE ZA KONFLUENTNO UČENJE

To su:

Učiti znati Učiti činiti Učiti živjeti Učiti biti Učiti vrednovati Učiti vjerovati

40.KOJI SU NASTAVNI PREDMETI U ŠKOLI ZA KONFLUENTNO OBRAZOVANJE?

To su načini / putevi savladavanja obrazovnih sadržaja.

41.DEFINIRAJ NASTAVU

9

Nastava je složen proces, planski organiziran i vođen, u kome učenici usvajaju znanja, stiču vještine i navike i psihofizički se razvijaju i odgajaju.

42. OBJASNITI OBRAZOVNI SISTEM STAROG RIMA

Osnovne škole: čitanje, pisanje, računanje

Gramatičke škole: grčki i latinski jezik, poezija, govorništvo

Retorske škole: filozofija, govorništvo, pravo, matematika, astronomija

43.NAVEDI ZADATKE NASTAVE

Zadaci nastave su:

Obrazovni (saznajni) Odgojni (svaka nastava sadrži odgoj) Funkcionalni (razvojni – usvajanje određene sposobnosti) Materijalni (usvajanje nastave)

44.NAVEDI RAZLIKE ČULNOG I RACIONALNOG MIŠLJENJA

Čulni (sve što smo saznali, prethodno je prošlo kroz naša čula) –empirizam

Racionalni (izvor saznanja je um, sve izvan njega je zanemarljivo) – racionalizam (koncepcijski suprotan empirizmu).

45.NAVEDI RAZLIKE IZMEĐU EMPIRIJSKOG I TEORIJSKOG MIŠLJENJA

Empirijsko:

Sticanje znanja upoređivanjem predmeta ili pojava Izdvajanje formalno zajedničkih obilježja pojedinih predmeta Sticanje znanja posmatranjem Izdvaja se vanjska zajednička odlika predmeta Saznanja se konkretizuju izborom primjera Znanja se iskazuju riječima.

Teorijsko:

Sticanje znanja sagledavanjem posebnog odnosa između elemenata cjelovitog sistema Otkrivanje suštinskih odnosa elemenata

10

Sticanje znanja misaonim preoblikovanjem osobina Precizno određivanje suštinskog odnosa sistema i njegovih dijelova Saznanja se konkretizuju tumačenjem pojedinih odnosa Znanja se iskazuju simbolima.

46.NAVEDI PUTEVE SAZNANJA

To su:

Od čulnog ka racionalnom Od konkretnog ka apstraktnog Deduktivni: od uopštenog ka konkretnom (od pravila i generalizacija ka pojedinačnom)

(analiza kao operacija) Induktivni: od konkretnog ka uopštenom, generaliziranom (sinteza kao operacija)

47.NAVEDI ETAPE SAZNAJNOG PROCESA U NASTAVI

To su:

čulno saznavanje misaona obrada, praktična provjera saznatog

48.OBJASNI HIJERARHIJU PO ABRAHOMU MASLOVU (MASLOVLJEVU TEORIJU / HIJERARHIJU POTREBA)

Hijerarhija po Maslovu:

Biološke potrebe (primarne: hrana, voda,..) Potreba za ljubavlju i pripadanju Potreba za socijalnom moći (uvažavanje u društvu, autoritet, moć) Potreba za socijalnom druženju (prijateljstvo) Aktualizacija / samoostvarenje (idealan život)

49.STARA ATINA

11

postojao sistem škola u kojima su se obrazovali mladi od 7 do 20 godine škola gramatista i kitarista

od 7. do 13. godinečitanje, pisanje, računanje i sviranje korišteni tekstovi sa naglašeno poučnom komponentomnastavnik: učitelj (didaskalos)

palestraod 13. do 15. godineglavni zadatak: potpomaganje i usmjeravanje fizičkog razvojanastavnik: pedotrib

gimnazijaod 16. do 18. godineprogram: umjetnost, filozofija, politika i gimnastika

efebija od 18. do 20. godine

program: vojne vještine, pravo (posebno pomorsko) i geografija

50.NAVEDITE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE?

Didaktičke koncepcije nastave su:

Didaktička koncepcija Jana Amosa Komenskog Didaktička koncepcija Johana Fridriha Herbarta Didaktička koncepcija Džona Djui-a

51.NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JANA AMOSA KOMENSKOG?

Karakteristike su:

Didaktička koncepcija Jana Amosa Komenskog, uz izvjesna usavršavanja, vlada nastavom tri i pol stoljeća

Postavio razredno-časovni sistem Podijelio nastavno gradivo na predmete Uveo nastavni sat, nastavnu sedmicu i školsku godinu

52. NAVEDITE SLABOSTI DIDAKTIČKE NASTAVE JANA AMOSA KOMENSKOG!

Slabosti su :

12

Izdjeljenost gradiva na predmete ( sticanje necjelovite slike svijeta )

Razredno-časovni sistem nametnuo frontalni oblik rada(nastavnik aktivan, a učenici misaono pasivni )

Sa učenicima različitih sposobnosti radi se jednako ( nema individualizacije )

53.NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JOHANA FRIDRIHA HERBARTA !

Tri odgojna sredstva:upravljanje,odgojna nastava i stega Učenike treba zaposliti radom i igrom Sredstva za postizanje discipline: kontrla, prijetnja, naredba i kazna

54. NAVEDITE SLABOSTI DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JOHANA FRIDRIHA HERBARTA?

Slabosti: nastava poprimila obilježja shematizma sputavanje inicijative i stvaralaštva nastavnika.

55. NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE KONCEPCIJE NASTAVE JOHN-A DYU-A!

Prenio je glavne postavke iz svoje pragmatične filozofije u didaktiku Nauka i znanje trebaju biti u službi praktičnih životnih potreba Oštro kritizirao herbatovsku nastavu, koja se nije zasnivala na interesovanju i potrebama ,

nego na discipliniranju i kaznama

56.NAVEDITE SLABOSTI DIDAKTIČKE KONCEPCIJE JOHAN-A DYUI-A !

Slabosti:

Precijenio iskustvo i mogućnost učenika Nepostojanje stabilnog programa Ukidanje podjele sadržaja na predmete Nesistematićnost znanja

57.NAVEDITE KARAKTERISTIKE DIDAKTIČKE TEORIJE KROZ KONCEPCIJE DZEROMA BRUNERA !

13

Optimalno ikustvo, radi razvijanja učenikove naklonosti da uči strukturiranje znanja, da bi se ono

potpuno razumjelo pripremu osnovnih sekvenci koje treba naučiti uloga uspjeha i neuspjeha ,

Nagrade i kazne u učenju postupke za stimuliranje mišljenja.

58.ŠTA ČINI DIDAKTIČKI TROUGAO?

Učenik-nastavnik-sadržaj(gradivo)

59.OBJASNITE DIDAKTIČKI TROUGAO !

Učenik:

Učenik kao faktor nastave-nastava se organizira radi učenika i sve u njoj je podređeno

učeniku.

Operečeni stavovi o poziciji učenika:

učenik kao objekt nastave: nastavnik poznaje obrazovne sadržaje, on organizira i vodi

nastavni proces, a učenik je tu samo da prima znanje

Učenik kao subjekat nastave: sam proces primanja i usvajanja znanja podrazumjeva

aktivnosti; učenik učestvuje u planiranju, realizaciji i vrednovanju ovog procesa

Nastavnik:

Planira, priprema i organizira nastavni proces

Uspostavlja odnos između učenika i nastavnih sadržaja

Nastavni proces kao složen vid komunikacije: dvosmislenost, interakcija

Nastavnik nije samo predavač zanja-on treba biti saradnik,organizator,

menadzer,savjetnik,pomagač

Sadržaj:

Sadržaj posreduje izmedju nastavnika i ucenika

Sadrzaj odredjuje: sustinu nastave i stil rada nastavnika i ucenika, ciljeve, zadatke, i

organizaciju casa nastavne metode nacin ucenikovog ucenja

Proces je moguc ako je izostavljen samo jedan od faktora

60.NAVEDITE STAV SAVREMENE DIDAKTIKE !

Stav savremene didaktike : učenik je i objekat ( jer ga nastavnik poučava) i subjekat( jer je učenje

aktivan proces) u nastavi.

14

61.NAVEDITE OSNOVNE ZADATKE NASTAVNIKA U NASTAVNOM PROCESU!

Usvajanje određenog sistema znanja( iz nastavne jedinice koju radite)

Izgrađivanje cjelovite ličnosti i svih njenih pozitivnih svojstava, razvijanje i oplemenjivanje

učenikovog intelekta,njegovih emocija, volje i karaktera

Formiranje praktičkih vještina i navika, koje predstavljaju realnu pretpostavku i temelj za

razvoj saznajnih mogućnosti i sposobnosti,razvoj svih sfera učenikovog bića kao ljudske

jedinke u razvoju

62.NAVEDITE STRUČNE SARADNIKE U ŠKOLI !

Stručni saradnici u školi su: pedagog, psiholog, pedagog-psiholog, bibliotekar, a škola može imati

zdravstvenog radnika i socijalnog radnika, logoped,defektolog.

63.NAVEDITE 3 OSNOVNA ZADATKA NASTAVE !

Materijalni

Odgojni

Funkcionalni

64.NAVEDITE OSNOVNA PODRUČJA RADA ŠKOLSKOG PEDAGOGA!

Pedagoški odnosi prema ucenicima

Pedagoški odnosi prema nastavnicima

Pedagoši odnos prema roditeljima ucenika

Pedagoški odnos prema direktoru skole

Analitičko-istrazivacki rad (izrada anketa, upitnika, popisivanje i pisanje izvještaja na

II polugodištu i upisivanju djece u I razred )

Pedagosko djelovanje u strucnim organima skole, strucnim institucijama, drustvenoj

sredini i rad na sopstvenom stručnom usavršavanju

65.NAVEDITE STRUČNE ORGANE ŠKOLE!

Nastavničko vijeće

Odjeljensko vijeće

Stručni aktivi

Odjeljenski starješina( voditelj odjeljenja)

15

66.NAVEDITE UZROKE UČENIKOVOG NEDISCIPLINIRANOG PONAŠANJA U ŠKOLI !

Dosada

Predug intelektualni napor

Nemogućnost učenika da rijesi zadatak ili da izvrši aktivnost koja se od njega traži

Nedostatak samopouzdanja

Emocionalni problemi

67. DEFINIŠITE SOCIJALNI DARVNIZAM !

Upoređivanje učenika sa životinjama ( npr. „otrovan kao zmija „ , „uspavan kao medvjed „ , ali ni u

pozitivnom smislu „ vrijedna kao pčelica „ ).

68. ŠTA TREBA IMATI U VIDU DA BI PRIJEKORI IMALI PRAVU PEDAGOŠKU MJERU !

1. Koristiti ih rijetko i samo onda kad za to ima potrebe

2. Koristiti ih samo za ono ponašanje koje odstupa od prihvaćenih normi

3. Prijekor mora biti jasan, u tonu strog i sa potpunim obrazloženjem

4. Nastavnik mora pokazati ličnu zabrinutost i da je na strani učenika

5. Nastavnik treba izbjeći,ili barem sakriti, svoju ljutnju

6. Nastavnik mora bizi dorečen u izricanju ukora

7. Izbjeći sukob sa učenikom ( mogući načini: ne ukoravati učenika koji je u afektu , odlagati

razgovor ako nastaje sukob i sl.)

8. Treba kritikovati oblike ponašanja,a ne učenika

9. Ukoravati „ u četiri oka ,a ne pred odjeljenjem ili pred učenikovim drugaricama ili drugovima„

10. Izbjegavati prijekore koji izazivaju ponižavanje učenika

11. Nastavnik ne smije biti zajedljiv, niti se rugati učeniku

12. Ne uspoređivati učenika sa drugima koji su uspješniji( sa drugim učenicima, braćom ili

sestrama )

13. Nedozvoljen je „ socijalni darvinizam „ : Upoređivanje učenika sa životinjama ( npr. „otrovan

kao zmija „ , „uspavan kao medvjed „ , ali ni u pozitivnom smislu „ vrijedna kao pčelica „ )

14. U prijekorima treba ostati dosljedan i pratiti efekte djelovanja

15. Ako prijekor povlači za sobom sankcije, onda one moraju biti sprovedene

16. Nije uputno kritikovati cijelo odjeljenje

16

69. NAVEDITE KAKVA TREBA DA BUDE KLIMA U UČIONICI ?

Treba da bude:

Uzajamnom poštivanju i razumijevanju

pružanju ličnog pozitivnog primjera

pružanju pomoći i komunikaciji koja je obogaćena zdravim humorom i prijatnom

atmosverom.

70. ŠTA JE TAKSONOMIJA I KOJI SU CILJEVI U PSIHOMOTORNOJ OBLASTI NAVEDITE PRIMJER !

Taksonomija je uopštenost nasuprot konkretizaciji ciljeva

Ciljevi u psihomotornoj oblasti su:

snaga, udar, guranje, brzina, statistička preciznost, dinamička preciznost, koordinacija, fleksibilnost.

Npr: Igrač u ragbiju pored snage i udara mora posjedovati i preciznost.

71. ŠTA JE DIDAKTIČKI MATERIJALIZAM ?

Didaktički materijalizam je forsiranje kvantiteta obrazovnog materijala.

72. U ČEMU SE OGLEDAJU RAZLIKE IZMEĐU STARE I NOVE ŠKOLE ?

Poziciji učenika

Poziciji nastavnika

Karakteru nastave

Količini sadržaja

Karakteru učenikovog angažiranja

17

Odnosu prema fizičkom radu

Nastavnim metodama

Interesima i potrebama učenika

Orhanizacije cjelokupne nastave

Kontroli učenikovog rada

Disciplini

73.PREMA ČEMU SE KLASIFICIRA NASTAVA ?

Nastava se klasificira prema :

Prema institucijama u kojima se odvija

Prema pripadnosti naučnoj oblasti

Prema funkciji

Prema obliku komunikacije

Prema objektima izvođenja nastave

Prema upotrebi didaktičkih medija

Prema kriteriju didaktičkog modelovanja nastave

74. IZVRŠITE KLASIFIKACIJU PREMA OBJEKTIMA IZVOĐENJA NASTAVE ?

Učionička

Kabinetska

Laboratorijska

Nastava u prirodi

Nastava u kulturnim i drugim ustanovama

75. ŠTA JE DIDAKTIČKI FORMALIZAM ? ( Definišite !!)

Didaktički formalizam apsolutizira značaj psihičkog razvoja, a zapostavlja važnost sticanja znanja.