ENC EDIJA

Z N A N J A

KADA?

Z N A N J A

KADA?

ZALOŽBA MLADINSKA KNJIGA

Naslov izvornikaVVhen did it happen? (Question and ansvver encyclopedia)

© 1985 Arnoldo Mondadori Editore S. p. A. Milano; Grisevvood and Dempsev Ltd, London Librairie Hachette S. A., Pariš

Autori

Neil ArdleyBeverley BirchJean CookeMark LambertJames MuirdenTheodore Rovvland —EntvvistleBrian VVilliamsJill VVright

Ilustratori

Norma Burgin/John Martin & ArtistsJeffrey BurnGeraint Derbyshire/John Martin & ArtistsJim Dugdale/Jillian BurgessRon Jobson/Jillian BurgessJerry Malone/Tudor Art AgencyBernard Robinson/Tudor Art AgencyMike RoffeMike Saunders/Jillian BurgessMichael Youens

DJEČJA ENCIKLOPEDIJA ZNANJA

KADA?

Urednik Miroslav Kutanjac Prevela Jelena Vidmar Grafički urednik Željko Kozarić Likovna oprema Meta Škrabar

Izdavač Založba Mladinska knjiga, Ljubljana - ZagrebZa izdavača Borut IngoličTisak Tiskarna Mladinska knjiga, Ljubljana, 1991.

CIP - katalogizacija v knjigiNarodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana

030.3=862(02.053.2)

DJEČJA enciklopedija znanja. Kada? / [autori Neil Ardley ... [et al.J ; ilustratori Norma Burgin ... [et al.J ; urednik Miroslav Kutanjac ; prevela Jelena Vidmar]. - Ljubljana ; Zagreb : Mladinska knjiga, 1991

Prevod dela: Question and ansvver encvclopedia. VVhen did it happen?

1. Ardlev, Neil 22988032

SADRŽAJ

BILJKE I ŽIVOTINJE10 Kad se na Zemlji pojavio život?10 Koje su biljke najstarije?10 Koje su životinje najstarije?11 Kad su nastali fosili?

11 Kad su se pojavile životinje s ljušturom?12 Koje su životinje živjele u drevnim

morima?12 Kad su se pojavile prve ribe?12 Kad su se pojavile prve čeljustouste ribe?13 Kad su se na kopnu pojavile prve bil jke?

13 Kad su se pojavil i prvi vodozemci?14 Koje su bil jke rasle u karbonskim

šumama?15 Koje su životinje živjele u karbonskim

šumama? 15 Kad su se pojavili prvi gmazovi?15 Koji su gmazovi imali jedra?

15 Što zovemo razdobljem gmazova?16 Od kojih su se gmazova razvili dinosauri?16 Koji su dinosauri bil i najveći?17 Koji su dinosauri imali velike ploče?

17 Koji su dinosauri imali rogove?

17 Koji su dinosauri nalikovali tenkovima?18 Kad su se pojavil i dinosauri mesožderi?18 Koji je mesožder bio najveći?19 Koji su dinosauri najbrže trčali?19 Jesu li dinosauri bil i toplokrvni?

19 Koji su dinosauri imali pačj i kl jun ikrestu?

20 Kad su se pojavil i prvi morski gmazovi?20 Kad je živio Iguanodon?

Kad su gmazovi počeli letjeti? Koji su leteći gmazovi bili najveći? Kad su se pojavile prve ptice? Je li Archaeopteryx mogao letjeti? Kad su se pojavili prvi sisavci?

24 Kad su sisavci zasjenili dinosaure?24 Kad su divovski sisavci vladali svijetom?24 Koje su mačke imale sabljaste zube?25 Kad su živjeli mastodonti i mamuti?25 Kad su se pojavili suvremeni konji?

PROŠLOST26 Kad su ljudi počeli izrađivati alat?26 Kad su živjeli Neandertalci?26 Kad su živjeli Kromanjonci?27 Kad su ljudi prvi puta naselili Ameriku?

28 Kad su živjeli Sumerani?28 Kad se razvila trgovina?28 Kad su Židovi naselili Palestinu?28 Kad su izgrađeni prvi gradovi?29 Kad su pripitomljene prve životinje?29 Kad su napisani prvi zakoni?

29 Kad je u dolini Inda cvjetala civilizacija?30 Kad su Kinom vladale prve dinastije?31 Kad su Egiptom vladali faraoni?31 Koje su bogove štovali Egipćani?31 Kad su ljudi počeli obrađivati metal?

21 Kad su živjeli ihtiosauri? 21 Kad su živjeli plesiosauri?

22 22 23

32 Kad je na Kreti postojala velika civilizacija?32 Kad je izgrađena palača u Knososu?32 Kad je izgrađen Stonehenge?32 Kad su živjeli Mikenjani?33 Kad je započeo trojanski rat?33 Kad su feničanski trgovci krstarili morima?

34 Kad je osnovano Perzijsko carstvo?34 Kad je Darije I vladao Perzijom?34 Kad se vodila bitka kod Salamina?34 Kad su se razvili grčki gradovi —države?35 Kad je bilo zlatno doba Atene?

35 Kad je osnovan Rim?36 Kad je Rim postao republikom?37 Kad je Cezar prešao rijeku Rubikon?37 Kad su Rimom vladali carevi?37 Kad su barbarska plemena harala

Evropom?

38 Kad je civilizacija Mava dosegla vrhunacsvoje moči?

38 Kad se Kina ujedinila u carstvo?38 Kad je osnovana dinastija Han?39 Kad je stvoreno prvo Indijsko Carstvo?39 Koji je indijski car pridonio širenju

budizma?39 Kad je u Južnoj Americi cvjetalo carstvo

Inka?

40 Kad je osnovano Bizantsko Carstvo?40 Kad je islam postao vodećom religijom?40 Kad je Islamsko Carstvo doseglo vrhunac?40 Kad su ujedinjena mongolska plemena?41 Kad su Mongoli vladali Azijom?

42 Kad su Vikinzi naselili Evropu?42 Kad su Vikinzi stigli u Ameriku?42 Kad je u Evropi prevladavao feudalizam?

43 43 43

44 44 44 45 45 45

46 46

464747

48

48 48 49 49 49

50

50 51 51

51

5

2

52 53 53

53

54 54

Kad su u Evropi osnovani prvi samostaKad su Japanom vladali šoguni?Kad su u Japanu izgrađeni veliki zamke

Kad je Švicarska stekla nezavisnost?Kad je spaljena Ivana Orleanska? ]Kad je crna smrt harala Evropom? Kad su se u Italiji razvili gradovi — držav Kad se obogatila Venecija? Kad je osnovana Hanzeatska liga?

Kad je osnovano Osmanlijsko Carstvo?Kad su Osmanlijski Turci osvojili i

Konstantinopol?Kad je vođena posljednja bitka s galijar Kad je započela renesansa? Kad su Medici vladali Firenzom?

Kad se anglikanska crkva odvojila odRima?

Kad je osnovana Družba Isusova? Kad je bila Bartolomejska noć? Kad je prvi puta ujedinjena Rusija? Kad je Ivan Grozni vladao Rusijom? Kad su Indijom vladali moguli?

Kad su osnovane istočnoindijskekompanije?

Kad se vodio tridesetogodišnji rat? Kad je papa podijelio svijet? Kad su Asteci mislili da je bog sišao na

zemlju? Kad je 180 ljudi pokorilo jedno carstvo?

Koji je francuski kralj nosio nadimakKralj-sunce? ■

Kad je izgrađena Versajska palača? ;Kad se u Engleskoj vodio građanski rat?Koji je car uzdigao Rusiju do evropske !

velesile? •■Kad je Marija Tereza vladala Austrijom?

Kad je izbila američka revolucija? iKad je Francuska postala republikom? j

55 Kad su se crnački robovi pobunili protivfrancuske vlade? 55 Kad je

Napoleon bio francuski car?55 Kad je bilo »sto dana.«?

55 Kad su se Grci borili za nezavisnost?56 Kad je Južna Amerika stekla nezavisnost?56 Kad je objavljen »Komunistički manifest«?57 Kad je bila »godina revolucija.«?57 Kad je Rim postao glavnim gradom Italije?

57 Kad je Sjedinjenim Američkim Državama

pripojeno još teritorija?58 Kad je započela kalifornijska zlatna

groznica?59 Kad je u Americi započeo građanski rat?59 Kad se vodila bitka kod Gettvsburga?59 Kad se vodila bitka kod Litt le Big Horna?

59 Kad je bila velika seoba Bura?60 Kad je osnovano carstvo Zulu?60 Kad se vodila sepojska buna?60 Kad se vodio krimski rat?61 Kad je Japan postao moderna sila?61 Kad je Japan porazio Rusiju?

61 Kad je osnovano Drugo FrancuskoCarstvo? 62 Kad je

ujedinjena Njemačka?62 Kad je osnovana Pariška komuna?62 Kad je svrgnuta dinastija Qing?63 Kad su u borbi prvi put upotrebljeni

avioni?

64 Kad je ruski car pristao na temeljitepromjene? 64 Kad je u Irskoj započeo

uskršnji ustanak?64 Kad je pasivni otpor postao politička s i la?64 Kad su boljševici zavladali Rusijom?65 Kad su Ital i jom i Njemačkom vladali

diktatori?

66 Kad se vodio španjolski građanski rat?66 Kad je započeo drugi svjetski rat?66 Što se dogodilo u Pearl Harboru?66 Kad se vodila staljingradska bitka?67 Kad je bio dan »D.«?67 Kad je održana jaltska konferencija?

67 Kad je Afrika stekla nezavisnost?68 Kad su komunisti zavladali Kubom?68 Kad je Egipat postao republika?69 Kad je osnovana Evropska ekonomska

zajednica? 69 Kad je završio vijetnamski rat?

ZNANOST I TEHNIKA70 Kako su drevni l judi mjeril i vrijeme?

70 Kad je pronađeno staklo?

71 Kad je izumljena vaga?71 Kad je izumljeno vodeničarsko kolo?71 Kad je izumljen koloturnik?

71 Kad su izgrađene prve vjetrenjače?72 Kad su izrađeni prvi mehanički satovi?73 Kad je prvi put upotrijebljen barut?73 Kad su izrađene prve naočale?73 Kad je izumljen magnetski kompas?

73 Kad su tiskane prve knjige?74 Kad je izrađen prvi kalkulator?74 Kad je izumljen sekstant?75 Kad se počeo upotrebljavati ugljeni plin?

75 Kad se počeo upotrebljavati parni stroj?76 Kad su izumljeni prvi strojevi za

predenje?77 Kad je izumljen stroj za čišćenje pamuka?77 Kad su izumljeni prvi automatski strojevi?

77 Kad je prvi put izrađen čelik?

77 Kad su se počeli upotrebljavati šivaćistrojevi?

78 Kad je izumljen stroj za žetvu?78 Kad je izumljen električni motor?79 Kad je prvi put upotri jebl jeno dizalo?79 Kad su izgrađeni prvi neboderi?

79 Kad su proizvedene prve umjetne boje?80 Kad je snimljena prva fotografija?81 Kad su iskopane prve naftne bušotine?81 Kad je prvi put proizveden benzin?81 Kad je izumljena električna rasvjeta?

82 Kad su otkrivene rendgenske zrake?82 Kad je izumljena plastika?82 Kad je prvi put upotri jebl jen telefon?82 Kad je izumljen gramofon?83 Kad je započeo radio-pri jenos?

84 Kad je izumljena televizija?84 Kad je prvi put proizvedena atomska

energija?84 Kad je izumljen radar?85 Kad su izrađena prva računala?85 Kad su izumljeni roboti?85 Kad je izumljen laser?

LJUDI I OBIČAJI86 Kad su se počele upotrebljavati opeke?86 Kad su se počeli upotrebljavati vodovod i

kanalizacija?87 Kad su izrađene prve uljanice?87 Kad su izrađeni prvi sagovi?87 Kad su se počeli upotrebljavati noževi i

vilice?

88 Kad su ljudi počeli konzervirati hranu?88 Kad je kava postala omiljenim napitkom?88 Kad je otvoren prvi supermarket?89 Kad su se počele upotrebljavati

registarske blagajne?89 Kad se u trgovinama pojavila smrznuta

hrana?

90 Kad su tiskane prve novine?90 Kad je izmišljena prva abeceda?90 Kad je prvi put proizvedena tinta?91 Kad su otvorene prve banke?91 Kad su se počele upotrebljavati

novčanice?91 Kad su se počele upotrebljavati poštanske

banke?

92 Kad su se počele upotrebljavati zastave?92 Kad su otvoreni prvi cirkusi?92 Kad su otvoreni prvi zoološki vrtovi?92 Kad se počela širiti propaganda?93 Kad su se pojavile božične čestitke? 93 Kad su snimljeni prvi filmovi?

PROMET _94 Kad je izumljena parna lokomotiva? i94 Kad je otvorena prva javna željeznica? i94 Kad je otvorena prva transkontinentaln

željeznica?95 Kad je prvi put upotrijebljena diesel

lokomotiva?

Kad su poletjeli prvi avioni? Kad su izrađeni prvi metalni avioni? Kad su poletjeli prvi putnički avioni? Kad su poletjeli prvi mlažnjaci? Kad su izumljeni helikopteri? Kad su se pojavili prvi putnički nadzvu avioni?

Kad su izgrađeni prvi brodovi? Kad su se pojavili brodovi s oputom? Kad su izgrađene prve podmornice? Kad su bili veliki dani jedrenjaka? Kad su isplovili prvi parobrodi?

Kad je izumljen motor s unutrašnjimizgaranjem?

jKad su sastavljeni prvi motorni

iautomobili?;

Kad su izrađeni prvi motocikli?Kad su izrađeni prvi trkaći automobili1

Kad su se pojavili prvi autobusi? i

PLANET ZEMLJA

j102 Kad je nastala Zemlja? i102 Kad je Saharu prekrivao led?102 Kad su se razdvojili Novi i Stari svijet?102 Kad su nastale Alpe? i103 Kad je Sredozemno more bilo suho? j

96 96 9697 97 97

98 98 98 99 99

10

103 Kad su ljudi otkrili da je Zemlja okrug104 Kad su se počele upotrebljavati

pomorske karte?104 Kad su nacrtane prve karte? j

L

105 Kad su se zračne fotografije počele upotrebljavati za izradu karata?

105 Kad je izrađen prvi atlas?

105 Kad se u Evropi počeo primjenjivativišepoljni sistem?

106 Kad je u Evropu uvezen šećer?106 Kad je započela zelena revolucija?107 Kad će se svjetsko stanovništvo

udvostručiti?

SVEMIR108 Kad su izvedena prva astronomska

istraživanja? 108 Kad su izgrađene prve zvjezdarnice?108 Kad je prvi puta uočen Hailevev komet?108 Kad su imenovana prva zviježđa?109 Kad su upotrijebljeni prvi teleskopi?

109 Kad su lansirane prve raketne letjelice?

110 Kad je lansiran prvi umjetni satelit?110 Kad je prva letjelica sletjela na drugi

planet?

111 Kad je u svemir poletjela prva letjelica s posadom?

111 Kad je poletio prvi raketoplan?

UMJETNOST I SPORT112 Kad su se u građevinarstvu pojavili

stupovi?

Kad su izgrađena prva kazališta? Kad su se u građevinarstvu počeliupotrebljavati lukovi? Kad su se počeli

graditi svodovi? Kad su izgrađene prve građevine skupolom?

Kad su izrađeni prvi glazbeniinstrumenti?

Kad su se pojavili prvi orkestri? Kad je prvi puta zapisana glazba? Kad je izvedena prva opera? Kad se pojavio moderni ples? Kad se počeo svirati jazz?

Kad su izrađene prve skulpture?Kad su nacrtani prvi akvareli?Kad se u evropskom slikarstvu počelaprimjenjivati perspektiva? Kad su

postale popularne japanskelitografije? Kad je afrička umjetnost

utjecala naevropsko slikarstvo?

Kad se počeo igrati polo? Kad su se pojavile igre s loptom? Kad se počela igrati košarka? Kad su se razvile borilačke vještine? Kad su održane prve automobilske utrke?

112 113

113 113

114

114 114 115 115 115116 116

I BILJKE I ŽIVOTINJE

> KAD SE NA ZEMLJI POJAVIO ŽIVOT?

Prva živa bića bile su bakterije. Na Zemlji su se pojavile prije otprilike 3,5 milijarde godina.

U vrijeme začetka života, na Zemlji su vladali uvjeti koji bi za suvremena bića bili kobni. Atmosfera je sadržala mnoš-tvo otrovnih plinova. Nije bilo kisika, a u more su prodirale opasne ultraljubičaste zrake sa Sunca.

U takvim se uvjetima začeo život. More je bilo bogata »juha«, kemijskih spojeva, čije su se molekule povezivale u veće molekule. Tako su nastale aminokiseline (DNKi RNK) na kojima se

zasnivaju svi živi oblici. Oko aminokiselina se razvila membrana, tvoreći prve primitivne stanice. Uspješne stanice su rasle i dijelile se da bi se na kraju pojavili organizmi slični bakterijama.

Neki od njih su započeli proizvoditi hranu fotosintezom.

životir

anaerobne bakterije

početak fotosinteze

aminokiselineorganske molekule

> KOJE SU BILJKE NAJSTARIJE?

Prve biljke bile su modrozelene alge. Njihovi fosilni ostaci pro-nađeni su u stijenama starim vi-še od tri milijarde godina.

Pojavom fotosinteze bakterije su počele u atmosferu ispu-štati kisik. U visokim slojevi-ma atmosfere ultraljubičaste Sunčeve zrake pretvarale su kisik u ozon. Tako je nastao sloj kroz koji se nije moglo probiti opasno zračenje te se život u moru mogao dalje raz-vijati.

Najstarije poznate fosilne biljke pronađene su na jugu Afrike u stijenama starim 3,2 milijarde godina. To su jed-nostanične modrozelene alge zvane Archaeosphaeroides.

10

Modrozelene alge postoje i danas. U nekim se dijelovima svijeta javljaju u velikim kolo-nijama tvoreći vapnenac. Okupljaju se u slojevima i tvore jastučaste strukture ko-je zovemo stromatolitima (prikazani na crtežu). Takve

su kolonije postojale i prije dvije milijarde godina. Najst riji poznati fosilni stromatol stari su 2,8 milijardi godina. Na manjem crtežu vide se sli jevi u stromatolitu.

BILJKE I ŽIVOTINJE

V KOJE SU ŽIVOTINJE NAJSTARIJE?

Životinje su se vjerojatno poja-vile istovremeno kad i prve bilj-ke. Međutim, prve životinje za koje pouzdano znamo bili su

crvi, meduze i slična bića što su živjela prije 700 milijuna go-dina.

Prve životinje su gotovo si-gurno bile jednostanične pra-životinje, ali o njima nemamo

nikakvih fosilnih dokaza. Od praživotinja su se razvile jed-nostavne višestanične životi-nje, o čijem izgledu možemo samo nagađati.

Prvi fosilni zapisi pronađeni su u Australiji u planini Edi-acara Hills, staroj više od 700 milijuna godina. Fosili prona-đeni u toj stijeni nazivaju se Ediacara faunom.

Na crtežu su prikazane ne-ke od životinja iz Ediacara fa-une. Ediacara i Kimbrella bile su meduze, a Cyclomedusa jedan od njihovih srodnika koji je živio na morskom dnu. Morska pera bila su također srodnici meduza. Spriggina i Dickinsonia su životinje nalik crvima, dok je Tribrachium primitivni predak suvremenih morskih ježinaca i zvjezdača.

A KAD SU NASTALI FOSILI?

Fosili nastaju prekrivanjem ži-votinja ili biljaka sedimentima, tako da postaju dijelovima stije-nja. Obično se radi o njihovim tvrdim dijelovima, primjerice

kostima ili ljušturama.

Znanstvenici vjeruju da je na Zemlji od vremena kad se za-čeo život živjelo oko 9,8 mili-jardi vrsta. Međutim, fosilni dokazi postoje samo za oko 800 tisuća vrsta, jer su za pro-

ces fosilizacije potrebni po-sebni uvjeti.

Fosili najčešće nastaju od tvrdih dijelova kao što su ko-sti. Kad životinja ugine (1), njeno se mekano tkivo brzo raspadne (2). Ako je životinja uginula u vodi, njene kosti prekrivaju sitne čestice gline ili vapnenca. S vremenom se na sloju tih čestica talože novi sedimenti i stvrdnjavaju u sti-jenu (3). Istovremeno se sitni otvori ili pore u kostima ispu-njavaju mineralima iz sedime-nata. Kadšto se kosti mogu ra-stopiti i posve zamijeniti mi-neralima. Tako u kalupima stvorenim okolnim stijenama nastaju kamene kopije ili od-ljevi kostiju. Na kraju se tije-kom milijuna godina stijena može uzdići iz mora, tvoreći kopno. Erozijom tla fosili po-staju vidljivi (4).

11

BILJKE I ŽIVOTINJE

V KAD SU SE POJAVILE ŽIVOTINJE S LJUŠTUROM?

Prvi brojniji fosilni ostaci potječu iz kambrija. U tom su se razdoblju, prije 600 milijuna godina, počele razvijati životinje s ljušturom.

Pretkambrijske su životinje imale meko tijelo i bile su lak plijen grabežljivcima. Životi-nje koje su se mogle zaštititi tvrdom ljušturom stekle su veliku prednost.

U kambrijskim su morima živjele brojne životinje s vap-

nenastom ljušturom, primje-rice primitivni gastropodi (morski puževi), mekušci s ljušturom podijeljenom u dvi-je polutke, te ramenonošci i bodljikaši, od kojih su se raz-vili suvremeni morski ježinci i zvjezdače.

Tvrdi tjelesni pokrov razvile su i druge životinje, prven-stveno člankonošci (životinje s člankovitim nogama, prim-jerice rakovi i kukci) u koje ubrajamo i trilobite.

V KAD SU SE POJAVILI PRVE RIBE?

U razdoblju ordovicija pojav su se prvi kralježnjaci. Bile si ribe bez čeljusti.

Ne znamo točno kako su e1

luirale ribe, ali se vjeruje d; su se razvile od životinja iz; skupine bodljikaša.

Većina besčeljustousta n prelazila duljinu od 50 cen1 metara. Umjesto usta imak su otvore kroz koje su usis. vale vodu i čestice hrane. P stojale su tri velike skupine tih riba. Cefalaspidi (primjt ce Hemicyclaspis) su bile tt me ribe čiju je plosnatu gla prekrivao koštani oklop. Pt raspidi (primjerice Pteraspi su također imali tvrdi oklof ali se on sastojao od više kc štanih ploča.

Anaspidi (primjerice Jam ytius) su bile najmanje bes< Ijustouste ribe. Nisu imale koštani oklop, ali su im tije' prekrivale brojne krute lju-ske. Vjeruje se da su se od njih razvile suvremene bes> Ijustouste kao što su piškor paklare.

A KOJE SU ŽIVOTINJE ŽIVJELE U DREVNIM MORIMA?

U kambriju, ordoviciju i siluru mora su vrvjela svim vrstama beskralježnjaka.

Na crtežu su prikazane neke od životinja što su živjele u morima tijekom ordovicija (prije 550-440 milijuna godi-na). Najrasprostranjeniji su bili trilobiti (1). Bili su dugi dva do 60 centimetara i puzali su morskim dnom hraneći se mekanim stvorenjima.

U tom su se razdoblju pro-

širili i raniji životni oblici. Mo-ra su vrvjela spužvama (8), meduzama (7) i različitim vr-stama koralja (9). Brojne vrste bodljikaša uključivale su ci-stoide (4), stapčare (5) i ehi-noide (6). Ramenonošci (2) su još uvijek bili prilično česti, kao i morski puževi (3) i školj-kaši. U tom se razdoblju javila i nova skupina mekušaca, na-utilidi (10). To su životinje na-lik lignju, čije je tijelo zatvo-reno u dugačkoj, čunjastoj ljušturi. Od njih su se kasnije razvili amoniti, suvremeni lig-nji i glavonošci.

Jamoytius

12

BILJKE I ŽIVOTINJE

V KAD SU SE POJAVILEPRVEČELJUSTOUSTERIBE?

Prve ribe s pokretnim čeljustima pojavile su se tijekom silura, prije otprilike 420 milijuna godina. Međutim, njihove su se čeljusti znatno razlikovale od čeljusti morskih pasa i koštunjača koje su se ubrzo razvile.

Prve čeljustousne ribe bile su oklopnjače. Glavu su im pre-krivale koštane ploče koje su se na prednjem dijelu savija-le, tvoreći čeljusti.

Prve oklopnjače bile su pri-lično male, ali su se u devon-skom razdoblju pretvorile u prave divove. Dunkleosteus je bio dulji od devet metara i u njegove bi otvorene čeljusti mogao stati čovjek.

Devon se često naziva »raz-dobljem riba«. Pored besče-Ijustousta i oklopnjača počele su se javljati i razvijenije ribe, primjerice morski psi čiji je kostur građen od hrskavice. Istovremeno su se pojavile i koštunjače. Climatius je pri-padao takozvanim koštunja-vim morskim psima jer je na prednjem rubu svake peraje

imao koštanu bodlju. Smatra se da su se koštunjavi morski psi razvili od anaspida i da su preci koštunjača.

Od koštujače su se odvojile resoperke. Predstavnici te skupine su latimerija i izumrla vrsta Rhipidistia (vidi str. 14). Naziv su dobile po tome što su im parne peraje uz osnovi-cu mesnate i pokrivene lju-skama, a rubove im prekrivaju kožne rese.

\> KAD SU SE NA KOPNU POJAVILE PRVE BILJKE?

Tijekom silura i devona započela je invazija na kopno. Prvi kolonizatori bile su biljke.

Možda su mahovine i slične biljke naselile kopno još u or-doviciju ili početkom silura, ali o tome nisu pronađeni nikakvi fosilni zapisi. Prve kopnene biljke vjerojatno su pripadale skupini psilofita. Bile su vrlo jednostavne, nisu imale korijen ni listove, ali su njihove uspravne stabljike imale stanice za provođenje vode.

Dunkleosteus

'.osterophy

Najstariji poznati psilofit je Cooksonia, čiji su fosilni ostaci pronađeni u silurskim stijenama starim 400 milijuna godina. Stabljike devonskog psilofita Zosterophylluma dosezale su visinu od 30 centimetara.

U devonu su se pojavile i crvotočine. Biljke poput Ba-ragwanathiae i Drepanophv-cusa drevni su preci suvremenih crvotočina i divovskih četinjača.

13

BILJKE ! ŽIVOTINJE

V KAD SU SE POJAVILI PRVI VODOZEMCI?

Prvi vodozemci pojavili su se krajem devona. Smatra se da su se razvili od resoperki.U razdoblju devona živio je red resoperki poznatih kao ripidistije. Te su ribe izumrle još u permu, prije otprilike 250 milijuna godina, ali su se prije toga od njih razvili vodozemci.

Ripidistije su, kao i druge ribe, imale peraje za plivanje. Međutim, njihove su peraje uz osnovicu bile mesnate, pa

su se lako mogle iskoristiti: puzanje. Možda je obilje ' biljne hrane na kopnu privuklo neke ribe da izađi vode. Mladim, laganim ribama to je bilo lakše negc starijima. Postepeno su im razvijali jači udovi i sve su v vremena provodile izvan vode, pretvarajući se u prvi vodozemce.

A KOJE SU BILJKE RASLE U KARBONSKIM ŠUMAMA?

U močvarnim šumama karbon-skog razdoblja prevladavale su crvotočine svih veličina. Pored toga, šume se obilovale presli-cama od kojih su neke prerasle u golemo drveće, te mnoštvom različitih paprati.

Porijeklo različitih skupina karbonskih biljaka još je ne-poznato. Pretpostavlja se da su se razvile od psilofita, ali nisu pronađeni fosili koji bi potvrdili njihovu povezanost.

14

Kao i suvremenim crvotoči-nama i papratnjačama, kar-bonskim je biljkama za stvara-nje spora trebala vlaga. Zato su živjele oko močvara i jeze-ra, tvoreći velike močvarne šume.Crvotočine su se javljale u svim veličinama, od malih grmova do drveća višeg od 30 metara (primjerice Lepidodendron, Bothrodendron i Sigillaria). Na gornjem crtežu prikazane su s lijeva na desno Lepidodendron, dvije Sigillariae i drvo Calamites. Posljednja vrsta je, ustvari,

divovska preslica. Znatno imanja preslica,

\Sphenophyllum, prikazanaju donjem lijevom kutu. 'Karbon se često naziva '/razdobljem papratnjača., j(je u ugljenu nastalom u torrvremenu pronađeno mnogifosila nalik papratima. Tadazaista postojalo mnogopaprati, a najbrojnije su biksjemene paprati. One su seikao i današnje četinjače,razmnožavale sjemenkama,ne sporama.

j

BILJKE I ŽIVOTINJE

V KOJE SU ŽIVOTINJE ŽIVJELE U KARBONSKIM ŠUMAMA?

U razdoblju karbona na Zemlji su prevladavali vodozemci.

Karbonske vodozemce dijeli-mo u dvije velike skupine. La-birintodonti, primjerice Icht-hyostega, bili su životinje slič-ne ribama. Imali su kratke, ali vrlo korisne udove. Neki od njih su bili vrlo veliki. lchthy-ostega je bio dugačak oko jednog metra, a drugi su bili čak i veći.

Lepospondili su bili nešto

manji. Većinu života provodili su u vodi i imali su male, nerazvijene udove. Ophider-peton je bio zmijoliki lepo-spondil.

Svijetom su vladali labirin-todonti. Eogyrinus, koji se pojavio nešto kasnije, bio je dug pet metara, živio je u vo-di i hranio se ribama. Taj veli-ki suparnik je vjerojatno prisi-lio manje vodozemce da iza-đu na kopno. Kod njih se raz-vila deblja koža, te su se tako počeli razvijati gmazovi.

V KOJI SU GMAZOVI IMALI »JEDRA«?

Tijekom perma najbrojnija skupina gmazova bili su gmazovi slični sisavcima. Neki su od njih bili vrlo neobične životinje s velikim »jedrom« na leđima.

Gmazovi nalik sisavcima imali su neka svojstva današnjih si-savaca. Najstariji pripadnici te skupine bili su pelikosauri. Neki od njih, primjerice Dini et rod on i Edaphosaurus, imali su na leđima »jedro«. Dimetrodon je bio veliki me-sožder dug oko 3,5 metra. »Jedro« mu je služilo za odr-žavanje stalne temperature ti-jela. Kad bi se okrenuo bočno prema Suncu, krv što je tekla kroz jedro se zagrijavala. Kod velikih vrućina životinja se sklanjala u sjenu ili je prema Suncu okretala prednji rub »jedra«, te se tako hladila.

Kasnije su se pojavili i drugi gmazovi nalik sisavcima u ra-sponu od zastrašujućih Lyca-enopsa, do manjih kinodona-ta nalik psima. Od kinodona-ta su se vjerojatno razvili prvi pravi sisavci (vidi str. 23).

reso;j:r ka

A KAD SU SE POJAVILI PRVI GMAZOVI?

Prvi gmazovi pojavili su se krajem karbona, dok su u permu (prije 280 do 255 milijuna godina) preuzeli vladavinu na Zemlji.

Najstariji poznati gmaz je Hy-lonomus čiji su fosili prona-đeni u mlađim karbonskim stijenama. Bio je dugačak 20 do 100 centimetara i vjerojat-no se hranio kukcima. Pret-postavlja se da se sklanjao u starim panjevima. Hylonomus je pripadao

skupini kotilosaura od kojih su se razvili svi ostali gmazo-vi. Drugi pripadnici te skupi-ne su mesožder Limnoscelis i njegov manji srodnik Labido-saurus. Najveći kotilosauri bili su biljožderi pareisauri, primjerice Scutosaurus i Pare-iasaurus. Bili su dulji od tri metra i zaštićeni krutim ko-štanim pločama. Svi kotilosa-uri nestali su krajem perma.

Dimetrodon

15

BILJKE I ŽIVOTINJE

V ŠTO ZOVEMORAZDOBLJEMGMAZOVA?

Povijest života na Zemlji podijeljena je u tri ere. Mezozoik, ili srednje životno doba, poznat je kao razdoblje gmazova.

Na geološkoj vremenskoj karti prikazana je povijest živih bića zasnovana na starosti sti-jena u kojima su pronađeni njihovi fosilni ostaci. Postoja-le su tri glavne ere. Granice među erama označavaju vrije-me kad su se dogodile velike promjene, primjerice kad su

izumrle neke skupine životi-nja. Svaka era podijeljena je naviše razdoblja.

U paleozoiku, ili drevnom životnom dobu, započela je evolucija beskralježnjaka, ri-ba, vodozemaca i prvih gma-zova. Tijekom mezozoika, ili srednjeg životnog doba, kop-nom, vodom i zrakom vladali su gmazovi. Kenozoik, ili no-vo životno doba, započeo je pojavom sisavaca i traje još i danas.

V OD KOJIH SU SE IGMAZOVA RAZVILIDINOSAURI?

1

U trijasu je živjela skupinagmazova koje zovemo itekodontima. Neki od njihpočeli su hodati na dvije tiote su se od njih razvilidinosauri.

i

Od tektodonata se razvila čina arkosaura. U tu skupi pored dinosaura ubrajanu pterosaure (leteće gmazo krokodile.

Postojalo je više vrsta te donata. Mnogi od njih bil nalik krokodilima, s kratki nogama koje su držali po-strance. Drugi su imali dui noge smještene ispod tije pa su mogli brže i lakše tr< Kod nekih od njih su se st nje noge više razvile od pi njih, pa su počeli trčati na je noge. Od njih su se raz-dinosauri. lako su se neki nosauri vratili hodu na čei noge, prednji udovi su i k njih ostali slabije razvijeni

16

ERA

PREKAMBRIJ

Euparkeria

■BILJKE I ŽIVOTINJE

V KOJI SU DINOSAURI IMALI VELIKE PLOČE?

Među najneobičnije dinosaure ubrajaju se stegosauri, naoružani velikim pločama.

Stegosauri, s glavnim pred-stavnikom Stegosaurusom, pojavili su se tijekom jure. Ni-su bili posebno uspješni, pa su mnoga pitanja o njima ostala bez odgovora.

Obično se smatra da je Ste-gosaurus bio biljožder. Me-đutim, imao je vrlo malu gla-vu i usta, pa mu je trebalo mnogo vremena da pojede dovoljno biljaka da bi preži-vio. Zbog toga neki znanstve-nici vjeruju da se Stegosaurus hranio strvinama (uginulim životinjama).

Pretpostavlja se da su mu ploče na hrptu služile kao za-štita. No, Stegosaurus je una-toč njima bio ranjiv, a poseb-no na bokovima. Druga zami-sao je da je ploče upotreblja-vao za hlađenje ili zagrijava-nje krvi.

Bodlje na repu su još jedna tajna ove vrste. Stegosaurus nije mogao pomicati rep, pa takvo »oružje« nije bilo ko-^ risno.

V KOJI SU DINOSAURI BILI NAJVEĆI?

Najveći dinosauri bili su sauropodi, u koje ubrajamo i Brontosasurusa. No unatoč divovskom rastu, vjerojatno su bili bezopasni. Njihova je veličina bila tek obrana od mesoždera.

Veličinu sauropoda je teško zamisliti. Diplodocus, najveći od svih dinosaura, mjerio je 25 metara od glave do repa. Vjerojatno je imao »relejnu stanicu« — proširenje na leđ-noj moždini — koja mu je omogućavala da upravlja stražnjim dijelom tijela. Brac-hiosaurus, najmasivniji sauro-pod, težio je 80 do 100 tona. Sauropodi su se pojavili u trijasu i proširili u juri. Bili su biljožderi i većinu vremena su provodili brsteći lišće s najviših grana. Njihova je veli-čina vjerojatno plašila većinu mesoždera, a od onih su se odvažnijih branili snažnim nogama i repom.

V KOJI SU DINOSAURI IMALI ROGOVE?

Ceratopsiani, ili dinosauri s rogovima, pojavili su se tijekom krede. Rogovi i štit na glavi predstavljali su dobru zaštitu od zastrašujućih karnosaura.

Dinosauri s rogovima su bili vrlo uspješna skupina životi-nja koja se održala sve do kra-ja krede. Jedan od najprimi-tivnijih predstavnika bio je re-lativno maleni Protoceratops. Bio je dug oko dva metra, na glavi je imao štit, ali nije imao rogova. Kasnije su se razvile životinje s jednim rogom na prednjoj strani štita i dodat-nim rogovima na stražnjem dijelu.

Jedan od najvećih i najna-prednijih ceratopsiana bio je Triceratops, čija je duljina iz-nosila oko osam metara. Ro-govi i štit su posve sigurno služili za zaštitu glave i vrata, ali su ih mužjaci upotrebljavali i za nadmetanje. Uhvatili bi se rogovima i povlačili, poka-zujući koji je od njih jači.

17

Stegosaurus

BILJKE I ŽIVOTINJE

> KOJI U DINOSAURINALIKOVALITENKOVIMA?

Najzaštićeniji dinosauri bili su ankilosauri. Neki od njih su bili gotovo neranjivi.

Ankilosauri su se pojavili kra-jem krede. Vjerojatno su po-tomci stegosaura, koji su ta-kođer imali zaštitni oklop. Je-dan od prvih pripadnika te skupine bio je Polacanthus. Njegov relativno oskudan oklop sastojao se od dva reda šiljastih pločica koje su se protezale duž vrata i dijela le-đa. Koštani čvorovi su mu ta-kođer okruživali bokove i rep.

Svi ankilosauri koji su se kasnije pojavili bili su zdepaste životinje prekrivene brojnim koštanim bodljama i čvorovima. Euoplocephalus (ranije poznat kao Ankylosaurus) bio je dugačak oko četiri metra. Bio je upola manji od Stegosaurusa, ali i dvostruko teži. Gornji dio tijela štitile su mu guste koštane pločice pojačane koštanim čvorovima. Od neprijatelja se najčešće branio legavši na trbuh i čekajući da napadač odustane. Vjerojatno je u nuždi mogao zamahnuti masivnim repom sličnim toljagi, ali su mu pokreti bili nekontrolirani.

Čini se da su ankilosauri bili prilično brojni u razdoblju krede, što je potvrda da je njihov oklop bio dobra zaštita. Jedan od najzaštićenijih dinosaura bio je Scolosaurus. Tijelo su mu prekrivale brojne bodlje, a dvije najveće bodlje imao je na kraju velikog repa.

A KAD SU SE POJAVILI DINOSAURI MESOŽDERI?

Mesožderi su se pojavljivali tijekom čitave povijesti dinosaura. Međutim, najveći i najstrašniji živjeli su u juri i kredi.

Prvi dinosauri mesožderi, ili teropodi, bili su vrlo slični svojim precima tektodontima. U trijasu je živio Coelophysis dugačak tri metra. Bio je nježne građe i pripadao je skupini kolurosaura. U juri su kolurosauri obuhvaćali

Campsognathusa veličine pileta i dva metra dugačkoj Coelurusa.

Veće teropode koji su sekasnije razvili zovemokarnosaurima. Najveće i jnastrašnije vrste živjele sutijekom jure i krede. U juri inajveći bili megalosauri, ;naprimjer Megalosaurus i ,Allosaurus, a u kredi

jtiranosauridi, primjerice !Tyrannosaurus.\

18

BILJKE I ŽIVOTINJE

< KOJtl SU DINOSAURI NAJBRŽE TRČALI?

Najbrži dinosauri bili su ornitomimidi. Hranili su se jajima i pljačkali gnijezda drugih dinosaura.

Ornitomimide ubrajamo u kolurosaure što su živjeli u kredi. Za razliku od svojih ro-đaka koji su jeli meso, ornito-mimidi nisu imali zube. Pret-postavlja se da su se hranili sišući sadržaj jaja drugih di-nosaura.

< KOJI JE MESOŽDER BIO NAJVEĆI?

Najveći od svih poznatih mesoždera bio je Tyrannosaurus. Bio je visok pet i dugačak četrnaest metara. Imao je zube duljine 15 centimetara.

Tiranosauri su živjeli krajem krede na području Sjeverne Amerike. Smatraju se naj-strašnijim životinjama u povi-jesti našeg planeta, ali su ta-kav ugled stekli samo na os-novu izgleda.

Poput drugih karnosaura, Tirannosaurus i njegovi srod-nici trčali su na stražnjim no-

Ornitomimidi su imali »ru-ke« s tri prsta koje su vjerojat-no koristili za otklanjanje pi-jeska ili grana u potrazi za gnijezdima. Imali su duge stražnje noge i bili su vrlo okretni. Znanstvenici su pro-računali da je Ornithomimus mogao trčati brzinom od 80 kilometara na sat. Međutim, otisci stopala pokazuju da se najčešće kretao brzinom ma-njom od 20 kilometara na sat. Pretpostavlja se da je sposob-nost brzog trčanja koristio sa-mo u nuždi.

gama. Međutim, tiranosauro-vi prednji udovi bili su sitni i gotovo beskorisni, pa je pri hvatanju plijena ovisio o snažnim čeljustima. Stražnje su mu noge bile prilično raz-maknute, omogućujući mu samo nespretno geganje. Druge su životinje bile okret-nije, pa je tiranosaur vjerojat-no lovio samo bolesne i ra-njene životinje, a često se hranio i strvinama. Zbog toga Tyrannosaurus i njegovi srod-nici nisu bili vladajući grabež-Ijivci.

Anatosaurus

Ornitholestes ^ .

A JESU LI DINOSAURI BILI TOPLOKRVNI?

Sisavce i ptice ubrajamo u toplokrvne životinje, dok gmazove opisujemo kao hladnokrvne. Dinosauri su bili gmazovi, ali se po nekim njihovim svojstvima može naslutiti da su bili toplokrvni.

Toplokrvne životinje same proizvode toplinu i održavaju gotovo stalnu tjelesnu tempe-raturu. Hladnokrvne životinje ovise o vanjskoj toplini, pa se temperatura njihovog tijela

mijenja ovisno o temperaturi okoline.

Hladnokrvne životinje su prilično male, dok su dinosa-uri većinom bili vrlo veliki. Hladnokrvne životinje te veli-čine bile bi trome i imale bi poteškoća sa nadoknađiva-njem izgubljene topline, a čak su se i najveći dinosauri mogli lako kretati.

Hladnokrvne životinje su aktivne danju, jer se noću ne mogu dovoljno zagrijati da bi se kretale. Međutim, koluro-sau r Deinonychus bio je noći lovac — imao je oštar vid i istančano čulo mirisa. Da bi

mogao loviti noću, kad ga nije grijala Sunčeva toplina, morao je biti toplokrvan.

Ovo su samo neki od doka-za koju ukazuju da su dinosa-uri mogli bili toplokrvne živo-tinje. Međutim, teško je reći je li to zaista točno.

19

a,.--

A KOJI SU DINOSAURI IMALI PAČJI KLJUN I KRESTU?

Hadrosauri s,kljunom nalik pačjem pojavili su se krejem krede. Neki od njih su na glavi imali neobičnu krestu.

Dinosauri s pačjim kljunom pripadali su skupini biljoždera što se razvila od ornitopoda. To su posljednji i najspecijaliziraniji članovi te skupine.

Dugački uski rep i pačji kljun govore nam da su ovi dinosauri živjeli u barama ili jezerima. U kljunu su imali gusto raspoređene zube, što znači da su vjerojatno jeli krutu hranu. Postoje dokazi da su se hranili mladim grančicama i vazdazelenim iglicama, pa je moguće da su hadrosauri brstili šumama.

Uloga kreste nije poznata. Pretpostavlja se da je utjecala na osjet mirisa, ili je djelovala poput rezonantne kutije koja je pojačavala zvuk životinjinogzova.

A KAD SU SE POJAVILI PRVI MORSKI GMAZOVI?

Danas su gmazovi pretežno kopnene životinje. Pa ipak, u permu su se neki od njih vratili životu u vodi.

Prvi gmaz koji se vratio životu u moru bio je Mesosaurus na-lik gušteru. Bio je dugačak oko 70 centimetara, imao je rep poput jegulje i plivaće ko-žice na nogama.

Tijekom trijasa u morima su živjeli brojni gmazovi. Plakodonti dugački dva metra i zaštićeni oklopom hranili su

se školjkama. Notosauri \duljine tri metra bili su Ivodeni gmazovi s plivaćimkožicama i dugačkim vratoOd njih su se, vjerojatno,kasnije razvili plesiosauri.Jedan od najneobičnijihjmorskih gmazova bio je ]Tanystropheus. Imaojevrjdugački tanki vrat, pa sepretpostavlja da je stojeći iplitkoj vodi glavom hvataolignje i ribe.

i

20

BILJKE I ŽIVOTINJE

V KAD JE ŽIVIO IGUANODON?

Iguanodon se pojavio počet-kom krede. Pripadao je skupini ornitopoda, ili dinosaura s ptič-jim nogama.

Ornitopodi su se razvili još u trijasu. Bili su to nespecijalizi-rani biljožderi koji su opstali sve do kraja krede.

Iguanodon je bio veliki or-nitopod. Dosezao je osam metara duljine i pet metara vi-sine. Njegova jedina prila-godba bio je palac prerastao u oštru bodlju. Vjerojatno ga

V KAD SU ŽIVJELI IHTIOSAURI?

Ihtiosauri su se pojavili u trijasu. Bili su vrlo uspješna skupina, ali su sredinom krede izumrli.

Ihtiosauri su nevjerojatno na-likovali suvremenim dupini-ma. Imali su gotovo jednaku hidrodinamičnu liniju koja im je omogućavala brzo plivanje. Plivali su odgurujući se re-pom, dok ih je leđna peraja držala uspravnima. Bočne su peraje upotrebljavali za skre-tanje i zaustavljanje.

J1LJKE I ŽIVOTINJE

Prvi su se ihtiosauri hranili ribama što su ih hvatali oštrim zubima. Kasnije vrste su se prilagodile lovu amonita i li-ganja. Neke gotovo da i nisu imale zube.

Budući da se nisu mogli kretati po kopnu, ihtiosauri su se parili u vodi. Fosilni za-pisi pokazuju da nisu legli ja-ja, već su kotili žive mla-dunče.

Ihtiosauri su počeli izumi-rati početkom krede. Vjero-jatno se nisu mogli suprotsta-viti plesiosaurima.

\

je upotrebljavao za obranu od velikih karnosaura.Ornitopodi su, kao i većina suvremenih biljoždera, živjeli u krdima. U Belgiji su pronađeni fosilni

ostaci jednog krda Iguanodona. Pronađeno je više od 30 kostura, pa se pretpostavlja da je krdo, bježeći od grabežljivca, upalo u klanac.

A KAD SU ŽIVJELI PLESIOSAURI?

Plesiosauri su morski gmazovi što su se pojavili krajem trijasa i izumrli krajem krede.

Postojale su dvije vrste plesi-osaura. Dugovrati plesiosauri su imali malu glavu i oštre, igličaste zube. Vodom su se kretali na isti način kao i suvremeni pingvini. Peraje su upotrebljavali kao »krila«, i mogli su se brzo okretati. Hranili su se uglavnom ribama. Neki su dugovrati plesiosauri imali zaista dugi vrat.

Elasmosaurus je imao 70 vratnih kostiju i njegov je vrat iznosio polovicu od 10 metara dugačkog tijela.

Kratkovrati su plesiosauri imali mnogo veću glavu. Bili su vješti plivači i na velikim su se udaljenostima kretali znatno brže od dugovratih srodnika. Hranili su se lignjama i amonitima, koje su hvatali golemim čeljustima. Najveći kratkovrati plesiosaur bio je dulji od 12 metara.

21

BILJKE I ŽIVOTINJE

> KAD SU GMAZOVI POČELI LETJETI?

Leteći gmazovi ili pterosauri pojavili su se u trijasu. Vjerojatno su se razvili od tektodonata što su živjeli na drveću.

Preci pterosaura bili su vjero-jatno tektodonti koji su hodali na stražnjim nogama. Neki od njih su se počeli penjati po drveću, te su se kod njih raz-vile opne za letenje. U trijasu je živio gmaz Podopteryx čije su se opne protezale od pred-njih do stražnjih udova. Živio je na drveću i često jedrio među krošnjama.

Jedan od najprimitivnijih pterosaura bio je Dimorpho-don, koji se pojavio počet-kom jure. Imao je veliku gla-vu, a čeljusti su mu ispunjavali brojni veliki zubi. Raspon krila mu je iznosio oko 1,5 metara, ali je vrlo loše letio. Kao i ostali pterosauri, krila je češće koristio za jedrenje ne-go za letenje.

Rhamphorhynchus se poja-vio krajem jure. Imao je mno-go lakše tijelo i glavu nego Dimorphodon, pa je bio bolje prilagođen životu u zraku. Na kraju repa je imao tvorevinu u obliku dijamanta koju je u le-tu upotrebljavao za održava-nje ravnoteže.

Njegovi nakošeni zubi mo-gli su dobro poslužiti u lovu na ribe. Međutim, malo je vjerojatno da je ta životinja mogla zaroniti u vodu ili čak sletjeti na njenu površinu. Stoga se pretpostavlja da je Rhamphorhynchus ribe hva-tao klizeći nad površinom vo-de i uranjajući kljun.

A KOJI SU LETEĆI GMAZOVI BILI NAJVEĆI?

Najveći leteći gmazovi bili su pterodaktili kao što su Pteranodon i Quetzalcoatlus.

Pterodaktili su bili najnapred-nija skupina pterosaura. Nisu imali rep, a zubi su im bili tan-ki i nježni. Neki čak uopće nisu imali zube.

Pterodactylus je bio mali gmaz veličine vrapca. No, Pteranodon i Quetzalcoatlus bili su pravi divovi. Pterano-donu je raspon krila iznosio

osam metara. Polako je kl iz nad morem i hvatao ribu gr beći je u veliku vreću pod kljunom. Quetzalcoatlus je bio čak i veći; njegov je ra-spon krila iznosio deset me ra. Taj je golemi gmaz nalik lešinaru živio na kopnu i vj< rojatno se hranio strvinama Pretpostavlja se da su pte rosauri prilično sporo mah; krilima, pa su zbog toga zn; no bolje jedrili nego letjeli. Na tlu su se teško kretali, te su najčešće živjeli navrhov ma litica.

22

IBILJKE I ŽIVOTINJE

V KAD SU SE POJAVILE PRVE PTICE?

Najstarija poznata ptica je Archaeopteryx, koja je živjela krajem jure.

Ptice su se vjerojatno razvile od istih predaka kao i tekto-donti ili kolurosauri. Perje se razvilo od krljušti na tijelu gmazova, a prva im je uloga bila da održavaju stalnu topli-nu životinje.

Archaeopteryx je sigurno bio ptica, jer je imao krila i perje. Međutim, još uvijek je imao neke karakteristike

gmazova. U kljunu je imao oštre zube, duž kljuna su mu iz perja izvirivale kandže, a njegov dugi rep je bio građen od brojnih kostiju.

U fosilnim zapisima Archa-eopteryx je pronađen kao za-sebna vrsta. O njegovim pre-cima i potomcima nije ništa poznato. Pronađeni su dokazi da je početkom krede na Zemlji živjelo nekoliko ptica nalik guskama i gnjurcima. Krajem krede ptice su postale znatno brojnije. Među njima su bili lchthyornis, nalik da-našnjoj čigri, te Hesperornis, velika ptica koja je ronila, ali nije mogla letjeti.

V KAD SU SE POJAVILI PRVI SISAVCI?

Prvi sisavci su se razvili početkom trijasa. Bila su to vrlo sitna stvorenja nalik rovkama, a hranili su se kukcima i drugim malim životinjama.

Sisavci su se razvili od kinodonata, jedne od posljednjih skupina gmazova nalik sisavcima. Pojavili su se tijekom trijasa, istovremeno kad su se razvijali i dinosauri. Međutim, dok su dinosauri polako preuzimali dominaciju svijetom, sisavci su ostali mala, beznačajna skupina.

U juri i kredi pojavilo se nekoliko skupina sisavaca. Njihovi se fosilni ostaci sastoje uglavnom od zuba. Zbog toga nazivi pojedinih skupina opisuju oblik njihovih zuba. U juri su od sisavaca živjeli dokodonti, trikonodonti i simetrodonti. Najvažnija skupina bili su pantoteri. Sredinom krede od pantotera su se razvili tobolčari i plodvaši.

A JE LI ARCHAEOPTERYX MOGAO LETJETI?

Čini se da Archaeopteryx nije bio prilagođen letenju. Vjerojatno je bolje jedrio, a moguće je i da je većinu vremena provodio na tlu.

Da bi mogle bolje letjeti, pti-ce imaju razvijenu prsnu kost koja podržava masivne mišiće za letenje. Međutim, Archa-ropteryx)e imao malu, slabo razvijenu prsnu kost.

Postoje različita mišljenja o načinu života ove drevne pti-ce. Neki vjeruju da je Archae-

opteryx živio na drveću i upo-trebljavao kandže za penjanje po granama, dok su mu krila služila za jedrenje među dr-većem. Međutim, penjanje po drveću bi ubrzo uništilo njegovo perje.

Druga pretpostavka je da je Archaeopteryx živio na zemlji i upotrebljavao krila za hvata-nje plijena. No, najprihvatlji-vija tvrdnja je da je Archaeop-teryx svoje ograničene mo-gućnosti letenja koristio za bježanje od grabežljivih kole-osaura.

23

BILJKE I ŽIVOTINJE

V KAD SU SISAVCI ZASJENILI DINOSAURE?

Krajem krede, prije 65 milijuna godina, započelo je izumiranje dinosaura.

Čini se da su dinosauri, kao i brojne druge životinjske skupine, izumrli zbog velikih klimatskih promjena. Međutim, uzrok tih naglih promjena još nije poznat. U paleocenu je izumrla posljednja skupina sisavaca iz jure. Bili su to multituberkulati nalik glodavcima, primjerice Taeniolabis, koji su do tog vremena bili vrlo uspješni. U međuvremenu su se naglo razvili plodvaši, pa je sredinom eocena postojalo 27 različitih skupina plodvaša. Među prvima su se pojavili kukcojedi i primati, naprimjer Plesiadapis. Postojale su i brojne »eksperimentalne« skupine koje su vrlo brzo izumrle. Jedna takva skupina bili su amblipodi s glavnim predstavnikom Coryphodonom.

Taeniolabis

A KAD SU DIVOVSKI SISAVCI VLADALI SVIJETOM?

Najveći kopneni sisavac koji je ikada živio na Zemlji bio je di-vovski nosorog Indricotherium. Unatoč nazivu nije imao rog, a živio je u oligocenu.

U svim velikim životinjskim skupinama postojali su divovi, pa tako i u skupini sisavaca. Plavetni kit je još uvijek dosad najveća životinja.

Divovski sisavci bili su naj-brojniji u oligocenu. Samo ti-jelo golemog Indricotheriuma bilo je visoko 5,5 metara, dok mu se glava uzdizala na visinu koju ne dosižu ni suvremene žirafe.

Brontoteri, naprimjer, Me-gacerops i Brontotherium, bili su viši od 2,5 metara, dok je Moropus, sličan suvremenom konju, bio tek neznatno niži. Pretpostavlja se da su sve te životinje pasle na otvorenim ravnicama, ali je Moropus vjerojatno iskapao korijenje.

Asinoitherium je bio ne-obična životinja s dva roga, veličine otprilike kao i suvre-meni nosorozi. Živio je na po-dručju današnjeg Egipta i vje-rojatno je predak slonova i mastodonata.

V KOJE SU MAČKE IMALE SABLJASTE ZUBI

Sabljastozube mačke su bile najstrašniji grabežljiva svo£ vremena. Pojavile su se u eocenu i nestale u pliocenu.

Sabljasti zubi ovih mačaka su znatno povećani očnjac gornjim čeljustima. Ti su s očnjaci razvili kao neopho no oružje za ubijanje velik životinja s čvrstom kožom Sabljastozube mačke su in vrlo snažne prednje udove pa se pretpostavlja da su č sto držale plijen dok su gai ubijale oštrim zubima.

Prve sabljastozube rnačl-primjerice Hoplophones i;oligocena, imale su relativmale sabljaste zube. Eusm,lus, veličine leoparda, takcđer je živio u oligocenu, almu zubi bili znatno veći. Xhairodes je bio veličine lavu paleocenu je bio vrlo česstanovnik Evrope. Najsnažod svih sabljastozubih matka bio je Smilodon koji je tkom pleistocena nastanjiv;Sjevernu Ameriku.

j

Arsinoitherium

24

JILJKE I ŽIVOTINJE

V KAD SU ŽIVJELI MASTODONTI I MAMUTI?

Mastodonti su se pojavili u oligocenu. Tijekom pliocena su se od njih razvili mamuti i slonovi.

Prvi mastodonti među kojima je bio i Palaeomastodon imali su kratku surlu i kljove i bili su visoki oko dva metra. U miocenu su postojale dvije skupine mastodonata. Deino-teri su imali kratke kljove sa-vinute prema dolje, dok su kratkočeljusni mastodonti, slično suvremenim slonovi-ma, imali dugačku surlu i kljove. Američki mastodont Mammut americanus je tije-kom pleistocena nastanjivao tundru.

Dugočeljusni mastodonti su tvorili treću skupinu. Je-dan od najneobičnijih tipova bio je Platybelodon s lopata-stim kljovima. Pripadao je skupini od koje su se kasnije razvili slonovi i mamuti. Prvi poznati slon je Primelephas koji je živio u Africi tijekom pliocena. Mamuti su se tako-đer pojavili u Africi, ali je vu-nasti mamut živio u tundri.

V KAD SU SE POJAVILI SUVREMENI KONJI?

Suvremeni konji su se razvili u pliocenu prije otprilike dva mi-lijuna godina. Njihovo se pori-jeklo može pratiti u prošlost sve do životinje veličine psa pozna-te kao Hyracotherium.

Hyracotherium je bio visok oko 50 centimetara. Na pred-njim je nogama imao četiri pr-sta i hranio se mekanim šum-skim biljkama.

U Sjevernoj Americi su se od Hyracotheriuma razvili

Orohippus i Epihippus. U oli-EPOHA

pleistocenpliocen

26oligocen

3854

paleocen i

gocenu se pojavio Mesohip-pus s tri prsta na prednjim no-gama i visine oko 60 centime-tara. Tadašnji su konji brstili lišće u šumama, no šume su sve češće zamjenjivali travnja-ci. Parahippus i Merychippus su imali dobro razvijene zube kojima su mogli mljeti tvrdu travu. Svi njihovi potomci hranili su se pasući travu. Ne-ki su na prednjim nogama i dalje imali tri prsta, dok se kod drugih zadržao samo je-dan. Pliohippus je bio prvi konj s jednim prstom. Od njega se kasnije razvio Equus, današnji konj.

Equus

NannipusPliohippus

jednoprsti fttfeući konji Hipparioft

troprsti pasući konji

Meryđm»pus

Orohippus

Hyracotherium

Hyracotherium

Platybelodon

PRIJE MILIJUNA GODINA

HypoBppus

Anchi

troprsti bfsteći konji

25

> KAD SU LJUDI POČELI IZRAĐIVATI ALAT?

Prvi primitivni ljudi koji su upotrebljavali alat živjeli su u Africi prije 1,800.000 godina. Fosilni ostaci tog naroda pronađeni su u klancu Olduvai u Tanzaniji.

Fosile su pronašli paleontolozi (znanstvenici koji proučavaju fosile) Louis i Marv Le-akev. Oni su veći dio svog života proveli istražujući fosile u istočnoj Africi, gdje njihov sin Richard još uvijek radi.

Alat koji su upotrebljavali prvi ljudi izrađivao se odlama-njem tankih listića na jednoj strani kamena. Kamen obrađen na taj način imao je oštar rub kojim se moglo rezati,

strugati i sjeckati. Prvi ljudi su alat vjerojatno upotrebljavali za ubijanje životinja i rezanje mesa.

Louis i Marv Leakev su te ljude nazvali znanstvenim

imenom Homo habilis, štc znači »spretni čovjek«. Hc habilis je hodao uspravno, bio je visok oko 120 centin tara i vrlo snažan.

A KAD SU ŽIVJELI NEANDERTALCI?

Neandertalci su živjeli u Evropi tijekom posljednjeg ledenog doba koje je započelo prije

26

otprilike 70 tisuća godina. Njihovi ostaci su pronađeni i na Bliskom istoku te u sjevernoj Africi.Prvi ostaci ovih ljudi pronađe-ni su 1856. godine u Neander-

talskoj dolini u njemačl' gradu Diisseldorfu. Kas su pronađeni i na drii mjestima, između ostalog Britaniji, Francuskoj i It; Neandertalskoj rasi je pr dao i Krapinski pračovjek su ostaci iskopani u Jugosl ji u pećini nedaleko Krapi

Neandertalci su bili ni« mišićavi. Nisu prelazili vi< od 150 centimetara, imal izduljenu i spljoštenu li nju, te izrazite očne luke Živjelj su u spiljama, kori se vatrom i sahranjivali s\ mrtve.

Izrađivali su jednosta kamene oštrice za strugar ručne sjekire, te teška drv koplja kojima su lovili ve životinje poput mamuta i soroga. Nestali su prije Of like 35 tisuća godina.

PROŠLOST

A KAD SU ŽIVJELI KROMANJONCI?

Kromanjonce ubrajamo u naj-starija poznata ljudska bića. Po-javili su se prije 35 tisuća godi-

na i naselili u Evropi, Aziji i sje-vernoj Africi.

Kromanjonci su naziv dobili po spilji u Les Evziesu, u jugo-zapadnoj Francuskoj, gdje su

prvi puta pronađene njihove kosti. Pripadali su istoj vrsti kojoj pripadamo i mi, sa znanstvenim imenom Homo sapiens sapiens (»vrlo mudar čovjek«).

Živjeli su u spiljama i izrađi-vali veličanstvene crteže pro-nađene u Francuskoj i Špa-njolskoj. Najpoznatije oslika-ne spilje su Lascaux u Francu-skoj i Altamira u Španjolskoj. Kromanjonci su živjeli na ula-zu u spilju, a crteži su prona-đeni duboko u unutrašnjosti.

Kromanjonci su u Evropu vjerojatno došli iz istočne Azije. Bili su visoki oko 170 centimetara, a njihovi kosturi pokazuju da su bili vrlo slični suvremenom čovjeku.

Izrađivali su bolji kameni alat nego Neandertalci, ali su bili slabije prilagođeni životu u hladnoj klimi, pa su Evropu naselili tek završetkom lede-nog doba. Bili su mnogo mu-driji od Neandertalaca.

> KAD SU LJUDI PRVI PUTA NASELILI AMERIKU?

Prvi ljudi su u Ameriku stigli u razdoblju između 28 i 23 tisuće godina prije naše ere. Došli su iz Azije kopnenim mostom što se prostirao na području gdje danas leži Beringov prolaz.

Tijekom ledenog doba sjever-nu polutku Zemlje prekrio je golemi ledeni pokrivač zaro-bivši velike količine vode. Morska razina se snizila i iz vode su iznikla područja koja danas pokriva more.

Beringov prolaz je dosad dva puta presušio: prvi put iz-među 28 i 23 tisuće godine prije naše ere, a zatim između 14 i 10 tisuća godina prije na-še ere. Znanstvenici smatraju

da je u svakom od tih razdob-lja skupina ljudi prešla kop-neni most.

Prvi stanovnici Amerike, In-dijanci, pripadaju skupini Mongoloida, što znači da su

vrlo slični Kinezima, Japanci-ma i Sibircima. Sjevernoame-rički Indijanci su postali far-meri ili su skupljali plodove i sjemenke iz prirode, te se ba-vili lovom i ribolovom.

27

PROŠLOST

trgovački putov

Kaspijsko more

SUMER

A KAD SU ŽIVJELI SUMERANI?

Sumer se nalazio u južnom dije-lu Mezopotamije, na području današnjeg Iraka. Sumerani su ondje živjeli još 3500. godine pr. n. ere, a moć su zadržali sve do 2000. godine pr. n. ere.

Ne zna se točno odakle potje-ču Sumerani. Nisu pripadali Semitima kao drugi narodi tog područja, primjerice Asir-ci ili Židovi, pa se pretpostav-lja da dolaze iz današnjeg Ira-na ili Turske. Sumerani su ubrzo izgradili brojne grado-ve, među ostalima Eridu, UrukiUr.

U ruševinama Uruka prona-đen je najstariji poznati oblik pisma. Znakovi su se šiljastim alatom ucrtavali u glinenim pločicama. U početku su Su-merani upotrebljavali slikovi-to pismo sastavljeno od stili-ziranih crteža, a kasnije su prihvatili jednostavnije zna-kove koji su označavali poje-dine zvukove. Te su znakove urezivali klinastim alatom koji su zvali cuneiform, po grčkoj riječi što znači »klin«.

Sumerani su bili vrsni maj-stori i mnoga su njihova djela sačuvana.

A KAD SE RAZVILA TRGOVINA?

Trgovina se pojavila u kame-nom dobu kad su ljudi stekli vi-šak proizvoda koji su željeli raz-mijeniti za neku drugu robu.

Ljudi kamenog doba su vjero-jatno trgovali hranom i živo-tinjskim kožama, kao i kvali-tetnim kremenom potrebnim za izradu kamenog alata.

Trgovina se razvijala šire-njem civilizacije, odnosno pojavom sela i gradova. Su-merani što su živjeli u Mezo-potamiji putovali su stalnim trgovačkim putovima širom Srednjeg istoka. Jedan od naj-važnijih trgovačkih centara bio je Ur. Trgovci tog grada su pisali račune na glinenim pločicama od kojih su mnoge sačuvane.

Stanovnici Ura su proizvo-dili robu poput tkanine i mije-njali je za vrijedne sirovine kao što su bakar, zlato i slo-novača. Robu za razmjenu su morem prevozili u Dilmun, kako se tada nazivao Bahrain. Brodovima su u Dilmun stizali bakar i druge sirovine iz doli-ne rijeke Ind u Pakistanu.

A KAD SU ŽIDOVI I NASELILI PALESTINU?!

Prema Bibliji Židovi su 200(godine pr. n. ere napustili sidrevni grad Ur u Mezopotate su, vođeni Abrahamom, ;posjeli Palestinu.

,

Stručnjaci nisu imali doka; da Abraham zaista potječe Ura, iako je to bilo moguć Međutim, 1975. godine ari olozi su u Siriji iskopali ču san nalaz. Bila je to skupin od 15.000 glinenih pločica službenim zapisima o izgu Ijenom gradu-državi Ebli. Ebla je oko 2000. godine p n. ere bila jedan od najveć sirijskih gradova.

Pločice sadrže brojna irr na koja susrećemo i u Bibl među ostalima imena Abr; ham, Esau i David. Čak i di nas Židovi nose ista imena koja se upotrebljavaju već stotinama godina, pa je m< guće da taj narod zaista pc če iz Eble.

Židovi su vjerojatno bor li jedno vrijeme u Egiptu, a mnogi stručnjaci vjeruju d su se u Palestinu vratili oke 1260. godine pr. n. ere.

28

PROŠLOST

V KAD SU IZGRAĐENI PRVI GRADOVI?

Najstariji poznati grad je Jeri-hon što leži na izraelskom po-dručju zapadne obale rijeke Jordan. Prvi puta je sagrađen 12 tisuća godina pr. n. ere.

Lovci kamenog doba su oko 10.000 godina pr. n. ere nase-lili područje Jerihona i počeli uzgajati usjeve. Jerihon se pr-votno razvio na brežuljku Teli es-Sultan, nedaleko suvre-menog grada. Bila je to oaza na rubu pustinje. Ljudi su iz-gradili kuće od glinenih ope-

ka i okružili ih velikim kame-nim zidom čiji su dijelovi još očuvani. Jerihon je imao oko 3000 stanovnika.

(^atal Huyuk u južnoj Tur-skoj pronađeni su ostaci dvo-struko većeg grada, (^atal Hu-yuk (na slici) razvio se oko 7100. godine pr. n. ere i po-stojao je tisućama godina. U njegovim su ruševinama pro-nađeni najstariji primjerci lončarske robe, tkanine, zrca-la te žbu kan ih i obojenih zi-dova.

V KAD SU NAPISANI PRVI ZAKONI?

Prvi pisani zakoni urezani su u glinene pločice za vladavine kralja Urnamma koji je vladao Urom od 2060. do 2043. godi-ne pr. n. ere.

Sačuvane pločice su očito dio zakonika, ili zakonske knjige, od kojeg su, nažalost, ostali samo pojedini dijelovi.

Najstariji sačuvani zakonik sastavio je kralj Hammurabi Veliki koji je od 1728. do 1686. godine pr. n. ere vladao Babi-lonom. Hammurabi je naložio da se zakoni urezu u steli, uspravnoj ploči poput ove na slici, koja se danas čuva u mu-zeju Louvre u Parizu.

Zakonik se sastoji od 282 zakona o sporovima oko vlas-ništva zemlje i drugih dobara, plaćanju pristojbi i obitelj-skim sukobima. Nadalje, sa-drži zakone o kriminalu, primjerice o pljački i napadi-ma. Nisu postojali zatvori, ali su kazne bile vrlo stroge. Kri-minal se kažnjavao novčanom kaznom, odsijecanjem ušiju i ruku ili smrtnom kaznom, dok se napad na osobu višeg položaja često kažnjavao bi-čevanjem.

A KAD SUPRIPITOMLJENE PRVE ŽIVOTINJE?

Ljudi su životinje počeli uzgaja-ti još 8000. godine pr. n. ere. Prve pripitomljene životinje vjerojatno su bili psi, koze i ovce.

Pretpostavlja se da su psi prve životinje koje su živjele s lju-dima. Pripitomili su se sami tražeći kosti i ostatke hrane uz ljudske nastambe. Američ-ki Indijanci u Idahou držali su pse još 8400. godine pr. n. ere. U Iraku, Iranu i drugim di-

jelovima Srednjeg istoka lju-di su 7000 godina pr. n. ere počeli uzgajati ovce i koze za hranu. Uskoro su pripi-tomljena goveda i svinje. Goveda su upotrebljavana i kao radne životinje za povla-čenje pluga i nošenje tereta. Oko 3000. godine pr. n. ere kao tegleće životinje pripi-tomljeni su i konji i magarci.

U Americi i Australiji nije bilo velikih životinja koje su mogle raditi (osim ljame na Andama). Ondje je nedosta-tak životinjske radne snage usporio razvoj civilizacije.

29

PROŠLOST

> KAD JE U DOLINI INDA CVJETALA CIVILIZACIJA?

Dolina rijeke Ind leži u Pakista-nu. Na obalama te rijeke je u razdoblju od 2500. do 1500. godine pr. n. ere postojala jed-na od najstarijih civilizacija.

Kao i druge rane civilizacije u Egiptu, Kini i Mezopotamiji, indska se civilizacija razvila uz rijeku gdje je bilo dovoljno vode i plodnog tla za uzgaja-nje usjeva.

Duž obala rijeke izgrađeno je stotinjak malih naselja i se-la, te dva velika grada. Jedan se zvao Mohenjo Daro, što na hindskom znači »brijeg smr-ti«.. Nalazio se oko 450 kilo-metara uzvodno od Karachija. Drugi veliki grad, smješten na pritoku Inda dublje u unu-trašnjosti, zvao se Harappa.

Stanovnici doline Inda gra-dili su gradove od glinenih opeka. Ispod mreža ulica pro-stirali su se odvodni kanali za kanalizaciju. Mohenjo Daro je imao veliku tvrđavu s hra-movimam i velikim ambarom (na slici), kao i javno kupalište na kojem su se održavale vjerske svetkovine.

Stanovnici doline Inda poz-navali su sistem vaganja i mje-renja. Izrađivali su predmete od bakra, bronce i srebra, te upotrebljavali zlato kao nakit. Živjeli su na prijelazu iz ka-menog u metalno doba jer su još uvijek upotrebljavali kre-mene noževe.

Među ruševinama u dolini su pronađeni mnogi predmeti načinjani u Babilonu, što pokazuje da su indski narodi putovali dalekim trgovačkim putovima.

Nije poznato što je uzroko-valo propast te velike civiliza-cije. Možda su je uništile po-plave ili napadi drugih na-roda.

A KAD SU KINOM VLADALE PRVE DINASTIJE?

Dinastije su vladajuće obitelji. Prva takva obitelj bila je vjero-jatno dinastija Shang, koja je Ki-nom vladala od 1500. do 1027. godine pr. n. ere.

Drevni kineski povjesničar Ssu —ma Ch'ien spominje u svojim djelima dinastiju Hsia. Moguće je da je Hsia najstari-ja dinastija, ali kako su stari zapisi jedini dokaz njenog postojanja, prvom dinastijom se obično smatra Shang. Za vladavine dinastije

Shang na ravnicama uz Žu rijeku izgrađenu su veliki \ dovi. Siromašni su ljudi ži\ u jamama prekrivenim slat natim krovom, dok su oni gatiji posjedovali velike ku Gradove su okruživali viso zemni zidovi.

Bogataši su u slobodno jeme često odlazili u lov u, jednostavnim kolima koja vukli konji. Ista kola upotr ljavala su se u ratovima.

Stanovnici gradova su izđivali profinjene brončanepredmete i bili su vješti kifri. Dinastiju Shang je 1027.godine pr. n. ere zamijenidinastija Chou.

,

30

"K y u*""x

X^^^§i^J|^

V KAD SU EGIPTOM VLADALI FARAONI?

Riječ faraon znači »velika kuća« ili »kraljevska palača«. Egipćani su tim imenom nazivali kraljeve koji su vladali u razdoblju od 1570. do 30. godine pr. n. ere, kad su Egipat osvojili Rimljani.

Stotinama godina Egipćani su kraljeve smatrali bogovima. Na natpisu o faraonima stoji: »Poštuj kralja... On je tvorac svega«.

Faraoni su poštovali boga Sunca (Ra) i često su se nazi-vali »Raovim sinom« ili »kra-ljem gornjeg i donjeg Egipta«, lako su formalno faraoni imali apsolutnu moć, u praksi su se morali pokoravati brojnim pravilima i običajima.

Na slikama i kipovima fara-oni su obično prikazani s dvjema krunama (za gornji i donji Egipat) i s kukom i bi-čem kao simbolima moći. Kraljica je na slikama znatno manja. Svi su kipovi bili vrlo stilizirani.

y KOJE SU BOGOVE ŠTOVALI EGIPĆANI?

Egipćani su štovali mnoge bo-gove. Neki od njih bili su lokalni i vrijedili su samo za određena područja ili gradove. Osim lo-kalnih bogova, ljudi su štovali boga smrti Osirisa, te faraona i Sunce.

Najveći lokalni bog bio je Amon, bog zraka, kojeg su štovali građani Tebe. Kasnije se Amon poistovjetio s bo-gom Sunca Raom, te je naz-van Amon —Ra.

Ostali lokalni bogovi bili su božica Bast s mačjom glavom, bik Apis, bog učenja Thoth, te Mjesec. Thoth se obično prikazivao s glavom ptice ibis.

Osiris je imao dvostruku ulogu kao bog smrti i bog ve-getacije. Njegova sestra i že-na Isis smatrana je »majkom svih stvari«. Njihov sin Horus bio je bog Nebeskog carstva i prikazivao se sa sokolovom glavom, dok je Osirisov brat Setekh predstavljao nebesko božanstvo. Anubis, prikazan kao šakal ili sa šakalovom gla-vom, bio je bog smrti. Egipća-ni su faraone smatrali oliče-njem Horusa i Osirisa.

jSPROŠLOSl

V KAD SU LJUDI POČELI OBRAĐIVATI METAL?

Najstariji metalni predmeti iskovani su od bakra 7000 godi-na pr. n. ere. Pronađeni su u Turskoj u (Tavonii Tepesi.

Prvi bakreni predmeti izrađe-ni su kovanjem hladnog me-tala. Kovači su upotrebljavali ono što danas zovemo »pri-rodnim« metalom. To su male grude gotovo čistog metala koje se javljaju u prirodi. U takvom obliku se često nalaze bakar i zlato. U početku je najvažniji metal bila bronca. To je legura bakra i aluminija, koja je tvrđa od obaju metala. Brončani stalak prikazan na slici izrađen je oko 1100. go-dine pr. n. ere.

Metal se počeo šire primje-njivati tek kad je otkriveno ta-ljenje, odnosno izdvajanje metala iz stijene zagrijava-njem u pećima. To se vjero-jatno dogodilo oko 4000. go-dine pr. n. ere. U sljedećih tisuću godina kovači su u Me-zopotamiji izrađivali profinje-nje brončane predmete. Me-đutim, oni u tome nisu bili prvi. U Tajlandu su arheolozi pronašli brončane šiljke za koplje, koji potječu iz 3600. godine pr. n. ere.

31

PROŠLOST

A KADJENAKRETI POSTOJALA VELIKA CIVILIZACIJA?

Vrhunac je kretska kultura dosegla između 3000. i 1100. godine pr. n. ere. Često se naziva i Minojska civilizacija po svom legendarnom vladaru Minosu.

Kretska kultura bila je stolje-ćima zaboravljena. Jedino sje-ćanje na nju bila je legenda da su drevni Grci svakih se-dam godina žrtvovali sedam djevojaka i sedam mladića

strašnom čudovištu Minota-uru koje je živjelo na Kreti.

Godine 1899. arheolog Art-hur Evans pronašao je ostatke minojske kulture. Otkrio je da su kraljevi i bogataši živjeli u velikim i raskošnim palača-ma, dok su obični ljudi stano-vali u kamenim kućama s rav-nim krovom, u malim grado-vima i selima.

Krečani su razmjenjivali hranu za zlato, srebro, bakar i druge materijale. Bili su vr-hunski lončari.

< KAD JE IZGRAĐEN PALAČA U KNOSOSUi

Radovi na palači u Knososi Kreti započeli su oko 2200 dine pr. n. ere. Dijelovi koj sačuvani do danas uglavno izgrađeni između 1775. i 1 godine pr. n. ere.

Palača u Knososu je jednćnekoliko palača pronađeina Kreti i vjerojatno je bilidom minojskih kraljeva. Ila je više katova uzdignutioko središnjeg dvorišta i<žala je brojne velike prozine sobe. Zidove glavnih pstorija ukrašavale su slikeput ove na fotografiji. Sa <saznajemo da su se bogatstanovnici palače odijevalraskošnu odjeću. Većina,i muškaraca imala je crnuivrčavu kosu.

'Oko 1450. godine pr. n

dogodila se katastrofa koj razorila minojsku kulturu Vjerojatno se radilo o jed od mnogih potresa koji si povremeno uzdrmali Troj uzrokovali velike štete.

Nakon nestanka minoj< kulture na Kreti su još jed vrijeme živjeli MikenjaniJ dine 1375. pr. n. ere palac Knososu je izgorjela.

> KAD JE IZGRAĐEN STONEHENGE?

Stonehenge je građen u tri eta-pe. Prvi radovi su započeli oko 2750. godine pr. n. ere, a čitava građevina je završena tek 1300. godine pr. n. ere.

Nije poznato čemu je služio Stonehenge. Nedvojbenoje imao religijsku funkciju, ali jemogaoslužiti i kaoopserva-torij.Zanimljivojedasu neki kameni blokovi usklađeni s izlaskom Sunca na ljetni sol-sticij i izlaskom Mjeseca21. prosinca.

Ljudi kamenogdobazapo-

32

čeli su graditi Stonehenge kopaj ući veliki kružni jarak i nasip. Iskopali su i prstenod 56 jama, kojesu kasnijena-zvane»Aubreyovim jamama« popiscu Johnu Aubrevu koji ih je pronašao u 16. stoljeću. Između2000. i 1700. godine

pr. n.ereStonhengejeduj stazom povezan s rijekom Avon. Oko 1700. godine f ere podignuti su golemi h kovi pješčenjaka natkrive gornjom gredom, dok je godine pr.n.ere dodanoj nekoliko kamenih stupov

»ROŠLOSI

> KAD SU ŽIVJELI MIKENJANI?

Mikenjani su oko 2000. godine pr. n. ere prodrli iz Rusije u Grčku i osnovali Mikenu. Taj veliki grad je vrhunac dosegao u razdoblju od 1450. do 1100. godine pr. n. ere, kad su ga za-uzeli drugi osvajači.

U Mikeni je živio kralj Agamemnon koji je prema Homerovom epu poveo svoj narod u napad na Troju. Godinama su znanstvenici Agamemnona smatrali legendarnom ličnošću.

Godine 1877. u Lavljim vratima u Mikeni pronađene su kraljevske grobnice izgrađene 300 godina prije Agamemnonove vladavine. Bile su ispunjene predmetima od zlata, srebra i alabastera.

Mikenski narodi su stotinama godina gospodarili Grčkom putujući morem do Krete i drugih otoka. Neprestano su ratovali, pa su svoje gradove okružili zaštitnim zidovima. Na crtežu je prikazana mikenska utvrda.

A KAD JE ZAPOČEO TROJANSKI RAT?

Opsjeda Troje koju je Homer živo opisao u svom epu »Ilija-da« započela je oko 1250. godi-ne pr. n. ere.

Homer je vjerojatno živio oko 800. godine pr. n. ere, ali o njemu ne znamo gotovo ni-šta. Njegov ep o Troji zasniva se na starijim pričama i legen-dama i mješavina je stvarnosti i mašte. »Ilijada« je nazvana po Iliju, kako se tada nazivala Troja. Prema Homeru, Troju

je napala grčka vojska pred-vođena Agamemnonom.

Trojanske ruševine je izme-đu 1870. i 1890. godine prona-šao Nijemac Heinrich Schli-emann koji je bio opčinjen ar-heologijom. Danas znamo da je Troja mnogo puta razorena i obnovljena, a najstarije gra-đevine potječu iz 3000. godi-ne pr. n. ere.

A KADSUFENIČANSKI TRGOVCI KRSTARILI MORIMA?

Feničani su počeli trgovati još 2900. godine pr. n. ere, ali su veliku moć stekli tek 2000 godi-na kasnije.

Feničani su živjeli u obalnim područjima današnje Sirije, Libanona i Izraela. U Starom zavjetu spominju se kao Ka-naanci. Riječi Kanaan i Fenicia znače »ljubičasta zemlja« i odnose se na ljubičastu boju koju su Feničani proizvodili.

Feničani su bili vješti majstori. Izrađivali su staklene i me-talne predmete, rezbarili slo-novaču i drvo, tkali tkaninu, a poznati su i po ukrašenom namještaju. Trgovali su dr-vom te metalnim rudama iz Španjolske.

Osnovali su brojne koloni-je, a najznačajnije su Cadiz u Španjolskoj i Kartaga (u da-našnjem Tunisu). Njihovi su hrabri mornari putovali At-lantskim oceanom i trgovali duž obala zapadne Afrike i za-padne Evrope.

33

PROŠLOST

V KAD JE OSNOVANO PERZIJSKO CARSTVO?

Perzijsko carstvo je 549. godine pr. n. ere osnovao Kir Stariji. Ubrzo se njegova vladavina proširila na veći dio zapadne Azije.

Kir je bio kralj perzijske po-krajine Fars u jugozapadnom Iranu. Njegov vrhovni kralj bio je Astijag, kralj Medije. Kir je postepeno pridobio ostala perzijska plemena, te je 553. godine pr. n. ere podi-gao ustanak protiv Medijaca. Godine 549. svrgnuo je Astija-

ga i postao kraljem.Slijedećih nekoliko godina

Kir je slamao otpor njegovoj vladavini i osvajao pokrajine koje su priznavale Medijce kao vladare. Svoje novo car-stvo nazvao je Ahemenidskim carstvom po staroj perzijskoj dinastiji kojoj je i sam pri-padao.

Tada je Kir započeo osva-jačku karijeru. Ubrzo je osvo-jio Lidiju u Maloj Aziji, sve zemlje pod vlašću Babilona i, nakraju, sam Babilon. Ubijen je u pokušaju da osvoji istoč-ne zemlje.

V KAD SE VODILA Bi KOD SALAMI NA? ;

Bitka kod Salamina vodila < 480. godine pr. n. ere izme grčke i perzijske flote. Tom prilikom Perzijanci doživje liki poraz.

nPerzijanci su stotinama g( na nastojali osvojiti Grčki lako su osvojili Cipar i mr grčke države u Maloj Azij (današnja Turska), sva njil nastojanja nisu urodila i plodom.

Tada je 480. godine pr.= ere perzijski kralj Kserksc krenuo u novi napad. Pre ši Helespont (današnje D; danele) prešao je sa svojo vojskom iz Male Azije u E' pu. Vojsku je pratila velik flota.

Perzijanci su postepene potiskivali Grke sve do Ist kod Korinta, gdje su bili p morani zauzeti obramber položaj. Grčka vojska se s nila u obližnjem Salamin-skom prolazu. Svojim mal brzim brodovima uništili< perzijsku flotu. Godinu d; kasnije Perzijanci su ponc poraženi u borbi kod Plati protjerani iz Grčke.

A KAD JE DARIJE I VLADAO PERZIJOM?

Darije I je 522. godine pr. n. ere preuzeo perzijsko prijestolje i vladao do 486. godine pr. n. ere. Često ga se nazivalo i Dari-jem Velikim.

Darije nije bio pravi nasljed-nik prijestolja, već sin vladara perzijske pokrajine Partije. Smrću perzijskog kralja Kam-biza izbio je građanski rat i na prijestolje je došao Bardija, koji je tvrdio da je Kambizov brat.

Darije je uz pomoć šestori-

34

ce perzijskih plemića ubio Bardija i proglasio se kraljem. Tvrdio je da je Bardija varali-ca, ali suvremeni povjesničari vjeruju da je Darije to izmi-slio.

Darije je bio moćan vladar i ubrzo je uredio svoje carstvo. Podijelio ga je u pokrajine ko-jima su vladali satrapi (vlada-ri). Da bi ostao u dodiru s po-krajinama, naložio je da se iz-grade dobre ceste kojima su hitali kraljevski glasnici. Na slici je prikazan Darije kako prima porez od svojih podre-đenih.

PROŠLOST

V KAD SU SE RAZVILI GRČKI GRADOVI-DRŽAVE?

Drevni Grci su gradili utvrđene gradove još 1500 godina pr. n. ere. Budući da su ležali u doli-nama odijeljenim planinama, gradovi su se razvili u zasebne države.

Geografski položaj Grčke po-taknuo je njene narode da se osamostale. Zaštićeni u svo-jim dolinama opasanim plani-nama, gradovi su razvili svoje vlastite običaje, pa čak i vlasti-to narječje grčkog jezika.

Prvi gradovi—države bili su monarhije, ali je oko 600. go-dine pr. n. ere većina gradova zbacila kraljeve. Budući da su bili vrlo mali, gradovi su glav-ne probleme mogli rješavati sastankom najvažnijih građa-na. Na taj se način polako raz-vijala ideja o demokraciji (vla-davini naroda).

Da bi se mogli širiti, gradovi—države su morali osnivati kolonije. Kolonije su osnova-ne u Italiji, na Siciliji, u Špa-njolskoj, južnoj Francuskoj, te na obalama Crnog mora.

Oko 700. godine pr. n. ere Sparta je postala najmoćnijim

gradom—državom. Oko 400. godine pr. n. ere grčki grado-vi su se povezali kako bi se obranili od perzijskih napada.

Ubrzo je Atena postala naj-važniji grad. U njoj su živjeli najbolji grčki pisci, umjetnici, skulptori i mislioci.

Nakraju je Grčka došla pod vlast sjeverne Makedonije i njenog vladara Filipa II, te njegova sina Aleksandra Ve-likog.

ATENSKA AKROPOLA

Partenon

A KAD JE BILO »ZLATNO DOBA« ATENE?

Atena je vrhunac dosegla za vrijeme državnika Perikla koji je vladao od 461. do 431. godi-ne pr. n. ere.

Periklo je bio član bogate atenske obitelji. Postao je vo-đom popularne demokratske partije, a461. godine pr. n. ere i predsjednikom države.

Bio je odlučan u nastojanju da olakša život siromašnih ljudi. Kad je Periklo došao na vlast, siromašni stanovnici ni-su mogli obavljati državne

poslove. Periklo se zalagao za jednakost svih građana, uveo je plaće za sve javne radnike i dozvolio običnim ljudima da vode državne urede.

Pod njegovom vladavinom započela je i obnova Atene koja je djelomično uništena u perzijskim ratovima. Mnoge građevine na Akropoli, utvr-đenom području na brežulj-ku, potječu upravo iz »zlat-nog doba« Atene. To je pr-venstveno Partenon, mra-morni hram posvećen božici Ateni. Ukrašen je mramornim kipovima koje je izradio vr-hunski kipar Fidija.

Tijekom »zlatnog doba« u Ateni su živjeli mnogi veliki pisci, među njima tragičari Es-hil i Sofoklo, te Aristofan koji je pisao komedije. U atenskoj koloniji Thurii tada je živio pr-vi veliki povjesničar Herodot.

Međutim, Periklo je tako-đer izazivao i ratove. Nakon njegove smrti Atenu je 404. godine pr. n. ere porazila Sparta.

35

PROŠLOST

V KAD JE OSNOVAN RIM?

Prema staroj legendi Rim je osnovan 753. godine pr. n. ere. No, mala su naselja vjerojatno postojala i ranije.

Legenda koju je 750 godina nakon nastanka Rima napisao rimski pisac Tit Livije govori da su Rim osnovali blizanci Romul i Rem. Dok su još bili bebe blizance je zločesti stric bacio u vodu, ali ih je spasila i othranila vučica. Kasnije ih je pronašao i odgojio pastir. Rem je ubijen, a Romul je postao prvim rimskim kraljem.

Priča je vjerojatno izmišljena tristotih godina prije naše ere. Stručnjaci smatraju da je Rim nastao tako da se više malih plemena naselilo na sedam brežuljaka na kojima leži grad. Prvi je naseljen najizdvojeniji brežuljak Palatin.

Od sedam rimskih kraljeva prva četiri su gotovo sigurno legendarna, ali su posljednja tri zaista postojala.

V KAD JE RIM POSTAO REPUBLIKOM?

Prema usmenoj predaji, po-sljednji rimski kralj svrgnut je 509. godine pr. n. ere. Odtad su Rimom vladali izabrani konzuli.

Posljednji rimski kralj Tarkvi-nije Superbo bio je Etrušča-nin (s područja današnje To-skane u Italiji). Priča govori da je bio tiranin, a ni njegov sin Sekst nije bio bolji. Sekst je pokušao oteti Lukreciju, uda-nu ženu koja se zbog toga ubila. Na to su Rimljani vođe-ni Lukrecijem Junijem Bru-

tom podigli ustanak i protje-i rali Tarkvinija iz Rima.

Tarkvinije je uz pomoć dru gog etruščanskog kralja Larsi Porsena pokušao ponovno steći vlast, ali je Horacije Kok s još dva rimska ratnika zadr-< žao njihovu vojsku na mostU| preko rijeke Tiber sve dok i most nije uništen.

Ova je priča sasvim sigurnelegendarna, ali je istina da suRimljani u to vrijeme protjerali etruščanske vladare. Na slici je prikazan Rim na vrhuncinjegove moći.

.4

36

M

PROŠLOST

V KAD JE CEZAR PREŠAO RIJEKU RUBIKON?

Julije Cezar bio je najveći voj-skovođa svog vremena. On je 44. godine pr. n. ere prešao ri-jeku Rubikon i napao Italiju.

Cezar je vladao Rimom zajed-no s još dva generala — Mar-kom Licinijem Krasom i Pom-pejem Velikim. Njihov se sa-vez naziva Prvim trijumvira-tom. Kad je Cezar pošao osvojiti Galiju (današnju Fran-cusku), preostala dva generala ostala su u Rimu.

Cezarova vještina i uspjesi u Galiji izazvali su kod Krasa i Pompeja ljubomoru. Nakon što je Kras ubijen u Mezopo-tamiji (današnjem Iraku), Pompej je uveo diktaturu. Naredio je Cezaru da raspusti svoju vojsku i vrati se u Rim kao obični građanin. Na taj način Cezar bi ostao nemo-ćan i okružen neprijateljima.

Cezar nije želio napustiti svoj vladajući položaj, te se odlučio suprotstaviti Pompe-ju. Krenuvši iz svoje pokraji-ne sjeverno od Italije, Cezar je sa 5000 vojnika prešao rije-ku Rubikon što je dijelila nje-govu provinciju od Rima. Za dva mjeseca je zagospodario Rimom, a Pompej je pobjegao u Grčku.

V KAD SU RIMOM VLADALI CAREVI?

Prvi rimski car bio je August ko-ji je na vlast došao 27. godine pr. n. ere. Odtad su carevi vla-dali Rimom više od 400 godina.

Julije Cezar je 49. godine pr. n. ere postao samostalnim vladarem Rima, ali su ga pet godina kasnije ubili njegovi protivnici. Nakon toga su uslijedile godine građanskog rata.

Konačni pobjednik bio je Cezarov usvojeni sin i na-sljednik Gaj Oktavijan. Čla-novi senata, vladajućeg vijeća Rima, dali su Oktavijanu veli-ku moć i naslov Augustus što znači »Veličanstvo«. Poznat je također i kao Cezar August, a upotrebljavao je i naziv Impe-rator. Prvotno značenje te ri-ječi bilo je »glavni zapovjed-nik«, ali je s vremenom posta-lo »car«.

August je reorganizirao vla-du i porezni sistem, uveo va-trogasnu službu i poštanski sustav, te sastavio nove zako-ne. Njegovo se golemo car-stvo prostiralo od Španjolske do Babilona, a njegova moć i autoritet donijeli su dugo raz-doblje mira poznato kao Pax Romana.

V KAD SU BARBARSKA PLEMENA HARALA EVROPOM?

Barbarska plemena su u posljednjem stoljeću prije naše ere krenula sa sjevera Evrope prema jugu. U sljedećih 500 godina poharali su većim dijelom Evrope.

Barbar\e izraz kojim su drevni Grci, a kasnije i Rimljani, opi-sivali ljude što su ih smatrali manje civiliziranim. Barbari vjerojatno potječu iz Skandi-navije, ali su se povećanjem brojnosti počeli seliti prema jugu tražeći obradivu zemlju.

Postojalo je više barbarskih plemena. Juti, Angli i Sasi za-uzeli su Britaniju, a Franci Francusku (ondašnju Galiju). Burgundi su preuzeli sjevero-istočnu Galiju, dok su Vandali napali Španjolsku.

Goti su krenuli prema Italiji i nakraju zauzeli i sam Rim. Gote dijelimo na Ostrogote ili »istočne Gote«, te Vizigote ili »nasilne Gote«. Germanska plemena su osim barbara na-pali i Huni (nomadi iz središ-nje Azije).

37

PROŠLOST

V KAD JE CIVILIZACIJA MAYA DOSEGLA VRHUNAC SVOJE MOĆI?

Civilizacija Mava se razvila na području južnog Meksika i sre-dišnje Amerike, a vrhunac je dosegla u razdoblju od 250. do 800. godine.

Mava Indijanci su na području današnje Belize, Gvatemale i južnog Mekši ka razvili civilizaciju.

Gradili su velike kamene gradove, održavali složene religijskeobredei razvili sistem slikovnog pisma. Brojevni sustav im se zasnivao nadvadeseticama, dok se naš temelji nadeseticama. Njihovi su svećenici bili dobri astro-nomi i izrađivali su precizne kalendare. Na fotografiji se vidi kameni stup koji su izrezbariliMava Indijanci.

Veliki majanski gradovi su u 9. stoljeću napušteni iznepo-znatih razloga. Stotinu godina kasnije skupina Itza razvila je novu civilizaciju. Moguće je da se radi o ogranku Mava, iako je vjerojatnije da Itzi potječu od Tolteka iz srednjeg Meksika. Tolteki su civilizaciju razvili napodručju gdje su priježivjeliOlmeki.

V KAD SE KINA UJEDINILA U CARSTVO?

Prvo kinesko carstvo je 221. godine pr. n. ere stvorila dinastija Qin.

Više od 260 godina države istočne Kine borile su se za prevlast u čitavoj zemlji. Bitku je, nakraju, dobila jedna od najzapadnijih država — Qin. Njome je vladao princ Cheng, poznatiji kao »Ojnski tigar«. Kad je Qin pobijedila, Cheng se nazvao Shi Huangdi, što znači »prvi car«.

Shi Huangdi je bio inaprasit čovjek i često jse govorilo da je imao»um tigra ili vuka«. Nastoj;je stvoriti jaku središnjuvladu. Standardizirao je imjere, pisani jezik, čaki širinu zemljopisnih karat,tako da se lako mogloputovati stalnim putovimaširom zemlje.

iShi Huangdi je također I

naložio da se izgradi veliki kineski zid kako bi spriječi nadiranje neprijatelja sa sjevera.

A KAD JE OSNOVANA DINASTIJA HAN?

Dinastija Han je 202. godine pr. n. ere svrgnula dinastiju Qin i zadržala vladavinu nad Kinom više od 400 godina.

Vladar Shi Huangdi je oštrom vladavinom i visokim nameti-ma stekao brojne neprijatelje. Ubrzo nakon njegove smrti u Kini je izbio građanski rat. Njegov nasljednik, takozvani »Drugi car« nije odgovarao pobunjenicima.

Pobunu su vodili čovjek skromna porijekla Liu Pang i

čovjek divovske snage Hsi; Yu, koji se proglasio »Osv; čem«. Oni su se sukobili, t je Liu Pang porazio Hsiang Yua i proglasio se carem. L nastija koju je Liu Pang osr vao naziva se Han po njege vom kraljevskom imenu H Kao—tsu.

Za vladavine dinastije H; Kinesko Carstvo se proširil Učenjaci su se posvetili m£ matici i astronomiji, izumlj je papir, a kineski trgovci s posjetili Perziju i Rim. Nas su prikazani kineski farme kako za vladavine dinastije Han rade na poljima.

38

PROŠLOST

V KAD JE STVORENO PRVO INDIJSKO CARSTVO?

Prvo Indijsko Carstvo osnovao je 321. godine pr. n. ere Čan-dragupta Maurja. Po njemu se ono naziva Carstvo Maurja.

Čandragupta je u doba dinas-tije Nanda koja je vladala juž-nim Biharom u istočnoj Indiji bio glavni vojni zapovjednik. Nakon neuspjele pobune pobjegao je prema sjeveroza-padu u Punjab i ondje susreo grčkog osvajača Aleksandra Velikog. Kad je Aleksandar

napustio Indiju, Čandragupta je uz pomoć grčkog generala prigrabio vlast u Punjabu i Bi-haru.

U sljedećih nekoliko godina njegovo se carstvo proširilo od ušća rijeke Gang na istoku do planina Hindu Kush, te se prostiralo čitavim područjem između današnjeg Pakistana i Afganistana. Čandragupta je vladao gotovo cijelom sjevernom Indijom i Pa-kistanom. Da bi očuvao mir u svom carstvu, imao je veliku vojsku i niz doušnika. Car-stvom su upravljali namjesnici koje je birao car.

V KAD JE U JUŽNOJ AMERICI CVJETALO CARSTVO INKA?

Civilizacija Inka se počela razvijati u Peruu oko 400. godine, a vrhunac svoje moći dosegla je u 15. stoljeću.

Preci Inka su na planinama Perua živjeli gotovo 4000 go-dina, ali je izgradnja zemlje započela tek početkom 13. stoljeća.

U razdoblju od 1438. do 1493. godine kralj Pachacuti i njegov sin Topa Inča proširili su carstvo tako da se ono pro-stiralo od današnjeg Ekvadora na sjeveru, do Bolivije, Čilea i Argentine na jugu.

Tada je u carstvu živjelo oko sedam milijuna stanovni-ka podijeljenih na plemstvo, građanstvo i robove.

Civilizacija je nazvana po imenu cara Inča (na slici). Bio je diktator i vladao je preko guvernera.

Inke nisu poznavali pismo, a brojeve su bilježili čvorovi-ma na konopima zvanim quipu.

A KOJI JE INDIJSKI CAR PRIDONIO ŠIRENJU BUDIZMA?

Treći indijski car iz loze Maurja proveo je veći dio života nasto-jeći preobratiti ljude na bu-dizam.

Ašoka je bio Čandraguptin unuk. Na vlast je došao oko 274. godine pr. n. ere.

Nakon osam godina ratova-nja i širenja svoga carstva, Ašoka se zasitio nedaća što ih donosi rat te je napustio hindsku religiju i okrenuo se učenju Buddhe koji je živio

250 godina ranije.Ašoka je upravljao zemljom

pokoravajući se budističkim idealima, a posebno pravili-ma o nenasilju i prijateljstvu. Naredio je da se izgradi niz budističkih svetišta ili stupa. Podigao je stupove u kojima je izrezbareno Buddhino uče-nje. Lavovi na slici tvore kapi-tel stupa podignutog u Sar-nathu gdje je Buddha održao prvu propovijed.

PROŠLOST

V KAD JE OSNOVANO BIZANTSKO CARSTVO?

Car Konstantin I je 330. godine na području istočnog dijela Rimskog Carstva osnovao Bizantsko Carstvo.

Car Dioklecijan je 286. godine podijelio Rimsko Carstvo na istočni i zapadni dio. Kad je Konstantin došao na vlast, istočni dio je imao veću moć od zapadnog.

Stoga je Konstantin odlučio utemeljiti novu prijestolnicu u istočnom dijelu Carstva. Izgradio je kršćanski grad i nazvao ga Konstantinopol (današnji Istambul).

Konstantinopol je podignut na mjestu starog grada Bizantiona. Izraz »Bizantsko Carstvo« upotrebljavaju suvremeni povjesničari, dok su se stanovnici tog carstva smatrali Rimljanima.

Bizantsko Carstvo se održalo do 1453. godine kad su Konstantinopol zauzeli Turci. Na slici je prikazan mozaik s Konstantinom IX koji je vladao od 1042. do 1055. godine.

V KAD JE ISLAM POSTAO VODEĆOM RELIGIJOM?

Islam je utemeljio arapski prorok Muhamed. Nakon njegove smrti 632. godine nova se religija iznenada proširila.

Riječ islam znači »pokornost« i odnosi se na pokoravanje vjernika Božjoj volji. Sljedbenici te religije zovu se muslimani, što znači »oni koji se pokoravaju«.

Osnova islama je sveta knjiga Kuran. Muslimani vjeruju da Kuran sadrži riječi Božje koje je arkanđeo

Gabrijel u nizu vizija preMuhamedu."

Muslimani ne štuju ]

Muhameda, već ga smati posljednjim u nizu Božjil poslanika koji uključuju proroke iz Starog zavjeta Isusa.

Muhamed nije napisao Kuran, već je riječi Božje prenio svojim sljedbenic koji su ih zapisali. Svoj konačni oblik Kuran je (

poprimio 652. godine za vladavine kalifa Otmana.

A KAD JE ISLAMSKO CARSTVO DOSEGLO VRHUNAC?

Islamsko Carstvo je postojalo od 632. do 1256. godine i protezalo se od Španjolske do Indije.

Nakon Muhamedove smrti, 632. godine, za kalifa je iza-bran njegov prijatelj i glavni savjetnik Abu Bakr. Kalif znači »nasljednik«. Od tada su Islamskim Carstvom uvijek vladali kalifi.

Abu Bakr i njegovi nasljed-nici vodili su jihad ili »sveti

rat« nastojeći okrenuti m de muslimanskoj vjeri. U godina nakon Muhamed smrti kalifi su preuzeli vl£ Arabiji, Bliskom istoku, d Perzije i Egiptu.

Do 750. godine islam si proširio duž sjeverne ob; Afrike, a prodro je i do ZĆ ne Indije te središnje Azi Mauri, muslimani iz Mar< su osvojili također Španj< i Portugal.

U Islamskom je Carstvi razvijena trgovina i školsi Muslimanski su trgovci ši svijeta prodavali svilu i za čine.

PROŠLOST

V KAD SU UJEDINJENA MONGOLSKA PLEMENA?

Divlja mongolska plemena s azijskih ravnica ujedinio je 1206. godine vođa Temudžin, koji se kasnije nazvao Džingis-kanom.

Mongoli su bili nomadi što su sa stadima konja i goveda lu-tali pustim azijskim predjeli-ma. Živjeli su u pustenim ša-torima/t/rtama i bili su vješti lovci i moćni ratnici.

Temudžin je rođen 1162. godine. Bio je vrlo snažan i rođen za vođu. Bio je odan

prijateljima i vrlo strog prema izdajnicima.

Još je u mladosti preživio mnoge pokušaje suparničkih plemena da ga ubiju. Jednom su mu prilikom Merkiti sa sje-vernih ledenih područja oteli suprugu Bortai. Međutim, Te-mudžin ju je uz pomoć ple-mena Karait uspio osloboditi.

Ubrzo potom Mongoli su se pod vodstvom Temudžina uspješno obranili od napada dvostruko brojnijeg plemena Taidjut. Nakon niza pobjeda Temudžin je postepeno ste-kao naklonost drugih pleme-na. Pod njegovu je vlast dola-

zilo sve više i više plemena.U dobi od 40 godina Te-

mudžin je proglašen Džingis —kanom, što znači »veliki vla-dar«. Godine 1206. izabran je za Velikog Kana — vladara svih mongolskih naroda. Sastavio je niz zakona i počeo od ne-obuzdanih ratnika stvarati discipliniranu vojsku. Stekav-ši organiziranu vojsku, Džin-gis-kan je krenuo u osvajanje drugih zemalja.

A KAD SU MONGOLI VLADALI AZIJOM?

Mongolsko Carstvo je najveće razmjere doseglo 1294. godine kad se protezalo od rijeke Danube na zapadu, do Tihog oceana na istoku.

Džingis —kan je osvajanje započeo napadom na Kinu. U početku se njegova vojska znala boriti

samo na otvorenim ravnicama. Nisu imali opsjedno oružje kojim bi napali utvrđene gradove, ali su ubrzo zarobili vješte kineske ratnike i prisilili ih da im pomognu.

Sibir

Mongolija

MONGOLSKO CARSTVO

Džingis —kan je vodio i »psihološki rat« prisiljavajući narode na predaju plašeći ih strašnim pričama o tome što će im se dogoditi odupru li se Mongolima.

Godine 1213. Mongoli su prešli Veliki kineski zid i do 1215. godine porazili Peking, te je Džingis —kan zavladao sjevernom Kinom. Tada su krenuli prema zapadu i u sljedećih šest godina porazili Perziju, Afganistan i južnu Rusiju.

Nakon Džingis-kanove smrti Carstvo je podijeljeno između njegova četiri sina. Jedan od njih, Ogotaj, poveo

je vojsku od 150.000 konjanika u razarajući pohod na Madžarsku i Poljsku.Carstvo je ponovno ujedinjeno 1260. godine kad je Džingis-kanov unuk Kublaj — kan izabran

za Velikog Kana. Imao je brojne protivnike, uključujući i mlađeg brata, ali im se uspješno odupro. Kublaj—kan je dovršio osvajanje Kine i osnovao novu dinastiju Yuan koja je vladala do 1368. godine. Nakon Kublajeve smrti, 1294. godine, Mongolsko Carstvo se raspalo.

41

PROŠLOST

V KAD SU VIKINZI NASELILI EVROPU?

Vikinzi su od 200. pa sve do 1000. godine napadali evropske zemlje i osnivali svoje kolonije.

Vikinzi su bili skandinavski gusari. Bili su odvažni i vješti mornari, te su u dugim, ele-gantnim brodovima plovili evropskim morima. Svaki je brod imao veliko četvrtasto jedro, ali se mogao pokretati i veslima.

U početku su Vikinzi odla-zili u pljačkaške pohode. Če-

sto su napadali samostane jer se u njima nalazilo najveće bogatstvo.

Nakon 793. godine Vikinzi su se iz Norveške proširili Evropom i krajem 9. stoljeća počeli osnivati svoja naselja. Drugi su pak osnovali naselja u Orknevu, Shetlandu i He-bridesu. Doseljenici su do-plovili u kraćim i širim brodo-vima poput ovoga na crtežu.

Vikinzi su naselili i Francu-sku. Zvali su se Normani, pa je po njima nazvana Norman-dija. Drugi su kolonizirali Španjolsku, Siciliju, Italiju i Rusiju.

V KAD JE U EVROPIPREVLADAO iFEUDALIZAM? !

Feudalni sistem je u Evropi vladao tijekom srednjeg vij odnosno od 8. do 15. stolje

Izrazom »feudalizam« su< meni povjesničari opisuji sistem u kojem je jedna osoba imala velike posjec dobivene za vojne i slične usluge. Ti su se posjedi n, srednjevjekovnom latinsl jeziku nazivali feudum.

Feudalizam se javio u \franačkom kraljevstvu j(današnja Francuska) i pose proširio zapadnom iEvropom. Vrhunac je ;dosegao u razdoblju od 9f

do 12. stoljeća.

;Feudalni sistem

;najjednostavnije prikazujkao piramidu. Na vrhupiramide je kralj koji dajeplemstvu zemlju u zamjerza vojnike. Plemstvo je izemlju prepuštalo nižim ]velikašima ili vitezovimatražeći od njih razne uslu;Na dnu piramide bili suseljaci i kmetovi koji su iobrađivali zemlju.

!

A KAD SU VIKINZI STIGLI U AMERIKU?

Pretpostavlja se da je Viking Bjarni Herjolfson 986. godine prvi ugledao Ameriku. Među-tim, prvi koji ju je posjetio bio je Sretni Lejf oko 1000. godine.

Vikinzi su se oko 870. godine naselili na Islandu. Među nji-ma je bio i Erik Crveni koji je nadimak dobio zbog čestih svađa i ubijanja. Erik je prog-nan s Islanda na tri godine, te je zapadnije, na današnjem Grenlandu, osnovao novo na-selje.

42

Bjarni Herjolfson je putuju-ći s Islanda prema Grenlandu skrenuo i na zapadu ugledao veliko kopno. Kad je Erikov sin Lejf Erikson (poznat kao Sretni Lejf) čuo Bjardijevu pri-ču, odlučio je krenuti na put prema zapadu.

Lejf je stigao do obale La-bradora i plovio prema jugu sve dok nije pristao na mjestu gdje je raslo divlje grožđe. Nazvao ga je Vinland. Vikinzi su kasnije pokušali naseliti to područje, ali su ih otjerali lo-kalni Indijanci.

'ROŠLOST

V KAD SU U EVROPI OSNOVANI PRVI SAMOSTANI?

Prvi evropski samostani osnovani su u četvrtom stoljeću u Italiji i Francuskoj.

Prvi kršćanski samostan osnovao je sv. Antun početkom četvrtog stoljeća u egipatskoj pustinji. Sv. Antun je veći dio svog života proveo kao pustinjak u osamljenoj spilji.

Kršćani iz Italije i Galije (kako se tada zvala Francuska) prihvatili su ideje sv. Antuna. Tourski biskup sv. Martin je u obližnjem Marmountieru osnovao vrlo važan samostan čiji su redovnici putovali svijetom i širili samostanske ideje.

Važan korak učinio je sv. Benedikt iz Nursije u Italiji. On je 529. godine osnovao samostan Monte Cassino koji postoji još i danas.

Sastavio je Regula monachorum, zbornik pravila od 73 poglavlja kao osnovu za kršćansku redovničku organizaciju. Samostani su u srednjem vijeku u Evropi postali učilišnim središtima.

V KAD SU JAPANOM VLADALI ŠOGUNI?

Prvi šogun koji je Japanom vladao od 1192. godine bio je Minamoto Voritomu. Posljednji šogun svrgnut je 1867. godine.

Riječ šogun znači vrhovni za-povjednik i u 8. se stoljeću upotrebljavala kao vojna titu-la. Japanom je tada, kao i da-nas, vladao car, ali je najveća moć bila u rukama obitelji Fu-jivvara, čiji su članovi bili care-vi namjesnici.

Godine 1160. obitelj Taira

je preuzela vlast od obitelji Fujivvara s ciljem da uništi lo-zu Minamoto na čijem je čelu bio Yoritomu. Tada su šoguni postali vojnim upraviteljima Japana.

Naslov šogun postao je na-sljedan. Držala ga je obitelj Minamoto, ali ga je 1336. go-dine preuzela obitelj Ashika-ga koja je vladala do 1573. go-dine. Godine 1603. na vlast je došla obitelj Tokugavva. No, 1867. godine nekoliko se da-miyo, ili velikaša, udružilo i svrgnulo šogune te je Japa-nom ponovno zavladao car.

A KAD SU U JAPANU IZGRAĐENI VELIKI ZAMKOVI?

Razdoblje izgradnje velikih zamkova u Japanu trajalo je od 16. do 18. stoljeća. U to je vri-jeme zemlja bila podijeljena u mnoge male države koje su me-đusobno ratovale.

Svaki mjesni vođa imao je do-bro utvrđen dom, a ratnici poznati kao samuraji borili su se na konjima za svoje vlada-re. Izgradnja pravih zamkova započela je tek 1585. godine kad je šogunom proglašen ratnik Tovotome Hidevoshi.

Hidevoshi je naredio da se izgradi niz zamkova koji su mu olakšali upravljanje Japa-nom. Svaki se zamak sastojao od palače okružene obram-benim zidovima, promatrač-kim tornjevima i jarkom. Ja-panski su zamkovi bili vrlo slični srednjevjekovnim evropskim utvrdama, ali im je središnja građevina nešto manja.

Nakon Hidevoshija šogun-ski naslov preuzeo je Tokuga-vva levasu. On je okončao du-gotrajni građanski rat što je razorio Japan, te su zamci iz-gubili vojno značenje.

43

PROŠLOST

> KAD JE ŠVICARSKA STEKLA NEZAVISNOST?

Švicarska se iz Svetog Rimskog Carstva izdvojila 1499. godine, ali je Carstvo njenu nezavisnost priznalo tek 1648.

Početkom srednjeg vijeka Švi-carska se sastojala od nekoli-ko kantona (ili država) koje su tvorile dio Svetog Rimskog Carsta.

Kantoni Uri, Schwyz i Un-terwalden su 1291. godine stvorili savez, ali nisu progla-sili nezavisnost. Po kantonu Schwyz novonastala država

nazvana je Švicarskom. Ostali kantoni su se pridružili po-slije.

Između 1315. i 1388. godine Švicarska se obranila od tri pokušaja Austrije da je poko-ri. Jedna od prvih pobjeda dobivena je u bitki kod Mor-gartena1315. godine.

Godine 1499. Švicarska je porazila vojsku Maksimilijana I (vladara Svetog Rimskog Carstva) i stekla nezavisnost. Nakon što su je 1515. godine razorili Francuzi, Švicarska je postala neutralnom zemljom, te je takvom ostala sve do danas.

< KAD JE SPALJENA IVANA ORLEANSKA?

Ivana Orleanska je u vrijeme stogodišnjeg rata oslobodila ve-lik dio Francuske. No, 1431. godine Englezi su je osudili zbog izdaje i spalili.

Ivana Orleanska je bila seljan-ka. Njenopravofrancusko imejeJeanned'Arc. Rođena je1412.godineuDomremyuu istočnoj Francuskoj. U dobi od 17 godina ču laje glasove koji su joj govorili da oslobodi svoju zemlju od Engleza koji su upravljali sjevernim

dijelom Francuske.Ivana je otišla mladom f

cuskom kralju Charlesu V|koji još nije bio okrunjen izahtijevalada joj dopusti cvodi njegovu vojsku. Chaije pristao, te je Ivana u okl<i naoružana mačem povel,francuskuvojsku uobraniOrlansakojijebiopodengleskomopsadom. Potdilaje u četiri bitke i

jprisustvovalakrunjenju ! CharlesauRheimsu. i

Godine1430. Ivanusu u tileburgundsketrupeiprc le je svoj im saveznici ma Er zi ma. On i su je osudili na s,

> KADA JE »CRNA SMRT« HARALA SVIJETOM?

Crnom smrću nazivamo epidemiju bulozne kuge koja je u razdoblju od 1334. do 1351. godine opustošila Aziju i Evropu.

Bulozna kuga je naziv dobila po bulama ili velikim vode-nim mjehurima što su izbijali po tijelu žrtve. Poznata je još od doba Rimljana, a moguće je da je postojala i u biblijska vremena.

Epidemija kuge nazvane

44

»crnom smrću« najprije se pojavila u središnjoj Aziji, te se trgovačkim brodovima i karavanama proširila prema zapadu. Prenosile su je buhe što žive na štakorima. Do 1346. godine stigla je na Krim, odakle se brodovima proširila u Evropu.

U Evropu je kuga stiga 1348. godine, te je do kraja 1350. opustošila veći dio kontinen-ta. Epidemija je zaustavljena krajem 1351. godine. Svaka treća osoba je umrla, a njiho-va su se tijela pokapala u ma-sovnim grobnicama.

PROŠLOST!

> KAD SU SE U ITALIJI RAZVILI GRADOVI-DRŽAVE?

Talijanski gradovi-države su se počeli razvijati početkom 11. stoljeća. U srednjem vijeku su se osamostalili, te su neki od njih stekli veliko bogatstvo i moć.

Nakon pada Rimskog Carstva, 476. godine, u Italiji nije po-stojala centralna vlada. Lom-bardi iz Njemačke su zauzeli sjever, dok su Normani iz Normandije osnovali kraljev-stvo na jugu i na Siciliji. Pape su upravljali papinskim drža-vama u središnjoj Italiji.

Krajem 10. stoljeća sjeverna Italija je ušla u sastav Svetog Rimskog Carstva. Budući da je car živio u dalekoj Njemač-koj, neki su se gradovi počeli osamostaljivati.

Obalni gradovi s boljim mogućnostima za razvoj trgo-vine prvi su stekli bogatstvo i moć. Neki od njih bili su Piša, Genova, Venecija, Milano i Firenca. Nekim su gradovima vladali diktatori, ali je uprava najčešće bila u rukama udrže-nja građana, a posebno boga-tih trgovaca.

A KAD SE OBOGATILA VENECIJA?

Venecija se počela razvijati u 9. stoljeću, a vrhunac bogatstva i moći dosegla je u 15. stoljeću.

Venecija je izgrađena na sku-pini otoka uz talijansku obalu Jadranskog mora. Ondje su se u 5. stoljeću naselili ribari i trgovci bježeći od barbara što su harali Italijom. U sljedeća četiri stoljeća izgradili su Ve-neciju i utvrdili stalne trgo-vačke putove do Konstantino-pola i drugih sredozemnih gradova.

Venecijski vladari su se na-zivali doge i birali su se iz naj-moćnijih obitelji. Nakon 1310. godine stvarna je vlast ležala u rukama Moćne dese-torice.

U 15. stoljeću Venecija je upravljala trgovinom na istoč-nom Sredozemlju. Svila i za-čini s istoka dovozili su se ve-necijskim brodovima u Evro-pu. Bogati trgovci su duž ve-necijskih kanala izgradili veli-ke crkve i palače.

< KAD JE OSNOVANA HANZEATSKA LIGA?

Hanzeatska liga je bila savez srednjovjekovnih njemačkih gradova osnovan krajem 13. stoljeća radi trgovine i zaštite.

Naziv »Hanzeatska liga« dola-zi od stare francuske riječi hanse što znači ceh. U doba najvećeg procvata, Hanzeat-ska je liga nalikovala maloj Evropskoj ekonomskoj zajed-nici. Grupe trgovaca iz sjever-nih njemačkih gradova stvori-le su niz hanza za trgovinu s drugim državama, posebno s

Engleskom i Flandrijom (su-vremenom Belgijom).

Prvi su počeli surađivati tr-govci iz Hamburga i Lubecka sastavivši ugovor o suzbijanju pljačke na njihovom tlu. Ubr-zo su suradnjom postali snaž-niji od svojih suparnika na Baltiku, te su se Ligi priključili gotovo svi veći gradovi na obalama Baltičkog i Sjever-nog mora. Na crtežu su prika-zani hanzeatski trgovci kako pregovaraju o trgovini.

45

PROŠLOST

V KAD JE OSNOVANO OSMANLIJSKO CARSTVO?

Osmanlijsko ili Otomansko car-stvo je osnovao turski sultan Osman koji je umro 1326. godi-ne. Po njemu su naziv dobili i Osmanlijski Turci.

Osmanlijski Turci potječu iz Male Azije (današnje Turske). To je područje do 1071. godi-ne bilo u sastavu Bizantskog Carstva, ali su ga tada osvojili Turci-Seldžuci.

Neposredno prije početka 13. stolječa Osmanlijski Turci su počeli širiti svoje carstvo.

Krenuvši iz Bitinije na sjeveru, ubrzo su osvojili gotovo čitavu Malu Aziju, te su 1345. godine prešli u Evropu. Do početka 15. stoljeća pod nji-hovom je vlašću bilo područje Balkanskog poluotoka što se prostiralo od Bugarske do Grčke.

Osmanlijsko se Carstvo br-zo širilo. Njegove su se zem-lje prostirale od sjeverne Afri-ke do Srednjeg istoka. Poku-šali su čak osvojiti i Beč, ali je napad završio neuspjehom. U početku je Carstvo bilo vrlo snažno, ali je postepeno izgu-bilo svoju moć.

V KAD JE VOĐENA i POSLJEDNJA BITKA SGALIJAMA?

jPosljednja velika bitka u i kojoj su korištene galije | bila je lepantska bitka. Započela je 7. listopada 1571. nedaleko Grčke, i a vodile su je kršćanska flota i snage muslimanskih Turaka.

Venecija je 1570. godine 2tražila od pape i Spanjolspomoć u obrani od Turakkoji su napali njenu kolorna Cipru.

!Nakon brojnih pregovc

od brodova iz Venecije, Š njolske, Malte, Đenove i: voya sastavljena je kršćan flota.

I u kršćanskoj i u turske floti prevladavale su galije su dugi, uski brodovi nav sla. Zbog takve građe njin se upravljalo lakše nego j« licama.

Turska je flota brojala 2galije i 88.000 vojnika. Kršsku flotu od 316 galija i 80vojnika vodio je Don JuanAustrije. Nakon pet sati bje okončana pobjedom kićana.

•

A KAD SU OSMANLIJSKI TURCI OSVOJILI KONSTANTINOPOL?

Konstantinopol je bio glavni grad Bizantskog Carstva. Godine 1453. osvojili su ga Osmanlijski Turci.

Do početka 15. stoljeća Osmanlijski Turci su zauzeli sve bizantske zemlje osim malog područja uz Konstanti-nopol. Bizantski car je morao priznati turskog sultana za svog gospodara.

Od 1424. godine sultan Mu-

46

rat II je živio u miru s carem. Nakon sultanove smrti, 1451. godine, na njegovo je mjesto došao Mehmed II koji je želio osvojiti Konstantinopol.

Mehmed je na evropskoj obali Bospora izgradio zamak Rumili Hisar. Odatle je u ožujku 1453. godine krenuo u opsadu Konstantinopola. Ko-načni napad (prikazan na cr-težu) započeo je 25. svibnja. Za nekoliko sati Turci su osvojili Konstantinopol i pre-imenovali ga u Istambul.

A V*

[PROŠLOST

V KAD JE ZAPOČELA RENESANSA?

Renesansa je razdoblje kulturnog procvata i promjene životnih nazora. Započela je početkom 14. stoljeća i trajala do početka 16. stoljeća.

Riječ renesansa znači »prepo-rod«. Prvi put je upotrebljena u 19. stoljeću za opisivanje razdoblja velikih promjena. Renesansa se javila u tali-janskom gradu Firenci (na sli-ci). Jedan od prvih predstav-

nika bio je slikar Giotto. Za razliku od drugih slikara, on je likove na slikama prikazi-vao realno.

Književnici nadahnuti pjes-nikom Petrarkom počeli su istraživati gotovo zaboravlje-nu drevnu grčku i rimsku književnost. Ta je literatura znatno utjecala na njihov rad.

Arhitekti poput Filipa Bru-nellesca proučavali su grčke i rimske građevine i u svojim projektima primjenjivali sli-čan stil.

Renesansa je velik poticaj dobila otkrićem tiska. Do 1440. godine, kad je zlatar Jo-

hann Gutenberg iz Mainza izumio tiskarski stroj, knjige su se umnožavale prepisiva-njem. To je zahtijevalo mno-go vremena i truda, pa su knjige bile vrlo rijetke. Veći broj knjiga omogućilo je pro-boj znanosti.

Renesansa se krajem 15. stoljeća proširila iz Italije u Francusku, a zatim je stigla i u Njemačku, Nizozemsku i Bri-taniju. Vrhunac je dosegla u 16. stoljeću, pa se to razdob-lje naziva visokom renesan-som. Jedan ogranak renesan-se bila je i reformacija ili pre-porod u religiji.

A KAD SU MEDICI VLADALI FIRENZOM?

Članovi obitelji Medici su u politici Firenze sudjelovali još od početka 13. stoljeća, ali su pravu vlast dobili tek 1434. Moć su zadržali do 1737. godine.

Medici su moć i utjecaj stekli na temelju svog neizmjernog bogatstva. Bili su bankari i bavili se međunarodnim poslovima. Giovanni de'Medici (1360-1429) je vjerojatno bio najbogatiji čovjek u Italiji.

Giovannijev sin Cosimo je 1434. godine stekao najveću

moć. Nije nikada bio na društvenom položaju, ali je ipak utjecao na sve odluke gradskog vijeća. Firentinci su ga kasnije nazvali »ocem njihove zemlje«. Cosimo je velike svote ulagao u umjetnost. On je financirao mnoge poznate renesansne umjetnike.

Najpoznatiji pripadnik obitelji Medici bio je Cosimov unuk Lorenzo (1449-1492), poznat kao »Veličanstveni«. Za njegove je vladavine Firen-za postala najmoćnijim talijanskim gradom—državom. Brojni arhitekti i umjetnici nastojali su učiniti i najljepšom.

Nakon Lorenzove smrti, iz obitelji Medici je poteklo nekoliko loših vladara. Zbog toga je ta obitelj dvaput protjerana i dvaput pomilovana.

Tri člana obitelji Medici postali su pape. Bili su to Loren-zov sin Lav X, te njegov nećak Klement VII. Treći od njih, Lav XI, je za papu izabran 1605. godine, ali je nakon 27 dana umro.

Iz te su obitelji potekle i dvije francuske kraljice. Katarina se udala za Henrika II, a Marija za Henrika IV. Njihovo je prezime u Francuskoj pretvoreno u De Medicis.

47

PROŠLOST

< KAD SE ANGLIKANSKA CRKVA ODVOJILA OD RIMA?

Engleska crkva se od Rima od-vojila 1534. godine, kad je do-nesen Zakon o vrhovnoj vlasti. Tim su zakonom Henrik VIII i njegovi nasljednici proglašeni vrhovnim glavarima crkve u En-gleskoj.

Reformacija u Engleskoj nije započela iz vjerskih, već iz političkih razloga. Osnovni uzrok bila je činjenica da Henrik VIII nije imao muškog nasljednika, a njegova žena

Katarina Argonska bila jestara da bi imala još djeceHenrik je zamolio papu dponišti njegov brak s namrom da se oženi za mlađuAnu Bolevn.

iKad je papa odbio ponii

brak, Henrik je osjetio da ma druge mogućnosti noi vojiti se od Rima tako da r engleski sud dozvoli razv Taj je politički potez dove do velikih religijskih pron na, jer se engleska ili angl kanska crkva posve odvoj od rimske katoličke crkve Henrik je također ukinuo samostane u Engleskoj, i

Henrik VIII i Ana Boje

A KAD JE OSNOVANA DRUŽBA ISUSOVA?

Družbu Isusovu je 1534. godi-ne osnovao sv. Ignacije Lovola.

Baskijski plemić i nekadašnji španjolski vojnik Ignacije Lo-vola se 1534. godine udružio sa šest prijatelja i u Parizu os-novao Rimokatoličko dru-štvo. Godine 1540. papa Paul III je odobrio njegovu družbu.

Njeni članovi Isusovci po-sebnu pažnju posvećuju obrazovanju i vjerskim misi-jama.

48

A KAD JE BILA BARTOLOMEJSKA NOĆ?

Bartolomejskom noći nazivamo masovna ubojstva hugenota (francuskih protestanata) koja su započela 24. kolovoza 1572. godine u Parizu, te su se u slje-dećih nekoliko dana proširila i na druge francuske gradove.

Uzrok ubojstvima bila je me-đusobna mržnja francuskih katolika i hugenota. Građan-ski rat koji su oni vodili trajao je od 1562. do 1570. godine.

Nekolicina hugenota je za-uzela vrlo visoke položaje, pa

su se mnogi katolici bojal će steći preveliku moć. Je od onih koji su se najviše jali hugenota bila je kralji Katarina de Medicis, majt Karla IX.

U kolovozu 1572. godir hugenoti su hrlili u Pariz i vjenčanje njihovog vođe Henrika, kralja Navarre, i; tarinine kćeri Margarete., Katarininoj želji Karlo je n dio da se ubiju svi vodeći genoti. Rano ujutro na da sv. Bartolomeja naoružan svjetina započela je krvof će. Tom je prilikom pogir najmanje 5000 ljudi.

PPROŠLOST

V KAD JE PRVI PUTA UJEDINJENA RUSIJA?

Rusiju je ujedinio Ivan III, veliki princ moskovski koji je vladao od 1462. do 1505. godine.

Kad je 1462. godine Ivan pro-glašen velikim princem, Moskva je bila jedna od neko-liko ruskih država. Među ostalim ruskim državama bile su Litva, Novgorod i Pskov. Na jugu i istoku ležale su tri mongolske države: Krim, Ka-zan i Zlatna Horda.

Zlatna Horda je proglasila vlasništvo nad Moskvom i

zahtijevala od nje da joj plaća godišnji danak. Kad je Ivan odbio plaćati danak, Mongoli su napali Moskvu.

Međutim, Ivan se pripremio za obranu od napada. Po-mogla su mu i njegova braća Boris i Andrej koji su mu dali 20.000 vojnika. Mongoli su se morali povući.

Uskoro su se Mongoli po-čeli međusobno boriti, pa je Moskva bila sigurna od napa-da. Pripojivši Novgorod i Pskov, Ivan je ujedinio Rusiju. Prihvatio je naslov car, te je tako počeo koristiti carsku titulu.

A KAD JE IVAN GROZNI VLADAO RUSIJOM?

Ivan VI je bio unuk Ivana III. Vladao je od 1533. do 1584. godine. Zbog svoje je okrutno-sti dobio nadimak »Grozni«.

Ivan VI je na prijestolje došao u dobi od tri godine, ali je samostalno počeo vladati tek 1547. godine, kad je imao go-tovo 17 godina. Supruga je godinama obuzdavala njego-vu okrutnost, ali je 1560. go-dine umrla.

Dok je Ivan bio dječak, Ru-sijom je vladalo vijeće boljara,

ili bogatih velikaša. Ivan je odlučio uništiti njihovu moć, te je započeo svoju strahovla-du. Nije mogao zaboraviti loš način na koji su boljari s nji-me postupali.

Osnovao je svoju tajnu po-liciju i nazvao je opričnik. Po njegovom su nalogu opričnici ubijali sve boljare za koje je sumnjao da su izdajnici. U 12 godina ubijeno je više od ti-suću boljara. Ivan je stare-njem postajao sve nemilosrd-niji, pa je u bijesu ubio čak i svog najstarijeg sina.

l \ KAD SU INDIJOM VLADALI MOGULI?

Mogulsko Carstvo je 1526. go-dine osnovao Babur, vladar Ka-bula u Afganistanu.

Mogul je indijska riječ što znači »Mongol«. Babur je po-rijeklom bio djelomično Mongol. Na crtežu je prika-zan u vrtu okružen dvorjani-nima.

Babur se umiješao u sukob nekolicine afganskih pleme-na oko prava vladavine Delhi-jem, te se nakon konačne pobjede kod Panipata progla-sio gospodarem Delhija i nje-govog teritorija.

Godine 1556. Mogulskim Carstvom zavladao je Babu-rov unuk Akbar, koji je svoju vladavinu, do 1605. godine, proširio i na područje sjever-ne Indije što se protezalo sve do Kašmira. Mogulsko Car-stvo je najveće razmjere do-seglo za vladavine Aurangze-ba (1658-1707), kad je obuh-vaćalo je gotovo čitavu Indiju, te Pakistan i Bangladeš.

Porastom britanske moći u Indiji, Carstvo se polako sma-njivalo. Posljednji mogul svrgnut je 1858. godine, ne-dugo nakon sepojske bune.

49

Ivan III

PROŠLOST

> KAD SU OSNOVANEISTOČNOINDIJSKEKOMPANIJE?

Istočnoindijske kompanije su trgovačke organizacije što su ih početkom 17. stoljeća osnovale evropske zemlje. Najvažnije su bile engleska, francuska i nizo-zemska kompanija.

Ostale istočnoevropske kom-panije pripadale su Austriji, Danskoj, Škotskoj, Španjol-skoj i Švicarskoj. Neke od njih su postojale vrlo dugo, dok je danska kompanija već 1845. godine prodala svoj teritorij Engleskoj.

Portugalci su u razdoblju od 1497. do 1499. godine ot-krili pomorski put do Indije, pa su prvi stvorili trgovački monopol. Nedugo zatim Ni-zozemci su preuzeli kontrolu nad otocima što danas tvore Indoneziju, te su tako pronašli bogat izvor začina.

Engleska istočnoindijska kompanija osnovana je 1600, nizozemska 1616, a francuska 1664. godine. U 18. stoljeću Francuska i Engleska su se natjecale u trgovačkoj i vojnoj kontroli u Indiji. U razdoblju od 1750. do 1763. godine te su se zemlje sukobile u Indiji, a od 1756. godine su u Evropi vodile sedmogodišnji rat. Na-kon velikog poraza, Francu-ska je u Indiji zadržala samo nekoliko baza.

Britanski vojnici su u Indiji bili u službi istočnoindijske kompanije. Zapovijedao im je Robert Ciive, jedan od služ-benika kompanije. Mogulski car, prikazan na crtežu u dru-štvu s Clivom, izgubio je velik dio svoje vlasti.

Istočnoindijska kompanija je upravljala Indijom sve do sepojske bune 1857. godine. Nakon toga je vladavinu pre-uzela izravno britanska vlada.

V KAD SE VODIOTRIDESETOGODIŠNJIRAT?

Tridesetogodišnji rat je Evro-pom harao od 1618. do 1648. godine. Započeo je kao religij-ski građanski rat u Njemačkoj, a nakraju su mu se priključile gotovo sve evropske zemlje.

Rat je započeo zbog nesugla-sica o tome hoće li Boemijom zavladati katolički ili prote-stantski princ, te treba li kato-lika izabrati za svetog rimskog cara.

Kad je katolički kandid; Ferdinand izabran za kral Boemije i za svetog cara, j testanti su s danskim kral Kristijanom IV pokušali p ziti carske snage. No, 162 godine su poraženi. Tada rat na strani protestanata Ijučio i švedski kralj Gust; Adolf. Dobio je podršku I cuske, čiji je glavni minisi bio rimokatolički kardina Richelieu.

Do 1648. godine kad je uspostavljen mir, Njemač je posve razorena i ubijer milijuni nevinih ljudi.

50

PROŠLOST

Španjolska

[ Portugal

demarkacijskalinija

po ugovoru iz Tordesillasa

JUŽNA AMERIKA

A KAD JE PAPA PODIJELIO SVIJET?

Papa Aleksandar VI je 1493. godine podijelio svijet kako bi spriječio sukobe između Španjolske i Portugala.

Kristof Kolumbo je 1492. go-dine stigao do Malih Antila. Vjerovao je da se nalazi na vanjskim japanskim otocima, pa je o tome izvjestio svoje gospodare, španjolske vlada-re Izabelu i Ferdinanda.

Ferdinand i Izabela su znali da Portugalci nastoje doseći bogatstvo istočnih zemalja ploveći oko Afrike prema istoku. Zbog toga su zamolili papu Aleksandra VI da pra-vedno podijeli »nepoznatu« zemlju između Portugala i Španjolske.

Papa je 556 kilometara od Azora povukao zamišljenu li-niju što se protezala od Sje-vernog do Južnog pola. Špa-njolskoj je dao područje za-padno od linije, a Portugalu istočno. Španjolci i Portugalci su zauzvrat morali pridobiti na kršćanstvo stanovništvo novih zemalja. Kasnije su Španjolska i Portugal sastavili Tordesillaski ugovor prema kojem je linija pomaknuta ne-što zapadnije.

A KADSUASTECI MISLILI DA JE BOG SIŠAO NA ZEMLJU?

Kad je Hernan Cortes 1519. go-dine stigao u Meksiko, Asteci su mislili da je to njihov bog Quetzalcoatl.

Asteci su vjerovali u legendu da je njihov bog Quetzalco-atl, Pernata zmija, sišao na zemlju u ljudskom obliku. Imao je bijelu kožu i crnu bra-du. Nakon nekog vremena je odjedrio prema istoku. Proro-ci su predviđali da će se on jednog dana vratiti odjeven u crno.

Cortes je živio u španjol-skoj koloniji Kubi. lako je bio bogat, želio je istražiti zemlje što leže dalje na zapadu. Zato je s pratnjom od 11 brodova i nekoliko stotina ljudi otplovio u Meksiko. Imao je svijetlu put i crnu bradu, a nosio je i crnu odjeću. Stiga je točno u ono vrijeme kad su Asteci očekivali da bi se mogao po-javiti njihov bog.

Asteci su se plašili Corteso-vih pušaka i konja. U sljedeće dvije godine Cortes je osvojio Astečko Carstvo i čitav Mek-siko.

A KAD JE 180 LJUDI POKORILO JEDNO CARSTVO?

Francisco Pizzaro je bio špa-njolski vojnik. Godine 1532. je s vojskom od svega 180 ljudi po-korio Carstvo Inka.

Pizzaro i njegov prijatelj Di-ego de Almagro su 1526. go-dine pronašli Carstvo Inka u Peruu. Shvativši koliko se bo-gatstvo ondje nalazi, odlučili su ga pokoriti.

Pizzaro je 1531. godine is-plovio s tri broda iz Paname. U njegovoj maloj vojsci bila su i tri njegova brata. Kad je Pizzaro stigao do svog cilja, u Carstvu Inka bjesnio je gra-đanski rat. Car Atahualpa je u borbi za prijestolje zarobio svog brata Huaskara.

Pizzaro je zarobio Atahual-pa zbog izdaje i zatražio od njega golemu otkupninu u zlatu i srebru, što je car spremno platio. Atahualpa je iz zatvora naredio svojim lju-dima da mu ubiju brata. U međuvremenu je u Peru sti-gao i Almagro s još 150 ljudi kako bi pomogao Pizzaru. Dva Španjolca optužila su Ata-hualpu za izdaju i zadavila ga. Ubrzo potom postali su go-spodari Perua.

51

PROŠLOST

V KOJI JE FRANCUSKI KRALJ NOSIO NADIMAK KRALJ-SUNCE?

Luj XIV je bio poznat kao Kralj-—Sunce jer je jednom prilikom igrao u dvorskom baletu ulogu stim imenom.

Luj je vladao od 1643. do 1715. godine. To je najduža vladavina u povjesti kraljevi-ne Francuske. Na prijestolje je došao u dobi od pet godi-na, kad je umro njegov otac. Do 1661. godine Francuskom je vladao Lujev glavni ministar kardinal Mazarin. Nakon kar-

dinalove smrti, Luj je uzeo dr-žavnu vlast u svoje ruke.

Luj je naslijedio zemlju oslabljenu građanskim ratovi-ma. Ljudi iz dvora su se ne-prestano sukobljavali, a fi-nancijsko stanje bilo je vrlo loše.

Mladi kralj je vladao kao diktator. Smatrao se božjim zastupnikom na Zemlji. »Sa-mo Bog ima pravo ocjenjivati postupke kraljeva«, izjavio je. Drugom je prilikom rekao »L'tat, c'estmoi« (»Država, to sam ja«).

U dvadeset godina Luj je uzdigao Francusku do blago-

stanja i slave. Njegov je d rac bio najdivniji u Evrop je sudjelovao u četiri rata kon uspješnih borbi Fran skoj je pripojena Flandrij, (današnja Belgija), te grar područja Njemačke, uklji jući Alsace i Lorraine.

Luj je bio odan rimokal i progonio je hugenote (f cuske protestante). Zbog ga je za njegove vladavini 400.000 hugenota emigrir u Nizozemsku i Brandenl: u Njemačkoj.

A KAD JE IZGRAĐENA VERSAJSKA PALAČA?

Versajska palača podignuta je nedaleko Pariza. Građena je od 1661. do 1708. godine po narudžbi kralja Luja XIV. Godine 1756. Luj XV je na palači napravio neke izmjene. Danas je Versajska palača muzej.

Na slici je prikazan Luj XIV sa svojim dvorjanima ispred Versajske palače. Luj je podigao palaču da bi pokazao moč i bogatstvo svog kraljevstva. Dugačka je više od 800 metara, s prostranim središ-

52

njim dijelom i dvama krilima.Palača sadrži stotine soba. Najupečatljivija je Dvorana zrcala duga 73 metra. Na jednom

njenom zidu nalaze se golemi prozori, dok je suprotni zid prekriven zrcalima.Luj je za ukrašavanje palače izabrao najbolje slikare, skulptore i zanatlije. Palaču je

okruživao lijepo uređen park s njegovanim travnjacima i šetalištima.U parku se nalaze i dvije manje palače poznate kao Veliki i Mali Trianon. Veliki Tri-anon je

izgrađen kao odmori-šte za Luja XIV kad je poželio

opustiti se izvan dvora. M Trianon je podigao Luj XV svoju omiljenu groficu Dl Barrv.Raskoš Versajske palačt u Francuskoj izazvala velil nezadovoljstvo. Ljudi su c bijali plaćati za

palaču, po biće siromašni seljaci koji morali plaćati visoke pore To je bio jedan od povoda francuskoj revoluciji koja izbila 1789. godine, za vlai vine kralja Luja XVI.

> KAD SE U ENGLESKOJ VODIO GRAĐANSKI RAT?

Građanski rat u Engleskoj trajao je od 1642. do 1646. godine.

Rat su vodili kralj Karlo I i par-lament. Glavni uzrok bio je novac. Karlo nije imao dovolj-no novaca da vlada. Kad je parlament pokušao kontroli-rati njegove prinose, Karlo je uveo diktaturu. Zbog toga se kao drugi uzrok revolucije ja-vila i kraljevska moć.

Treći uzrok bila je religija. Većina ljudi, a naročito člano-vi parlamenta, željeli su čišći

oblik religije. Bojali su se da se Karlo okreće rimokatoli-cima.

Parlamentarne snage su zbog kratke kose nazvane »kružoglavcima«. Oni su na-kon četiri godine ratovanja porazili kraljevsku vojsku ili »kavalire« i zarobili Karla. Op-tužili su ga zbog izdaje i 1649. godine smaknuli.

Karlov sin Karlo II je 1650. i 1651. godine pokušao ponov-no zauzeti prijestolje, ali je bio poražen. Međutim, 1660. godine monarhija je obnov-ljena te je Karlo 11 postao kra-ljem.

kružoglavac

kavalir

< KOJI JE CAR UZDIGAO RUSIJU DO EVROPSKE VELESILE?

Petar I, poznat također kao Pe-tar Veliki, modernizirao je svo-ju zaostalu zemlju i učinio je svjetskom velesilom.

Petar je na vlast došao 1682. godine zajedno sa svojim po-lubratom Ivanom V. Ivan je bio malouman, pa je 1689. go-dine Petar u dobi od 17 godi-na postao samostalni vladar. Godine 1697. i 1698. Petar je putovao zapadnom Evropom. Među pratnjom je bio i

njegov učitelj. Petar je puto-vao pod imenom Bombadier Petar Mihailov.

lako je susreo brojne kra-ljeve i državnike, Petar je ve-ćinu vremena proveo prouča-vajući evropsku tehnologiju. Čak je jedno vrijeme radio kao tesar u nizozemskom brodogradilištu.

Na povratku u Rusiju Petar je natjerao plemiće da prihva-te zapadni način odijevanja i odrežu duge, neuredne bra-de. Izgradio je novi glavni grad Petrograd (današnji Le-njingrad) i osuvremenio ru-sku građansku službu.

> KAD JE MARIJA TEREZIJA VLADALA AUSTRIJOM?

Marija Terezija je Austrijom vladala od 1740. do 1780. g.

MarijaTerezijajebilajedino dijete Karla IV, habsburškog vladara Svetog Rimskog Car-stva, koji je također bio i nad-vojvodaAustrije. Prijesmrti Karlojeimenovaosvoju kćer zanasljednika.

Mnogi ljudi nisu prihvaćali zamišaooženskom vladaru, pasu Francuska, Poljska, Pru-ska, Sardinija i Sakson i ja stvo-

rile savez s namjerom daosvo-jenjenteritorij. Međutim, MarijaTerezijaje uzpomoć Britanije, Madžarske i Nizo-zemske uspjela obraniti svoju zemlju uaustrijskom nasljed-nom ratu. Pruskajeosvojila njenu pokrajinu Silesiju, ali je MarijaTerezija nagovorila njemačkog princa da izabere njenog supruga Franju Stje-penaLotaringijskogza njema-čkog cara. U sedmogodišnjem ratu što se vodio od 1756. do 1763.godineTerezijajepoku-šalavratiti pokrajinu Silesiju, ali u tome nije uspjela.

53

PROŠLOST

> KAD JE IZBILA AMERIČKA REVOLUCIJA?

Američki rat za nezavisnost za-počeo je 1775, a trajao sve do 1783. godine.

Rat se vodio između Britanije i 13 sjevernoameričkih kolo-nija. Kolonije su bile djelo-mično nezavisne, ali je Brita-nija upravljala njihovom pre-komorskom prodajom i indu-strijom.

Nedaće su se počele javljati kad je Britanija porazila Fran-cuze u Sjernoj Americi i za-uzela Kanadsko Carstvo. Bri-tanci su odlučili zadržati svo-ju vojsku u Sjevernoj Americi, te su nametnuli kolonistima takse za održavanje vojske.

Godine 1774. održan je kongres na kojem je prisu-stvovalo 12 kolonija. Dogovo-reno je da se obustavi trgovi-na s Britanijom sve dok Bri-tanci ne promijene svoju poli-tiku. Sljedećeg travnja britan-ska vojska je ušla u Concord u Massachusettsu nastojeći prisvojiti kolonijalnu oružar-nicu. Kontinentalna vojska se u zoru suprotstavila britan-skoj vojsci. Netko je ispalio hitac, te je tako započeo rat.

U jeku borbe kolonisti su 4. srpnja 1776. godine objavili Deklaraciju nezavisnosti. Ti-me je donesena odluka da prekinu sve odnose s Brita-nijom.

Nakon pobjede Amerikana-ca kod Sarotage u državi New York 1777. godine, u rat protiv Britanije ušla je i Francuska. Sljedeće godine su se pridružile Nizozemska i Špa-njolska. Kad se 1781. godine britanska vojska predala u Yorktownu u Virginiji, Brita-nija je pristala na mirovne pregovore. Godine 1783. Sje-dinjene Američke Države priznate su kao nezavisna zemlja. Njen prvi predsjednik bio je George VVashington.

54

A KAD JE FRANCUSKA POSTALA REPUBLIKOM?

Prva Francuska Republika proglašena je 21. rujna 1792. Postojala je do 18. svibnja 1804. godine.

Francuska revolucija koja je dovela do proglašenja repu-blike započela je 1789. godi-ne. Javila se nakon nekoliko godina nemira uzrokovanih velikim nejednakostima u društvu. Seljaci često nisu imali što jesti. Srednja i niža klasa plaćale su velike pore-ze, dok su bogataši živjeli u

VfTrrrt-11 'jim

obilju i odvajali tek nezn; svote.

Revolucija je započelapadom na pariški zatvor Istille. Revolucionari su zibili kralja Luja XVI i osno\Narodni konvent. Međudama Konventa bili su Geges Danton, Maximilien Ibespierre i Jean Marat. K<vent je osudio Luja zbogje i pogubio ga, te je vlasiuzeo Komitet javne sigur,sti. Za vrijeme terorističkivladavine pogubljene suće ljudi koji su se suprotsnovoj vlasti.

PROŠLOST

< KAD SU SE CRNAČKI ROBOVI POBUNILI PROTIV FRANCUSKE VLADE?

Ustanak robova započeo je 1791. godine na otoku Hispani-ola u Velikim Antilima.

Godine 1791. Haiti je pripa-dao francuskoj koloniji St. Dominque. Na njemu je živ-jelo oko 520.000 stanovnika, a 85 posto stanovništva bili su robovi dopremljeni iz Afrike da bi radili na plantažama. Bi-jeli vlasnici plantaža su loše postupali s crnim robovima, a

isto tako i sa 27.000 mulata (ljudi crnačkog i francuskog porijekla).

Dok je Francuskom bjesnila revolucija, ugnjetavani narodi iskoristili su priliku za pobu-nu. Njihov vođa bio je rob Pi-erre Dominique Toussaint L'Ouverture (na slici). Do 1801. godine Toussaint je za-vladao čitavom Hispaniolom. Tada je Napoleon poslao svo-ju vojsku da uguši ustanak. Toussaint je zarobljen, te je umro u zatvoru. Godine 1804. stanovnici Haitija su stekli ne-zavisnost.

> KAD JE NAPOLEON BIO FRANCUSKI CAR?

Napoleon se 1804. godine pro-glasio francuskim carem. Vla-dao je do 1814. godine kad je bio prisiljen da se povuče.

Nakon kaosa koji je donijela francuska revolucija, u Fran-cuskoj je vlast preuzeo slavo-ljubivi vojnik. Bio je to vrlo uspješan general Napoleon Bonaparte, porijeklom s Kor-zike.

Napoleon je vlast preuzeo 9. studenog 1799. godine i odmah osnovao tročlanu vla-du pod imenom Konzulat. On je bio prvi konzul i zemljom je vladao kao diktator.

Napoleon je bio jednako dobar političar kao što je bio i general. Reorganizirao je vla-du i sastavio novi zakonik nazvan Code Napoleon. Go-dine 1804. nagovorio je fran-cuski senat da mu dodijeli carsku titulu.

No, Napoleon je bio často-Ijubiv i želio je osvojiti čitavu Evropu. U tome je gotovo i uspio, ali je nakon dugogo-dišnjih borbi 1814. godine po-ražen kod Leipziga i prisiljen da se povuče.

A KAD JE BILO »STO DANA«?

»Sto dana« je trajalo od 20. ožujka do 29. lipnja 1815. godi-ne. U tom je razdoblju Napole-on posljednji put pokušao vla-dati Francuskom.

Nakon velikog poraza 1814. godine Napoleon je protjeran na sredozemni otok Elbu. Dozvoljeno mu je da vlada otokom i zadrži carsku titulu. No, Napoleon je 1815. godine saznao da mnogo ljudi u Francuskoj nije zadovoljno s novim kraljem Lujem XVIII.

Odlučio se vratiti, te je sa 1200 ljudi pristao na jugu Francuske. Prve trupe posla-ne da mu se odupru pozdra-vile su Napoleona kao heroja. Ubrzo je stigao do Pariza i preuzeo vladavinu koja je tra-jala sto dana.

Napoleona su napale dvije vojske. Jedna se sastojala od Britanaca, Nizozemaca, Belgi-janaca i Nijemaca, a druga od Prusa. Napoleonovu vojsku su susrele 18. lipnja nedaleko sela VVaterloo u Belgiji. Car je ponovno poražen i protjeran na otok Sv. Helena u južnom Atlantiku.

55

PROŠLOST

A KAD SU SE GRCI BORILI ZA NEZAVISNOST?

Borba za oslobađanje Grčke od turske vladavine vodila se od 1821. do 1829. godine.

Grčka je još 146. godine pr. n. ere došla pod vlast Rima, a kasnije ju je preuzelo Bizantsko (Istočno Rimsko) Carstvo. U 15. stolječu Grčkom su zavladali Osmanlijski Turci.

Krajem 18. stoljeća Grci su težili nezavisnosti. Zbog toga su 1770. godine uz pomoć ruske vojske podigli ustanak, ali su ga Turci okrutno zatomili.

Grupa Philike Hetairia (»Prijateljska četa«) je 1814. godine počela u planinama vježbati

Venezuela GvajanaSurinam

Ekv,

SAN MARTIN

Glavni vođa revolucije bi bogataš Simon Bolivar. On 1810. godine pokrenuo kan nju za oslobođenje Venezu koja je trajala devet godina, kraju se izborio za nezavisn pet zemalja - Kolumbije, E dora, Perua, Venezuele i d njeg Perua, koji je njemu u prozvan Bolivija.

Dalje na jugu ratove za r zavisnost vodio je Jos de S Martin, koji je pridonio os bođenju Argentine, Čilea! Perua. U borbi za Čile San Martinu se pridružio Bern do O'Higgins. Brazil se nij morao boriti za oslobođer

borce, te je 1821. podigla novi ustanak. Turci su uz pomoć Egipta pokušali ponovo ugušiti revoluciju.

Grcima su se 1827. godine priključile Britanija, Francuska i Rusija. Nakon poraza turske flote u bici kod Navari-na (prikazana na slici), Turci su, zauzeti ratom u Rusiji, 1832. godine priznali Grčkoj nezavisnost. Početkom 20. stoljeća Grčkoj je pripojeno još teritorija.

A KAD JE JUŽNA AMERIKA STEKLA NEZAVISNOST?

Španjolske kolonije su oslobođene u razdoblju od 1809. do 1825. godine, Brazil se portugalske vladavine oslobodio 1822, Guyana je nezavisnost stekla 1966, a Surinam tek 1975. godine.

Napoleon je 1808. godine napao Španjolsku i svrgnuo njenog kralja. Tim je događajem započela borba za nezavisnost španjolskih kolonija u Južnoj Americi.

56

PROŠLOST

V KAD JE OBJAVLJEN»KOMUNISTIČKIMANIFEST?«

Komunistički manifest je prvi puta objavljen u Londonu u veljači 1848. godine. Napisali su ga Nijemci Karl Marx i Friedrich Engels.

Marx je bio mladi filozof i novinar koji zbog socijalistič-kih gledišta nije mogao raditi u rodnoj Njemačkoj. Zbog to-ga je potražio utočište u Pari-zu. Tamo je susreo mladog ekonomista Engelsa.

Marx i Engels su odselili u Bruxelles gdje su napisali Ko-munistički manifest. U tom dokumentu od 24 stranice iz-nose se gledišta i politika no-ve organizacije — Komunistič-ke internacionale.

Smatrali su da su siroma-štvo i nesreća koje su iskusili mnogi ljudi uzrokovani kapi-talističkim sistemom. U tom sistemu bogatstvom upravlja nekolicina ljudi koja dobiva profit od proizvodnje i poslo-vanja. Marx i Engels su osje-ćali da bi društvo bolje napre-dovalo kad bi radnici kontro-lirali sve prihode.

V KAD JE RIM POSTAO GLAVNIM GRADOM ITALIJE?

lako je današnja Italija još 1861. godine postala jedinstveno kraljevstvo, Rim je u njen sastav ušao tek 1870.

Rim je oduvijek zauzimao po-sebno mjesto u Italiji. U nje-mu su živjeli pape, čije je glavno sjedište bilo u Vatika-nu. Rim je također bio glavni grad papinskih država kojima su izravno upravljali pape.

Tijekom revolucija 1848. godine, Francuska je poslala svoje trupe u Rim da zaštite papu. Talijanski rodoljub Gi-useppeGaribaldi (prikazan na fotografiji) je 1862. godine pokušao osvojiti Rim, ali u to-me nije uspio. Poslije je to isto pokušala talijanska vlada, ali ju je porazila Francuska.

Godine 1870. Francuska je ratovala s Pruskom, te je mo-rala povući trupe iz Rima. To je Talijanima omogućilo da nesmetano preuzmu grad. Papa Pijo IX nije nikad priz-nao gubitak svog imanja i smatrao se zarobljenikom Vatikana.

A KAD JE BILA »GODINA REVOLUCIJA«?

Godina 1848. je zbog niza usta-naka i pobuna u Evropi nazvana »godinom revolucije«.

Revolucije se najčešće javljaju u doba loših žetvi, gladi i ne-zaposlenosti. Povećano zani-manje za socijalizam i komu-nizam navelo je mnoge ljude na mišljenje da se stanje mo-že popraviti samo promjenom vlade.

Prvi ustanak (prikazan na slici) javio se u Francuskoj. Stanovnici Pariza željeli su

povećati broj građana s gla-sačkim pravom. Kad kralj Luj Filip nije udovoljio njihovim zahtjevima, prisilili su ga da napusti prijestolje i proglasili drugu Francusku Republiku. Austrijanci su potaknuti tim činom protjerali svog ministra za inozemne poslove, princa Metternicha.

Slični ustanci u Madžarskoj i Sardiniji doveli su do novog uređenja, dok su talijanski gradovi istjerali austrijske tru-pe koje su ih zauzele. Pobune su se također javile u Njemač-koj i Britaniji.

57

{PROSLOSl

> KAD JE SJEDINJENIM AMERIČKIM DRŽAVAMA PRIPOJENO JOŠ TERITORIJA?

Sjedinjenim Američkim Drža-vama je dodatni teritorij pripo-jen 1808,1853. i 1867. godine.

Područje SAD se prvi puta proširilo kupnjom Louisiane, divovske zemlje zapadno od rijeke Mississippi. Louisiana je najprije pripadala Francu-skoj, ali je 1762. godine prešla u ruke Španjolaca.

SAD su Mississippi upo-trebljavale kao glavnu pro-metnicu i željele su zagospo-dariti lukom New Orleans na ušću rijeke. Predsjednik SAD je 1801. godine saznao da je Napoleon prisilio Španjolce da vrate Louisianu Francu-skoj. Zbog toga je započeo pregovore s Francuskom, ali nije imao uspjeha.

Godine 1803. Francuska i Engleska su se zaratile. Napo-leon je uvidio da će tijekom rata teško zadržati Louisianu, pa je ponudio Amerikancima da je otkupe za 15,000.000 do-lara. SAD su posudile novac od engleskih i nizozemskih banaka i kupile novo po-dručje.

Drugo otkupljeno područje bio je Gadsden 1853. godine. Nakon rata s Meksikom, 1848. godine, SAD su stekle veliko područje što je ranije pripa-dalo Španjolskoj. No, na jed-nom dijelu granica nije bila točno određena. Kako bi izb-jegle sukobe, SAD su od Meksika otkupile taj uski teri-torij. Prema ugovoru koji je za SAD sklopio poslanik Ja-mes Gadsden, Sjedinjene Dr-žave su Meksiku platile 10,000.000 dolara.

Godine 1867. SAD su od Rusije otkupile Alasku za 7,200.000 dolara. Rusi su je inače koristili samo za lov.

V KAD JE ZAPOČELA KALIFORNIJSKA ZLATNA GROZNICA?

Kalifornijska zlatna groznica započela je krajem 1848. godi-ne, ali je vrhunac dosegla tije-kom 1849.

James VVilson Marshall bio je tesar. Gradeći pilanu kraj rijeke nedaleko Colome u Kalifomiji pronašao je grumenje zlata. Novost se ubrzo proširila, pa se Marshallov poslodavac John A. Shutter našao opkoljen kopači-ma željnim zlata.

U početku su kopači zlata

dolazili samo iz Kalifornijeikojoj je tada živjelo oko !26.000 stanovnika. No, nakjšto je predsjednik James Pcobjavio novosti, u Kalifornisu počeli stizati ljudi iz svihkrajeva svijeta. Iz istočnogjela SAD je oko rta Horn dcplovilo šezdeset brodova siljudima. To su bili samo pn»ljudi iz četrdesetdevete«.ko su nazvani kopači iz 184godine. Stigli su u veljači, rkrajem zime je kopnenim r_tem došlo još više ljudi. Dokraja 1849. godine stanovništvo Kalifornije povećalo sedo 107.000.

<

58

s k• područje na

koje su pravo polagale i Britanija i SAD

PROŠLOST

V KAD JE U AMERICI ZAPOČEO GRAĐANSKI RAT?

Američki građanski rat počeo je 12. travnja 1861. godine i tra-jao do 26. svibnja 1865. U nje-mu je život izgubilo više od 500.000 ljudi.

Osnovni uzrok građanskog rata u SAD bilo je robovlasni-štvo. U južnim državama ro-bovi su korišteni za rad na plantažama. Tada su postojale 34 države. U 15 od njih većina crnaca bili su robovi, dok su u 19 država na sjeveru i zapadu crni ljudi bili slobodni.

Godine 1860. za predsjed-nika je izabran Abraham Lin-coln koji se protivio ropstvu. Sedam južnih država se od-mah povuklo iz Unije i stvori-lo Konfederaciju Američkih Država. Bojale su se da će ukidanjem ropstva doživjeti ekonomsku propast. Linkoln je želio spriječiti raspadanje Unije, te je tako započeo rat.

Rat je završio pobjedom Sjevera i ukidanjem ropstva. Međutim, među sjevernim i južnim državama ostalo je ne-prijateljstvo koje još uvijek ni-je posve iščezlo.

V KAD SE VODILA BITKA KOD GETTVSBURGA?

Bitka kod Gettvsburga je pred-stavljala veliku prekretnicu u američkom građanskom ratu. Trajala je od prvog do trećeg lipnja 1863. godine.

Gettvsburg je mali grad u Pennsvlvaniji, na sjevernom dijelu SAD. Konfederacijski zapovjednik, general Robert E. Lee je poveo vojsku od 75.000 ljudi prema sjeveru na-stojeći skrenuti bitke s razo-renog Juga i prisiliti Sjever na mirovne pregovore.

Vojske su prvog dana lipnja nastojale zauzeti što bolje po-ložaje. Na brežuljcima južno od Gettvsburga smjestilo se 90.000 Unijinih vojnika. Dru-gog lipnja konfederacijske trupe su pokušale zauzeti brežuljke, ali u tome nisu uspjele.

Dan kasnije konfederacij-ske trupe su pod vodstvom generala Georgea E. Picketta osvojile brežuljke, ali su bile preslabe da ih zadrže. Izgu-bivši 20.000 vojnika Lee se morao povući. Nakon toga vi-še nikad nije imao snage na-pasti Sjever.

V KAD SE VODILA BITKA KOD LITTLE BIG HORNA?

Bitka je započela 25. lipnja 1876. godine. Tom su prilikom Indijanci iz plemena Sioux uni-štili američku konjičku jedinicu na čelu s pukovnikom George-om A. Custerom.

Nevolje s Indijancima zapo-čele su 1874. godine kad je vlada SAD prekršila ugovor. Poslali su vojsku rudara i voj-nika na Crne planine u Južnoj Dakoti koje su Indijanci sma-trali svetim mjestom. Kad su Indijanci odbili prodati to po-dručje, vlada ih je odlučila protjerati.

Stoga je Custer dobio nalog da u vrijeme vojnog pohoda ode sa 650 vojnika u Montanu i potraži indijansko selo, ali da ga ne napadne.

Custer je pronašao selo na rijeci Little Big Horn i odlučio ga napasti. Podijelio je svoju vojsku u tri udarne jedinice. Jedinica kojoj je pripadao Cu-ster upala je u indijansku zas-jedu u kojoj je bio i poglavica Bik Koji Sjedi. Custer i njegovi ljudi su ubijeni. Većina se još uvijek ne može složiti je li Custer slušao naređenja ili je sam donosio odluke.

59

^

PR0ŠL0S1

Cape Town Natal

velika seoba Bura

1000 km

< KAD JE BILA VELIKA SEOBA BURA?

Velika seoba Bura trajala je u južnoj Africi od 1836. do 1837. godine.

Prvi evropski doseljenici u južnoj Africi bili su Nizozem-ci. Zvali su se Buri, što znači »farmeri«. Nakon Napole-onovih ratova Britanija je 1814. godine preuzela koloni-ju od Nizozemske.

Buri se nisu slagali s postu-pcima Britanije. Nisu prihva-ćali engleski kao službeni je-zik u koloniji, niti su željeli

osloboditi svoje robove. Z; su odlučili pronaći novu dc movinu gdje bi mogli živjei kako im odgovara.

Godine 1836. započela jevelika seoba Bura prema nenaseljenoj zemlji dublje uunutrašnjosti Afrike. ISlaselsu se na području poznatoikao Natal, Slobodna državjOranje i Transvaal. Transvaje ime dobio jer leži na rije*Vaal. Britanija je poslije preuzela Natal, ali je druge dviburske kolonije priznala kanezavisne zemlje.

,

ransvaal Slobodna država Oranje

> KAD JE OSNOVANO CARSTVO ZULU?

Narod Zulu je dvadesetih godi-na 19. stoljeća stvorio veliko carstvo u Natalu koje je posto-jalo sve do 1879. godine.

Narod Zulu se krajem 17. sto-ljeća naselio na području da-našnjeg sjevernog Natala. Na važnosti su počeli dobivati početkom 19. stoljeća za vla-davine Dingisvvava.

Dingiswayo je najprije stvo-rio discipliniranu vojsku. Pod njegovim su vodstvom Zulu ratnici bili organizirani u im-

pise (čete), naoružani štitovi-ma i assegaisima (laganim kopnjima).

Dingiswayov nasljednik Shaka je nastavio organizirati vojsku. Osvojio je Natal i pri-pojio druga plemena svome carstvu i vojsci.

Godine 1873. Cetevvavo je postao kraljem. Bio je sposo-ban i okrutan i vladao je kao tiranin. Nije se slagao s Bri-tancima, pa ga je 1879. godine britanska vojska odlučila po-koriti. Iako su pobijedili kod Isandhlavvana, Zulu su kod Ulundija doživjeli konačni poraz.

> KAD SE VODILA SEPOJSKA BUNA?

Sepojskom bunom nazivamo pobunu indijskih vojnika protiv britanskih narednika koja se vo-dila 1857. i 1858. godine.

Postojalo je više povoda za pobunu. Većina Indijaca je prezirala promjene što su ih uveli britanski vladari i nije priznavala gubitak svog teri-torija.

Glavni povod bila je pojava novih metaka za puške čiji se kraj prije ispaljivanja morao odgristi. Meci su bili podma-

60

zani, a ubrzo se proširila gla-sina da se za podmazivanje koristi mješavina svinjske i goveđe masti. To je užasnulo hinde i muslimane. Hindi kra-ve smatraju svetim životinja-ma, dok muslimani ne jedu svinjetinu.

Pobuna je izbila u svibnju 1857. godine. Indijski pobu-njenici su zauzeli vojne utvr-de u Delhiju i Kanpuru i izma-sakrirali Britance. Dobivši po-moć od Sikha, Britanci su gru-bo ugušili pobunu. Nakon se-pojskog ustanka Britanci su prestali Indijcima nameteti novi način života.

PROŠLOST

V KAD SE VODIO KRIMSKI RAT?

Krimski rat je trajao od 1854. do 1856. godine. U njemu su sudjelovale Britanija, Francuska i Turska na jednoj, te Rusija na drugoj strani. Krim je ruski po-luotok u Crnom moru.

Sukob Turaka i Rusa započeo je 1853. godine. Jedan od uzroka bila je izjava Rusije da će zaštititi kršćane u Palestini kojom su vladali Turci. Rusija je također željela dozvolu prolaza ratnih brodova kroz turske Dardanele, tjesnac što povezuje Crno i Sredozemno more.

Britanija i Francuska su se uključile u rat jer su smatrale da Rusija prisvaja previše tur-skog teritorija Evrope. Prodrli su u Krim i napali sjedište ru-ske mornarice u Sevastapolu.

Obje strane su bile loše or-ganizirane. Više britanskih vojnika umrlo je od bolesti nego na bojištima sve dok Florence Nightingale nije pre-uzela medicinsku njegu. Ni jedna strana nije iz rata izvu-kla nikakvu korist.

V KAD JE JAPAN POSTAO MODERNA SILA?

Do 1867. godine Japanom su vladali vojni upravitelji poznati kao šoguni. Tada je vlast pre-uzeo car i počeo osuvremenji-vati zemlju.

Japan je bio izdvojen od osta-log svijeta sve dok 1853. i 1854. godine do njega nije sti-gla mornarica iz SAD. Ameri-kanci su se usprotivili lošim postupcima prema mornari-ma koji su doživjeli brodolom na japanskim otocima. Pod njihovim utjecajem Japan je

potpisao trgovački ugovor sa SAD i drugim zemljama.

Godine 1867. na vlast je do-šao japanski car Mutsuhito. Uzeo je naziv Meiji, što znači »Prosvijetljena vlast«. Meiji je odlučio modernizirati Japan. Ukinuo je stare običaje i uveo novi pravni sistem, naredio da se izgrade željeznice i uspostavi telegrafski sistem, te podigao suvremene tvorni-ce. Neki Japanci su čak prih-vatili zapadnjačku odjeću i običaje.

< KAD JE JAPAN PORAZIO RUSIJU?

Japan i Rusija su se 1904. godi-ne sukobili zbog suprotnih inte-resa u Mandžuriji i Koreji. Ja-pan je najveću pobjedu izborio u bici kod prolaza Tsushima.

Japanci su osamdesetih godi-na 19. stoljeća počeli trgovati s Korejom koja je tada pripa-dala Kini. No, nakon rata što je 1894. izbio između Japana i Kine, Koreja je pripala Ja-panu.

Japan je želio zavladati i po-luotokom Liaodong u Man-

džuriji, ali je iste interese ima-la i Rusija. Rusi su nastojali steći oslonac u Koreji, pa su im Japanci ponudili Koreju u zamjenu za Liaodong. Rusija nije reagirala na njihovu po-nudu, pa su je Japanci napali. Dva dana kasnije objavili su rat.

Godine 1904. predsjednik SAD sazvao je mirovnu kon-ferenciju. Japanu je pripao poluotok Liaodong, polovica otoka Sakhalin (između Rusi-je i Japana) i pravo na Koreju i Mandžuriju. Dvije godine kasnije Japan je zavladao cije-lom Korejom.

61

:i

PROŠLOST

A KAD JE OSNOVANO DRUGO FRANCUSKO CARSTVO?

Drugo Francusko Carstvo je 1852. godine osnovao Napoleonov nećak Napoleon III.

Nakon pada Napoleona u Francuskoj je obnovljena monarhija. Kralj Karlo X je nastojao učiniti monarhiju onako snažnom kako je bila prije revolucije. Zbog toga je u Parizu 1830. godine izbila nova pobuna. Karlo se morao povuci s položaja, a prijestolje je ponuđeno njegovom dalekom rođaku Luju Filipu.

Luj Filip je vladao 18 godina. Kad se 1848. godine francuska vlada suprotstavila reformi glasačkog sistema, Parižani su se pobunili i započeo je oružani sukob. Luj Filip je napustio prijestolje i prebjegao u Englesku. U Francuskoj je ponovno proglašena republika, a za prvog predsjednika izabran je Luj Napoleon, nećak Napoleona I.

Nakon nekoliko godina ukinuta je i republika. Luj Napoleon (na slici) je proglasio Drugo Francusko Carstvo, a sebe nazvao carem.

A KAD JE UJEDINJENA NJEMAČKA?

Drugo Njemačko Carstvo ili Drugi Rajh stvoren je u siječnju 1871. godine kad je završen francusko-pruski rat.

Pruskom su vladali kralj VVil-helm I i njegov kancelar Otto von Bismarck. Oni su željeli ujediniti brojne njemačke države u jednu zemlju kojom bi upravljala pruska vlada.

Bismark je znao da bi se u slučaju rata s Francukom njemačke države povezale. Francuska i Pruska su se sukobile kad je španjolsko prijestolje ponuđeno VVilhelmovom rođaku. Bismark je javno obznanio procjenu pregovora koja je vrijeđala Francusku.

Francuska je 16. srpnja 1870. godine objavila Pruskoj rat. Kako je Bismark predvidio, njemačke države su se odmah ujedinile. Francuzi nisu bili spremni za rat, pa su ubrzo poraženi i pruske trupe su razorile Francusku. Iste godine VVilhelm je u Versail-lesu proglašen Kaiserom (ca-rom) Njemačke.

A KAD JE OSNOVANI PARIŠKA KOMUNA?

Pariška komuna bila je rev< cionarno vijeće osnovano i kon francusko—pruskog ra 1871. godine.j

Francusko-pruski ratza\ je porazom glavne francu vojske i cara Napoleona I Dva dana kasnije članovi cuske skupštine proglasil Treću Francusku Republi

Prema mirovnom ugov Francuska je morala Njen koj isplatiti veliku sumu r ca, dati joj pokrajine Alsa Lorraine i dozvoliti njem? kim trupama prolazak krc Pariz.

Mnogi su se Parižani b( da nova vlada nije dovoljt republikanska. Zbog toge se radnici pobunili. Osnc su središnji komitet, Kom nu, koji je trebao upravlja Parizom i organizirati nov revoluciju. Međutim, vlac vojnici su spriječili njihov lazak u Pariz. Nakon šest dana borbe i krvoprolića muna je uništena. Na crte su prikazani Parižani kake brane Komunu od vladini trupa.

62

> KAD JE SVRGNUTA DINASTIJA QING?

Mandžurska dinastija Qing je Kinom zavladala 1644. godine, a svrgnuta je 1911.

U posljednjim godinama svo-je vladavine članovi dinastije Qing imali su mnoge teškoće. Nakon 1842. godine nekoliko zapadnih zemalja potpisalo je s Kinom nepravedne trgovač-ke ugovore. Podignuti su brojni ustanci, a najozbiljniji je bio taipinški ustanak 1851-1864. godine. U katas-trofalnom ratu s Japanom što se vodio 1894. i 1895. godine Kina je izgubila kontrolu nad Korejom i Tajvanom.

Na čelu dinastije Qing bila je moćna carica udova Tz'u Hsi, koja je vladala u ime svog sina Kuang Hsua. Oni su sprečavali promjene, ali su nakon 1900. godine morali

provesti reforme.Kad su 1908. godine Kuang

Hsu i carica udova umrli, na prijestolje je došao dvogodiš-nji dječak Pu—Yi. U narodu se brzo širilo nezadovoljstvo, pa je 1911. godine izbio ustanak u kojem je srušena carevina.

U Kini je proglašena republi-ka i za predsjednika je iza-bran doktor Sun Yat—Sen. Na gornjoj fotografiji snimljenoj 1911. godine prikazani su Sun Yat—Sen i gospođa Sun s ki-neskim oficirima.

PROŠLOST

V KAD SU U BORBI PRVI PUT UPOTRIJEBLJENI AVIONI?

Italija se avionima koristila još u tripolijanskom ratu 1911. godi-ne, dok su ih druge zemlje prvi put primijenile u prvom svjet-skom ratu.

Godine 1911. Italija je u tripoli-

janskom ratu prvi put upotrije-bila avione za bacanje bombi, i tom je prilikom preuzela Libiju od Turske.

U prvom svjetskom ratu što je započeo 1914. godine avionima su se koristile obje strane. Isprva su se avioni koristili samo za izviđanje, ali su ubrzo počeli bacati male bombe i gađati ciljeve. U po-

četku su avione upotrebljava-le vojska i mornarica.

Zračni prostor su u ratne svrhe prvi iskoristili Francuzi kad su 1793., za rata s Austri-jom, postavili promatrača u balon da prati kretanje nepri-jateljskih trupa. Austrijanci su 1849. slali prema Veneciji balone bez posade i naoruža-ne bombama.

63

PROŠLOSl

> KAD JE RUSKI CAR PRISTAO NA TEMELJITE PROMJENE?

Car Nikola lije 1905. godine pod pritiskom prve ruske revo-lucije pristao na osnivanje za-konodavne skupštine ili Dume.

Revolucija je izbila zbog pora-za Rusije u ratu s Japanom što se vodio 1904. i 1905. godine. Već nakoliko godina ranije na ulice Rusije često su izlazili demonstranti tražeći demo-kratsku vladu, ali im car to ni-je odobravao.

Veliki poraz u ratu izazvao

je još veće demonstracije. Dana22. siječnja 1905. godine radnici su sa svojim obitelji-ma mirno ušli u dvorište Zim-skog dvorca u Petrogradu da caru predaju peticiju. Među-tim, vojnici su pucali u narod te ubili 70 i ranili 240 ljudi. Taj se događaj, prikazan na slici, naziva »Krvavom nedjeljom«.

Uslijedili su štrajkovi, po-bune i ustanci vojnika i mor-nara. Car je morao prihvatiti izabrani parlament i druge li-beralne promjene. Međutim, sve te reforme nisu bile do-voljne da bi spriječile revolu-ciju.

< KAD JE U IRSKOJ ZAPOČEO USKRŠNJI USTANAK?

Ustanak je započeo na uskršnji ponedjeljak 24. aprila 1916. go-dine i trajao je tjedan dana.

Irska se dugo godina nastoja-la osloboditi britanskog utje-caja. Nakraju je britanski par-lament obećao priznati Irskoj autonomiju, ali je to zbog pr-vog svjetskog rata odgođeno.

Neki stanovnici Irske nisu željeli čekati kraj rata, pa su osnovali sektu i nazvali je »Ir-ski dobrovoljci«. Neki članovi

te sekte došli su pod utjecć Irskog republikanskog brai stva, koje se odlučilo na us nak. Nadali su se da će im Nijemci, protivnici Britaniji poslati oružje.

Vođe Bratstva su započe uskršnji ustanak, no oružje koje su očekivali nije stiglo Oko tisuću ljudi zauzelo je važne zgrade u Dublinu, al su se nakon nekoliko dana borbe morali predati. Prijel sud je osudio petnaest njih vih vođa na smrt strijelja- , njem.

> KAD JE PASIVNI OTPOR POSTAO POLITIČKA SILA?

Godine 1906. pasivni otpor je u Južnoj Africi prerastao u poli-tičku silu, koja se ubrzo proširi-la i na Indiju.

Mahatma Gandhi je bio indij-ski odvjetnik i rodoljub. Svoju zamisao o pasivnom otporu usvojio je radeći u Južnoj Africi, gdje je bio izložen ras-noj diskriminaciji. Pasivni ot-por je kasnije nazvao imenom satyagraha i definirao ga kao »silu koja proizlazi iz istine,

64

ljubavi i nenasilja«. Cilj satya-grahe bio je izboriti promjene bez primjene nasilja.

Vlada Transvaala u Južnoj Africi donijela je 1906. godine zakon prema kojem su svi In-dijci morali dati svoje otiske prstiju. Indijci su odbili po-slušati zakon, pa ga je vlada nakon osam godina sukoba povukla.

Gandhi se 1915. godine vra-tio u Indiju, te je tamo u borbi za oslobođenje od britanske vlasti primijenio svoje zamisli o satyagrahi.

PROŠLOST

> KAD SU BOLJŠEVICI ZAVLADALI RUSIJOM?

Boljševici su na vlast došli u no-ći sa šestoga na sedmi studeni 1917. godine.

Taj državni prevrat naziva se oktobarskom revolucijom jer je po starom kalendaru, koji se tada upotrebljavao u Rusiji, nastupio u noći sa25. na 26. oktobra. Bila je to već druga revolucija 1917. godine. Prva je započela u svibnju (iako se naziva februarskom revo-lucijom) i djelomično je bila uzrokovana porazom Rusije u prvom svjetskom ratu.

Revolucija je započela štraj-kovima i demonstracijama kojima se pridružila i vojska. Nikola II je morao napustiti prijestolje, te je osnovana pri-vremena vlada na čelu s od-vjetnikom Aleksandrom Kerenskim.

Boljševici su bili revoluci-onarna grupa koja je smatrala da nova vlada nije ništa bolja od cara. Oni su željeli u Rusi-ju uvesti socijalizam. Boljše-vički vođa Vladimir Lenjin na-redio je Crvenoj gardi da za-uzme glavna sjedišta privre-

mene vlade. Od tada je vlast bila u rukama revolucionar-nog sovjeta (vijeća). Na crte-žu je prikazan Lenjin kako go-vori na sastanku.

> KAD SU ITALIJOM I NJEMAČKOM VLADALI DIKTATORI?

Italijom je od 1922. do 1943. godine vladao fašistički diktator Benito Mussolini, dok je u Nje-mačkoj od 1933. do 1945. go-dine vladao nacist Adolf Hitler.

U Italiji je nakon 1918. godi-ne, kad je završio prvi svjetski rat, vladao metež. Pored če-stih sukoba, štrajkova i infla-cije, u gradovima su rasli kri-minal i nezaposlenost.

Mussolini je osnovao poli-tička udruženja čiji je simbol bio fasces, svežanj pruća sa sjekirom. U starom Rimu taj je znak predstavljao simbol vlasti. Članovi tog udruženja prozvani su fašistima, a cilj im je bio steći vlast. Mussolini je 1922. godine pokrenuo marš na Rim, te je ondje imenovan predsjednikom vlade. Došavši na vlast, postao je diktator.

Njemačka je nakon poraza u prvome svjetskom ratu bila u još goroj situaciji. To je iskoris-tio agitator i govornik Adolf Hitler koji je osnovao nacional-socijalističku partiju i u njoj okupio sve nezadovoljne Ni-jemce. Njegovi sljedbenici poznati su kao nacisti. Na izbo-rima 1930. godine nacisti su po-

stali druga vodeća partija u Re-ichstagu, odnosno njemačkom parlamentu. Tri godine kasnije predsjednik Paul von Hinden-burg ponudio je Hitleru polo-žaj kancelara (predsjednika vla-de). U slijedeće dvije godina Hitler je ubio sve svoje suparni-ke i postao diktator.

65

%■•■'.'&

A KAD SE VODIO ŠPANJOLSKI GRAĐANSKI RAT?

Španjolski građanski rat trajao je od 1936. do 1939. godine. Bila je to pobuna protiv

španjolske Ijevičarske vlade.

Španjolsku su godinama po-tresali politički nemiri. Pobje-dom Ijevičarske vlade na iz-borima u veljači 1936. godine kriza je dosegla vrhunac.

Vojska je u srpnju izne, najavila revoluciju. Borbe započela u Maroku gdje 5 nalazile španjolske trupe ubrzo se proširila prema njolskoj. Vođa revolucije je vojni zapovjednik Fran co Franco, kojeg su podn li drugi desničari, ali i Rirr katolička crkva.

Franco je pomoć dobio Italije i Njemačke, dok je njolskoj vladi pomagao S< jetski Savez. U oštroj bori poginulo je više od 600.OC ljudi, a konačna pobjeda pala je Francovim snagam

PROŠLOST

> KAD JE ZAPOČEO DRUGI SVJETSKI RAT?

Drugi svjetski rat započeo je prvog rujna 1939. godine napadom Njemačke na Poljsku.

Njemački diktator Adolf Hit-ler želio je pripojiti svojoj zemlji poljsku luku Gdansk. Slične planove imao je i s poljskim koridorom koji je pružao Poljskoj izlaz na more, ali je također dijelio glavni dio Njemačke od Istočne Pruske. Zbog toga su Nijemci dugo prijetili Poljskoj ratom.

Britanija i Francuska su Poljskoj obećale pomoć. Da-na 3. rujna, nakon napada Njemačke na Poljsku, objavile su rat. Pridružile su im se Australija, Indija i Novi Ze-land, a nedugo potom i Južna Afrika te Kanada.

U prvoj godini ratovanja Njemačka je razorila Poljsku, Dansku, Norvešku, Luksem-burg, Nizozemsku, Belgiju i Francusku. Tada joj se priklju-čila Italija, te su zajedno svla-dale Jugoslaviju i Grčku. U lipnju 1941. godine Njemačka je napala i SSSR.

A ŠTO SE DOGODILO U PEARL HARBORU?

Rano ujutro 7. prosinca 1941. godine japanski bombarderi na-pali su sjedište američke mor-narice u Pearl Harboru na Ha-vajima. Uništili su šest i onespo-sobili 12 ratnih brodova, te uni-štili 174 aviona.

Za vrijeme napada na Pearl Harbor visoki oficiri japanske vojske bili su u VVashingtonu na pregovorima o uzrocima nesuglasica između Japana i SAD. Osnovni uzrok sukoba bilo je japansko osvajanje

francuske kolonije u Indo (današnji Vijetnam, Laos i Kambođa). Zbog toga je V da SAD 1940. godine obus vila prodaju nafte i gume J panu.

Amerikanci su napad dc kali nespremni. Telegram VVashingtona koji je upozi vao na mogući napad stigi je tek po završetku bombi ranja. Događaji u Pearl Ha boru bili su povod da SAD uđu u rat protiv Japana i nj govih saveznica Njemačke Italije.

66

PROŠLOST

D> KAD SE VODILA STALJINGRADSKA BITKA?

Staljingradska bitka je predstav-ljala veliku prekretnicu u dru-gom svjetskom ratu. Trajala je od kolovoza 1942. do siječnja 1943. godine.

Bitka je započela kao pokušaj Nijemaca da osvoje Staljin-grad, veliki grad na rijeci Vol-gi. Nakon Staljingrada Nijem-ci su planirali produžiti na sje-ver u osvajanje Moskve.

Njemačka vojska se polako probila do grada, ali se Rusi nisu predavali, već su se

ustrajno borili za svaku ulicu i zgradu. U Staljingrad je po-slano samo onoliko vojnika koliko je bilo potrebno da se obrani grad, dok se istovre-meno dalje na sjeveru skup-ljala velika vojska.

Dana 19. studenog ruska vojska je ušla u Staljingrad i u četiri dana opkolila neprijate-lje. Njemačka se predala 31. siječnja, ali je dotad već izgu-bila 350.000 vojnika.

< KAD JE BIO DAN »D«?

Dan »D« bila je tajna oznaka za datum 6. lipnja 1944. godine kad se saveznička vojska iskrca-la u Normandiji u Francuskoj.

U desantu u Normandiji su-djelovale su vojske iz Britani-je, SAD i svih drugih zemalja zaraćenih s Njemačkom. Ra-spolagalo se s ukupno tri mili-juna vojnika, 9000 brodova i 11.000 aviona. Nijemci su se nakon napada počeli povlači-ti, ali su ih s istoka napali i Rusi. Dana 7. svibnja 1945. godine Njemačka se predala.

> KAD JE ODRŽANA JALTSKA KONFERENCIJA?

Jaltska konferencija održana 1945. godine bila je sastanak »trojice velikih«. Bili su to Win-ston S. Churchill iz Britanije, Franklin D. Roosevelt iz SAD i Josef Staljin iz SSSR a.

Konferencija je održana u Jalti na Krimu u vrijeme kad se već nazirao završetak rata. Nijem-ci su se još uvijek žestoko bo-rili, ali su se zbog napada SSSR—a s istoka i drugih sa-veznika sa zapada morali ne-prestano povlačiti.

Cilj konferencije bio je od-lučiti o budućim odnosima saveznika i Njemačke. Brita-nija i SAD su SSSR—u pružile brojne ustupke. Pristale su da se Njemačka podijeli na bri-tansku, rusku, francusku i

američku okupacijsku zonu. Sovjetska zona je sve done-davno bila Istočna Njemačka.

67

A KAUJL.-u ...j.A STEKLA NEZAVISNOST?

Većina afričkih zemalja se evropske vlasti oslobodila tek u razdoblju između pedesetih i sedamdesetih godina ovog stoljeća.

Evropske kolonijalne sile su tijekom 19. stoljeća među-sobno podijelile Afriku. Do 1914. godine nezavisne su ostale samo Etiopija i Liberija, iako je Južnoafrička Republi-ka već 1910. godine stekla go-tovo potpunu slobodu. Egipat je nezavisnost stekao još 1922. godine, dok je Etiopijom od 1935. do 1941. godine upravljala Italija.

Borba za nezavisnost poče-la je ubrzo nakon 1945. godi-ne kad je završio drugi svjet-ski rat. Libija se talijanskog ut-jecaja oslobodila 1951. godi-

ne i bila je prva zemlja koja je nakon rata dobila samostal-nost. Pedesetih godina oslo-bođeni su i Maroko, Sudan, Tunis, Gana i Gvineja.

Pravi pokret za nezavisnost započeo je šezdesetih godina kad su slobodu stekle 32 ne-kadašnje kolonije. Francuska je tada izgubila gotovo sve posjede u Africi.

Početkom osamdesetih go-dina pod stranim utjecajem ostalo je još svega nekoliko afričkih država. Jedna od njih bila je Namibija (Jugozapadna Afrika), koju su Ujedinjeni narodi dodijelili Južnoafričkoj Republici. Kanarski otoci po-stali su španjolska pokrajina, a Madeira je ostala portugal-sko područje. Reunion je proglašen prekomorskim di-jelom Francuske, dok je Sv. Helena ostala pod upravom Britanije.

A KADSUKOMUNIS1 ZAVLADALI KUBOM?

Socijalističku revoluciju na I bi vodio je mladi odvjetnik c Fidel Castro. On je u siječnji 1959. godine postao predsjt nik revolucionarne vlade.

Kubom je od 1934. do 1944od 1952. do 1959. godine vdao nekadašnji vojni narecnik Fulgenicio Batista. lakenekim pojedincima odgovrala njegova vojna diktaturvećina Kubanaca živjela jebijedi i siromaštvu.

:

Castro je 1953. godine p kušao izvršiti prevrat, ali je uhvaćen i zatvoren. Izzatv je pušten 1955. godine, te godinu dana kasnije vratio prognanstva i u Kubi zapo< gerilski rat.

Gerilci su jačali sve do p1

vog dana siječnja 1959. goc ne kad je Batista pobjegao zemlje. Tada je Castro, pri zan na slici, uspostavio rev lucionarnu vladu.

Kuba je bila povezana sa SAD koje su joj 1898. godir pomogle da se oslobodi šp njolske vladavine. Međutir dolaskom Castra na vlast rt hovi odnosi su se ohladili,: je on zatražio vojnu i eko-nomsku pomoć od SSSR-a

68

^PROŠLOST

A KAD JE EGIPAT POSTAO REPUBLIKA?

Egipat je republikom proglašen 1953. godine, nakon državnog vojnog udara.

Egipat je do 1911. godine bio dio Osmanlijskog Carstva, kad je došao pod vlast Britanije. Godine 1922. postao je samostalno kraljevstvo, ali su ga britanske trupe napustile tek 1936. Čak i nakon toga Britanci su u Egiptu čuvali Sueski kanal.

Egipatski kralj Faruk bio je nesposoban vladar koji je život proveo u bogatstvu i rastrošnosti. Godine 1952. grupa vojnih glavešina ga je prisilila da napusti prijestolje u korist svog malodobnog sina Fuada II, te je za predsjednika vlade izabran vojni oficir Muhamed Nagib. Godinu dana kasnije proglašena je republika i Nagib je izabran za predsjednika.

Nagib se 1954. godine morao povući. Naslijedio ga je Gamal Abdel Naser koji je također sudjelovao u državnom udaru 1952. Godine 1956. Naser je nacionalizirao Sueski Kanal. Francuska i Britanija su pokušale silom vratiti svoj teritorij, ali ih je u tome spriječila organizacija Ujedinjenih naroda.

PROŠLOST,

EVROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA

A KAD JE OSNOVANA EVROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA?

Evropska ekonomska zajednica osnovana je 1957. godine kad su Francuska, Italija, SR Njemačka i zemlje Beneluxa (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) potpisale Rimski ugovor.

Države koje su osnovale Evropsku ekonomsku zajednicu surađivale su još od 1952. godine kad je stvorena Evropska zajednica za ugljen i čelik.

Potpisnice ugovora su

> KAD JE ZAVRŠIO VIJETNAMSKI RAT?

Rat što su ga vodili Sjeverni i Južni Vijetnam završio je 30. travnja 1975. godine.

Vijetnam je od 1883. godine do drugog svjetskog rata bio pod francuskom upravom, kad je prešao u ruke Japana. Nakon rata sjeverni Vijetnam-ci su se borili za komunistički poredak, ali je Francuska to nastojala spriječiti. Taj je sukob završio 1954. godine podjelom države na Sjeverni i Južni Vijetnam.

uklonile trgovačke granice i dogovorile se da naplaćuju istu carinu za proizvode uvezene s područja izvan Zajednice. Osnovale su i zajednički parlament te vrhovni sud. Godine 1973. Evropskoj ekonomskoj zajednici priključile su se Britanija, Irska i Danska. Iste godine trebala je pristupiti i Norveška, ali su njeni stanovnici glasali protiv. Grčka je pristupila 1981. godine. Početkom osamdesetih godina molbu za ulazak u Zajednicu predale su Španjolska i Portugal, dok je Grenland (dio Danske) odlučio istupiti.

Godine 1957. izbio je rat između Sjevernog i Južnog Vijetnama. Nastojeći što prije vratiti mir, u rat su se umiješale druge zemlje. SAD su pomagale južnom Vijetnamu, te su do 1969. godine tamo poslale pola milijuna vojnika.

69

ZNANOST I TEHNIKA

V KAKO SU DREVNI LJUDI MJERILI VRIJEME?

Ljudi su u početku vrijeme mje-rili danima. Proučavanjem go-dišnjih doba znali su otprilike koliko traje godina, a promatra-njem kretanja Mjeseca koji se na isto mjesto na nebu vrača u periodima od 27 dana mogli su

odrediti koliko traju mjeseci. Prve naprave za mjerenje vre-mena izumljene su oko 1500. godine pr. n. ere u Egiptu. Bili su to sunčani i vodeni sat.

Prvi sunčani satovi sastojali su se od štapa zabodenog u zemlju i oznaka što su pokazivale doba dana. Ubrzo

je otkriveno da se štap morapostaviti pod određenim ikutom da bi u svako doba igodine pokazivao točno jvrijeme. Istovremeno je u jEgiptu izumljen i drugi tip isunčanog sata. On se

isastojao od kamenog ilidrvenog stupa pričvršćenoguz ravnu plohu s oznakama.Za sunčanih dana stup jebacao sjenu na oznake ipokazivao vrijeme.

\Drevni Egipćani su

upotrebljavali i vodeni sat iliklepsidru. U toj spravi vodajednoliko kaplje iz posude.,Stijenke posude su

'označene, pa razina preostavode pokazuje koliko jevremena proteklo.

\

SUNČANI SAT

VODENI SAT

> KAD JE PRONAĐENO STAKLO?

Staklo je prvi put izrađeno oko 3000. godine pr. n. ere u Siriji ili okolnim zemljama. Vjerojat-no je otkriveno slučajno kad su ljudi pomiješali sodu (vrstu soli) s vrućim pijeskom na kojem je gorjela vatra.

Prije nego su otkrili tehniku izrade stakla ljudi su upotreb-ljavali opsidijan. To je vrsta prirodnog crnog stakla što se često nalazio u blizini vulka-na. Ljudi iz kamenog doba su od opsidijana izrađivali nože-

70

ve, strelice i druge različite alate.

Prve staklene posude izra-đene su rezbarenjem stakla. Kasnije je otkriveno da staklo zagrijavanjem omekša pa se lako može oblikovati. Obliko-vanje predmeta puhanjem zraka u staklenu talinu zapo-čelo je u Siriji oko 100. godine pr. n. ere.

U početku ljudi nisu mogli izrađivati velike staklene plo-če, pa su kuće sa staklenim prozorima bile vrlo rijetke. Staklena vaza prikazana na slici izrađena je u Siriji u doba starih Rimljana.

ZNANOST i TEHNIKA

V KAD JE IZUMLJENA VAGA?

Prva naprava za vaganje bila je vaga jednakih krakova. Izumljena je između 5000. i 4000. godine pr. n. ere u Siriji ili okolnim zemljama, a isprva se upotrebljavala za vaganje zlatnog praha. Kameni utezi su često imali oblik životinja.

Ljudi su vagu počeli upotreb-ljavati da saznaju koliko zlat-nog praha posjeduju i koja je njegova vrijednost. Oko 2500. godine počeli su vagati i dru-ga dobra da bi mogli s njima trgovati. Prije tog vremena ljudi su jednostavno razmje-njivali dobra koja su otprilike jednako vrijedila.

Utezi za drevne vage izrađi-vali su se od uglačanog kame-na. Njihova težina izražavala se standardiziranim mjernim jedinicama, slično današnjim gramima i kilogramima. Nisu se mogli istrošiti, pa su bili vrlo precizni. Predmeti su se vagali s pogreškom od svega jedan posto.

V KAD JE IZUMLJENO VODENIČARSKO KOLO?

Vodeničarsko kolo je izumljeno oko 100. godine pr. n. ere u Grčkoj. U početku se postavljalo horizontalno u potoke i rijeke. Iznad kola bio je pričvršćen mlinski kamen koji je okretanjem kola mljeo kukuruz.

Uspravno vodeničarsko kolo izumljeno je ubrzo nakon vo-doravnog. Prvi se put spomi-nje u djelu nekog rimskog pisca napisanom oko 15. go-dine pr. n. ere. Razvilo se iz kola kojim su ljudi podizali vodu za navodnjavanje. Na kolu postavljenom u rijeci bi-le su pričvršćene posude. Ko-lo su okretali ljudi ili životi-nje, te su u posudama podi-zali vodu u kanal. Kasnije su na kolo pričvrstili lopatice, ta-ko da ga je okretao tok vode. Uskoro su shvatili da bi se ko-lo s lopaticama ali bez posuda moglo iskoristiti za dobivanje energije. Prva vodeničarska kola upotrebljavana su u mli-novima za okretanje mlin-skog kamena.

V KAD JE IZUMLJEN KOLOTURNIK?

Koloturnik je izumljen u Grčkoj oko 450. godine pr. n. ere. Taj se sistem sastoji se od niza kolo-tura i užeta, a upotrebljava se za podizanje teškog tereta. Pr-va namjena koloturnika bilo je spuštanje glumca s ulogom bo-ga na pozornicu tako da je iz-gledalo kao da je sišao s neba.

Drevni Grci su koloturnike upotrebljavali za dizanje i po-micanje teških tereta u bro-dogradilištima. Poznati grčki znanstvenik Arhimed otkrio je kako se povezuju koloturi da bi se njima podigao što te-ži teret. Oko 250. godine pr. n. ere pokazao je djelotvor-nost koloturnika vukući po-sve opremljen brod prema obali. Rimljani su koloturnike upotrebljavali na dizalicama kojima su podizali goleme ka-mene blokove i druge gra-đevne materijale.

Koloturnici omogućuju po-dizanje teškog tereta jer oso-ba koja ih upotrebljava mora povući dugački konop da bi podigla predmet na malu visi-nu. Na taj način se znatno po-većava sila kojom čovjek dje-luje na teret.

71

VAGARHIMEDOV KOLOTURNIK

ZNANOST I TEHNIKA

> KAD SU IZGRAĐENE PRVE VJETRENJAČE?

Prve vjetrenjače izgrađene su u Iranu oko 640. godine. Bile su posve drukčije od današnjih. Umjesto lopatica imale su jedra nalik onima na brodovima. Jedra su bila učvršćena na kolu koje se okretalo vodoravno, ne uspravno kao na suvremenim vjetrenjačama. Kolo se nalazilo u tornju s prorezima kroz koje je puhao vjetar. Kinezi su vodoravne vjetrenjače gradili na otvorenom.

Vodoravnim vjetrenjačama prethodila su horizontalna vodeničarska kola što su se upotrebljavala u mlinovima. Prva namjena vjetrenjača bilo je crpenje vode za navodnjavanje polja s usjevima. Tek su se kasnije vjetrenjače počele upotrebljavati i za mljevenje kukuruza.

Uspravne vjetrenjače su vjerojatno izumljene u Engleskoj ili Francuskoj oko 1170. godine. Imale su nekoliko jedara ili lopatica za hvatanje vjetra. Njihova je prednost u tome što vjetar istovremeno napinje sva jedra. Kod vodoravnih se vjetrenjača napinju samo ona jedra koja su okrenuta u smjeru vjetra, pa se iskorištava znatno manje snage. Poslije je na uspravnu vjetrenjaču dodano još nekoliko manjih lopatica koje tvore vjetrulju. Kad se promijeni smjer vjetra, vjetrulja okreće glavno kolo tako da se iskorištava veća količina energije.

A KAD SU IZRAĐENI

PRVI MEHANIČKI SATOVI?

Pretpostavlja se da je prvi me-hanički sat izrađen u Kini 1088. godine. Bio je visok oko deset metara i pokretala ga je voda. U Evropi su se mehanički satovi pojavili tijekom 13. stoljeća.

Prve evropske mehaničke sa-tove pokretao je uteg obješen na konopu omotanom oko bubnja. Okretanjem bubnja pomicale su se kazaljke na sa-tu. Prvi poznati sat izrađen je u Španjolskoj 1276. godine.

Najstariji mehanički sat k još uvijek radi čuva se u < burijskoj katedrali u Brit; Izrađen je 1368. godine. Prvi mehanički satovi s žali su nemirnicu što je c vala jednoliku brzinu ok nja kazaljki. Unatoč tomi su bili točni. Pa ipak, već ljudi to nije smetalo jer s satovi svakodnevno pod vali nakon zalaska sunca se smatralo da započinje dan.

72

nemi

bubanj

konop

uteg

ZNANOST I TEHNIKA

< KAD JE PRVI PUT UPOTRIJEBLJEN BARUT?

Kinezi su otkrili kako se miješanjem kalij—nitrata, sumpora i drvenog ugljena može proizvesti barut. Počeli su ga upotrebljavati oko 850. godine za priređivanje vatrometa na zabavama, ali i za izradu eksploziva.

Kinezi su barutom punili bambusove štapove i tako izrađivali rakete i bombe. Novooružjeje ubrzozamijenilo projektilepoput

kamenjai krhotina posuđa. Netkosedosjetio da bi se barut mogao iskoristiti za izbacivanje kamenih kugli iztopa, tešu Kinezi proizveli prvo moćno oružje. Evropljanisutehniku izrade barutaotkriliteku13. stoljeću, a puške su počeli upotrebljavati u 14. stoljeću.

Barutjejedan od najvažnijih izuma srednjeg vijeka. Njegovim seotkrićem posve promijenila tehnika ratovanja, jer je novo oružje omogućilo osvajanje velikih tvrđava.

< KAD SU IZRAĐENE PRVE NAOČALE?

Prve naočale izrađene su u Italiji 1285. godine. Nosili su ih ljudi koji su loše vidjeli. Njima su naočale olakšavale čitanje.

Arapski znanstvenik Alhazon je oko 1000. godine otkrio kako leće stvaraju sliku. Pokazao je da se povećalo može upotrijebiti za izoštravanje slike predmeta što se nalazi blizu oku. Iz tog otkrića razvila se zamisao o naočalama. U početku su

ljudi smatrali da svjetlosne zrake prije ulaska u oči padaju na sredinu lica, pa su se prve naočale sastojale od dvije leće postavljene vrlo blizu jedna drugoj. Prošlo je još mnogo vremena dok su shvatili da leće moraju pokrivati oči.

Naočale za izoštravanje udaljenih predmeta prvi put su izrađene u Italiji oko 1430. godine.

D> KAD JE IZUMLJEN MAGNETSKI KOMPAS?

Magnetski kompas nam poka-zuje gdje se nalazi sjever. Izum-ljen je u Kini početkom 11. sto-ljeća, a Evropom se proširio sto-tinu godina kasnije. Prvi kom-pasi su se sastojali od magneti-zirane željezne igle pričvršćene na komadiću kore ili slamci što su plutali na vodi.

Oko 100. godine pr. n. ere Kinezi su primijetili da se zavrćene žlice od magnetskog oksida željeza uvijek zaustavljaju tako da im

drške gledaju u istom pravcu. To se događalo jer je na žlice djelovalo zemljino magnetsko polje. Iz ovog otkrića razvila se zamisao o kompasu.

Kompas kakav danas upotrebljavamo sastoji se od klinaste magnetske igle postavljene na ravnoj površini s oznakama smjera. Prvi takav kompas izrađen je u 13. stoljeću. Istraživačima je kompas olakšao snalaženje i omogućio da crtaju precizne karte.

žlica od magnetskog oksida željeza

73

ZNANOST I TEHNIKA

> KAD SU TISKANE PRVE KNJIGE?Prve tiskane knjige izrađene su u Kini i Koreji oko 700. godine. Najstarije od njih su svici na kojima se tekst otiskivao drvenim blokovima. Prošlo je još mnogo godina dok tisak nije stigao i u Evropu. Prva knjiga tiskana u Njemačkoj potječe iz 1450. godine.

Tinta i papir također su izum-ljeni u Kini. Tiskanje knjiga omogućeno je pojavom tiska s pomičnim slovima. Pojedina slova i znakovi bili su izrezba-reni na zasebnim drvenim blokovima od kojih su se sla-gale riječi. U Kini su oko 1050. godine izrađeni porculanski modeli slova, a ubrzo su se u Koreji počeli proizvoditi i me-talni.

U Evropi je prvi tiskarski stroj s olovnim slovima izra-dio Johann Gutenberg iz Ma-

inza u Njemačkoj oko 1450. godine. Najstarija tiskana knjiga je Cutenbergova Bibli-ja iz 1454. godine. Do danas je sačuvan samo 21 primjerak te knjige.

Prije pojave tiska knjige su se prepisivale ručno pa su bi-le vrlo rijetke i skupe. Poja-

vom tiska knjige su postal< brojnije i jeftinije. Ljudi su mogli više čitati, što je zna pridonijelo širenju znano;

A KAD JE IZRAĐEN PRVI KALKULATOR?

Prva naprava za olakšavanje ra-čunanja bio je abakus. Sastojao se od niza kuglica koje su se pomicale po žicama rastegnu-tim u okviru. Nastao je u Babi-

74

Ionu oko 3000. godine pr. n. ere. Prvi kalkulator koji je mo-gao automatski zbrajati i oduzi-mati izumljen je u Francuskoj 1642. godine.

Prvi kalkulator izradio je francuski znanstvenik Blaise

Pascal u dobi od samo 19godina. Brojevi su se unosokretanjem kotačićapovezanih zupčanicima ukalkulatoru. Zupčanici su |pomicali brojčanik, te se nnizu prozorčića ispisivaorezulatat. Njegov jekalkulator bio vrlo točan, Ćse mogao upotrebljavatisamo za zbrajanje i

joduzimanje. Nijemac ■ Gottfried Leibnitz je 1694.!

godine izumio kalkulator I je mogao množiti i dijeliti. Mehanički kalkulatori k< su radili na tom principu upotrebljavali su se sve do sedamdesetih godina naše stoljeća, kad su se naglo proširili elektronički. <

PASKALOV KALKULATOR

ZNANOST I TEHNIKA

A KAD JE IZUMLJEN SEKSTANT?

Sekstant je naprava koju more-plovci upotrebljavaju za navi-gaciju. Pomoću sekstanta se promatranjem Sunca ili zvijez-da na nebu može utvrditi polo-žaj na Zemlji. Izumili su ga

1731. godine John Hadlev iz Britanije i Thomas Godfrev iz

SAD. Od tada je plovidba mo-rem postala mnogo jednostav-nija i sigurnija.

Sekstantom se mjeri na kojoj se visini iznad horizonta nalazi Sunce ili neka zvijezda

(primjerice Sjevernjača). Navigator kroz leću promatra morski horizont i pomicanjem kliznika okreće zrcalo sve dok se slika nebeskog tijela ne pokrije s horizontom. Tada se na brojčaniku očitava visina. Iz tog podatka i vremena promatranja navigator može izračunati svoj položaj.

U 18. stoljeću pojavili su se i vrlo precizni satovi. Koristeći se satom i sekstantom navigatori su prvi puta u povijesti putovanja mogli točno odrediti gdje se nalaze.

Prva zamisao o sekstantu potječe od Isaaca Nevvtona. On je smatrao da se jednostavni kvadrant može poboljšati ako se na njega pričvrsti teleskop.

SEKSTANTzrcalo

leća

> KAD SE POČEO UPOTREBLJAVATI UGLJENI PLIN?

Ugljeni plin je prvi puta proiz-veden 1727. godine u Britaniji. Godine 1760. George Dixon ga je upotrijebio za osvjetljavanje svoje kuće u Durhamu. Plinska svjetlost je bilo mnogo jača od svjetla uljanica ili svijeća, ali je Dixon nakon velike eksplozije plina odustao od svojih pokusa.

Ugljeni plin se proizvodi za-grijavanjem ugljena u zatvo-renim pećima. Međutim, taj je postupak bio prilično opa-san. VVilliam Murdock i drugi britanski znanstvenici izumje-li su postupak bezopasnog upotrebljavanja plina za osvj-etljavanje domova. Plinska rasvjeta je u život mnogih lju-di unijela brojne promjene. Godine 1807. u Londonu se plin počeo upotrebljavati za

uličnu rasvjetu, te je tako smanjen broj zločina. Od 1805. godine plin je uveden u tvornice, pa se u njima moglo raditi i noću. Plinska rasvjeta je omogućila i pojavu večer-njih tečajeva.

U Njemačkoj se plin već

1802. godine počeo upotreb-ljavati za grijanje stanova, te kao gorivo za štednjake. Po-slije je postao važanim izvo-rom kemikalija potrebnih u industriji.

75

ZNANOST I TEHNIKA

> KAD SE POČEO UPOTREBLJAVATI PARNI STROJ?

Britanski strojar Thomas New-comen je 1712. godine izradio prvi parni stroj što se upotreb-ljavao za crpenje vode iz rudni-ka. Poslije je James VVatt usavr-šio Nevvcbmenov izum. Izjavio je da je poticaj dobio promatra-jući kako para podiže poklopac na loncu.

U parnom stroju se nalazio veliki cilindar povezan s nji-halicom. Ulaskom pare u ci-lindar klip se podizao i spu-

štao pomičući njihalicu. Ja-mes VVatt je 1765. godine pre-radio parni stroj tako da je ra-dio brže i efikasnije te je mo-gao pokretati strojeve. VVat-tov izum je prvi puta upotri-jebljen 1785. godine u predi-onici pamuka. Otkriće par-nog stroja pridonijelo je br-zom razvoju industrije.

Ubrzo se parni stroj počeo upotrebljavati i u prometu. Prvi parobrod načinjen je 1783. godine u Francuskoj, dok prva parna lokomotiva potječe iz Britanije iz 1803. godine.

NEVVCOMENOV PARNI STROJ

> KAD SU IZUMLJENI PRVI STROJEVI ZA PREDENJE?

Strojevi za predenje izumljeni su u 18. stoljeću u Britaniji. Pri-je toga ljudi su niti preli ručno. Izvlačili su pamučna ili vunena vlakna i sukali ih u niti. Strojevi za predenje imali su valjke što su se okretali različitim brzina-ma, te su tako sukali pređu.

Prvi djelotvorni stroj za pre-denje izumio je 1764. godine James Hargreaves. Pokretao se ručno i sukao nježne tanke niti. Richard Arkvvright je 1769. godine projektirao »vo-deni okvir« nazvan tako jer ga je pokretalo vodeničarsko ko-lo. Niti ispredene na tom stroju bile su izuzetno čvrste. Godine 1779. Samuel Cromp-ton je izradio stroj za prede-nje koji je objedinjavao svoj-stva prijašnja dva modela. Na njemu se mogla sukati pređa različite kvalitete. Pojavom strojeva za predenje povećala se proizvodnja pređe. Stvore-ni su uvjeti za razvoj tekstilne industrije, te je ubrzo zapo-čela i industrijska revolucija.

76

ARKVVRIGHTOV VODENI OKVIR

pogonski remen

HARGREAVESOV STROJ ZA PREDENJI

CROMPTONOV STROJ ZA PREDENJE

A KAD JE IZUMLJEN

STROJ ZA ČIŠĆENJE PAMUKA?

Eli Whitney je 1793. godine u SAD izumio stroj za čišćenje pamuka od sjemenki. Prije toga pamuk se čistio ručno. Stroj je taj posao obavljao mnogo brže pa se znatno povećala proiz-vodnja tkanine.

Čahure što se razvijaju na pa-muku ispunjene su sjemen-kama i pamučnim vlaknima. U stroju za čišćenje sadržaj čahure prelazi preko nazub-Ijenog valjka čijim se okreta-njem pamučna vlakna odvaja-ju od sjemenki.

Prve strojeve za čišćenje pamuka pokretali su ljudi, a kasnije se počela koristiti konjska i vodena snaga. Čiš-ćenje pamuka odvijalo se mnogo brže, pa je tako pota-knut razvoj tekstilne industri-je. Veliki preokret u industriji nastupio je otkrićem strojeva za predenje i tkalačkog stana koji su omogućili izradu veće količine tkanine.

Eli VVhitnev je 1798. godine uveo u tvornice serijsku pro-izvodnju. U njegovim su se postrojenjima izrađivale veli-ke količine pušaka.

gotova tkanina

JACO.UARDOV TKALAČKI STAN

A KAD SU IZUMLJENI PRVI AUTOMATSKI STROJEVI?

Prvi automatski stroj bio je tka-lački stan koji je tkao različite uzorke svilene tkanine. Izum-ljen je u Francuskoj 1801. godi-ne. Svim prijašnjim strojevima upravljali su ljudi. Automatski tkalački stan nije trebalo kon-trolirati.

Automatski tkalački stan izu-mio je Joseph Marie Jacqu-ard. Zamišljeni uzorak zada-vao se bušenom vrpcom što se umetala u stroj. Kroz otvo-re u vrpci prolazile su igle s kukicom koje su zahvaćale određene niti i upletale ih u tkaninu. Drugačiji uzorak mogao se dobiti promjenom bušene vrpce.

Zamisao o bušenoj vrpci postojala je još i ranije, ali ju jejacquard prvi uspješno pri-mijenio. Kasnije je bušena vrpca odigrala vrlo važnu ulo-gu u razvoju računala.

A KAD JE PRVI PUT IZRAĐEN ČELIK?

Čelik je prvi put pripremljen u Britaniji oko 1740. godine. Izradili su ga Sheffield i Benja-min Huntsman. Čelik se proiz-vodi od željeza, ali je od njega mnogo čvršći. U početku je bio vrlo skup jer se po Huntsmano-vom postupku mogao proizvo-diti samo u malim količinama. Način jeftine proizvodnje čeli-ka otkriven je tek stoljeće kas-nije.

Britanski inženjer Henry Bes-semer je 1856. godine prona-šao jeftin način proizvodnje čelika. Stavio je rastaljeno že-ljezo u veliku posudu,( kon-verter) i pustio u nju zrak. Na taj način je većina ugljičnog otpada u željezu izgorjela, te je nastao čelik. Konverter se tada iskrenuo i iz njega je istekao rastopljeni čelik.

Amerikanac VVilliam Kelly je isti postupak proizvodnje čelika isprobao prije Besse-mera. Međutim, o tome je predugo šutio pa je Bessemer prvi objavio svoj izum.

ZNANOST I TEHNIKA

STROJ ZA ČIŠĆENJE PAMUKA OD SJEMENKI

valjak

3 rastaljeni čelik

11

ZNANOST I TEHNIKA i

HOWEOV ŠIVAĆI STROJ < KAD SU SE POČELI UPOTREBLJAVATI ŠIVAĆI STROJEVI?

Prvi šivaći stroj izradio je 1830. godine Francuz Barthelemv Thimmonier. Mogao je šivati 200 uboda u minuti. Međutim, krojači su se bojali da će zbog nove naprave izgubiti posao, pa su podmetnuli požar u kojem je šivaći stroj bio posve uništen.

Prvi uspješni šivaći stroj izra-dio je Elias Hovve 1845. godi-ne u SAD. Za razliku od da-našnjih strojeva, tkanina se držala uspravno, a igla se po-

micala vodoravno. Godine 1851. godine Amerikanac I ac Singer izradio je šivaći s kakav upotrebljavamo i danas.

Izum šivaćeg stroja donje mnoge promjene. Razvise tekstilna industrija u kose proizvodila kvalitetna i;tina odjeća. S pomoću šivjćeg stroja mogla se izrađivroba poput čizama, cipelakonjske opreme, kišobranstrunjača. Knjige su se tak<đer počele uvezivati u tvoičama.

i

> KAD SU IZUMLJENI STROJEVI ZA ŽETVU?

Postoje dvije vrste strojeva za žetvu. Žetelice sijeku kukuruz, a vršilice odvajaju zrnje od klipova. Nekoć su se oba ta posla obavljala ručno. Ljudi su kukuruz sjekli srpom ili kosom i komušali ga prstima.

Prvu vršilicu izumio je Britanac Andrevv Meikle 1786. godine. Imala je rotirajući bubanj koji je odvajao zrnje od klipova. Žetelicu je 1826. godine izumio Patrick Bell iz Britanije. Velike lopatice što su se okretale gurale su stabljike kukuruza prema sječivu nalik škarama.

U Meikleovoj vršilici kukuruz se stavljao u posudu s rotirajućim bubnjem. Klipovi su ulazili u uski prostor između stijenke posude i bubnja, te se od njih odvajalo zrnje. Da bi se zrnje lakše očistilo od trine (komadića stabljika i klipa), Meikle je stroju dodao sito na kojem se zadržavala trina i ventilator koji ju je uklanjao.

Bellovu žetelicu su konji gurali poljem da ne polegnu kukuruz. Taj način žetve nije bio baš uspješan. Prvu

78

djelotvornu žetelicu izradio je

1831. godine Cvrus McCor-mick iz SAD. McCormickovu žetelicu su konji vukli hoda-jući pored kukuruza. Rotira-juće lopatice gurale su kuku-ruz prema rezaču s pomičnim nožem koji je sjekao štab Ijike. Strojevi za žetvu su se naj-

brže razvijali u SAD jer je o dje trebalo požeti golema | lja. Vršilice su radile na par a žetelice su vukli traktori. Poslije su izumljeni strojev koji istovremeno žanju i vr kukuruz. Oni odvajaju zrn spremaju ih u posude, a st; Ijike vežu u bale.

McCORMICKOVA ŽETELICA

ZNANOST i TEHNIKA

> KAD JE IZUMLJEN ELEKTRIČNI MOTOR?

Michael Faradav je 1821. godi-ne izradio prvi električni mo-tor. Na slici ga vidimo kako po-kazuje svoj izum prijateljima. Njegov je motor bio eksperi-mentalan i nije se mogao upo-trijebiti. Prvi djelotvorni motor potječe iz 1873. godine.

Proteklo je mnogo vremena dok se električni motor nije počeo upotrebljavati za po-kretanje strojeva, jer je za to trebao snažan izvor električ-ne struje. Takvo što nije bilo

dostupno sve do 1870. godine kad je belgijski inženjer Ze-nobe—Theophile Gramme izumio dinamo. Tri godine kasnije on je izgradio i prvi upotrebljivi električni motor.

Motori koje pokreće jed-nosmjerna električna struja ugrađeni su 1881. godine u prve njemačke električne tramvaje. Nikola Tesla je 1888. godine u SAD izumio motor na izmjeničnu električ-nu struju. Takvi su se motori napajali električnom strujom iz gradske mreže, koja je u SAD uvedena 1882. godine.

< KAD JE PRVI PUTAUPOTRIJEBLJENODIZALO?

Prvo dizalo namijenjeno prije-vozu ljudi izrađeno je 1743. go-dine za francuskog kralja Luja XV. Sigurnosno dizalo koje se u slučaju pucanja konopa za koje je učvršćena kabina automatski zaustavlja izumio je 1853. godi-ne američki inženjer Elisha Otis.

Dizalice za podizanje tereta izumljene su još u drevna vre-mena. Sve do prošlog stoljeća dizala za ljude bila su nepo-

trebna jer su kuće bile prilič-no niske. Dizalo koje je za Lu-ja XV postavljeno u versajskoj palači bilo je za osobnu upo-trebu i dobro zaklonjeno od pogleda. Bilo je uravnoteže-no utegom, a podizali su ga i spuštali dvorjani.

Sigurnosno dizalo je duž okna imalo zupce. Kad bi ko-nopac puknuo, iz stijenke di-zala iskočila je poluga koja je zapela za zupce i spriječila pad. Na crtežu je prikazan Otis kako na njujorškoj izlož-bi 1853. godine predstavlja svoj izum.

> KAD SU IZGRAĐENI PRVI NEBODERI?

Neboderi su visoke zgrade s mnogo katova. Prvi neboder (prikazan na slici) imao je deset katova. Izgrađen je 1883. godine u Chichagu u SAD. Visoke zgrade su se počele graditi nakon 1853. godine kad je izumljeno sigurnosno dizalo.

Prvi neboder projektirao je VVilliam Le Baron Jennev. Bila je to zgrada osiguravajućeg društva u Chicagu (Home In-surance Building). Građevina je imala lagani okvir od že-

ljeznih i čeličnih greda, koji joj je davao izuzetnu čvrsto-ću. Zgrade od opeke nisu mogle biti više od 14 katova, jer bi zidovi morali biti izuzet-no debeli da izdrže težinu zgrade. Najviša građevina tog vremena bio je Eiffelov toranj u Parizu podignut 1889. godi-ne. Izgrađen je od čeličnih greda, a visok je oko 300 me-tara. To je još uvijek jedna od najviših građevina u svijetu.

79

ZNANOST I TEHNIKA

A KAD SU PROIZVEDENE PRVE UMJETNE BOJE?

Prva umjetna boja izrađena je 1856. godine. Britanski znanstvenik VVilliam Perkin otkrio je kako se dobiva

svijetloljubičasta boja. Prije toga boje su se proizvodile od biljaka ili kukaca, a postojalo ih je svega 12. Nakon Perkinovog otkrića pojavila se čitava paleta umjetnih boja.

VVilliam Perkin je u dobi od 18 godina sasvim slučajno izra-

dio svijetloljubičastu bo Pokušavao je od anilina prc vesti lijek kinin. Napravio crni talog koji je rastopljer vodi davao prekrasnu ljubi stu boju. Otopina je bo svilu, a Perkin je ubrzo proi šao i način bojenja parnu Za razliku od prirodne bi pripremljene od jorgovai Perkinova svijetloljubiča nije se ispirala niti je blijec la. Svijetloljubičasta odjećć iznenada postala vrlo traže i Perkin se pretvorio u uspj nog proizvođača boja.

Boje se sastoje od slože molekula koje znanstver prije Perkinovog slučajr otkrića nisu znali proizve Tada je iznenada pronađe mnogo različitih umjet boja.

V KAD JE SNIMLJENA PRVA FOTOGRAFIJA?

Prva fotografija (prikazana na slici) potječe iz Francuske. Jo-seph Niepce je 1826. godine snimio dvorište. Ekspozicija je trajala osam sati! Ta je fotogra-fija izrađena na poseban način.

Tehniku izrade fotografija koju koristimo i danas otkrio je 1835. godine britanski znan-stvenik VVilliam Fox Talbot.

Niepceova se fotografija sastoji od sloja bitumena na metalnoj ploči. Nakon osam sati ekspozicije bitumen se

ispirao u ulju. Na svijetlim Idijelovima fotografije |svjetlost je očvrsnula

■bitumen, pa se on ispirao i samo na tamnim dijelovima slike otkrivajući crni metal. Godine 1837. Francuz Loi Daguerre pronašao je nov način snimanja fotografija. Fotografije su bile trajne i jasne, ali su se mogle izradi samo u jednom primjerku. Nije bilo moguće stvarati kopije. Fox Talbot je izumk postupak izrade negativa o kojih se može izrađivati beskonačno mnogo pozitK U Britaniji su 1861. godine snimljene prve fotografije i boji, a 1881. godine izrađer i prvi fotografski film. i

80

ZNANOST I TEHNIKA

V KAD SU ISKOPANE PRVE NAFTNE BUŠOTINE?

Prva naftna bušotina potječe iz 1841. godine iz SAD. Tražeći sol kopači su slučajno naišli na naftu. Prva bušotina načinjena s namjerom da se pronađe nafta iskopana je 1859. godine u SAD.

Prije nego su iskopane prve bušotine ljudi su naftu prona-lazili na mjestima gdje je pri-rodno izvirala na površinu. Godine 1854. znanstvenici sa sveučilišta Yale analizirali su naftu što je izvirala iz zemlje u Titusvilleu u Pennsvlvaniji. Otkrili su da sadrži brojne ko-risne spojeve kao što su ben-zin, parafin ili maziva ulja.

Prvu bušotinu za vađenje nafte iz podzemnih slojeva iskopao je Edvvin Drake. Spu-stio je cijev u zemlju tako da se kroz nju mogla uzdizati nafta. Dana 28. kolovoza 1859. godine Drake je na du-bini od 21 metra naišao na naftno ležište i kroz cijev je šiknula nafta. Bio je to zače-tak današnje velike naftne in-dustrije.

V KAD JE PRVI PUT PROIZVEDEN BENZIN?

Benzin je prvi put proizveden oko 1864. godine. Izdvojen je iz nafte koja je nekoliko godina ranije pronađena u SAD. Među-tim, benzin se nije upotreblja-vao sve do 1883. godine kad su izumljena motorna kola. Prva benzinska stanica otvorena je 1895. godine u Francuskoj.

Benzin se dobiva destilacijom nafte u rafinerijama. Nafta se zagrijava dok se iz nje ne iz-dvoje benziske pare koje se zatim kondenziraju u benzin. U rafinerijama se proizvode i drugi naftni derivati, primjeri-ce parafin i maziva ulja. Nakon otkrića nafte u Pennsvlvaniji u SAD, šezdese-tih godina prošlog stoljeća otvorene su prve rafinerije. John D. Rockefeller je 1862. godine otvorio rafineriju u Clevelandu. Godine 1870. os-novao je Standard Oil Com-pany koja je kasnije prerasla u najveću naftnu tvrtku na svi-jetu. Postupci izdvajanja ben-zina iz nafte razvili su se 1890. godine.

V KAD JE IZUMLJENA ELEKTRIČNA RASVJETA?

Prvi izvor električnog svjetla bio je električni luk. To je ne-prekinuta električna iskra koju je 1802. godine stvorio Brita-nac Humphrv Davv. Međutim, takvo je svjetlo bilo prejako da bi se upotrebljavalo u stanovi-ma. Električne sijalice su se po-čele koristiti 1880. godine.

Sijalice sadrže žarnu nit koja se prolaskom električne stru-je užari. Takvu vrstu električ-ne rasvjete izumio je 1845. godine J. W. Starr iz SAD. Bri-tanski znanstvenik Joseph Svvan je 1860. godine poku-šao usavršiti Starrovu sijalicu, ali nije baš imao uspjeha.

Američki izumitelj Thomas Edison je 1879. godine izradio prvu uspješnu sijalicu. Kao žarnu nit upotrijebio je poug-ljenjenu pamučnu nit. Sljede-će godine je isto pokušao i Svvan, te se tako počela razvi-jati industrija sijalica. Žičane žarne niti počele su se upo-trebljavati 1898. godine.

SVVANOVA ŽARULJA

žarna nit

DRAKEOVA NAFTNA BUŠOTINA

81

ZNANOST I TEHNIKAĆ

< KAD SU OTKRIVENE RENDGENSKE ZRAKE?

Rendgenske zrake je 1895. go-dine otkrio njemački znanstve-nik VVilhelm Roentgen. Otkrio ih je slučajno testirajući cijev s katodnim zrakama kakva se upotrebljavala u prvim televi-zijskim uređajima. Primijetio je da neki kristali u prostoriji sjaje kad je cijev uključena. Razlog tome bile su rendgenske zrake koje je cijev proizvodila.

Roentgen je cijev s katodnim zrakama pokrio kartonom, no kristali su i dalje sjajili. Odnio

je kristale u drugu prostorij ali sjaj nije nestajao. Zaklju« je da katodna cijev ispušta r vidljive zrake što prodiru če kroz zidove.

Roentgen nije poznavao i kakve zrake koje bi bile slič ovima. Nazvao ih je X—zrak ma, jer se u znanosti simbo lom »X« obično označavaju nepoznanice. Kasnije su nje mu u čast nazvane rendgen skim zrakama. Ubrzo je ot-krio da se na fotografijama i jelova tijela kroz koje prola; rendgenske zrake vide obri kostiju.

> KAD JE IZUMLJENA PLASTIKA?

Prva plastična masa bio je parkezin. Izradio ga je britanski znanstvenik Alexander Parkes oko 1860. godine tragajući za materijalom koji bi zamijenio rogovinu. Upotrebljavao se za izradu predmeta poput kvaka za vrata.

Parkezin se proizvodi od ce-luloze i kamfora. To su pri-rodne tvari što se izdvajaju iz biljaka. Američki izumitelj John Hyatt je 1868. godine pokušao proizvesti materijal

sličan slonovači, te je izradio istu plastičnu masu kao i Par-kes. Nazvao ju je celuloid, ka-ko se naziva još i danas. Bri-tanski znanstvenik Joseph Swan je 1883. godine od celu-loze proizveo umjetnu svilu. Prva plastična masa izrađena od kemijskih spojeva bio je bakelit kojeg je 1907. godine proizveo belgijski kemičar Leo Baekeland. Bila je to prva posve umjetna tvar.

< KAD JE PRVI PUTAUPOTRIJEBLJENTELEFON?

Telefon je 1876. godine izumio amerikanac Alexander Graham Bell (na fotografiji). Prvi telefo-ni upotrijebljeni su u Bostonu 1877. godine. Prva javna go-vornica postavljena je 1880. u Connecticutu, dok prva auto-matska telefonska centrala pot-ječe iz 1892. iz La Portea, In-diana.

U SAD telefone su osim Bella izumili i Antonio Meucci 1854. te Elisha Grav 1876. go-

dine. Međutim, na sudskonsporu o dokazivanju autorstva dosuđeno je u Bellovu \korist.

iBell je telefon izumio na-

stojeći pronaći spravu koja omogućila gluhim ljudima c čuju. Njegov je telefon ima< najjasniji zvuk. Međutim, ni pobudio zanimanje među Ij dima sve dok ga nije isprob, brazilski car i iznenađeno iz javio »Moj bože - to govo-ri!«. Nakon toga je telefon j naglo doživio izuzetan j uspjeh.

A KAD JE IZUMLJEN GRAMOFON?

Gramofon je 1877. godine izumio američki izumitelj Thomas Edison. Zvao se fonograf i umjesto ploča je upotrebljavao valjke. Prva gramofonska snimka bila je pjesmica Maryje imala malo janje koju je recitirao sam Edison. Gramofon koji je umjesto valjka koristio ravne ploče izumio je 1887. godine

Nijemac Emile Berliner.

Edison je za svoj prvi gramofon upotrijebio valjak prekri-

ZNANOST I TEHNIKA

BERLINEROV GRAMOFON

ven kositrom. Njegov je govor poticao titranje opne povezane s iglom. Okretanjem valjka igla je u mekom sloju kositra urezivala utore. Da bi čuo snimljeni glas, Edison je ponovno zavrtio valjak i spustio iglu u utor. Igla je slijedila utore i titrala, titraji su se prenosili na opnu, te je tako nastajao zvuk.

Fonograf je prilično loše reproducirao glazbu ili govor. Godine 1888. Edison je usavršio svoj izum zamijenivši kositar voskom. Dodao je i veliki rog koji je pojačavao slabi zvuk nastao titranjem opne.

Prvi gramofon koji je umjesto valjka koristio ravne ploče pojavio se 1889. godine u Njemačkoj. Tehnika umnožavanja ploča u većem broju otkrivena je tek 1898. godine. Prije toga izvođači su morali mnogo puta ponavljati pjesmu da bi se snimilo dovoljno ploča za tržište.

> KAD JE ZAPOČEO RADIO-PRIJENOS?

Prva radio emisija koja je sadr-žala glazbu i govor emitirana je 24. prosinca 1906. godine u SAD. Vodio ju je kanadski izu-mitelj Reginald Fessenden. Prva radio stanica započela je s ra-dom 1907. godine u New Yorku.

Radio valove je 1887. godine otkrio njemački znanstvenik Heinrich Hertz. Talijanski izu-mitelj Guglielmo Marconi (na slici) je 1894. započeo pokuse s radiom. Godinu dana kasni-

je poslao je prvu poruku sa-stavljenu od morseovih zna-kova, a 1901. godine uspio je poslati radio signale preko At-lantskog oceana.

Reginald Fessenden je po-kuse na emitiranju glazbe i govora putem radija započeo 1900. godine. Šest godina kasnije emitirao je prvu radio emisiju u kojoj je govorio, pjevao, recitirao i svirao violi-nu. Sljedeće godine otvorena je prva radio stanica. U počet-ku je ona emitirala samo po-pularnu glazbu.

83

ZNANOST I TEHNIKA

V KAD JE IZUMLJENA TELEVIZIJA?

Prvu televizijsku sliku stvorio je 1924. godine britanski znan-stvenik John Logie Baird. Bila je to nepomična slika križa koju je odaslao na udaljenost od tri metra. Bairdov se sistem znat-no razlikovao od današnjeg elektronskog televizijskog siste-ma. Elektronsku televiziju izu-mio je 1927. godine amerika-nac Philo Farnsvvorth.

Baird je izumio mehanički te-levizijski sistem u kojem se slika stvarala rotirajućim di-skom. Godine 1925. uspio je napraviti prvu televizijsku sli-ku u boji, prvu televizijsku snimku i prvi međunarodni prijenos.

Međutim, mehanički televi-zijski sistem davao je samo malu, nejasnu sliku. Elektron-sku televiziju razvio je tride-setih godina našeg stoljeća inženjer Vladimir Zworykin (na fotografiji) u SAD. Ona je ubrzo zamijenila mehaničke sisteme. Prvi televizijski pro-gram započeo se emitirati u Britaniji 1936. godine.

V KAD JE PRVI PUT PROIZVEDENA ATOMSKA ENERGIJA?

Atomsku energiju je prvi put primijenio talijanski znanstve-nik Enrico Fermi 1942. godine. On je u Chicagu izgradio nukle-arni reaktor u kojem se uran upotrebljavao za stvaranje to-pline. Takvi se reaktori koriste i u današnjim nuklearnim elek-tranama.

Nuklearna energija se osloba-đa raspadanjem atoma urana ili nekog drugog radioaktiv-nog elementa. U tom proce-su, koji nazivamo fisijom, na-staje golema količina energi-je. Fisija je otkrivena nepo-sredno prije početka drugoga svjetskoga rata.

Tijekom drugoga svjetsko-ga rata američki znanstvenici su nastojali izraditi reaktor u kojem bi se mogla kontrolirati fisija. Fermi je 1942. godine u tome uspio. Nekontrolirana atomska reakcija upotrijeblje-na je u atomskim bombama. Prva takva bomba isprobana je 1945. godine u SAD. Ubrzo nakon toga atomske bombe su bačene na japanske grado-ve Hiroshimu i Nagasaki.

V KAD JE IZUMLJEN RADAR?

Radar je izumljen tridesetih gc dina našeg stoljeća. Znanstver ci su na radaru radili stoljećim Prvi uspješni radarski sistem izrađen je 1935. godine u Brit; niji.

Tijekom drugoga svjetskogarata radarske stanice uz britarsku obalu obavještavale su Britance o dolasku neprijateljskihaviona. Da nije bilo radara,Njemačka bi možda uspjela 1

osvojiti Britaniju.

'

Radar odašilje radio signalekoji se odbijaju od svih prepreka i vraćaju do izvora. Radarski uređaj analizira odbij«ne signale i na ekranu prikazuje položaj nekog predmeta,

iBritanski i američki znan- istvenici su zajedno pokušali;pronaći način upotrebe mi- ikrovalova. Izradili su male, avrlo točne radare koji su seugrađivali na brodove i avi- ione. Nova oprema učinila jeAmerikance i Britance moćrtjim od njemačkih i japanskihsnaga.

84

granitni blokovi

kontrolne šipke od kadmija

FERMIJEV ATOMSKI REAKTOR

ZNANOST I TEHNIKA

> KAD SU IZRAĐENA PRVA RAČUNALA?

Prvo računalo bio je Colossus (na slici) izrađen 1943. godine u vrijeme drugoga svjetskoga rata. Napravljen je u strogoj taj-nosti i upotrebljavao se za deši-friranje povjerljivih njemačkih poruka. Šifre koje su Nijemci koristili bile su toliko složene da ih je moglo riješiti samo raču-nalo.

Kolos je bio elektronsko raču-nalo vrlo slično današnjim. Umjesto mikročipova sadrža-lo je 2000 elektronskih cijevi

koje su mu omogućavale vrlo brzo izvođenje složenih ma-tematičkih operacija potreb-nih za dešifriranje poruka.

Za razliku od suvremenih računala, Kolos se nije mogao programirati za obavljanje ne-kog drugog zadatka. Prvo ra-čunalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadat-ke bio je američki ENIAC. Sa-držao je 19.000 elektronskih cijevi, a upotrebljavati se po-čeo 1946. godine.

INDUSTRIJSKI ROBOT V KAD JE IZUMLJEN LASER?

Laser je 1960. godine izumio američki znanstvenik Theodore Maiman (na fotografiji). Prvi la-ser je proizvodio zraku crvene svjetlosti.

Načelo lasera prvi je zamislio američki znanstvenik Charles Tovvnes 1951. godine. Dvije godine kasnije izradio je ma-ser — vrstu lasera koja je um-jesto svjetlosti proizvodila mi-krovalove. Maiman je razvio Townesove ideje i 1960. izu-mio laser.

hvataljka

A KAD SU IZUMLJENI ROBOTI?

Prvi roboti koji su izgledali i ra-dili kao mehanički ljudi izrađeni su u Evropi tijekom 18. stoljeća. Upotrebljavali su se kao igrač-ke. Jedan od najboljih bio je ro-bot kojeg je 1770. godine izgra-dio švicarski urar Pierre Jacqu-et-Droz. Mogao je rukopisom ispisati poruku od najviše 40 slova.

Naziv »robot« je prvi puta upotrijebio češki pisac Karei Čapek u svom igrokazu Ros-sumovi svemirski roboti. Na

češkom ta riječ znači »prisilni rad«. Igrokaz govori o stroje-vima koji su izgledali i pona-šali se kao ljudi. No, roboti kakve je on zamislio nisu ni-kada izrađeni.

Industrijski roboti su stro-jevi s mehaničkom rukom na čijem se kraju nalazi hvatalj-ka. Proizvedeni su šezdesetih godina za izvođenje jedno-stavnih poslova u tvornicama. Izumljeni su i pokretni likovi koji izgledaju i govore poput ljudi, ali oni služe samo za za-bavu.

85

A KAD SU SE POČELE UPOTREBLJAVATI OPEKE?

Prve opeke izrađene su prije 6000 godina. Oblikovale su se od vlažne gline i sušile na sunčevoj toplini.

OBIČAJI

Opeke su se počele izrađivati na obalama rijeka na Bliskom istoku i u Mezopotamiji. Oblikom i veličinom bile su vrlo slične današnjim. Bile su tako načinjene da ih se lako moglo podizati i slagati.

U riječni mulj se često do davala slama da bi opeke bil čvršće. Oblikovale su se u d venim kalupima tako da su sve bile jednake. Oko 4000.1 godine pr. n. ere u drevnorr Uru (današnjem Iraku) izgra đen je luk od opeka međusobno povezanih žbukom, j Babilonski građevinari su !

opeke ukrašavali bojom i oc njih na zidovima slagali za- . nimljive slike i mozaike. !

Poslije je otkriveno da seopeke mogu sušiti u pećimana isti način kao i glineno pcsuđe. Kuće od opeka bile sučvršće i veće od glinenih ilidrvenih koliba. 'l

V KAD SU SE POČELI UPOTREBLJAVATI VODOVOD I KANALIZACIJA?

Prije nego su se naselili u grado-

vima, ljudi su svježu vodu uzi-mali iz potoka i rijeka. Među-tim, u prenapučenim je grado-vima trebalo izgraditi vodovod za dovod svježe vode i kanali-zaciju za odvođenje otpada.

Stanovnici drevne Indije, Kine i Rima gradili su velike vodovodne sisteme. Imali sučak i javna kupališta. Na slicije prikazano javno kupalištepakistanskom gradu Mohe-jnjo Daro izgrađeno prije otprilike 4000 godine,

jTijekom srednjeg vijeka

mnoge evropske gradove prekrila je prljavština. Kroz žljebove iskopane duž ulica tekla je otpadna voda. Svega je nekoliko kuća imalo teku-ću vodu i vlastitu kupaonici*

Početkom 19. stoljeća rijeka Temza je bila toliko zagađena da Londončani nisu megli živjeti od njenog smrada.Uskoro su se pojavile i epidemije mnogih smrtonosnih b<lesti. Nakraju su izgrađeni d(bri vodovodni i kanalizacijsksistemi koji su održavali čisteću u gradovima.

,

86

JUDI I OBIČAJI

V KAD SU IZRAĐENE PRVE ULJANICE?

Kad su drevni stanovnici spilja primijetili da mast gori, netko se dosjetio da je upotrijebi za osvjetljavanje nastambi. Živo-tinjska ulja i masti pružale su ljudima svjetlost tisućama godi-na, sve dok nije izumljena ulja-nica.

Jednostavne uljne svjetiljke su u kamenom dobu unosile život u vječnu tamu spilja. Arktički Eskimi su uljanice upotrebljavali sve do nedav-no. Fitilj od mahovine su uro-nili u posudu stuljanovim uljem i zapalili ga. Fitilj je go-rio sve dok se nije potrošilo ulje.

Rimljani su svjetiljke punili petrolejom. Osamdesetih go-dina 17. stoljeća na london-ske ulice postavljene su uljne svjetiljke.

Švicarac Aim Argand je 1784. godine usavršio uljnu svjetiljku. Dodao joj je stakle-ni cilindar kojim je zaklonio fitilj. Takva je svjetiljka davala mnogo više svjetosti. Tijekom 19. stoljeća većina kuća osv-jetljavala se petrolejkama. Plinska i električna rasvjeta uvedene su tek kasnije.

V KAD SU IZRAĐENI PRVI SAGOVI?

U početku su se podovi pokri-vali prostirkama pletenim od rogoza. Kasnije je tkalačka vje-ština primijenjena za izradu vu-nenih pokrivača i sagova. Naj-bolji sagovi bili su bogato ukra-šeni i vrlo cijenjeni.

U azijskim grobnicama pro-nađeni su sagovi izrađeni pri-je više od 2000 godina. Većina sagova se tka od vune, iako su najvredniji perzijski sagovi načinjeni od svile.

Perzijanci, Kinezi i Turci su trgovali prekrasno ukrašenim sagovima. Najljepši sagovi bili su suviše vrijedni da bi se po njima hodalo, pa su ih boga-taši vješali na zidove. Plemići su skupocjene sagove često razmjenjivali kao darove.

Do 18. stoljeća svi su se sa-govi tkali ručno. Tada su izumljeni strojevi koji su taj posao obavljali mnogo brže. Evropljani su na sagovima oponašali azijske uzorke. Do 18. stoljeća francuski Savon-nerie i britanski Axminter po-stali su svjetski poznati sa-govi.

V KAD SU SE POČELI UPOTREBLJAVATI NOŽEVI I VILICE?

Jeftini noževi i vilice su se na stolovima pojavili početkom 19. stoljeća. Prije toga su ih upotrebljavali samo bogataši, dok je većina ljudi jela prstima.

Ljudi su noževe uglavnom upotrebljavali za ubijanje ži-votinja i skidanje kože. Za obroka su rezali komadiće mesa i ustima ih prinosili vr-hom noža. Srednjovjekovni putnici su nož uvijek nosili uza se jer su samo u domovi-ma bogataša mogli očekivati da će ih ponuditi nožem.

Vilice su se prije 18. stolje-ća rijetko upotrebljavale. Imale su samo jedan zubac i služile su za posluživanje jela. Rimljani (prikazani na slici) su ponekad upotrebljavali vilice s dva zupca. U 18. stoljeću putnici su u posebnim prilika-ma mogli kupiti nož, vilicu, žlicu i vrč. U 19. stoljeću veći-na ljudi je posjedovala tvor-nički izrađen pribor za jelo.

Neki ljudi još uvijek jedu kineskim štapićima. U vještim rukama oni mogu poslužiti jednako dobro kao i vilice.

87

LJUDI IOBICAJH

> KAD SU LJUDI POČELI KONZERVIRATI HRANU?

Danas je konzervirana hrana dio svakodnevnog života, ali je prije 19. stoljeća ljudi nisu poz-navali. Hrana se jela svježa pri-je nego bi se počela kvariti. Go-dine 1820. na tržištu se pojavila prva konzervirana hrana.

Još od drevnih vremena ljudi su meso i ribu štitili suše-njem. Otkrili su da se kvare-nje može spriječiti i solje-njem. Mornari su na preko-oceanskim putovanjima živjeli na jednolikoj i nezdravoj hrani — na usoljenom mesu i suhim pecivima. Zbog nedo-statka svježeg voća i povrća često su obolijevali od skor-buta.

U 19. stoljeću francuski car Napoleon je zatražio od znanstvenika da pronađu bolji način spremanja hrane za vojnike. Želio je da njegovi vojnici dobro jedu na bojišti-ma. Nicolas Appert je 1809. godine u Parizu otkrio da se hrana može dulje sačuvati ako se prokuha i spremi u za-tvorene staklene posude. Od tada su vojnici uvijek nosili staklenke s hranom, pa je ni-su morali usput tražiti.

Dvadesetih godina 19. sto-ljeća u trgovinama su se poja-vile prve limenke s hranom. Do 1840. godine konzervirana hrana je postala vrlo tražena iako je prvi djelotvorni otva-rač za limenke izumljen tek 1860. Prije toga limenke su otvarane čekićom i dlijetom!

Čak i nakon pojave konzer-virane hrane nitko nije znao zašto se hrana kvari. Francu-ski znanstvenik Louis Pasteur je nakraju dokazao da kvare-nje uzrokuju bakterije. Kuha-njem hrane u staklenkama ili limenkama ubijaju se bakteri-je, te se ona ne kvari.

A KAD JE KAVA POSTALA OMILJENIM NAPITKOM?

Sredinom 17. stoljeća Evropom se proširila moda pijenja kave. U gradovima su se otvorile brojne kavane i svi otmjeni ljudi požurili su kušati novi napitak.

Kavovac je u početku rastao u Etiopiji i južnoj Arabiji. Zbog toga su napitak od njegovih zrnaca prvi pripremali Afri-kanci i Arapi. Nakon što je ka-va postala omiljena i u Evropi, plantaže kavovca zasađene su u Južnoj Americi i Aziji.

Evropljani su voljeli sastajati se u krčmama. Sredinom17. stoljeća stanovnici grado-jva počeli su se sastajati u ka- jvanama. Razgovarali su o po-:slovima, umjetnosti i politici.;U najotmjenijim kavanama isusretali su se mnogi poznati]pisci.'

Kavane su prerasle u klubove i urede. Poznata londonska ustanova za pomorsko !osiguranje Lloyd započela je 'svoj rad 1680. godine kao kavana. U njoj su se sastajali ljudi zainteresirani za brodove, -pa je s vremenom Llovd po- istao ustanovom za novosti o ■brodovima.

i

88

JUDI I OBIČAJI

A KAD JE OTVOREN PRVI SUPERMARKET?

Prvi supermarketi u kojima se prodavala roba svih vrsta otvoreni su tridesetih godina našega stoljeća u SAD. Na nekim su mjestima supermarketi posve zamijenili manje trgovine.

Manje trgovine poput mesni-ca, ribarnica i povrćarnica po-stoje već stotinama godina. Njima su prethodili ulični štandovi na kojima se proda-vala hrana.

Prva robna kuća u kojoj se mogla kupiti raznolika roba otvorena je 1860. godine u Pa-

rizu. Lanac supermarketa pot-ječe iz 1930. godine, kad je amerikanac Michael Cullin otvorio prvo samoposluži-vanje.

Supermarketi su se ubrzo proširili i u druge zemlje. Ve-liki supermarketi se često gra-de u predgrađima gdje ima mnogo prostora za parkiranje automobila. U trgovini nitko ne poslužuje kupce, već oni sami uzimaju robu s polica. Na taj način se štedi novac na osoblju, pa je roba nešto jefti-nija.

< KAD SU SE POČELE UPOTREBLJAVATI REGISTARSKE BLAGAJNE?

U prometnim su trgovinama neophodni strojevi za zbraja-nje. Registarske blagajne su se u trgovinama pojavile krajem 19. stoljeća.

Prvu registarsku blagajnu izradio je 1879. godine ame-rički krčmar James Rittv. Nje-gov je stroj mogao zbrajati dolare i cente. Ideju je dobio promatrajući brojač u brod-skoj strojarnici koji je brojao okretaje elise.

Prodavači su u početku bili prilično sumnjičavi prema re-gistarskim blagajnama, ali su ih vlasnici trgovina zdušno prihvatili. Do 1890. godine izumljene su blagajne koje su ispisivale račun za kupce, a istovremeno su na posebnoj papirnatoj vrpci bilježile cje-lokupnu dnevnu prodaju.

Najsuvremenije registarske blagajne povezane su s raču-nalima i bilježe svaki prodani proizvod.

A KAD SE UTRGOVINAMA POJAVILA SMRZNUTA HRANA?

Smrznuta hrana spremna za upotrebu se u trgovinama poja-vila dvadesetih godina našega

stoljeća, iako su ljudi hranu smrzavali i mnogo ranije.

Prije nego su izumljene lede-nice, ljudi su u kamenim ku-ćicama spremali zimski led. Rimljani su znali pripremiti

sladoled. Postupak izrade umjetnog leda otkrio je 1834. godine Jacob Perkins. Već pe-desetih godina 19. stoljeća brodovi hladnjače prevozili su meso oceanima.

Prodaji smrznute hrane dosjetio se Clarence Birdse-ye. Loveći ribe na zaleđenom jezeru primijetio je da mu se ulov smrzava. Pomislio je da bi mogao smrznuti svježu ribu i zatim je prodavati.

Smrznuta hrana je ubrzo postala vrlo tražena. Što se hrana prije smrzne to je ukus-nija i dulje se može čuvati.

89

LJUDI I OBIČAJI

V KAD SU IZDANE PRVE NOVINE?

Ljudi su novine počeli čitati u 17. stoljeću. Prije toga novosti su se polako širile usmenom predajom.

U srednjem vijeku je prošlo i po nekoliko dana dok su no-vosti o ratu ili kraljevoj smrti stigle u pojedine dijelove zemlje. Gradski glasnici su na trgovima izvikivali građanima vijesti.

Nakon otkrića tiskarskog stroja ljudi su u 16. stoljeću mogli nabaviti brošure i listi-će s vijestima. Prve novine koje su redovito izlazile zvale su se Corante. Izlazile su u Londonu 1621. godine i ob-javljivale vijesti iz Francuske, Italije, Španjolske i drugih ze-malja.

Novine su ubrzo postale vr-lo omiljene. Godine 1643. iz-dane su prve novine sa slika-ma. Zvale su se Civic Mercu-ry. Od 18. stoljeća u novina-ma se mogu naći vijesti o veli-kim svjetskim događajima, poslovima, trgovini i kulturi, kao i razne zabavne rubrike. Neke poznate izdavačke ku-će, primjerice The Times, potječu upravo iz tog vre-mena.

> KAD JE IZMIŠLJENA PRVA ABECEDA?

Ljudi kamenog doba pisali su slikama. Prva abeceda sastav-ljena od znakova koji predstav-ljaju pojedine zvukove pojavila se prije otprilike 3500 godina.

U jednostavnom slikovnom pismu svaki crtež označava određeni objekt, primjerice pticu. S vremenom su se crte-žima počele prikazivati i ide-je, tako da je crtež ptice mo-gao značiti i »letenje«. Sta-novnici drevnog Egipta pisali su slikovnim pismom koje zo-vemo hijeroglifima.

Za pisanje slikovnim pis-mom valja poznavati tisuće različitih sličica. No, znakovi koji predstavljaju zvukove a ne predmete mogu se lako skupljati u riječi.

Prvu abecedu sastavili su prije 3500 godina Feničani koji su živjeli na istočnom Sre-dozemlju. Kasnije su njihovu abecedu preuzeli i usavršili Grci i Rimljani. Riječ abeceda sastavljena je od naziva prvih četiriju slova.

FENIČANSKA GRČKA ENGLESI^ ABECEDA ABECEDA ABECEDA

A A3 3 B B

r CGA DE E

Y F FZ ZH H

@ ei I JK K

<; / A LM MN N

f T \ - X0 ć> 0 077) TT PTTT Q Q1 P Rw Z SX T T

T UV0 WX

n

< KAD JE PRVI PUTA PROIZVEDENA TINTA?

Prije nego su počeli upotreblja-vati pero i tintu, ljudi su štapi-ćem urezivali znakove u vlaž-noj glini. Papir je glinene ploči-ce zamijenio prije 4500 godina.

Tintu su upotrebljavali već drevni Kinezi i Egipćani. Mije-šali su čađu s prirodnom smo-lom i oblikovali krute štapiće. Prije upotrebe štapići su se razmutili u vodi. Tintu različi-tih boja dobivali su dodajući neke minerale, bobice, biljne sokove ili zdrobljene kukce.

Kinezi su pisali tintom i kh tovima, a tintu su upotreblja vali i za otiskivanje dokume-nata drvenim blokovima. Ka je u 15. stoljeću Gutembergi izumio tiskarski stroj, tinta s izrađivala miješanjem laka ili prokuhanog lanenog ulja s i čađom.

Brzosušeća tinta pojavila s u 18. stoljeću. Danas se tinta uglavnom proizvodi kemij-skim postupcima. Različite v ste tinte upotrebljavaju se za otiskivanje na tkaninu, plasti ku, papir ili neke druge mat« rijale.

IJUDI I OBIČAJI

A KAD SU OTVORENE PRVE BANKE?

Prvi bankari bili su srednjovjekovni zlatari, iako su ljudi novac pozajmljivali već mnogo ranije.

Ljudi su novcem trgovali još od vremena kad su se prije 2500 godina pojavile kovani-ce. Naziv »banka« dolazi od talijanske riječi banco što znači »klupa«. Mjenjači i tr-govci novca su svoj posao obavljali na klupama na sajmi-štima. Zlatari su zlato čuvali u tre-

zorima. Dozvolili su drugim ljudima da donose svoj novac i ondje ga pohranjuju. Davali su im papirnate priznanice koje su mogli upotrebljavati isto kao i kovanice.

Evropski bankari su poma-gali istraživačima i trgovačkim pustolovima pozajmljujući im novac za kupovinu brodova i robe. Prva velika nacionalna banka bila je Engleska banka osnovana 1694. godine. Fran-cuska banka osnovana je 1800. godine za vladavine Na-poleona.

< KAD SU SE POČELEUPOTREBLJAVATINOVČANICE?

Stotinama godina prije pojave novčanica ljudi su upotreblja-vali kovanice i druge vrste nov-ca. Papirnati novac se najprije pojavio u Kini, a u Evropi se proširio u 17. stoljeću.

U drevnim vremenima kao novac su služile školjke, ka-menje, biseri, zubi, pa čak i goveda. Prve kovanice izrađi-vale su se od zlata i srebra. Grčke kovanice su imale određenu težinu i bile su vrlo slične današnjim kovanicama. Međutim, danas se kovanice izrađuju od mnogo jeftinijih materijale nego što su zlato i srebro.

Papirnati novac se pojavio tek poslije. Počeli su ga upo-trebljavati Kinezi, a u 17. sto-ljeću se proširio i u Evropu. Prve evropske novčanice iz-dala je 1661. godine Štok-holmska banka u Švedskoj. Papirnati novac je bilo lakše nositi nego zlatne kovanice.

U početku ljudi nisu vjero-vali novčanicama, ali su s vre-menom shvatili da one vrijede isto koliko i zlatne kovanice.

> KAD SU SE POČELE UPOTREBLJAVATI POŠTANSKE MARKE?

Poštanski sistem za slanje poru-ka razvili su još drevni Kinezi, ali su se poštanske marke poja-vile tek 1840. godine. Marke su olakšale i pojeftinile slanje pi-sama.

Do početka 18. stoljeća po-štanska služba je postojala u gotovo svim evropskim zem-ljama. U SAD su do 1830. go-dine otvorene tisuće poštan-skih ureda. Pisma su se pre-vozila konjima i poštanskim

kočijama.Britanac Rovvland Hill je

zaključio da bi uštedio novac i vrijeme kad bi se sva pisma slala po istoj cijeni. Najjedno-stavniji način za to bio je ku-piti poštansku marku i zalije-piti je na pismo. Godine 1840. upotrebljena je prva marka u vrijednosti jednog penija.

Ubrzo su zemlje širom svi-jeta počele izdavati marke. Većina ljudi je imala dovoljno novaca za slanje pisama, a ubrzo su neki počeli skupljati marke. Pojavom željeznice slanje pošte se znatno ubr-zalo.

91

UJUDI I OBIČAJ!

< KAD SU SE POČELEUPOTREBLJAVATIZASTAVE?

Bitke su obično bučne i zbunju-juće. Zbog toga su se nekoć no-sile zastave koje su omogućava-le vojnicima da u metežu borbe budu u dodiru s vođama. Zasta-ve su se također upotrebljavale za slanje signala.

Zastave mogu biti različitih oblika, iako je većina današ-njih pravokutna. Četvrtasta zastava naziva se baner, zasta-va s dugim šiljastim repom je standard, dok se zastava obje-

šena da drvenom križu zovegonfalon.

jU srednjem vijeku su svi

vladari i velikaši imali vlastitu zastavu. U bitkama su zastav-ničari visoko podizali zastavi da bi svima pokazali gdje se nalazi vođa. Srednjovjekovni vitezovi su na oklopu i štitu imali nacrtane grbove koji su pokazivali kojoj strani pripa-daju. Isti grbovi su se obične* nalazili i na zastavi.

Danas svaka zemlja ima na cionalnu zastavu jedinstvenil boja i dizajna. Jedan takav primjer je crveno-bijelo-pl; va francuska trobojnica.

< KAD SU OTVORENI PRVI CIRKUSI?

U drevnom Rimu je riječ cirkus označavala vrstu stadiona, ali se u 18. stoljeću počela upo-trebljavati za uzbudljivo poka-zivanje jahačke vještine.

U rimskom su se cirkusu naj-češće održavale utrke kolima ili borbe divljih životinja s gla-dijatorima. Sedamdesetih go-dina 18. stoljeća Philip Astlev je u londonskom amfiteatru izveo brojne zapanjujuće majstorije na konjskim leđi-ma. Bio je to začetak suvre-

menog cirkusa.Astlev je istu točku izveo i i

Francuskoj, a 1790. godine si slične predstave održane i u Americi. U cirkuskim su pred stavama osim konja počele sudjelovati i druge životinje, te akrobati. Krajem 19. stolje-ća P. T. Barnum je u Americi postavio cirkus s tri ringa koji je proglašen najvećom pred-stavom na svijetu. Jedna od ; njegovih atrakcija bila je toč-; ka »Divlji zapad« u kojoj su sudjelovali Buffalo Bili i Indi-janci. Barnumov cirkus je obi šao svijet.

> KAD SU OTVORENI PRVI ZOOLOŠKI VRTOVI?

Divlje životinje se u zoološkim vrtovima čuvaju još od drevnih vremena. Prve vrtove posjedo-vali su velikaši koji su životinje često razmjenjivali kao darove.

Prvi zoološki vrtovi osnovani su u Kini prije 3000 godina, a uskoro su se pojavili i na Bli-skom istoku. Zoološki vrt je imao i kralj Solomon, dok je babilonski kralj Nebukadne-zar držao lavove i druge divlje životinje.

Poznati srednjovjekovni vrt

92

bio je Kraljevski zoološki vrt u londonskoj tvrđavi. On je 1826. godine, kad je osnova-no Londonsko zoološko dru-štvo, proglašen Londonskim zoološkim vrtom. U Parizu je zoološki vrt osnovan već

1333. godine. Prvi suvremeni,vrt u kojem se životinje pro- Iučavaju i čuvaju u odgovara- jjućim uvjetima bio je Carskizoološki vrt u Beču. Osnovanje 1752. godine.

i

LJUDI I OBIČAJL

> KAD SE POČELA SIRITI PROPAGANDA?

Reklame govore ljudima gdje što mogu kupovati stvari. Stare su koliko i sama trgovina, ali su se najviše proširile u 19. stolje-ću kad su počele izlaziti novine.

Znakove iznad trgovina po-stavljali su još stari Rimljani. Oni su ponekad na zidovima pisali natpise poput »Glasajte za Marka Perfidija«. Međutim, propaganda kakvu mi poznajemo pojavila se tek kad su počeli izlaziti novine i časopisi.

U 17. stoljeću su se u engle-skim tjednicima objavljivale reklame za kavu i čajeve. Po-četkom 18. stoljeća gotovo da nije bilo časopisa bez rekla-ma, dok su se početkom 20. stoljeća reklame pojavljivale posvuda.

Radio-reklame su se poja-vile dvadesetih godina ovog stoljeća u SAD, a četrdesetih je prikazana i prva televizijska reklama. Danas je ekonom-ska propaganda razvijena u gotovo svim zemljama svijeta.

> KAD SU SE POJAVILE PRVE BOŽIČNE ČESTITKE?

Božić je kršćanski blagdan ali i dan davanja i primanja čestitki i darova. Prva božična čestitka izrađena je 1843. godine, a u sljedećih nekoliko godina tu je ideju prihvatilo mnogo ljudi.

Englez Henrv Cole je pomi-slio kako bi bilo lijepo poslati prijateljima božičnu čestitku, pa je zamolio jednog umjetni-ka da mu je izradi. Na čestitki je bila slika ljudi kako veselo jedu i piju, te poruka s naj-

ljepšim željama za sretan Bo-žić i Novu godinu.

Četrdesetih godina 19. sto-ljeća poštanski sistem tek se počeo razvijati. Već je 1880. godine toliko ljudi slalo če-stitke da ih je poštanska služ-ba morala zamoliti da to oba-ve nekoliko dana ranije kako bi se izbjeglo kašnjenje. Tada su se mogle kupiti tisuće ti-skanih čestitki, iako su ih mnogi još uvijek izrađivali vlastoručno. Najomiljenije čestitke bile su one sa slikom anđela, djece, snježnih pejza-ža i cvijeća.

< KAD SU SNIMLJENI PRVI FILMOVI?

Fotografija je izum 19. stoljeća. Već krajem tog stoljeća otvore-ni su prvi kinematografi.

Na zamisao o prikazivanju ne-pomičnih slika takvom brzi-nom da izgleda kao da se li-kovi kreću došlo je istovre-meno nekoliko ljudi. Thomas Edison je 1891. godine izradio prvi filmski projektor i nazvao ga kinetoskop. Upotrebljavao je celuloidni film kakav se ko-risti i danas.

Braća Lumiere iz Francuske

su 1896. godine u Londonu i Parizu prikazali prve javne fil-move. Bili su vrlo kratki, kraći od jedna minute, ali su im se ljudi unatoč tome divili.

Uskoro su snimljeni i prvi dulji filmovi. Francuz Geor-ges Melies je filmove počeo snimati 1901. godine. Do 1915. filmska industrija je toli-ko uznapredovala da je D. VV. Griffith već snimao trosatne filmove kao što je Rođenje nacije. Prvi filmovi bili su nije-mi, a zvučni su se pojavili 1927. godine.

93

> KAD JE IZUMLJENA PARNA LOKOMOTIVA?

Parni stroj je izumljen u 18. stoljeću i u početku se primjenji-

vao za pokretanje crpki. Dosjetljivi inženjer ga je pokušao upotrijebiti za pokretanje kotača, te je tako izradio prvu lokomotivu.

Kornvalski rudarski inženjer Richard Trevithick je 1801. godine izradio prvu »kočiju bez konja«. Vozila je cestama, a pokretao ju je parni stroj. Nakon tri godine izradio je novi model koji je vozio željeznim tračnicama.

Kasnije su Ceorge Stephen-son i drugi inženjeri preuzeli njegove ideje. Stephenson je 1825. godine sastavio prvu djelotvornu parnu lokomoti-

PROMET

vu. Godine 1829. je s lokomotivom »Rocket« pobijedio na natjecanju za najbolji stroj. Ta je lokomotiva postizala brzinu od 57 km na sat. Stephen-sonovim uspjesima započelo je željezničko doba. Lokomotivu su pokretala dva cilindra

STEPHENSONOVA LOKOMOTIVi »ROCKET«

napajana parom izvišecijev-nog kotla.Godine 1830. Stephenson je otvorio željezničku prugu Liverpool —Manchester. Bila je to prva

željeznička pruga kojom su od osnivanja vozil isključivo parni vlakovi.

> KAD JE OTVORENA PRVA JAVNA ŽELJEZNICA?

Prva javna željeznička pruga bi-la je linija Stockton-Darlington u sjeveroistočnoj Engleskoj. Otvorena je 1825. godine, a njene vlakove vukla je prva par-na lokomotiva.

Željeznice su se dugo godina upotrebljavale za prijevoz ug-ljena, no njihove su vagone vukli konji. Izumom parne lo-komotive javio se posve novi oblik prijevoza.

George Stephenson je na-govorio vlasnike željeznice Stockton-Darlington da um-jesto konja upotrijebe njegov novi parni stroj. Stephenson je sam upravljao prvim vla-

94

kom. Lokomotiva se zvala Lo-comotion, a prvi vagon nami-jenjen prijevozu putnika naz-van je Experiment. Izgledao je kao kočija koju su vukli konji, ali je umjesto drvenih kotača imao željezničke.

U prvim vlakovima putnici su često sjedili na otvore-nom, pa je putovanje zbog d ma i iskri iz dimnjaka bilo pri lično neudobno.

5ROMET

V KAD JE OTVORENA PRVA TRANSKONTINENTALNA ŽELJEZNICA?

Početkom 19. stoljeća američki doseljenici su počeli širiti svoja

naselja prema zapadu novog kontinenta. Sanjali su o željeznici koja bi povezala istočnu i zapadnu obalu Amerike. Godine 1869. njihov je san postao stvarnost.

Prva javna željeznica je u SAD otvorena 1830. godine, 5 go-dina poslije otvaranja u Engl-skoj.

U početku su željezničke pruge bile kratke i povezivale su pojedine gradove u istoč-nom dijelu Sjedinjenih Drža-va. Provođenje željezničke pruge kroz Divlji zapad bilo je daleko teži zadatak. Radovi na transkontinentalnoj željez-nici započeli su 1863. godine. Kompanija Union Pacific je krenula od lowe prema zapa-du, dok je Central Pacific pru-gu polagao od Kalifornije pre-ma istoku.

Na fotografiji je prikazano mjesto gdje su se 1869. godi-ne u Utahu susreli zapadni i istočni dio pruge. Ukupna duljina pruge iznosila je 2775 kilometara. Uz prugu su ubr-zo izgrađeni novi gradovi. Doseljenici su željeznicom putovali na zapad u Kaliforni-ju i na istok u velike gradove.

A KAD JE PRVI PUTA UPOTRIJEBLJENA DIESEL LOKOMOTIVA?

Prva diesel lokomotiva počela je voziti 1932. godine. Ubrzo nakon toga diesel vlakovi su po-

sve zamijenili parne.

Diesei motor je 1894. izumio njemački inženjer Rudolf Di-esel. To je vrsta motora s unu-trašnjim izgaranjem koji troši vrlo malo goriva. Godine

1932. njemačke su željeznice počele upotrebljavati diesel lokomotive. Do 1950. takve su lokomotive bile česte i u drugim zemljama.

Najveće diesel lokomotive vukle su teške vlakove na američkim prugama. Pone-kad je za povlačenje jednog vlaka trebalo i nekoliko moto-ra. Diesel motor se obično povezuje s električnim gene-ratorom koji proizvodi elek-tričnu struju potrebnu za okretanje kotača.

Diesel lokomotive postižu brzinu od 200 kilometara na sat, ali su najbrži vlakovi na svijetu električni (do 300 kilo-metara na sat). Danas su sve više u upotrebi električni vla-kovi što se napajaju električ-nom strujom iz kablova obje-šenih nad prugom. Međutim, u nekim se zemljama, pa i u Sjevernoj Americi, još uvijek upotrebljavaju diesel električ-ni motori.

95

'PROMET,

A KAD SU POLETJELI PRVI AVIONI?

Ljudi su u balonima letjeli još 1783. godine, dok je prvi avion (stroj teži od zraka) poletio tek 1903. godine.

Nakon što su 1783. godine braća Montgolfier dokazali da ljudi moglu letjeti balonima, činilo se da je problem lete-nja riješen. Nažalost, baloni su se kretali samo u onom smjeru kamo ih je nosila stru-

ja vjetra. Ljudi su tu teškoći pokušali svladati jedrima, vi slima i parnim strojem. Izra li su također cepeline i jedri lice.

Nakon mnogih bezuspješnih pokušaja, razdoblje iščckivanja završeno je 17. prosinca 1903. Tog su dana armrikanci, braća Orville i VVilbVVright u Kitty Havvku u Sjevernoj Karolini isprobali sveletjelicu s benzinskim motorom. Avionom je upravljaoOrville, a let je trajao 40 metara.,

> KAD SU IZRAĐENI PRVI METALNI AVIONI?

Prvi avioni građeni su od laga-nog drveta i platna. Metalni su se avioni pojavili tek tridesetih godina našeg stoljeća.

Većina aviona upotrebljava-nih u prvom svjetkom ratu bili su dvokrilci. Nalikovali su kockastim zmajevima, a krila su im povezivali drveni pot-pornji i žice.

Jednokrilci imaju samo je-dan par krila. Prikladniji su za visoke letove jer imaju bolju aerodinamičnu liniju. Jedni od prvih ratnih jednokrilaca bili su ruski Polikarpovi 1—16 izrađeni 1933. godine.

Njemački dizajner Hugo Junkers je među prvima po-čeo graditi metalne avione od kojih je najpoznatiji Junkers Ju-52 iz 1932. godine. Nove metalne letjelice imale su glatko tijelo oblikovano po-put zašiljene cijevi. Izrađivale su se od laganih ali čvrstih le-gura. Danas su gotovo svi avi-oni građeni od metala koji je posebno pripremljen da pod-nosi visoku temperaturu i po-sljedice velikih brzina.

A KAD SU POLETJELI

PRVI PUTNIČKI AVIONI?

Putnički avioni su se pojavili na-kon prvoga svjetskoga rata. Bili su to odbačeni ratni avioni, pa je u njima putovanje bilo sporo i neudobno. Tridesetih godina našeg stoljeća poletjeli su prvi udobniji avioni.

Dvadesetih godina našega stoljeća u avionima je bilo hladno i bučno. Dugi letovi su trajali i po nekoliko dana jer se avion morao više puta puniti gorivom. Prvi »moder-ni« putnički avion bio je me-

talni Boeing 247 iz 1933. goc ne. Mogao je primiti deset putnika.

No, jedan od najvećih pu ničkih aviona iz tridesetih g> dina bio je starinski britansl-dvokrilac HP 42. Tim se avi-onom polako ali udobno pu tovalo iz Londona do Afrike Indije. Drugi poznati putnič avion bio je Douglas DC-3 četrdesetih godina. Vozio je 21 putnika.

Tridesetih godina ljudi su često putovali hidroavionirr Oni su prelijetali velike oce-ane i umjesto na asfaltne pi-ste slijetali navodu.

96

JUNKERS JU-52

fPROM^T,

> KAD SU POLETJELI PRVI MLAŽNJACI?

Najbrži avioni s elisom postizali su brzinu od 750 kilometara na sat. Godine 1939. letom prvog mlažnjaka započelo je novo do-ba brzog leta.

Britanski inženjer Frank VVhittle je na teoriji mlaznog leta radio još od ranih tridese-tih godina. Želio je sastaviti avion koji bi, s obzorom da ne treba elisu, mogao letjeti kroz rijetki zrak na velikim vi-sinama.

Nijemci su također radili na mlaznom motoru. Prvi mlazni avion Heinkel He 179 poletio je 1939. godine. Nijemci su sastavili i prvi ratni mlažnjak. Bio je to bombarder Me 262.

VVhittleov vlastiti mlazni avion poletio je 1941. godine. Zvao se Gloster E28/39. Mlaž-njaci su se pojavili prekasno da bi odigrali znatnu ulogu u drugom svjetskom ratu.

GLOSTER-VVHITTLE E28/29

A KAD SU IZUMLJENI HELIKOPTERI?

Izumitelji su planove strojeva nalik helikopterima crtali još od 15. stoljeća. Međutim, prvi he-likopter uzletio je tek 1936. go-dine.

Helikopteri nemaju krila. Po-dižu se okretanjem velike eli-se, a smjer mijenjaju neznat-nim pomacima elise. Mogu letjeti prema naprijed i nazad, mogu se okretati, pa čak i leb-djeti najednom mjestu.

Ideja o helikopterima pot-ječe još od poznatog talijan-

skog umjetnika i izumitelja Leonarda da Vincia. Među-tim, njegovi helikopteri nisu nikada poletjeli. Prvi uspješni helikopter bio je njemački FVV-61 sa dvije elise izrađen 1936. godine. Rus Igor Sikor-sky je znatno unaprijedio oblik helikoptera i njegove su se letjelice upotrebljavale u drugome svjetskome ratu. Nakon rata područje primje-ne helikoptera znatno se pro-širilo.

< KAD SU SE POJAVILI PRVI PUTNIČKI NADZVUČNI AVIONI?

Avioni su takozvani »zvučni zid« prvi put probili četrdesetih godina našega stoljeća. Danas Concorde prevozi putnike brzi-nom gotovo dvostruko većom od brzine zvuka.

U razini mora zvuk putuje br-zinom od 1200 km na sat. U višim slojevima je sporiji, pa ta brzina iznosi oko 950 km na sat. Kad avion dosegne tu br-zinu, u zraku se stvara udarni val koji na zemlji čujemo kao »zvučni udar«.

Toliku brzinu postižu samo mlazni ili raketni avioni. Ame-rički Bell X—1 bio je prvi avion s posadom koji je probio »zvučni zid« i dokazao da nadzvučni letovi nisu opasni.

Šezdesetih su godina izgra-đena dva putnička nadzvučna aviona. Ruski Tupoljev TU—144 je prvi puta poletio 1968. godine, ali nije imao uspjeha. Godinu dana kasnije Britanija i Francuska su izradile avion Concorde koji od 1976. godine redovito prevozi putnike. Manji je od jumbo--jeta, ali i mnogo brži. Atlantik prelijeće brzinom većom od 2000 km na sat.

CONCORDE ■•--

FVV-61 HELIKOP

97

PROME1

> KAD SU IZGRAĐENI PRVI BRODOVI?

U početku su ljudi za prelaže-nje rijeka vjerojatno upotreblja-vali debla. To su bili prvi brodo-vi. Najstariji brod dovoljno ve-lik za plovidbu otvorenim mori-ma izrađen je u Egiptu prije 5000 godina.

Povezivanjem nekoliko trupa-ca ljudi su izrađivali splavi, dubenjem trupca dobivao se kanu, a plivala je i trska zave-zana u snop. Slike pronađene u starim grobnicama pokazu-ju da su drevni Egipćani upo-

trebljavali brodove od trske poput ovoga na crtežu. Takvi su brodovi mogli ploviti samo rijekama.

Kasnije su Egipćani izradili velike brodove s jedrima i ve-slima u kojima su mogli istra-živati mora. Brodove su gradi-

li i drugi narodi na obalamaSredozemnog mora. Izrađiv,li su duge vitke galije za ratovanje, te široke spore brodove za trgovačka putovanja.Kad nije bilo dovoljno vjetrabrodovi su se pokretali veslima,

i

> KAD SU SE POJAVILI BRODOVI SOPUTOM?

U početku je većina jedrenjaka imala jedno jedro, ali su se oko 15. stoljeća pojavili brodovi s tri jarbola i nekoliko jedara. Bili su to prvi brodovi s oputom.

Oputa podrazumijeva cjelo-kupnu opremu za jedrenje. Prva morska plovila imala su jedno četvrtasto jedro, iako su neka umjesto toga imala trokutasto ili latinsko jedro. Kako su brodovi postajali veći, dobivali su sve više jeda-ra. Ljudi su ubrzo otkrili da je

na brod najbolje staviti i če-tvrtasto i trokutasto jedro. Oko 15. stoljeća napravljena je prva karavela s tri jarbola. Bio je to prvi brod s oputom. Na njemu je upravljačko ve-slo zamijenjeno krmenim kormilom.

Nakon karavela pojavile su se galije. Imale su bolju građi i više jedara, pa su postizale veću brzinu. U 19. stoljeću si najbrži kliperi jedrili brzinorr od 39 km na sat (21 čvor).

> KAD SU IZGRAĐENE PRVE PODMORNICE?

Ljudi su još od drevnim vreme-na maštali o putovanju pod po-vršinom mora. Prva podmorni-ca izrađena je tek 1801. godi-ne. Proteklo je još mnogo godi-na dok su izgrađene podmorni-ce kakve poznajemo danas.

Zanimljivo je da je neka vrsta podmornice isprobana još davne 1620. godine, premda se radilo tek o vodonepro-pusnoj bačvi. Godine 1775. američka podmornice Turtle (»Kornjača«) pokušala je po-

98

topiti britanski ratni brod. No, čast izumitelja prve pod-mornice pripala je amerikan-cu Robertu Fultonu čiji je Na-utilus iz 1801. godine mogao pod vodom provesti četiri sata.

Podmornice su se počele upotrebljavati tek devedese-tih godina prošlog stoljeća, kad je Amerikanac John Hol-land izumio novi tip podmor-nice. Imala je benzinske mo-tore za vožnju po površini i električne motore za vožnju pod morem. Takve su se pod-mornice upotrebljavale u pr-vom i drugom svjetskom ratu.

PODMORNICA TURTLE

A KAD SU BILI VELIKI DANI JEDRENJAKA?

Jedrenjaci su morima vladali tisućama godina, ali su najveći procvat doživjeli u 17. i početkom 18. stoljeća. To je bilo doba velikih drvenih ratnih brodova i elegantnih klipera.

Do 16. stoljeća se oblik broda prilično ustalio i u narednih se 300 godina gotovo nije mijenjao. U tom su razdoblju jedrenjaci dovedeni do savršenstva.

Najveći ratni jedrenjaci bili su opremljeni sa 100 ili 74 to-

PROMET

pova. Topovi su se nalazili duž bokova, pa su u borbi brodovi prolazili jedan pored drugoga i ispaljivali topovske kugle. Takvi brodovi sudjelovali su i u Trafalgarskoj bici 1805. godine.

Četrdesetih godina 19. stoljeća pojavili su se najelegantniji jedrenjaci, kliperi (na slici). Njihov je zadatak bio pre-voženje čaja iz Kine u SAD i Britaniju. Izgrađeni su za brzu plovidbu i dnevno su prelazili oko 650 kilometara. Kliper koji je prvi stigao u luku postizao je najveću cijenu za svoj teret, pa su se ti brodovi če-

sto utrkivali po oceanima. Osim čaja kliperi su prevozili i australsku vunu.lako su bili vrlo brzi, kliperi su (kao i svi drugi jedrenjaci) ovisili o povoljnom vjetru. Zbog toga

su ih s vremenom zamijenili parni brodovi što su jednako brzo plovili i danju i noću, bez obzira na vjetar.

A KAD SU ISPLOVILI PRVI PAROBRODI?

Upravo kad su jedrenjaci dose-gli svoj vrhunac, morima su za-plovili njihovi novi suparnici — parobrodi. Parobrodi su se po-javili početkom 19. stoljeća i

ubrzo zavladali morima.

U Francuskoj je već 1783. go-dine izgrađen riječni paro-brod nazvan Pyroscaphe. No, prvi djelotvorni parobrodi bili su američki Clermont iz 1807. godine, te škotski Comet iz

1812. Imali su parni stroj koji je pokretao kotače s lopa-tama.

Mali parobrod Savannah je 1819. godine preplovio At-lantski ocean, ali je parni stroj upotrebljavao samo na jed-nom dijelu puta.

Četrdesetih godina kotač s lopatama zamijenjen je eli-som. Parobrod Great Eastern kojeg je 1858. godine izgradio I. K. Brunel imao je i elisu i kotač s lopatama. Mogao je otploviti do Australije a da usput ne uzima ugljen za za-grijavanje kotlova.

CLERMONT

99

PROMET

> KAD JE IZUMLJEN MOTOR S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM?

Motor s unutrašnjim izgara-njem kao gorivo upotrebljava benzin. Prilično je lagan, ali i vrlo snažan. Prvi takav motor izrađen je 1876. godine.

Njemački inženjer Nikolaus Otto je još 1860. godine zapo-čeo pokuse s »plinskim moto-rom«. Takve su pokuse isto-vremeno izvodila još dva znanstvenika. Otto je 1876. godine izradio prvi djelotvor-ni benzinski motor. Bio je to četverotaktni motor u kojem su benzinske pare podizale i spuštale klip u cilindru.

Pokreti klipa su se remeni-ma, lancima ili motkama pre-nosili do kotača, te su se oni okretali. Na taj se način ben-zinski motor upotrebljavao za pokretanje vozila.

Ottov pomoćnik Gottlieb Daimler je 1886. godine ugra-dio benzinski motor u troko-licu. Carl Benz je 1885. godine izradio jednocilindrični motor koji je pokretao automobil sa tri kotača brzinom od 14 km na sat. Te dvije naprave bile su preteče suvremenih automobila.

Motor s unutrašnjim izgara-njem je pred parnim strojem imao mnoge prednosti. Bio je manji, lakši i tiši. Zbog toga se masovno počeo ugrađivati u automobile i motocikle.

U benzinskom motoru benzinske pare pali električ-na iskra. U diesel motoru to-plina potrebna za paljenje pa-ra potječe od stiačenog zraka. Diesel motor je naziv dobio po njemačkom izumitelju Ru-dolfu Dieselu koji je 1894. go-dine sastavio prvi takav motor.

A KAD SU SASTAVLJENI PRVI MOTORNI

AUTOMOBILI?

Doba motornih automobila započelo je izumom benzinskog motora. Prvi automobili su se često nazivali »kočijama bez konja«, a na cestama su se pojavili osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Francuski izumitelj Nicolas Cugnot je 1770. godine izra-dio parni traktor. To prvo vo-zilo pokretano mehaničkom energijom bilo je vrlo sporo, lako su ubrzo napravljena i

druga parna vozila, pokazale se da parni stroj nije pogoda za cestovni prijevoz.

Šezdesetih godina prošlo; stoljeća problem benzinsko;

motora je napokon riješen, pa je 1886. godine nijemac , Cottlieb Daimler napravio pi vi automobil s benzinskim motorom.

Do 1893. godine su se aut( mobili poput Benzovog Vela proširili među zanesenjacim motorima u Americi i Evropi Henry Ford je 1896. godine izradio svoj prvi automobil i ubrzo osnovao prvu automc bilsku tvornicu na svijetu.

100

DIESEL MOTOR

ulaz zraka (1)uštrcavanje i izgaranj' goriva (3)

tlačenje (2)

ispušni plinovi (4)

Podizanjem i spuštanjem klipova okreće se radilica te se ti okretaji prenose na kotače.

BENZOVVELO

IPROMET

V KAD SU IZRAĐENI PRVI MOTOCIKLI?

U prvim danima automobiliz-ma nije postojala znatna razlika između motornih automobila i motocikla. Prvi stroj koji se mo-gao nazvati »motociklom« izra-đen je 1893. godine.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća ljudi su na trokolice pokušali ugraditi parni stroj, ali su takva vozila bila vrlo te-ška i spora. Nijemac Cottlieb Baimler i Britanac Edvvard Butler su 1880. godine zapo-čeli pokuse s biciklima s ben-

zinskim motorom.Godine 1893. Nijemci Hil-

debrand i VVolfrnuller izradili su motocikl što je postizao brzinu od 38 km na sat. Ubrzo su motorni bicikli postali vrlo popularni. Francuzi De Dion i Bouton su 1895. godine sasta-vili motocikl s malim, laganim benzinskim motorom, kojeg su kasnije prihvatili svi drugi proizvođači. On je svakako pridonio određivanju građe automobila i motocikla. Prve motociklističke utrke održane su početkom 19. stoljeća.

V KAD SU SE POJAVILI PRVI AUTOBUSI?

U srednjem vijeku ljudi su rijet-ko putovali. No, u 19. stoljeću se povećanjem gradova javila potreba za jeftinim prijevoznim sredstvom. Problem je riješen pojavom autobusa.

U 18. stoljeću su se putnici na dugim putovanjima suočavali s neugodnim drmanjem u ti-jesnim kočijama koje su vukli konji. Do početka 19. stoljeća kočije su na dugim putovanji-ma zamijenjene željeznicom, dok su u gradovima su počeli voziti autobusi što su ih vukli konji.

Autobusi s konjima su lon-donskim ulicama vozili od 1820. godine. Ljudi više nisu morali pješačiti, već su na po-sao odlazili autobusom. Ubr-zo su se pojavili i prvi tramvaji koji su vozili po tračnicama postavljenim duž ulica.

Konji su autobuse vukli sve do početka 20. stoljeća, kad su ih zamijenili benzinski mo-tori. Električni tramvaji još uvijek voze ulicama mnogih gradova. Kad su ulice zakrčili automobili, u nekim su gra-dovima tramvaji ukinuti jer je zaključeno da samo ometaju promet.

HILDEBRANDOV I VVOLFMULLEROV MOTOCIKL

A KAD SU IZRAĐENI PRVI TRKAĆI AUTOMOBILI?

Ljudi su se počeli utrkivati ubr-zo nakon što su izrađeni prvi automobili. Cestovne utrke su se pojavile devedesetih godina 19. stoljeća, dok su utrke za Grand Prix (»Veliku nagradu«) započele 1906. godine.

Prve utrke održavale su se na običnim cestama. Bio je to test izdržljivosti, a ne brzine. U utrkama su sudjelovali isti oni automobili koji su se upo-trebljavali i u redovitom pro-metu.

Pojavom sve bržih automo-bila povećavao se broj nesre-ća, pa su 1903. godine cestov-ne utrke zabranjene. Umjesto toga, automobili su se počeli utrkivati na specijalnim staza-ma. Danas se trkaći automo-bili znatno razlikuju od osobnih.

Prva Grand Prix utrka odr-žana je 1906. godine u Fran-cuskoj nedaleko Le Mansa. Vozači su u dva dana morali prijeći 12 krugova od 103 kilo-metra. Trku je završilo samo 11 od ukupno 32 vozača. Na-kon prvoga svjetskoga rata Grand Prix utrke održane su i u drugim zemljama.

101

PLANET ZEMLJA

> KAD JE NASTALA ZEMLJA?

Najstarije poznate stijene stare su oko 3,850.000.000 godina, što znači da je Zemlja već tada imala krutu koru. Neki meteoriti i dijelovi Mjesečevih stijena potječu iz vremena prije 4,6 milijardi godina, pa znanstvenici vjeruju da su Zemlja i drugi dijelovi Sunčevog sustava nastali prije otprilike 4,6 milijardi godina.

Podrobnijim proučavanjem stijena znanstvenici su vrije-me nastanka Zemlje pomicali sve dalje u prošlost. U 17. je stoljeću nadbiskup Ussher tvrdio da je Zemlja nastala 4004. godine prije naše ere, dok su u 19. stoljeću geolozi vjerovali da je naš planet star oko 100 milijuna godina. U 20. stoljeću znanstvenici su otkrili da mnoge stijene sadr-že radioaktivne elemente koji se tijekom dugog razdoblja postepeno raspadaju. Stu-

panj raspada može se izmje ti posebnim napravama.

Prvi pokušaji mjerenja si rosti Zemlje s pomoću radi aktivnih elemenata pokaz su da je Zemlja nastala pri dvije milijarde godina. Danć pak, znanstvenici smatraju i je ona dvostruko starija. Sv je pretpostavke zasnivaju i istraživanju uzoraka vrlo st rih stijena u pustim predje ma kao što je Grenland, Mjesečevog kamenja i met orita.

> KADJESAHARU PREKRIVAO LED?

Geolozi su u kamenoj podlozi Alžirske pustinje pronašli tragove zaleđivanja. To govori da je prije 450 milijuna godina Saharu prekrivao sloj leda. Daljim je istraživanjima utvrđeno da se tada to područje nalazilo uz južni pol.

Oblik i položaji kontinenata nisu oduvijek bili kao danas.

Zemljina kora se sastoji od di-vovskih »ploča« koje se pola-ko pomiču noseći kontinen-te. Neke ploče nose čitave kontinente, primjerice Au-straliju, dok druge nose samo neke njihove dijelove.

Prije 200 milijuna godina, u razdoblju trijasa, na Zemlji je postajao samo jedan super-kontinent — Pangea. Prije to-ga su pojedine kontinentalne ploče bile razdvojene, a nji-hovim primicanjem stvorena je Pangea.

Povijest kontinenata pri nastanka Pangee još je n poznata. Zapisi u stijenam naročito magnetizam, pok zuju da se prije 450 milijui godina, u ordoviciju, dana nja Sahara nalazila uz Juž pol, a ekvator je dijagonalr sijekao Sjevernu Ameriku.

> KAD SU SE RAZDVOJILI NOVI I STARI SVIJET?

Kontinenti Staroga (Evropa, Azija i Afrika) i Novog svijeta (Sjeverna i Južna Amerika) polako se razmiču još od vremena kad se Zemlja stvrdnula. Prije 200 milijuna godina spojili su se u Pangeu. Potom se otvorio Atlanski ocean i odvojio američke kontinente od Afrike i Evrope. Od tada se oni pomiču prema zapadu, približavajući se Aziji.

102

Atlanski ocean se vrlo sporo širi još od razdoblja jure. U posljednjih 150 milijuna godi-na je od široke rasjedne doli-ne prerastao u prostrani oce-an. Uzorci stijena i taloga sa oceanskog dna omogućuju geolozima da odrede dob po-jedinih dijelova i izračunaju prosječnu brzinu pomicanja kontinenata.

Najprije je razdvajanjem južnih kontinenata nastao južni dio oceana. Tada se Sje-verna Amerika odvojila od Evrope i krenula prema istoč-

noj Aziji, a kopno koje dan; tvori Aljasku u Sjeverm Americi i poluotok Chukchi Sibiru povezalo se s ostali dijelovima Sibira.

U pleistocenu se tijekoi ledenih doba morska razir više puta mijenjala te je tak stvoren Beringov prolaz. T usko, plitko more danas dije Aljasku od Sibira.

>LANET ZEMLJA

GEOLOŠKA PRIJE GEOLOŠKO RAZDOBLJE

ERA MILIJUNA GODINA

KVARTARKENCJZOIK

65MEZ0ZOIK

225

PALE0ZOIK

570

svjetska mora su najprostranija širenje sjevernog Atlantskog oceana

razmicanje kontinenata

000Pangea se razdvaja na sjevernu Lauraziju i južnu Gondvanu

TRIJAS

stvoren je superkontinent Pangea

PERMnastanak Urala

kontinenti se počinju okupljati tvoreći jedan superkontinent

2000

iznato doba

DEVON

sudarom dvaju kontinenata u sjeverozapadnoj Evropi i sjeveroistočnoj Americi nastaju planinski lanci

SILUR

kontinenti se primiču jedan drugome

ORDOVICIJ

3000sjeverna Afrika se nalazi uz ledenu kapu Južnog po

laKAMBRIJ

Antarktika se nalazi uz ekvator

šire se plitka mora

ostaci stvorenja s kostima tvore fosile

najstar je poznate stijene

PRETKAMBRIJ4000

nastan

a

k

Z

e

m

l

j

e

4

6

0

0

tok nastanka planina u Evropi

prvi ljudivelika ledena doba

TERCIJARnabiranje Alpi i Himalaje

65KREDA

135JURA

195

225CD

<

tu c

280

KARBON nastanak srednjoevropskih planinskih

lanaca

sjeverna Evropa se nalazi uz ekvator: : procvat karbonskih šuma

južne kontinente prekriva led

prvo p leden

34

395

najstai fosili a gi

435

500

570

< KAD SU NASTALE ALPE?

Alpe se uglavnom sastoje od stijena koje su se prije 25 milijuna godina podigle i nabrale.

Alpe su dio nabranog planinskog lanca koji se proteže južnom Evropom i Bliskim istokom do Himalaje i drugih azijskih planina. Nastale su kao posljedica pomicanja kontinenata nakon što se ra-spala Pangea.

Afrika i Evropa su se pomakle istočno i okrenule jedna prema drugoj. Na oceanskom dnu su se između tih kontinenata sedimenti sabili, nabrali i podigli, te stvorili rasjede. Podizanje je bilo jače od erozije, pa su tako nastale velike planine.

< KAD JE SREDOZEMNO MORE BILO SUHO?

Prije šest milijuna godina Sredozemno je more bilo suha dolina. Bušenjem dna današnjeg mora pronađeni su slojevi soli debeli više stotina metara.

Prije šest milijuna godina, u tercijaru, na području Sredo-zemnog mora vjerojatno je vladala vrlo topla i suha kli-ma. Bilo je svega nekoliko ri-jeka, a voda je brzo isparava-la. Planinski lanac duž Gibral-tara sprečavao je prelijevanje vode iz Atlantskog oceana. Geolozi smatraju da je prije 5,5 milijuna godina ta prirod-na brana popustila, te je slana oceanska voda poplavila Sre-dozemlje.

I

103

iPLANET ZEMLJA

V KAD SU LJUDI OTKRILI DA JE ZEMLJA OKRUGLA?

Pomisao da je Zemlja okrugla prvo se javila kod drevnih Grka. Pitagora (582—507. godine prije naše ere) je Zemlju opisao kao kuglu.

Grci su za vrijeme pomrčina proučavali Zemljinu i Mjese-čevu sjenu. Vjerovali su da je Zemlja savršena kugla i da sva svemirska tijela, kao i sam svemir, moraju biti okrugli. Aristotel je 350. godine prije naše ere iznio dokaze da je Zemlja okrugla.

lako su Grci imali pravo o obliku Zemlje, većina ih je smatrala da je naš planet sre-dište svemira. Aristarh je još 280. godine prije naše ere tvr-dio da je Sunce u središtu, ali je njegova zamisao prihvaće-na tek 1500 godina kasnije.

Kad se raspalo Rimsko Car-stvo, crkva je osuđivala grčke ideje ili su one jednostavno zaboravljene. Kršćani su vje-rovali da je Zemlja ravna. Me-đutim, Arapi su u svojim pri-jevodima održali grčke ideje, a srednjovjekovni učitelji i cr-tači karata su ih obnovili.

V KAD SU SE POČELE UPOTREBLJAVATI POMORSKE KARTE?

Najstarija pomorska karta pot-ječe iz 1270. godine. Koristio ju je francuski kralj Luj IX na bro-du Đenova tijekom osmog kri-žarskog rata.

Prvi moreplovci su slijedili kopno ili oceanske struje. Kad je izumljen kompas, bro-dovi su mogli ploviti kraćim putem. Možda su Kinezi i Arapi upotrebljavali karte pri-je Evropljana, ali nijedna od njih nije sačuvana.

Kompasi i kormila se na

evropskim brodovima upo-trebljavaju od 1200. godine. Navigatori su upotrebljavali portolane - knjige s popise luka, navigacijskim oznaka-ma, udaljenostima i navigac skim savjetima. Kasnije su t knjigama dodane i karte. Pc sada broda Đenova sastojal se od odličnih mornara koj su sastavili najstariji portolć no i nacrtali prve karte. Nji-hov su primjer slijedile i dri ge zemlje, pa su do 1354. g( dine pomorske karte posta prilično česte. Karta na slici potječe iz 1548. godine. Na njoj je prikazano Sredozerr i dio Atlantskog oceana.

< KAD SU NACRTANE PRVE KARTE?

Ljudi su jednostavne mape izra-đivali još u vrijeme kad nisu poznavali pismo, pa su karte vjerojatno starije od pisane po-vijesti. Najstarija sačuvana kar-ta ucrtana je u babilonskoj gli-nenoj pločici oko 2300. godine prije naše ere.

Najstarija karta pronađena je u Gar—Suru, približno 400 ki-lometara sjevernije od Babilo-na. Na njoj su zabilježene pla-nine i rijeka (vjerojatno Eu-frat) koja protječe deltom.

Drevni Egipćani su na kai ma označavali međe. Prve znanstvene karte izradili su Grci kad su otkrili kakvog j< Zemlja oblika i izračunali n nu veličinu.

Grčki geograf Ptolomej (slici) crtao je karte čitavog<jeta. U svom veličanstvenodjelu Geografija govori o glbusima, projekciji i principma izrade karata. Arapski gografi su preveli Ptolomejezapise, a 1405. godine je objavljen i latinski prijevod. Lsljedećih nekoliko stoljećasve su se karte temeljile naiPtolomejevom radu.

j

104

PLANET ZEMLJA

područje obuhvaćeno prethodnom fotografijom < KAD SU SE ZRAČNE

FOTOGRAFIJE POČELE UPOTREBLJAVATI ZA IZRADU KARATA?

Prve zračne fotografije tla snimljene su 1858. godine iz balona nad Parizom. Snimio ih je Gaspard Felix Tournachon, poznat pod imenom Nadar.

Prve zračne fotografije Pariza olakšale su crtanje plana gra-da. Eksperimenti s balonima i zmajevima su nastavljeni, ali su se zračne fotografije u kar-tografiji počele upotrebljavati tek početkom prvoga svjet-skoga rata. Nakon 1918. godi-ne izrađene su bolje leće, ka-mere i avioni, pa se snimalo sve više fotografija. Tijekom drugoga svjetskoga rata zrač-ne su fotografije omogućile izradu zemljopisnih karata velikih područja.

Kao što je prikazano na cr-težu, danas se zračne fotogra-fije snimaju sa 60 posto pre-klapanja. Stereoskopskim promatranjem pojedinih pa-rova fotografija stječe se do-jam trodimenzionalnosti, te se mogu nacrtati obrisi kop-na. Za snimanje zračnih foto-grafija često se upotrebljavaju i sateliti.

područje koje se snima u jednom letu

područje obuhvaćeno jednom fotografijom

> KAD JE IZRAĐEN PRVI ATLAS?

Prvi svezak zemljopisnih karata koji možemo nazvati atlasom objavio je 1585. godine Gerar-dus Mercator. Na slici je prika-zana naslovna stranica njego-vog atlasa.

Do izuma tiskarskog stroja karte su se crtale rukom i bile su vrlo skupe. Godine 1477. tiskana je latinska verzija Pto-lomejeve knjige Geografija. Abraham Ortelius iz Ant-vverpena je 1570. godine izra-dio prvi moderniji atlas s

ukupno 70 zemljopisnih kara-ta. Istovremeno je Gerardius Mercator radio na zbirci knji-ga u kojima je namjeravao opisati stvaranje i povijest Zemlje. Nazvao ih je po grč-kom bogu Atlasu jer je u nji-ma govorio o nebu i Zemlji.

Jedan dio Mercatorovog at-lasa obuhvaćao je popis svih važnijih događaja i datuma do 1568. godine. Karte su objav-ljene tek 1585. godine. Nacr-tane su projekcijom koju još i danas nazivamo merkatoro-vom projekcijom.

105

PLANET ZEMLJA

V KAD SE U EVROPI POČEO PRIMJENJIVATI VIŠEPOLJNI SISTEM?

Sve biljke crpe iz tla hranjive tvari, ali ga neke istovremeno i obogaćuju. Ratari tlo mogu oplemeniti dodavanjem gnoji-va, ostavljajući ga da godinu dana počiva, ili uzgajajući sva-ke godine druge usjeve na poje-dinim poljima.

Varijacije srednjovjekovnog tropoljnog sistema (gornji cr-tež) su se u Evropi upotreblja-vale više od 2000 godina. Pre-ma tom se sistemu veliko

obradivo područje podijeli u tri polja. Svake godine se dva polja obrađuju, a jedno se ostavlja da počiva. Danas je zbog umjetnih gnojiva poči-vanje nepotrebno.

U Nizozemskoj se oko 15. stoljeća pojavio novi sistem uzgoja usjeva kod kojeg je izostavljena godina počiva-nja. Umjesto da ostave jedno polje neobrađeno, ratari su na njemu sadili stočno bilje. Na taj su način mogli uvijek obrađivati sva polja, iako još nisu znali da većina stočnog bilja vraća tlu dušik. Dušik je neophodan za

ispravan rast biljaka.

:

U 17. stoljeću se u Engleskoj počeo upotrebljavati mvi poljoprivredni sistem nazvan norfolški četveropoljniplodored (donji crtež). U tosu se sistemu žitarice, primjriče pšenica i ječam, izmjenvali s djetelinom i korjenastkulturama. Žitarice su crple,hranjive tvari iz tla, dok jedjetelina u tlo vraćala dušik.Unatoč brojnim gnojivima,ratari još i danas primjenjujiovaj sistem.

;

< KAD JE U EVROPU UVEZEN ŠEĆER?

Šećer se izdvaja iz šećerne trske (tropske trave) ili šećerne repe (korjenaste biljke iz umjerenih područja).

Postupak izdvajanja šećera otkriven je u Indiji oko 3000. godine pr. n. ere. Aleksandar Veliki je kasnije prenio šećer iz Indije u Grčku.

Ubrzo su tajnu izrade šećera otkrili i Arapi. U 8. stoljeću Arapi su u Španjolskoj i Francuskoj uzgajali šećernu trsku i proizvodili šećer.

TROPOLJNI SISTEM <

'Jpolje bez usjeva

drugi usjevi (ječam, zob, grašak)

NORFOLŠKIČETVEROPOLJNIPLODORED

šećerna repa

šećerna trska

Kristofor Kolumbo je 1493godine prenio šećernu trskiiz Evrope na Antile. Postepeno su se plantaže šećerne trske proširile Novim svijetorra ubrzo se razvila i trgovina ,šećerom preko Atlantskog \oceana. i

Početkom 19. stoljeća Evr< pa nije mogla uvoziti šećer i; Amerike zbog Napoleonovil ratova. Do tada je već dokaz no da se šećer može izdvojit iz repe. Napoleon je poticac uzgajanje šećerne repe i pro izvodnju šećera u Evropi.

106

PLANET ZEMLJA

> KAD JE ZAPOČELA ZELENA REVOLUCIJA?

Zelenom revolucijom zovemo razdoblje širenje naprednih ideja u agrikulturi. Tada su ljudi počeli upotrebljavati kvalitetni-je sjeme, te prihranjivati i na-vodnjavati polja.

Povijest zelene revolucije za-počinje pedesetih godina na-šeg stoljeća kad su znanstve-nici povećali prirod pšenice u Meksiku. Ubrzo su u Meksi-ku, Kolumbiji, Nigeriji i na Fi-lipinima osnovani istraživački instituti. Ratarima širom svije-

ta poslano je sjeme vrlo rod-ne pšenice, riže i kukuruza. Na taj način je krajem šezde-setih povećana proizvodnja hrane. Dr Norman Borlaug je 1970. godine nagrađen Nobe-lovom nagradom za veliki do-prinos zelenoj revoluciji.

Međutim, zelena revolucija je naišla i na mnoge teškoće. Usjeve je trebalo redovito pri-hranjivati i zalijevati, što je če-sto bilo nemoguće. Biljke su napadale brojne bolesti, pa su u mnogim zemljama samo najbogatiji ratari mogli kupiti novo sjeme.

milijarde stanovnika

PORAST SVJETSKOG STANOVNIŠTVA

Ujedinjeni narodni procjenjuju da će 2000. godine na Zemlji živjeti oko 6,200.000.000 stanovnika. Najniža procjena iznosi 5,585.000.000, a najviša 6,508.000.000 stanovnika. Podaci o današnjem i budućem porastu su samo procjena. Zasnovani su na popisima stanovništva i procjenama pojedinih zemalja, koje su često netočne.

-3

-2

pr. n. e. On.e. 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800 1900 2000godin

A KAD ĆE SE SVJETSKOSTANOVNIŠTVOUDVOSTRUČITI?

Procjenjuje se da danas u svije-tu živi nešto više od pet milijar-di ljudi. Nastavi li stanovništvo rasti današnjom brzinom, ta će se brojka za 40 godina udvo-stručiti.

Oko 1830. godine na Zemlji je živjelo milijardu stanovnika. Stotinu godina kasnije broj stanovnika je dosegao dvije milijarde, a nakon 50 godina se još jednom udvostručio. Procjenjuje se da bi se za 40

godina to moglo ponoviti. Ni-je čudo da se često spominje »eksplozija stanovništva«!

Broj stanovnika se poveća-va kad je broj rođene djece veći od broja umrlih. Danas roditelji u prosjeku imaju ma-nje djece nego u ranijim godi-nama, ali je znatno smanjena smrtnost. Suzbijanjem smrto-nosnih bolesti te poboljša-njem zdravstvene njege pre-življava i odrasta više djece, a odrasli doživljavaju dublju starost. Brzina porasta sta-novništva se u pojedinim di-jelovima svijeta razlikuje. U većini zapadnoevropskih ze-

malja stanovništvo će se pod-vostručiti tek za 400 godina. Međutim, u Africi se to može dogoditi već za dvadesetak godina.

U mnogim zemljama s veli-kim prirastom vlada obeshra-bruje stvaranje velikih obite-lji. U Kini vlada načelo »jedna obitelj - jedno dijete«. Kad bi ljudi bili spremni ograničiti veličinu svoje obitelji, te kad bi se pronašle jednostavne metode za planiranje obitelji, vrijeme udvostručavanja sta-novništva bi se lako moglo produljiti.

107

V KAD SU IZVEDENA PRVA ASTRONOMSKA PROMATRANJA?

Ljudi su nebo promatrali tisućama godina. Najstariji sačuvani zapisi o promatranjima stari su oko 3500 godina.

Jedna od najstarijih građevina na svijetu, velika egipatska piramida, izgrađena jeprije otprilike 4500 godina. Čini se da je poravnata s položajem jedne ili više sjajnih zvijezda na nebu. U Engleskoj je 500 godina kasnije Stonehenge pokazivao položaj izlazećeg Sunca za ljetnog solsticija.

Drevni Kinezi su podatke zapisivali rezbareći životinjske kosti. Stručnjaci smatraju da su na nekim kostima zapisani podaci o promatranjima izvedenim prije 3500 godina.

SVEMI

V KAD SU IZGRAĐENE PRVE ZVJEZDARNICE?

Prve »zvjezdarnice« su izgrađene mnogo prije nego što je izumljen teleskop. Građevina na slici je nekoć vjerojatno služila kao zvjezdarnica. Podigli su je meksički Tolteci oko 13. stoljeća.

U Koreji se nalazi građevina izgrađena oko 640. godine koja je mogla služiti kao opservatorij. Najsavršeniju drevnu zvjezdarnicu sagradio je prije 600 godina u Perziji Ulugh Begh, ali o njenom izgledu možemo samo nagađati. Danski astronom Tvcho Brahe je prije četiri stoljeća podigao najvažniju staru zvjezdarnicu, lako nije imao teleskopa, došao je do mnogih značajnih otkrića o svemiru.

V KAD JE PRVI PUTA l

UOČEN HALLEVEVKOMET? |

Hallevevom kometu je za jeda obilazak oko Sunca potrebno 76 godina. Golim okom je ] vidljiv samo nekoliko mjeseci' kad se nalazi najbliže Suncu. Promatra se još od 240. godim prije naše ere, i dosad je i propušten samo jedan njegov j povratak. Viđen je točno 28 I puta.

Edmund Hallevje prvi shvati da se nekoliko starih zapisa ( promatranjima odnosi na isti komet. Zaključio je da su kometi uočeni 1531,1607. i : 1682. godine ustvari isto tijelo, pa je predvidio je da 6 se ono ponovno pokazati 1758. ili 1759. godine. Na Badnjak 1758. godine komet se još jednom pojavio, dokazujući da kruži oko Sunca.

108

SVEMIR

V KAD SU IMENOVANA PRVA ZVIJEŽĐA?

Drevni narodi Srednjeg istoka su zviježđa uočili prije više tisu-ća godina, pa iz tog vremena potječu i njihovi nazivi. Stari nazivi su zabilježeni u rimskoj i grčkoj literaturi. Poznatija zvi-ježđa kao što je Veliki medvjed (Ursa Major) spominju se i u Odiseji napisanoj prije više od 2000 godina.

Danas je poznato ukupno 88 različitih zviježđa, a 49 od njih nosi drevna imena. Njihovi

nazivi su poznati još od 150. godine naše ere, kad je astro-nom Ptolomej sastavio svoj poznati katalog. Pretpostavlja se da su pastiri i povremeni promatrači primijetili na nebu različite zvjezdane uzorke koji su ih podsjetili na predmete sa Zemlje, te su tako imeno-vali zviježđa.

U 17. stoljeću ljudi su kre-nuli na velika putovanja, te su počeli istraživati i južno nebo koje su ranije zanemarili. Ta-da su otkrivena moderna zvi-ježđa. Neka od njihovih ime-na zvuče prilično neobično,

primjerice Peć (Fornax) i Sat (Horologium)!

Na slikama su prikazani drevno zviježđe Orao (Aqu-ila) i moderno Štit (Scutum). Najsjanije zvijezde često ima-ju vlastito ime, pa tako i Atlair u zviježđu Orao.

> KAD SU UPOTRIJEBLJENI PRVI TELESKOPI?

Prvi djelotvorni teleskop izradio je 1608. godine Danac Hans Lippershev. Leće su se već mnogo ranije upotrebljavale za naočale, ali se nitko nije dosjetio da postavi dvije leće u cijev kako bi se jasnije vidjela jako udaljena tijela.

Talijanski astronom Galileo Galilei bio je jedan od prvi ljudi koji su teleskopom promatrali nebo. Na slici su prikazana dva njegova telesko-

pa. Bili su prilično mali i davali su nejasnu sliku. Pa ipak, Galileo je s njima otkrio mnoge značajne pojave, uključujući četiri sjajna Jupiterova satelita, te Venerine faze.

Stotinu godina poslije izrađen je i teleskop reflektor koji umjesto leća sadrži zrcala. Prvi takav teleskop sastavio je 1721. godine Englez John Hadley.

109

SVEMIR:

A KAD SU LANSIRANE PRVE RAKETNE LETJELICE?

Male rakete su se stoljećima upotrebljavale za vatromete. No, prva raketna letjelica polet-jela je tek 16. ožujka 1926. go-dine. Izgradio ju je i lansirao Amerikanac Robert Hutchings Goddard (na slici). Njegova je raketa dosegla visinu od 60 me-tara!

Letjelica je za gorivo upotreb-ljavala benzin i tekući kisik. Goddard je želio istražiti gor-nje slojeve atmosfere, ali je pretpostavljao da bi letjelica sastavljena od dva ili tri stup-nja koji bi se uključivali jedan za drugim mogla odletjeti u svemir.

Dana 3. listopada 1942. jed-na je raketa dosegla visinu od 100 kilometara. To se dogodi-lo na probnom lansiranju poznate rakete V2 koju su Ni-jemci koristili u drugom svjet-skom ratu. Prva raketa koja je dosegla međuplanetarni pro-stor bila je letjelica od dva stupnja lansirana 1949. godi-ne u Novom Meksiku na visi-nu od 400 kilometara.

A KAD JE LANSIRAN PRVI UMJETNI SATELIT?

Sovjetski Savez je 4. listopada 1957. godine s platforme u srednjoj Aziji lansirao Sputnik 1 u Zemljinu putanju. Bila je to metalna kugla promjera 60 cm i teška oko 80 kg.

Sputnik 1 je na visini od 200 metara kružio oko Zemlje u periodima od 96 minuta. Nje-govo lansiranje je iznenadilo američke znanstvenike jer je to bio prvi pokušaj da se učini takvo što.

Amerikanci su ubrzo izgra-dili vlastiti satelit te su ga 6. prosinca pokušali lansirati. No, raketa je eksplodirala još na platformi. Međutim, 31. ja-nuara 1958. godine Amerikan-ci su u Zemljinu putanju lan-sirali Explorer 7. Težio je sve-ga 14 kilograma. Putanja ovog satelita vodila je daleko od Zemlje, pa su podaci koje je on poslao doveli do otkrića Van Allenovih radioaktivnih pojasova oko našeg planeta.

V KAD JE PRVA LETJELICA SLETJELA NA ! DRUGI PLANET?

Na druge planete su se najprijspustile sovjetske letjelice. Lui2 se na Mjesec spustila 13.rujna 1959, Venera 3 je Veneidosegla 1. ožujka 1966, dok j<Mars 2 na Mars sletio 27. :studenog 1971. godine. Prvaamerička letjelica bio je Rangt7 koji je 31. srpnja udario uMjesec.;

iSva ta prva dostignuća i završavala su razaranjem i letjelice o planet. Prvo i »mekano« sletanje na Mjese izvela je 3. veljače 1966. sovjetska letjelica Luna 9. Sedam mjeseci kasnije isto j< ponovio američki Surveyor 1 Na Veneru je 18. listopada 1967. sletjela Venera 4, prva letjelica koja je s površine drugog planeta slala podatk« na Zemlju. Američki Viking', je na Mars uspješno sletio 2C srpnja 1976, točno sedam ; godina nakon što je na Mjesec prvi put stupio čovjek.

110

SVEMIR

> KAD JE U SVEMIR POLETJELA PRVA LETJELICA S POSADOM?

Sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin je 12. travnja 1961. u letjelici Vostok obišao Zemlju. Putovanje je trajalo 108 minuta, a letjelica je sletjela u polju unutar deset kilometara od pla-nirane točke. Amerikanec John Glenn je 20. veljače 1962. u letjelici Mercury ponovio taj pothvat.

Glenn nije bio prvi Amerika-nac u svemiru, jer je Alan Shepard već 5. svibnja 1961. načinio »svemirski skok«. Po-peo se do visine od 180 kilo-metara i zatim vratio na Zem-lju. Nedugo potom, točnije 6. kolovoza 1962, sovjetski koz-monaut Herman Titov je 17 puta obišao Zemlju.

Sljedećih nekoliko godina obje su države ispitivale po-

vezivanje nezavisnih tijela u svemiru. To je bio vrlo težak zadatak, ali se 16. ožujka 1966. američka letjelica Cemi-ni naposlijetku povezala sa satelitom bez posade. Dana 16. siječna1969. godine pove-

zale su se sovjetske letjelice s posadom Soyuz 4 i 5.

V KAD JE POLETIO PRVI RAKETOPLAN?

Prvi raketoplan Columbia lansiran je 12. travnja 1981, točno 20 godina nakon prvog leta Ju-rija Gagarina. Bio je to tek probni let. U rukama zapovjednika Johna Vounga i

pilota Ro-

berta Crippena letjelica je u 54 sati 36 puta obišla Zemlju. Se-dam mjeseci kasnije Columbia je u teretnom prostoru u svemir ponijela mnoge važne instru-mente.

Nakon ovog uspjeha ubrzo su se pojavili novi raketoplani.

Challenger]e prvi puta uzletio 4. travnja 1983, dok je D/'s-covery na svoj djevičanski let krenuo 30. kolovoza 1984. Ubrzo je izrađen Atlantis i či-nilo se da više ništa ne može zaustaviti svemirska istraži-vanja.

No, 26. siječnja 1986. u go-lemoj je eksploziji uništen Chellenger. U toj je katastrofi poginulo svih sedmero člano-va posade, pa su letovi rake-toplana obustavljeni. Kad su otkriveni uzroci tragedije i iz-mijenjeni planovi letenja, ra-ketoplani su 1988. godine po-novno krenuli u svemir. U međuvremenu je završen i pr-vi sovjetski raketoplan Buran, koji se 15. studenog 1988. uspješno vratio s probnog le-ta. Let novog američkog En-deavoura planira se za 1992. godinu, dok bi evropski Her-mes mogao poletjeti oko 1998.

111

MJETNOST I SPORTV KAD SU SE U GRAĐEVINARSTVU POJAVILI STUPOVI?

Stari Egipćani su pri gradnji hramova i grobnica stupove upotrebljavali još prije 2700 go-dina. Postojalo je više različitih vrsta stupova, a mnogi su bili bogato ukrašeni.

Riječ »stup« se odnosi na uspravni potporanj koji je obično sastavljen od baze, trupa i ukrašenog kapitela. Najjednostavniji oblik stupa koji su upotrebljavali Egipćani bio je četvrtasti potporanj ukrašen crtežima ili rezbarija-ma. Na njihovim građevinama često susrećemo i palmaste stupove s kapitelom u obliku palminog lišća.

Pupoliki i zvonoliki stupovi su građeni od papirusove tr-ske povezane u snopove. Pa-pirus je bio obilježje donjeg Egipta.

V KAD SU IZGRAĐENA PRVA KAZALIŠTA?

Najstarija poznata kazališta izgradili su Grci oko 5. stoljeća pr. n. ere. Dionizijevo kazalište u Ateni potječe iz 500. godine pr. n. ere, iako je 170 godina kasnije obnovljeno. Moglo je primiti oko 18.000 gledaoca.

Svi važniji grčki gradovi imali su svoja kazališta. Prva kazališta su se iskapala u obroncima brežuljaka. Prirodni pad terena iskorišten je za gradnju gledališta koje je okruživalo središnje kružno područje gdje se izvodila predstava. To se

područje nazivalo orkestra, Ć obično ga je pokrivala ugažena zemlja.

Kasnije je kazalištimadodana skena — niskadugačka građevina koja je !zaklanjala pozadinu

!pozornice od pogledagledaoca. Nakon 330. godinepr. n. ere ispred skene jedodan paraskenij. Pojediniglumci su svoju točku izvodilna krovu paraskenija, pa setako razvila ideja ouzdignutoj pozornici.

;

112

UMJETNOST I SPORT

V KAD SU SE U GRAĐEVINARSTVU POČELI UPOTREBLJAVATI LUKOVI?

Prvi luk sagradili su stanovnici Mezopotamije prije otprilike 5000 godina. Upotrebljavali su opeke, te su kamene vodoravne krovne grede kakve su koristili Egipćani zamijenili oblicima poput pravilnog luka.

Pravilni luk se sastoji od klina-stog kamenja ili svodara po-slaganih između dva potpor-nja. Načinjen je tako da svo-dari čvrsto stoje čak i ako su poduprti samo s dvije strane.

Egipćani su načela pravil-nog luka poznavali vrlo rano. Često su ga upotrebljavali u jednostavnim kućama od opeke, ali nikad u kamenim zgradama.

U Evropi su kamene lukove prvi počeli graditi Etruščani oko 750. godine pr. n. ere. Rimljani su preuzeli tehniku njihove izrade i dalje je razvi-jali. Na drevnim rimskim mostovima, akvaduktima i slavolucima još uvijek se mo-gu vidjeti golemi polukružni lukovi.

V KAD SU SE POČELI GRADITI SVODOVI?

Svod je lučni pokrov zgrade. Razvio se od luka i građen je od neprekinutog niza lukova. Prvi svod je izgrađen u Mezopotamiji oko 3000. godine pr. n. ere.

Bačvasti svod od opeka pred-stavlja karakteristični mezo-potamijski krov. Ponekad su ga gradili i Egipćani, ali samo u zgradama od opeke.

Rimljani su proširili primje-nu svodova, baš kao što su to učinili i s lukovima. Gradnja svodova se posebno razvila nakon otkrića betona koji se tada dobivao miješanjem vul-kanskog pepela, vapna, krho-tina kamenja i vode. Iz tog vremena potječu svodovi promjera 25 metara. Novi na-predak u gradnji svodova ja-vio se u 19. stoljeću kad se u građevinarstvu počeo upo-trebljavati čelik. Rimljani su gradili i križne svodove nasta-le ukrštanjem dvaju bačva-stih.

V KAD SU IZGRAĐENE PRVE GRAĐEVINE S KUPOLOM?

Prve kupole izgrađene su na Bliskom istoku, Sredozemlju i u Indiji. U početku su kupole sačinjavale jednostavne male stupe, a kasnije su se počele graditi i kao svodovi manjih zgrada. Na velikim građevinama su se pojavile tek u doba Rimljana.

Rimljani su prve kupole izgra-dili razvijajući tehniku gradnje lukova i svodova. U naj-jednostavnijem obliku kupola se gradi kao niz lukova sa za-jedničkim središtem. Rimljani su ih gradili od betona i ka-menja. Jedna od najstarijih građevina s kupolom je Pan-teon u Rimu kojeg je 124. go-dine podigao car Hadrian.

Rimljani su kupole gradili samo na kružnim građevina-ma. Bizantski arhitekti su oko 5. stoljeća usavršili rimske tehnike i otkrili kako se četvr-taste zgrade natkrivaju kupo-lama.

BAČVASTI SVOD

KRIŽNI SVOD

kupola

PANTEON

113

UMJETNOST I SPORT

> KAD SU IZRAĐENI PRVI GLAZBENI INSTRUMENTI?Glazbeni instrumenti postoje još od prethistorijskih vremena. U početku su to bile morske školjke i šuplje kosti koje su ljudi upotrebljavali u onom obliku u kojem su ih pronašli.

Kasnije su ljudi počeli izrađivati instrumente od drveta i gline. Otkrili su da trzanjem napete niti nastaje zvuk, pa su izradili prvi glazbeni luk.

U početku je glazba pratila plesove i religijske obrede, dok su u samoj glazbi najprije počeli uživati narodi drevnih civilizacija u Mezopotamiji, Egiptu, Indiji, Kini i Grčkoj.

Na slici su prikazani glazbenici drevnog Egipta. Žena s lijeve strane svira harfu, a pored nje je djevojčica s lutnjom. Žene s desne strane sviraju dvostruku sviralu i liru.

A KAD SU SE POJAVILI PRVI ORKESTRI?

Orkestar je velika skupina glazbenika. Prvi orkestri pojavili su se početkom 17. stoljeća u talijanskim operama.

Prvi orkestri su se razlikovali po broju i vrstama instrumenata. Pretpostavlja se da je to ovisilo o tome koji su glazbenici tog trenutka bili slobodni. Orkestar koji je 1607. godine izvodio Monteverdijevu operu Orfej sastojao se od gotovo svih poznatih instrumenata.

U 18. stoljeću su njemački ikompozitori počeli skladati iglazbu za četiri osnovne :

skupine orkestralnih

,instrumenata. To su drveniduhački (flauta, oboa i fagot)limeni duhački (rog i truba), ,udaraljke (timpan), te žičani ;instrumenti (violina, viola,čelo i violončelo). Oveskupine instrumenata su još idanas temelj simfonijskogorkestra..,

< KAD JE PRVI PUTA ZAPISANA GLAZBA?

Neki glazbeni zapisi potječu još od drevnih civilizacija Egipta, Mezopotamije i Grčke. Teško je reći kad su ljudi prvi puta pokušali zapisati glazbu, jer se naše znanje temelji samo na sačuvanim zapisima i slikama.

Danas znamo da je grčki filozof Pitagora u 6. stoljeću pr. n. ere boravio neko vrijeme u Egiptu i Mezopotamiji proučavajući teoriju glazbe, te je to znanje prenio u Grčku. Pronađen je

također i stari glazbeni zapisza koji stručnjaci vjeruju da s(radi o sumerskoj himnizapisanoj prije pet do tri \tisuće godine. Međutim, initko ga još nije dešifrirao. :Prvi posve sačuvan

jglazbeni zapis potječe iz 9. istoljeća. Note prikazane na ;

slici zapisane su tijekom ;srednjeg vijeka.

i

™/4G!!iiprl .1J0H.tr tlM'O"

114

UMJETNOSTI SPORT

A KAD JE IZVEDENA PRVA OPERA?

Začetkom opere se obično sma-tra početak 17. stoljeća, kad su se u Italiji počele izvoditi glaz-bene predstave.

Drame popraćene glazbom, primjerice misteriji, izvođene su još u srednjem vijeku. Bile su to vrste religioznih drama s moralnom poukom, a razvile su se od svetkovina što su se održavale u sklopu crkvenih obreda. Ponekad su se za ve-likaše priređivali igrokazi s jednostavnom radnjom koji su sadržali recitale i glazbu.

Prvo scensko glazbeno dje-lo u kojem su glumci pjevali izvedeno je 1597. godine. Međutim, to djelo nije saču-vano. Prve poznate opere iz-vedene su 1600. godine u Ita-liji. Za njih su izrađeni poseb-ni kostimi, scenografija, osv-jetljenje i kulise. Prvi veliki operni skladatelj bio je Mon-teverdi. Praizvedba njegove opere Orfej održana je 1607. godine.

A KAD SE POJAVIO MODERNI PLES?

Moderni ples se razvio početkom 20. stoljeća. Postoje dva stila — evropski i američki.

Začetnici modernog plesa ni-su bili zadovoljni klasičnim baletom. Protivili su se njego-voj tematici iz bajki i legendi i smatrali da ne istražuje nove ideje.

Evropski moderni ples istražuje odnose tijela i pro-stora, dok je američki moder-ni ples ideje preuzeo od dru-gih kultura. Koreografi su stvorili nove balete. Temeljili su se na drevnim obredima i mitovima, ali i na suvreme-nim temama. Ta je tematika bila u srcu plesača, a nije se nametala kao pomagalo za prikazivanje plesnih tehnika.

Jedan od stvaralaca američ-kog modernog plesa bila je Isadora Duncan (na slici) koja je plesati počela početkom našeg stoljeća. Ideje, kostime i plesni stil preuzela je od drevnih Grka.

V KAD SE POČEO SVI RATIJ AZZ?

Vrsta glazbe koju zovemo jazzom nastala je početkom 20. stoljeća. Javila se u južnim državama SAD, ali nitko ne zna kad se i kako točno počela izvoditi.

U južnim državama SAD crni su robovi održavali glazbenu tradiciju svojih zapadnoafrič-kih predaka. Imali su i jedin-stvenu vrstu religijskih pjesa-ma i duhovne glazbe. Na jazz su utjecala oba ta glazbena stila.

Početkom 19. stoljeća se u Nevv Orleansu u Louisiani po-javila posebna vrsta glazbe koju su izvodili crni glazbeni-ci. Svi začetnici »jazza«. svirali su trubu. Među njima su bili i Joe »King« Oliver, te Louis Armstrong.

Glazbenici iz Nevv Orleansa su 1917. godine odselili na sjever. Neki od njih su doselili u Chicago, pa je taj grad do 1920. postao središtem jazza. Ubrzo je jazz postao međuna-rodni glazbeni stil.

115

UMJETNOST I SPORT

< KAD SU IZRAĐENE PRVE SKULPTURE?

Najstarije pronađene skulpture potječu iz kamenog doba i stare su oko 30.000 godina. Većinom su to malene figure s likom žene koje se nazivaju »Venera«.

Venere iz kamenog doba pro-nađene su širom Evrope i na području Azije od Pirineja do jezera Baikal u SSSR—u. Skulptori kamenog doba su izrađivali i figure životinja, primjerice mamuta, nosoro-ga, konja, spiljskih medvjeda, te različitih vrsta mačaka.

Upotrebljavali su različite ; materijale, a najčešće bjelo-kost od mamutovih kljova, te kosti i kamenje poput vap-nenca ili pješčenjaka. Prona-đene su i skulpture od mješa-vine gline, koštanog praha i ; neke vrste masti, vjerojatno i životinjskog porijekla.

Kamena skulptura na slici prikazuje dvoje ljudi kako se grle. Izrađena je u Jordanu prije otprilike 12.000 godina.

i

> KAD SU NACRTANI PRVI AKVARELI?

Upotreba vodenih boja u slikarstvu ima dugačku povijest. Njima su drevni Egipćani crtali na papirusu, a istom su tehnikom izrađene i prve kineske slike.

Vodene boje se sastoje od pigmenta pomiješanog s gu-mom (najčešće gumom arabi-kom) koja se lako topi u vodi. Obično se nanose kistom.

Od pojave dinastije T'ang 618. godine slikanje vodenim bojama i tintom predstavljalo je temelj kineske umjetnosti.

U tom se razdoblju razvijala tradicija i tehnika kineskog slikanja pejsaža.

Kinezi su često crtali na svi-li, a ponekad i na papiru slo-ženom u svitke. Slike su se mogle objesiti na zid ili složiti i spremiti. Neke slike su se crtale na zidovima ili ploča-ma. Sliku prikazanu na foto-grafiji nacrtao je Hsiang Kun u 2. stoljeću naše ere.

< KAD SE UEVROPSKOM SLIKARSTVU POČELA PRIMJENJIVATI PERSPEKTIVA?

Perspektiva je način slikanja tako da se stječe dojam stvarne dubine i udaljenosti. Zakoni perspektive su sastavljeni i prvi puta upotrijebljeni u 15. stoljeću u Italiji.

Načela perspektive izradio je talijanski arhitekt Brunelles-chi. Temeljila su se na činjeni-ci da su predmeti bliže obzo-ru sve manji. Brunelleschijev prijatelj Masaccio je 1427. go-

dine prvi primijenio njegove ideje na freski (zidnoj slici). \ Perspektiva je donijela posve novi pristup slikarstvu. Evrop-ski umjetnici su je koristili pet stotina godina.

Na fotografiji je prikazana ;upotreba perspektive. To je jisječak slike Bičevanje Kristakoju je 1460. godine naslikao iPiero della Francesca. Pažlji- Ivim radom Piero je postigaosavršenu dubinu likova i pro-1storije.;

116

UMJETNOST I SPORT

D> KAD SU POSTALE POPULARNE JAPANSKE LITOGRAFIJE?

Japanske litografije u boji su se u Evropi prvi puta pojavile u drugoj polovini 19. stoljeća. One su utjecale na mnoge evropske umjetnike.

Ukiyo—e je umjetnički stil koji se javio u 16. i 17. stoljeću da bi zadovoljio nove zahtjeve publike. Trajao je sve do sre-dine 19. stoljeća. U Evropi su najpoznatija djela iz tog raz-doblja bili pejzaži koje je izra-dio Hokusai.

Prve ukiyo—e litografije pri-kazivali su prizore iz života u gradu i iz kazališta. Kasnije su posebno tražene slike iz rat-ničkih legendi. Od 1765. go-

dine počele su se izrađivati slike ptica, životinja, cvijeća i pejzaža. Otisak na gornjoj sli-ci izradio je Kunisada. Prika-

zuje japanske bogove kako plešu pred božicom Sunca, Amaterasom.

V KAD JE AFRIČKA UMJETNOST UTJECALA NA EVROPSKO SLIKARSTVO?

Analizirajući afričku umjetnost Picasso je 1907. godine posve izmijenio svoje stavove o crta-nju likova na ravnoj površini. Godine 1907. je započeo slikati

Gospođice iz Avignona (na sli-ci). Ta slika označava začetak novog stila, kubizma, koji je sa-svim izmijenio umjetnost 20. stoljeća.

Pet stotina godina umjetnici su teme izražavali realistički, pokoravajući se zakonima perspektive. Picasso je primi-jetio da u afričkim skulptura-ma leži rješenje za oslobađa-nje od tih strogih pravila.

Afrički skulptori nisu real-istički prikazivali ideje o temi, već su ih izražavali simboli-ma. Često su razbijali ljudsku glavu i tijelo, te ih prikazivali na apstraktan, simbolički način.

Picasso i drugi kubisti su ubrzo napustili upotrebu per-spektive. Temu su prikazivali promatrajući je iz nekoliko kutova, tako da je slika izgle-dala kao da se sastoji od mno-go isječaka.

117

A KAD SE POČEO IGRATI POLO?

Polo je konjički sport s palicom i loptom. To je najstariji sport u kojem sudjeluju konji. Stanovnici Perzije (današnjeg Iraka) su polo igrali još u 1. stoljeću naše ere, pa je moguće da su ga oni i izmislili.

Polo su u početku igrali dreseri koji su uvježbavali konje iz kraljevske konjanice i drugih jedinica. No, ubrzo je to postao nacionalni sport poznat kao chaugan, što znači »štap« ili »palica«. Članovi bogatih perzijskih obitelji često su igrali chaugan.

Igra se proširila u Arabiju, Tibet, Kinu i Japan, a u 13. stoljeću su je muslimani prenijeli u Indiju. Ondje su polo prvi puta zaigrali Evropljani. Nova igra je iznenada postala vrlo omiljena, pa su britanski uzgajivači čaja 1859. godine osnovali Evropski polo klub. U Englesku je polo stigao 1870. godine, a u Ameriku 1876.

UMJETNOST I SPORT

A KAD SU SE POJAVILE IGRE S LOPTOM?

Igre s loptom se ubrajaju u najstarije sportove. Na drevnim su umjetninama pronađeni dokazi da su se igrale još u pretpovijesnim vremenima.

Već su drevni Egipćani, Grci i Rimljani uživali u igrama s loptom. Ti su podaci spomenuti u starim zapisima i prikazani na umjetninama poput velikih egipćanskih spomenika.

Grci su vjerovali da su takve igre posebno korisne za razvijanje skladnosti i gipkosti tijela. Rimljani su uz javna kupališta gradili velika područja za igre s loptom, a bogatiji su ih ljudi čak imali i u vrtovima uza svoje kuće. Upotrebljavali su loptu izrađenu od kože.

Većina prvih igara sastojala se samo u dobacivanju lopte od jednog do drugog igrača. Bilo je vrlo malo pravila. No, drevni Grci, a posebno Spar-tanci, su redovito održavali natjecanja u različitim vrstama igara s loptom.

A KAD SE POČELA IGRATI KOŠARKA?

Prva košarkaška utakmica odigrana je prosincu 1891. godine u Americi. Izmislio ju je kanađanin James Naismith, nastavnik tjelesnog odgoja na koledžu u Springfieldu, SAD. i

Naismith je želio izmisliti novu igru koja bi potakla njegove učenike zasićene svakodnevnim vježbanjem u dvorani. Preuzeo je osnovne ideje od hokeja i nogometa, upotpunio ih novim zamislima, te je tako stvorio košarku.

Učenici su prihvatili novu igru. Novosti su se brzo proširile u druge dijelove Amerike, pa se tijekom sljedećih deset godina košarka počela igrati u Kanadi, Francuskoj, Britaniji, Kini, Japanu i Indiji.

U početku su se kao koševiupotrebljavale dvije prutenekošare. Dvije godine kasnijepojavile su se mreže obješene na žičanom prstenu. Igračisu se morali popesti na ljestveda bi izvadili loptu, ali seuskoro netko dosjetio daodreže dno mreže tako dalopta sama ispadne. i

118

UMJETNOST ! SPORT

A KAD SU SE RAZVILE BORILAČKE VJEŠTINE?

Borilačke vještine su tehnike samoobrane i napada. Pojavile su se u Japanu, te su se na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće razvile u sport. Zasnivaju se na tehikama starim stoljećima.

Džiudžicu je borilačka vještina bez oružja, a razvila se u Japanu oko 17. stoljeća u redovima boraca ili samuraja. Džiudžicu uključuje tehnike udaranja rukom i nogom, bacanja, davljenja i držanja protivnika.

Karakteristične borilačke

vještine su džudo, karate, aikido, sumo i kendo. Džudo je oblik rvanja zasnovan na tehnikama džiudžica. Izmislio ga je 1882. godine Jigoro Kano, osnivač prve škole za džudo. Sumo također potječe iz doba samuraja.

Karate su vještina borbe bez oružja. Razvijale su se stoljećima među onima koji nisu smjeli nositi oružje. Dvedesetih godina našeg stoljeća karate su postale sport.

Aikido je vještina samoobrane, a ujedno i vještina svladavanja protivnika. Kendo se kao oblik mačevanja javio u 18. stoljeću. Borci su upotrebljavali lagane bambusove mačeve kojima se nisu mogli ozlijediti.

džudo

kendo

karate

V KAD SU ODRŽANE PRVE AUTOMOBILSKE UTRKE?

Prve automobilske utrke održa-ne su 1895. godine u Francu-skoj. Pobijedio je Emile Levas-

sor s fransukim Panhardom. Vozio je više od 48 sati prosječ-nom brzinom od 24 km na sat.

Neslužbene utrke »kočija bez konja« održavale su se još od 1880. godine, pokazujući br-

zinu i sigurnost automobila. Prva službena automobilska utrka održana je u lipnju 1895. godine u Francuskoj. Natjecatelji su vozili od Pariza do Bordeauxa i nazad. Usko-ro su održane i utrke od Pari-za do Beča, te od Pariza do Berlina.

Takve su utrke bile vrlo opasne. Na lošim je cestama trebalo zaobilaziti teretna ko-la i kočije, a vidljivost su sma-njivali oblaci prašine. No, te-ške kušnje dovodile su do po-jave sve boljih automobila.

Amerikanac James Gordon Bennett je 1900. godine po-krenuo čitav niz međunarod-nih utrka, a šest godina kasni-je francuski su proizvođači automobila organizirali za Grand Prix utrke. Te se utrke održavaju još i danas.

119

120

IZVORI FOTOGRAFIJAStranica: 29 Louvre, 31 Michael Holford, 32 Sonia Hallidav Photos/F. H. C. Birch, 38 Zefa, 40 Sonia Hallidav, 44 Burger Bibliothek, Bern, 45 Scala, 48 Mansell, 49 Michael Holford, 57 Mansell, 61 Kvoto Costume Institute, 62 Scala, 63 Popperfoto, 65 gore Novosti Press Agencv, 65 dolje BBC Hulton Picture Librarv, 66 Kevstone, 67 Mansell, 68 Zefa, 69 Popperfoto, 70 i 71 Michael Holford, 72 Zefa, 73 i 79 gore BBC Hulton Picture Librarv, 79 dolje Bettmann Archive/Hulton, 80 Kodak Museum, 82 gore BBC Hulton Picture Librarv, 82 sredina Design Council, 82 dolje i 83 Mansell, 84 lijevo Bettmann Archive/Hulton, 84 desno Marconi Radar, 85 gore Public Record Office, 85 dolje Hughes Aircraft Co, 87 Sonia Holli-day, 89 i 92 BBC Hulton Picture Librarv, 93 gore National Motor Museum, 93 sredina Mansell, 95 Union Pacific Railroad Museum, 104 gore Scala, 104 dolje i 105 National Maritime Museum, 107 Zefa, 108 lijevo Robert Harding, 108 desno U. S. Naval Observatorv, 110 Mansell, 111 NASA, 114 Fotomas Indes, 116 gore The British Museum, 116 sredina Michael Holford, 116 dolje Scala, 117 gore Michael Holford, 117 dolje Museum of Modern Art, New York.

Izbor slika: Pennv J. VVarn

i