56
PITALICE: 1. Averzija prema riziku: a) označava odnos prosječnog investitora prema riziku b) povezana je s premijama rizika c) izvedena je iz teorije rastuće korisnosti (nema veze s rizikom) d) a i b e) b i c f) a, b i c 2. Standardna devijacija portfolija koja sadrži dvije investicije je linearna funkcija vrijednosti portfolija: a) ako je koeficijent korelacije -1 ili 1 b) ako je koeficijent korelacije 0 c) za bilo koji koeficijent korelacije d) niti jedan od navedenih odgovora 3. U CAPM modelu optimalan portfolio za nekog investitora se postiže kao: a) tangenta krivulje indiferencije na efikasnu granicu skupa mogućih portfolija (to je DOMINATNI , a ne OPTIMALNI portfolio) b) tagenta krivulje indifirencije na pravac tržišta kapitala c) tagenta krivulje indifirencije na pravac tržišta vrijednosnog papira (beta(Km-Kf)) (nigdje na slajdu se ne povezuje krivulja indiferencije s SML-om) d) tagenta krivulje indifirencije na skup portfolija s maksimalnim varijancama (to je portfolio s maksimalnim rizikom - definitivno nije optimalan) 4. Tehnička analiza: a) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice (istina, ali se temelji i na jos vise toga) b) je brža i jednostavnija od fundamentalne analize (ne mora nuzno znaciti) c) je usmjerena na pravi izbor vremena kupnje tj prodaje vrijednosnih papira d) vjeruje da se povijest ponavlja (takoder ne mora nuzno znaciti) 5. Opcija otkupljivosti na zahtjev vlasnika: a) predstavlja za vlasnika call opciju (to je opoziv)

Pitalice Ia (1)

Embed Size (px)

Citation preview

PITALICE:

1. Averzija prema riziku:a)oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikub)povezana je s premijama rizikac)izvedena je iz teorije rastue korisnosti(nema veze s rizikom)d)a i be)b i cf)a, b i c

2. Standardna devijacija portfolija koja sadri dvije investicije je linearna funkcija vrijednosti portfolija:a)ako je koeficijent korelacije -1 ili 1b)ako je koeficijent korelacije 0c)za bilo koji koeficijent korelacijed)niti jedan od navedenih odgovora

3. U CAPM modelu optimalan portfolio za nekog investitora se postie kao:a)tangenta krivulje indiferencije na efikasnu granicu skupa moguih portfolija(to jeDOMINATNI, a neOPTIMALNIportfolio)b)tagenta krivulje indifirencije na pravac trita kapitalac)tagenta krivulje indifirencije na pravac trita vrijednosnog papira (beta(Km-Kf))(nigdje na slajdu se ne povezuje krivulja indiferencije s SML-om)d)tagenta krivulje indifirencije na skup portfolija s maksimalnim varijancama(to je portfolio s maksimalnim rizikom - definitivno nije optimalan)

4. Tehnika analiza:a)se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice(istina, ali se temelji i na jos vise toga)b)je bra i jednostavnija od fundamentalne analize(ne mora nuzno znaciti)c)je usmjerena na pravi izbor vremena kupnje tj prodaje vrijednosnih papirad)vjeruje da se povijest ponavlja(takoder ne mora nuzno znaciti)

5. Opcija otkupljivosti na zahtjev vlasnika:a)predstavlja za vlasnika call opciju(to je opoziv)b)se koristi kada na tritu kapitala poraste razina kamatinh stopac)ograniava rast cijene obveznice(opoziv)d)obveznice s tom opcijom se iskupljuju po cijeni vioj od nominalne vrijednosti(ne mora znaciti)

6.Cijena kapitala:a)funkcija je meuovisnosti rizika i nagradeb)jednaka je zbroju realne nerizine kamatne stope i premije rizikac)neovisi o dospijeu financijskog instrumentad)a i b(nisam siguran)e)b icf)a i c

7. Izraz beta (Km-Kf) iz CAMP modela:a)predstavlja rizik ukupnog tritab)odreuje nagib pravca trita vrijednosnog papira ZA OVO NISAM SIGURNA; NEGDJE SAM NALA I TO ZAOKRUENOc)predstavlja averziju prema riziku postojeeg investitora na tritu kapitala(nijePOSTOJECIvec jePROSJECNI)d)a i be)b icf)niti jedan od navedenih odgovora

8. Model supernormalnog rasta:a)varijanta Gordonovog modela(makar kaze da vrijedi kad je stopa rasta veca od diskontne, ali da je obrnuto onda ne bi bio supernormalni rast?)b)model sadanje vrijednosti dividendic)model s najmanje dvije stope rastad)a i be)b icf)a, b i c

9. Ukupni rizik dionica izraava se:a) kovarijancomb) standardnom devijacijomc) beta koeficijentomd) korelacijom

10. Tipini financijski specijalsiti za industriju vrijednosnih papira nisua) bankeb)brokerske kuec)dealerski alterid) investicijski bankari

11. S poveanjem stupnja diversifikacije portfolia investicija u financijsku imovinua) rizik portfolio se smanjuje sve manjim intenzitetomb) moe se u potpunosti izbjei sistematski rizik porftoliac)poveava se oekivani prinos portfoliad) smanjuje se rizik, a poveava oekivani prinos portfolia

12. Tekui novani dohodak od investicija nije/nisu:a) dividendeb) kamatec) tatijemed) utrci od prodaje

13. Opcija otkupljivosti na zahtjev vlasnika:a) predstavlja za vlasnika call opcijub)se koristi kada na tritu kapitala poraste razina kamatnih stopac) ograniava rast cijene obvezniced) obveznice s tom opcijom se iskupljuju po cijeni vioj od nominalne vrijednosti

14. Izmeu obveznice, krae trajanje e imati obveznica koja imaa)niu nominalnu kamatnu stopub) krae dospijeec) kuponska obveznica u odnosu na anuitetsku obveznicud) niti jedan odgovor nije toan

15. Zaokruite netonu tvrdnju: Preferencijalne dionice:a) su rizinije od obinih dionicab) u pravilu nemaju pravo glasac) sredstvo formiranja vlasnike glavnice poduzead) u pravilu nose fiksne dividende

16. Za procjenu vrijednosti obinih dionica njihova nominalna vrijednost:a) je polazni element procjeneb)je oekivani novani tok od prodaje dionicec) nema nikakvo znaenjed) je donja granica procijenjene vrijednosti

17. Obveznice koje ne nose opciju konverzije u odnosu na obveznice s tom opcijom:a) nose viu nominalnu kamatnu stopub) nose niu nominalnu kamatnu stopuc) nose jednaku nominalnu kamatnu stopud) mogu nositi i viu i niu nominalnu kamatnu stopu

18. Averzija prema rizikua) izvedena je iz teorije rastue korisnostib) oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikuc) povezana je s premijama rizikad) a i be) b i cf) a, b i c

19. Arbitraeri su:a) medvjedib)bikovic)slobenici burzed) a i be) a,b i cf) nita nije tono

20. Fundamentalana analiza:a) vjeruje da se povijest ponavljab) je bra i jednostavnija od tehnike naalizec) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti vrijednosnog papirad) a i be) a i cf) nita tono

21. Pravac trita kapitalaa) sijee horizontalnu os u nerizinoj kamatnoj stopib) je nova efikasna granica investicijac) tangira efikasnu granicu u trinom portfoliud) a i ce) b i cf) a, b i c

22. Od navedenih tvrdnji tone su:a) obveznica se moe emitirati bez nominalne vrijednostib) obveznice bez kupona emitraju se prema kuponskim uz dulje dospijeec) kuponske obveznice predstavljaju najei tip obveznica na razvijenim tritima kapitalad) a i ce) b i cf) a,b i c

23. Kombinacijom ulaganja u dvije kuponske obveznice istog trajanja i razliitog prinosa mogu oekivatia) dulje trajanje portfoliab) krae trajanje portfoliac) manju osjetljivost portfelja na promjenu kam. stopad) a i be) b i cf) nita tono

24.Uz ostale nepromijenjene uvjete nakon dana kada dionice ostaju bez dividendi njihova e cijenaa) porastib) pastic) ovisi o odnosu ponude i potranjed) a i be) b i cf) a, b i c

25. Zaokruite tone tvrdnjea) opcija konverzije ima sloeniji model vrednovanja od varantab) opcija konverzije brie razliku izmeu dionica i obveznicac) opcija konverzije moe se odvojiti od obvezniced) a i be) a i cf) a , b , c

26. Zakrui tonu tvrdnju:a) Modificirano trajanje predstavlja prosjeno ponderirano vrijeme do dospijea obvezniceb) Cox-Ingersoll-Rossovo trajanje predstavlja paralelne pomake krivulje prinosac) Macauleyevo trajanje pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosad) Konveksnost je prva derivacija funkcije cijene obveznice po trinoj kamatnoj stopi.27. unaprijednice:a)nemaju razvijeno sekundarno triteb)dominiraju u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovorac)su standardizirani terminski ugovori o kupoprodaji s odgoenom isporukomd)nisu obligacija za njihove dratelje

28. tehnika analiza:a)vjeruje da se povijest ponavljab)vjeruje da se cijena dionica sporo prilagoava novim informacijamac)se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice

29. trezorski zapisi uobiajeno su:a)kamatonosni vrijednosni papirib)anuitetski vpc)diskontni vpd)bez dospijea

30. Izvrenje call opcije znai da :a) Da je dratelj opcije kupio vezanu imovin po cijeni nioj od trineb) da e sastavlja opcije uvjek pretrpiti gubitakc) da se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljaa opcijed)toni su odgovori a i be) toni su odgovori b i cf) toni su odgovori a i c

31. Prema kojoj teoriji krivulja/e prinosa ima normalni oblik?a) teoriji oekivanjab) Teoriji preferencijalne likvidnostic) Teoriji pristranih oekivanjad) tono a i be) tono a i cf ) tono a, b ,c

32. Ako se obveznica prodaje uz diskont tada :a) je tekui prinos manji od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea vii od nominalne kamatne stopeb) je tekui prinos vii od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea nii od nominalne kamatne stopec) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa nii od prinosa do dospijead) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa vei od prinosa do dospijeac tono

33. Tehnika analiza:a) smatra da se povijest ponavljab) vjeruje da swe cijene dionica sporo prilagoavaju novim informacijamac) temelji se na promatranju promjena u vrijednosti dionicad) a i be) a i cf) b i c

34. Standardna devijacija portfolija koja sadri dvije investicije je linearna funkcija vrijednosti portfolija:a) ako je koeficijent korelacije -1 ili 1b) ako je koeficijent korelacije 0c) za bilo koji koeficijent korelacijed) niti jedan od navedenih odgovora

35. Odnos cijena i zarada (P/E):a) najei je kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionicab) daje iste rezultate kao i Gordonov model ako se zadrane zarade reinvestirajuc) ne moe se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionicad) a i be) b i cf) a, b, c36.Izvrenje call opcije znai da :a) Da je dratelj opcije kupio vezanu imovin po cijeni nioj od trineb) da e sastavlja opcije uvjek pretrpiti gubitakc) da se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljaa opcijed)toni su odgovori a i be) toni su odgovori b i cf) toni su odgovori a i c

37. Prema kojoj teoriji krivulja/e prinosa ima normalni oblik?a) teoriji oekivanjab) Teoriji preferencijalne likvidnostic) Teoriji pristranih oekivanjad) tono a i be) tono a i cf ) tono a, b ,c

38. Ako se obveznica prodaje uz diskont tada :a) je tekui prinos manji od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea vii od nominalne kamatne stopeb) je tekui prinos vii od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea nii od nominalne kamatne stopec) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa nii od prinosa do dospijead) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa vei od prinosa do dospijea

39.arbitraeri su :a)investitori,b)medvjedi,c)pekulanti,d)regulatori trita40. Izvrenje call opcije znai da :a) Da je dratelj opcije kupio vezanu imovin po cijeni nioj od trineb) da e sastavlja opcije uvjek pretrpiti gubitakc) da se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljaa opcijed)toni su odgovori a i be) toni su odgovori b i cf) toni su odgovori a i c

41. Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi:a)Za dionice i obvezniceb)Samo za dionicec) Samo za obvezniced)Samoza kuponske obveznice

42.Koja od navedenih teorija ne objanjava vremensku str. Kamatnih stopa :a)korisnostib)oekivanjac)t.seg.tritad)t.preferencije likvidnosti

43. Za procijenu vrijednosti obinih dionica njihova nominalna vrijednost:a)je polazni element njihove procjeneb)je oekivani novani tok od prodaje dionicec)nema nikakvo znaenjed)je donja granica procijenjene vrijednosti44. Zaokruite tonu tvrdnju:Fudamentalna analiza :a)vjeruje da se povijest ponavljab)je bra i jednostavnija od tehnike analizec)je usmjerene na pravi izbor vremena kupnje tj. prodaje vrijednosnih papirad) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice

45. U uem smislu trite kapitala predstavljeno je:a)tritem preko alterab)dogovornim tritem kreditac)tritem vrijednosnih papirad)burzom

46. Zaokrui tonu tvrdnju:a)Modificirano trajanje predstavlja prosjeno ponderirano vrijeme do dospijea obvezniceb)Konveksnost je prva derivacija funkcije cijene obveznice po tr.kam.stopic)Macauleyevo trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosad)Fisher-Weilovo trajanje ne pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosa

47. Ronice su standardizirani terminski ugovori :a)koji nemaju razvijeno sekundarno triteb)koji su slabo zastupljeni u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovorac)koji nemaju osigurano likvidnost trgovanjad)o kupoprodaji s odgoenom isporukom

48. Odnos cijene i zarada obrnuto je proporcionalana)prinosu od dividendib)prinosu od zaradac)tekuem prinosud)prinosu do dospijea49. Koji od navedenih prinosa nije karakteristian za obine dionice :a)prinos za razdoblje dranjab)zahtjevani prinos iz CAMP-ac)prinos do dospijea (samo obveznice)d)zahtjevani prinos iz modela sadanje vrijednosti dividendi

50. Gordonov model moe se primijeniti:a)na sve obvezniceb)na sve dionicec)na dionice koje isplauju dividended)na preferencijalne dionice

51. Karakteristini reg.pravac vrijdnosnog papiraa)je varijanta vieindeksnih modelab)ima koeficijent smjera u visini beta koeficijentac)ima koeficijent smjera u visini alfa koef.d)Toni a i be)Toni a i cf)Niti jedan od odg

52. Prinos do dospijea :a)utvrena kao interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicub)mjera ukupnog prinosa na obveznice ZA OVO NISAM SIGURNAc)mjera parcijalnog prinosa na obvezniced)toni su a i be)a i cf)b i c

53. Uz ostale nepromijenjene uvjete :a)to je tr.kam.stopa via, trajanje je kraeb)to je kuponska kam.stopa via,trajanje je duljec)to je dospijee obveznice dulje, trajanje je kraed)toni su a i be)a i cf)b i c

54. Arbitraeri sua)medvjedib)slubenici burzic)lanovi regulatora tritad)toni a i be)a, b i cf)niti jedan od navedenih odg

55. U osnovi portfolio strategije je :a)smanjenje fluktuacije prinosa na investicijeb)redukcija rizikac)poveanje prinosad)a i be)b i cf)a, b i c

56. Averzija prema riziku :a)oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikub)povezana je s premijama rizikac)izvedena je iz teorije rastue korisnostid)toni a i be)b i cf)a, b i c

57. Zaokruite tone odgovore:a)opcije konverzije ne moe se odvojiti od obvezniceb)varant ima sloeniji model vrednovanja od opcije konverzijec)opcija konverzije brie razliku izmeu dionica i obveznicad)toni a i be)a i cf)a,b i c

58. Zaokruite tonu tvrdnjua)call opcija je kratkoroan instrument, a varant dugoroan instrumentb)call opcija ima uinak razvodnjavanja kapitala, a varant nemac)varant daje pravo kupnje dionice po izvrnoj cijeni na odreeni dand)a i ce)b i cf)a, b i c

59. Zaokruite tone tvrdnje :a)izvedenicu su fin.instrumenti koji predstavljaju obvezu izvrenja za kupca i za prodavatelja izvozab)vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine za koju se izvedenica sastavljac)praktiki ne postoji imovina ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenicad)a i ce)b i cf)a b i c

60. Izvrenje cal opcije znai da :a)je dratelj opcije kupio vezanu imovinu po cijeni nioj od trineb)e sastavlja opcije uvijek pretrpit gubitakc)se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljaa opcijed)a i be)a i cf)b i c61. Uz ostale nepromijenjene uvjete :a) to je tr.kam.stopa via, trajanje je kraeb) to je kuponska kam.stopa via,trajanje je duljec) to je dospijee obveznice dulje, trajanje je kraed) toni su a i be) a i cf) b i c62. Karakteristini regresijski pravac vrijednosnog papira:a) je varijanta vieindeksnih modelab) ima koeficijent smjera u visini beta koeficijentac) ima koeficijent smjera u visini alfa koeficijentad) a i be) a i cf) niti jedan od navedenih odgovora63. kombinacijom ulaganja u dvije obveznice bez kupona istog trajanja i razliitog prinosa mogue je ostvariti1)dulje trajanje portfolia2)krae trajanje portfolia3)manju osjetljivost portfelja na promjenu ks4)a+b5)b+c6) nita

64. Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi:a)Za dionice i obveznice b)Samo za dionicec) Samo za obveznice( naeno u nekoj skripti-samo za obveznice i preferencijalne dionice)d)Samoza kuponske obveznice

65. Zaokruite tonu tvrdnju:Fudamentalna analiza :a)vjeruje da se povijest ponavljab)je bra i jednostavnija od tehnike analize-neki tvrde ovoc)je usmjerene na pravi izbor vremena kupnje tj. prodaje vrijednosnih papira - a neki ovod) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice - veinom tu na forumu

66. Prinos do dospijea :a)utvrena kao interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicub)mjera ukupnog prinosa na obveznice NISAM SIGURNAc)mjera parcijalnog prinosa na obvezniced)toni su a i b -e)a i cf)b i c

67. Arbitraeri sua)medvjedib)slubenici burzic)lanovi regulatora trita d)toni a i be)a, b i cf)niti jedan od navedenih odg-OVO

68. Averzija prema riziku :a)oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikub)povezana je s premijama rizikac)izvedena je iz teorije rastue korisnostid)toni a i be)b i cf)a, b i c

69. Zaokruite tonu tvrdnjua)call opcija je kratkoroan instrument, a varant dugoroan instrument- b)call opcija ima uinak razvodnjavanja kapitala, a varant nemac)varant daje pravo kupnje dionice po izvrnoj cijeni na odreeni dan d)a i c -e)b i cf)a, b i c

70. Zaokruite tone tvrdnje :a)izvedenicu su fin.instrumenti koji predstavljaju obvezu izvrenja za kupca i za prodavatelja izvozab)vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine za koju se izvedenica sastavljac)praktiki ne postoji imovina ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenicad)a i ce)b i cf)a b i c 71. Zaokruite tonu tvrdnju:Fudamentalna analiza :a) vjeruje da se povijest ponavljab) je bra i jednostavnija od tehnike analizec) je usmjerene na pravi izbor vremena kupnje tj. prodaje vrijednosnih papira d) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice 72. U trenutku emisije obveznice se prodaju uz premiju ako je njena nom kam stopa vea od prinosa do dospjea. to vrijedi za:a) kuponsku o b) ob bez kuponac) anuitetsku-- kombinacija--nista od navedenog

73. Ulaganjem u 2 obv bez kupona istog trajanjaa) dulje trajanje portfoliab) krace trajanje portfoliac) manja osjetlivost portf na promjenu kam stoped) nita navedeno74. Investicijska analiza moe se oznaiti kao:a) interna financijska analiza;b) eksterna financijska analiza;c) korporacijska financijska analiza;d) tehnika financijska analiza.

75. Trite na kojem investitori meusobno trguju velikim blokovima dionica naziva se: a) primarno; b) sekundarno; c) tercijarno; d) kvartalno.

76. Na kvartalnom financijskom tritu meusobno trguju:a) brokeri;b) brokeri i njihovi komitenti;c) pekulanti i arbitraeri;d) investitori meusobno.

77. Zakon jedne cijene rezultat je:a) djelovanja arbitrae;b) zakonske regulative;c) segmentacije trita;d) vremenske strukture kamatnih stopa.

78. Poloaj karakteristinog regresijskog pravca vrijednosnog papira ovisi o:a) i koeficijentu;b) koeficijentu i rezidualu;c) koeficijentu i rezidualu;d) rezidualu i trinom indeksu.

79. Mjeru specifinog rizika tvrtke u pravcu trita vrijednosnih papira (SML) predstavljaa) nerizina kamatna stopa;b) koeficijent;c) rezidual;d) SML ne mjeri specifini rizik.

80. Mjeru specifinog rizika tvrtke u karakteristinom regresijskom pravcu dionice predstavlja:a) koeficijent;b) koeficijent;c) rezidual;d) trini indeks.

81. Vrijednosni papir koji ima negativnu je:a) manje rizian od papira s istom pozitivnom ;b) riziniji od papira s istom pozitivnom ; (?)c) nemogu na razvijenom tritu;d) s oekivanim prinosom koji tei negativnom (npr. osiguranje vozila).

82. Uz pretpostavku neograniene kratke prodaje (zaduivanje i ponovno ulaganje) set portfolija s minimalnim varijancama bit e:a) isti kao i bez takve pretpostavke;b) iri prema onome bez takve pretpostavke;c) ui prema onome bez takve pretpostavke;d) pomaknut prema sjeverozapadu u odnosu na onaj bez takve pretpostavke.

83. Matrica kovarijanci moe se primjenom jednoindeksnog modela svesti na linearne odnose ako je:a) suma koeficijenata vrijednosnih papira jednaka 0;b) suma koeficijenata vea od 1;c) koeficijent korelacije meu rezidualima jednak 0;d) kovarijanca meu rezidualima openito negativna.

84. Vieindeksni modeli:a) razbijaju sistematski rizik na vie komponenti;b) koriste vie trinih indeksa dionica;c) razbijaju specifian rizik na vie komponenti;d) zamjenjuju koeficijent s nerizinom kamatnom stopom.

85. Vieindeksni modeli razmatraju:a) razliite imbenike reziduala;b) razliite imbenike sistematskog rizika;c) razliite imbenike specifinog rizika;d) razliite koeficijente vrijednosnih papira.

86. Koji od navedenih indeksa nije razvijen za mjerenje performansi portfolija: a) Jensenov indeks;b) Treynorov indeks;c) Markowitzev indeks;d) Sharpeov indeks.

87. Arbitrana teorija procjenjivanja (APT):a) iskljuiva je prema CAPM-u; b) polazi od istih pretpostavki kao CAPM;c) koristi regresijski model kao CAPM;d) manje je realistina od CAPM-a.

88. Koja tvrdnja nije tona:a) tijekom vremena trajanje (duration) obveznica se smanjuje uz pretpostavku da su ostali uvjeti isti;b) trajanje kamatonosnih obveznica uvijek je manje od njihova vremena do dospijea;c) s porastom stope prinosa na obveznice raste i njihovo trajanje;d) trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosa obveznice.

89. Osjetljivost cijena obveznica na promjene kamatnih stopa:e) vea je to je vrijeme do dospijea dulje;f) manja je to je vrijeme do dospijea dulje; (npr. to je rejting vei!)g) ne ovisi o vremenu do dospijea;h) ima karakteristian u oblik s poveanjem vremena do dospijea.

90. Koja sintagma ne opisuje vremensku strukturu kamatnih stopa:a) teorija oekivanja;b) teorija preferencije likvidnosti;c) teorija vremena do dospijea;d) teorija segmentacije trita.

91. Koja od navedenih prednosti ulaganja u investicijske fondove nije tona:a) bolja diverzifikacija;b) nii rizik i vii prinos; MISLIM DA JE OVO ALI NISAM SIGURNAc) nii transakcijski trokovi;d) manja likvidnost.

92. Dugom pozicijom konvencionalno se oznaava:a) kupnja put opcije;b) kupnja dionice;c) prodaja call opcije;d) prodaja dionice.

93. Koja od navedenih opcija koje nose obveznice zamagljuje podjelu vrijednosnih papira na obveznice i dionice:a) opozivost;b) konvertibilnost;c) pridrueni varanti;d) otkupljivost.

94. Opcija konverzije:a) ne moe se pridruiti preferencijalnim dionicama;b) moe se odvojiti od obveznice uz koju je pridruena;c) zamagljuje podjelu na dionice i obveznice;d) smanjuje vrijednost obveznica.

95. Koji instrument ne predstavlja financijsku izvedenicu s razvijenim sekundarnim tritem:i) ronica (futures);j) opcija;k) varant;l) zamjena (swap).

96. Temeljnu zamjenu (swap) predstavlja:a) zamjena plaanja kamata;b) zamjena dionica;c) zamjena potraivanja za vlasniki udjel u poduzeima;d) zamjena plaanja dividendi.

97. Ronice (futures) i unaprijednice (forwards) bitno se razlikuju glede:m) imovine na koju se izdaju;n) isporuke;o) dospijea;p) standardiziranosti.

98. Ronice (futures) i opcije bitno se razlikuju glede:a) imovine na koju se izdaju;b) isporuke; (ronica se mora izvriti, a opcija ne mora!)c) dospijea;d) standardiziranosti.

99. Koji instrument ne predstavlja financijsku izvedenicu:a) ronica (futures);b) opcija;c) junk bond;d) zamjena (swap).

100. Dugu poziciju ne zauzimaa) kupac dioniceb) kupac call opcije na dionice c) prodava put opcije na dioniced) prodava dionice

101. Koja sintagma ne opisuje vremensku strukturu kamatnih stopaa) teorija oekivanjab) teorija segmentacije tritac) teorija vremena do dospijea d) teorija preferencije likvidnosti

102. Osjetljivost cijena kuponskih obveznica na promjene kamatnih stopaa) vea je to je rejting slabijib) manja je to je vrijeme do dospijea duec) manja dok su vremenski tokovi grupirani blie dospijeud) vea to su kuponske kamatne stope vie

104. Koji instrument NE predstavlja financijsku izvedenicu s razvijenim sekundarnim tritem (MODA SAM OVO KRIVO PREPISALA, PO MENI A, B I C IMAJU RAZVIJENO SEKUNDARNO TRITE)a) futuresb) opcijac) varantd) swap

105. Prema CAPM dionica s negativnim beta faktorom imaa) manji rizik od dionice s pozitivnim beta faktoromb) vei rizik od dionice s pozitivnim beta faktoromc) vee oekivane promjene cijena od dionica s istom pozitivnom betomd) tendenciju ostvarivanja negativnog prinosa

106. APT a) barata s vie imbenika rizikab) polazi od krutih pretpostavki savrenog tritac) ne ukljuuje nerizinu kamatnu stopud) manje je realistina od CAPM

107. Opcija konverzijea) ne moe se pridruiti preferencijalnim dionicamab) ne moe se odvojiti od obveznicac) zamagljuje podjelu na dionice i obvezniced) smanjuje vrijednost obveznice

108. Uz pretpostavku neograniene kratke prodaje set portfolia s minimalnom varijancom bit e a) isti kao i bez takve pretpostavkeb) iri prema onome bez pretpostavkec) ui prema onom bez pretpostavked) pomaknut prema sjeveroistoku u odnosu na onog bez pretpostavke

109. Vieindeksni modelia) razbijaju sistemski rizik na vie komponentab) koriste vie trinih indeksa dionicac) razbijaju specifini rizik na vie komponentad) zamjenjuju s nerizinom kamatnom stopom

110. Kalendarski raspon predstavljaa) horizontalanb) vertikalanc) dijagonalnid) niti jedan

111. Ukupni rizik dionica izraava se:a) kovarijancomb) standardnom devijacijomc) beta koeficijentomd) korelacijom112. Tipini financijski specijalsiti za industriju vrijednosnih papira nisua) bankeb)brokerske kuec)dealerski alterid) investicijski bankari113. S poveanjem stupnja diversifikacije portfolia investicija u financijsku imovinua) rizik portfolio se smanjuje sve manjim intenzitetomb) moe se u potpunosti izbjei sistematski rizik porftoliac)poveava se oekivani prinos portfoliad) smanjuje se rizik, a poveava oekivani prinos portfolia114. Tekui novani dohodak od investicija nije/nisu:a) dividendeb) kamatec) tatijemed) utrci od prodaje115. Opcija otkupljivosti na zahtjev vlasnika:a) predstavlja za vlasnika call opcijub)se koristi kada na tritu kapitala poraste razina kamatnih stopac) ograniava rast cijene obvezniced) obveznice s tom opcijom se iskupljuju po cijeni vioj od nominalne vrijednosti116. Izmeu obveznice, krae trajanje e imati obveznica koja imaa)niu nominalnu kamatnu stopub) krae dospijeec) kuponska obveznica u odnosu na anuitetsku obveznicud) niti jedan odgovor nije toan117. Zaokruite netonu tvrdnju: Preferencijalne dionice:a) su rizinije od obinih dionicab) u pravilu nemaju pravo glasac) sredstvo formiranja vlasnike glavnice poduzead) u pravilu nose fiksne dividende118. Za procjenu vrijednosti obinih dionica njihova nominalna vrijednost:a) je polazni element procjeneb)je oekivani novani tok od prodaje dionicec) nema nikakvo znaenjed) je donja granica procijenjene vrijednosti

119. Obveznice koje ne nose opciju konverzije u odnosu na obveznice s tom opcijom:a) nose viu nominalnu kamatnu stopub) nose niu nominalnu kamatnu stopuc) nose jednaku nominalnu kamatnu stopud) mogu nositi i viu i niu nominalnu kamatnu stopu120. Averzija prema rizikua) izvedena je iz teorije rastue korisnostib) oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikuc) povezana je s premijama rizikad) a i be) b i cf) a, b i c121. Arbitraeri su:a) medvjedib)bikovic)slobenici burzed) a i be) a,b i cf) nita nije tono122. Fundamentalana analiza:a) vjeruje da se povijest ponavljab) je bra i jednostavnija od tehnike naalizec) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti vrijednosnog papirad) a i be) a i cf) nita tono123. Pravac trita kapitalaa) sijee horizontalnu os u nerizinoj kamatnoj stopib) je nova efikasna granica investicijac) tangira efikasnu granicu u trinom portfoliud) a i ce) b i cf) a, b i c124. Od navedenih tvrdnji tone su:a) obveznica se moe emitirati bez nominalne vrijednostib) obveznice bez kupona emitraju se prema kuponskim uz dulje dospijeec) kuponske obveznice predstavljaju najei tip obveznica na razvijenim tritima kapitalad) a i ce) b i cf) a,b i c125. Kombinacijom ulaganja u dvije kuponske obveznice istog trajanja i razliitog prinosa mogu oekivatia) dulje trajanje portfoliab) krae trajanje portfoliac) manju osjetljivost portfelja na promjenu kam. stopad) a i be) b i cf) nita tono

126. Uz ostale nepromijenjene uvjete nakon dana kada dionice ostaju bez dividendi njihova e cijenaa) porastib) pastic) ovisi o odnosu ponude i potranjed) a i be) b i cf) a, b i c

127. Zaokruite tone tvrdnjea) opcija konverzije ima sloeniji model vrednovanja od varantab) opcija konverzije brie razliku izmeu dionica i obveznicac) opcija konverzije moe se odvojiti od obvezniced) a i b e) a i cf) a , b , c

128. Tehnika analiza: (netona tvrdnja)a) smatra da se povijest ponavljab) vjeruje da se cijene dionica sporo prilagoavaju novim informacijamac) temelji se na promatranju promjena u vrijednosti dionicad) a i b e) a i cf) b i c

129. Karakteristini reg.pravac vrijdnosnog papiraa)je varijanta vieindeksnih modelab)ima koeficijent smjera u visini beta koeficijentac)ima koeficijent smjera u visini alfa koef.d)Toni a i be)Toni a i cf)Niti jedan od odg

130. Dugu poziciju ne zauzimaa)kupac dioniceb)kupac call opcije na dionice c)prodava put opcije na dioniced)prodava dionice

131. Vieindeksni modelia)razbijaju sistemski rizik na vie komponenta b)koriste vie trinih indeksa dionicac)razbijaju specifini rizik na vie komponentad)zamjenjuju s nerizinom kamatnom stopom

132. Kalendarski raspon predstavljaa)horizontalanb)vertikalan c)dijagonalnid)niti jedan

133. APT a)barata s vie imbenika rizika b)polazi od krutih pretpostavki savrenog tritac)ne ukljuuje nerizinu kamatnu stopud)manje je realistina od CAPM

134. Opcija konverzijea)ne moe se pridruiti preferencijalnim dionicamab)ne moe se odvojiti od obveznica c)zamagljuje podjelu na dionice i obveznice d)smanjuje vrijednost obveznice

135. Koji instrument NE predstavlja financijsku izvedenicu s razvijenim sekundarnim tritem (MODA SAM OVO KRIVO PREPISALA, PO MENI A, B I C IMAJU RAZVIJENO SEKUNDARNO TRITE)a)futuresb)opcijac)varantd)swap

136. U trenutku emisije obveznice se prodaju uz premiju ako je njena nom kam stopa vea od prinosa do dospjea. to vrijedi za:a) kuponsku b) ob bez kuponac) anuitetsku -- kombinacija--nista od navedenog

137. Ulaganjem u 2 obv bez kupona istog trajanjaa) dulje trajanje portfoliab) krace trajanje portfoliac) manja osjetlivost portf na promjenu kam stopeNita naved

138. Unaprijednice:a) nemaju razvijeno sekundarno trite b) dominiraju u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovorac) su standardizirani terminski ugovori o kupoprodaji s odgoenom isporukom (ovo VRIJEDI ZA RONICE) d) nisu obligacija za njihove dratelje

139. Tehnika analiza:a) vjeruje da se povijest ponavlja b) vjeruje da se cijena dionica sporo prilagoava novim informacijama ZA OVO NISAM SIGURNAc) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dioniced) a i be) a i cf) b i c

140. Trezorski zapisi uobiajeno su:a) kamatonosni vrijednosni papirib) anuitetski vpc) diskontni vpd) bez dospijea

141. Prema kojoj teoriji krivulja/e prinosa ima normalni oblik?a) teoriji oekivanjab) teoriji preferencijalne likvidnosti (po njoj iskljuivo) c) teoriji pristranih oekivanjad) tono a i be) tono a i cf ) tono a, b ,c (u principu su sve 3)

142. Ako se obveznica prodaje uz diskont tada :a) je tekui prinos manji od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea vii od nominalne kamatne stopeb) je tekui prinos vii od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea nii od nominalne kamatne stopec) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa nii od prinosa do dospijea d) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa vei od prinosa do dospijea

143. Za tipinog investitora nominalna vrijednost obine dionice:a) nije bitna b) od presudne je vanostic) ograniava mu mogunost prodaje dionicad) predstavlja vrijednost koju je investirao

144. Standardna devijacija portfolija koja sadri dvije investicije je linearna funkcija vrijednosti portfolija: a) ako je koeficijent korelacije -1 ili 1 b) ako je koeficijent korelacije 0c) za bilo koji koeficijent korelacijed) niti jedan od navedenih odgovora

145. Odnos cijena i zarada (P/E):a) najei je kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionicab) daje iste rezultate kao i Gordonov model ako se zadrane zarade reinvestirajuc) ne moe se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionicad) a i be) b i cf) a, b, c

146. Koji od navedenih prinosa nije karakteristian za obine dionice :a) prinos za razdoblje dranjab) zahtjevani prinos iz CAMP-ac) prinos do dospijea (samo obveznice imaju dospijee) d) zahtjevani prinos iz modela sadanje vrijednosti dividendi

147. Gordonov model moe se primijeniti:a) na sve obvezniceb) na sve dionicec) na dionice koje isplauju dividende d) na preferencijalne dionice

148. Prinos do dospijea :a) utvrena kao interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicu b) mjera ukupnog prinosa na obveznice c) mjera parcijalnog prinosa na obveznice (ovo je tocno ako pita za tekuci prinos)d) toni su a i be) a i cf) b i c

149. Uz ostale nepromijenjene uvjete :a) to je tr.kam.stopa via, trajanje je krae b) to je kuponska kam.stopa via,trajanje je dulje (krae)c) to je dospijee obveznice dulje, trajanje je krae d) toni su a i be) a i cf) b i c

150. Arbitraer: (inae regulatori trita)a) medvjedib) slubenici burzic) lanovi regulatora tritad) toni a i b e) a, b i cf) niti jedan od navedenih odg (oni su u principu i medvjedi i bikovi i regulatori trzista pa je mozda ovo ipak tocno)

151. U osnovi portfolio strategije je :a) smanjenje fluktuacije prinosa na investicije b) redukcija rizika c) poveanje prinosad) a i be) b i cf) a, b i c

152. . Averzija prema riziku :a) oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikub) povezana je s premijama rizikac) izvedena je iz teorije rastue korisnostid) toni a i b (konzervativni investitori imaju vecu averziju pa traze vece premije rizika da kompenziraju smanjenu korisnost prinosa investicije) e) b i cf) a, b i c

153. Zaokruite tone odgovore:a) opcije konverzije ne moe se odvojiti od obvezniceb) varant ima sloeniji model vrednovanja od opcije konverzijec) opcija konverzije brie razliku izmeu dionica i obveznicad) toni a i be) a i c f) a,b i c

154. Zaokruite tonu tvrdnjua) call opcija je kratkoroan instrument, a varant dugoroan instrument b) call opcija ima uinak razvodnjavanja kapitala, a varant nemac) varant daje pravo kupnje dionice po izvrnoj cijeni na odreeni dan (da bi bilo tono treba pisat kroz odreeno razdoblje) d) a i ce) b i cf) a, b i c

155. Zaokruite tone tvrdnje :a) izvedenicu su fin.instrumenti koji predstavljaju obvezu izvrenja za kupca i za prodavatelja izvozab) vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine za koju se izvedenica sastavljac) praktiki ne postoji imovina ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenicad) a i ce) b i c f) a b i c

156. Izvrenje call opcije znai da :a) je dratelj opcije kupio vezanu imovinu po cijeni nioj od trine b) e sastavlja opcije uvijek pretrpit gubitakc) se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljaa opcije d) a i b

157. Kombinacijom ulaganja u dvije obveznice bez kupona istog trajanja i razliitog prinosa mogue je ostvaritia) dulje trajanje portfoliab) krae trajanje portfoliac) manju osjetljivost portfelja na promjenu ksd) a+be) b+cf) nita

158. Za procijenu vrijednosti obinih dionica njihova nominalna vrijednost:a) je polazni element njihove procjeneb) je oekivani novani tok od prodaje dionicec) nema nikakvo znaenje d) je donja granica procijenjene vrijednosti

159. U uem smislu trite kapitala predstavljeno je:a) tritem preko alterab) dogovornim tritem kreditac) tritem vrijednosnih papira (dijeli se na bankovno trite i trite vrijednosnicama) d) burzom

160. Zaokruite tonu tvrdnju:Fudamentalna analiza :a) vjeruje da se povijest ponavljab) je bra i jednostavnija od tehnike analizec) je usmjerene na pravi izbor vremena kupnje tj. prodaje vrijednosnih papirad) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice

161. Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi:a)za dionice i obveznice b) samo za dionicec) samo za obveznice (ako pita za prinos do dospjea onda je ovo odg)d) samo za kuponske obveznice

162. Koja od navedenih teorija ne objanjava vremensku str. Kamatnih stopa :a) korisnosti b) oekivanjac) t.seg.tritad) t.preferencije likvidnosti

163. Zaokrui tonu tvrdnju:a) modificirano trajanje predstavlja prosjeno ponderirano vrijeme do dospijea obvezniceb) konveksnost je prva derivacija funkcije cijene obveznice po tr.kam.stopic) Macauleyevo trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosa d) Fisher-Weilovo trajanje ne pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosa

164. Ronice su standardizirani terminski ugovori :a) koji nemaju razvijeno sekundarno triteb) koji su slabo zastupljeni u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovorac) koji nemaju osigurano likvidnost trgovanjad) o kupoprodaji s odgoenom isporukom

165. Odnos cijena i zarada obrnuto je proporcionalan:a) prinosu od dividendib) prinosu od zarada c) tekucem prinosud) prinosu do dospijea

166. Bilanca je : a. Temeljni financijski izvjetajb.prikaz stanja imovine, obveza i glavnice poduzea kroz odreeno vrijemec. prikaz financijskih performansi poduzead. stanje prihoda i rashoda na dan sastavljanja

167. Izvjetaj j o dobiti raun dobiti i gubitka je:a. izvedeni financijski izvjetajb. prikaz naplaenih prihoda i rashoda odreenog vremenac. slika financijskog stanja poduzea na odreeni dan d. temeljni financijski izvjetaj

168. U uvjetima stvarnog svijeta cilj poslovanja poduzea je :a. maksimalizacija vrijednosti profitab. maksimalizacija vrijednosti poduzeac. maksimalizacija bogatstva dioniarad. maksimalizacija utroka vrijednosnih papira poduzea

169. Ukupni rizik investicija se:a. sastoji od diverzificirajueg i specifinogb. sastoji od sistematskog i nediverzificirajuegc. sastoji se od sistematskog i trinog rizika d, mjeri se varijancom

170. Ukupni rizik investicije se:a. sastoji od sistematskog i specifinog rizikab. sastoji od sistematskog i nediverzificirajueg rizikac. od diverzificirajueg i trinog rizikad. mjeri koeficijentom

171. Ukupni rizik investicije se:a. mjeri varijancomb. sastoji od sistematskog i nediverzificirajueg rizikac. sastoji od sistemskog i trinog rizikad. sastoji od diverzificirajueg i specifinog rizika

172. Izmeu investicija jednakih oekivanih vrijednosti bolja je investicija s :a. veom standardnom devijacijomb. veom kovarijancomc. negativnim koeficijentom korelacijed. manjom varijancom

173. Matrica kovarijanci je simetrina s obzirom na dijagonalu na kojoj se nalazea. kovarijancib. varijancec. koeficijente korelacijed. Standardne devijacije

174. isti novani tok ine:a. Zarade nakon kamata, prije poreza + amortizacijab. ZPKP+ Ac. Zarade nakon kamata i poreza ali prije amortizacije+ utede na porezima od amortizacijed. ZPP+ porezne utede od kamata

175. isti novani tok nakon poreza a. ne ukljuuje kamateb. ukljuuje kamatec. ukljuuje samo porezni zaklon od kamatad. ukljuuje i kamate i dividende

176. Novani tok projekta nakon poreza:a. prognozira se temeljem oekivane prodajeb. ukljuuje kamatec. aproksimira se veliinom zarada nakon kamata i poreza i amortizacijed. toni su odgovori a i ce. toni su odgovori b i cf. toni su odgovori a, b i c

177. Amortizacija nije :a. troak u raunovodstvenom smislub. ne novani troak c. initelj poreznog zaklonad. oporezivi dio NT poduzea

178. Razlika izmeu stvarnog prinosa i prinosa procijenjenog karakteristinim regresijskim pravcem:a. koeficijentb. koeficijentc. trini indeksd. rezidual

179. Koji od navedenih elemenata ne mora nositi obveznica kao tipini kreditni financijski instrument:a. nominalnu vrijednostb. dospijeec. kuponsku kamatnu stopu d. sistem amortizacije

180. Kuponske obveznice emitiraju se prema obveznicama bez kupona :a. isto dospijeeb. krae dospijeec. dulje dospijeed. dospijee koje je po pravilu dulje od 20 g.

181. Obveznice bez kupona emitiraju se prema kuponskim obveznicama uz :a. isto dospijeeb. krae dospijeec. dulje dospijeed. dospijee koje je po pravilu dulje od 20 g.

182. Preferencijalne dionice: a. u pravilu nose fiksne dividendeb. nadreene su obveznicamac. u pravilu nemaju pravo glasa d. hibridni instrument financiranja

183. Preferencijalne dionice:a. u pravilu nose fiksne dividendeb. rizinije su od obinih dionica c. u pravilu nemaju pravo glasad. sredstvo formiranja vlasnike glavnice poduzea

184. Zaokruite NETONE tvrdnje: Preferencijalne dionicea. u pravilu nose fiksne dividendeb. rizinije su od obinih dionicac. u pravilu nemaju pravo glasad. sredstvo formiranja vlasnike glavnice

185. Zaokruite NETONE tvrdnje: Preferencijalne dionicea. u pravilu nose fiksne dividendeb. nadreene su obveznicamac. u pravilu nemaju pravo glasad. hibridni instrument financiranja

186. Za procjenu vrijednosti obinih dionica njihova nominalna vrijednosta. je polazni element procjeneb. je oekivani novani tok od prodaje dionicac. nema nikakvo znaenje d.je donja granica procijenjene vrijednosti

187. Odnos cijene i zarade obrnuto je proporcionalan a. Prinosu od dividendi b. Prinosu od zaradac. Tekuem prinosud. Prinosu do dospijea

188. Odnos cijene i zarade:a. najei je kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionicab. daje iste rezultate kao i gordonov model ako je profitabilnost reinvestiranja zarada jednaka zahtijevanom prinosuc. moe se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionicad. a i be. b i cf. a,b,c,

189. Odnos cijene i zarade:a. najei je kapitalizacijski koeficijent za vrednovanjeb. moe se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionicac. ne moe se primijeniti za poduzee koje ne isplauje dividended. a i be. a i cf. a,b,c,

190. Nominalna vrijednost dionicaa.je vrijednost po kojoj je poduzee obavilo njihovu prvu javnu emisijub.je vrijednost po kojoj je poduzee registriralo emisijuc.nije kljuna za vrednovanje obinih dionicad. a i be. b i cf. a,b i c

191. Ako se obveznica prodaje uz diskont tada:a. su tekui prinos i nominalna kamatna stopa vei od prinosa do dospijeab. je tekui prinos manji od nominalne kamatne stope , a prinos do dospijea vii od nominalne kamatne stopec. su tekui prinos i nominalna kamatna stopa nii od prinosa do dospijead. je tekui prinos vii od nominalne kam.stope, a prinos do dospijea nii od nominalne kam.stope

192. Ako se obveznica prodaje uz premiju tada:a. su tekui prinos i nominalna kamatna stopa vei od prinosa do dospijeab. su tekui prinos i nominalna kamatna stopa nii od prinosa do dospijeac. tekui prinos je manji od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea vei od nominalne kamatne stoped. . tekui prinos je vei od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea manji od nominalne kamatne stope

193. U trenutku emisije obveznice se prodaju uz premiju ako je njezina nominalna kamatna stopa vee od prinosa do dospijea, to vrijedi zaa. za kuponsku obveznicub. za anuitetskuc. bez kuponad. a i be. a i cf. niti jedan od navedenih odgovora

194. Teorem prema kojem se tijekom cijelog vremena do dospijea obveznica prodaje uz premiju ako joj je nominalna kamatna stopa nia od prinosa do dospijea vrijedia.za kuponsku obveznicub.za obveznicu bez kuponac.za anuitetskud. a i be.a i cf. niti jedan od navedenih odgovora

195. Teorem prema kojem se tijekom cijelog vremena do dospijea obveznica prodaje uz premiju ako joj je nominalna kamatna stopa via od prinosa do dospijea vrijedia.za kuponsku obveznicub.za obveznicu bez kuponac.za anuitetskud. a i be.a i cf. niti jedan od navedenih odgovora

196. Prema Gordonovom modelu(konstantan rast dividendi) troak kapitala od obinih dionica najosjetljiviji je :a. na procjenu oekivane stope rasta dividendib. na procjenu oekivanih dividendic. na veliinu nominalne vrijednosti dioniced. na stopu trine kapitalizacije

197. Troak kapitala od pravih preferencijalnih dionica predstavljaa. prinos do dospijeab. ukupan prinosc. tekui prinosd. prinos od preferencijalnih dividendi

198. Troak kapitala prije i nakon poreza razlikuje se:a. kod svih komponenti kapitalab. kod dugova i preferencijalnih dionicac. kod svih komponenti kapitala s fiksnim naknadamad. kod kapitala prikupljenog emisijom kuponskih obveznica

199. Troak agenata je:a. troak agencijskih uslugab. izgubljena vrijednost zbog djelovanja agenatac. menagerske plaed. transakcijski troak

200. Zaokrui tonu tvrdnju:a. Izraz (km-kf) iz CAPM modela predstavlaj rizik ukupnog trita kapitalab. Izraz (km-kf) iz CAPM modela odreuje nagib pravca ukupnog trita kapitala ZA OVO NISAM SIGURNAc.odreuje nagib pravca trita vrijednosnog papirad.niti jedan od navedenih odgovora

201. Vijek efektuiranja s financijskog stajalita a. isti je kao i ekonomski vijekb. razlikuje se od ekonomskog vijekac.dulji je od ekonomskog vijeka za vrijeme neiskoritavanja rezidualne vrijednostid. nema nikakve dodirne toke s ekonomskim vijekom

202. U osnovi vijeka efektuiranja projekta je :a. maksimalizacija sadanje vrijednosti istog novanog toka b. maksimalizacija iste sadanje vrijednostic. mogunost ostvarivanja pozitivnih istih novanih tokovad. izbjegavanje nekonvencionalnih novanih tokova

203. Koji odgovor najbolje opisuje inkrementalni novani tok projekta:a. novani tok nakon poreza korigiran za nataloene trokove b. novani tok nakon poreza korigiran za oportunitetne trokovec. poveanje novanih trokova nakon poreza uz prihvaanje projektad. novani tok nakon poreza investicijskog projekta

204. Troak novoemitirane glavnice:a. nii je od trokova zadranih zarada b. nii je od trokova amortizacijec. promatra se prije i poslije porezad. vii je od troka postojee glavnice

205. Kratkorono financiranje je prema dugoronom : a. najee skuplje b. manje fleksibilno c. sigurnijed. nije nita od navedenog

206. Dugorono financiranje je prema kratkoronom:a. najee jeftinijeb. manje sigurno sa stajalita poduzea c. fleksibilnijed. nije nita od navedenog

207. Prema tradicionalistima optimalna struktura kapitala:a. ne postojib. postie se uz 100% zaduenostc. postie se uz najnii troak kapitalapostie se uz minimalnu zaduenost poduzea

208. Prinos za razdoblje dranja:a. ne reagira na razdoblje dranjab. mjera ukupnog prinosac. mjera prinosa za utrive investicijed. a i be. b i cf. a, b,c

209. Prinos za razdoblje dranja:a. uvijek je vii od prinosa od tekueg dohotkab. ne reagira na kapitalne gubitkec. mjera prinosa za sve utrive investicije d. a,be. a cf. a,b,c

210. Prinos za razdoblje dranja:a. ne moe biti manji od 0b. uvijek je razliit od prinosa od tekueg dohotkac. mjera ukupnog prinosad. a,be. a cf. a,b,c

211. Prinos za razdoblje dranja:a. moe biti manji od 0b. uvijek je razliit od prinosa od tekueg dohotkac. mjera ukupnog prinosad. a,be. a,cf. a,b,c

212. Od navedenih, eksterni pristup/i financijama poduzea je/su:a. javni pristupb. investicijski pristupc. juristiki pristupd. a i be. a i cf. a,b,c, PO MENI JE OVO TOAN ODGOVOR. ALI SAM U NEKIM RJEENJIMA NALA DA JE TONO POD d) . JEDINO AKO JE CAKA U TOME KAKO JE NAPISANO. ZNAI, NAPISANO JE INVESTICIJSKI PRISTUP, A U KNJIZI PIE INVESTITORSKI PRISTUP

213. Od navedenih, eksterni pristup/i financijama poduzea je/su:a. drutveni pristupb. pravni pristupc.investicijski pristupd. a i be. a i cf. a,b,c, ISTA STVAR KO I KOD PITANJA PRIJE

214. Od navedenih, eksterni pristup/i financijama poduzea nije/ nisu:a. drutveni pristupb. pravni pristupc.investicijski pristup ISTA DILEMAe. a i cf. a,b,c,

215. Od navedenih, eksterni pristup/i financijama poduzea nije/ nisu:a. investicijski pristupb. javni pristupc. drutveni pristupd. a i be. b i cf. niti jedan od navedenih odgovora ISTA DILEMA

216. Prihodi :a. poveavaju imovinu poduzeab. vremenski su nedvojbeno definirani c. po pravilu nastaju kad i novani primicid. a i be. b i cf. a,b,c

217. Prihodia.poveavaju imovinu poduzeab.vremenski su nedvojbeno definiranic.po pravilu nastaju prije novanih primitakad. a i ce. b i cf. a, b i c

218. Rashodia.vremenski su nedvojbeno definiranib.predstavljaju obraunsku kategorijuc.po pravili nastaju kad i novani izdacid. a i be. b i cf. niti jedan od navedenih odgovora

219. Javno dioniko drutvo:a. mora imati dionice uvrtene na burzi ili drugom javnom ureenom tritub. mora imati veliki broj vlasnikac. ne mora imati dionice uvrtene na burzi ili drugom javnom ureenom tritud. a i be. b i cf. b i c

220. Javno dioniko drutvo:a. mora imati dionice uvrtene na burzi ili drugom javnom ureenom tritub. ne mora imati veliki broj vlasnikac. ne mora imati dionice uvrtene na burzi ili drugom javnom ureenom tritud. a i be. b i cf. b i c

221. Rizik od promjene kamatnih stopa sastoji se od:a. rizika cijene i rizika dospijeab. rizika cijene i kreditnog rizikac. rizika cijene i rizika reinvestiranjad. a i be. b i cf. niti jedan od navedenih nije toan

222. Rizik promjene kamatne stope sastoji se od:a. rizika cijene i rizika inflacije b. rizika cijene i rizika reinvestiranjac. rizika cijene i kreditnog rizika d. a i be. b i cf. niti jedan od navedenih odgovora

223. Rizik promjene kamatne stope sastoji se od:a. rizika cijene i rizika inflacije b. rizika cijene i kreditnog rizikac. rizika cijene i rizika do dospijead. a i be. b i cf. niti jedan od navedenih odgovora

224. Prema kojoj teoriji/ teorijama krivulja prinosa ima normalan oblik:a. teoriji preferencije likvidnosti b. teoriji oekivanjac. teoriji pristranih oekivanjad. a i be. a i cf. b i c

225. Prema kojoj teoriji/ama krivulja prinosa moe popuniti bilo koji oblik?a. teoriji oekivanjab. teoriji pristranih oekivanja c. teoriji prefer. likvidnostid. a, be. a, cf. a,b,c

226. Projekt s nultom istom sadanjom vrijednou je onaj koji:a. donosi minimalni zahtijevani prinos za investitore poduzeab. samo pokriva investicijske trokovec. nee poveati bogatstvo dioniarad. a i be. a i cf. a,b, c

227. Razdoblje povrata jea.temeljna metoda financijskog odluivanjab. najjednostavnija metoda financijskog odluivanjac.najmanje koritena metoda financijskog odluivanjad.varijanta iste sadanje vrijednosti

228. Zaokruite tone tvrdnje :a. velika poduzea, po pravilu su organizirana ko dionika drutvab. mogu postojati d.d. s manje od 20 vlasnikac. malo poduzee moe se organizirati kao dionika drutvad. a, be. b,cf. a,b,c

229. Zaokruite tonu tvrdnjua.velika poduzee po pravilu su organizirana kao dioniko drutvob. mogu postojati dionika drutva s manje od 12 vlasnikac. mala poduzee mogu se organizirati kao dioniko drutvod. toni su odgovori a i be. toni su odgovori b i cf. toni su odgovori a,b,c

230. Krivulja indiferencije povezuje investicije :a. jednake korisnosti za investitorab. jednakog odnosa prinosa i rizikac. jednakih oekivanih prinosa uz razliitu rizinostd. a,be. a,cf. a,b,c231. Krivulja indiferencije povezuje investicije :a. jednake korisnosti za investitorab. jednakih premija rizika c. jednakih oekivanih prinosa uz razliitu rizinostd. a,be. a,cf. a,b,c

232. Prinos do dospijea je:a. mjera parcijalnog prinosa na obvezniceb. mjera ukupnog prinosa na obveznice ZA OVO NISAM SIGURNAc. utvren kao interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicud. a,be. b,c f. niti jedan od navedenih odgovora233. Koje se meuovisnosti cijene i prinosa kuponske obveznice ne mogu primijeniti na obveznicu bez kupona:a. vea osjetljivost cijene to je vrijeme do dospijea duljeb. pribliavanje nominali s pribliavanjem dospijeac. rast cijene s pribliavanjem dospijead. toni su odgovori a i be. toni su odgovori a i cf. niti jedan od navedenih odgovora

234. Nataloeni trokovi:a. dio su relevantnog novanog tokab. nisu inkrementalni novani tokovic. zakonski su zabranjenid. toni odgovori a i be. toni odgovori b i cf. toni odgovori a, b i c

235. Koji od kriterija financijskog odluivanja u raunskom postupku ne koristi troak kapitalaa. interna stopa profitabilnostib. ista sadanja vrijednostc. razdoblje povratad. toi su odgovori a i ce. toni su odgovori a i bf. toni su odgovori b i c

236. Prosjeni ponderirani troak kapitala je:a. diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budetiranja kapitalab. prosjeni prinos koji od poduzea zahtijevaju investitori gledan prije porezac. profitabilnost koja poveava postojeu cijenu dionica poduzead. toi su odgovori a i ce. toni su odgovori a i bf. toni su odgovori b i c

237. Prosjeni ponderirani troak kapitala je:a. prosjeni prinos koji od poduzea zahtijevaju investitori gledan nakon porezab.profitabilnost uz koju se ne mijenja cijena dionice poduzeac. diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budetiranja kapitalad. toi su odgovori a i be. toni su odgovori a i cf. toni su odgovori a, b i c

238. Prosjeni ponderirani troak kapitala je:a. minimalno prihvatljiv prinos na investicije poduzea b. profitabilnost koja zadrava cijenu dionica poduzeac.prosjeni prinos koji od poduzea zahtijevaju investitori gledan prije porezad. a i be. a i cf. a,b,c

239. Iskazani vei troak amortizacijea.poveat e novani tokb.smanjit e novani tokc.nee se odraziti na veliinu novanog tokad.smanjit e profit i novani tok poduzea

240. Iskazani vei troak amortizacijea.smanjit e dobit i novani tok poduzeab.poveat e dobit, a smanjit e novani tokc.poveat e dobit i novani tokd.smanjit e dobit, poveati novani tok

241. Opi model sadanje vrijednosti dividendi ZA OVO PITANJE NISAM SIGURNAa.identian modelu s infinitnim vremenom dranjab.primjenjiv za procjenu vrijednosti dionice koja ne isplauje dividendec.varijanta ekonomske vrijednosti dioniced. a i be.b i cf. a,b i c

242. Opi model sadanje vrijednosti dividendi ZA OVO PITANJE NISAM SIGURNAa.identian modelu s infinitnim vremenom dranjab.varijanta gordonovog modelac.varijanta ekonomske vrijednosti dioniced. a i ce.b i cf. a,b i c

243. Opi model sadanje vrijednosti dividendi je ZA OVO PITANJE NISAM SIGURNAa. primjenjiv za procjenu vrijednosti dionice koje sad ne isplauju dividendeb. varijanta ekonomske vrijednosti dionicec. varijanta Gordonovog modelad. a i be. b i cf. a, b, c

244. Oportunitetni trokovi :a. vezani su na koritenje postojee imovine u projektub. relevantni su novani tokovic. ukljuuju se u novane tokove projekta nakon porezad. a i ce. b i cf. a, b,c

245. Oportunitetni trokovi :a. vezani su na koritenje postojee imovine u projektub. nisu relevantni su novani tokovic. ukljuuju se u novane tokove projekta nakon porezad. a i ce. b i cf. a, b,c

246. Kod donoenja odluke o individualnoj efikasnosti projekta:a. sve metode fin.odluivanja rezultiraju istim izboromb. istim izborom rezultiraju sve metode koje se zasnivaju na diskontiranom novanom tokuc. indeks profitabilnosti moe donijeti drugaiju odluku o efikasnosti od interne stope profit. d. a i b e. a i c f. a,b i c

247. Kod donoenja odluke o individualnoj efikasnosti projekta:a. sve metode fin.odluivanja rezultiraju istim izboromb. istim izborom rezultiraju sve metode koje se zasnivaju na diskontiranom novanom tokuc.razdoblje povrata moe donijeti drugaiju odluku o efikasnosti od interne stope profit. d. a i b e. a i c f. b i c

248. Kod donoenja odluke o individualnoj efikasnosti/neefikasnosti projekta:a. sve metode fin.odluivanja rezultiraju istim izboromb. istim izborom rezultiraju sve metode koje se zasnivaju na diskontiranom novanom tokuc. razdoblje povrata moe donijeti drugaiju odluku o efikasnosti/neefikasnosti od indeksa profitabilnostie. a i bf. b i c

249. Defenzivnu strategiju financiranja neto obrtnog kapitala karakterizira :a. naelo profitabilnostib. stvaranja rezervi c. viak dugoronih financiranja nad dugoronim potrebamad. a i be. a i c

f. b i c

250. Defenzivnu strategiju financiranja neto obrtnog kapitala karakterizira :a. naelo profitabilnostib. stvaranja rezervi c. viak dugoronih potreba nad dugoronim financiranjemd. a i be. a i cf. b i c

251. Intenzivnije zaduivanje je mogue koda. profitabilnih tvrtkib.tvrtki sa znaajnom neopipljivom imovinomc.tvrtki sa stabilnim profitimad. a i be. a i cf. a, b i c

252. Intenzivnije zaduivanje je mogue koda. profitabilnih tvrtkib.tvrtki sa znaajnom opipljivom imovinomc.tvrtki sa stabilnim profitimad. a i be. a i cf. a, b i c

253. Koja od navedenih tvrdnji odgovara tzv. zlatnim pravilima financiranjaa. dugorone potrebe moraju se financirati dugoronob. dugorone potrebe mogu se financirati dugoronoc. dugorone potrebe mogu se financirati i kratkoronod. kratkorone potrebe moraju se financirati kratkorono

254. Komercijalni zapisi u pravilua. emitiraju ih velika prestina dionika drutvab. su visokog stupnja likvidnostic. su male nominalne vrijednostid. imaju razvijeno sekundarno trite

255. Komercijalni zapisi u pravilua. su visokog stupnja likvidnostib. su male nominalne vrijednostic. imaju razvijeno sekundarno trited. nita od navedenog

256. Prednosti emisije komercijalnih zapisa je/ su:a. izbjegavanje posrednika i kamatne mareb. mogunost jeftinijeg kratkoronog kreditiranjac. visok stupanj likvidnostid. toni su odgovori a i be. toni su odgovori b i cf. toni su odgovori a, b i c

257. Zaokruite tonu tvrdnju:a)Call opcija je kratkoroan instrument a varant dugor.instrumentb) Call opc.ima uinak razvodnjavanja kapitala a varant nemac) Varant daje pravo kupnje dionice po izvrnoj cijeni na odreeni dand)a i ce)b i cf) a,b i c

258. Standardna devijacija portfolia koji sadrzi dvije investicije je linearna funkcija vrijednosnog ueaa) Ako je njihov koeficijent korelacije jednak 1 ili -1b) Ako je njihov koeficijent korelacije jednak 0c)Za bilo koji koef.korelacd) Toni su odgovori a i be) Tonis u odgovori a,b i cf) Niti jedan od navedenih odgovora.259. Cijena kapitala jea)funkcija meuovisnosti rizika i nagradeb) jednaka zbroju realne nerizine kam stope i premije rizikac) ne ovisi o dospijeu fin instrumentad) a i be) b i cf) a i c260. prinos za razdoblje dranjaa) uvijek je vii od prinosa od tekueg dohotkab) ne reagira na kapitalne gubitkec) mjera prnosa na sve utrice investicijed) a i be) a i cf) a, b i c261. Preferencijalne dionice:a)U pravilu nose fiksne dividendeb)Podreene su obveznicamac)U pravilu nemaju prava glasad)a i be) b i cf) a,b i c

262. U trenutku emisije obveznice se prodaju uz premiju ako je njena nom.kam.stopa vea od prinosa do dospijea. To vrijedi za:a) Kuponsku obveznicub) Obv.bez kuponac) Anuitetskud) a i be) a i cf) nita od navedenog

263. Ako se obveznice prodaju uz premiju tada:a) Je tekuci prinos vii od nominalne kamatne stope a prinos do dospijea nii od nom.kam stopeb) Su tekui prinos i nom.kam stop vei od prinosa do dospijeac) je tekui prinos manji od nom. kam stope a prinos do dospijea vii od nom.kam stoped) su tekui prinos i nom.kam stopa nii od prinosa do dospijea

264. Tekui prinos na obveznicubez kupona je :a)parcijalna mjera prinosa (kuponska obveznica)b) kupuna mjera prinosac)komplementaran prinosu do dospijead)a,be)b,cf) nita265. Pravac tr.kap.a)sijee horizonatlnu os u nerizinoj kam st.b)je nova efikasna granica inv.c)tangira efikasnu granicu u tr.portfoliud) a i be) b i cF) nita

266. Od navednih tvrdnji TONE su:a)obv.se moe emitirati bez Nb)obv.nez kupona emitiraju se prema kup.uz due dospijeec)kup.obv.predtsavljaju najei tip obv.na razvijenim tr.d) ai ce) b i cf) a b i c

267. Slaba efikansost tr.podrazumijeva da je/su neefikasna/ea) fund.analizab)teh.analizac)analiza obujma trgovineD) a ibE) b i cF) a,b i c

268. Kad cijene dionica rastu, dionice postajua) sve manj rizineb) s manjim profitnim izgledimac) sve bolja prilika za kupnjud) a i be) b i cf) a,b i c

269. Arbitraeri su:a) medvjedib)bikovic)slobenici burzed) a i be) a,b i cf) nita nije tono270. Tipini fin.specijalisti z aind.VP nisu: a)bankeb) brokerske kuec)dealerski alterid)investicijski bankari

271.nediverzif.rizik je isto to i :a) rizik ____b) sistemski rizikc) specifini rizikd) trini rizik

273. Ronice su:a) standardiziraneb) slabo zastupljene u uk.masi sast.term.ugovorac) nemaju osiguranu likvidnost trgovanjad) nemaju razvieno sek.trite

274. Opcija konverzije:a) se moe odvojiti od obv./pref.dioniceb) ima sloenije vrednovanje od varantac) omoguje kupnju dionice po unaprijed odreenoj cijenid) a i be) a i cf) a, b i c

275.Zaokruite tone tvrdnje:a) opcija konverzije ima sloeniji model vrednovanja od varantab) opcija konv.brie razliku izmeu dioniva i obv.c) opcije konv.moe odvojiti od obv.d) a i i b ice) a i bf) a i c

276. Mjeru spec.rizika tvrtke u pravcu trita vrij.papira(SML) predstavlja:a) Nerizina kamatna stopab) Beta koeficijentc) RezidualNISAM SIGURNAd)SML ne mjeri spec.rizik

277. V.p. koji ima negativnu betu je:a)Manje rizian od papira s istom poz.betomb) Riziniji od papira s istom poz.betomc) Nemogu na razvijenom tritud) S oekiv.prinosom koji tei 0

278. Prema CAPM dionica s neg.beta faktorom ima:a)Manji rizik od dionice s pozit.beta faktoromb) Vei rizik od dionice s poz.bet.faktoromc) Vee oekivane promjene cijena od dionica s istom poz.betomd)Tendenciju ostvariv.neg.prinosa

279.Zaokruite tone tvrdnje:a)Izvedenice su fin.instrum.koji predstav.obvezu izvrenja za kupca i za prodavatelja izvozab) Vrijednost izved.je izvedena iz vrijedn.imovine za koju se izved.sastavljac)Praktiki ne postoji imov.ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenicad) a i ce) b i cf) A, b i c

280. Koja tvrdnja nije tona:a)Tijekom vrem.trajanja obveza se smanjujuje uz pretpostav.da su ostali uvjeti istib) Trajanje kamatonosnih obveznica je uvijek manje od njihova vrem.do dospijeac) S porastom stope prinosa na obveznice raste i njihovo trajanjed) Trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosa obveznice t

281. Opcija otkupljivosti na zahtjev vlasnikaa) Predstavlja za vlasnika call opcijub) se koristi kada na tritu kapitala poraste razina kam.stopac)ogranicava rast cijene obveznicad) Obveznice s tom opcijom se iskupljuju po cijeni visoj od nominalne cijene

282. Izraz B(km-kf) iz CAPM modela:a) Predstavlja rizik uk.trzista kapitalab) Odreuje nagib pravca trzista vrijednog papira NISAM SIGURNAc) Predstavlja averziju prema riziku prosj.investitora na trz.kapitd) a i be)b i cf) Niti jedan odgovor

283. Dugu poziciju ne zauzima:a)Kupac dioniceb)kupac call opcije na dionicuc) Prodava put opcije na dionicud) Prodava dionice

284. Prinos za razdob. dranja:a) Ne moe biti negativanb) Je uvijek vei od prinosa od dividendic) Je vei od promjene cijenad) Nita od navedenog

285. Vrijedn.papir koji ima neg.betu je:a)Manje rizi.od papira sa istom poz.betomb)rizicniji od papira sa istom poz.betomc)nemoguc na razvij.trzistud) s ocekiv prinosom tezi negativnom

286. U osnovi portfolio strategije je:a) Smanjenje fluktuacije prinosa na investicijeb) Redukcija rizikac) Poveanje prinosad) A i be) b i cf) a, b i c

287. Osjetljivost cijena kup.obvez. na promjene kam.stopa:a) Vea je to je rejting slabijib) Manje je to je vrijeme do dospijea duec) Manja je dok su vrem tokovi grupirani blie dospijeud) Vea to su kup.kam.stope vie

288. Prema CAPM dionica s neg. beta faktorom ima:a) Manji rizik od dionice s poz.beta faktb) Vei rizik od dionice s poz beta faktorc) Vee oekivane promj.cijene od dionica s istom poz.betomd) Tendenciju ostvariv.neg prinosa

289. Koja sintagma ne opisuje vrem.strukturu kam.stopa:a)teorija oekivanjab) Teorija segm.tritac)Teorija vrem.do dospijead) teorf.prefer.likvidnosti

290. Zaokruite tonu tvrdnju:a)Modif.trajanje predstav.prosj.ponderirano vrijeme do dospijea obvezniceb) Cox-Ingersoll-Ross trajanje pretpostavlj.paralelne pomake kriv.prinosac)Macaulyevo trajanje pretpostav.paralelne pomake krivulja prinosad) Konveksnost je prva derivacija funkc cijene obveznica po tr.kam.stopi

291. Prema kojoj teoriji krivlja prinosa ima normalni oblik?a)Teoriji oekivanjab)Teoriji preferencijalne likvidnostic) Teoriji pristranih oekivanjad) Tono a i be) Tono a i cf) Tono a,b i c292. Izvrenje call opcije znai da:a) je dratelj opcije kupio vezanu imovinu po cijeni vioj od trineb) e sastavlja opcije uvijek pretrpiti gubitakc) se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljanja opcijed) abe) acf) bc293. Zaokruite tone tvrdnje:a) izvedenicu su fin.instrumenti koji predstavljaju obvezu izvrenja za kupca i za prodavatelja izvozab) vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine za koju se izvedenica sastavljac) praktiki ne postoji imovina ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenicad) a i ce) b i cf) a b i c