Pisma namjere 4 ciljanih područja u Hrvatskoj

This Project (Contract No. IEE/09/848 SI2.558364) by

IEE Projekt ‘BiogasIN’

Pisma namjere 4 ciljanih područja u Hrvatskoj

WP2: D.2.6.2

Biljana Kulišić i Veljko Vorkapić, EIHP

Na temelju D.2.5

Veljača, 2011.

D.2.6.2 Pisma namjere 4 ciljanih područja u Hrvatskoj

2

Sadržaj

1. Uvod..........................................................................................................................3

2. Ciljana područja u Republici Hrvatskoj ..............................................................5

3. Prednosti korištenja bioplina u četiri hrvatske županije ................................8

Prilog I: Županijska pisma namjere za realizaciju bioplinskih projekata u Hrvatskoj..........................................................................................12

1. Pismo namjere Međimurska županija............................................................................. 13 2. Pismo namjere Varaždinska županija ............................................................................ 16 3. Pismo namjere Osječko-baranjska županija................................................................... 19 4. Pismo namjere Vukovarsko-srijemska županija ............................................................. 22

Pojedinačna odgovornost za objavljenje materijale leži na autorima. Iznijeti materijali ne moraju nužno prikazivati stajalište Europske zajednice. Europska komisija nije odgovorna za korištenje informacija sadržanih u materijalima.


3

1. Uvod

Osnovu ovog dokumenta čine regionalna pisma namjere iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Grčke, Latvije, Rumunjske i Slovenije. Predstavljamo dijelove na koje se odnose na Hrvatsku dok je cijeli dokument dostupan na Internet stranicama projekta: www.biogasIN.org. Glavni cilj ovog dokumenta je pružanje informacija dionicima povezanim s iskorištavanjem bioplina u sljedećim ciljanim područjima: Međimurska županija, Osječko baranjska županija, Varaždinska županija i Vukovarsko srijemska županija. Navedene županije su odabrane među 28 ciljanih regija u sedam država središnje i istočne Europe za provođenje aktivnosti IEE projekta BiogasIN vezano uz razvoj održivih tržišta bioplina te pojednostavljenje procedura dobivanja potrebnih dozvola i financiranja. Za svaku od država obuhvaćenih projektom odabrane su četiri regije s visokim potencijalom proizvodnje bioplina gdje je za očekivati da će aktivnosti projekta imati najveći utjecaj. Za 28 ciljanih regija su procijenjene koristi iskorištavanja bioplina, prije svega, vezano uz nacionalne ciljeve za obnovljive izvore energije (OIE) te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Provedene analize pružaju argument svakoj regiji pri traženju podrške za projekte korištenja bioplina od strane nacionalnih institucija. Dodatno su procijenjene socio-ekonomske prednosti, uključujući upravljanje stajskim gnojem, proizvodnja organskog gnojiva, mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta te privlačenja investicija. Navedeni izračuni će se razlikovati od godine do godine i ne predstavljaju preciznu brojku već daju osjećaj za razmjer potencijalnih koristi koje bi županije imale od potencijalnog razvitka održivog tržišta bioplina. Cilj ovih aktivnosti je razvoj podloga za regionalne i lokalne vlasti kako bi mogli zagovarati razvitak tržišta bioplina u području pod njihovom upravom. Pisma namjere imaju za cilj da omoguće odabranim županijama izgradnju kapaciteta među predstavnicima vlasti s naglaskom na prednosti i pozitivne eksternalije implementacije bioplinskih postrojenja koja koriste poljoprivrednu biomasu. Izračuni se temelje na podacima koje su omogućili partneri iz svake zemlje projekta. Korištenu metodologiju su razvili EIHP (Hrvatska), EKODOMA (Latvija), Češka udruga za bioplin (Češka) i RA Sinergija (Slovenija) uz podršku CRES-a (Grčka) and Europske udruge za bioplin (European Biogas Association). Opis metodologije je dostupan na Internet stranicama projekta www.biogasIN.org. Bioplin je energent kojeg je moguće koristiti na više načina: za proizvodnju električne energije, proizvodnju toplinske energije, istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), kao biogorivo u prijevozu ili injektiranje u mrežu prirodnog plina. U zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Danska iskorištavanje bioplina je dobro poznata tehnologija. S druge strane, uz raspoloživost značajnog potencijala, u zemljama središnje i istočne Europe realizirano je tek nekolicina bioplinskih postrojenja na poljoprivredu biomasu, sa izuzećem Češke. Proizvodnja i korištenje bioplina uvijek donosi koristi na nekoliko sektora:

• Zaštita okoliša (npr. klimatske promjene) – autor EIHP • Energetika (npr. sigurnost opskrbe energijom, lokalni izvor energije) – autor EKODOMA • Poljoprivreda (npr. održivi uzgoj stoke) – autor CzBA • Socio-ekonomski (npr. povećanje zaposlenosti, ruralni razvoj) – autor RA Sinergija

Hrvatsko tržište bioplina je u ranom stupnju razvoja s trenutno instalirana tri bioplinska postrojenja. Od toga samo postrojenje poljoprivredne zadruge Osatina (2x1MW) koristi poljoprivrednu sirovinu (stajski gnoj mliječnih krava i kukuruzna silaža). U 2009. godini, ukupna električna energija proizvedena iz bioplina je iznosila oko 25 GWhe i 6 GWht.


4

Prema Energetskoj strategiji, cilj za korištenje bioplina iz poljoprivredne sirovine iznosi 2,6 PJ što predstavlja ekvivalent od 20% raspoloživog stajskog gnoja do 2020. Ovaj se cilj može definirati kao minimalni nacionalni potencijal tržišta bioplina. Preferirana korisna energija iz bioplina je definirana kao «promocija distribuiranih izvora energije» što stavlja fokus na električnu energiju. Teoretski potencijal bioplina za četiri odabrane županije iznosi oko 50% nacionalnog cilja, a ako se uvrste i energetski usjevi, taj se potencijal (u pogledu proizvodnje električne energije) za oko 2,5 puta. Kroz identificirani potencijal u samo četiri županije, moguće je ostvariti oko 4,1% ciljanog udjela električne energije iz obnovljivih izvora za 2020. godinu, odnosno 15,7% ako se uključe energetski usjevi.


5

2. Ciljana područja u Republici Hrvatskoj

Međimurska Županija se nalazi na sjeveru Hrvatske. Površinom je najmanja županija u Hrvatskoj (730 km2), ali jedna od najgušće naseljenih (118 000 stanovnika). Gospodarstvo Međimurja je dinamično i raste brže od nacionalnog prosjeka, a temelji se na dugoj tradiciji u poduzetništva i obrtništva. 14% stanovništva ove izvozno orijentirane regije živi u ruralnim područjima. Ukupno poljoprivredno zemljište obuhvaća površinu od 55 000 ha. Udio biljne proizvodnje na oranicama je 60%, dok 40% čini stočarstvo (većinom svinjogojstvo i peradarstvo). Dominantni usjevi su žitarice, krumpir i povrće, industrijsko i krmno bilje.

Župan Međimurske županije, g. Ivan Perhoč je zadužio Međimursku energetsku agenciju – MENEA-u za podršku provedbe aktivnosti IEE BiogasIN u ovom ciljanom području.

Karta Hrvatske s BiogasIN ciljanim područjima


6

Osječko-baranjska županija ravničarski kraj površine 4 155 km2 na kojoj živi oko 330 500 stanovnika. Županija raspolaže s oko 258 000 ha poljoprivrednog zemljišta. Prevladavajući usjevi su žitarice, industrijsko bilje i krmno bilje. Oko 20% nacionalnog potencijala bioplina je pripisano ovoj županiji. Županija je predvidjela bioplinska postrojenja u Prostorni plan Županije. Oko trećina budućih poljoprivrednih bioplinskih postrojenja je locirana u ovoj županiji.

Župan Osječko-baranjske županije, g. Krešimir Bubalo je zadužio Agenciju za razvoj Osječko-baranjske županije za podršku provedbe aktivnosti IEE BiogasIN u ovom ciljanom području. Varaždinska županija se nalazi u sjevernom dijelu Hrvatske i pokriva površinu od 1 261 km2. Broj stanovnika je oko 184 000. Županija raspolaže sa 67 000 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 67% trenutno u funkciji. Drugi važan ekonomski čimbenik za proizvodnju bioplina u ovoj Županiji je prehrambena industrija. Poljoprivreda i prehrambena industrija generiraju zaposlenost za 12% aktivnog stanovništva. Osim proizvodnje obnovljive energije, za Županiju su vrlo važne sporedne koristi od bioplina: ekološki prihvatljiv način gospodarenja otpadom i zbrinjavanje organskog otpada iz prehrambene industrije.


7

Župan Varaždinske županije, g. Predrag Štromar je zadužio Agenciju za razvoj Varaždinske županije AZRA za podršku provedbe aktivnosti IEE BiogasIN u ovom ciljanom području. Vukovarsko-srijemska županija je dominantno ravničarski kraj površine 2 448 km2 na kojoj živi 204 000 stanovnika. Većina se površina ove Županije koristi za poljoprivredu (150 000 ha) zbog izrazito plodne crnice. Glavni poljoprivredni proizvodi su pšenica, kukuruz, šećerna repa i duhan. U toj se županiji nalazi prvo bioplinsko postrojenje na poljoprivrednu biomasu koje djeluje od sredine 2009. Dostupna sirovinska baza za proizvodnju bioplina su gnojnica i gnoj muznih krava i goveda, svinja te, u manjoj mjeri, gnoj peradi i klaonički otpad plus sirovina iz prehrambene industrije i energetskih usjeva.

Župan Vukovarsko-srijemske županije, g. Božo Galić je zadužio g. Ivana Bosančića i Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije - HRAST za podršku provedbe aktivnosti IEE BiogasIN u ovom ciljanom području.


8

3. Prednosti korištenja bioplina u četiri hrvatske županije

Uštede emisija stakleničkih plinova: Europska unija se obvezala na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 8% tijekom prvog obvezujućeg perioda 2008.-2012. u odnosu na emisije iz 1990. godine. Cilj je raspodijeljen među članicama prema «Burden Sharing Agreement», dokumentu koji definira pojedinačne ciljeve za svaku državu članicu. Deset novih članica koje su se priključile EU u svibnju 2004. godine ratificirale su i Kyotski protokol, no s pojedinačnim ciljevima između 6% i 8%. Ciljane države BiogasIN projekta imaju obvezu smanjenja emisija za 8% u odnosu na baznu godinu, izuzev Hrvatske koja ima obvezu smanjenja od 5% te Grčke kojoj je dozvoljeno povećanje emisija od 25%. Prema posljednjem sažetku Inventara stakleničkih plinova EU iz 2010. godine (Summary European Union greenhouse gas (GHG) inventory report of 2010) ukupne emisije, ne uključujući LULUCF sektor, u EU-27 su smanjene za 11,3% između 1990. i 2008. (627x106 tCO2-eq). Emisije su u 2008. smanjene za 2,0% (99x106 tCO2-eq) u odnosu na 2007. Emisije u 2008. za EU-27 su bile 12,3% niže nego emisije u baznoj godini. Ukupne emisije (ne uključujući LULUCF sektor) u 2008. su iznosile 4 939,7x106 tona. Prema procjenama provedenim u okviru projekta, sve ciljane države i regije imaju mogućnost značajnih ušteda stakleničkih plinova kroz proizvodnju i korištenje bioplina te iznose oko 4 543,14 kt CO2-eq što predstavlja 0,8% ukupnih emisija u ciljanim državama za 2008. godinu. Hrvatska je ratificirala Kyotski protokol 30. svibnja 2007. godine (stupio na snagu 28. kolovoza 2007.). Cilj Republike Hrvatske je smanjenje od 5% u odnosu na 1990. godinu. Prema Nacionalnom inventaru emisija stakleničkih plinova za 2008. godinu (NIR 2008.) ukupne emisije u CO2–eq za Hrvatsku iznose 31,1x106 tona, što predstavlja smanjenje od 0,9% u odnosu na baznu godinu. Udio emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede iznosi 10,8%, a iz energetike 28,6%. Četiri hrvatske županije mogu doprinijeti državnim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova s ukupno 194,75 ktCO2-eq godišnje, što predstavlja 0,6% navionalnih emisija u 2008. (prema NIR-u emisije u 2008. su iznosile 31,132 ktCO2-eq). U 2008. emisije stakleničkih plinova po stanovniku u Hrvatskoj su iznosile 7,0 tCO2-eq. Prema proračunu provedenom u okviru BiogasIN projekta, potencijalne uštede emisija po stanovniku (tCO2-eq) u odabranim županijama u slučaju iskorištavanja bioplina iznose: 0,28 za Osječko baranjsku županiju, 0,24 za Vukovarsko srijemsku, 0,20 za Međimursku te 0,16 za Varaždinsku županiju. Izračunate potencijalne uštede stakleničkih plinova u slučaju razvoja tržišta bioplina u četiri hrvatske županije iznose:

Potencijalne uštede emisija stakleničkih plinova: 194,75 ktCO2-eq godišnje

Prema NIR-u 2008, Hrvatska je premašila dodijeljene emisije za 1,287 ktCO2-eq, ne uključujući LULUCF sektor. Emisije koje potencijalno mogu biti ušteđene u ciljanim županijama u slučaju iskorištavanja bioplina čine oko 15,13% potrebnih ušteda.


9

Pozitivan utjecaj za implementaciju najbolje poljoprivredne prakse Korištenje digestata povećava učinkovitost gnojenja zbog njegove homogenosti i veće raspoloživosti hranjivih tvari. Korištenje digestata kao gnojiva smanjuje potrebu korištenja umjetnih gnojiva što ima poljoprivrednu, ekonomsku i dimenziju zaštite okoliša. Nitratna direktiva (Directive 91/676/EEC) zahtjeva provođenje različitih mjera vezano uz zaštitu podzemnih i nadzemnih voda od zagađenja uvjetovanog nitratima iz poljoprivrede. Jedna od glavnih mjera je ograničavanje primjene ukupnog dušika (N) na 170 kg N/ha godišnje. U 28 odabranih regija najbolja poljoprivredna praksa za upravljanje stajskim gnojem (Nitratna direktiva) rezultira uštedama umjetnih gnojiva u iznosu od oko 135 700 t godišnje (urea amonijev nitrat - UAN) što iznosi oko 39,3 milijuna €/godišnje. Učinak zamjene umjetnih gnojiva s digestatom u Hrvatskoj:

Ušteda urea amonijev nitrata (digestija stajskog gnoja, 30% N) 863 tona/god. ~250 000 €/god.

U slučaju implementiranja dobre poljoprivredne prakse upravljanja stajskim gnojem (tzv. Nitratna direktiva) u četiri odabrane županije moguće je uštedjeti 863 tone umjetnih gnojiva godišnje (UAN) vrijednosti oko 250 000 €. Na temelju početnih izračuna potencijalnih ušteda umjetnih gnojiva u slučaju digestije stajskog gnoja (potencijal bioplina iz organskog dijela otpada nije uključen), provedene su i dodatne procjene vezano uz digestiju energetskih usjeva kad je to bilo moguće. Procijenjeno je da je u tri od četiri odabrane županije moguće uzgajati energetske usjeve na oko 205 700 ha bez ugrožavanja ravnoteže između proizvodnje hrane i energije županija. Ukoliko se samo 40 400 ha poljoprivrednog zemljišta stavi u funkciju uzgoja energetskih usjeva za kodigestiju raspoloživog stajskog gnoja, ostvaruju se rezultati prikazani u sljedećoj tablici:

Zemljište potrebno za proizvodnju energetskih

usjeva

Digestat od energetskih

usjeva

Potencijalni kapacitet

Potencijalna proizvodnja

Ušteda UAN

Ukupna investicija povezana s digestijom energetskih

usjeva

40.427 ha 1,2 mil.t 59,47 MW 476 GWh 25 278 t 7,3 mil.€ 186,7 mil. €

Proizvodnja energetskih usjeva povećava potencijalnu proizvodnju energije za 476 GWh godišnje čime bi potencijalna proizvodnje električne energije iz bioplina bila 598 GWh godišnje u četiri odabrana područja u Hrvatskoj čime se premašuje električna energija iz navedenog potencijala za bioplina u Energetskoj strategiji Republike Hrvatske za oko 2,5 puta. Uz proizvodnju energetskih usjeva za potrebe proizvodnje bioplina, proizvodilo bi se još oko 1 188 000 tona organskog gnojiva godišnje što je ekvivalent zamjene 25 278 tona umjetnih gnojiva (UAN) vrijednosti oko 7,3 milijuna €. Ukupne uštede na umjetnom gnojivu bi dosegle 7,6 milijuna godišnje ako se zbroji digestat nastao iz svježeg stajskog gnoja i gnojovke s onim nastalim iz energetskih usjeva. Korištenje energetskih usjeva u proizvodnji bioplina bi privuklo oko 186,7 milijuna € investicija u ciljane županije.


10

Ipak, u ostalim poglavljima (ušteda stakleničkih plinova, proizvodnja obnovljive energije iz bioplina, socio-ekonomski učinci) se ne razmatra potencijal energetskih usjeva već se sve procijenjene koristi temelje isključivo na raspoloživim količinama stajskog gnoja i gnojovke. Proizvodnja obnovljive energije Europska unija je definirala zahtjevne ciljeve za 2020. godinu u energetici i sprečavanju klimatskih promjena, poznate kao ciljevi "20-20-20" koji uključuju:

• Smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 20% u odnosu na 1990. godinu • 20% potrošnje energije će biti proizvedeno iz OIE • Smanjenje od 20% u korištenju primarne energije u usporedbi s predviđenom razinom će

biti ostvareno provođenjem mjera energetske učinkovitosti

U siječnju 2008. godine Europska komisija je predložila regulativu za implementiranje "20-20-20" ciljeva. Obvezujući nacionalni ciljevi za OIE uključuju povećanje podizanje prosječnog udjela OIE u EU za 100% u odnosu na 2006. godinu (20% do 2010. umjesto 9,2% u 2006.). Nacionalni ciljevi članica za OIE variraju od udjela od 10% za Maltu do 49% za Švedsku. Ciljevi će, također, doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova te smanjenju ovisnosti EU o uvozu energije. Obnovljivi izvori energije, uključujući i bioplin, imaju ključnu ulogu u ostvarivanju EU ciljeva za 2020. godinu. Hrvatska je trenutno u procesu provedbe pretpristupnih pregovora za članstvo u EU te je iz tog razloga implementirala EU "20-20-20" ciljeve. Doprinos (bruto proizvedena energija) bioplina u Hrvatskoj pri ostvarenju zadanih ciljeva za 2020. godinu je procijenjen na ~722 GWh (2,6 PJ). U teoretski potencijal za četiri ciljana područja u Hrvatskoj, koji uključuje iskorištavanje 100% stajskog gnoja dostupnog u ciljanim područjima, iznosi od 47 GWh do 174 GWh po regiji ili 388 GWh ukupno (50% procijenjenog potencijala iz Strategije). Tim potencijalom je moguće opskrbiti električnom energijom (kogeneracija) oko 29 500 kućanstva. Svaka regija može doprinijeti 0,2-0,9% ostvarenju nacionalnog cilja za energiju iz OIE u 2020.godini te 7 - 24% u nacionalnim ciljevima za bioplin. Zajedno ove regije mogu doprinijeti s 2% ostvarenju nacionalnih ciljevima za OIE u 2020. godini te s 50 % nacionalnim ciljevima za bioplin. Podsjetimo, promatrane regije, raspolažu sa značajnim potencijalom u prehrambeno-prerađivačkoj industriji koji nije razmatran kroz ovaj projekt. Proračun proizvedene energije iz bioplina se temelji na potencijalu za monodigestije stajskog gnoja, dok se potencijal za kodigestiju s energetskim usjevima može dodati iz prethodnog poglavlja.

Bioplin na temelju monodigestije stajskog gnoja i gnojovke 388 GWh Potencijal proizvodnje električne energije (samo proizvodnja električne energije)

155 GWh

Potencijal proizvodnje topline (samo proizvodnja topline) 369 GWh Potencijal proizvodnje električne energije (u kogeneraciji) 122 GWh Potencijal proizvodnje toplinske energije (u kogeneraciji) 227 GWh Potencijal energije iz bioplina u bruto konačnoj potrošnji 0,4 % Udio bioplina u nacionalnim OIE ciljevima za 2020. 2,0 % Udio bioplina u nacionalnim ciljevima za bioplin za 2020. 50% Broj kućanstava koja se mogu opskrbiti električnom energijom ~29 500


11

(proizvedena u kogeneraciji) Broja kućanstava opskrbljena s toplinskom energijom (proizvedena u kogeneraciji)

~24 500

Socio-ekonomski učinci

Investicije u proizvodnju i korištenje bioplina se uglavnom zbivaju u blizini sirovine, odnosno u ruralnim područjima. Time se proizvodnja bioplina može promatrati mjerom za diversifikaciju ruralne ekonomije koja bi privlačila mladu i kvalificiranu radnu snagu. Postrojenja uz farme mogu stvoriti prilike za dodatne prihode poljoprivrednika. Implementacija bioplinskih postrojenja može, direktno ili indirektno, povećati broj radnih mjesta tijekom svih faza projekta. U okviru BiogasIN projekta je procijenjeno da oko 640 novih malih bioplinskih postrojenja (0,5 MW) može biti locirano u ciljanim područjima stvarajući od 1 000-6 100 novih radnih mjesta. U Njemačkoj je u 2008. godini 7 400 ljudi bilo zaposleno u bioplinskom sektoru (4 000 radnih mjesta za održavanje i upravljanje bioplinskih postrojenja te 3 400 u sektoru razvoja bioplinskih postrojenja, Federal Ministry for the Environment, Nature Conservation and Nuclear Safety). Trenutno u Njemačkoj radi oko 6.000 bioplinskih postrojenja. Projekti bioplina još uvijek imaju visoke investicijske troškove. Prihodi od investicije se uglavnom ostvaruju kroz poticajnu otkupnu cijenu za električnu energiju iz OIE. Predviđeni socio-ekonomski učinci razvoja održivog tržišta bioplina u četiri hrvatske županije su prikazane u sljedećoj tablici. Zbog činjenice da se proizvodnja bioplina rijetko provodi u monodigestiji, rezultat korištenja zemljišta povezano s potencijalom za uzgoj energetskih usjeva je prikazan odvojeno.

Monodigestija stajskog gnoja

Kodigestija stajskog gnoja i

energetskih usjeva Potencijal proizvodnje električne energije (u kogeneraciji), GWh

122 598

Instalirani kapacitet (MW) 16,52 80,31 Broj bioplinskih postrojenja (kapacitet 0,5MW) 33 161

Broj novostvorenih radnih mjesta (bez izgradnje) 52–314 251–1,526 Investicijski troškovi, milijuna € 51,5 252,18 Teoretski ukupni instalirani kapacitet je procijenjen na 16,52 MW, dok potrebni investicijski troškovi iznose oko 51,9 milijuna €. Otprilike 33 nova mala bioplinska postrojenja (0,5 MW) mogu biti realizirana u ciljanim područjima otvarajući između 52-314 novih radnih mjesta.


12

Prilog I: Županijska pisma namjere za realizaciju bioplinskih projekata u Hrvatskoj


13

1. Pismo namjere Međimurska županija


14

Republika Hrvatska je, kao zemlja punopravni kandidat za članstvo u EU, prihvatila ciljeve jedinstvene europske politike energetskog razvoja i ublažavanja klimatskih promjena te je kroz Energetsku Strategiju (NN 130/09) uskladila nacionalne ciljeve od 20% udjela energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji i 20% smanjenja stakleničkih plinova u 2020. godini u odnosu na 1990. godinu te kratkoročno smanjenje stakleničkih plinova od 5% u razdoblju 2008-2012. godine (Kyoto Protokol). Uz to, cilj je održati udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (uključujući i velike hidroelektrane) na 35% konačne potrošnje električne energije do 2020. godine te minimalni udio električne energije čija se proizvodnja potiče u ukupnoj neposrednoj potrošnji električne energije do 31. prosinca 2020. godine od 13,6% (Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče, NN 8/11).

Kada se ti udjeli preračunaju u konkretne vrijednosti, Republika Hrvatska će trebati proizvesti 2 Mtoe bruto neposredne potrošnje u 2020. godini i uštedjeti oko 1 300 ktCO2eq godišnje u razdoblju od 2008. do 2012. godine. Očekivani udio električne energije iz OIE u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije do 2020. iznosi oko 3 800 GWh. Prema nacionalnog Energetskoj strategiji, udio bioplina u cilju za obnovljive izvore energije iznosi 0,06 Mtoe/godišnje.

Bioplin nastaje iz biomase pogodne za anaerobnu digestiju (AD) ili razgradnju organske tvari bez prisustva zraka i predstavlja obnovljivi energent – nositelj energije iz obnovljivog izvora kojeg je potrebno dovesti u stanje korisne energije. Prikladna sirovina za AD čini čitav spektar organske tvari od koje se može izdvojiti nekolicina: stajsko gnojivo, gnojnica, ostaci i sporedni proizvodi iz prehrambene industrije, klaonica, mljekara, proizvodnje piva poput klaonički otpad, sirutka, masti s hvatača masti, stari kruh, pivski trop, ostaci pri pripremi i konzumiranja hrane u restoranima i hotelima, energetski usjevi, organski dio komunalnog otpada…

Prednosti od proizvodnje i korištenja energije iz bioplina u odnosu na druge obnovljive izvore su dvostruke:

1. bioplin je najsvestraniji energent iz kojeg se mogu proizvesti svi oblici korisne energije (električna energija, toplinska energija ili mehanička energija – biogoriva)

2. proizvodnja i korištenje bioplina je usko povezana s lokalnom zajednicom čime postaje alat za upravljanje gnojem i uštedu stakleničkih plinova. Proizvodnja bioplina je uvijek povezana s proizvodnjom digestata – organske tvari iz koje je dobiven metan, a može se koristiti kao odlična zamjena za mineralna gnojiva. Zbog tih sporednih učinaka, bioplin generira nove aktivnosti u ruralnom gospodarstvu i donosi nove mogućnosti za zapošljavanje.

Nastavno na gore navedene argumente, kroz podršku razvitku održivog tržišta bioplina u

MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI Ostvaruje se najmanje 47 GWh iz potencijala bioplina ili 7% udjela u nacionalnom cilju za bioplin. Time se doprinosi s najmanje 0,3% nacionalnom cilju za OIE. Ukoliko se ta energija pretvori u električnu energiju, tada se govori o 19 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 4 600 kućanstava ili 13% ukupnog broja kućanstava Županije, a isti broj kućanstava bi se mogao opskrbiti ukoliko se bioplin pretvori u toplinsku energiju, potencijala 45 GWh/godišnje Ako se ta energija pretvori u biogorivo, omogućila bi se energija dovoljna da zamijeni oko 4,5 milijuna litara dizela ili 4 milijuna litara benzina.

Proizvodnja i korištenje bioplina iz poljoprivredne sirovine je najčešće povezana s kogeneracijom (istovremenom proizvodnjom električne i toplinske energije). U tom slučaju, moguće je proizvesti najmanje 15 GWh/godišnje električne energije i 27 GWh/godišnje toplinske energije što bi zadovoljilo potrebe od oko 3 600 kućanstava za električnom energijom i oko 2 800 kućanstava za toplinskom energijom.

Promatrajući udio električne energije iz OIE, Županija doprinosi s najmanje 0,5% ispunjenju nacionalnog cilja što je, uz primjenu konzervativne metodologije temeljene samo na gnoju, rezultat najmanje županije u Hrvatskoj. Zbog strukture gospodarstva, realno je očekivati da je doprinos bioplina nacionalnim ciljevima barem tri puta veći.


15

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova zbog korištenja bioplina iznosi oko 23,72 kt CO2eq što predstavlja doprinos od oko 1,8% smanjenju ukupnih stakleničkih plinova prema Kyoto Protokolu. U uštede su uračunate uštede iz upravljanja gnojem, zamjene električne i toplinske energije iz fosilnih izvora te zamjene korištenja mineralnih gnojiva s organskim digestatom. U monetarnim okvirima, kada bi se tim uštedama trgovalo na EU tržištu CO2, uštede bi dosegle oko 400 000 €/godišnje.

Dodatne koristi od razvitka održivog tržišta bioplina će se reflektirati na Županijsko gospodarstvo, prvenstveno u ruralnim područjima:

1 implementacija dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva (tzv. Nitratna Direktiva) budući da bioplinska postrojenja mogu poslužiti kao spremnici za gnoj i gnojovku za 6 mjeseci (Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, NN 56/08)

2 Omogućuje se zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi na prihvatljiv način (Pravilnik o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi, NN 56/06).

3 Županija ima na raspolaganju oko 3 000 ha oraničnih površina za uzgoj energetskih usjeva bez da se naruši ravnoteža između potražnje za hranom i energijom (uvjet održivosti)

4 Ušteda od oko 75 t/god. umjetnih gnojiva (UAN) u vrijednosti od oko 22 000 €/god. Kroz uspostavljanje dobre poljoprivredne prakse za upravljanje gnojem (Nitratna Direktiva)

5 Dodatni instalirani kapacitet od 4,9 MW (potencijalna proizvodnja električne energije od 39 GWh) ukoliko se 3 276 ha oraničnih površina stavi u funkciju uzgoja energetskih usjeva (kukuruzna silaža) za proizvodnju bioplina.

6 Zamjena 2 048 t/god. umjetnog gnojiva (UAN) u vrijednosti od oko 600 000 €/god. kroz proizvodnju oko 96 320 t/godišnje digestata/komposta bogatog fosforom i kalijem koji će se moći prodavati na tržištu gnojiva i tekuće frakcije bogate dušičnim spojevima koji imaju bolju apsorpciju kod biljaka od svježeg gnoja

7 Uspostavljaju se nove gospodarske aktivnosti u dijelu proizvodnje i dobave sirovine te izgradnje i upravljanja bioplinskim postrojenjima te proizvodnja organskog gnoja koje potražuju oko 73 radnih mjesta u periodu izgradnje te 6 do 39 u tijeku rada bioplinskog postrojenja.

8 Privlačenje investicija u ruralne krajeve u vrijednosti od najmanje 6,2 mil. €.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA je smještena na sjeveru Republike Hrvatske i pokriva 730 km2 od čega je 55 000 ha poljoprivredno zemljište. Broj stanovnika je oko 118 500. Dodatne koristi od proizvodnje bioplina su posebno poželjne u Međimurskoj županiji posebno u ostvarivanju ekološki prihvatljivog načina gospodarenja otpadom i gnojem te proizvodnja obnovljive energije iz organskog otpada zbog dobro razvijene industrije za preradu hrane. Bogatstvo podzemnih i nadzemnih voda ograničava površine prikladne za odlaganje gnoja. Zajedno s Varaždinskom županijom, predstavlja središte uzgoja peradi u Hrvatskoj.

U proizvodnji i korištenju bioplina vidimo mogućnosti razvitka Županije te time podupiremo aktivnosti IEE BiogasIN projekta uključivanjem Međimurske energetske agencije – MENEA.

Župan Ivan Perhoč

Potpis:

U Čakovcu, 18. veljače 2011.


16

2. Pismo namjere Varaždinska županija


17



Bioplin nastaje iz biomase pogodne za anaerobnu digestiju (AD) ili razgradnju organske tvari bez prisustva zraka i predstavlja obnovljivi energent – nositelj energije iz obnovljivog izvora kojeg je potrebno dovesti u stanje korisne energije. Prikladna sirovina za AD čini čitav spektar organske tvari od koje se može izdvojiti nekolicina: stajsko gnojivo, gnojnica, ostaci i sporedni proizvodi iz prehrambene industrije, klaonica, mljekara, proizvodnje piva poput klaonički otpad, sirutka, masti s hvatača masti, stari kruh, pivski trop, ostaci pri pripremi i konzumiranja hrane u restoranima i hotelima, energetski usjevi, organski dio komunalnog otpada…





VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI Ostvaruje se najmanje 60 GWh iz potencijal bioplina ili 8% udjela u nacionalnom cilju za bioplin. Time se doprinosi s najmanje 0,3% nacionalnom cilju za OIE.. Ukoliko se ta energija pretvori u električnu energiju, tada se govori o 24 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 5 800 kućanstava ili 8% ukupnog broja kućanstava Županije. Ukoliko se ta energija pretvori u toplinsku energiju, tada se govori o 57 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 5 900 kućanstava ili 10% ukupnog broja kućanstava Županije. Ako se ta energija pretvori u biogorivo, omogućila bi se energija dovoljna da zamijeni oko 5,7 milijuna litara dizela ili 5 milijuna litara benzina.

Proizvodnja i korištenje bioplina iz poljoprivredne sirovine je najčešće povezana s kogeneracijom (istovremenom proizvodnjom električne i toplinske energije). U tom slučaju, moguće je proizvesti najmanje 19 GWh/godišnje električne energije i 35 GWh/godišnje toplinske energije što bi zadovoljilo potrebe od oko 4 600 kućanstava za električnom energijom i oko 3 600 kućanstava za toplinskom energijom.


18

Promatrajući udio električne energije iz OIE, Županija doprinosi s najmanje 0.63% ispunjenju nacionalnog cilja što je, uz primjenu konzervativne metodologije temeljene samo na gnoju, rezultat najmanje županije u Hrvatskoj. Zbog strukture gospodarstva, realno je očekivati da je doprinos bioplina nacionalnim ciljevima barem tri puta veći.

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova zbog korištenja bioplina iznosi oko 29,53 kt CO2eq što predstavlja doprinos od oko 2,3% smanjenju ukupnih stakleničkih plinova prema Kyoto Protokolu. U uštede su uračunate uštede iz upravljanja gnojem, zamjene električne i toplinske energije iz fosilnih izvora te zamjene korištenja mineralnih gnojiva s organskim digestatom. U monetarnim okvirima, kada bi se tim uštedama trgovalo na EU tržištu CO2, uštede bi dosegle oko 500 000 €/godišnje.




3 Ušteda od oko 126 t/god. umjetnih gnojiva (UREA) u vrijednosti od oko 36 400 €/god. Kroz uspostavljanje dobre poljoprivredne prakse za upravljanje gnojem (Nitratna Direktiva)

4 Proizvodnja oko 116 640 t/godišnje digestata/komposta bogatog fosforom i kalijem koji će se moći prodavati na tržištu gnojiva i tekuće frakcije bogate dušičnim spojevima koji imaju bolju apsorpciju kod biljaka od svježeg gnoja


6 Privlačenje investicija u ruralne krajeve u vrijednosti od najmanje 8 mil. €.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA je smještena na sjeveru Republike Hrvatske i pokriva 1 261 km2 od čega je 69 941 ha poljoprivredno zemljište. Dodatne koristi od proizvodnje bioplina su posebno poželjne u Varaždinskoj županiji posebno u ostvarivanju ekološki prihvatljivog načina gospodarenja otpadom i gnojem te proizvodnja obnovljive energije iz organskog otpada zbog dobro razvijene industrije za preradu hrane. Bogatstvo podzemnih i nadzemnih voda ograničava površine prikladne za odlaganje gnoja. Zajedno s Međimurskom županijom, predstavlja središte uzgoja peradi u Hrvatskoj.

U proizvodnji i korištenju bioplina vidimo mogućnosti razvitka Županije te time podupiremo aktivnosti IEE BiogasIN projekta.

Potpis:

Župan

U Varaždinu, 18. veljače 2011.


19

3. Pismo namjere Osječko-baranjska županija


20



Bioplin nastaje iz biomase pogodne za anaerobnu digestiju (AD) ili razgradnju organske tvari bez prisustva zraka i predstavlja obnovljivi energent –nositelj energije iz obnovljivog izvora kojeg je potrebno dovesti u stanje korisne energije. Prikladna sirovina za AD čini čitav spektar organske tvari od koje se može izdvojiti nekolicina: stajsko gnojivo, gnojnica, ostaci i sporedni proizvodi iz prehrambene industrije, klaonica, mljekara, proizvodnje piva poput klaonički otpad, sirutka, masti s hvatača masti, stari kruh, pivski trop, ostaci pri pripremi i konzumiranja hrane u restoranima i hotelima, energetski usjevi, organski dio komunalnog otpada…





OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI Ostvaruje se najmanje 174 GWh iz potencijal bioplina ili 24% udjela u nacionalnom cilju za bioplin. Time se doprinosi s najmanje 1% nacionalnom cilju za OIE. Ukoliko se ta energija pretvori u električnu energiju, tada se govori o 70 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 16 800 kućanstava ili 15% ukupnog broja kućanstava Županije. Ukoliko se ta energija pretvori u toplinsku energiju, tada se govori o 165 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 17 000 kućanstava ili 15% ukupnog broja kućanstava Županije. Ako se ta energija pretvori u biogorivo, omogućila bi se energija dovoljna da zamijeni oko 16,7 milijuna litara dizela ili 14,8 milijuna litara benzina.

Proizvodnja i korištenje bioplina iz poljoprivredne sirovine je najčešće povezana s kogeneracijom (istovremenom proizvodnjom električne i toplinske energije). U tom slučaju, moguće je proizvesti najmanje 55 GWh/godišnje električne energije i 102 GWh/godišnje toplinske energije iz 7.4 MWel što bi zadovoljilo potrebe od oko 13 200 kućanstava za električnom energijom i oko 10 500 kućanstava za toplinskom energijom.

Promatrajući udio električne energije iz OIE, Županija doprinosi s najmanje 1,83% ispunjenju nacionalnog cilja što je, uz primjenu konzervativne metodologije temeljene samo na gnoju, rezultat


21

najmanje županije u Hrvatskoj. Zbog poljoprivrednog potencijala, realno je očekivati da je doprinos bioplina nacionalnim ciljevima barem tri puta veći.

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova zbog korištenja bioplina iznosi oko 92,08 kt CO2eq što predstavlja doprinos od oko 7,2% smanjenju ukupnih stakleničkih plinova prema Kyoto Protokolu. U uštede su uračunate uštede iz upravljanja gnojem, zamjene električne i toplinske energije iz fosilnih izvora te zamjene korištenja mineralnih gnojiva s organskim digestatom. U monetarnim okvirima, kada bi se tim uštedama trgovalo na EU tržištu CO2, uštede bi dosegle oko 1 400 000 €/godišnje.







6 Zamjena 12 900 t/god. umjetnog gnojiva (UREA) u vrijednosti od oko 3 700 000 €/god. kroz proizvodnju oko 606 422 t/godišnje digestata/komposta bogatog fosforom i kalijem koji će se moći prodavati na tržištu gnojiva i tekuće frakcije bogate dušičnim spojevima koji imaju bolju apsorpciju kod biljaka od svježeg gnoja



OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA je smještena na istoku Republike Hrvatske i pokriva 4 155 km2 od čega je 257 646 ha poljoprivredno zemljište. Broj stanovnika je oko 330 500. Mogućnosti za ekonomski razvitak i poboljšanje uvjeta življenja na području Osječko-baranjske županije nalaze se u prirodnim resursima, očuvanom okolišu, relativno nezagađenom tlu, bogatstvu vodotokova, umjerenoj klimi što omogućava bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, kako u prirodi (poznate slavonske šume), dobrom zemljopisnom položaju, izgrađenosti infrastrukture i napose u ljudskom potencijalu. Svoj gospodarski razvitak Županija temelji na poljoprivredi, i prehrambenoj industriji, ali i obrtu, zanatstvu, prometu, drugim granama industrije i turizmu.


Potpis:

Župan

U Osijeku, 18. veljače 2011.


22

4. Pismo namjere Vukovarsko-srijemska županija


23



Bioplin nastaje iz biomase pogodne za anaerobnu digestiju (AD) ili razgradnju organske tvari bez prisustva zraka i predstavlja obnovljivi energent –nositelj energije iz obnovljivog izvora kojeg je potrebno dovesti u stanje korisne energije. Prikladna sirovina za AD čini čitav spektar organske tvari od koje se može izdvojiti nekolicina: stajsko gnojivo, gnojnica, ostaci i sporedni proizvodi iz prehrambene industrije, klaonica, mljekara, proizvodnje piva poput klaonički otpad, sirutka, masti s hvatača masti, stari kruh, pivski trop, ostaci pri pripremi i konzumiranja hrane u restoranima i hotelima, energetski usjevi, organski dio komunalnog otpada…





VUKOVARSKO - SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI ostvaruje se najmanje 107 GWh iz potencijal bioplina ili 15% udjela u nacionalnom cilju za bioplin. Time se doprinosi s najmanje 0,6% nacionalnom cilju za OIE. Ukoliko se ta energija pretvori u električnu energiju, tada se govori o 43 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 10 300 kućanstava ili 15% ukupnog broja kućanstava Županije. Ukoliko se ta energija pretvori u toplinsku energiju, tada se govori o 102 GWh/godišnje što je dovoljno za opskrbu oko 10 500 kućanstava ili 16% ukupnog broja kućanstava Županije. Ako se ta energija pretvori u biogorivo, omogućila bi se energija dovoljna da zamijeni oko 10,2 milijuna litara dizela ili 9,1 milijuna litara benzina.

Proizvodnja i korištenje bioplina iz poljoprivredne sirovine je najčešće povezana s kogeneracijom (istovremenom proizvodnjom električne i toplinske energije). U tom slučaju, moguće je proizvesti najmanje 34 GWh/godišnje električne energije i 63 GWh/godišnje toplinske energije iz 4,5 MWel što bi zadovoljilo potrebe od oko 8 100 kućanstava za električnom energijom i oko 6 600 kućanstava za toplinskom energijom.

Promatrajući udio električne energije iz OIE, Županija doprinosi s najmanje 1,13% ispunjenju nacionalnog cilja što je, uz primjenu konzervativne metodologije temeljene samo na gnoju, rezultat


24

najmanje županije u Hrvatskoj. Zbog poljoprivrednog potencijala, realno je očekivati da je doprinos bioplina nacionalnim ciljevima barem tri puta veći.

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova zbog korištenja bioplina iznosi oko 49.42 kt CO2eq što predstavlja doprinos od oko 3.8% smanjenju ukupnih stakleničkih plinova prema Kyoto Protokolu. U uštede su uračunate uštede iz upravljanja gnojem, zamjene električne i toplinske energije iz fosilnih izvora te zamjene korištenja mineralnih gnojiva s organskim digestatom. U monetarnim okvirima, kada bi se tim uštedama trgovalo na EU tržištu CO2, uštede bi dosegle oko 740 000 €/godišnje.







6 Zamjena 7 853 t/god. umjetnog gnojiva (UREA) u vrijednosti od oko 2 273 000 €/god. kroz proizvodnju oko 369 250 t/godišnje digestata/komposta bogatog fosforom i kalijem koji će se moći prodavati na tržištu gnojiva i tekuće frakcije bogate dušičnim spojevima koji imaju bolju apsorpciju kod biljaka od svježeg gnoja



VUKOVARSKO – SRIJEMSKA ŽUPANIJA smještena je na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatske, u međuriječju, između Dunava i Save. Površina Vukovarsko-srijemske županije je 2 448 km2 od čega je 150 000 ha najplodnije oranice. Ovim područjem vode važni riječni i kopneni putovi i križaju se međunarodni prometni pravci od istoka prema zapadu uz rijeku Dunav, te od sjevera preko rijeke Save prema Jadranskom moru. Zahvaljujući izvanredno plodnom tlu, veoma povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnom bogatstvu i dobrom prometnom položaju ovo područje je naseljeno od davnina. Glavni proizvodi su: pšenica, kukuruz, šećerna repa, duhan. Postoje veliki prerađivački kapaciteti za primarne poljoprivredne proizvode, skladišta, mlinovi, silosi, hladnjače i tvornice.


Potpis:

Župan

U Vukovaru, 18. veljače 2011.

Documents

Pisma namjere 4 ciljanih područja u Hrvatskoj