Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

Embed Size (px)

Text of Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    1/47

    1

    1. OSNOVNI POJMOVIInformacijski sustav - onaj io stvarnog sustava koji slui pretvorbi ulaznih u izlazne informacije.

    1.1. Sistemski pristup i pojam sustava

    SUSTAV JE

    svaki ureeni skup koji se sastoji o najmanje va elementa koji meusobnim jelovanjem(interakcijom) ostvaruju neku, jenostavnu ili sloenu, funkciju cjeline.

    S obzirom na orijentiranost (smjer) razlikuju se:o Ulazne veze (simboliki oznaene kao U)o Izlazne veze (simboliki I)

    S obzirom na prirodu veza razlikuju se:o Materijalneo Energetskeo Informacijske

    Unutar sustava ovija se oreeni proces pretvorbe (transformacije T) ulaza u izlaze sustava:I = U *T

    Shematsko prikazivanje odnosa promatranog sustava i njegove okoline, te eventualnoistraivanje tih onosa - metoda crne kutije

    prema okolini omeen granicama, koje mogu biti fizike ili logike Ovisno o prirodi elemenata od kojih se sastoje sustavi mogu biti:

    o Konkretnio Apstraktnio Hibrini (mjeoviti)

    s obzirom na ponaanje u vremenu:o Statiki (vremenski nepromjenjivi)o Dinamiki (vremenski promjenjivi)

    1.2. Pojam poslovnog informacijskog sustavaINFORMACIJSKI SUSTAV

    ureeni skup elemenata (komponenta) koje u interakciji funkcije prikupljanja, obrae,pohranjivanja i iseminacije (izavanja na koritenje) informacija.

    u poslovnim sustavima poravaju i informacijski posluuju poslovne procese i operacije,poslovno oluivanje te razvijanje i implementaciju kompetitivnih strategija poslovanja ->

    poslovni informacijski sustavi

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    2/47

    2

    1.3. Komponente poslovnog informacijskog sustava

    1. Materijalno tehnika komponenta (harware) svi strojevi, ureaji i srestava namijenjena iskljuivo ili preteito obrai poataka,

    odnosno informacija

    tj. svi fiziki opipljivi ali neivi elementi PIS-a2. Nematerijalna komponenta (software)

    ukupnost ljudskog znanja ugraenog u strojeve, opremu i ureaje, koje je samo posebi premet obrae ili pak iktira nain obrae sustavu

    Premet obrae su poslovno relevantni poaci kao manifestacija injeninogljuskog znanja raspoloivog u PIS-u, ok se metooloka znanja u ta j sustav

    ugrauju obliku raunalnih programa

    3. Ljudska komponenta (lifeware) svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u radu sustava i

    koriste rezultate njegova raa (skupina porfesionalnih informatiara i skupina

    korisnika rezultata rada sustava)

    4. Mrena (prijenosna) komponenta (netware) tvori komunikacijsku infrastrukturu za prijenos poataka na vede ili manje ualjenosti

    meu harverskim elementima unutar samog sustava ili u njegovim vezama s

    okolinom

    Pasivni elementi - razni oblici materijalnih (inih) ili nematerijalnih (beinih)komunikacijskih kanala; ni na koji nain ne preoblikuju poatke

    aktivni elementi - razliiti namjenski, specijalizirani mreni i komunikacijski ureaji -preoblikuju podatke prije, za vrijeme i nakon njihova prijenosa kako bi ga uiniliuinkovitijim

    5. Organizacijska komponenta (orgware) ukupnost standarda, mjera, postupaka i propisa kojima se funkcionalno i vremenski

    usklauje ra prethono naveene 4 komp., kako bi one tvorile skladnu cjelinu

    Funkcionalno usklaivanje koordinacija vremensko usklaivanje - sinkronizacija rada sustava

    1.4. Funkcije poslovnog informacijskog sustava

    2 osnovne funkcije:

    a) priprema informacijske pologe za onoenje poslovnih olukab) dokumentiranje, odnosno trajno pohranjivanje ranije generiranih informacija

    1.4.1.Priprema informacijske pologe za oluivanje

    Kljuna svojstva informacija:

    1. vrsnoda (kvaliteta)

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    3/47

    3

    njena sposobnost zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika, odnosnoostvarivanje uvjeta u kojima korisnik moe onijeti ogovarajudu oluku

    osnovno pravilo: informacijama treba poupirati onoenje obrih oluka2. koliina (kvantiteta)

    egzaktno mjerljiva osobina informacije Koliina informacija potrebna za onoenje oluke raste o najvie prema niim

    razinama menamenta u pouzedu

    3. vrijednost informacije u vremenu 3 karakteristina poruja

    prognoziranja - kaa se ogovarajuda informacija

    obiva i prije no to je potrebno onijeti oluku,

    vrijenost inf: najveda i nelinearno opaa

    stvarnog vremena inf. se dobiva upravo onda kada

    treba donijeti odluku, vrijednost informacija gotovo je

    nepromijenjena sve do

    podruje zastarijevanja inf. se dobiva prekasno, kad

    oluka vie nije potrebna ili nije relevantna za aljnji tijek ogaaja, vrijenost:

    strmo eksponencijalno pada

    suvremeni posl.menament - zahtjeva raspoloivost inf u poruju prognoziranja, onosno stvarnog

    vremenanjena vrijenost taa namauje ili je uravnoteena s teinom oluke

    Postupak pripreme informacija za poslovno oluivanje

    1. prikupljanje poslovno relevantnih podataka2. obradu (procesuiranje) tih podataka, tj. njihovu

    pretvorbu u poslovno relevantne informacije

    3. ispostavljanje (diseminaciju) informacijakorisnicima.

    1.Izvori poslovno relevantnih podataka

    su ogovarajudi poslovni ogaaji i poslovni procesi Gje se ogaaju i/ili procesi zbivaju:

    o unutarnji (interni) - poslovni ogaaji i procesi koji se zbivaju unutar posl. sustavao vanjski (eksterni) koji su se zbili ili se upravo ogaaju u okruenju tog poslovnog

    subjekta ( na tritu, u politikom sustavu)

    S druge strane mogu biti:o primarnisami poslovni ogaaji i/ili procesi koji su se zapravo zbili ili se ogaaju,

    a poaci koji se zahvadaju njihova su manifestacija

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    4/47

    4

    o sekundarni koji su se ved ranije zbili, u blioj ili aljoj prolosti, a ije sumanifestacije (poaci) zabiljeene i pohranjene na nekom trajnom nositelju poataka

    2. Obrada podataka

    nastoji se a je preteito ostvaruju strojevi primjenom ogovarajudih programa. Rezultat - trebale bi biti relevantne informacije koje mogu posluiti pri onoenju kvalitetnih

    poslovnih oluka bilo koje vrste, onosno na bilo kojoj razini oluivanja

    Cilj je pritom u praksi ostvariti dobro poznatu maksimuprava informacija na pravom mjestu,u pravo vrijeme, u odgovarajuem obliku i uz najnie trokove

    1.4.2.Dokumentiranje (trajno pohranjivanje) informacija

    Jedna od temeljnih funkcija PIS-a: omoguditi preivljavanje poataka i informacija u nekomkradem ili uem vremenu = dokumentiranje informacija - osigurava trajnu i neogranienu

    dostupnost tzv. povijenih informacija

    U poslovnom smislu: osigurat de se kontinuitet poslovanja i uvi u povijesna zbivanja uposlovnom sustavu i njegovu okruenju

    U suvremenim PIS ta funkcija nastojat de trajno zabiljeiti kontekst u kojem je informacijanastala

    Rezultat ostvarivanja f-je dokumentiranja - poslovna dokumentacijao Konvencionalna (uglavnom papirnata)o Digitalna tj.elektronika (ili strojno itljiva)

    Digitalna dokumentacijao ne oteduje se i ne troio aleko bra obrada informacijao rezultati su precizniji, toniji i pouzanijio ekonominija i ekoloki prihvatljivao znatne utee u trokovima i neizravne ekoloke koristi

    Konvencionalna dok. gubi na kakvodi zbog nepoeljni mehanikih, kemijskih, optikih i r.utjecaja - moe ovesti o gubitka inf. (vrlo neugona i opasna situacija)

    tzv. ured bez papira potpuno automatizirani poslovni sustavi u kojima se konvencionalnaokumentacija uopde ne koristi pa je u potpunosti otklonjena i potreba za runom obraom

    podataka

    1.5. Koncept ivotnog ciklusa poslovnog informacijskog sustava

    Bit koncepta - shvadanje prema kojemu svaki takav

    sustav u nekoj toki u vremenu nastaje, potom se

    razvija suklano oreenim zakonitostima a bi

    nakon oreenog vremena nestao, onosno bio

    zamijenjen nekim novim sustavom.

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    5/47

    5

    4 Osnovne razvojne faze:

    Faza inicijalizacije (nastajanja) sustavao zapoinje avanjem poticaja za razvitak novog PIS-a (menaeri i jelatnici koji se

    osjedaju neovoljno informiranima)

    o obavljaju se opsene konzultacije i razgovori, te pripreme za izgranju PIS-ao sustav poinje ivjeti, tj. poinju se ocrtavati njegovi buudi obrisi

    Faza ekspanzijeo PIS je u ovoj fazi kaa je uoljiv preteito kvantitativan rast sustavao Nabavljaju se strojevi i oprema, pripremaju se programi, obrazuju djelatnici,

    razvijaju organizacijske metoe i razvijaju mrene komponente sustava

    o Krivulja - eksponencijalne priroe i izrazito strmo rastuda Faza konsolidacije

    o kaa je oreena razvojna razina PIS-a (toka infleksije), njegov se aljnji rastsvjesno usporava da se uspostavi potrebna kontrola nad njegovim radom i

    uspostavile eljene mogudnosti upravljanja

    o Naglasak je na stanarizaciji aktivnosti, procesa i proceura, usklaivanja raakomponenata i tzv. finom poeavanju

    Faza zrelostio nakon to je PIS zaovolji kriterije kvalitete, uinkovitosti i jelotvornostio poinje avati optimalne rezultate raa i stvarati oekivanu posl. vrijenosto treba trajat to ue kako bi se iskoristila otaanja ulaganja

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    6/47

    6

    2. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI I POSLOVNO UPRAVLJANJE2.1. Pouzede kao poslovni sustav

    Proizvono pouzede primjer je poslovnog sustava koji se sastoji o komponenata (ojela) koji

    zajeniki rae a ulaz (sirovine) transformiraju u izlaz (finalne proizvoe) iji je cilj ostvarivanje

    novane obiti.

    Poslovni sustav nikad nije izoliran od svoje okoline unutar koje djeluje On je adaptivan sustav - ima sposobnost uoavanja promjena i prilagoavanja u sklau s

    novim uvjetima

    Informacije o promjenama uoene na izlazu sustava mehanizmom povratne veze upuduju senatrag prema ulazu regulira se rad sustava

    upravljaki procesi imaju pritom ulogu kontrolnog, onosno upravljakog mehanizma

    Karakteristike poslovnog sustava:

    Komponente sustava rae zajeniki u ostvarenju kolektivnog cilja - ostvarenje dobiti Sustav nije nikad izoliran od okoline u kojoj djeluju i drugi sustavi. Mogu se utvrditi granice

    sustava i utvriti to je unutra, a to izvan pouzeda. Sustav je u oticanju s rugim sustavima

    preko svog suelja (u pouzedu: ojeli koji komuniciraju s kupcima, obavljaima...) -

    otvoreni sustavi

    Vedi se sustav moe ralaniti na posustave. Sustav istovremeno moe biti io nekog vedegsustava, tj. biti njegov podsustav - hijerarhijska organiziranost meu sustavima

    Organizacijski sustavi ili organizacije

    pouzeda koja imaju karakteristike sloenih hijerarhijskih organiziranih inaminih sustavaorijentiranih ispunjenju cilja, s ukljuenim mehanizmima povratne veze i kontrole

    prema djelatnostima koje obavljaju: proizvodnja, trgovina, bankarstvo i financije... prema broju zaposlenih i veliini prihoda: male, srednje i velike

    Poslovni sustavljui, srestva, poslovi koji su sloenoj interakciji ostvaruju svoj cilj

    Poslovni procesi ili skupno poslovna tehnologija

    veliki broj razliitih poslova koji se obavljaju u poslovnom sustavu izvrni - kojima se jelatno izvravaju temeljni zaaci poslovnog sustava (proizvoi se

    proizvo, obavlja usluga); moemo grupirati u izvrni posustav

    upravljaki - pomodu kojih se upravlja poslovnim sustavom (analiziraju rezultati poslovanja,oluuje o nabavi opreme, razrauje plan proizvonje) - obavlja se regulacija i prilagodba

    sustava; upravljaki posustav

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    7/47

    7

    meusobno povezani tokovima koji mogu biti: materijalni (sirovine, proizvoi, energija),upravljaki (oluke) ili informacijski

    2.2. Podaci i informacije u poslovanju

    Podatak

    skup znakova zapisanih na nekom mediju moramo znati proitati i interpretirati -> dobivamo informaciju, odnosno obavijest

    Elementarna informacija

    interpretacijom elem. poatka (znakovni prikaz jenog obiljeja nekog objekta) Za kvalitetno oluivanje potrebna nam je kvalitetna informacija

    Kvalitetna informacija je:

    tona (konkretno opisuje stanje stvari) potpuna (u cijelosti i objektivno opisuje stanje stvari) primjerena, onosno relevantna (ogovara problemu koji zahtijeva oluivanje i osobi koja

    oluuje)

    pravovremena (dobivena na vrijeme)

    Vrijednost informacije

    teko utvriti, moe se oreiti posreno preko oluke koja je temeljena na promatranojinformaciji

    Zbog svoje vanosti u poslovanju poaci i informacije smatraju se vanim resursom, odnosno

    imovinom nunom u moernom poslovanju govori se o informacijskoj imovini

    Znanje

    kombinacija poataka i informacija, kojemu je oano ekspertno miljenje, vjetina iiskustvo; zna kako koristiti informaciju

    eksplicitno ili kodificirano - znamo kako ga opisati i zapisati implicitno ili tiho - ako postoji samo u glavama pojeinaca i ako ga je teko formalizirati i

    komunicirati

    takoer moe biti iniviualno i kolektivno opisuje stvari u nekomu poruju, koje je ustanovljeno prema prihvadenom kriteriju

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    8/47

    8

    2.3. Svrha poslovnog informacijskog sustava

    Informacijski sustav moe poslovnom sustavu pomodi na 3 naina:

    1.

    izvrnom dijelumoe pouprijeti izvrenje poslovnih procesa to je izvrni io IS-a, a sloj IS-akoji to obavlja naziva se sustav za obradu transakcija

    2. upravljakom dijelumoe olakati upravljanje poslovnim sustavom to je upravljaki io IS-a, a sloj IS-a koji to obavlja naziva se sustav za potporu upravljanju

    3. openitoposlovnom sustavu moe omoguditi komunikaciju unutar sebe i sa svojom okolinom- to je suraniki io IS-a, a sloj koji to obavlja je sustav za komunikaciju i suradnju

    2.3.1. Izvrni sloj IS-a

    Izvoenje posl.procesa

    poslovni proces - pojam kojim se obavljaju unutar promatane organizacije tj.poslovnogsustava

    poslovna tehnologijao sveukupnost razliitih poslovnih procesa koji se obavljaju u organizacijio svaka organizacija ima specifinu posl.tehnologijuo procesi proizvodnje, nabave sirovina i energije, plasmana proizvoda...

    automatizacija poslovnih procesa - jedan od najvanijih zaataka(obraun kamata ubankama, evidencija prisutnosti zaposlenika, karte za let zrakoplovom, kazaline...)

    cilj organizacije je zarat kompetitivnu prenost u onosu na ruge org.2 naina povezivanja procesa:

    1. FUNKCIJSKO POVEZIVANJE - procesi koji obavljaju sline operacije ili operacije koje semeusobno povezuju a bi se ostvarila neka opda funkcionalnost u org., grupiraju se u cjelinu

    tj. funkciju(procesi se grupiraju u cjelinu nazvanu podsustav, aplikacija, modul)

    2. POVEZIVANJE U PROCESNI LANAC procesi se povezuju u lanac procesa kojima se ostvarujeneka nova ''funkcionalnost'' tzv. LANAC VRIJEDNOSTI, oni mogu pripaati razliiti funkcijama

    to znai a se istovremeno mogu povezivati i u proizvoni i u procesni lanac(lanac procesa

    nabava-proizvodnja-prodaja)

    Transakcijska obrada

    Vedina izvrnih procesa ima transakcijski karakter

    TRANSAKCIJSKI PROCES

    skup aktivnosti kojima se iz ulaza proizvode izlazi ulazi- elementi koji ulaze u proces, materijalni(sirovine koje se prerauju u proizvod) ili

    informacijski(nose inf. o tome kako de proces ''preraditi'' ulaz u izlaz)

    ako je potrebno pamtiti stanje procesa, ono se biljei poacima izlaze ine proizvoi nastali ''preraom'' ulaza unutar procesa- mogu biti materijalni

    (proizvedeni proiz.) ili informacijski (podaci o proizvedenom proiz.) primjer: podizanje gotovog novca na bankomatu

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    9/47

    9

    prijenos novca s jenog na rugi raun - primjer procesa samo s informacijskim ulazom iizlazom (informacijski uvijek, materijalni mogu izostati)

    Slika 2.3. Transakcijski procesiDio transakcijskog procesa koji barata podacima- TRANSAKCIJA

    slika ista kao i ko trans.procesa, samo to ko transakcije ulaze i izlaze samo podaci primjer transakcije: internetske kupnje, upis podataka u ekranskoj formi obrada transakcija mora se obavljati grupnom obradom (prikupljaju se tran.podaci,a zatim se

    grupno obrauju u vrijeme manje opteredenja inf.sustava-obraun plada zaposlenika) ili

    obradom u stvarnom vremenu (transakcija se obrauje omah-transakcija na POS ureaju

    koja registrira kupnju i realizira pladanje)

    Transakcijska obraa moe se obavljat na vie naina:

    1. Na glavnom raunalu, a korisnici pokredu transakcije, unose ulazne poatke i primajurezultate transakcije putem terminala (ureaj za slanje i primanje poataka putemtelek.linija) koi su irektno ili telekomunikacijski linijama povezani s glavnim raunalom.

    Osobno raunalo se esto koristi kao terminal

    2. u klijentsko-posluiteljskom konceptuobraa poataka transakcije se obrauje naposluitelju, a pokredu na klijentu na kojem se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni

    rezultati(dvorazinska obrada)

    o Trorazinska obrada baza podataka na posluitelju baze podataka, programi zaobradu podataka na aplikacijskom posluitelju, a upis ulaznih podataka i prezentacija

    rezultata preko grafikog korisnikog suelja

    o Prenosti vierazinske arh: veda programska moularnost, ovajanje procesaupravljanja bazom podataka od obrade i prezentacije podataka

    o POSLUITELJI- raunala koja upravljaju mrenim raunalnim resursima; klasificirajuse prema poslu koji obavljaju: posluitelj s bazom poataka, aplikacijski posluitelj,

    mreni posluitelj, posluitelj elektronike pote it.

    o KLIJENT - skromnije raunalo ili samo program koji se obavlja na osobnom raunaluili ranoj stanici, a koji pokrede operaciju bavljanu na posluitelju; moe biti ebeo

    (raspolae klijentskom aplikacijom; pri svakoj promjeni klijentske aplikacije treba

    obavit nova instaliranja) ili tanak (raspolae samo preglenikom; prenost-njegov

    softver ne treba oravati jer je samo jenom potrebno instalirat preglenik)

    S gleita baze poataka TRANSAKCIJAje jeinica posla s poacima u bazi poataka, koja se moe

    sastojati o vie aktivnosti, ali se uvijek mora obavit kao cjelnia, u potpunosti ili nikako

    4 temeljne karakteristike koje transakcije moraju ispuniti:

    Atomarna - mora se obavit u cjelosti

    Konzistentna - svaka promjena podataka bazu podataka prevodi iz jednog u drugo

    konzistentno stanje

    Izolirana - mora se ponaat kao a je izolirana o ostalih transakcija

    Izrljiva- uinci transakcije ne smiju bit izgubljeni ak ni u sluaju kvara sustava

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    10/47

    10

    Sustav za obradu transakcija

    prua potporu tekudem izvoenju poslovnog procesa izvoenjem niza transakcija transakcijski sustav obavlja 3 funkcije:

    o izvrava tran i voi evienciju o obavljenim transakcijamao stvara okumente vezane uz transakcije nune za poslovanjeo izvjetavanje o stanju poslovanja(realizira se izgranjom niza izvjetajnih transakcija)

    - naziva se upravljakim izvjetajnim sustavomili izvjetajnim IS

    2.3.2. Upravljaki sloj IS-a

    Upravljanje i oluivanje

    upravljanje posl.sustavom ukljuuje planiranje, organiziranje i kontroliranje aktivnosti, a uvelikoj mjeri onosi se na onoenje oluka

    za onoenje obre poslovne oluke potrebne su kvalitetne informacije nekoliko koraka u procesu oluivanja:

    1. Prepoznavanje problema: shvadanje i efiniranje problema, pronalaenje izvora inf,prikupljanje i procjena vrijednosti inf

    2. Oblikovanje opcija(inaica) rjeenja:u skladu s ciljevima poslovno sustava forulirajuse moguda rjeenja

    3. Odabir najpovoljnije opcije: onositelj oluke oabire ogovarajude rijeenje4. Provedba odabrane opcije5. Ocjena provedbe: ispitivanje kako je rijeen poetni problem

    odluka je rezultat mentalnog procesa koji rezultira izborom najpovoljnije opcije proces oluivanja temelji se na uvaavanju eksplicitnih i neeksplicitnih pretpostavki informacije koje se koriste pri oluivanju mogu potjecat iz razliitih izvora oluivanje se emokratizira i ecentralizira potpora oluivanju temelji se na :

    o pronalaenju poataka tj.informacija relevantnih za problemo primjeni ogovarajude metoe onosno moela obrade podatakao 3 tipina oblika upravljanja(oluivanja) - Tablica 2.1. Upravljanje, oluivanje,

    priprema podataka

    Operativno upravljanje bave se operativni ili nii menaeri koji voe i nagleaju osnovne poslovne procese i

    provoe oluke taktikih menaera

    odluke su im repetativne, a odluivanje racionalno i strukturirano kod strukturiranog (programiranog) oluivanja postupak je poznat. Pogono rjeenje se

    odabire prema unaprijed poznatim pravilima (oluka moe li se isplatiti traeni iznos na

    bankomatu propisana je pravilima banke)

    strukturirano oluivanje se moe automatizirat kroz transakcijski sustav tehnologija statikog izvjetavanja-temelji se na statikom, nepromijenjivom, efiniranom

    izvjetaju

    izvjetavanje i pradenje primjeri su operativne analize poataka temeljene na pravilima

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    11/47

    11

    vaan imbenik kvalitete statikog izvjetavanja je stupanj integracije poataka ''bogatstvo poataka, ali siromatvo informacija''

    Taktiko upravljanje

    bave se taktiki ili srenji menaeri koji prate skupine poslovnih procesa unutra uegrazdoblja

    njihovo je oluivanje uglavnom polustrukturirano, jer nije unaprijed propisano pravilima pri oluivanju potrebne agregirane inf, iskustvo i umjenost Taktika analiza poataka - ne postoje unaprije pripremljene izvjetajne transakcije online analitika obraa poataka - tipian oblik iterativne analize koji se provoi na

    imenzijama u sklaitu poataka

    tehnika detaljizacije agregirano po godinama, kvartalima ili mjesecima softer omoguduje inamiko generiranje analitikog izvjetaja- inamiko izvjetavanje

    Strateko upravljanje bave se strateki ili najvii menaeri, koji onose strateke i esto ugorone poslovne

    oluke koje pripaaju kljunim poslovnim funkcijama

    oslanja se na nestrukturirano oluivanje ko kojeg nije mogude propisati pravilo teret oluivanja preuzima osoba koja oluuje a uloga je IS-a a joj prui relevantne inf. oblici strateke analize poataka kojima se rjeavaju specifini poslovni problemi primjenjuju se specifine metoe ili moeli obrae poataka- metode optimizacije,

    simulacije, eksternih sustava, otkrivanja znanja itd.

    Sustav za potporu upravljanja preuzima poatke iz izvrnog (transakcijskog) dijela IS-a i poatke iz razliitihvanjskih izvora

    a bi o njih primjenom razliithranije opisanih obraa stvorio informacije primjerene

    poslovnom upravljanju i oluivanju

    Slika 2.4 Komponente sustava za potporu upravljanja Aplikacije poslovne analitikeupravljanje financijskom i poslovnom efikasnodu, onosima s

    klijentima, lancem nabavem proizvodnje i prodaje itd.

    2.3.3. Suraniki sloj IS-a

    Suradnja, komunikacija i individualni rad

    u funkcioniranju posl.sustava sudjeluje niz sudionika unutar i izvan organizacijeSustav za komunikaciju i suradnju

    Dio IS-a koji ukljuuje razliite primjene informacijske tehnologije za obavljanje administrativnih

    poslova:

    KOMUNIKACIJE - obuhvadaju razliite naine iniviualne ili komunikacije vie osobaistovremeno(elektronika pota, gasovna pota, telefoniranje, faksiranje, konferiranje)

    (NetMeeting- za video konferrencije)

    POTPORA SURADNJI U SKUPINI - obuhvada vie tehnologija koje pomau skupnomoluivanje, komunikaciju unutar skupina, elektroniko glasovanje i sl.

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    12/47

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    13/47

    13

    3. RAZVOJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA

    3.1. Pristupi razvoju

    3.1.1. Informacijski sustav kao inenjerski proizvo

    Kompleksni proizvodi pokazuju sline karakteristike:

    a) imaju karakteristike sustavab) za njihovu izgradnju odnosno razvo potrebno je dobro poznavanje metoda, tehnika i

    alata izgradnje

    c) potrebno ih je neprestano oravat-inenjerski proizvoi-preko inenjerskih isciplinastvaraju se kompleksne proizvode

    ZACHMANOV OKVIR ARHITEKTURE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

    koristi se ko ovlaavanja kompleksnosti inf.sustava ali i bilo kojeg sloenog inenjerskogproizvoda

    razmatra razvoj inf.sustava kroz dimenziju karakteritike inf.sustava i dimenziju ulogesudionika u razvoju sustava

    arhitektura IS se opisuje skupom razliitihARTEFEKATA - modeli, definicije, specifikacije,nacrti i ostala dokumentacija koja opisuje sustav, a nije sam sustav

    3.1.2. Znaajke inf.sustava

    prva dimenzija opisuje karakteristike proizvoda IS-a a dobivena je odgovorom na pitanjato, kako, gje, tko, kaa i zato

    Tablica 3.1. Karakteristkie proizvoda3.1.3. Uloge sudionika u razvoju inf.sustava

    druga dimenziija opisuje uloge sudionika u razvoju proizvoda (IS-a) opisuje svrhu razvoja i navodi artefakte kojom uloge opisuju proizvod svaka uloga odgovara jednoj fazi u razvoju proizvoda

    o planer - faza planiranja razvoja (zato treba proizvo)o analitiar - faza analize potreba i efiniranja zahtjeva (to treba biti proizvo)o dizajner faza dizajna, oblikovanja proiz (kako proiz treba biti izveden)o izvoa i poizvoa faza izrade

    Tablica 3.2. Uloge sudionika tijekom razvoja proizvoda spomenute faze ine tzv.ivotni ciklus proizvoa : planiranje, analiza, oblikovanje, izraa,

    uvoenje u rad i oravanje

    3.1.4. Okvir za arhitekturu informacijskog sustava

    Razvoj IS-a se moe obaviti na ininjerskim principima mogude prenoenje pozitivnihiskustava iz starijih in.isciplina (arhitektura, strojarstvo, gra...)

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    14/47

    14

    Okvir za arhitekturu IS-amoe pomodi voenju projekta razvoja IS-a, dobiva seistovremenim prikazom obje dimenzije karakteristike x uloge (tabl.3.3., str.34)

    stupci karakteristike IS (struktura, aktivnost, mjesto, korisnik, vrijeme, motivacija) Redci uloge sudionika (planera, analitiara, izajnera, izvoaa i proizvoaa) Okvir za arhitekturu IS je opde klasifikacijska shema artefakata IS omoguduje a se suionici

    razvoja IS usreotoe na pojeini aspekt sustava, a a pritom ne izgube iz via cjelinu

    sustava; pomae a se uoi i svlaa kompleksnost IS holistikim (cjelovitim) pogleom na

    sustav i a se pozornost usreotoi na pojeini element

    To olakava razumijevanje sustava i komunikaciju meu suionicima razvoja sustava

    3.1.5. Reoslije faza u ivotnom ciklusu

    Kojim reom izvravati faze razvoja proizvoa, onosno izraivati artefakteo Uvijek oozgora prema olje, slijeedi prirono tijek c razvoja proizvoa, no s

    razliitim varijacijama

    isti vodopadni (kaskadni) pristupo Reoslijeno zavravanje svih zaataka unutar jedne faze kao preduvjet za prelazak

    na novu

    o Rezultati prethone faze ulazi su u sljeeduo Nedostaci:

    Potrebno temeljito zavriti svaku fazu prije prijelaza na sljeedu ukupnovrijeme razvoja predugo

    Dugo trajanje razvoja rezultat: nezaovoljavajudi IS koji ne uovoljavazahtjevima posl.sustava (jer su se oni u meuvremenu promjenili)

    Spiralni pristupo Vjerojatnost a se u bilo kojoj fazi uoi problem je velika (moe bit posljeica

    promjene zakona, ne samo loe analize)

    planiranje/strategija IS

    analiza PS

    oblikovanje IS

    izrada IS

    uvoenje u ra IS

    oravanje IS

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    15/47

    15

    o Uoeni neostaci zahtjevaju vraanje u jenu o prethonih faza, a nakon njegovarjeavanja razvoj se alje nastavlja u prironom slijeu faza

    o Spiralni razvoj: ukljuuje razmatranje rizika to se javljaju pri razvoju ISo Sl.3.2. spiralni razvoj u kojem se organizacijski usmjerene aktivnosti ponavljaju

    potreban broj puta:

    1. Planiranje postavljanje ciljeva projekta razvoja IS i definiranje alternativa2. Analiza rizika analiza alternativa, prepoznavanje rizika u razvoju i

    pronalaenje naina otklanjanja

    3. Inenjerske aktivnosti analiza, oblikovanje i izgradnja IS4. Ocjena korisnikakorisnika provjera razultata izgranje u spirali

    o Jenom spiralom obuhvada se manje poruje IS Iterativni i inkrementalni pristup (sl.3.3)

    o Vedi projekt ijeli se na niz manjiho Prikladan za razvoj onih ijelova sustava za koje nije unaprije mogude precizno

    odrediti zahtjeveo Inkrementalan jer se provodi u malim koracima koji se razvijaju zasebnoo Iterativanne mora se zavriti u potpunosti,, nego se moe obaviti s vie iteracijao Koristi se kod: unificiranih procesa razvoja, ekstremnog programiranja, agilnog

    razvoja i sl.

    3.1.6. to je prije, procesi ili poaci?

    Ovisi o problemu (tipu IS) i metodi razvoja Poatkovno i objekto orijentirane metoe sugeriraju a razvoj treba zapoeti razmatranjem

    podataka, a procesno procesa

    3.2. Projektni pristup razvoju PIS-a

    Projektskup vedeg broja meusobno povezanih aktivnosti koje valja obaviti u oreenomroku a bi se izgraio oreeni proizvo

    Projekt zahtjeva komunikaciju i suradnju svih sudionika Projekt razvoja ISfazni je proces gje svaka faza ima kontrolne toke koje pomau upravljati

    projektom

    U kontrolnim tokama kontrola napredovanja projekta razvoja, ocjena dotad ostvarenihrezultata, odluka o daljnjem napredovanju projekta

    Sudionici korisnici, menaeri i informatiari Menaeri upravljaju posl. i IS i trebaju:

    o Biti upoznati sa stvarnim mogudnostima i koristima uvoenja IS-ao Davati smjernice u projektu razvojao Ocijeniti razliite mogudnosti razvojao Osigurati uvjete razvoja (sredstva)

    Informatiari i korisnici analiziraju PS i efiniraju zahtjeve to se postavljaju pre IS Na kraju, inform.samostalno oblikuju i izgrauju IS Neuspjeh (projekt nije zavren na vrijeme, premaen buet, IS nema funkcionalnost)

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    16/47

    16

    Razlozi: nedovoljna potpora poslovostva; korisnik nije aktivno ukljuen; razliitainterpretacija korisnikih zahtjeva; ijelovi IS-a nisu usklaeni, pretjerana oekivanja

    korisnika, loe voenje projekta...

    Rizik neuspjeha mogude je smanjiti suvremenim metoama, tehnikama i alatima ime seosigurava:

    o Dobra komunikacija meu suionicima razvojao Izvrenje zaataka na stanaran i provjeren naino Uinkovit nazor s ciljem uoavanja pogreaka u ranim fazamao Strategija kojom se uklanja a hoc (improvizirano) rjeavanje problema

    3.3. Faze razvoja IS-a

    Tipine aktivnosti se provoe kroz tipine faze projekta: planiranje, analiza, oblikovanje,izraa, uvoenje u ra i oravanje IS ivotni ciklus razvoja IS-adefinira aktivnosti, uvodi

    konzistentnost i standardizirani razvoj IS, osigurava kontrolne toke za pradenje i upravljanje

    3.3.1. Planiranje IS-a

    Treba og na pitanje zato graiti PIS, onosno kompjuterizirati posl.sustav Planiranje IS na opdoj razini obuhvada:

    o Uspostavu smjera i prioriteta usklaivanja inform.usluga suklano misiji, viziji iciljevima org

    o Planiranje IS sukladno strategiji razvoja orgo Izbor metoa i tehnika analize i izajna za istraivanje posl.sutava s ciljem efiniranja

    opdeg plana

    U procesu planiranja treba obaviti nekoliko zadataka: odrediti opseg IS, prepoznati njegovekorisnike, ustanoviti neostatke postojedeg i postaviti ciljeve novog, oreiti mogudnosti

    kompjuterizacije, nainiti plan razvoja

    Provodi se modeliranje Plan izrae buudeg IS (plan informatizacije) koje obuhvada:

    o oreivanje projektnog tima osobe iz razliitih porujao snimku stanja postojedeg PS poslovni planovi, razgovori s djelatnicimao ciljevi novog ISoreivanje za i vremenskih okvira, izvajanje ciljeva i za koji

    mogu biti informatizirani

    o procjena novih sustava i tehn procjena stanja na tr.opremme, postojedih rjeenjau rugim org., procjenja razmjenjivosti razl.tehnolokih rjeenja

    kljuni imbenik faze: prepoznavanje i obuhvadanje posl.ciljeva kako bi se ustanovili ciljevi IS Ciljeve IS moemo obuhvatiti sljeedim zahtjevima:

    o IS treba odgovarati zahtjevima korisnika i zadovoljavati poslovne ciljeveo IS treba biti pouzdan unutar zadanih granicao IS treba biti cijenom prihvatljiv

    Ciljeve treba ustanoviti analizom PSo Analiza kritinih faktora uspjeha prepoznaju se uvjeti koji moraju biti ispunjenio Analiza poslovnih procesaako je IS velik on se ralanjuje na posustave s

    pripaajudim posl.procesima Studija izvedivostiocjenjuje se korist i trokovi onosno isplativost projekta

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    17/47

    17

    o Operativnaprocjena hitrosti rjeavanja problema i prihvatljivost rjeenjao tehniko-tehnoloka procjena mogudih rjeenja i alternativa, primjenjivost rjeenja,

    raspoloivost tehnologije i strunost

    o vremenskaprihvatljivost vrem.rasporea i oekivano vrijeme zavretkao ekonomska izvedivosttroak razvoja i prim,jene, analiza i usporedba ukupnih

    trokova i koristi

    Zavrava izvjetajem o izveivosti IS i planom informatizacije3.3.2. Analiza sustava (konceptualni model IS)

    Detaljno i precizno se utvruju korisniki (informacijski) zahtjevi za poboljanje ilinaogranju postojedeg ili razvoj potpuno novog

    Funkcionalni zahtjevispecificiraju ponaanje sustava i onose se na opseg sustava, nuneposl.funkcije i potrebnu strukturu podataka

    Nefunkcionalni zahtjevi kriteriji za opis rada sustava, onose se na korisniko suelje,performanse, sigurnost, pouzdanost, efikasnost...

    Formalne specifikacije razl.elemenata IS nazivaju se i modelima IS, opisuju se:o Posl procesi (kako)o Posl.ogaaji koji pokredu procese (kaa)o Posl.objekti (podaci) koji se koriste u posl.procesima (to)o Mjesto odvijanja procesa (gdje)o Korisnici koji obavljaju procese (tko) i razlozi (ciljevi) za obavljanje posl.procesa

    (zato)

    Psolovni proces posao koji treba obaviti da bi se postigao neki cilj

    Poslovni objekt (entitet)element posl.sustava o kojem IS treba biljeiti poatke Posl ogaaj pokrede izvravanje posl.procesa Unificirani (jenoobrazni) jezik za moeliranje s pomodu kojeg se mogu izraiti ijagrami:

    Dijagramom ralanjivanja(ekompozicijski, hijerarhijski) IS se ralanjuje na posustave, posustavi

    na procese, procesi na podprocese... (sl.3.4.)

    Dijagram toka podataka (sl.3.5.) tehnika je koja se koristi kod modeliranja procesa kako bi se

    prepoznali koraci u procesu vie i nie razine i tokovi poataka u njima

    Dijagram (sluaja) koritenjaza moeliranje proces prikazuje akcije koje sustav moe obaviti za

    korisnika

    Dijagram entiteta i vezaza modeliranje objekta, prikazuje strukturu podataka IS. Npr. Objekt-

    lijenik, veza-lijenik propisuje lijek, a atributi obiljeja-naziv lijeka

    Matrica entitet/ogaajza moel.ogaaja, aje pogle na IS usmjeren ogaajima. Dogaaji

    (reci), entiteti (stupci), elementi (presjek reaka i stupaca) koji prikazuje uinak ogaaja na entitete

    (M-promjena, C-stvaranje, D-brisanje). Prenosti: mogudnost kontrole a svaki entitet ima ogaaj

    koji ga stvara i brie, usmjerenost na sve to se moe ogoiti oreenom entitetu, osiguravanje

    kompletnosti procesa, entiteti na koje utjee 1 ogaaj promatraju se zajedno

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    18/47

    18

    3.3.3. Oblikovanje IS

    Logiki moel IS, ieje se konkretiziraju (iejni projekt->izvedbeni) Og na pitanje kako de IS raiti, potrebno utvriti:

    o Strukturu podataka prikazan dijagramom entiteta i veza oblikuje se u bazu pod.,najede relacijsku, pa se poaci organiziraju u tablice (relacije) (tabl.3.4.)

    o Strukturu procesao Tehnoloke i org uvjete oreiti raun.arhitekturu i potrebnu tehn.opremu,

    platformu IS, org.preduvjete (org.prilagodbe i promjene)

    Oreuje se arhitektura sustava - Troslojna arhitektura sustava koncept koji sustavorganizira u 3 glavna dijela:

    o korisniko suelje mjesto gdje korisnik ostvaruje vezu s ISo poslovna logikatj.funkcijski moulu, na raunalima na kojima se vre obrae i

    nazivaju se aplikacijski posluitelji

    o baza podatakai sustav za upravljanje smjeteni su u raunalu koje se zoveposluitelj baze poataka

    ovaj io razvoja obavljaju strunjaci informatiari3.3.4. Izrada i testiranje informacijskog sustava

    fiziki se stvara informacijski sustav algoritmi, koji prestavljaju poslovne procese, se pretvaraju u programski ko, tj. izrauju se

    raunalni programi

    provodi se provjera (testiranje) IS-a u umjetno stovrenim uvjetimas ciljem potvrivanjakvalitete i unapreenja proizvoa, uz prepoznavanje neostataka i problem; nuan je, skup idugotrajan proces; aktivnost koja treba obuhvatiti cijeli razvojni proces

    svi postupci u ovoj fazi moraju biti detaljno dokumentirani3.3.5. Uvoenje u ra informacijskog sustava (implementacija)

    informacijski sustav se stavlja u uporabu uvoenje obuhvada instaliranje opreme i programske potpore, prijenos poataka u novi

    sustav te prelazak na nov nain raa

    korisnika treba pripremiti za ra pa treba prodi potrbnu izobrazbu naini uvoenja novog informacijskog sustava:

    o izravno uvoenje cjelokupnog novog inf.sustava stari se naputao usporeno uvoenje novog i ra sa starim inf. Sustavom prvo se usporeuju

    rezultati i kada se utvrdi da novi sustav ispravno radi prelazi se na njega

    o postupno uvoenje ijelova novog inf. Sustava pojedini se dijelovi uvode jedan zarugim uz istovremeno naputanje starih

    3.3.6. Oravanje informacijskog sustava

    informacijski sustav mora se oravati rai uoavanja pogreaka i neostataka te zato to setijekom vremena PS mijenja

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    19/47

    19

    ukljuuje stalnu kontrolu i reviziju informac. Sustava revizija informacijskih sustava

    o proces prikupljanja i ocjene okaza na temelju kojih se procjenjuje uspjenost IS-ao omoguduje neovisnu i objektivnu provjeru uspjenosti (zrelosti)o svrha revizije sustavno i temeljito provjeriti provode li se kontrole unutar svih

    dijelova inf. sustava

    o osnovni zadaci revizijeprocijeniti trenutano stanje inf.sustava, otkriti rizinaporuja, ati preporuke menamentu za poboljanje prakse upravljanja sustavom

    3.4. Naini razvoja informacijskog sustava

    vanjski razvoj (outsourcing)koritenje tuih usluga razvoja informacijskog sustava;prednost-sustav de biti prilagoen organizaciji i njenom poslovanju, jer je graen po mjeri;

    nedostatak - skup i dug postupak

    vlastiti razvoj (insourcing)porazumijeva postojanje ovoljnog broja informatiara upouzedu uz mogudnost unajmljivanja usluga vanjskih strunjaka; prenost - prilagodljivost

    rjeenja; neostatak - angaman zaposlenika moe umanjiti uinkovitost ovijanja reovnog

    poslovanja

    kupnju gotovog rjeenjapretpostavlja a na tritu postoji gotovo rjeenje koje se moekupiti i ugraiti u pouzedu; rugaiji je ivot ciklusa razvoja proizvoa - nakon faze planiranja

    i analize, umjesto oblikovanja, slijei faza izbora(selekcije) najboljeg rjeenja, te umjesto faze

    izrae sustava slijei konfiguracija sustava; izvrna inaica koja se kupi moe se izravno

    ugradit ili nadogradit; prednost - funkcionalnost rjeenja se vii omah; nedostatak - gotova

    rjeenja zahtijevaju prilagobu specifinostima poslovanja

    unajmljivanje gotovog rjeenja (hosting)pouzede je samo vlasnik poataka, za oravanjeopreme i programske potpore brine specijalizirana informatika organizacija

    3.5. Neke metode razvoja poslovnih informacijskih sustava

    3.5.1. Zajeniki razvoj aplikacije

    engl. Joint Application Development, JADmetooloki pristup razvoja poslovnihinform.sustava kojim se poslovne aplikacije razvijaju tijesnom suranjom buudih korisnika,

    projektanata i ostalih zainteresiranih strana koji se okupljaju na radnim sastancima

    razvili su ga Chuck Morris i Tony Crawford glavne ieje metoe: ukljuivanje u ra prestavnika svih kategorija zainteresiranih

    sudionika, rad u timu, radionice, dokumentiranje svih aktivnosti...

    5 faza aktivnosti karakteristine za JAD:1. definiranje JAD projekta2. istraivanje korisnikih zahtjeva3. priprema za sjednicu4. 4. Sjednica5. zavrni okument

    svaka faza ima svoje ulaze, procese i izlaze

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    20/47

    20

    prednosti metode su: smanjenje vremena i smanjenje trokova razvoja sustava, poboljanjekvalitete samog sustava, poboljanje komunikacije i suranje meu korisnicima i

    projektantima sustava

    3.5.2. Brzi razvoj aplikacije

    engl.Rapid Application Development, RAD temelji se na ieji iterativnog (ponavljajudeg)razvoja i izrade prototipa, razvio James Martin

    cilj metode:o povedanje brzine razvoja aplikacije usko povezana s idejom izrade prototipa; prvo

    se izrauje prototip, gruba verzija (najede ijela) IS-a koji korisnici zajedno s

    informatiarima iterativno testiraju i orauju kako bi obili zavrni oblik

    o povedanje kvalitete stvorena aplikacija mora zadovoljavati zahtjeve korisnika iomoguditi to nie trokove oravanja; realizacija ovog cilja u irektnoj je vezi s

    idejom prototipiranja primjedbe na metodu:

    o smanjena skalabilnost (razvojni potencijal)o smanjenje oreenih karakteristika zbog neovoljnog vremenao stalni pritisakskratiti vrijeme razvoja, smanjiti trokove

    - metoda je usko povezana s metodom JAD

    3.5.3. Razvoj aplikacije ponovnim koritenjem ranije stvorenih komponenata

    a bi se neki softverski proizvo mogao ponovo koristiti potrebno je o tome voiti rauna vedu fazi definiranja zahtjeva, tj. pri oblikovanju samog softvera

    mogude je ponovno koristiti: cijelu aplikaciju, komponente (module) softverskog proizvoda,pojedine funkcije

    prenosti(koristi) ponovne uporabe ranije stvorenog ijela softvera: povedana pouzanost,smanjen rizik, jelotvorniji ra strunjaka, uovoljavanje stanarima, ubrzavanje razvoja

    proizvoda

    problemi pri ponovnom koritenju komponenata ogleaju se u: potekodama pripronalaenju potrebnih komponenata, pomanjkanju volje projektanata, mogudem povedanju

    trokova oravanja, pomanjkanju softverskih alata

    vanu ulogu ima suelje (interface) ima dvojaku ulogu:o efinira usluge koje softver koji se ponovno koristi prua rugim sustavimao specificira karakteristike koje mora imati sustav da bi mogao koristiti ranije stvoreni

    softver

    3.5.4. Unificirani proces za razvoj softvera

    Rational Unified Process, RUP predstavlja model procesa razvoja softvera, tj.okvir zaiterativni i inkrementalni proces razvoja sloenih softverskih sustava

    najdetaljniji unificirani proces za razvoj softvera je razvila tvrtka Rational Software arhitektura RUP-a prikazana je dvjema dimenzijama:

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    21/47

    21

    o Horizontalna dimenzija (hor.os)prikazuje inamiku strukturu procesa (ciklusi, faze,iteracije)

    o Vertikalna dimenzija (os)statika struktura procesa (aktivnosti koje se obavljaju upojedinim fazama i iteracijama)

    3.5.5. Agilne metode za razvoj softvera

    javljaju se kao ogovor na opsene (traicionalne) metoe, zaetnici Beck i Cockburn pobornici agilnih metoda razvoja softvera donose Agile Software Development Manifesto u

    kojem vie vrijee:

    o pojedinci i interakcije od procesa i alatao softver koji radi nego sveobuhvatna dokumentacijao suradnja s klijentima nego pregovaranje oko ugovorao reagiranje na promjene nego slijeenje plana

    prema manifestu temeljni principi (vrijednosti) agilnog razvoja: zadovoljiti klijenta ranim ikontinuiranim isporukama softvera, zahtjevi za promjenama su obrooli, softver se

    isporuuje u to kradem vremenu, zajeno rae naruitelji projekta i lanovi razvojnog tima,

    na projektu rade motivirane osobe, komunikacija licem u lice, jednostavnost, mjera napretka

    je program koji rai, agilni procesi promoviraju orivi razovj, najbolji su timovi koji se sami

    organiziraju, ispituju se obri i loi postupci i ispravljaju u sljeedem razoblju

    najpoznatije metode razvoja softvera na agilnim principima su: Ekstremno programiranje,Scrum, Razvoj temeljen na osobinama, Skupina metoa Crystal, Metoa inamikog razvoja

    sustava, Prilagodljivi razvoj sustava, Razvoj sustava otvorenog koda

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    22/47

    22

    4. POTPORA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA KLJUNIM

    POSLOVNIM FUNKCIJAMA

    4.1. Kljune poslovne funkcije

    standardni poslovni inf.sustavposlovni inf.sustav koji obuhvada samo minimum nunihposlovnih funkcija

    kljune poslovne funkcije su: analiza i planiranje, upravljanje tajnom pol.imovinom,upravljanje ljuskim resursima, raunovostvo i financije, nabava, proizvonja, proaja,

    pokretanje novog ciklusa

    ralanjivanjem, onosno ekompozicijom cjelovitog informacijskog sustava se olazi o(funkcionalnih) informacijskih podsustava (IPS):

    1. informacijski podsustav (IPS) planiranja i analize poslovanja2. IPS upravljanja trajnom poslovnom imovinom3. IPS upravljanja ljudskim resursima4. IPS raunovostva i financija5. IPS nabave i ulazne logistike6. IPS proizvonje ili pruanja usluga7. IPS prodaje i izlazne logistike

    Svaki funkcionalni IPS sastoji se o oreenog broja moula koji su namjenjeni potporipojeinih pofunkcija, a mouli se ralanjuju na aplikacije (obrae) kojima se pokrivaju

    posl.proces (Sl.4.2.)

    4.2. IPS analize i planiranja poslovanja

    sastoji se od 4 modula:1. financijska analitika i planiranje2. operativna analitike i planiranje3. analitika i planiranje rada zaposlenika4. strateko planiranje poslovanja

    ovi mouli omoguduju menamentu pouzeda a jasno spozna kako ostvariti osnovnistrateki cilj - profitabilnost poslovanja

    4.2.1. Financijska analitika i planiranje

    financijska analitika omoguduje efiniranje konkretnih financijskih ciljeva, stvaranjerealistikih poslovnih planova te pradenje trokova i prihoa (ohotka) pouzeda

    omoguduje kreiranje i simuliranje tokova vrijenosti u pouzedu najvanije obrae (aplikacije) su:

    o financijsko i upravljako izvjetavanjeukljuuje stanare analize potrebne svimkorisnicima ogovornih za ostvarivanje financ.ciljeva i poboljanje financ.poslovanja;

    primjeri financ.izvjetaja: bilance, izvjetaji o stanju imovine pouzeda, o napladenim

    i nenapladenim potra., o ugovanjima te o stanju zaliha

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    23/47

    23

    o financijsko planiranje, buetiranje i previanjestvara analitiku osnovu zamoeliranje razliitih scenarija financijskog planiranja primjerenih situacijama u

    kojima bi se pouzede moglo nadi (npr.fluktuacije teajeva valuta)

    o analitika profitabilnostinpr.po proajnim regijama; prua ubinski uvi u trokovei povezuje planiranje prof.s drugim aplikacijama za planiranje

    o analitika trokova proizvoa i uslugaomoguduje utvrivanje ukupnih i pojeinanihtrokova po proizvoima i uslugama i razgranienje trokova po fazama proizvonog

    procesa (stvaraju se pretpostavke za pradenje trokova po pojeinim narubama)

    o analitika ponaanja prilikom pladanjaomoguduje uvi u povijest onosa spojeinim klijentima, osnova za utvrivanje buudiih onosa s klijentima

    4.2.2. Operativna analitika i planiranje

    U praksi najsloeniji moul IPS-a analize i planiranja poslovanja Slui za stvaranje analitike pologe za planiranje svih operativnih aspekata poslovanja

    Aplikacije ukljuene u moul operativne analitike i planiranja:

    Analitika nabave prati sve operacije vezane uz nabavu dobara i usluga, a njena svrha jeststvoriti etaljan uvi u poslovne aktivnosti nabavne slube, olakati planiranje nabavnih aktivnosti

    u buudem razoblju i unaprijeiti ih.

    Analitika zaliha i sklainog poslovanja u svrhu kontrole zaliha nabavljenih artikala primjenjujese niz standardiziranih metoa koje analiziraju stvarno stanje zaliha prema koliinskim ivrijenosnim kriterijima. Analitika sklainog poslovanja pomae pri upravljanju poslovanjem

    jenog ili vie sklaita, ajudi pregle na trokovima, operacijama i eventualnim problemima u

    sklainom poslovanju.

    Analitika proizvodnjeprua informacije i izvjetaje potrebne za upravljanje proizvonjomobara ili usluga. imbenici koji se tu analiziraju su: trokovi proizvonje, utroak materijala,

    koliina karta, vrijeme potrebnoza proizvonju i/ili pruanje usluga....i sl.

    Analitika transportaanalitikim obraama poataka izvoe se kljuni pokazatelji uspjenostiposlovanja znaajni za poruje transporta. Buudi a je u transportu jean o najvanijih

    utjecajnih imbenika vrijeme, vedina kljunih pokazatelja uspjenosti de se onositi na taj poslovni

    resurs (npr.vrijeme potrebno za ostavu materijala ). Analiziraju se: trokovi, pogrene isporuke,

    utroak energije i sl. Te analize onose se na vanjski transport(o obavljaaprema pouzedu),

    unutarnji transport(u krugu pouzeda) te na transportne usluge tredih subjekata(specijalizirani

    transporteri).

    Analitika prodajeomoguduje razumijevanje aktualnog stanja proaje proizvoa i usluga iukupne uinkovitosti proajne slube. Krajnji cilj analitike proaje jest prepoznavanje vanih

    trenova i stvaranje pretpostavki za proaktivno jelovanje pouzeda u poruju proaje.

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    24/47

    24

    Analitika usluga pruanih klijentima ima u cilju otkriti kako se pouzede ponaa u razliitimsituacijama prilikom pruanja usluga klijentima. Ova analitika omoguduje menamentu po. :

    utvrivanje profitabilnosti usluga (trokovi i prihoi o usluga po klijentu) analizu zahtjeva klijenata za uslugama (koje vrste usluga, pod kojim uvjetima, kada igdje klijenti ele)

    analizu jamstvenih uvjeta (za koliko i koje se proizvoe prua jamstvo... Analitika upravljanja kvalitetomtreba ostvariti va cilja: osigurati ogovarajudu razinu

    proizvedenih proizvoda i usluga (evidencijom, analizom reklamacija klijenata, analizom

    naina ostvarivanja potrebne kvalitete proizvoa i usluga i sl.) te ati uvi u trokove nune

    za ostvarivanje potrebne kvalitete proizvoa/usluga ( analizom izravnih i neizravnih trokova

    ostvarivanja potrebne kvalitete).

    ( VIDI sliku 4.5. Aplikacije modula operativne analize i planiranja)

    4.2.3. Analitika i planiranje rada zaposlenika

    Ukljuuje 4 glavne aplikacije:

    1. Planiranje potreba za zapoljavanjem oslanja se na procjenu stanja i razvoja pouzeda ubuudnosti kako bi se utvrio broj novih radnih mjesta te odredila kavlifikacijska struktura

    ljui koji de biti zaposleni na tim ranim mjestima. Ukljuuje i obrazovanje te prekvalifikacije

    zaposlenika

    2. Planiranje trokova raatemelji se na analizi postojedih trokova raa (plade, oprinosi i sl.)te procjeni tih trokova u buudnosti. Na planiranje trokova raa veliki utjecaj mogu imati:

    a. tenencija povedanja pokretljivosti povedanje pokretljivosti ranika utjee napovedanje njihovih putnih trokova

    b. tendencija rada na daljinu smanjenje nekih kategorija trokova raa, posebice onihvezanih uz radna mjesta

    Potrebno je procijeniti kakav de biti utjecaj tih viju tenencija u konkretnom sluaju te u

    sklau s tim procijeniti buude trokove.

    3. Analitika i mjerenje procesa upravljanja ljudskim resursimaonosi se na tipine raneprocese upravljanja ljuskim potencijalima kao to su eviencija zaposlenika, obraun plada i

    sl. Ova aplikacija se treba proiriti i na analitiku mjerenja uinkovitosti org.strukture pouzeda,

    ranih onosa te obiljeja poslova i zadataka zaposlenika.

    4. Analitika za potrebe upravljanja talentimazahtijeva posebno priavanje panje izarazitonaarenim, talentiranim strunjacima koji su ved zaposleni u pouzedu ili ih se nastoji privudi i

    zaposliti.

    4.2.4. Strateko planiranje poslovanja

    Svrha ovog moula je strateko, akle, ugorono planiranje aktivnosti pouzeda, a ostvaruje sesljeedim aplikacijama:

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    25/47

    25

    1. Usklaivanje poslovanja s pravnom regulativom i stanarima strukeomogudujeprovjeru je li se pouzede i u kojoj mjeri priravalo pravne regulative

    2. Opde strateko planiranje svrha ove aplikacije je stvaranje informacijske osnove zaopde strateko planiranje poslovanja i njegova razvoja u buudem ugoronom razoblju

    (npr. 5 ili 8 goina). Informacije de se onositina sve vane imbenike utjecaja na

    poslovanje kao to su trina kretaja, financijski tokovi, tehnoloki razvoj, nova struna

    znanja i slino.

    3. Strateko financijski planiranjeinformacije potrebne za razvoj stratekog financijskogplana trebaju se odnositi na izvore financiranja poslovanja, previive trokove i prihoe

    te na financijske politike koje de se koristit za kontrolu i upravljanje financijskim

    tokovima.

    4. Planiranje unutarnjih ulaganjaova aplikacija omoguduje top menamentu:o utvrivanje mogudnosti financiranja unutarnjih investicija iz vlastitih izvora

    (izvojene obiti u prethonom razoblju) i zauivanjem

    o utvrivanje omjera tih vaju naina financiranja za oreivanje politike raspojeleraspoloivih srestava po pojedinim investicijskim projektima

    5. Planiranje vanjskih ulaganjaova aplikacija ima za cilj stvoriti informacijsku podlogukoja de top menamentu posluiti za oreivanje strategije i mogudih politika plasmana

    raspoloivih financijskih srestava kako bi onana ui rok onijela pouzedu to vedu

    zaradu

    4.3. Informacijski podsustav (IPS) upravljanja trajnom poslovnom imovinom

    Pod pojmom trajne poslovne imovine (TPI) podrazumijevaju se materijalna dobra koja sekoriste u poslovanju ali se sporo troe.

    Vrijednost TPI je u pravilu vrlo visoka pa se nome treba paljivo upravljati Informacijski posustav upravljanja TPI ima kao osnovni zaatak osigurati tone, pouzane i

    aurne informacije o svim aspektima upravljanja TPI, to se ostvaruje sljeedim moulima:

    o Pribavljanjem i deaktiviranjem trajne TPIo Upravljanjem portfeljem TPIo Tehnikim upravljanjem i oravanjem TPI (shematski prikaz, slika 4.8., str. 72)

    4.3.1. Pribavljanje i deaktiviranje TPI

    Postupak pribavljanja TPI je zbog njene obino velike vrijenosti sloeniji, pa se tako onamoe pribavljati uz uobiajenu kupnju i preuzimanje u trajno vlasnitvo ili uz ruge

    mogudnosti kao to su najam, leasing, koncesije i sl., kaa pouzede nije vlasnik nego samo

    korisnik tih dobara

    Ko eaktiviranja ili prestanka koritenja TPI se pouzedu takoer prua vie mogudnosti kaoto su proaja u sluaju a su neka trajna obra jo upotrebljiva pa ima za nih zainteresiranih

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    26/47

    26

    kupaca, zatim iznajmljivanje i ustupanje na koritenje te jenostavno obacivanje ili

    unitavanje imovine koja je ala svoje

    Informacijsku potporu upravljanju i eaktiviranju TPI pruaju sljeede aplikacije:

    Priprema javnog natjeaja za pribavljanje oreene vrste TPI ova aplikacija de generiratisve informacije potrebe za raspisivanje takvog javnog natjeaja , o tehnikih specifikacija

    koje mogu biti vrlo sloene o poslovnih uvjeta, zahtijevanih rokova isporuka i oatnih

    obveza isporuitelja .

    Proveba javnog natjeaja ova aplikacija treba evidentirati, pripremiti za analizu iocjenjivanje ponude potencijalnih obavljaa koji su ponijeli ponue. Suvremena

    informatika tehnologija omoguduje a se javi natjeaj za pribavljanje TPI organizira i u oblik

    elektronike rabe ili aukcije. Organizirajudi elektroniku aukciju pouzede moe lako i u

    relativno kratkom roku odi o najpovoljnije ponue pa se i traena obra mogu pribaviti

    po trenutano najpovoljnijim uvjetima.

    Ugovaranje s oabranim obavljaem ovom aplikacijom de se formalno-pravno ureditionos pouzeda s izabranim obavljaem pri emu se utvruju prava i obveze obiju strana s

    obzirom na predmet nabave.

    Otpis dijela vrijednosti TPIotpis ili amortizacija je umanjivanje vrijenosti TPI koji se vrina goinjoj bazi, prema oreenoj stopi o poetne vrijenosti imovine. Vlasnik imovine

    mora vriti i raunovostveno evientirati njen otpis, ali po kojoj de stopi to initi ovisi o

    njegovoj procjeni ivotnog vijeka imovine.

    Deaktiviranje neupotrebljive i nepotrebne TPImoe se eaktivirati na vie naina.Proajom, iznajmljivanjem, ustupiti ju na koritenje bez naknae, pokloniti, reciklirati ili

    unititi i obaciti. Ova aplikacija treba evientirati to se sa imovinom ogoilo, a u nekim

    sluajevima de pruati pouzedu razrade pojedinih scenarija deaktiviranja imovine radi

    ocjene i pronalaenja najboljeg naina a se to uini.

    4.3.2. Upravljanje portfeljem TPI

    Portfelj TPI je vrijenosno vrlo teak, a njime je teko upravljati zbog raznih vrsta imovinekoje ukljuuje

    Upravljanje portfeljem TPI zahtjeva stalnu modifikaciju i prilagodbe promjenjivim uvjetimaposlovanja

    Osnovne aplikacije koje tvore upravljaje portfeljem TPI:

    Pradenje i ocjejivanje vrijenosti TPI trajno i neprekidno prati i ocjenjuje, odnosnoprocjenjuje vrijenost svih elemenata koji ine TPI pouzeda te ih po potrebi revalorizira(prilagoava vrijenost TPI novonastalim uvjetima).

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    27/47

    27

    Izvjetavanje o svim znaajnim obiljejima TPI (trokovi, prihoi, sloboni kapaciteti i sl.)takvi izvjetaji su o velike pomodi menamentu pouzeda pri utvrivanju politike

    upravljanja portfeljem TPI (npr.to znai povedanje portfelja, treba li eaktivirati neto o

    postojede imovine i sl.)

    Upravljanje onosima s obavljaima TPI, suvlasnicima imovine i poslovnim partnerimazahtijeva informacije potrebne za oravanje obrih poslovnih onosa s naveenim

    subjektima, to se svoi na provjeru primjenjuju li se orebe iz ranije sklopljenjih ugovora.

    Grafiko preoavanje vrijenosti, stanja i tehnolokih te rugih trendova od utjecaja naupravljanje TPIova aplikacija omoguduje preglenije i jenostavnije (za razumijevanje)

    prikazivanje stanja i vrijednosti pojedinih stavaka TPI i sl.

    4.3.3. Tehniko upravljanje i oravanje TPI

    Ovaj moul porava sve procese vezane uz koritenje, upravljanje i oravanje trajnihposlovnih obara pouzeda

    Najvanije aplikacije ovog moula su:

    Aplikacija planiranja reovitog, povremenog i prigonog oravanja TPI ima za ciljomoguditi stvaranje etaljnih planova kojima de biti obuhvadeni i vremenski oreeni svi

    zahvati koje je nuno obaviti u oreenom vremeskom intervalu kako bi se orala

    ogovarajuda razina funkcionalnosti TPI.

    Aplikacija planiranja modernizacije TPIonosi se na sustavno pradenje tehnolokihinovacija i njihovo uvoenje u poslovne procese pouzeda

    Aplikacija pradenja postupaka oravanja i popravaka TPI ova aplikacija omogudujeevientiranje obavljenih postupaka oravanja i popravaka trajnih poslovnih obara,

    trokova koje su oni izazvali, kvalitete obavljenih raova i vremena raa njihovih izvritelja

    Aplikacija pradenja i analize ukupnih trokova TPI slui evientiranju i analizi svih trokovakoji proizlaze iz posjeovanja i koritenja TPI pouzeda.

    4.4. IPS upravljanja ljudskim resursima

    Danas se funkcija upravljanja ljuskim potencijalima smatra kljunom i elikatnomposlovnom funkcijom koja zahtjeva primjenu mnogo suptilnijih i sofisticiranijih metoda i od

    koje se oekuju aleko vedi i kvalitetniji oprinosi uspjenosti ukupnog poslovanja pouzeda

    Informacijski posustav upravljanja ljuskim potencijalima mora obuhvadati ove moule:o Upravljanje radnim i poslovnim procesima u kojima sudjeluju ljudio Upravljanje talnetima i razvojem ljudskih potencijala

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    28/47

    28

    4.4.1. Upravljanje radnim i poslovnim procesima u kojima sudjeluju ljudiOstvaruje se putem sljeedih aplikacija:

    Matina eviencija i aministracija zaposlenika prilikom zapoljavanja, o svakom sejelatniku prikupljaju i raunalno evientiraju matini poaci. Buudi a se mnogi o tihpodataka mogu vremenom mijenjati (npr.brano stanje, aresa i sl.) ova aplikacija

    omoguduje auriranje ili osvjeavanje matinih poataka o zaposlenicima.

    Organizacijsko upravljanje ovom aplikacijom osigurava se dostupnost svih organizacijskihpravila i propisa doslovno svkaom zaposleniku ali i unoenje promjena, kakve su uobiajene u

    poslovanjau, odmah nakon njihova nastanka.

    Upravljanje radnim vremenom - cilj ove aplikacije je omoguditi optimizaciju procesaplaniranja, upravljanja i iskoritenja ranog vremena jelatnika. Uz pomod ove aplikacijegenerirat de se razliiti izvjetaji vezani uz rano vrijeme, i to prema zahtjevima

    menamenta pouzeda, vanjsih subjekata koji to trae te suklano zakonskim obvezama

    pouzeda.

    Obraun plada i ostalih naknaa za ra naknae za ra bilo koje vrste treba perioiki isistematino obraunavati. Buudi a se iz zarae jelatnika izvajaju razliita fiskalna

    avanja ova aplikacija de omoguditi i izraun iznosa takvih avanja. Ova aplikacija nije nimalo

    trivijalna aplikacija informacijskog sustava pouzeda ali je olakotna okolnost ta to se obavlja

    u skladu s unaprijed dobro poznatim i strogim pravilima i propisima koji ne ostavljaju prostor

    nikakvim subjektivnim procjenama, nagaanjima ili improvizacijama.

    4.4.2. Upravljanje talentima i razvojem ljudskih potencijala

    poklanjanje podjednake pozornosti svakom zaposleniku te otkrivanje posebno nadarenihdjelatnika

    ovakav pristup upravljanje ljuskim resursima pretvara iz poravajude, rugorazrene, ustrateku, prvorazrenu poslovnu funkciju

    Ukljuuje slijeede aplikacije:

    Upravljanje zapoljavanjem - povezuje funkcije upravljanja ljuskim resursima oreenogpouzeda sa specijaliziranim agencijama za pronalaenje talentiranih strunjaka (engl.Head-

    hunting Agency) onog profila koji pouzedu treba, meu uenikom i stuentskom

    populacijom ili pak na tritu raa

    Upravljanje karijerom - Omoguduje poslovostvu pouzeda "otkrivanje" aspiracija i ambicijanadarenih zaposlenika i upravljanje njihovim karijerama

    - tzv. samousluno koritenje ove aplikacije - mogudnost kaa oni sami ponose prijeloge

    poslovostvu za vlastito aljnje usavravanje karijere

    - strukturiranjem putova mogude karijere zaposlenicima se zapravo aju smjernice za njihovoaljnje jelovanje u pouzedu

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    29/47

    29

    Uenje i uvjebavanje - oslanja se na bazu znanja stvorenu u pouzedu i nui mogudnostiuenja, uvjebavanja i usavravanja jelatnika kako bi im se omogudilo a steknu ona znanja,

    vjetine i kompetencije koje su im potrebne za kvalitetno obavljanje povjerenih im poslova

    -cjeloivotno uenje u inaminim uvjetima poslovanja i tehnolokog napretka priroa

    poslova se mi jenja, menament i strunjaci moraju permanentno stjecati nova znanja,

    vjetine i kompetencije

    Upravljanje uinkovitodu zaposlenika - aplikacija ima za cilj poticati i navoditi zaposlenikena to kvalitetnije ostvarivanje misije i ciljeva pouzeda, povedanje prouktivnosti i po -

    boljanje uspjenosti njihova raa i ranih uinaka

    - obuhvada i ogovarajude postupke i procedure mjerenja, procjene, usporedbe i ocjenjivanja

    uspjenosti raa zaposlenika

    -poseban naglasak stavlja se na usklaivanje opdih, korporacijskih ciljeva s ciljevima ranih

    skupina i pojedinaca implementacijom metode upravljanja prema ciljevima (engl.Manaqement-by-Objectives)

    Kompenzacijski menament - implementira inovativne strategije nagraivanja jelatnika zaobavljeni ra i ostvarene rezultate ( pladanje prema kompetencijama i prema uincima,

    utvrivanje promjenjivog (varijabilnog) ijela zarae i ugoronih poticaja na kvalitetno

    obavljanje posla)

    4.5. Informacijski posustav (IPS) raunovostva i upravljanja financijama

    Ova funkcija i vie nego ruge poslovne funkcije se bavi informacijama, zbog ega joj je nuna snana

    informatika potpora, nadi de se u informacijskom podsustavu (IPS-u) raunovostva i upravljanja

    financijama koji po mnogo emu ima sreinje mjesto u strukturi poslovnog informacijskog sustava

    pouzeda

    Ovaj IPS obuhvada slijeede glavne moule:

    modul glavne knjigeskupina moula analitikog knjigovostvai ostalih pomodnih knjiga koju tvore:

    omoul raunovostvenog pradenja ugotrajne imovine

    o moul raunovostvenog pradenja zaliha sirovina i materijalao moul obrauna plada jelatnikao moul raunovostvenog pradenja proizvonje i zaliha gotovih proizvoao moul raunovostvenog pradenja zaliha trgovake robeo moul salakonti kupaca i obavljaa

    4.5.1. Glavna knjiga

    modul glavne knjige osnovni je modul IPS-a raunovostva i upravljanja financijama u kojemuse saimaju sve etaljne informacije o svakom segmentu poslovanja pouzeda

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    30/47

    30

    sustavna, sveobuhvatna, zbirna i kronoloki organizirana eviencija poslovnih ogaajanastalih u cjelokupnom pouzedu

    Moul glavne knjige ukljuuje slijeede aplikacije:

    Obraa knjigovostvenih isprava pouzeda - poslovne isprave sastavljaju se na mjestu i uvrijeme nastanka poslovnih ogaaja I evientiraju se prvo u moulima pomodnih poslovnih

    knjiga i analitikih eviencija, a bi se potom, koritenjem temeljnica, u glavnu knjigu preno -

    sili iskazi prometa pojedinih evidencija

    Kontrolni postupci na razini glavne knjige - unutarnje kontrole poslovanja pouzeda za-snivaju se na ogovarajudim kontrolnim postupcima, neki o tih postupaka provoe se

    primjenom ove aplikacije

    temeljni kontrolni postupak ugraen u ovu aplikaciju jest primjena dvojnog knjigovodstva Izvjetavanje iz glavne knjige za informacije iz glavne knjige su uglavnom zainteresirani u

    prvom reu subjekti izvan pouzeda, tako a de one biti uglavnom unificirane i najede

    usklaene sa zakonskim propisima, stanarima i opdeprihvadenim raunovostvenim

    naelima

    za informacije zainteresirani su i unutarnji korisnici, te je za njihove potrebe ostavljen ioreeni "manevarski prostor" za fleksibilnije sastavljanje i prestavljanje izvjetaja iz glavne

    knjige

    4.5.2. Raunovostveno pradenje ugotrajne imovine

    Aplikacije obuhvadene ovim moulom jesu:

    Knjiga inventara - Svaki nabavljeni element trajne poslovne imovine upisuje se kronolokimreoslijeom njegove nabave i stavljanja u uporabu pri emu on obiva inventurni broj

    Analitiko knjigovostvo ugotrajne imovine - Ova aplikacija trajnu imovinu dijeli u dvijeskupine, ovisno o tome je li ona u pripremi ili u uporabi

    - na kontu trajne imovine u pripremi evientiraju se svi elementi obrauna trokova nabavekoji predstavljaju mogudu osnovicu za obraun amortizacije

    - na kontu trajne imovine u uporabi voit de se sva trajna poslovna imovina koja se koristi,neovisno o tome je li ona otpisana ili ne

    - kriterij isknjienja je, kao i u prethonoj toki, iskljuivo njeno stavljanje izvan funkcijeKontrola poslovanja s dugotrajnom imovinom treba uspostaviti oreene kontrolne postupke,

    vije su skupine pritom o posebne vanosti: postupci provjere primjene organizacijskih pravila i

    zakonskih odredaba o postupcima nabave dugotrajne imovine, te kontrola ranga osoba koje

    imaju ovlatenja za oobravanje takve nabave

    Izvjetavanje o ugotrajnoj imovini - najvaniji izvjetaji koje generira ova aplikacija ponajprijese onose upravo na analitiko izvjetavanje o ovoj vrsti imovine

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    31/47

    31

    - korisniciosobe na razliitim razinama menamenta- najvaniji oni o nabavi ove imovine u oreenom razoblju, o stanju ugotrajne imovine i

    oni koji de sluiti u usporebi planiranog i stvarno obraunatog iznosa amortizacije

    4.5.3. Raunovostveno pradenje zaliha, sirovina i materijala

    materijalno knjigovodstvo zalihe sirovina i materijala pripadaju skupini kratkotrajne imovine

    Ovaj moul ukljuuje tri osnovne aplikacije:

    Eviencija zaliha sirovina i materijala u poslovnim knjigama - podaci i informacije o stanju i

    kretanju zaliha sirovina i materijala mogu se pratiti unutar razliitih eviencija o kojih su

    svakako najvanije:

    - sklaina eviencija- analitika eviencija sirovina i materijala (analitiko ili materijalno knjigovostvo)- sintetika evidencija (financijsko knjigovodstvo ili glavna knjiga)

    -prilikom razvoja i primjene ove aplikacije treba voiti rauna o kontnom planu i automatiziranom

    procesu kontiranja

    Kontrola materijalnog poslovanja - kvaliteta poslovanja sa zalihama sirovina i materijala postiese ugradnjom primjerenih kontrolnih postupaka u modul materijalnog knjigovodstva

    - u nabavi i troenju ove vrste imovine pouzeda sujeluje vie ili ak mnogo osoba- ova aplikacija mora usklaeno i povezano provoiti kontrole kvalitete i koliine nabavljenih

    sirovina i materijala, uvjeta nabave i smjetaja sirovina i materijala te njihova troenja

    Izvjetavanje o materijalnom poslovanju - izvjetaji ove vrste su prilagoeni potrebama internihkorisnika

    4.5.4. Obraun plada jelatnika

    u ovom moulu de se ona pravila obrauna plada i ostalih naknaa za ra iz upravljanjaljudskim resursima operativno primjenjivati onom vremenskom dinamikom kojom se

    oreeni oblici zarae jelatnika trebaju ispladivati (tjeno, mjeseno, tromjeseno it.)

    evientiraju se kao trokovi plada

    Ovaj moul obuhvada tri glavne aplikacije:

    Analitiko knjigovostvo plada - obuhvada pojeinani obraun plada za svakog zaposlenikapouzeda, glavni rezultat primjene ove aplikacije jest isplatna lista

    - vode se i oreene porezne eviencije- rekapitulacija plada - temeljnica za knjienje u glavnoj knjizi

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    32/47

    32

    Kontrolni postupci pri obraunu plada - jednu od prvih kontrola provode sami djelatnici- i uprava pouzeda treba pratiti i kontrolirati ovo poruje- svojevrsnu kontrolu vodi i porezna uprava, dakle zakonski su definirani rokovi dostavljanja

    poreznih izvjeda i pomirenja poreznih obveza

    Izvjetavanje o trokovima pladanajvanija izvjeda obraunske liste i rekapitulacije plada

    4.5.5. Raunovostveno pradenje proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda

    slui kako bi se na jenom mjestu prikupili poaci o svim trokovima koji ulaze u cijenuproizvodnje

    nakon zavretka procesa proizvonje pouzede de raspolagati izvjesnom koliinom gotovihproizvoa, ovje se takoer nalaze informacije o trokovima saranima u tim proizvoima

    Strukturu ovog moula ine slijeede aplikacije:

    Evidencija proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda u poslovnim knjigama - voit de se uokviru sljeedih (igitalnih) poslovnih knjiga:

    -analitiko knjigovostvo proizvonje po vrsti, mjestima i nosiocima trokova poluproizvoa igotovih proizvoa, koje omoguduje pradenje trokova proizvonje prema razliitim

    kriterijima (o kakvim je trokovima rije, gje su ti trokovi nastali, tko ih je iza zvao)

    -sklaina eviencija poluproizvoa i gotovih proizvoa i knjiga popisa, ako de se gotoviproizvoi proavati u vlastitim proavaonicama pouzeda, taa de biti potrebno voiti i

    knjigu popisa

    -analitiko knjigovostvo zaliha gotovih proizvoa voi se usporeo sa sklainomevidencijom poluproizvoda i gotovih proizvoda

    -sintetika eviencija u glavnoj knjizi gje de se otvoriti i voiti eviencija trokova poslovanjapo prironim vrstama i o rasporeu trokova, suklano koritenom kontnom planu

    Kontrolni postupci na razini proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda - potrebno je zapoeti sprovjerom odobrenja proizvodnje i povezanosti proizvodnje s planom prodaje

    -nastaviti s usporebom naloga za proizvonju i njegovim izvrenjem- nuno je efinirati mjesta trokova, obuhvatnost, ogovornost i ovlasti za odobravanjeutroaka resursa po pojeinim mjestima trokova

    Izvjetavanje o proizvonji i gotovim proizvoima - osnovni korisnici - menamentpouzeda i proajna sluba

    -iz evidentirane strukture trokova bit de mogude izvesti informacije o raznim trokovima

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    33/47

    33

    4.5.6. Raunovostveno pradenje zaliha trgovake robe

    valja raunovostveno pratiti poslovne procese nabave i proaje jer se zalihe robe u rokukradem o jenog poslovnog ciklusa transformiraju u novac kojim pouzede moe

    raspolagati po volji i prema potrebama poslovanja

    Ovaj de moul ukljuivati sljeede tri osnovne aplikacije:

    Eviencija trgovake robe u poslovnim knjigama - Poslovanje robom prati se:

    -sklainim evidencijama-evidencijom prodavaonica, evidentiraju se podaci o svim nabavljenim i prodanim

    (isporuenim) vrstama robe

    -analitikim knjigovostvom zaliha trgovake robe, onosno robnim knjigovostvom-sintetikom eviencijom u glavnoj knjizi na kontima trgovake robe u razreu 6, a prihodi i

    rashoi koji se povezuju s proajom trgovake robe u razreu 7

    Kontrola robnog poslovanja - prilikom nabave trgovake robe svakako treba provesti kontroluoobrenja nabave, izbora robe i obavljaa, te kvantitativnu i kvalitativnu kontrolu zaprimljene

    robe

    Izvjetavanje o robnom poslovanju - kako se proaja robe moe obavljati i putem komisije ikonsignacije, na temelju knjige popisa robe trebat de stvarati i posebne izvjetaje o proanoj

    tuoj robi, i to prema vrstama robe, razobljima proaje, obavljaima onosno vlasnicima robe

    - posebno mjesto zauzimaju izvjetaji o nekurentnim zalihama te o najproavanijoj robi

    (usmjeravanje robnog poslovanja u buudnosti)

    4.5.7. Salakonti kupaca i obavljaa

    kljune toke oira pouzeda - procesi nabave i prodajeOvaj moul ine tri kljune aplikacije:

    Eviencija poslovanja s kupcima i obavljaima voit de se putem:

    -knjige ulaznih (primljenih) rauna (faktura) koja prestavlja pomodnu poslovnu (igitalnu)knjigu koju su uni voiti porezni obveznici u sustavu poreza na oanu vrijenost (PDV).

    Ovu je poslovnu knjigu una voiti nabavna sluba pouzeda

    -knjige izlaznih (izanih) rauna (faktura) koja takoer prestavlja zakonsku obvezu svihporeznih obveznika u sustavu PDV-a, a voit de je sluba proaje

    -analitike eviencije kupaca i obavljaa na ogovarajudim analitikim kontima kupaca iobavljaa. Za ova analitika knjigovostva voe se i nevnici u kojima se promjene u

    poslovanju s partnerima evidentiraju kronoloki

    -sintetikom eviencijom u glavnoj knjizi kako bi se obile zbirne vrijenosti o potraivanjimai ugovanjima pouzeda u oreenom trenutku

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    34/47

    34

    Kontrola poslovanja s kupcima i obavljaima - za tone, precizne i pravoobne informacije o

    poslovan ju s pojeinim kupcem ili obavljaem, bitno je u ovu aplikaciju ugraiti i oreene

    preventivne kontrole rai onemogudivanja viestrukog unosa istoga obavljaa ili kupca po

    razliitim nazivima ili iframa, ili pak razliitih kupaca i obavljaa po istim nazivima ili iframa-vana je i kontrola kojom de se provjeravati ogovara li analitika eviencija poslovanja s

    kupcima sintetikoj evienciji na kontima glavne knjige

    -o prvorazrene je vanosti voenje nevnika salakonti kupaca i obavljaa Izvjetavanje o poslovanju s kupcima i obavljaima unutarnji i vanjski korisnici

    4.6. lnformacijski podsustav (IPS) nabave i ulazne logistike

    sloen sustav koji mora omoguditi obru komunikaciju tvrtke s njenim kupcima i obavljaima,osigurati obro pradenje robnih tokova, ali i uvjete za pradenje svih financijskih elemenata

    poslovnih onosa pripremajudi i prenosedi poatke u informacijski posustav (IPS) raunovostva

    i upravljanja financijama

    funkcija nabave i ulazne logistike usko je povezana s funkcijom proizvodnjeNabava je jelatnost pouzeda i rugih poslovnih sustava koja se brine o opskrbi materijalima,

    opremom, uslugama i energijom potrebnim za realizaciju ciljeva poslovnog sustava

    Poslovna logistika (engl. Business Logistici)je materijalno poslovanje ili opskrba pouzeda.

    Cjelovit logistiki sustav zapoinje ko kupaca i prolazi sljeede stupnjeve: posrenici u proaji,

    proajno sklaite, otprema, sklaite gotovih proizvoa, proizvonja, sklaite ijelova za montau,

    sklaite premeta raa, nabava i obavljai. "U sklau s tim ovija se i informacijski tok koji

    zapoinje istraivanjem trinih potreba, akle zahtjevima kupaca, ok se robni tok ovija u obr -

    nutom smjeru, akle o obavljaa preko nabave, proizvonje, sklaita, prodaje do kupaca.

    Poslovna se logistika moe, prema oblastima kojima pouzeda pripaaju, poijeliti na logistiku trgo -

    vine, logistiku proizvoakih pouzeda (inustrije) i logistiku uslunih pouzeda.

    Inustrijska logistika ijeli se na sljeeda poruja:

    logistiku nabave (ulaznu logistiku),logistiku proizvodnje (unutarnju logistiku),logistiku distribucije (izlaznu logistiku).

    Informacijski posustav nabave i ulazne logistike se sastoji o sljeedih moula:

    pripreme nabave i naloga za nabavu,suradnje s obavljaima,upravljanja zalihama i sklainim poslovanjem,ulazne logistike

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    35/47

    35

    4.6.1. Priprema nabave i naloga za nabavu

    Nalog za nabavu -osnovni okument koriten u nabavnom poslovanju Moul pripreme nabave i naloga za nabavu ukljuuje:

    Analiza potreba u potronim obrimao svaka org. jedinica iskazuje svoje potrebe (mjeseno, tromjeseno, polugoinje

    ili goinje)

    o temeljem analize ispunjava se digitalni obrazac zahtjeva za nabavu (vrste,specifikacije i koliine potronih obara)

    o ostavlja se elektronikim putem slubi nabave u propisanom roku Konsoliacija potreba u potronim obrima i planiranje nabave

    o razliite org. jeinice imaju potrebe za istim potronim obrima (papiri, toneri...)o sluba nabave objeinjuje i konsoliira ukupne potrebe pouzeda u svim

    potronim obrima

    o jeinstven nalog = izbjegavanje viekratnog naruivanja istih proizvoa ->smanjenje troka nabave

    Priprema naloga za nabavu potronih obarao menament slube nabave i ostalih org. jeinica-provjerava, analizira,

    izmjenjuje i odobrava konsolidirani popis

    o konsolidirani popis osnova za pripremu i izradu cjelovitog naloga za nabavupotronih obara

    4.6.2 Suranja s obavljaima

    Voiti rauna o poacima o obavljaima, njihovim cijenama, izraunu nabavnih cijena(troak transporta, osiguranja i carine)

    Moul suranje s obavljaima: (5)

    Uspostavljanje i razvoj suranje s obavljaima

    nabavna sluba pouzeda prati ogaanja na tritu materija koja ih zanimaju saa ili bimogla u buudnosti

    kaa naie na ponuaa ija ih ponua zanima uspostavlja prvi poslovni kontakto izravno - osobno ili telefonomo neizravno - konvencionalni opis, elektronika pota ili elektronika razmjena

    dokumenata

    Elektronika razmjena okumenata (EDI)o podizanje poslovne komunikacije na viu razinuo izlazni okumenti jenog sustava prihvadaju se kao ulazni okumenti rugog sustavao u skladu s Edifact standardomo primjena meu bankarskim org. i pouzedima koja su intenzivno povezanao neostatak: visoki trokovi implementacije

    Nakon prvog poslovnog kontakta

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    36/47

    36

    o sastanak menamenta kako bi se ogovorila aljnja suranjao pregovori traju ugo, a nekaa zavravaju neuspjehomo pregovori zavrili ogovorom - razmjena informacija kako bi se uspostavili suraniki

    odnosi

    Organiziranje rabe i prikupljanje ponua

    elektroniko prikupljanje ponua raba ili aukcija,konkurira vie obavljaa slinihdobara

    oabiranje najpovoljnijeg ponuaa, aktiviranje aplikacije suranje s obavljaimaIzraa narube za nabavu

    Osnovni cilj uspostavljanja suranje s obavljaem temelj narube:

    o potrebe pouzedao rokovi i naini isporukeo nain preuzimanja obarao provjera kvalitete

    zadnje 3 natukniceu suranji s obavljaemPotvra narube

    formalna obavijest naruitelju a je naruba primljena isporuka u dogovorenmo roku naruitelju ogovarajudi elektroniki okument Potvra prijema narube pohrana u

    bazu podataka IS

    Obraa ulaznih rauna

    ispostavljanje rauna u el. Obliku usporedno s isporukom robe ili nakon toga naruitelj zaprima raun, pohranjuje ga u bazu podataka, aktivira aplikaciju obrade ulaznih

    rauna

    proces obrade:o provjera ulaznog rauna (ogovara li raun stvarno isporuenoj kvaliteti i kol)o reklamacijaukoliko naruitelj nije zaovoljano stavke ulaznog rauna ogovaraju stanju isporuke - prosljeivanje rauna na

    likviaciju u IPS raunovostva i financija naruitelja

    4.6.3. Upravljanje zalihama i sklainim poslovanjem

    Evientiranje stanja zaliha i pradenje materijalnih tokova (koliinski i vrijednosno) Potporu de pruati 3 osnovne softverske aplikacije:

    Prijam i kontrola ulaza potronih obara

    postupci rukovanja ukljuujuprijam robe (preuzimanje i sklaitenje) treba utvrditi stanje dostavljene robe i obaviti kontrolu komisijski postupak u sluaju:

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    37/47

    37

    o velike kol. robeo robe koja zahtijeva strogu kontrolu (alkoholna pida, kemijski proizvoi)

    ispunjavanje ogovarajudih okumenata - sklaine primke unos informacija u modul UZSP i podsustav nabave i logistike

    Pradenje zaliha i upravljanje sklaitem

    evientira i na zahtjev omoguduje uvi u stanje zaliha pojeinog artikla ili kategorija prikaz i u koliinskom i u vrijenosnom smislu Suvremeni pristup

    o sklaitenje traje to kradeo prekomjerne zalihe = mrtvi kapitalo nedostatak zaliha dovode do zastoja i poremedaja u raduo dobra aplikacija ovog tipa ima algoritme za optimizaciju zaliha i optimizaciju

    iskoritenja sklainog prostora

    Izlaz obara iz sklaita

    u sklau s unaprije utvrenim planovima i inamikom ili po zahtjevu korisnika otpremnica ili izdatnica poslovni dokument za evidentiranje izlaza

    4.6.4. Ulazna logistika

    Problemi: vie naina prijevoza (cestovni, morski, zrani), vie peitera, popratnadokumentacija, koordinacije prijevoznika, carinske deklaracije

    Modul ulazne logistike informatiku potporu avat de sljeede aplikacije: (3)Utvrivanje reoslijea ostava

    veda pouzeda istovremeno o vie obavljaa prima isporuku aplikacija voi rauna o:

    o kapacitetima sklaitao koordinaciji vremena isporukeo optimalnom redoslijedu dostava

    Prihvat isporuka

    fiziki prihvat obara i prihvat okumentacije o isporuenoj robi aplikacija za fiziki prihvat se preklapa s prijemom i kontrolom ulaza (UZSP) obavlja ostavlja popratnu okumentaciju:

    o dostavnicu, teretne listove, carinske deklaracije, uvjerenja o kontroli naruitelj usporeuje okumentaciju sa stvarnim stanjem isporuke

    Obrada dostavne i transportne dokumentacije

    financijski aspekti se obrauju u IPS-u raunovostva i upravljanja financijama bavi se uglavnom naturalnim onosno koliinskim aspektima primljenih dobara

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    38/47

    38

    uglavnom analitika i statistika obraa rezultati se ostavljaju menamentu

    4.7. Informacijski podsustav proizvodnje (IPS)

    Cilj:

    - ubrzavanje razvoje i proizvodnje gotovih proizvoda- zahtijeva esto koritenje i povezivanje raznorodnih tehnologija

    Proizvodnja proizvoda:

    - razliite razine sloenosti (krea-tenjak-automobil)- kod jednostavnih proizvoda- jedan pogon ili jedna tvornica-

    sloeni proizvodi - mnoge lokacije

    IPS proizvonje sastoji se o sljeedih moula:

    - planiranja i pripreme proizvodnje- upravljanja proizvodom- upravljanja kvalitetom i razvojem proizvoda

    4.7.1 Planiranje i priprema proizvodnje

    Razliiti naini planiranja rasporeda proizvodnih procesa:

    Izrada glavnog plana proizvodnjeo temeljen na analizi podataka o prodaji artikala za protekla razdoblja+pretpostavke

    buude potranje

    o planiranje proizvodnje guranjemgotovi artikli se guraju u proaju Kanban = zahtjevi potencijalnih kupaca (signali)

    o proizvonja zapoinje signalom s trita (zahtjev kupca)o planiranje proizvonje povlaenjemproizvonja na poticaj trita

    kombinacijao glavni plan se prilagoavai mijenja zahvaljujudi kanban signalimao najsloeniji i zahtijeva kompleksna informatika rjeenja

    2 vrste informacijskih podsustava za planiranje proizvodnje:

    Sustav MRP (Material reguirements Planning)o planiranje potreba za sirovinama i zalihama za proizvodnjuo ne ukljuuje planiranje i upravljanje opremom, ranom snagom i srestvima

    Sustav MRP IIo razvijenijio porava planiranje svim komponentama proizvodnje (radna snaga, oprema, sredstva)

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    39/47

    39

    o to-ako analiza ispitivanje posljedica pojedinih odluka (umjesto kemijske kreneproizvonja tehnike olovke)

    4.7.2. Upravljanje proizvodnjom

    Upravljanje zalihama u proizvodnji

    Zalihe se dijele na:

    zalihe sirovina zalihe poluproizvoda zalihe gotovih proizvoda

    Kontrola zaliha upravljanje i nadzor nad svim tokovima materijala

    ulaz materijala u sklaite izlaz materijala iz sklaita materijali u proizvodnji izlaz materijala iz proizvodnje

    Aplikacije prate: zalihe materijala, zavisne trokove, vrijeme isporuke robe, perioine oscilacije u

    potronji i planirane potrebe za materijalom te signaliziraju minimalnu razinu

    Napreniji sustavi samostalno generiraju narubu

    znatne utee uklonjena mogudnost ljuske pogreke pravovremenost optimalna veliina narube

    Program moe pratiti zalihe po razliitim nabavnim cijenama i voiti ih suklano prihvadenoj politici

    cijena (HIFO, LIFO, FIFO)

    Sinkronizirana opskrba (Just-in-time) sustavi koji nastoje minimizirati zalihe robe i sirovina za

    proizvonju te osigurati potpunu usklaenost politikenabave sirovina s trinim potrebama

    Temelj:

    uestalo planiranje, upravljanje i kontrola ovijanja proizvonje obavljaa i vlastiteproiz/prodaje

    uestale, male koliine isporuke materijala oreene kakvode precizno definirani rokovi na taj nain: sirovine s dostavnih rampi na proizvodnu liniju smanjenje potrebnih zaliha (60-90%) smanjenje radnog prostora (50%) povedanje prouktivnosti (o 100%) i likvidnosti nedostaci: vedi trokovi nabave i prijevoza zbog uestalosti nabave, vede zagaenje i rizik

    pravovremenosti dostave

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    40/47

    40

    4.33. Koncept sinkronizirane opskrbe

    Upravljanje proizvodnim procesima

    Proizvodnja = pretvaranje inputa u outpute uz strojeve, operatore, materijal, alat Finalni proizvod = robe i usluge koje kupuju krajnji korisnici Intermeijarni proizvo = upotrebljavaju proizvoai kao inpute 4 strateke imenzije: trokovi, kvaliteta, vrijeme i uvjeti isporuke, fleksibilnost Automatizirani proizvodni sustavi

    o raunalno porano oblikovanje (CAD)o raunalno porana proizvonja (CAM)o raunalna integrirana proizvonja (CIM)

    ifre sustav jenoznane oznake (zastarjele tvornice) itala stupiastog koa tvornice tehnoloki vie razine radiofrekvencijska inentifikacija (RFID) najnaprednije tvornice

    4.7.3. Upravljanje kvalitetom i razvojem proizvoda

    Svako pouzede koje tei rastu i razvoju mora ulagati napore i srestva u kvalitetu postojedih i razvoj novih proizvoda. Omoguduje: osvajanje novih trita, stvaranje konkurentske prenosti, novih kupaca Moraju poravati sva pouzeda,u protivnom- ugroen im je opstanak Modul upravljanja kvalitetom i razvojem proizvoda IPS-a proizvonje pruat de informatiku

    potporu tim aktivnostima init de ga sljeede aplikacije (Slika 4.35., str.111.)

    to jest?

    filozofija menamenta

    "sustav povlaenja"

    to ini?

    smanjuje vikove (vremena,

    zaliha...)

    to zahtijeva?

    sudjelovanje zaposlenika

    in.inenjerstvo

    stalna poboljanja

    potpuno upravljanjekvalitete

    niska razina zaliha

    to pretpostavlja?

    stabilno okruenje

  • 8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

    41/47

    41

    Upravljanje kvalitetom:

    Kvalitetom proizvoa nuno je kontinuirano upravljati. To je proces je koji prepoznaje i upravlja aktivnostima potrebnim da se dostignu ciljevi

    kvalitete neke organizacije.

    Potpuno upravljanje kakvodom (Total Quality Management, TQM)nain je upravljanjapouzedem usreotoen na kakvodu, utemeljen na sujelovanju svih lanova organizacije te

    zaovoljavanjem korisnika, tei za ugoronim uspjehom i boljitkom za sve lanove

    organizacije i zajednice u cjelini.

    Proces transformacije elja i potreba potroaa u konkretni proizvo naziva se ciklusomkvalitete- prikaz na slici 4.34.

    Dakle, proizvoa mora svoja saznanja o potrebama i eljama kupca ugraditi u cjelokupan proces

    pripreme i izrade proizvoda- u sam proizvedeni proizvod.

    Razvoj novih proizvoda:

    Prua svu potrebnu informatiku potporu procesima: efiniranja proizvoa, prikupljanjazahtjeva, razvoja proizvoa, izbor obavljaa sirovina, materijala te upravljanja pokretanjem

    proizvodnje novog proizvoda.

    U ranim fazama razvoja novog proizvoa trebat de procijeniti trokove tog razvoja pa ovaaplikacija ukljuuje kalkulativne algoritme.

    Na razvoju novog proizvoa obino angairan vedi broj strunjaka razliitih profila (inenjeri,dizajneri, ekonomisti, nutricionisti , ovisno o karakteru i namjeni novog proizvoa), a ova de

    aplikacija morati omoguditi i njihovu suranju tijekom raa.

    4.8. Informacijski podsustav (IPS) prodaje i izlazne logistike

    Proaja proizvoa i/ili usluga zavrni je in svakog poslovnog ciklusa. Nakon njega zapoinje neki novi

    ciklus, kao sto je vidljivo iz prikaza na slici 4.1. (str.62.)

    zablua je a de se sve proizveeno "samo po sebi" i proati- vanost funkcije proaje. Informatika potpora funkciji proaje mora biti kvalitetna, snana i