Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

8/2/2019 Pis.efzg 1.Kolokvij!!!

1/47

1

1. OSNOVNI POJMOVIInformacijski sustav - onaj io stvarnog sustava koji slui pretvorbi ulaznih u izlazne informacije.

1.1. Sistemski pristup i pojam sustava

SUSTAV JE

svaki ureeni skup koji se sastoji o najmanje va elementa koji meusobnim jelovanjem(interakcijom) ostvaruju neku, jenostavnu ili sloenu, funkciju cjeline.

S obzirom na orijentiranost (smjer) razlikuju se:o Ulazne veze (simboliki oznaene kao U)o Izlazne veze (simboliki I)

S obzirom na prirodu veza razlikuju se:o Materijalneo Energetskeo Informacijske

Unutar sustava ovija se oreeni proces pretvorbe (transformacije T) ulaza u izlaze sustava:I = U *T

Shematsko prikazivanje odnosa promatranog sustava i njegove okoline, te eventualnoistraivanje tih onosa - metoda crne kutije

prema okolini omeen granicama, koje mogu biti fizike ili logike Ovisno o prirodi elemenata od kojih se sastoje sustavi mogu biti:

o Konkretnio Apstraktnio Hibrini (mjeoviti)

s obzirom na ponaanje u vremenu:o Statiki (vremenski nepromjenjivi)o Dinamiki (vremenski promjenjivi)

1.2. Pojam poslovnog informacijskog sustavaINFORMACIJSKI SUSTAV

ureeni skup elemenata (komponenta) koje u interakciji funkcije prikupljanja, obrae,pohranjivanja i iseminacije (izavanja na koritenje) informacija.

u poslovnim sustavima poravaju i informacijski posluuju poslovne procese i operacije,poslovno oluivanje te razvijanje i implementaciju kompetitivnih strategija poslovanja ->

poslovni informacijski sustavi


2/47

2

1.3. Komponente poslovnog informacijskog sustava

1. Materijalno tehnika komponenta (harware) svi strojevi, ureaji i srestava namijenjena iskljuivo ili preteito obrai poataka,

odnosno informacija

tj. svi fiziki opipljivi ali neivi elementi PIS-a2. Nematerijalna komponenta (software)

ukupnost ljudskog znanja ugraenog u strojeve, opremu i ureaje, koje je samo posebi premet obrae ili pak iktira nain obrae sustavu

Premet obrae su poslovno relevantni poaci kao manifestacija injeninogljuskog znanja raspoloivog u PIS-u, ok se metooloka znanja u ta j sustav

ugrauju obliku raunalnih programa

3. Ljudska komponenta (lifeware) svi ljudi koji u bilo kojoj funkciji i s bilo kakvom namjerom sudjeluju u radu sustava i

koriste rezultate njegova raa (skupina porfesionalnih informatiara i skupina

korisnika rezultata rada sustava)

4. Mrena (prijenosna) komponenta (netware) tvori komunikacijsku infrastrukturu za prijenos poataka na vede ili manje ualjenosti

meu harverskim elementima unutar samog sustava ili u njegovim vezama s

okolinom

Pasivni elementi - razni oblici materijalnih (inih) ili nematerijalnih (beinih)komunikacijskih kanala; ni na koji nain ne preoblikuju poatke

aktivni elementi - razliiti namjenski, specijalizirani mreni i komunikacijski ureaji -preoblikuju podatke prije, za vrijeme i nakon njihova prijenosa kako bi ga uiniliuinkovitijim

5. Organizacijska komponenta (orgware) ukupnost standarda, mjera, postupaka i propisa kojima se funkcionalno i vremenski

usklauje ra prethono naveene 4 komp., kako bi one tvorile skladnu cjelinu

Funkcionalno usklaivanje koordinacija vremensko usklaivanje - sinkronizacija rada sustava

1.4. Funkcije poslovnog informacijskog sustava

2 osnovne funkcije:

a) priprema informacijske pologe za onoenje poslovnih olukab) dokumentiranje, odnosno trajno pohranjivanje ranije generiranih informacija

1.4.1.Priprema informacijske pologe za oluivanje

Kljuna svojstva informacija:

1. vrsnoda (kvaliteta)


3/47

3

njena sposobnost zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika, odnosnoostvarivanje uvjeta u kojima korisnik moe onijeti ogovarajudu oluku

osnovno pravilo: informacijama treba poupirati onoenje obrih oluka2. koliina (kvantiteta)

egzaktno mjerljiva osobina informacije Koliina informacija potrebna za onoenje oluke raste o najvie prema niim

razinama menamenta u pouzedu

3. vrijednost informacije u vremenu 3 karakteristina poruja

prognoziranja - kaa se ogovarajuda informacija

obiva i prije no to je potrebno onijeti oluku,

vrijenost inf: najveda i nelinearno opaa

stvarnog vremena inf. se dobiva upravo onda kada

treba donijeti odluku, vrijednost informacija gotovo je

nepromijenjena sve do

podruje zastarijevanja inf. se dobiva prekasno, kad

oluka vie nije potrebna ili nije relevantna za aljnji tijek ogaaja, vrijenost:

strmo eksponencijalno pada

suvremeni posl.menament - zahtjeva raspoloivost inf u poruju prognoziranja, onosno stvarnog

vremenanjena vrijenost taa namauje ili je uravnoteena s teinom oluke

Postupak pripreme informacija za poslovno oluivanje

1. prikupljanje poslovno relevantnih podataka2. obradu (procesuiranje) tih podataka, tj. njihovu

pretvorbu u poslovno relevantne informacije

3. ispostavljanje (diseminaciju) informacijakorisnicima.

1.Izvori poslovno relevantnih podataka

su ogovarajudi poslovni ogaaji i poslovni procesi Gje se ogaaju i/ili procesi zbivaju:

o unutarnji (interni) - poslovni ogaaji i procesi koji se zbivaju unutar posl. sustavao vanjski (eksterni) koji su se zbili ili se upravo ogaaju u okruenju tog poslovnog

subjekta ( na tritu, u politikom sustavu)

S druge strane mogu biti:o primarnisami poslovni ogaaji i/ili procesi koji su se zapravo zbili ili se ogaaju,

a poaci koji se zahvadaju njihova su manifestacija


4/47

4

o sekundarni koji su se ved ranije zbili, u blioj ili aljoj prolosti, a ije sumanifestacije (poaci) zabiljeene i pohranjene na nekom trajnom nositelju poataka

2. Obrada podataka

nastoji se a je preteito ostvaruju strojevi primjenom ogovarajudih programa. Rezultat - trebale bi biti relevantne informacije koje mogu posluiti pri onoenju kvalitetnih

poslovnih oluka bilo koje vrste, onosno na bilo kojoj razini oluivanja

Cilj je pritom u praksi ostvariti dobro poznatu maksimuprava informacija na pravom mjestu,u pravo vrijeme, u odgovarajuem obliku i uz najnie trokove

1.4.2.Dokumentiranje (trajno pohranjivanje) informacija

Jedna od temeljnih funkcija PIS-a: omoguditi preivljavanje poataka i informacija u nekomkradem ili uem vremenu = dokumentiranje informacija - osigurava trajnu i neogranienu

dostupnost tzv. povijenih informacija

U poslovnom smislu: osigurat de se kontinuitet poslovanja i uvi u povijesna zbivanja uposlovnom sustavu i njegovu okruenju

U suvremenim PIS ta funkcija nastojat de trajno zabiljeiti kontekst u kojem je informacijanastala

Rezultat ostvarivanja f-je dokumentiranja - poslovna dokumentacijao Konvencionalna (uglavnom papirnata)o Digitalna tj.elektronika (ili strojno itljiva)

Digitalna dokumentacijao ne oteduje se i ne troio aleko bra obrada informacijao rezultati su precizniji, toniji i pouzanijio ekonominija i ekoloki prihvatljivao znatne utee u trokovima i neizravne ekoloke koristi

Konvencionalna dok. gubi na kakvodi zbog nepoeljni mehanikih, kemijskih, optikih i r.utjecaja - moe ovesti o gubitka inf. (vrlo neugona i opasna situacija)

tzv. ured bez papira potpuno automatizirani poslovni sustavi u kojima se konvencionalnaokumentacija uopde ne koristi pa je u potpunosti otklonjena i potreba za runom obraom

podataka

1.5. Koncept ivotnog ciklusa poslovnog informacijskog sustava

Bit koncepta - shvadanje prema kojemu svaki takav

sustav u nekoj toki u vremenu nastaje, potom se

razvija suklano oreenim zakonitostima a bi

nakon oreenog vremena nestao, onosno bio

zamijenjen nekim novim sustavom.


5/47

5

4 Osnovne razvojne faze:

Faza inicijalizacije (nastajanja) sustavao zapoinje avanjem poticaja za razvitak novog PIS-a (menaeri i jelatnici koji se

osjedaju neovoljno informiranima)

o obavljaju se opsene konzultacije i razgovori, te pripreme za izgranju PIS-ao sustav poinje ivjeti, tj. poinju se ocrtavati njegovi buudi obrisi

Faza ekspanzijeo PIS je u ovoj fazi kaa je uoljiv preteito kvantitativan rast sustavao Nabavljaju se strojevi i oprema, pripremaju se programi, obrazuju djelatnici,

razvijaju organizacijske metoe i razvijaju mrene komponente sustava

o Krivulja - eksponencijalne priroe i izrazito strmo rastuda Faza konsolidacije

o kaa je oreena razvojna razina PIS-a (toka infleksije), njegov se aljnji rastsvjesno usporava da se uspostavi potrebna kontrola nad njegovim radom i

uspostavile eljene mogudnosti upravljanja

o Naglasak je na stanarizaciji aktivnosti, procesa i proceura, usklaivanja raakomponenata i tzv. finom poeavanju

Faza zrelostio nakon to je PIS zaovolji kriterije kvalitete, uinkovitosti i jelotvornostio poinje avati optimalne rezultate raa i stvarati oekivanu posl. vrijenosto treba trajat to ue kako bi se iskoristila otaanja ulaganja


6/47

6

2. POSLOVNI INFORMACIJSKI SUSTAVI I POSLOVNO UPRAVLJANJE2.1. Pouzede kao poslovni sustav

Proizvono pouzede primjer je poslovnog sustava koji se sastoji o komponenata (ojela) koji

zajeniki rae a ulaz (sirovine) transformiraju u izlaz (finalne proizvoe) iji je cilj ostvarivanje

novane obiti.

Poslovni sustav nikad nije izoliran od svoje okoline unutar koje djeluje On je adaptivan sustav - ima sposobnost uoavanja promjena i prilagoavanja u sklau s

novim uvjetima

Informacije o promjenama uoene na izlazu sustava mehanizmom povratne veze upuduju senatrag prema ulazu regulira se rad sustava

upravljaki procesi imaju pritom ulogu kontrolnog, onosno upravljakog mehanizma

Karakteristike poslovnog sustava:

Komponente sustava rae zajeniki u ostvarenju kolektivnog cilja - ostvarenje dobiti Sustav nije nikad izoliran od okoline u kojoj djeluju i drugi sustavi. Mogu se utvrditi granice

sustava i utvriti to je unutra, a to izvan pouzeda. Sustav je u oticanju s rugim sustavima

preko svog suelja (u pouzedu: ojeli koji komuniciraju s kupcima, obavljaima...) -

otvoreni sustavi

Vedi se sustav moe ralaniti na posustave. Sustav istovremeno moe biti io nekog vedegsustava, tj. biti njegov podsustav - hijerarhijska organiziranost meu sustavima

Organizacijski sustavi ili organizacije

pouzeda koja imaju karakteristike sloenih hijerarhijskih organiziranih inaminih sustavaorijentiranih ispunjenju cilja, s ukljuenim mehanizmima povratne veze i kontrole

prema djelatnostima koje obavljaju: proizvodnja, trgovina, bankarstvo i financije... prema broju zaposlenih i veliini prihoda: male, srednje i velike

Poslovni sustavljui, srestva, poslovi koji su sloenoj interakciji ostvaruju svoj cilj

Poslovni procesi ili skupno poslovna tehnologija

veliki broj razliitih poslova koji se obavljaju u poslovnom sustavu izvrni - kojima se jelatno izvravaju temeljni zaaci poslovnog sustava (proizvoi se

proizvo, obavlja usluga); moemo grupirati u izvrni posustav

upravljaki - pomodu kojih se upravlja poslovnim sustavom (analiziraju rezultati poslovanja,oluuje o nabavi opreme, razrauje plan proizvonje) - obavlja se regulacija i prilagodba

sustava; upravljaki posustav


7/47

7

meusobno povezani tokovima koji mogu biti: materijalni (sirovine, proizvoi, energija),upravljaki (oluke) ili informacijski

2.2. Podaci i informacije u poslovanju

Podatak

skup znakova zapisanih na nekom mediju moramo znati proitati i interpretirati -> dobivamo informaciju, odnosno obavijest

Elementarna informacija

interpretacijom elem. poatka (znakovni prikaz jenog obiljeja nekog objekta) Za kvalitetno oluivanje potrebna nam je kvalitetna informacija

Kvalitetna informacija je:

tona (konkretno opisuje stanje stvari) potpuna (u cijelosti i objektivno opisuje stanje stvari) primjerena, onosno relevantna (ogovara problemu koji zahtijeva oluivanje i osobi koja

oluuje)

pravovremena (dobivena na vrijeme)

Vrijednost informacije

teko utvriti, moe se oreiti posreno preko oluke koja je temeljena na promatranojinformaciji

Zbog svoje vanosti u poslovanju poaci i informacije smatraju se vanim resursom, odnosno

imovinom nunom u moernom poslovanju govori se o informacijskoj imovini

Znanje

kombinacija poataka i informacija, kojemu je oano ekspertno miljenje, vjetina iiskustvo; zna kako koristiti informaciju

eksplicitno ili kodificirano - znamo kako ga opisati i zapisati implicitno ili tiho - ako postoji samo u glavama pojeinaca i ako ga je teko formalizirati i

komunicirati

takoer moe biti iniviualno i kolektivno opisuje stvari u nekomu poruju, koje je ustanovljeno prema prihvadenom kriteriju


8/47

8

2.3. Svrha poslovnog informacijskog sustava

Informacijski sustav moe poslovnom sustavu pomodi na 3 naina:

1.

izvrnom dijelumoe pouprijeti izvrenje poslovnih procesa to je izvrni io IS-a, a sloj IS-akoji to obavlja naziva se sustav za obradu transakcija

2. upravljakom dijelumoe olakati upravljanje poslovnim sustavom to je upravljaki io IS-a, a sloj IS-a koji to obavlja naziva se sustav za potporu upravljanju

3. openitoposlovnom sustavu moe omoguditi komunikaciju unutar sebe i sa svojom okolinom- to je suraniki io IS-a, a sloj koji to obavlja je sustav za komunikaciju i suradnju

2.3.1. Izvrni sloj IS-a

Izvoenje posl.procesa

poslovni proces - pojam kojim se obavljaju unutar promatane organizacije tj.poslovnogsustava

poslovna tehnologijao sveukupnost razliitih poslovnih procesa koji se obavljaju u organizacijio svaka organizacija ima specifinu posl.tehnologijuo procesi proizvodnje, nabave sirovina i energije, plasmana proizvoda...

automatizacija poslovnih procesa - jedan od najvanijih zaataka(obraun kamata ubankama, evidencija prisutnosti zaposlenika, karte za let zrakoplovom, kazaline...)

cilj organizacije je zarat kompetitivnu prenost u onosu na ruge org.2 naina povezivanja procesa:

1. FUNKCIJSKO POVEZIVANJE - procesi koji obavljaju sline operacije ili operacije koje semeusobno povezuju a bi se ostvarila neka opda funkcionalnost u org., grupiraju se u cjelinu

tj. funkciju(procesi se grupiraju u cjelinu nazvanu podsustav, aplikacija, modul)

2. POVEZIVANJE U PROCESNI LANAC procesi se povezuju u lanac procesa kojima se ostvarujeneka nova ''funkcionalnost'' tzv. LANAC VRIJEDNOSTI, oni mogu pripaati razliiti funkcijama

to znai a se istovremeno mogu povezivati i u proizvoni i u procesni lanac(lanac procesa

nabava-proizvodnja-prodaja)

Transakcijska obrada

Vedina izvrnih procesa ima transakcijski karakter

TRANSAKCIJSKI PROCES

skup aktivnosti kojima se iz ulaza proizvode izlazi ulazi- elementi koji ulaze u proces, materijalni(sirovine koje se prerauju u proizvod) ili

informacijski(nose inf. o tome kako de proces ''preraditi'' ulaz u izlaz)

ako je potrebno pamtiti stanje procesa, ono se biljei poacima izlaze ine proizvoi nastali ''preraom'' ulaza unutar procesa- mogu biti materijalni

(proizvedeni proiz.) ili informacijski (podaci o proizvedenom proiz.) primjer: podizanje gotovog novca na bankomatu


9/47

9

prijenos novca s jenog na rugi raun - primjer procesa samo s informacijskim ulazom iizlazom (informacijski uvijek, materijalni mogu izostati)

Slika 2.3. Transakcijski procesiDio transakcijskog procesa koji barata podacima- TRANSAKCIJA

slika ista kao i ko trans.procesa, samo to ko transakcije ulaze i izlaze samo podaci primjer transakcije: internetske kupnje, upis podataka u ekranskoj formi obrada transakcija mora se obavljati grupnom obradom (prikupljaju se tran.podaci,a zatim se

grupno obrauju u vrijeme manje opteredenja inf.sustava-obraun plada zaposlenika) ili

obradom u stvarnom vremenu (transakcija se obrauje omah-transakcija na POS ureaju

koja registrira kupnju i realizira pladanje)

Transakcijska obraa moe se obavljat na vie naina:

1. Na glavnom raunalu, a korisnici pokredu transakcije, unose ulazne poatke i primajurezultate transakcije putem terminala (ureaj za slanje i primanje poataka putemtelek.linija) koi su irektno ili telekomunikacijski linijama povezani s glavnim raunalom.

Osobno raunalo se esto koristi kao terminal

2. u klijentsko-posluiteljskom konceptuobraa poataka transakcije se obrauje naposluitelju, a pokredu na klijentu na kojem se upisuju ulazni podaci i preuzimaju izlazni

rezultati(dvorazinska obrada)

o Trorazinska obrada baza podataka na posluitelju baze podataka, programi zaobradu podataka na aplikacijskom posluitelju, a upis ulaznih podataka i prezentacija

rezultata preko grafikog korisnikog suelja

o Prenosti vierazinske arh: veda programska moularnost, ovajanje procesaupravljanja bazom podataka od obrade i prezentacije podataka

o POSLUITELJI- raunala koja upravljaju mrenim raunalnim resursima; klasificirajuse prema poslu koji obavljaju: posluitelj s bazom poataka, aplikacijski posluitelj,

mreni posluitelj, posluitelj elektronike pote it.

o KLIJENT - skromnije raunalo ili samo program koji se obavlja na osobnom raunaluili ranoj stanici, a koji pokrede operaciju bavljanu na posluitelju; moe biti ebeo

(raspolae klijentskom aplikacijom; pri svakoj promjeni klijentske aplikacije treba

obavit nova instaliranja) ili tanak (raspolae samo preglenikom; prenost-njegov

softver ne treba oravati jer je samo jenom potrebno instalirat preglenik)

S gleita baze poataka TRANSAKCIJAje jeinica posla s poacima u bazi poataka, koja se moe

sastojati o vie aktivnosti, ali se uvijek mora obavit kao cjelnia, u potpunosti ili nikako

4 temeljne karakteristike koje transakcije moraju ispuniti:

Atomarna - mora se obavit u cjelosti

Konzistentna - svaka promjena podataka bazu podataka prevodi iz jednog u drugo

konzistentno stanje

Izolirana - mora se ponaat kao a je izolirana o ostalih transakcija

Izrljiva- uinci transakcije ne smiju bit izgubljeni ak ni u sluaju kvara sustava


10/47

10

Sustav za obradu transakcija

prua potporu tekudem izvoenju poslovnog procesa izvoenjem niza transakcija transakcijski sustav obavlja 3 funkcije:

o izvrava tran i voi evienciju o obavljenim transakcijamao stvara okumente vezane uz transakcije nune za poslovanjeo izvjetavanje o stanju poslovanja(realizira se izgranjom niza izvjetajnih transakcija)

- naziva se upravljakim izvjetajnim sustavomili izvjetajnim IS

2.3.2. Upravljaki sloj IS-a

Upravljanje i oluivanje

upravljanje posl.sustavom ukljuuje planiranje, organiziranje i kontroliranje aktivnosti, a uvelikoj mjeri onosi se na onoenje oluka

za onoenje obre poslovne oluke potrebne su kvalitetne informacije nekoliko koraka u procesu oluivanja:

1. Prepoznavanje problema: shvadanje i efiniranje problema, pronalaenje izvora inf,prikupljanje i procjena vrijednosti inf

2. Oblikovanje opcija(inaica) rjeenja:u skladu s ciljevima poslovno sustava forulirajuse moguda rjeenja

3. Odabir najpovoljnije opcije: onositelj oluke oabire ogovarajude rijeenje4. Provedba odabrane opcije5. Ocjena provedbe: ispitivanje kako je rijeen poetni problem

odluka je rezultat mentalnog procesa koji rezultira izborom najpovoljnije opcije proces oluivanja temelji se na uvaavanju eksplicitnih i neeksplicitnih pretpostavki informacije koje se koriste pri oluivanju mogu potjecat iz razliitih izvora oluivanje se emokratizira i ecentralizira potpora oluivanju temelji se na :

o pronalaenju poataka tj.informacija relevantnih za problemo primjeni ogovarajude metoe onosno moela obrade podatakao 3 tipina oblika upravljanja(oluivanja) - Tablica 2.1. Upravljanje, oluivanje,

priprema podataka

Operativno upravljanje bave se operativni ili nii menaeri koji voe i nagleaju osnovne poslovne procese i

provoe oluke taktikih menaera

odluke su im repetativne, a odluivanje racionalno i strukturirano kod strukturiranog (programiranog) oluivanja postupak je poznat. Pogono rjeenje se

odabire prema unaprijed poznatim pravilima (oluka moe li se isplatiti traeni iznos na

bankomatu propisana je pravilima banke)

strukturirano oluivanje se moe automatizirat kroz transakcijski sustav tehnologija statikog izvjetavanja-temelji se na statikom, nepromijenjivom, efiniranom

izvjetaju

izvjetavanje i pradenje primjeri su operativne analize poataka temeljene na pravilima


11/47

11

vaan imbenik kvalitete statikog izvjetavanja je stupanj integracije poataka ''bogatstvo poataka, ali siromatvo informacija''

Taktiko upravljanje

bave se taktiki ili srenji menaeri koji prate skupine poslovnih procesa unutra uegrazdoblja

njihovo je oluivanje uglavnom polustrukturirano, jer nije unaprijed propisano pravilima pri oluivanju potrebne agregirane inf, iskustvo i umjenost Taktika analiza poataka - ne postoje unaprije pripremljene izvjetajne transakcije online analitika obraa poataka - tipian oblik iterativne analize koji se provoi na

imenzijama u sklaitu poataka

tehnika detaljizacije agregirano po godinama, kvartalima ili mjesecima softer omoguduje inamiko generiranje analitikog izvjetaja- inamiko izvjetavanje

Strateko upravljanje bave se strateki ili najvii menaeri, koji onose strateke i esto ugorone poslovne

oluke koje pripaaju kljunim poslovnim funkcijama

oslanja se na nestrukturirano oluivanje ko kojeg nije mogude propisati pravilo teret oluivanja preuzima osoba koja oluuje a uloga je IS-a a joj prui relevantne inf. oblici strateke analize poataka kojima se rjeavaju specifini poslovni problemi primjenjuju se specifine metoe ili moeli obrae poataka- metode optimizacije,

simulacije, eksternih sustava, otkrivanja znanja itd.

Sustav za potporu upravljanja preuzima poatke iz izvrnog (transakcijskog) dijela IS-a i poatke iz razliitihvanjskih izvora

a bi o njih primjenom razliithranije opisanih obraa stvorio informacije primjerene

poslovnom upravljanju i oluivanju

Slika 2.4 Komponente sustava za potporu upravljanja Aplikacije poslovne analitikeupravljanje financijskom i poslovnom efikasnodu, onosima s

klijentima, lancem nabavem proizvodnje i prodaje itd.

2.3.3. Suraniki sloj IS-a

Suradnja, komunikacija i individualni rad

u funkcioniranju posl.sustava sudjeluje niz sudionika unutar i izvan organizacijeSustav za komunikaciju i suradnju

Dio IS-a koji ukljuuje razliite primjene informacijske tehnologije za obavljanje administrativnih

poslova:

KOMUNIKACIJE - obuhvadaju razliite naine iniviualne ili komunikacije vie osobaistovremeno(elektronika pota, gasovna pota, telefoniranje, faksiranje, konferiranje)

(NetMeeting- za video konferrencije)

POTPORA SURADNJI U SKUPINI - obuhvada vie tehnologija koje pomau skupnomoluivanje, komunikaciju unutar skupina, elektroniko glasovanje i sl.


12/47


13/47

13

3. RAZVOJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA

3.1. Pristupi razvoju

3.1.1. Informacijski sustav kao inenjerski proizvo

Kompleksni proizvodi pokazuju sline karakteristike:

a) imaju karakteristike sustavab) za njihovu izgradnju odnosno razvo potrebno je dobro poznavanje metoda, tehnika i

alata izgradnje

c) potrebno ih je neprestano oravat-inenjerski proizvoi-preko inenjerskih isciplinastvaraju se kompleksne proizvode

ZACHMANOV OKVIR ARHITEKTURE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

koristi se ko ovlaavanja kompleksnosti inf.sustava ali i bilo kojeg sloenog inenjerskogproizvoda

razmatra razvoj inf.sustava kroz dimenziju karakteritike inf.sustava i dimenziju ulogesudionika u razvoju sustava

arhitektura IS se opisuje skupom razliitihARTEFEKATA - modeli, definicije, specifikacije,nacrti i ostala dokumentacija koja opisuje sustav, a nije sam sustav

3.1.2. Znaajke inf.sustava

prva dimenzija opisuje karakteristike proizvoda IS-a a dobivena je odgovorom na pitanjato, kako, gje, tko, kaa i zato

Tablica 3.1. Karakteristkie proizvoda3.1.3. Uloge sudionika u razvoju inf.sustava

druga dimenziija opisuje uloge sudionika u razvoju proizvoda (IS-a) opisuje svrhu razvoja i navodi artefakte kojom uloge opisuju proizvod svaka uloga odgovara jednoj fazi u razvoju proizvoda

o planer - faza planiranja razvoja (zato treba proizvo)o analitiar - faza analize potreba i efiniranja zahtjeva (to treba biti proizvo)o dizajner faza dizajna, oblikovanja proiz (kako proiz treba biti izveden)o izvoa i poizvoa faza izrade

Tablica 3.2. Uloge sudionika tijekom razvoja proizvoda spomenute faze ine tzv.ivotni ciklus proizvoa : planiranje, analiza, oblikovanje, izraa,

uvoenje u rad i oravanje

3.1.4. Okvir za arhitekturu informacijskog sustava

Razvoj IS-a se moe obaviti na ininjerskim principima mogude prenoenje pozitivnihiskustava iz starijih in.isciplina (arhitektura, strojarstvo, gra...)


14/47

14

Okvir za arhitekturu IS-amoe pomodi voenju projekta razvoja IS-a, dobiva seistovremenim prikazom obje dimenzije karakteristike x uloge (tabl.3.3., str.34)

stupci karakteristike IS (struktura, aktivnost, mjesto, korisnik, vrijeme, motivacija) Redci uloge sudionika (planera, analitiara, izajnera, izvoaa i proizvoaa) Okvir za arhitekturu IS je opde klasifikacijska shema artefakata IS omoguduje a se suionici

razvoja IS usreotoe na pojeini aspekt sustava, a a pritom ne izgube iz via cjelinu

sustava; pomae a se uoi i svlaa kompleksnost IS holistikim (cjelovitim) pogleom na

sustav i a se pozornost usreotoi na pojeini element

To olakava razumijevanje sustava i komunikaciju meu suionicima razvoja sustava

3.1.5. Reoslije faza u ivotnom ciklusu

Kojim reom izvravati faze razvoja proizvoa, onosno izraivati artefakteo Uvijek oozgora prema olje, slijeedi prirono tijek c razvoja proizvoa, no s

razliitim varijacijama

isti vodopadni (kaskadni) pristupo Reoslijeno zavravanje svih zaataka unutar jedne faze kao preduvjet za prelazak

na novu

o Rezultati prethone faze ulazi su u sljeeduo Nedostaci:

Potrebno temeljito zavriti svaku fazu prije prijelaza na sljeedu ukupnovrijeme razvoja predugo

Dugo trajanje razvoja rezultat: nezaovoljavajudi IS koji ne uovoljavazahtjevima posl.sustava (jer su se oni u meuvremenu promjenili)

Spiralni pristupo Vjerojatnost a se u bilo kojoj fazi uoi problem je velika (moe bit posljeica

promjene zakona, ne samo loe analize)

planiranje/strategija IS

analiza PS

oblikovanje IS

izrada IS

uvoenje u ra IS

oravanje IS


15/47

15

o Uoeni neostaci zahtjevaju vraanje u jenu o prethonih faza, a nakon njegovarjeavanja razvoj se alje nastavlja u prironom slijeu faza

o Spiralni razvoj: ukljuuje razmatranje rizika to se javljaju pri razvoju ISo Sl.3.2. spiralni razvoj u kojem se organizacijski usmjerene aktivnosti ponavljaju

potreban broj puta:

1. Planiranje postavljanje ciljeva projekta razvoja IS i definiranje alternativa2. Analiza rizika analiza alternativa, prepoznavanje rizika u razvoju i

pronalaenje naina otklanjanja

3. Inenjerske aktivnosti analiza, oblikovanje i izgradnja IS4. Ocjena korisnikakorisnika provjera razultata izgranje u spirali

o Jenom spiralom obuhvada se manje poruje IS Iterativni i inkrementalni pristup (sl.3.3)

o Vedi projekt ijeli se na niz manjiho Prikladan za razvoj onih ijelova sustava za koje nije unaprije mogude precizno

odrediti zahtjeveo Inkrementalan jer se provodi u malim koracima koji se razvijaju zasebnoo Iterativanne mora se zavriti u potpunosti,, nego se moe obaviti s vie iteracijao Koristi se kod: unificiranih procesa razvoja, ekstremnog programiranja, agilnog

razvoja i sl.

3.1.6. to je prije, procesi ili poaci?

Ovisi o problemu (tipu IS) i metodi razvoja Poatkovno i objekto orijentirane metoe sugeriraju a razvoj treba zapoeti razmatranjem

podataka, a procesno procesa

3.2. Projektni pristup razvoju PIS-a

Projektskup vedeg broja meusobno povezanih aktivnosti koje valja obaviti u oreenomroku a bi se izgraio oreeni proizvo

Projekt zahtjeva komunikaciju i suradnju svih sudionika Projekt razvoja ISfazni je proces gje svaka faza ima kontrolne toke koje pomau upravljati

projektom

U kontrolnim tokama kontrola napredovanja projekta razvoja, ocjena dotad ostvarenihrezultata, odluka o daljnjem napredovanju projekta

Sudionici korisnici, menaeri i informatiari Menaeri upravljaju posl. i IS i trebaju:

o Biti upoznati sa stvarnim mogudnostima i koristima uvoenja IS-ao Davati smjernice u projektu razvojao Ocijeniti razliite mogudnosti razvojao Osigurati uvjete razvoja (sredstva)

Informatiari i korisnici analiziraju PS i efiniraju zahtjeve to se postavljaju pre IS Na kraju, inform.samostalno oblikuju i izgrauju IS Neuspjeh (projekt nije zavren na vrijeme, premaen buet, IS nema funkcionalnost)


16/47

16

Razlozi: nedovoljna potpora poslovostva; korisnik nije aktivno ukljuen; razliitainterpretacija korisnikih zahtjeva; ijelovi IS-a nisu usklaeni, pretjerana oekivanja

korisnika, loe voenje projekta...

Rizik neuspjeha mogude je smanjiti suvremenim metoama, tehnikama i alatima ime seosigurava:

o Dobra komunikacija meu suionicima razvojao Izvrenje zaataka na stanaran i provjeren naino Uinkovit nazor s ciljem uoavanja pogreaka u ranim fazamao Strategija kojom se uklanja a hoc (improvizirano) rjeavanje problema

3.3. Faze razvoja IS-a

Tipine aktivnosti se provoe kroz tipine faze projekta: planiranje, analiza, oblikovanje,izraa, uvoenje u ra i oravanje IS ivotni ciklus razvoja IS-adefinira aktivnosti, uvodi

konzistentnost i standardizirani razvoj IS, osigurava kontrolne toke za pradenje i upravljanje

3.3.1. Planiranje IS-a

Treba og na pitanje zato graiti PIS, onosno kompjuterizirati posl.sustav Planiranje IS na opdoj razini obuhvada:

o Uspostavu smjera i prioriteta usklaivanja inform.usluga suklano misiji, viziji iciljevima org

o Planiranje IS sukladno strategiji razvoja orgo Izbor metoa i tehnika analize i izajna za istraivanje posl.sutava s ciljem efiniranja

opdeg plana

U procesu planiranja treba obaviti nekoliko zadataka: odrediti opseg IS, prepoznati njegovekorisnike, ustanoviti neostatke postojedeg i postaviti ciljeve novog, oreiti mogudnosti

kompjuterizacije, nainiti plan razvoja

Provodi se modeliranje Plan izrae buudeg IS (plan informatizacije) koje obuhvada:

o oreivanje projektnog tima osobe iz razliitih porujao snimku stanja postojedeg PS poslovni planovi, razgovori s djelatnicimao ciljevi novog ISoreivanje za i vremenskih okvira, izvajanje ciljeva i za koji

mogu biti informatizirani

o procjena novih sustava i tehn procjena stanja na tr.opremme, postojedih rjeenjau rugim org., procjenja razmjenjivosti razl.tehnolokih rjeenja

kljuni imbenik faze: prepoznavanje i obuhvadanje posl.ciljeva kako bi se ustanovili ciljevi IS Ciljeve IS moemo obuhvatiti sljeedim zahtjevima:

o IS treba odgovarati zahtjevima korisnika i zadovoljavati poslovne ciljeveo IS treba biti pouzdan unutar zadanih granicao IS treba biti cijenom prihvatljiv

Ciljeve treba ustanoviti analizom PSo Analiza kritinih faktora uspjeha prepoznaju se uvjeti koji moraju biti ispunjenio Analiza poslovnih procesaako je IS velik on se ralanjuje na posustave s

pripaajudim posl.procesima Studija izvedivostiocjenjuje se korist i trokovi onosno isplativost projekta


17/47

17

o Operativnaprocjena hitrosti rjeavanja problema i prihvatljivost rjeenjao tehniko-tehnoloka procjena mogudih rjeenja i alternativa, primjenjivost rjeenja,

raspoloivost tehnologije i strunost

o vremenskaprihvatljivost vrem.rasporea i oekivano vrijeme zavretkao ekonomska izvedivosttroak razvoja i prim,jene, analiza i usporedba ukupnih

trokova i koristi

Zavrava izvjetajem o izveivosti IS i planom informatizacije3.3.2. Analiza sustava (konceptualni model IS)

Detaljno i precizno se utvruju korisniki (informacijski) zahtjevi za poboljanje ilinaogranju postojedeg ili razvoj potpuno novog

Funkcionalni zahtjevispecificiraju ponaanje sustava i onose se na opseg sustava, nuneposl.funkcije i potrebnu strukturu podataka

Nefunkcionalni zahtjevi kriteriji za opis rada sustava, onose se na korisniko suelje,performanse, sigurnost, pouzdanost, efikasnost...

Formalne specifikacije razl.elemenata IS nazivaju se i modelima IS, opisuju se:o Posl procesi (kako)o Posl.ogaaji koji pokredu procese (kaa)o Posl.objekti (podaci) koji se koriste u posl.procesima (to)o Mjesto odvijanja procesa (gdje)o Korisnici koji obavljaju procese (tko) i razlozi (ciljevi) za obavljanje posl.procesa

(zato)

Psolovni proces posao koji treba obaviti da bi se postigao neki cilj

Poslovni objekt (entitet)element posl.sustava o kojem IS treba biljeiti poatke Posl ogaaj pokrede izvravanje posl.procesa Unificirani (jenoobrazni) jezik za moeliranje s pomodu kojeg se mogu izraiti ijagrami:

Dijagramom ralanjivanja(ekompozicijski, hijerarhijski) IS se ralanjuje na posustave, posustavi

na procese, procesi na podprocese... (sl.3.4.)

Dijagram toka podataka (sl.3.5.) tehnika je koja se koristi kod modeliranja procesa kako bi se

prepoznali koraci u procesu vie i nie razine i tokovi poataka u njima

Dijagram (sluaja) koritenjaza moeliranje proces prikazuje akcije koje sustav moe obaviti za

korisnika

Dijagram entiteta i vezaza modeliranje objekta, prikazuje strukturu podataka IS. Npr. Objekt-

lijenik, veza-lijenik propisuje lijek, a atributi obiljeja-naziv lijeka

Matrica entitet/ogaajza moel.ogaaja, aje pogle na IS usmjeren ogaajima. Dogaaji

(reci), entiteti (stupci), elementi (presjek reaka i stupaca) koji prikazuje uinak ogaaja na entitete

(M-promjena, C-stvaranje, D-brisanje). Prenosti: mogudnost kontrole a svaki entitet ima ogaaj

koji ga stvara i brie, usmjerenost na sve to se moe ogoiti oreenom entitetu, osiguravanje

kompletnosti procesa, entiteti na koje utjee 1 ogaaj promatraju se zajedno


18/47

18

3.3.3. Oblikovanje IS

Logiki moel IS, ieje se konkretiziraju (iejni projekt->izvedbeni) Og na pitanje kako de IS raiti, potrebno utvriti:

o Strukturu podataka prikazan dijagramom entiteta i veza oblikuje se u bazu pod.,najede relacijsku, pa se poaci organiziraju u tablice (relacije) (tabl.3.4.)

o Strukturu procesao Tehnoloke i org uvjete oreiti raun.arhitekturu i potrebnu tehn.opremu,

platformu IS, org.preduvjete (org.prilagodbe i promjene)

Oreuje se arhitektura sustava - Troslojna arhitektura sustava koncept koji sustavorganizira u 3 glavna dijela:

o korisniko suelje mjesto gdje korisnik ostvaruje vezu s ISo poslovna logikatj.funkcijski moulu, na raunalima na kojima se vre obrae i

nazivaju se aplikacijski posluitelji

o baza podatakai sustav za upravljanje smjeteni su u raunalu koje se zoveposluitelj baze poataka

ovaj io razvoja obavljaju strunjaci informatiari3.3.4. Izrada i testiranje informacijskog sustava

fiziki se stvara informacijski sustav algoritmi, koji prestavljaju poslovne procese, se pretvaraju u programski ko, tj. izrauju se

raunalni programi

provodi se provjera (testiranje) IS-a u umjetno stovrenim uvjetimas ciljem potvrivanjakvalitete i unapreenja proizvoa, uz prepoznavanje neostataka i problem; nuan je, skup idugotrajan proces; aktivnost koja treba obuhvatiti cijeli razvojni proces

svi postupci u ovoj fazi moraju biti detaljno dokumentirani3.3.5. Uvoenje u ra informacijskog sustava (implementacija)

informacijski sustav se stavlja u uporabu uvoenje obuhvada instaliranje opreme i programske potpore, prijenos poataka u novi

sustav te prelazak na nov nain raa

korisnika treba pripremiti za ra pa treba prodi potrbnu izobrazbu naini uvoenja novog informacijskog sustava:

o izravno uvoenje cjelokupnog novog inf.sustava stari se naputao usporeno uvoenje novog i ra sa starim inf. Sustavom prvo se usporeuju

rezultati i kada se utvrdi da novi sustav ispravno radi prelazi se na njega

o postupno uvoenje ijelova novog inf. Sustava pojedini se dijelovi uvode jedan zarugim uz istovremeno naputanje starih

3.3.6. Oravanje informacijskog sustava

informacijski sustav mora se oravati rai uoavanja pogreaka i neostataka te zato to setijekom vremena PS mijenja


19/47

19

ukljuuje stalnu kontrolu i reviziju informac. Sustava revizija informacijskih sustava

o proces prikupljanja i ocjene okaza na temelju kojih se procjenjuje uspjenost IS-ao omoguduje neovisnu i objektivnu provjeru uspjenosti (zrelosti)o svrha revizije sustavno i temeljito provjeriti provode li se kontrole unutar svih

dijelova inf. sustava

o osnovni zadaci revizijeprocijeniti trenutano stanje inf.sustava, otkriti rizinaporuja, ati preporuke menamentu za poboljanje prakse upravljanja sustavom

3.4. Naini razvoja informacijskog sustava

vanjski razvoj (outsourcing)koritenje tuih usluga razvoja informacijskog sustava;prednost-sustav de biti prilagoen organizaciji i njenom poslovanju, jer je graen po mjeri;

nedostatak - skup i dug postupak

vlastiti razvoj (insourcing)porazumijeva postojanje ovoljnog broja informatiara upouzedu uz mogudnost unajmljivanja usluga vanjskih strunjaka; prenost - prilagodljivost

rjeenja; neostatak - angaman zaposlenika moe umanjiti uinkovitost ovijanja reovnog

poslovanja

kupnju gotovog rjeenjapretpostavlja a na tritu postoji gotovo rjeenje koje se moekupiti i ugraiti u pouzedu; rugaiji je ivot ciklusa razvoja proizvoa - nakon faze planiranja

i analize, umjesto oblikovanja, slijei faza izbora(selekcije) najboljeg rjeenja, te umjesto faze

izrae sustava slijei konfiguracija sustava; izvrna inaica koja se kupi moe se izravno

ugradit ili nadogradit; prednost - funkcionalnost rjeenja se vii omah; nedostatak - gotova

rjeenja zahtijevaju prilagobu specifinostima poslovanja

unajmljivanje gotovog rjeenja (hosting)pouzede je samo vlasnik poataka, za oravanjeopreme i programske potpore brine specijalizirana informatika organizacija

3.5. Neke metode razvoja poslovnih informacijskih sustava

3.5.1. Zajeniki razvoj aplikacije

engl. Joint Application Development, JADmetooloki pristup razvoja poslovnihinform.sustava kojim se poslovne aplikacije razvijaju tijesnom suranjom buudih korisnika,

projektanata i ostalih zainteresiranih strana koji se okupljaju na radnim sastancima

razvili su ga Chuck Morris i Tony Crawford glavne ieje metoe: ukljuivanje u ra prestavnika svih kategorija zainteresiranih

sudionika, rad u timu, radionice, dokumentiranje svih aktivnosti...

5 faza aktivnosti karakteristine za JAD:1. definiranje JAD projekta2. istraivanje korisnikih zahtjeva3. priprema za sjednicu4. 4. Sjednica5. zavrni okument

svaka faza ima svoje ulaze, procese i izlaze


20/47

20

prednosti metode su: smanjenje vremena i smanjenje trokova razvoja sustava, poboljanjekvalitete samog sustava, poboljanje komunikacije i suranje meu korisnicima i

projektantima sustava

3.5.2. Brzi razvoj aplikacije

engl.Rapid Application Development, RAD temelji se na ieji iterativnog (ponavljajudeg)razvoja i izrade prototipa, razvio James Martin

cilj metode:o povedanje brzine razvoja aplikacije usko povezana s idejom izrade prototipa; prvo

se izrauje prototip, gruba verzija (najede ijela) IS-a koji korisnici zajedno s

informatiarima iterativno testiraju i orauju kako bi obili zavrni oblik

o povedanje kvalitete stvorena aplikacija mora zadovoljavati zahtjeve korisnika iomoguditi to nie trokove oravanja; realizacija ovog cilja u irektnoj je vezi s

idejom prototipiranja primjedbe na metodu:

o smanjena skalabilnost (razvojni potencijal)o smanjenje oreenih karakteristika zbog neovoljnog vremenao stalni pritisakskratiti vrijeme razvoja, smanjiti trokove

- metoda je usko povezana s metodom JAD

3.5.3. Razvoj aplikacije ponovnim koritenjem ranije stvorenih komponenata

a bi se neki softverski proizvo mogao ponovo koristiti potrebno je o tome voiti rauna vedu fazi definiranja zahtjeva, tj. pri oblikovanju samog softvera

mogude je ponovno koristiti: cijelu aplikaciju, komponente (module) softverskog proizvoda,pojedine funkcije

prenosti(koristi) ponovne uporabe ranije stvorenog ijela softvera: povedana pouzanost,smanjen rizik, jelotvorniji ra strunjaka, uovoljavanje stanarima, ubrzavanje razvoja

proizvoda

problemi pri ponovnom koritenju komponenata ogleaju se u: potekodama pripronalaenju potrebnih komponenata, pomanjkanju volje projektanata, mogudem povedanju

trokova oravanja, pomanjkanju softverskih alata

vanu ulogu ima suelje (interface) ima dvojaku ulogu:o efinira usluge koje softver koji se ponovno koristi prua rugim sustavimao specificira karakteristike koje mora imati sustav da bi mogao koristiti ranije stvoreni

softver

3.5.4. Unificirani proces za razvoj softvera

Rational Unified Process, RUP predstavlja model procesa razvoja softvera, tj.okvir zaiterativni i inkrementalni proces razvoja sloenih softverskih sustava

najdetaljniji unificirani proces za razvoj softvera je razvila tvrtka Rational Software arhitektura RUP-a prikazana je dvjema dimenzijama:


21/47

21

o Horizontalna dimenzija (hor.os)prikazuje inamiku strukturu procesa (ciklusi, faze,iteracije)

o Vertikalna dimenzija (os)statika struktura procesa (aktivnosti koje se obavljaju upojedinim fazama i iteracijama)

3.5.5. Agilne metode za razvoj softvera

javljaju se kao ogovor na opsene (traicionalne) metoe, zaetnici Beck i Cockburn pobornici agilnih metoda razvoja softvera donose Agile Software Development Manifesto u

kojem vie vrijee:

o pojedinci i interakcije od procesa i alatao softver koji radi nego sveobuhvatna dokumentacijao suradnja s klijentima nego pregovaranje oko ugovorao reagiranje na promjene nego slijeenje plana

prema manifestu temeljni principi (vrijednosti) agilnog razvoja: zadovoljiti klijenta ranim ikontinuiranim isporukama softvera, zahtjevi za promjenama su obrooli, softver se

isporuuje u to kradem vremenu, zajeno rae naruitelji projekta i lanovi razvojnog tima,

na projektu rade motivirane osobe, komunikacija licem u lice, jednostavnost, mjera napretka

je program koji rai, agilni procesi promoviraju orivi razovj, najbolji su timovi koji se sami

organiziraju, ispituju se obri i loi postupci i ispravljaju u sljeedem razoblju

najpoznatije metode razvoja softvera na agilnim principima su: Ekstremno programiranje,Scrum, Razvoj temeljen na osobinama, Skupina metoa Crystal, Metoa inamikog razvoja

sustava, Prilagodljivi razvoj sustava, Razvoj sustava otvorenog koda


22/47

22

4. POTPORA POSLOVNOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA KLJUNIM

POSLOVNIM FUNKCIJAMA

4.1. Kljune poslovne funkcije

standardni poslovni inf.sustavposlovni inf.sustav koji obuhvada samo minimum nunihposlovnih funkcija

kljune poslovne funkcije su: analiza i planiranje, upravljanje tajnom pol.imovinom,upravljanje ljuskim resursima, raunovostvo i financije, nabava, proizvonja, proaja,

pokretanje novog ciklusa

ralanjivanjem, onosno ekompozicijom cjelovitog informacijskog sustava se olazi o(funkcionalnih) informacijskih podsustava (IPS):

1. informacijski podsustav (IPS) planiranja i analize poslovanja2. IPS upravljanja trajnom poslovnom imovinom3. IPS upravljanja ljudskim resursima4. IPS raunovostva i financija5. IPS nabave i ulazne logistike6. IPS proizvonje ili pruanja usluga7. IPS prodaje i izlazne logistike

Svaki funkcionalni IPS sastoji se o oreenog broja moula koji su namjenjeni potporipojeinih pofunkcija, a mouli se ralanjuju na aplikacije (obrae) kojima se pokrivaju

posl.proces (Sl.4.2.)

4.2. IPS analize i planiranja poslovanja

sastoji se od 4 modula:1. financijska analitika i planiranje2. operativna analitike i planiranje3. analitika i planiranje rada zaposlenika4. strateko planiranje poslovanja

ovi mouli omoguduju menamentu pouzeda a jasno spozna kako ostvariti osnovnistrateki cilj - profitabilnost poslovanja

4.2.1. Financijska analitika i planiranje

financijska analitika omoguduje efiniranje konkretnih financijskih ciljeva, stvaranjerealistikih poslovnih planova te pradenje trokova i prihoa (ohotka) pouzeda

omoguduje kreiranje i simuliranje tokova vrijenosti u pouzedu najvanije obrae (aplikacije) su:

o financijsko i upravljako izvjetavanjeukljuuje stanare analize potrebne svimkorisnicima ogovornih za ostvarivanje financ.ciljeva i poboljanje financ.poslovanja;

primjeri financ.izvjetaja: bilance, izvjetaji o stanju imovine pouzeda, o napladenim

i nenapladenim potra., o ugovanjima te o stanju zaliha


23/47

23

o financijsko planiranje, buetiranje i previanjestvara analitiku osnovu zamoeliranje razliitih scenarija financijskog planiranja primjerenih situacijama u

kojima bi se pouzede moglo nadi (npr.fluktuacije teajeva valuta)

o analitika profitabilnostinpr.po proajnim regijama; prua ubinski uvi u trokovei povezuje planiranje prof.s drugim aplikacijama za planiranje

o analitika trokova proizvoa i uslugaomoguduje utvrivanje ukupnih i pojeinanihtrokova po proizvoima i uslugama i razgranienje trokova po fazama proizvonog

procesa (stvaraju se pretpostavke za pradenje trokova po pojeinim narubama)

o analitika ponaanja prilikom pladanjaomoguduje uvi u povijest onosa spojeinim klijentima, osnova za utvrivanje buudiih onosa s klijentima

4.2.2. Operativna analitika i planiranje

U praksi najsloeniji moul IPS-a analize i planiranja poslovanja Slui za stvaranje analitike pologe za planiranje svih operativnih aspekata poslovanja

Aplikacije ukljuene u moul operativne analitike i planiranja:

Analitika nabave prati sve operacije vezane uz nabavu dobara i usluga, a njena svrha jeststvoriti etaljan uvi u poslovne aktivnosti nabavne slube, olakati planiranje nabavnih aktivnosti

u buudem razoblju i unaprijeiti ih.

Analitika zaliha i sklainog poslovanja u svrhu kontrole zaliha nabavljenih artikala primjenjujese niz standardiziranih metoa koje analiziraju stvarno stanje zaliha prema koliinskim ivrijenosnim kriterijima. Analitika sklainog poslovanja pomae pri upravljanju poslovanjem

jenog ili vie sklaita, ajudi pregle na trokovima, operacijama i eventualnim problemima u

sklainom poslovanju.

Analitika proizvodnjeprua informacije i izvjetaje potrebne za upravljanje proizvonjomobara ili usluga. imbenici koji se tu analiziraju su: trokovi proizvonje, utroak materijala,

koliina karta, vrijeme potrebnoza proizvonju i/ili pruanje usluga....i sl.

Analitika transportaanalitikim obraama poataka izvoe se kljuni pokazatelji uspjenostiposlovanja znaajni za poruje transporta. Buudi a je u transportu jean o najvanijih

utjecajnih imbenika vrijeme, vedina kljunih pokazatelja uspjenosti de se onositi na taj poslovni

resurs (npr.vrijeme potrebno za ostavu materijala ). Analiziraju se: trokovi, pogrene isporuke,

utroak energije i sl. Te analize onose se na vanjski transport(o obavljaaprema pouzedu),

unutarnji transport(u krugu pouzeda) te na transportne usluge tredih subjekata(specijalizirani

transporteri).

Analitika prodajeomoguduje razumijevanje aktualnog stanja proaje proizvoa i usluga iukupne uinkovitosti proajne slube. Krajnji cilj analitike proaje jest prepoznavanje vanih

trenova i stvaranje pretpostavki za proaktivno jelovanje pouzeda u poruju proaje.


24/47

24

Analitika usluga pruanih klijentima ima u cilju otkriti kako se pouzede ponaa u razliitimsituacijama prilikom pruanja usluga klijentima. Ova analitika omoguduje menamentu po. :

utvrivanje profitabilnosti usluga (trokovi i prihoi o usluga po klijentu) analizu zahtjeva klijenata za uslugama (koje vrste usluga, pod kojim uvjetima, kada igdje klijenti ele)

analizu jamstvenih uvjeta (za koliko i koje se proizvoe prua jamstvo... Analitika upravljanja kvalitetomtreba ostvariti va cilja: osigurati ogovarajudu razinu

proizvedenih proizvoda i usluga (evidencijom, analizom reklamacija klijenata, analizom

naina ostvarivanja potrebne kvalitete proizvoa i usluga i sl.) te ati uvi u trokove nune

za ostvarivanje potrebne kvalitete proizvoa/usluga ( analizom izravnih i neizravnih trokova

ostvarivanja potrebne kvalitete).

( VIDI sliku 4.5. Aplikacije modula operativne analize i planiranja)

4.2.3. Analitika i planiranje rada zaposlenika

Ukljuuje 4 glavne aplikacije:

1. Planiranje potreba za zapoljavanjem oslanja se na procjenu stanja i razvoja pouzeda ubuudnosti kako bi se utvrio broj novih radnih mjesta te odredila kavlifikacijska struktura

ljui koji de biti zaposleni na tim ranim mjestima. Ukljuuje i obrazovanje te prekvalifikacije

zaposlenika

2. Planiranje trokova raatemelji se na analizi postojedih trokova raa (plade, oprinosi i sl.)te procjeni tih trokova u buudnosti. Na planiranje trokova raa veliki utjecaj mogu imati:

a. tenencija povedanja pokretljivosti povedanje pokretljivosti ranika utjee napovedanje njihovih putnih trokova

b. tendencija rada na daljinu smanjenje nekih kategorija trokova raa, posebice onihvezanih uz radna mjesta

Potrebno je procijeniti kakav de biti utjecaj tih viju tenencija u konkretnom sluaju te u

sklau s tim procijeniti buude trokove.

3. Analitika i mjerenje procesa upravljanja ljudskim resursimaonosi se na tipine raneprocese upravljanja ljuskim potencijalima kao to su eviencija zaposlenika, obraun plada i

sl. Ova aplikacija se treba proiriti i na analitiku mjerenja uinkovitosti org.strukture pouzeda,

ranih onosa te obiljeja poslova i zadataka zaposlenika.

4. Analitika za potrebe upravljanja talentimazahtijeva posebno priavanje panje izarazitonaarenim, talentiranim strunjacima koji su ved zaposleni u pouzedu ili ih se nastoji privudi i

zaposliti.

4.2.4. Strateko planiranje poslovanja

Svrha ovog moula je strateko, akle, ugorono planiranje aktivnosti pouzeda, a ostvaruje sesljeedim aplikacijama:


25/47

25

1. Usklaivanje poslovanja s pravnom regulativom i stanarima strukeomogudujeprovjeru je li se pouzede i u kojoj mjeri priravalo pravne regulative

2. Opde strateko planiranje svrha ove aplikacije je stvaranje informacijske osnove zaopde strateko planiranje poslovanja i njegova razvoja u buudem ugoronom razoblju

(npr. 5 ili 8 goina). Informacije de se onositina sve vane imbenike utjecaja na

poslovanje kao to su trina kretaja, financijski tokovi, tehnoloki razvoj, nova struna

znanja i slino.

3. Strateko financijski planiranjeinformacije potrebne za razvoj stratekog financijskogplana trebaju se odnositi na izvore financiranja poslovanja, previive trokove i prihoe

te na financijske politike koje de se koristit za kontrolu i upravljanje financijskim

tokovima.

4. Planiranje unutarnjih ulaganjaova aplikacija omoguduje top menamentu:o utvrivanje mogudnosti financiranja unutarnjih investicija iz vlastitih izvora

(izvojene obiti u prethonom razoblju) i zauivanjem

o utvrivanje omjera tih vaju naina financiranja za oreivanje politike raspojeleraspoloivih srestava po pojedinim investicijskim projektima

5. Planiranje vanjskih ulaganjaova aplikacija ima za cilj stvoriti informacijsku podlogukoja de top menamentu posluiti za oreivanje strategije i mogudih politika plasmana

raspoloivih financijskih srestava kako bi onana ui rok onijela pouzedu to vedu

zaradu

4.3. Informacijski podsustav (IPS) upravljanja trajnom poslovnom imovinom

Pod pojmom trajne poslovne imovine (TPI) podrazumijevaju se materijalna dobra koja sekoriste u poslovanju ali se sporo troe.

Vrijednost TPI je u pravilu vrlo visoka pa se nome treba paljivo upravljati Informacijski posustav upravljanja TPI ima kao osnovni zaatak osigurati tone, pouzane i

aurne informacije o svim aspektima upravljanja TPI, to se ostvaruje sljeedim moulima:

o Pribavljanjem i deaktiviranjem trajne TPIo Upravljanjem portfeljem TPIo Tehnikim upravljanjem i oravanjem TPI (shematski prikaz, slika 4.8., str. 72)

4.3.1. Pribavljanje i deaktiviranje TPI

Postupak pribavljanja TPI je zbog njene obino velike vrijenosti sloeniji, pa se tako onamoe pribavljati uz uobiajenu kupnju i preuzimanje u trajno vlasnitvo ili uz ruge

mogudnosti kao to su najam, leasing, koncesije i sl., kaa pouzede nije vlasnik nego samo

korisnik tih dobara

Ko eaktiviranja ili prestanka koritenja TPI se pouzedu takoer prua vie mogudnosti kaoto su proaja u sluaju a su neka trajna obra jo upotrebljiva pa ima za nih zainteresiranih


26/47

26

kupaca, zatim iznajmljivanje i ustupanje na koritenje te jenostavno obacivanje ili

unitavanje imovine koja je ala svoje

Informacijsku potporu upravljanju i eaktiviranju TPI pruaju sljeede aplikacije:

Priprema javnog natjeaja za pribavljanje oreene vrste TPI ova aplikacija de generiratisve informacije potrebe za raspisivanje takvog javnog natjeaja , o tehnikih specifikacija

koje mogu biti vrlo sloene o poslovnih uvjeta, zahtijevanih rokova isporuka i oatnih

obveza isporuitelja .

Proveba javnog natjeaja ova aplikacija treba evidentirati, pripremiti za analizu iocjenjivanje ponude potencijalnih obavljaa koji su ponijeli ponue. Suvremena

informatika tehnologija omoguduje a se javi natjeaj za pribavljanje TPI organizira i u oblik

elektronike rabe ili aukcije. Organizirajudi elektroniku aukciju pouzede moe lako i u

relativno kratkom roku odi o najpovoljnije ponue pa se i traena obra mogu pribaviti

po trenutano najpovoljnijim uvjetima.

Ugovaranje s oabranim obavljaem ovom aplikacijom de se formalno-pravno ureditionos pouzeda s izabranim obavljaem pri emu se utvruju prava i obveze obiju strana s

obzirom na predmet nabave.

Otpis dijela vrijednosti TPIotpis ili amortizacija je umanjivanje vrijenosti TPI koji se vrina goinjoj bazi, prema oreenoj stopi o poetne vrijenosti imovine. Vlasnik imovine

mora vriti i raunovostveno evientirati njen otpis, ali po kojoj de stopi to initi ovisi o

njegovoj procjeni ivotnog vijeka imovine.

Deaktiviranje neupotrebljive i nepotrebne TPImoe se eaktivirati na vie naina.Proajom, iznajmljivanjem, ustupiti ju na koritenje bez naknae, pokloniti, reciklirati ili

unititi i obaciti. Ova aplikacija treba evientirati to se sa imovinom ogoilo, a u nekim

sluajevima de pruati pouzedu razrade pojedinih scenarija deaktiviranja imovine radi

ocjene i pronalaenja najboljeg naina a se to uini.

4.3.2. Upravljanje portfeljem TPI

Portfelj TPI je vrijenosno vrlo teak, a njime je teko upravljati zbog raznih vrsta imovinekoje ukljuuje

Upravljanje portfeljem TPI zahtjeva stalnu modifikaciju i prilagodbe promjenjivim uvjetimaposlovanja

Osnovne aplikacije koje tvore upravljaje portfeljem TPI:

Pradenje i ocjejivanje vrijenosti TPI trajno i neprekidno prati i ocjenjuje, odnosnoprocjenjuje vrijenost svih elemenata koji ine TPI pouzeda te ih po potrebi revalorizira(prilagoava vrijenost TPI novonastalim uvjetima).


27/47

27

Izvjetavanje o svim znaajnim obiljejima TPI (trokovi, prihoi, sloboni kapaciteti i sl.)takvi izvjetaji su o velike pomodi menamentu pouzeda pri utvrivanju politike

upravljanja portfeljem TPI (npr.to znai povedanje portfelja, treba li eaktivirati neto o

postojede imovine i sl.)

Upravljanje onosima s obavljaima TPI, suvlasnicima imovine i poslovnim partnerimazahtijeva informacije potrebne za oravanje obrih poslovnih onosa s naveenim

subjektima, to se svoi na provjeru primjenjuju li se orebe iz ranije sklopljenjih ugovora.

Grafiko preoavanje vrijenosti, stanja i tehnolokih te rugih trendova od utjecaja naupravljanje TPIova aplikacija omoguduje preglenije i jenostavnije (za razumijevanje)

prikazivanje stanja i vrijednosti pojedinih stavaka TPI i sl.

4.3.3. Tehniko upravljanje i oravanje TPI

Ovaj moul porava sve procese vezane uz koritenje, upravljanje i oravanje trajnihposlovnih obara pouzeda

Najvanije aplikacije ovog moula su:

Aplikacija planiranja reovitog, povremenog i prigonog oravanja TPI ima za ciljomoguditi stvaranje etaljnih planova kojima de biti obuhvadeni i vremenski oreeni svi

zahvati koje je nuno obaviti u oreenom vremeskom intervalu kako bi se orala

ogovarajuda razina funkcionalnosti TPI.

Aplikacija planiranja modernizacije TPIonosi se na sustavno pradenje tehnolokihinovacija i njihovo uvoenje u poslovne procese pouzeda

Aplikacija pradenja postupaka oravanja i popravaka TPI ova aplikacija omogudujeevientiranje obavljenih postupaka oravanja i popravaka trajnih poslovnih obara,

trokova koje su oni izazvali, kvalitete obavljenih raova i vremena raa njihovih izvritelja

Aplikacija pradenja i analize ukupnih trokova TPI slui evientiranju i analizi svih trokovakoji proizlaze iz posjeovanja i koritenja TPI pouzeda.

4.4. IPS upravljanja ljudskim resursima

Danas se funkcija upravljanja ljuskim potencijalima smatra kljunom i elikatnomposlovnom funkcijom koja zahtjeva primjenu mnogo suptilnijih i sofisticiranijih metoda i od

koje se oekuju aleko vedi i kvalitetniji oprinosi uspjenosti ukupnog poslovanja pouzeda

Informacijski posustav upravljanja ljuskim potencijalima mora obuhvadati ove moule:o Upravljanje radnim i poslovnim procesima u kojima sudjeluju ljudio Upravljanje talnetima i razvojem ljudskih potencijala


28/47

28

4.4.1. Upravljanje radnim i poslovnim procesima u kojima sudjeluju ljudiOstvaruje se putem sljeedih aplikacija:

Matina eviencija i aministracija zaposlenika prilikom zapoljavanja, o svakom sejelatniku prikupljaju i raunalno evientiraju matini poaci. Buudi a se mnogi o tihpodataka mogu vremenom mijenjati (npr.brano stanje, aresa i sl.) ova aplikacija

omoguduje auriranje ili osvjeavanje matinih poataka o zaposlenicima.

Organizacijsko upravljanje ovom aplikacijom osigurava se dostupnost svih organizacijskihpravila i propisa doslovno svkaom zaposleniku ali i unoenje promjena, kakve su uobiajene u

poslovanjau, odmah nakon njihova nastanka.

Upravljanje radnim vremenom - cilj ove aplikacije je omoguditi optimizaciju procesaplaniranja, upravljanja i iskoritenja ranog vremena jelatnika. Uz pomod ove aplikacijegenerirat de se razliiti izvjetaji vezani uz rano vrijeme, i to prema zahtjevima

menamenta pouzeda, vanjsih subjekata koji to trae te suklano zakonskim obvezama

pouzeda.

Obraun plada i ostalih naknaa za ra naknae za ra bilo koje vrste treba perioiki isistematino obraunavati. Buudi a se iz zarae jelatnika izvajaju razliita fiskalna

avanja ova aplikacija de omoguditi i izraun iznosa takvih avanja. Ova aplikacija nije nimalo

trivijalna aplikacija informacijskog sustava pouzeda ali je olakotna okolnost ta to se obavlja

u skladu s unaprijed dobro poznatim i strogim pravilima i propisima koji ne ostavljaju prostor

nikakvim subjektivnim procjenama, nagaanjima ili improvizacijama.

4.4.2. Upravljanje talentima i razvojem ljudskih potencijala

poklanjanje podjednake pozornosti svakom zaposleniku te otkrivanje posebno nadarenihdjelatnika

ovakav pristup upravljanje ljuskim resursima pretvara iz poravajude, rugorazrene, ustrateku, prvorazrenu poslovnu funkciju

Ukljuuje slijeede aplikacije:

Upravljanje zapoljavanjem - povezuje funkcije upravljanja ljuskim resursima oreenogpouzeda sa specijaliziranim agencijama za pronalaenje talentiranih strunjaka (engl.Head-

hunting Agency) onog profila koji pouzedu treba, meu uenikom i stuentskom

populacijom ili pak na tritu raa

Upravljanje karijerom - Omoguduje poslovostvu pouzeda "otkrivanje" aspiracija i ambicijanadarenih zaposlenika i upravljanje njihovim karijerama

- tzv. samousluno koritenje ove aplikacije - mogudnost kaa oni sami ponose prijeloge

poslovostvu za vlastito aljnje usavravanje karijere

- strukturiranjem putova mogude karijere zaposlenicima se zapravo aju smjernice za njihovoaljnje jelovanje u pouzedu


29/47

29

Uenje i uvjebavanje - oslanja se na bazu znanja stvorenu u pouzedu i nui mogudnostiuenja, uvjebavanja i usavravanja jelatnika kako bi im se omogudilo a steknu ona znanja,

vjetine i kompetencije koje su im potrebne za kvalitetno obavljanje povjerenih im poslova

-cjeloivotno uenje u inaminim uvjetima poslovanja i tehnolokog napretka priroa

poslova se mi jenja, menament i strunjaci moraju permanentno stjecati nova znanja,

vjetine i kompetencije

Upravljanje uinkovitodu zaposlenika - aplikacija ima za cilj poticati i navoditi zaposlenikena to kvalitetnije ostvarivanje misije i ciljeva pouzeda, povedanje prouktivnosti i po -

boljanje uspjenosti njihova raa i ranih uinaka

- obuhvada i ogovarajude postupke i procedure mjerenja, procjene, usporedbe i ocjenjivanja

uspjenosti raa zaposlenika

-poseban naglasak stavlja se na usklaivanje opdih, korporacijskih ciljeva s ciljevima ranih

skupina i pojedinaca implementacijom metode upravljanja prema ciljevima (engl.Manaqement-by-Objectives)

Kompenzacijski menament - implementira inovativne strategije nagraivanja jelatnika zaobavljeni ra i ostvarene rezultate ( pladanje prema kompetencijama i prema uincima,

utvrivanje promjenjivog (varijabilnog) ijela zarae i ugoronih poticaja na kvalitetno

obavljanje posla)

4.5. Informacijski posustav (IPS) raunovostva i upravljanja financijama

Ova funkcija i vie nego ruge poslovne funkcije se bavi informacijama, zbog ega joj je nuna snana

informatika potpora, nadi de se u informacijskom podsustavu (IPS-u) raunovostva i upravljanja

financijama koji po mnogo emu ima sreinje mjesto u strukturi poslovnog informacijskog sustava

pouzeda

Ovaj IPS obuhvada slijeede glavne moule:

modul glavne knjigeskupina moula analitikog knjigovostvai ostalih pomodnih knjiga koju tvore:

omoul raunovostvenog pradenja ugotrajne imovine

o moul raunovostvenog pradenja zaliha sirovina i materijalao moul obrauna plada jelatnikao moul raunovostvenog pradenja proizvonje i zaliha gotovih proizvoao moul raunovostvenog pradenja zaliha trgovake robeo moul salakonti kupaca i obavljaa

4.5.1. Glavna knjiga

modul glavne knjige osnovni je modul IPS-a raunovostva i upravljanja financijama u kojemuse saimaju sve etaljne informacije o svakom segmentu poslovanja pouzeda


30/47

30

sustavna, sveobuhvatna, zbirna i kronoloki organizirana eviencija poslovnih ogaajanastalih u cjelokupnom pouzedu

Moul glavne knjige ukljuuje slijeede aplikacije:

Obraa knjigovostvenih isprava pouzeda - poslovne isprave sastavljaju se na mjestu i uvrijeme nastanka poslovnih ogaaja I evientiraju se prvo u moulima pomodnih poslovnih

knjiga i analitikih eviencija, a bi se potom, koritenjem temeljnica, u glavnu knjigu preno -

sili iskazi prometa pojedinih evidencija

Kontrolni postupci na razini glavne knjige - unutarnje kontrole poslovanja pouzeda za-snivaju se na ogovarajudim kontrolnim postupcima, neki o tih postupaka provoe se

primjenom ove aplikacije

temeljni kontrolni postupak ugraen u ovu aplikaciju jest primjena dvojnog knjigovodstva Izvjetavanje iz glavne knjige za informacije iz glavne knjige su uglavnom zainteresirani u

prvom reu subjekti izvan pouzeda, tako a de one biti uglavnom unificirane i najede

usklaene sa zakonskim propisima, stanarima i opdeprihvadenim raunovostvenim

naelima

za informacije zainteresirani su i unutarnji korisnici, te je za njihove potrebe ostavljen ioreeni "manevarski prostor" za fleksibilnije sastavljanje i prestavljanje izvjetaja iz glavne

knjige

4.5.2. Raunovostveno pradenje ugotrajne imovine

Aplikacije obuhvadene ovim moulom jesu:

Knjiga inventara - Svaki nabavljeni element trajne poslovne imovine upisuje se kronolokimreoslijeom njegove nabave i stavljanja u uporabu pri emu on obiva inventurni broj

Analitiko knjigovostvo ugotrajne imovine - Ova aplikacija trajnu imovinu dijeli u dvijeskupine, ovisno o tome je li ona u pripremi ili u uporabi

- na kontu trajne imovine u pripremi evientiraju se svi elementi obrauna trokova nabavekoji predstavljaju mogudu osnovicu za obraun amortizacije

- na kontu trajne imovine u uporabi voit de se sva trajna poslovna imovina koja se koristi,neovisno o tome je li ona otpisana ili ne

- kriterij isknjienja je, kao i u prethonoj toki, iskljuivo njeno stavljanje izvan funkcijeKontrola poslovanja s dugotrajnom imovinom treba uspostaviti oreene kontrolne postupke,

vije su skupine pritom o posebne vanosti: postupci provjere primjene organizacijskih pravila i

zakonskih odredaba o postupcima nabave dugotrajne imovine, te kontrola ranga osoba koje

imaju ovlatenja za oobravanje takve nabave

Izvjetavanje o ugotrajnoj imovini - najvaniji izvjetaji koje generira ova aplikacija ponajprijese onose upravo na analitiko izvjetavanje o ovoj vrsti imovine


31/47

31

- korisniciosobe na razliitim razinama menamenta- najvaniji oni o nabavi ove imovine u oreenom razoblju, o stanju ugotrajne imovine i

oni koji de sluiti u usporebi planiranog i stvarno obraunatog iznosa amortizacije

4.5.3. Raunovostveno pradenje zaliha, sirovina i materijala

materijalno knjigovodstvo zalihe sirovina i materijala pripadaju skupini kratkotrajne imovine

Ovaj moul ukljuuje tri osnovne aplikacije:

Eviencija zaliha sirovina i materijala u poslovnim knjigama - podaci i informacije o stanju i

kretanju zaliha sirovina i materijala mogu se pratiti unutar razliitih eviencija o kojih su

svakako najvanije:

- sklaina eviencija- analitika eviencija sirovina i materijala (analitiko ili materijalno knjigovostvo)- sintetika evidencija (financijsko knjigovodstvo ili glavna knjiga)

-prilikom razvoja i primjene ove aplikacije treba voiti rauna o kontnom planu i automatiziranom

procesu kontiranja

Kontrola materijalnog poslovanja - kvaliteta poslovanja sa zalihama sirovina i materijala postiese ugradnjom primjerenih kontrolnih postupaka u modul materijalnog knjigovodstva

- u nabavi i troenju ove vrste imovine pouzeda sujeluje vie ili ak mnogo osoba- ova aplikacija mora usklaeno i povezano provoiti kontrole kvalitete i koliine nabavljenih

sirovina i materijala, uvjeta nabave i smjetaja sirovina i materijala te njihova troenja

Izvjetavanje o materijalnom poslovanju - izvjetaji ove vrste su prilagoeni potrebama internihkorisnika

4.5.4. Obraun plada jelatnika

u ovom moulu de se ona pravila obrauna plada i ostalih naknaa za ra iz upravljanjaljudskim resursima operativno primjenjivati onom vremenskom dinamikom kojom se

oreeni oblici zarae jelatnika trebaju ispladivati (tjeno, mjeseno, tromjeseno it.)

evientiraju se kao trokovi plada

Ovaj moul obuhvada tri glavne aplikacije:

Analitiko knjigovostvo plada - obuhvada pojeinani obraun plada za svakog zaposlenikapouzeda, glavni rezultat primjene ove aplikacije jest isplatna lista

- vode se i oreene porezne eviencije- rekapitulacija plada - temeljnica za knjienje u glavnoj knjizi


32/47

32

Kontrolni postupci pri obraunu plada - jednu od prvih kontrola provode sami djelatnici- i uprava pouzeda treba pratiti i kontrolirati ovo poruje- svojevrsnu kontrolu vodi i porezna uprava, dakle zakonski su definirani rokovi dostavljanja

poreznih izvjeda i pomirenja poreznih obveza

Izvjetavanje o trokovima pladanajvanija izvjeda obraunske liste i rekapitulacije plada

4.5.5. Raunovostveno pradenje proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda

slui kako bi se na jenom mjestu prikupili poaci o svim trokovima koji ulaze u cijenuproizvodnje

nakon zavretka procesa proizvonje pouzede de raspolagati izvjesnom koliinom gotovihproizvoa, ovje se takoer nalaze informacije o trokovima saranima u tim proizvoima

Strukturu ovog moula ine slijeede aplikacije:

Evidencija proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda u poslovnim knjigama - voit de se uokviru sljeedih (igitalnih) poslovnih knjiga:

-analitiko knjigovostvo proizvonje po vrsti, mjestima i nosiocima trokova poluproizvoa igotovih proizvoa, koje omoguduje pradenje trokova proizvonje prema razliitim

kriterijima (o kakvim je trokovima rije, gje su ti trokovi nastali, tko ih je iza zvao)

-sklaina eviencija poluproizvoa i gotovih proizvoa i knjiga popisa, ako de se gotoviproizvoi proavati u vlastitim proavaonicama pouzeda, taa de biti potrebno voiti i

knjigu popisa

-analitiko knjigovostvo zaliha gotovih proizvoa voi se usporeo sa sklainomevidencijom poluproizvoda i gotovih proizvoda

-sintetika eviencija u glavnoj knjizi gje de se otvoriti i voiti eviencija trokova poslovanjapo prironim vrstama i o rasporeu trokova, suklano koritenom kontnom planu

Kontrolni postupci na razini proizvodnje i zaliha gotovih proizvoda - potrebno je zapoeti sprovjerom odobrenja proizvodnje i povezanosti proizvodnje s planom prodaje

-nastaviti s usporebom naloga za proizvonju i njegovim izvrenjem- nuno je efinirati mjesta trokova, obuhvatnost, ogovornost i ovlasti za odobravanjeutroaka resursa po pojeinim mjestima trokova

Izvjetavanje o proizvonji i gotovim proizvoima - osnovni korisnici - menamentpouzeda i proajna sluba

-iz evidentirane strukture trokova bit de mogude izvesti informacije o raznim trokovima


33/47

33

4.5.6. Raunovostveno pradenje zaliha trgovake robe

valja raunovostveno pratiti poslovne procese nabave i proaje jer se zalihe robe u rokukradem o jenog poslovnog ciklusa transformiraju u novac kojim pouzede moe

raspolagati po volji i prema potrebama poslovanja

Ovaj de moul ukljuivati sljeede tri osnovne aplikacije:

Eviencija trgovake robe u poslovnim knjigama - Poslovanje robom prati se:

-sklainim evidencijama-evidencijom prodavaonica, evidentiraju se podaci o svim nabavljenim i prodanim

(isporuenim) vrstama robe

-analitikim knjigovostvom zaliha trgovake robe, onosno robnim knjigovostvom-sintetikom eviencijom u glavnoj knjizi na kontima trgovake robe u razreu 6, a prihodi i

rashoi koji se povezuju s proajom trgovake robe u razreu 7

Kontrola robnog poslovanja - prilikom nabave trgovake robe svakako treba provesti kontroluoobrenja nabave, izbora robe i obavljaa, te kvantitativnu i kvalitativnu kontrolu zaprimljene

robe

Izvjetavanje o robnom poslovanju - kako se proaja robe moe obavljati i putem komisije ikonsignacije, na temelju knjige popisa robe trebat de stvarati i posebne izvjetaje o proanoj

tuoj robi, i to prema vrstama robe, razobljima proaje, obavljaima onosno vlasnicima robe

- posebno mjesto zauzimaju izvjetaji o nekurentnim zalihama te o najproavanijoj robi

(usmjeravanje robnog poslovanja u buudnosti)

4.5.7. Salakonti kupaca i obavljaa

kljune toke oira pouzeda - procesi nabave i prodajeOvaj moul ine tri kljune aplikacije:

Eviencija poslovanja s kupcima i obavljaima voit de se putem:

-knjige ulaznih (primljenih) rauna (faktura) koja prestavlja pomodnu poslovnu (igitalnu)knjigu koju su uni voiti porezni obveznici u sustavu poreza na oanu vrijenost (PDV).

Ovu je poslovnu knjigu una voiti nabavna sluba pouzeda

-knjige izlaznih (izanih) rauna (faktura) koja takoer prestavlja zakonsku obvezu svihporeznih obveznika u sustavu PDV-a, a voit de je sluba proaje

-analitike eviencije kupaca i obavljaa na ogovarajudim analitikim kontima kupaca iobavljaa. Za ova analitika knjigovostva voe se i nevnici u kojima se promjene u

poslovanju s partnerima evidentiraju kronoloki

-sintetikom eviencijom u glavnoj knjizi kako bi se obile zbirne vrijenosti o potraivanjimai ugovanjima pouzeda u oreenom trenutku


34/47

34

Kontrola poslovanja s kupcima i obavljaima - za tone, precizne i pravoobne informacije o

poslovan ju s pojeinim kupcem ili obavljaem, bitno je u ovu aplikaciju ugraiti i oreene

preventivne kontrole rai onemogudivanja viestrukog unosa istoga obavljaa ili kupca po

razliitim nazivima ili iframa, ili pak razliitih kupaca i obavljaa po istim nazivima ili iframa-vana je i kontrola kojom de se provjeravati ogovara li analitika eviencija poslovanja s

kupcima sintetikoj evienciji na kontima glavne knjige

-o prvorazrene je vanosti voenje nevnika salakonti kupaca i obavljaa Izvjetavanje o poslovanju s kupcima i obavljaima unutarnji i vanjski korisnici

4.6. lnformacijski podsustav (IPS) nabave i ulazne logistike

sloen sustav koji mora omoguditi obru komunikaciju tvrtke s njenim kupcima i obavljaima,osigurati obro pradenje robnih tokova, ali i uvjete za pradenje svih financijskih elemenata

poslovnih onosa pripremajudi i prenosedi poatke u informacijski posustav (IPS) raunovostva

i upravljanja financijama

funkcija nabave i ulazne logistike usko je povezana s funkcijom proizvodnjeNabava je jelatnost pouzeda i rugih poslovnih sustava koja se brine o opskrbi materijalima,

opremom, uslugama i energijom potrebnim za realizaciju ciljeva poslovnog sustava

Poslovna logistika (engl. Business Logistici)je materijalno poslovanje ili opskrba pouzeda.

Cjelovit logistiki sustav zapoinje ko kupaca i prolazi sljeede stupnjeve: posrenici u proaji,

proajno sklaite, otprema, sklaite gotovih proizvoa, proizvonja, sklaite ijelova za montau,

sklaite premeta raa, nabava i obavljai. "U sklau s tim ovija se i informacijski tok koji

zapoinje istraivanjem trinih potreba, akle zahtjevima kupaca, ok se robni tok ovija u obr -

nutom smjeru, akle o obavljaa preko nabave, proizvonje, sklaita, prodaje do kupaca.

Poslovna se logistika moe, prema oblastima kojima pouzeda pripaaju, poijeliti na logistiku trgo -

vine, logistiku proizvoakih pouzeda (inustrije) i logistiku uslunih pouzeda.

Inustrijska logistika ijeli se na sljeeda poruja:

logistiku nabave (ulaznu logistiku),logistiku proizvodnje (unutarnju logistiku),logistiku distribucije (izlaznu logistiku).

Informacijski posustav nabave i ulazne logistike se sastoji o sljeedih moula:

pripreme nabave i naloga za nabavu,suradnje s obavljaima,upravljanja zalihama i sklainim poslovanjem,ulazne logistike


35/47

35

4.6.1. Priprema nabave i naloga za nabavu

Nalog za nabavu -osnovni okument koriten u nabavnom poslovanju Moul pripreme nabave i naloga za nabavu ukljuuje:

Analiza potreba u potronim obrimao svaka org. jedinica iskazuje svoje potrebe (mjeseno, tromjeseno, polugoinje

ili goinje)

o temeljem analize ispunjava se digitalni obrazac zahtjeva za nabavu (vrste,specifikacije i koliine potronih obara)

o ostavlja se elektronikim putem slubi nabave u propisanom roku Konsoliacija potreba u potronim obrima i planiranje nabave

o razliite org. jeinice imaju potrebe za istim potronim obrima (papiri, toneri...)o sluba nabave objeinjuje i konsoliira ukupne potrebe pouzeda u svim

potronim obrima

o jeinstven nalog = izbjegavanje viekratnog naruivanja istih proizvoa ->smanjenje troka nabave

Priprema naloga za nabavu potronih obarao menament slube nabave i ostalih org. jeinica-provjerava, analizira,

izmjenjuje i odobrava konsolidirani popis

o konsolidirani popis osnova za pripremu i izradu cjelovitog naloga za nabavupotronih obara

4.6.2 Suranja s obavljaima

Voiti rauna o poacima o obavljaima, njihovim cijenama, izraunu nabavnih cijena(troak transporta, osiguranja i carine)

Moul suranje s obavljaima: (5)

Uspostavljanje i razvoj suranje s obavljaima

nabavna sluba pouzeda prati ogaanja na tritu materija koja ih zanimaju saa ili bimogla u buudnosti

kaa naie na ponuaa ija ih ponua zanima uspostavlja prvi poslovni kontakto izravno - osobno ili telefonomo neizravno - konvencionalni opis, elektronika pota ili elektronika razmjena

dokumenata

Elektronika razmjena okumenata (EDI)o podizanje poslovne komunikacije na viu razinuo izlazni okumenti jenog sustava prihvadaju se kao ulazni okumenti rugog sustavao u skladu s Edifact standardomo primjena meu bankarskim org. i pouzedima koja su intenzivno povezanao neostatak: visoki trokovi implementacije

Nakon prvog poslovnog kontakta


36/47

36

o sastanak menamenta kako bi se ogovorila aljnja suranjao pregovori traju ugo, a nekaa zavravaju neuspjehomo pregovori zavrili ogovorom - razmjena informacija kako bi se uspostavili suraniki

odnosi

Organiziranje rabe i prikupljanje ponua

elektroniko prikupljanje ponua raba ili aukcija,konkurira vie obavljaa slinihdobara

oabiranje najpovoljnijeg ponuaa, aktiviranje aplikacije suranje s obavljaimaIzraa narube za nabavu

Osnovni cilj uspostavljanja suranje s obavljaem temelj narube:

o potrebe pouzedao rokovi i naini isporukeo nain preuzimanja obarao provjera kvalitete

zadnje 3 natukniceu suranji s obavljaemPotvra narube

formalna obavijest naruitelju a je naruba primljena isporuka u dogovorenmo roku naruitelju ogovarajudi elektroniki okument Potvra prijema narube pohrana u

bazu podataka IS

Obraa ulaznih rauna

ispostavljanje rauna u el. Obliku usporedno s isporukom robe ili nakon toga naruitelj zaprima raun, pohranjuje ga u bazu podataka, aktivira aplikaciju obrade ulaznih

rauna

proces obrade:o provjera ulaznog rauna (ogovara li raun stvarno isporuenoj kvaliteti i kol)o reklamacijaukoliko naruitelj nije zaovoljano stavke ulaznog rauna ogovaraju stanju isporuke - prosljeivanje rauna na

likviaciju u IPS raunovostva i financija naruitelja

4.6.3. Upravljanje zalihama i sklainim poslovanjem

Evientiranje stanja zaliha i pradenje materijalnih tokova (koliinski i vrijednosno) Potporu de pruati 3 osnovne softverske aplikacije:

Prijam i kontrola ulaza potronih obara

postupci rukovanja ukljuujuprijam robe (preuzimanje i sklaitenje) treba utvrditi stanje dostavljene robe i obaviti kontrolu komisijski postupak u sluaju:


37/47

37

o velike kol. robeo robe koja zahtijeva strogu kontrolu (alkoholna pida, kemijski proizvoi)

ispunjavanje ogovarajudih okumenata - sklaine primke unos informacija u modul UZSP i podsustav nabave i logistike

Pradenje zaliha i upravljanje sklaitem

evientira i na zahtjev omoguduje uvi u stanje zaliha pojeinog artikla ili kategorija prikaz i u koliinskom i u vrijenosnom smislu Suvremeni pristup

o sklaitenje traje to kradeo prekomjerne zalihe = mrtvi kapitalo nedostatak zaliha dovode do zastoja i poremedaja u raduo dobra aplikacija ovog tipa ima algoritme za optimizaciju zaliha i optimizaciju

iskoritenja sklainog prostora

Izlaz obara iz sklaita

u sklau s unaprije utvrenim planovima i inamikom ili po zahtjevu korisnika otpremnica ili izdatnica poslovni dokument za evidentiranje izlaza

4.6.4. Ulazna logistika

Problemi: vie naina prijevoza (cestovni, morski, zrani), vie peitera, popratnadokumentacija, koordinacije prijevoznika, carinske deklaracije

Modul ulazne logistike informatiku potporu avat de sljeede aplikacije: (3)Utvrivanje reoslijea ostava

veda pouzeda istovremeno o vie obavljaa prima isporuku aplikacija voi rauna o:

o kapacitetima sklaitao koordinaciji vremena isporukeo optimalnom redoslijedu dostava

Prihvat isporuka

fiziki prihvat obara i prihvat okumentacije o isporuenoj robi aplikacija za fiziki prihvat se preklapa s prijemom i kontrolom ulaza (UZSP) obavlja ostavlja popratnu okumentaciju:

o dostavnicu, teretne listove, carinske deklaracije, uvjerenja o kontroli naruitelj usporeuje okumentaciju sa stvarnim stanjem isporuke

Obrada dostavne i transportne dokumentacije

financijski aspekti se obrauju u IPS-u raunovostva i upravljanja financijama bavi se uglavnom naturalnim onosno koliinskim aspektima primljenih dobara


38/47

38

uglavnom analitika i statistika obraa rezultati se ostavljaju menamentu

4.7. Informacijski podsustav proizvodnje (IPS)

Cilj:

- ubrzavanje razvoje i proizvodnje gotovih proizvoda- zahtijeva esto koritenje i povezivanje raznorodnih tehnologija

Proizvodnja proizvoda:

- razliite razine sloenosti (krea-tenjak-automobil)- kod jednostavnih proizvoda- jedan pogon ili jedna tvornica-

sloeni proizvodi - mnoge lokacije

IPS proizvonje sastoji se o sljeedih moula:

- planiranja i pripreme proizvodnje- upravljanja proizvodom- upravljanja kvalitetom i razvojem proizvoda

4.7.1 Planiranje i priprema proizvodnje

Razliiti naini planiranja rasporeda proizvodnih procesa:

Izrada glavnog plana proizvodnjeo temeljen na analizi podataka o prodaji artikala za protekla razdoblja+pretpostavke

buude potranje

o planiranje proizvodnje guranjemgotovi artikli se guraju u proaju Kanban = zahtjevi potencijalnih kupaca (signali)

o proizvonja zapoinje signalom s trita (zahtjev kupca)o planiranje proizvonje povlaenjemproizvonja na poticaj trita

kombinacijao glavni plan se prilagoavai mijenja zahvaljujudi kanban signalimao najsloeniji i zahtijeva kompleksna informatika rjeenja

2 vrste informacijskih podsustava za planiranje proizvodnje:

Sustav MRP (Material reguirements Planning)o planiranje potreba za sirovinama i zalihama za proizvodnjuo ne ukljuuje planiranje i upravljanje opremom, ranom snagom i srestvima

Sustav MRP IIo razvijenijio porava planiranje svim komponentama proizvodnje (radna snaga, oprema, sredstva)


39/47

39

o to-ako analiza ispitivanje posljedica pojedinih odluka (umjesto kemijske kreneproizvonja tehnike olovke)

4.7.2. Upravljanje proizvodnjom

Upravljanje zalihama u proizvodnji

Zalihe se dijele na:

zalihe sirovina zalihe poluproizvoda zalihe gotovih proizvoda

Kontrola zaliha upravljanje i nadzor nad svim tokovima materijala

ulaz materijala u sklaite izlaz materijala iz sklaita materijali u proizvodnji izlaz materijala iz proizvodnje

Aplikacije prate: zalihe materijala, zavisne trokove, vrijeme isporuke robe, perioine oscilacije u

potronji i planirane potrebe za materijalom te signaliziraju minimalnu razinu

Napreniji sustavi samostalno generiraju narubu

znatne utee uklonjena mogudnost ljuske pogreke pravovremenost optimalna veliina narube

Program moe pratiti zalihe po razliitim nabavnim cijenama i voiti ih suklano prihvadenoj politici

cijena (HIFO, LIFO, FIFO)

Sinkronizirana opskrba (Just-in-time) sustavi koji nastoje minimizirati zalihe robe i sirovina za

proizvonju te osigurati potpunu usklaenost politikenabave sirovina s trinim potrebama

Temelj:

uestalo planiranje, upravljanje i kontrola ovijanja proizvonje obavljaa i vlastiteproiz/prodaje

uestale, male koliine isporuke materijala oreene kakvode precizno definirani rokovi na taj nain: sirovine s dostavnih rampi na proizvodnu liniju smanjenje potrebnih zaliha (60-90%) smanjenje radnog prostora (50%) povedanje prouktivnosti (o 100%) i likvidnosti nedostaci: vedi trokovi nabave i prijevoza zbog uestalosti nabave, vede zagaenje i rizik

pravovremenosti dostave


40/47

40

4.33. Koncept sinkronizirane opskrbe

Upravljanje proizvodnim procesima

Proizvodnja = pretvaranje inputa u outpute uz strojeve, operatore, materijal, alat Finalni proizvod = robe i usluge koje kupuju krajnji korisnici Intermeijarni proizvo = upotrebljavaju proizvoai kao inpute 4 strateke imenzije: trokovi, kvaliteta, vrijeme i uvjeti isporuke, fleksibilnost Automatizirani proizvodni sustavi

o raunalno porano oblikovanje (CAD)o raunalno porana proizvonja (CAM)o raunalna integrirana proizvonja (CIM)

ifre sustav jenoznane oznake (zastarjele tvornice) itala stupiastog koa tvornice tehnoloki vie razine radiofrekvencijska inentifikacija (RFID) najnaprednije tvornice

4.7.3. Upravljanje kvalitetom i razvojem proizvoda

Svako pouzede koje tei rastu i razvoju mora ulagati napore i srestva u kvalitetu postojedih i razvoj novih proizvoda. Omoguduje: osvajanje novih trita, stvaranje konkurentske prenosti, novih kupaca Moraju poravati sva pouzeda,u protivnom- ugroen im je opstanak Modul upravljanja kvalitetom i razvojem proizvoda IPS-a proizvonje pruat de informatiku

potporu tim aktivnostima init de ga sljeede aplikacije (Slika 4.35., str.111.)

to jest?

filozofija menamenta

"sustav povlaenja"

to ini?

smanjuje vikove (vremena,

zaliha...)

to zahtijeva?

sudjelovanje zaposlenika

in.inenjerstvo

stalna poboljanja

potpuno upravljanjekvalitete

niska razina zaliha

to pretpostavlja?

stabilno okruenje


41/47

41

Upravljanje kvalitetom:

Kvalitetom proizvoa nuno je kontinuirano upravljati. To je proces je koji prepoznaje i upravlja aktivnostima potrebnim da se dostignu ciljevi

kvalitete neke organizacije.

Potpuno upravljanje kakvodom (Total Quality Management, TQM)nain je upravljanjapouzedem usreotoen na kakvodu, utemeljen na sujelovanju svih lanova organizacije te

zaovoljavanjem korisnika, tei za ugoronim uspjehom i boljitkom za sve lanove

organizacije i zajednice u cjelini.

Proces transformacije elja i potreba potroaa u konkretni proizvo naziva se ciklusomkvalitete- prikaz na slici 4.34.

Dakle, proizvoa mora svoja saznanja o potrebama i eljama kupca ugraditi u cjelokupan proces

pripreme i izrade proizvoda- u sam proizvedeni proizvod.

Razvoj novih proizvoda:

Prua svu potrebnu informatiku potporu procesima: efiniranja proizvoa, prikupljanjazahtjeva, razvoja proizvoa, izbor obavljaa sirovina, materijala te upravljanja pokretanjem

proizvodnje novog proizvoda.

U ranim fazama razvoja novog proizvoa trebat de procijeniti trokove tog razvoja pa ovaaplikacija ukljuuje kalkulativne algoritme.

Na razvoju novog proizvoa obino angairan vedi broj strunjaka razliitih profila (inenjeri,dizajneri, ekonomisti, nutricionisti , ovisno o karakteru i namjeni novog proizvoa), a ova de

aplikacija morati omoguditi i njihovu suranju tijekom raa.

4.8. Informacijski podsustav (IPS) prodaje i izlazne logistike

Proaja proizvoa i/ili usluga zavrni je in svakog poslovnog ciklusa. Nakon njega zapoinje neki novi

ciklus, kao sto je vidljivo iz prikaza na slici 4.1. (str.62.)

zablua je a de se sve proizveeno "samo po sebi" i proati- vanost funkcije proaje. Informatika potpora funkciji proaje mora biti kvalitetna, snana i

Documents

Pis.efzg 1.Kolokvij!!!