Pisana Obrana u010dl. 77. Zzpozb - Anonimizirana

8/15/2019 Pisana Obrana u010dl. 77. Zzpozb - Anonimizirana

1/23

ŽURNO!

Ročište 23.10.2014. u 11.00, Avenija Dubrovnik 8, "oba 124

nr #oštovana "utkinja $%atki&a 'uri(

Na broj) 2*. +#-24/14

+RRA'N UD U AR5U

Okriv%jeni&i). N_________________, OIB: ___________ ________ 1____ S_______

. M____________________________, OIB: ___________ _______21____ S_______

PISANA OBRANA

Pred Naslovnim sudom u tijeku je prekršajni postupak protiv okrivljenika zo! navodno! prekršaja iz "lanka ##$ %akona o zaštiti pu"anstva od zarazni& olesti (dalje u tekstu: ZZPOZB), koji prekršaj "ak nije niti ispravno inkriminiran prekršajnim zakonodavstvom, a osoito nije zadovoljenona"elo zakonitosti iz "l$ 2$ st$ '$ Prekršajno! zakona (NN 107/07, 39/13 i 157/13, dalje u tekstu: PZ), o

"emu podronije u nastavku$

. Okrivljeni(i )e !ledati da pristupe zakazanom ro"ištu, no nevezano uz to isti se temeljem odrede"l$ 12*$ st$'$ P%+a #i"ano6 obrano6 o"ituju na pravno i "injeni"no neosnovane navode iz oavezno! prekršajno! nalo!a, iskazuju da nisu krivi za navodni prekršaj koji im se stavlja na teret te ujedno prilaui predlau od!ovaraju)e dokaze odnosno dokazna sredstva s osoitim osvrtom na vae)e pravne normeozirom da Ministarstvo zdravlja (dalje i kao: Ministarsto), koje je ini(iralo prekršajni pro!on, "ini senaalost nedovoljno doro poznaje ili uop)e ne poznaje vae)e pravo u -. i u /0, pa se uzro"no tomeniti ne pridrava isto!a$ Op)e je poznato pravno na"elo I!norantia iuris no(et (ne!o"naanje !raa #teti)koje ne opravdava i ne ispri"ava ono!a adresata koji ne poznaje pravo, ali u ovom slu"aju mi trpimoštetne posljedi(e tue! neznanja, udu)i da Ministarstvo selektivno, nedopušteno i po!rešno tuma"i jedan"lanak jedno! propisa nauštr (ijelo! niza onven(ija i propisa, tj$ (ijelo! niza odredi ($no%e od koji&

su i#e !o !ranoj sna"i te dero%iraju tu jednu ni'u odredu, koja o!et sa$a "a see ne "adooljaa !rane standarde naela ladaine !raa i naela "akonitosti), koje detaljno i pre(izno navodimo i uPri!ovoru protiv Oavezno! prekršajno! nalo!a te još detaljnije u ovoj pisanoj orani$ Budu)i je Sudzna"ajno pravno potkovaniji traimo da se urno zaustave radnje Ministarstva, kojima se krše našatemeljna ljudska i roditeljska prava, kao i prava naše! djeteta + poten(ijalno! pa(ijenta (do koji& je Ministarstu naodno stalo i koju *ri%u iska"uje+ na rlo udan te etiki i !rano ne!ri&atljinain-). 3jelo koje nam se stavlja na teret uop)e nije niti moe iti prekršaj tj$ nije kanjivo iz nadaljedetaljno opisani& pravni& razlo!a$

1


2/23

Mi smo kao od!ovorni roditelji od!odili odreeni medi(insko+preventivni tretman naše! djeteta(tj. ije!ljenje odreeni$ je!ii$a), za vrijeme dok ne udemo propisno in4ormirani i uvjereni u to dane"ime "ime ismo deklarativno treali unaprijediti 5zdravstveni status6 naše! djeteta M_____, ne)emonaše dijete izloiti kratkoro"nim i du!oro"nim zdravstvenim rizi(ima in (on(reto koje mi nismo spremni preuzeti$ Mi nismo nikakvi 5antivak(inalisti6, jer je naš stariji sin primio ve)inu (jepiva, udu)i tadanismo imali današnje iskustvo i spoznaje, a k tome smo nekriti"ki poklonili povjerenje zdravstvenom

sustavu iako kao što )emo kasnije navesti postoje stvari i razli"ita iskustva unutar zdravstveno! sustavakoje itekako pozivaju na poja"anu panju i kriti"ko promišljanje$ Naime, s našim starijim sinom koji jeina"e primio ve)inu (jepiva, imali smo traumati"nu situa(iju u rodilištu$ On se rodio urednim prirodnim porodom (nakon uredne trudnoe) i io je o(ijenjen s 7p!ar 18, te je neprekidno io s majkom u soi uznaravno pojedine 5rutinske6 tretmane koje je zdravstveno osolje rješavalo ez previše pojašnjavanjamaj(i koja se oporavljala od poroda$ . jednom "asu lee)i u svom olni"kom kreveti)u 9_____ je poplavio uslijed nerazjašnjeno! prestanka disanja te je nje!ova majka (ru'no je rei: 22. okriljenia)sre)om to primijetila i izjurila na &odnik trae)i pomo), pa je mali 9_____, koji je po porodu primio odzdravstveni& djelatnika sve što se 5pod normalno daje6 završio na odjelu intenzivne nje!e$ Otprilikenakon 2 sata io je vra)en k maj(i u sou uz usmeno ojašnjenje da su sr(e i plu)a 5u redu6 i ezdaljnji& ojašnjenja, in4orma(ija ili arem indi(ija što je mo!lo prouzro"iti tako nešto$ ada smo idu)idan ili otpušteni iz olni(e s&vatili smo da (ijeli taj mu"ni do!aaj uop)e nije ni!dje evidentiran, tj$ nije

evidentiran u nama danoj dokumenta(iji od strane olni"ki& neonatolo!a, a kamoli da i io i kauzalnoopisan te razjašnjen, makar i u pokušaju$ Iako smo poslije takve traume još du!o vremena provjeravali idanju i no)u diše li naš sin, i dalje smo jedno dulje vrijeme nekriti"ki vjerovali zdravstvenim djelatni(imate smo kao i ve)ina dru!i& roditelja dozvoljavali da !a (ijepe, ez da to"no znamo kojim su !a (jepivom(ijepili, koje su nuspojave, je li on preosjetljiv na pojedine komponente (jepiva i što treamo pratiti tekako rea!irati, jer nam nitko nije pret&odno davao arem .pute o lijeku, da aš ne udemo taula rasa teda u nekom nepredvienom slu"aju moemo rea!irati pravovremeno i na od!ovaraju)i na"in;< Nakon što je naš 9_____ s nepune ' !odine po"eo imati oziljne respiratorne proleme =par vrlo teški& akutni& ron&itisa, sa odlas(ima na Srernjak>, pri "emu su nam rekli da je ustanovljeno da je aler!i"an na !rinje i prašinu, te da i treao i)i na trajnu terapiju kako ne i oolio od astme, ila je to situa(ija u kojoj smomorali odlu"iti &o)e li naše dijete završiti kao kroni"ni potroša" 5kemije6 tj$ lijekova ili )emo mu pokušati pomo)i nekim manje a!resivnim te&nikama, uklju"uju)i i sve mo!u)e prirodne te&nike$ Ovo je tim više

ilo "udno jer nitko iz oitelji s oje strane nema nikakvi& respiratorni& te!oa niti ima takve aler!ije$ .idu)e ' i pol !odine uz pomo) &omeopatije i razni& prirodni& dodataka pre&rani, naš sin nije pio nikakvukemijsku terapiju i nije išao više na Srernjak niti je oolio od astme$ Svatko je sloodan sam pro(ijeniti jesu li naša !ornja iskustva pove)ala ili opravdano narušila naše povjerenje u zdravstveni sustav koji takoradi 5pod normalno6, uz "asne iznimke koje onda zo! to!a imaju prolema ilo s 0%%O+om,Ministarstvom ili s nekim svojim nadreenima$ ?ako smo u slu"aju roenja naše! sina M_____, potpunouoi"ajeno promišljali kao i svatko kome se nude odreene zdravstvene uslu!e, tretmani ili lijekovi, a tusu došla do izraaja i naša naalost o!ata prijašnja iskustva$ @jepivo, i ono koje se naavlja u postupku javne naave #o kriteriju najni7e &ijene;;;> i poslije nudi našoj dje(i, jest lijek, a #o9a&i #roi:vo;ača o"vako6 takvo6 %ijeku (ak i i" !odataka ono%a tko to nudi na tr'i#tu !ostoje ra"lo"i "a "arinutost, akako i tek ilo kada i na#a nadle'na tijela ras!ola%ala sredsti$a, o!re$o$ i ljudsto$ "a !rooenjedetaljni& anali"a, u koji$a !roi"oa ne i i$ao toliki utjeaj na konane re"ultate) 9o"tu#ni "u na en&ije :a %ijekove i 6e9i&in"ke #roi:vo9e u 5a:i %ijekova ? pitanje je samokoliko roditelja to zna i tko uop)e ima te&ni"ke preduvjete za takav na"in traenja in4orma(ija, a još jeve)e pitanje zašto se svim roditeljima prije donošenja nji&ove odluke, u postupku koji i treao sluiti pret&odnom nepristranom in4ormiranju, ne daju preslike ili isprinti .puta o konkretnom lijeku koji seunosi u tijelo nji&ovo! djeteta;< Puno to!a iz naše &rvatske svakodnevi(e i se mo!lo navesti, a što jedaleko od najviši& stru"ni&, eti"ki& i pravni& standarda, pa zar i onda naše od!ovorno ponašanje trealo iti predmetom ovakvo! 5lova na vješti(e6 od strane pojedini& djelatnika Ministarstva i pripadnikazdravstveno! estalis&menta;< Nama je nepro4esionalnom i !otovo iznuenom izjavom (koja jenasloljena kao *2"jaa o odijanju oe"no% ije!ljenja+ i u kojoj nije ojektino i ne!ristrano

2


3/23

!re"entirana konkretna situaija u kojoj s$o $i 'eljeli i treali !ot!isati *2"jau o od%aanju oe"no% ije!ljenja+, ali na$ to nitko nije !onudio-) uskra)ena sloodna odluka, potpuna in4ormiranost isamostalno odlu"ivanje o ovako vanoj stvari koja se ti"e naše! voljeno! djeteta$ 3okaz !ornji& tvrdnji jesu i sve represivne radnje, naknadno poduzete prema nama od strane odreeni& or!ana, povodom koji&smo se duni raniti od neistiniti& kvali4ika(ija i optui, kao i podvaljivanje jedno! iznimno pravno imedi(inski nekorektno! i nepro4esionalno! oras(a koje! su nazvali 5Izjava o odijanju ovezno!

(ijepljenja za vlastito dijete o kojem se skrim6 i koji oraza( uop)e ne od!ovara istini, a nije u skladuniti sa lije"ni"kom etikom$ 3a je tome tako moe se jednostavno utvrditi i uvidom u oraza( :jave oo9bijanju kojo6 "e o9bija #re#oručeni, o9no"no tera#ij"ki #o"tu#ak ojavljen od strane 0rvatskelije"ni"ke komore, kao pomo)no sredstvo za sli"ne situa(ije kada pa(ijenti nisu skloni poduzeti odreene ponuene ili preporu"ene tretmane, koje situa(ije u lije"ni"kom vrlo teškom i od!ovornom poslu nisutoliko raritetne =izvor: AAA$&lk$&r4!s$aCd


4/23

?lanak 1.

8@A 2 P@M=

tranke oe onenije #tite dostojansto i identitet si& ljudski& ia i jamče svima, bez diskriminacije, poštovanje njihova integriteta i drugih prava i temeljnih sloboda u pogledu primjene biologije i medicine.

?lanak >.

P@2M= CD6OE B2F

Interesi i dobrobit ljudskog bića imaju prednost nad sa$i$ intereso$ dru#ta ili "nanosti.

...

?lanak ;.

P@OG2ONCN2 =N@2

aki "a&at na !odruju "drasta, ukljuujui istra'ianje, mora se provoditi u skladu s relevantnim proesionalnim obvezama i standardima.

22. Po%lalje P@2=N

?lanak 5.

OPF P@82CO

!ahvat koji se odnosi na zdravlje može se izvršiti samo nakon što je osoba na koju se zahvat odnosi onjemu inormirana i dala slobodan pristanak na njega.

=oj se osoi !ret&odno daju od%oarajue in4or$aije o srsi i !rirodi "a&ata kao i nje%oi$ !osljedia$a i ri"ii$a.

"otična osoba može slobodno i u bilo koje vrijeme povući svoj pristanak .+

3io iz Preamule je osoito vaan jer pojedin(i potpuno po!rešno ele ostaviti stru"nu i dru!u javnost, u uvjerenju da postoje navodne kolizije propisa (!a da i netko treao tu$aiti e$u dati !rednost), iako su stranke potpisni(e onven(ije jasno istaknule da ista ima za (ilj *daljnje ostarianjeljudski& !raa i te$eljni& slooda+ i da je ona imala na umu npr$ i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1FE8$ te Konvenciju o pravima djeteta iz 1F*F$, odnosno da je rije" o nastavku inado!radnji temeljni& ljudski& prava i slooda$ Ono što se javno ne !ovori jest "injeni(a da "ak i kada inetko elio 4orsirati ta promašena tuma"enja, onda primjenom temeljni& pravni& na"ela BeC #o"teriori9ero>at #riori te Be" "#e&ia%i" 9ero>at %e>i >enera%i, opet ne i ilo dvoje da se primjenjuje (itiranaonven(ija koja je kasnije donesena i koja na potpuno jasan i nedvojen na"in ureuje konkretno ispe(ijalno pitanje u ovom slu"aju i to ilo temeljno pravo na sloodan in4ormirani pristanak te pravoda interesi pojedin(a imaju prednost pred interesima društva$ . /epuli(i 0rvatskoj umjesto svoje!djeteta navedene odluke donose isklju"ivo nje!ovi zakonski zastupni(i, tj$ u konkretnom slu"aju

isklju"ivo mi kao roditelji naše! djeteta, #ot#uno "%obo9no, a nikako ne #o9 #ri"i%o6 i%i u: #rijetnje i#ute6 re#re"ivni= 6jera (neki de$a%o"i koji ne !o"naju !rao, ak trde da to nije !risilno ije!ljenje iu neki$ sluajei$a i"nuena su%lasnost, ne%o sa$o sloodna odluka u" ujetnu !rekr#ajnuod%oornost, ako se !ojedina sloodno i"jasni "a t". *kriu odluku+ H od%odu ili trajno odijanjeije!ljenja)$

Na veliku alost neki& loija, odluku o tome ne donose irokrati ilo koje struke, niti statisti"ari,a na sre)u niti prodajni predstavni(i 4arma(eutski& tvrtki, ne!o isklju"ivo roditelji, odnosno zakonskizastupni(i djeteta$


5/23

Jedan dio prijespomenuti& potpuno neosnovano i promašeno pokušava stvoriti kon4uziju i stra& pa potom u toj kon4uziji nametnuti neko svoje rješenje (!ratei tra% noa $o%lo i se otkriti jo# #to#ta,ali to nije te$a...) u konkretnom slu"aju (ijeli 5imuniza(ijski arsenal6 za "iju u"inkovitost iili štetnost u/0 proizvoa"i niti jam"e (n!r. *ao #to je sluaj i s dru%i$ je!ii$a, NE@2I B "a djeu ne $oranu'no iti !ot!uno uinkoit u "a#titi od &e!atitisa B. Ni" i$enika, !o!ut starije doi, s!ola, !reko$jerne te'ine, !u#enja ili neki& du%otrajni& "drasteni& !role$a $o%u s$anjiti 8a#u i$unolo#ku

reakiju na je!io.+ H idi str. >. 6!ute o lijeku i * Kao i kod ostalih cjepiva, zaštitni imuni odgovor možda se neće postići u svih cijepljenika#+ H idi str. 3. a'etka o!isa sojstaa lijeka), a niti odštetnood!ovaraju za eventualne uzro"ne štete što je takoer upozoravaju)i si!nal za mno!e poten(ijalnekorisnike nji&ovi& proizvoda i razlo! za opravdanu sumnju oni& koji malo dulje za!reu u konkretno podru"je$ Ovime uop)e ne mislimo ulaziti u podru"je u kojem niti medi(inska struka nije jedno!lasna( vidjeti uz $rigovor : lanak !ro4.dr.s.Jeljka Poljaka, aler%olo%a i kliniko% i$unolo%a, Cijenikenoine r. 105/>011, !o !otrei $o'e$o dostaiti jo# na stotine strania ra"liiti& "nansteni&istra'ianja i $i#ljenja rojni& strunjaka, ali odje nije te$a $ediinska ne/uinkoitost !ojedino% je!ia, ne%o su to ele$entarni standardi "a 4unkioniranje "drasteno% sustaa koji$a se nu'no tra'i$eusono !ojerenje, ko$unikaija i suradnja i"$eu lijenika i !aijenta, jer i u !rotino$ taj susta !ostao sliniji eterinarskoj stanii u kojoj nitko ne !ita 'iotinju 'eli li ona !ri$iti ne#to ili ne, s ti$e dai eterinarska stania ini se i$a i#e standarde, jer se ta$o tra'i !ristanak lasnika 'iotinje, dok se

odje roditelje i "akonske "astu!nike djee !oku#aa sus!endirati u nji&oo$ naj!rirodnije$ inajosnonije$ !rau-). Gano je na!lasiti da je naše ro9ite%j"ko #ravo 9a pou"eni rojnimneposrednim i posrednim ne!ativnim iskustvima sa (jepivima, "%obo9no 9one"e6o "voj "u9 o i"to6 kaoi o9>ovaraju(u ro9ite%j"ku o9%uku. Sli"no kao što u kaznenom i prekršajnom pravu vai na"elo In duio pro reo, tako i mi roditelji u sumnji u što vjerovati (jer se eina "drasteni& djelatnika "akonski !risilnoukljueni& u !ostojei &ratski re!resini i na"adni susta, ai naji#e re!resini$ $jera$a, u$jesto da sna%o$ ar%u$enata, dijeljenja in4or$aija i ua'aanja eentualni& nesla%anja i/ili iskustaa dru%e strane !odi'u i una!rjeuju kalitetu uslu%a na#e% "drastno% sustaa "adoianje$ !ojerenja ono% !aijenta ili nje%oi& roditelja koji i" ilo koje% ra"lo%a doje #to uiniti), imamo isklju"ivo pravodonijeti odluku u ime vlastito! djeteta i to onu za koju smatramo da je olja ili manje riskantna$ Si!urnoda naše dijete nitko ne voli više od nas + nje!ovi& roditelja$

Sve je više sudski& presuda iili na!odi diljem svijeta (o silni$ is!laeni$ naknada$a #tete dane %oori$o) koje otkrivaju da (jepiva nisu ezopasna, ne!o upravo suprotno da su poten(ijalno vrloopasna$ Iz to!a razlo!a takoer je klju"no da se roditeljima ne krši onven(ijski priznato pravo nain4ormirani i sloodni pristanak, kako se ne i do!odilo da drava istima, u naj!orim slu"ajevima,naknadno ispla)uje !oleme odštete, u kojoj isplati odštete se tra!ikomi"no do!aa da ošte)eni(i, kaotakoer porezni ovezni(i, posredno ispla)uju sami sei odštetu, jer drava ispla)uje odštetu iz nov(a svi& porezni& oveznika (dakle i o#teenika). Niti /0 nije izuzetak, pa se tako u npr$ sudskom slu"aju u kojem je ispla)ena milijunska odšteta od strane /0 (!roi"oa sa$o "arauje, a li#en je sake od%oornosti H tako !ostaljen susta nu'no se odra'aa i na %uitak !ojerenja, ali i na sni'aanje kalitete !roi"oda, jer su !oslone !olitike si&, !a tako i 4ar$aeutski& kor!oraija danas oene !rete'ito ili ak iskljuio !ro4ito$-) zorno vide poten(ijalno razorne posljedi(e ne samo po pojedin(a i nje!ovo zdravlje i kvalitetuivota, ne!o i po 3ravni prora"un, a iz konkretne presude GS/0 r$ /ev #F8#+2 od 18$8K$288F$

izdvajamo odarane isje"ke:%###u ovom konkretnom slučaju cjepivo protiv dječje paralize predstavlja opasnu stvar . &adi se o živomcjepivu koje i usprkos propisanog provjeravanja zdravstvenog stanja osobe koja se ima cijepiti možedovesti do nepoželjnih sporednih nuspojava kao #to je to ilo u konkretno$ sluaju. od $lt. 1.tu'itelja M. Z. je do#lo do ko$!likaija, jer je nakon !ri$anja !ro% od !rediena tri je!ia !roti djeje !arali"e oolio od te olesti i to unato injenii da se radi o is!rano$ je!iu... Zato oboljenje

E


6/23

maloljetnog tužitelja nije tako objektivno nepredvidljiv i neuklonjiv doga'aj koji bi &epubliku (rvatsku oslobodio od njezine objektivne odštetne odgovornosti u ovom slučaju...K

Na strani nadleno! Ministarstva zdravlja dostupna je i O#(a 9ek%ara&ija o bioeti&i i %ju9"ki6#ravi6a koju je ''$ !eneralna kon4eren(ija .N-S@O+a donijela 1F$ listopada 288E$, a koja takoer jasnoureuje navedena pitanja (odarani isjei):

)*lanak +# -judsko dostojanstvo i ljudska prava

1. Cjudsko dostojansto, ljudska !raa i te$eljne sloode $oraju se !o#tiati u ijelosti.

>. 2nteresi i doroit !ojedinaa treaju i$ati !rioritet nad sa$i$ intereso$ "nanosti ili dru#ta.

*lanak .# /utonomija i osobna odgovornost

=rea se !o#tiati autono$nost osoa u dono#enju odluka u" !reu"i$anje od%oornosti "a te odluke i u"

ua'aanje autono$nosti dru%i&. ...

*lanak 0# $ristanak

1. Bilo koja preventivna , dija%nostika i tera!eutska medicinska intervencija $o'e se !roesti samo uz !ret&odni i sloodni !ristanak dotine osoe koji !odra"u$ijea doianje dostatni& in4or$aija. ada je !rikladno, dotina osoa trea i"ra"iti soj !ristanak a $o'e %a i !oui u ilo koje rije$e i i" ilokoje% ra"lo%a e" ne!ooljni& !osljedia i #teta. ...+

Stru"na i pravna teorija takoer potvruje navedeno, pa tako A6non ar6i, predstojnik .N-S@O+ve atedre Sveu"ilišta u 0ai4i, u uvodu knji!e nEor6irani #ri"tanak navodi sljede)e:

K 1emeljna prava čovjeka zasnivaju se na priznanju čovjekova statusa kao ljudskog bića, nepovredivosti njegova života i činjenici da je ro'en slobodan i da će uvijek biti slobodan#

6a'aanje rijednosti i 'elja !ojedina du'nost je koja !ostaje ak i jao$ ukoliko !ojedina !ostaneranji.

Budui da su autono$ija i od%oornost sake osoe, ukljuujui i one koji$a je !otrena "drastena skr, !ri&aene kao a'ne rijednosti, donošenje ili sudjelovanje u donošenju odluka koje se tiulastito% tijela ili "dralja ($oja o!aska ili osoe "a koju $i skri$o i od%oara$o n!r. dijete) mora

biti opće priznato kao pravo.K +roE. 9r. "&. "enija Furkovi(, trenuta"no "utkinja uro#"ko> "u9a :a %ju9"ka #rava u

tra"bour>u, a koja na +ravno6 Eaku%tetu veuči%išta u a>rebu izmeu ostalo! predaje i izorni predmet G@e9i&ina i #ravoG u "voje6 ra9u GnEor6irani #ri"tanak i #ravo na o9bijanje tret6ana uRHG navodi koji su i kakvi standardi vae)i u /0:

K Inormirani pristanak ima pravnu, etičku i kliničku dimenziju#

K


7/23

$ravno %ledano institut in4or$irano% !ristanka tra'i od lijenika !rio!iti !aijentu odreenein4or$aije kako bi dobio njegov pristanak za provo'enje liječničkog postupka , i to bilo kojeg liječničkog postupka.

etičkog as!ekta institut in4or$irano% !ristanka !ridonosi !o#toanju autono$ije osoe !ri dono#enju

$ediinski releantni& odluka. Paijent je taj koji $ora donijeti odluku i !oto$ s to$ odluko$ 'ijeti.

2" kliničke !ers!ektie in4or$irani !ristanak otara $o%unost "a suradnju lijenika i !aijenta %ledeutrianja olesti i odaira od%oarajue% tret$ana. 2n4or$irani !ristanak i "ajedniko dono#enjeodluke !oolj#aaju odnos lijenika i !aijenta, !oeaaju nji&ou suradnju i s$anjuju ri"ik !okretanja sudski& !ostu!aka "o% nesajesno% !ostu!anja lijenika.

2o glavna svrha inormiranog pristanka je potvrditi autonomiju pacijenta, promovirati njegovo pravana samoodre'enje i osigurati poštovanje pacijenta kao ljudskog bića# "onošenje odluka i sudjelovanjeu donošenju odluka o vlastitom zdravlju priznaju se danas kao pacijentovo ljudsko pravo#K

Lovore)i o meunarodnom pravu koje ovezuje i /0, svakako trea na!lasiti i da je pravo na4izi"ki inte!ritet apsolutno pravo zajam"eno "lankom '$ onven(ije za zaštitu ljudski& prava itemeljni& slooda$

Jednako tako, +ove%ja o te6e%jni6 #ravi6a uro#"ke unije i: 2010. >o9ine (>010/L dalje u tekstu: Poelja) jasno potvruje sve !ore navedeno, a u izdvojenom dijelu Preamule kae se:

*...6nija se te$elji na nedjeljii$, unier"alni$ rijednosti$a ljudsko% dostojansta, sloode, jednakosti i solidarnosti Unija se temelji na načelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u središte svog djelovanja uspostavom statusa gra'ana Unije i staranje$ !odruja sloode, si%urnosti i !rade. ...+, dok u sljede)im svojim odredama jasno potvruje naša ljudska prava, ali naša prava kao !raana -. i /0, kao punopravne "lani(e -.:

EC8 2.

O=ODN=8O

?lanak 1.

-judsko dostojanstvo

Cjudsko dostojansto je ne!oredio. Ono $ora iti !o#toano i "a#tieno. ...

?lanak 3.

$ravo na cjelovitost osobe

1. 3vatko ima pravo na poštovanje njegove ili njezine tjelesne i du&one cjelovitosti .

U području medicine i iolo%ije osobito se mora poštovati sljedeće:

slobodni pristanak osobe o kojoj je riječ , na te$elju nje"ine oaije#tenosti i u skladu s !ostu!i$autreni$a "akono$

...

?lanak ;.

!abrana mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja

2itko ne smije biti podvrgnut $uenju, neljudsko$ ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.+

#


8/23

Odrede Povelje pravno su ovezuju)e i za /0, jer se "lankom K$ stavkom 1$ .!ovora o-uropskoj uniji =.-.> propisuje da *6nija !ri"naje !raa, sloode i naela odreena $oveljom 4uropske unije o temeljnim pravima , koja ima istu pravnu snagu kao Ugovori .Q Povelja sto!a "ini primarno zakonodavstvo -.+a$ ao takva, ona predstavlja parametar prema kojemu se ispituje valjanostsekundarno! zakonodavstva -.+a i na(ionalni& mjera$ Pravo na 4izi"ki inte!ritet odraava nače%o

ne#ovre9ivo"ti %ju9"ko> tije%a$ Ovo na"elo ima dva aspekta: :abranu tre(i6 "trana6a #o #itanjuinterven&ija na tije%u o"obe te o>raničavanje nji=ove 6o(i 9a ra"#o%a7u tije%o6 te o"obe $ Sva prava koja zakon mora osi!urati svim ljudskim i)ima predstavljaju viši standard koji je + u nekom smislu +iznad zakona i koje!a se potreno pridravati$ Bju9"ka #rava #re9"tav%jaju "ku# #ravi%a koje nije9nav%a"t ne bi "6je%a :ane6ariti niti >a na bi%o koji način u>ro7avati.

. @ijeli naš roditeljski postupak, utemeljen je i na pro4esionalnim ovezama i standardimamedi(inske struke, kao i na (ijelom nizu doma)i& propisa koji jasno ureuju odnos lije"nik pa(ijent, kao jedan posean odnos u kojem je meusono povjerenje najvaniji "imenik, a da ne spominjemo"injeni(u da se sve ono što je lije"nik oavljaju)i svoju dunost saznao, smatra lije"ni"kom tajnom$ Naš je dojam da pojedini 5irokrati6 tj$ pojedine institu(ije svojim nezakonitim djelovanjem zna"ajno

u!roavaju i narušavaju vae)e pro4esionalne standarde, ne samo nov"anim kanjavanjem pojedini&lije"nika ili opomenama i dru!im 5prijetnjama6, ne!o i nametanjem razli"iti& dru!i& oveza koje su uizravnoj suprotnosti ili oziljno u!roavaju propise i temeljna na"ela i medi(insku etiku (doka"i su rojni,a u prilogu Pri%oora dostaili s$o i 5išljenje $ovjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju (rvatskog liječničkog zbora od 6# siječnja 7897. koje takoer !otruje da *!risilno ije!ljenje nije u skladu s lijeniko$ etiko$+)$ 3onositelji i provoditelji %akona o zaštiti pu"anstva od zarazni& olesti"ije pojedine odrede su u suprotnosti sa rojnim ovdje navedenim doma)im i meunarodnim propisima,ne razmišljaju niti o tome da time dovode lije"nike u poten(ijalnu situa(iju od!ovornosti za kazneno djelonesavjesno! lije"enja po "l$ 1*1$ azneno! zakona$ Oni takoer ne rinu ili ne znaju da su sve "injeni(e uvezi naše! sina (!aijenta) "ije i ojavljivanje dru!im osoama štetilo ili mo!lo štetiti ilo kome, izri"ito podvedene pod pojam lije"ni"ke tajne upravo kako i se !radilo i štitilo povjerenje koje je temelj nakojem po"iva odnos pa(ijenta i lije"nika te eti"ki i pro4esionalni kodeks medi(ine, a ne radi dodatno! pove)anja represivni& mjera, koje su osim što su neeti"ne, ujedno i protivne meunarodno priznatimtemeljnim ljudskim pravima i rojnim ovdje navedenim onven(ijama i propisima$ Samim time prisiljenismo iti još temeljitiji i detaljniji u svojim promišljanjima i odlu"ivanju o tome što je u najoljem interesunaše! djeteta$

Ne navode)i sve vrlo rojne odrede isti"emo "injeni(u da akon o %iječništvu NN 12103,11I08 sve navedeno jasno propisuje, a izdvajamo odarane isje"ke:

*MR6OBN2 ONO2 C2D?N2 2 PL2DN=

?lanak 19. 3vi postupci medicinske prevencije , dijagnostike i liječenja moraju se planirati i provoditi tako da seočuva ljudsko dostojanstvo, integritet osobe i prava pacijenata, a posebno pravo na inormiranost i samostalno odlučivanje.

Cijenik je du'an u odnosu !re$a !aijenti$a !ostu!ati !ri$jenjujui i !o#tujui odrede !oseni& "akona koji re%uliraju !raa !aijenata te odrede odeksa Aratske lijenike ko$ore.

O M2L2N =2 2 ON=OCOE2D

*


9/23

?lanak ;5.

ku!#tina o$ore donosi odeks $ediinske etike i deontolo%ije.

odeks $ediinske etike i deontolo%ije, !ola"ei od &u$anistiki& naela i te$eljni& rijednosti dru#ta,utruje naela i !raila kojih se liječnici moraju pridržavati pri obavljanju svog zvanja.

2L2PC2N PO8@ ?lanak 50.

Cijenik je disi!linski od%ooran ako:

: povrijedi odredbe ovoga !akona,

: povrijedi Kodeks medicinske etike i deontologije Komore ,

H oalja nestruno lijeniku !ro4esiju,

H soji$ !ona#anje$ !re$a !aijentu, dru%o$ lijeniku ili trei$ osoa$a !orijedi u%led lijenike !ro4esije,

H ne is!unjaa tatuto$ ili dru%i$ o!i$ akto$ odreene lanske oe"e !re$a o$ori.

a"nena i !rekr#ajna od%oornost lijenika ili disi!linska od%oornost u "drastenoj ustanoi,

tr%oako$ dru#tu ili dru%oj !ranoj osoi koja oalja "drastenu djelatnost ne iskljuujedisi!linsku od%oornost lijenika !red o$oro$.+

. vezi s time izdvajamo i odarane isje"ke o9ek"a 6e9i&in"ke etike i 9eonto%o>ije iz 288K$ (ojaa iu NN 55/>00


10/23

na us!je& te $u !ri$jereno !ru'iti !otrene oaijesti kako i !aijent $o%ao donijeti is!rane odluke odija%nostiko$ !ostu!ku i !redlo'eno$ lijeenju.

9. Obveza je liječnika da pokaže razumijevanje za zabrinutost pacijentovih bližnjih, da ih o pacijentovustanju ispravno obavješćuje te da s njima sura'uje na pacijentovu korist .

?lanak 10.

1. $oštivanje odredaba ovoga Kodeksa obvezno je za sve liječnike.

>. Porede odredaa oo%a odeksa disi!linske su !orede. isi!linski !ostu!ak "o% !orede odeksa !ro!isan je akti$a Aratske lijenike ko$ore.

...

;. Cijenii su obvezni odbiti svaku radnju koja je u suprotnosti s načelima iznesenim u Kodeksu , a o$ora i$ je oe"na !o$oi si$ struni$ i !rani$ sredsti$a, ako se "a to uka'e !otrea.

5. a"nena i !rekr#ajna od%oornost lijenika ili disi!linska od%oornost u "drastenoj ustanoi,tr%oako$ dru#tu ili dru%oj !ranoj osoi koja oalja "drastenu djelatnost, ne iskljuuje !okretanjedisi!linsko%a !ostu!ka !red nadle'ni$ sudo$ o$ore.+

Nave9eno #ro#i"uje i akon o :9rav"tvenoj :aštiti "voji6 č%anko6 124.)

*Zdrasteni radnii su osoe koje i$aju ora"oanje "drasteno% us$jerenja i ne!osredno u idu "ani$anja !ru'aju "drastenu "a#titu stanoni#tu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.

Zdrasteni radnii ora"uju se na $ediinsko$, dentalno$ ili 4ar$aeutskoioke$ijsko$ 4akultetu,

studijsko$ s$jeru lo%o!edije te dru%o$ isoko$ uili#tu "drasteno% us$jerenja, kao i u srednji$ #kola$a "drasteno% us$jerenja, odnosno uili#tu ili u srednji$ #kola$a koje i$aju odorenje "a !rooenje ora"ono% !ro%ra$a "drasteno% us$jerenja.

Oe"a je "drasteni& radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite postupaju prema pravilima zdravstvene struke , na nain da soji$ !ostu!i$a ne u%ro"e 'iot i "dralje ljudi.

Poslodaa je oe"an se "drastene radnike koji ne!osredno u idu "ani$anja !ru'aju "drastenu "a#titu stanoni#tu osi%urati od #tete koja i $o%la nastati u !rooenju "drastene "a#tite.+

Sve !ore navedeno propisano je i akono6 o :aštiti #rava #a&ijenata NN 1/*04, 3I08:

*?lanak >.

ako$ !aijentu ja$i se o!e i jednako !rao na kalitetnu i kontinuiranu "drastenu "a#titu !ri$jerenu nje%oo$ "drasteno$ stanju, sukladno o!e!ri&aeni$ struni$ standardi$a i etiki$naeli$a, u najolje$ interesu !aijenta uz poštivanje njegovih osobnih stavova.

Prao na suodluianje

?lanak S.

18


11/23

Prao na suodluianje !aijenta ou&aa pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka.

Prao na oaije#tenost

?lanak rečeno> #re9%a7e6o u9u 9a te6e%je6 č%. 1/1. "t. /. +-a o96a= 9one"e #re"u9ukojo6 "e o"%oba;a6o o#tu7be i%i o"%oba;aju(u #re"u9u :bo> "vi= i"taknuti= ra:%o>a, a "ve#ri9r7avaju(i "e o9re9be č%. 182. "t. 1. +-a.

. .za sve ranije istaknuto, djelo koje nam se stavlja na teret nije prekršaj "ak niti u uem smisluodredi P%+a, kao niti .stava /0, jer da i djelo ilo prekršaj mora iti ispravno inkriminirano prekršajnim zakonodavstvom, što ovdje nije slu"aj udu)i je prekršeno na"elo zakonitosti iz "l$ 2$ P%+a, ito ne samo u smislu da je navodni prekršaj tj$ naša "inida izravno dopuštena meunarodnim pravom (!adakle nije niti !rekr#aj), ne!o i u smislu da se !ruo izi!ravaju i krše temeljna na"ela trodioe vlasti,odnosno oziljno se u!roava pravna si!urnost i kontrola kroz me&anizme donošenja propisa isklju"ivood strane zakonodavne vlasti u 0rvatskom saoru$ . konkretnom slu"aju, nezakonito, nepoštivaju)i pro(eduru niti oveznu ojavu u sluenom listu /0, kao i ez potreni& zaštitni& i kontrolni&me&anizama propisani& .stavom i zakonima, izvršna vlast (tonije Ministar "dralja) jednom !odišnjesvojim internim dopisom naziva 5Provedeni pro!ram ovezno! (ijepljenja u 0rvatskoj u 9 !odini6 de

4a(to odreuje što je prekršaj, i tko, koliko, s "ime i kada trea (ijepiti (tako !re$a *alendaruije!ljenja >01;.+ "akljuno sa nar#eni$ 1. roendano$ dijete trea !ri$iti 17 ra"nora"ni& akina u roj su ukljuene i ra"liite ko$inaije je!ia, !od !rijetnjo$ noani& ka"ni i !od ra"liiti$ dru%i$ !rijetnja$a n!r. nei"jesnost %lede !ri$anja djeteta u !ojedini rti, iako je dijete !ot!uno "drao te iakoi nje%oi roditelji i" soji& !ri&oda i kro" dru%e naknade 4inaniraju istu lokalnu "ajedniu, tj. iste tertie koji neki$a "o% to%a ostaju diskri$inatorno i ne"akonito nedostu!ni, jer $no%i nisu u stanju "a#titi soja !raa) iako je P%+om izrijekom propisano da se 5Prekršaji i prekršajnopravne sank(ije mo!use propisivati :akono66, a u nastavku )emo polie orazloiti ovu tvrdnju$

11


12/23

Hl$ ##$ %akona o zaštiti pu"anstva od zarazni& olesti (e je ranije oja#njeno "a#to je isti dero%iran ine!ri$jenji u !enalno$ s$islu) propisano je sljede)e:

+ada se oe"a !ridr'aanja $jera "a#tite !uansta od "ara"ni& olesti odnosi na $aloljetnu osou,noano$ ka"no$ u i"nosu od >.000,00 kuna ka"nit e se "a !rekr#aj roditelj, odnosno skrnik, ako ne

i"r#i oe"u i$uni"aije !roti olesti utreni& Pro%ra$o$ oe"no% ije!ljenja djee #kolske i !red#kolske doi.Q

Navedeno trea dovesti u vezu sa "l$ F8$ .stava /0 koji propisuje sljede)e:

$rije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u ;2arodnimnovinama


13/23

noinaK, 6stani sud utrdio je da Odluka/1> nikada nije objavljena u%2arodnim novinama%... 6ido$u Odluku/1> 6stani sud je utrdio i to da ona ne sadržava nikakvu odredbu o tome kada stupa nasnagu. ...

.

?# 6 rje#enju roj: 6223>09/>013 i 622;311/>013 od 19. !rosina >013. (TTT.usud.&r), 6stani sud i"ra"io je sljedea stajali#ta:

...

S.>. ?lanko$ 90. stako$ 1. 6staa !ro!isano je:

*...Prije ne%o #to stu!e na sna%u (...) dru%i !ro!isi dr'ani& tijela ojaljuju se u UNarodni$ noina$aU, slu'eno$ listu @e!ulike Aratske.(...)+

ukladno itiranoj ustanoj odredi, eksterni o!enor$atini i !ranooe"ujui akti dr'ani& tijela nemogu stupiti na pravnu snagu ako prethodno nisu objavljeni u @2arodnim novinama@ . /ktom objave uslužbenom listu oni postaju javno dostupni, a zatim, pod propisanim uvjetima stupaju na snagu, čime postaju primjenjivi, to jest stječu svojstvo općeobveznosti i djeluju prema svim svojim adresatima#

4ksterni općenormativni akt državnog tijela koji nije objavljen u @2arodnim novinama@, stoga, nije ni stupio na pravnu snagu, kao takav nije primjenjiv, nije općeobvezan i ne djeluje ni prema kome#lijedo$ naedeno%, taka akt ne $o'e se s$atrati !ro!iso$ (odnosno Udru%i$ !ro!iso$U) ...+

IzvorA &ttp:sljeme$usud$&rusudpraksaA$ns4FE#FEK#*#K4F4((12EKFKE882d14'4#*Ee##eE4d(12E#(e88'K2K1I-.+II+21K*+281'$pd4

. prijespomenutoj odlu(i .stavno! suda o(jenjivalo se pitanje neojavljivanja podzakonski&akata, a "injeni"no i pravno je potpuno ista stvar i s pro!ramom ovezno! (ijepljenja interno nazvano!

5Provedeni pro!ram ovezno! (ijepljenja u 0rvatskoj u 281$ !odini6 (u"a se naedene ne!railnostitj. neustanosti isti Pro%ra$ se ak niti ne "oe onako kako je l. 77. Zakona o "a#titi !uansta od "ara"ni& olesti !ro!isano-). Prema s&va)anju .stavno! suda, akt ne moe iti ovezan kada nikad nijeojavljen$ 3akle, on nije na snazi sve dok se ne ojavi u Narodnim novinama$

Gano je imati u vidu i pravo zainteresirane javnosti na sudjelovanje u donošenju op)i& akata kojise na nji& odnose, što je propisano u %akonu o pravu na pristup in4orma(ijama, odeksu savjetovanja sazainteresiranom javnoš)u, jer je i .stavni sud u nekoliko svoji& odluka izjavio da je to dio demokra(ije$0rvatska je po .stavu demokratska drava tako da je mo!u)e osporavati akte koji su doneseni, a da nije ilo omo!u)eno sudjelovanje zainteresirane javnosti, npr$ primjer jedne takve odluke je ukidanjezdravstveno! od!oja, ali ima i dru!i& odluka da su se ukidali akti, jer nije ilo sudjelovanja zainteresirane

javnosti$ Isti ar!ument vrijedi i za !ornji interni Pro!ram, "ak i kada i isti io na propisani na"inojavljen u Narodnim novinama, a što nikada nije$

Sto!a niko>a ne obve:uje +ro>ra6 obve:no> &ije#%jenja 9je&e ško%"ke i #re9ško%"ke 9obi,bu9u(i 9a taj +ro>ra6 Btj# neki drugi program istog ili sličnog nazivaC ako uo#(e Ei:ički #o"toji, nijeobjav%jen Bniti donesenC u "k%a9u " u"tavni6 o9re9ba6a 9a bi i6ao obve:uju(e 9je%ovanje te 9a bi"e :bo> nje>ovo> ne#ri9r7avanja ka7njava%o :a navo9ni #rekršaj$ .koliko se (ijepljenje vrši poPro!ramu koji je u 4ormi dopisa ili sli"noj 4ormi proslijeen nadlenim lije"ni(ima, to ne opravdava

1'

http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/94b579567876f9fcc1256965002d1bf4/34f785e77ebb5fbdc1257cbe00362641/$FILE/U-II-2168-2013.pdfhttp://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/94b579567876f9fcc1256965002d1bf4/34f785e77ebb5fbdc1257cbe00362641/$FILE/U-II-2168-2013.pdf


14/23

automatsko kanjavanje osoa koje ne izvrše imuniza(iju, jer kao što je re"eno, zo! ovo! 4ormalno!nedostatka, jednostavno nema prekršaja$

Ovime se krši i na"elo demokrati"no! ureenja drave koje za&tijeva da sustan(ijalna pravna pravila treaju iti donesena od strane zastupnika izarani& na parlamentarnim izorima, a ne od straneizvršni& sluenika koji nisu neposredno izarani od strane !raana, kao npr$ od strane Ministra zdravlja$

Osnovna svr&a opisano! na"ela demokrati"nosti u /0 prema kojem 0rvatski saor donosi zakone ="l$ *8$.stava /0>, jest i to što 0rvatski saor izravno predstavlja (ijelo ira"ko tijelo, a "ak i u situa(ijama kadsu stajališta saorske ve)ine i Glade identi"na, zakonodavni postupak omo!u)uje saorskoj manjini (tako se o$o%uuje sudjeloanje i utjeaj ra"liiti&, na ne!osredni$ i"ori$a le%iti$irani&, !olitiki& o!ija)sudjelovanje u odlu"ivanju, kritiku, senziiliza(iju javno! mnijenja, ponekad "ak i uspješno protivljenje,a u svakom slu"aju osi!urava transparentnost normotvorno! postupka$ Sve to ne vrijedi za normotvorni postupak e!zekutive tj$ Ministra (ak i kada soji$ !ostu!ko$ ne i kr#io rojne !ro!ise i naela, od koji& je najkruijalnije o"naeno u ooj Pisanoj orani)$ %akonski tekst u redovnom postupku prolazinekoliko 4aza razmatranja (da do tri itanja) te uklju"uje razmatranje u saorskim odorima, što ukona"ni(i u pravilu rezultira ve)om kvalitetom kona"no! akta (ali ak i kro" taka !ostu!ak !roe dosta

to%a nedooljno kalitetno%, !a sto%a i du%i ni" %odina sjedoi$o *"akonodano$ sta$!edu+ koje %a"inaelo !rane si%urnosti, ali i !ranu struku tj. se one koji i treali !ri$jenjiati ili osi%uraati !ri$jenu !rani& nor$i)$ Prije opisano odraava namjeru ustavotvor(a da u odreenim materijama nemoe prevladati re!ulativa koju nije stvorio 0rvatski saor i trea sluiti kao prepreka dero!a(iji ustavne podjele nadlenosti (i#e: Zakonodana dele%aija i "akonski re"erat, dr.s. anja Bari, Aratska janau!raa, r. 1/>00S, str. 191.>>>.)$

Op)enito te6e%jno nače%o :akonito"ti nu%%u6 &ri6en, nu%%a #oena "ine %e>e kako ukaznenom, tako i u prekršajnom zakonodavstvu za&tijeva i postavlja jasna pravila:

+ da zakon mora it pisan =nullum (rimen sine le!e s(ripta>+ da zakonski opisi moraju iti odreeni =nullum (rimen sine le!e (erta>

+ zarana analo!ije =nullum (rimen sine le!e stri(ta>+ zarana retoraktivnosti =nullum (rimen sine le!e praevia>$

3akle, ako svi od elemenata koji "ine kazneno djelo ili prekršaj, ne udovoljavaju narojanim pretpostavkama =le!e s(ripta, (erta, stri(ta, praevia> nema djela$ ako se ovdje Pro!ram, kao sastavni diozakonsko! opisa tere)eno! prekršaja, nikako ne moe podvesti pod sve elemente na"ela zakonitosti, jednostavno + nema ni prekršaja !ledaju)i striktno odrede P%+a, "ak i u situa(iji u kojoj u /0 ne ivaile prije opisane odrede meunarodni& konven(ija i dru!i& zakona$ Osim to!a prekršaji su5ponašanja kojima se tako povreuje ili u!roava javni poredak, društvena dis(iplina i društvenevrijednosti zajam"ene i zašti)ene .stavom /epulike 0rvatske, meunarodnim pravom i zakonima "ijazaštita nije mo!u)a ez prekršajnopravno! sank(ioniranja6, a kao što je ne9vojbeno 9oka:ano naše#o"tu#anje kao o9>ovorni= i revni= ro9ite%ja u#ravo je u "k%a9u "a U"tavo6, 6e;unaro9ni6#ravo6 i brojni6 9o6a(i6 :akoni6a, s iznimkom %akona o zaštiti pu"anstva od zarazni& olesti, koji je radi svi& opisani& razlo!a neprimjenjiv u konkretnom slu"aju i koji krši naša temeljna roditeljska iljudska prava, te koji našem sinu M_____ krši nje!ova prava kao pa(ijenta, ali i nje!ova temeljna ljudska prava$

Prekršajni zakon u mno!im svojim odredama takoer potvruje navedeno:

Odreenje !rekr#aja

1


15/23

?lanak 1.

Prekr#aji i !rekr#ajno!rane sankije !ro!isuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povre'uje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom &epublike (rvatske, me'unarodnim pravom i zakonima ija "a#tita nije$o%ua e" !rekr#ajno!rano% sankioniranja, a nji&oa se "a#tita ne ostaruje

ka"neno!rano$ !risilo$.Svr&a zakona lijepo se moe iš"itati i na '2$ strani(i orazloenja ona"no! prijedlo!a %akona oizmjenama i dopunama Prekršajno! zakona (u 4inalno$ tekstu ojaljeno% u NN 39/>013):

*u'aanje$ de4iniije !rekr#aja tra'i se ei stu!anj !orjeianja ili u%ro'aanja "a#tieno% dorakoji o!radaa !rekr#ajno sankioniranje nji&oi& !oinitelja. Nai$e, dosadašnja vrlo široka deinicija po kojoj je prekršaj bio deiniran kao saka !oreda jano% !oretka, dru#tene disi!line ili dru%i&dru#teni& rijednosti koje nisu "a#tiene a"neni$ "akono$ i dru%i$ "akoni$a u koji$a su !ro!isanaka"nena djela dovela je do prenormiranosti prekršaja propisanih u brojnim posebnim zakonima ukojima se svaka, pa i najmanja povreda, propisuje kao prekršaj . Predlo'eno$ i"$jeno$ utjeat e se na !redla%atelje !ro!isa koji !ro!isuju !rekr#ajna djela da ne !ro!isuju !rekr#ajno ka'njii$ ona !ona#anjakoja !o stu!nju !orjeianja i u%ro'aanja "a#tieno% dora to doista ne "arjeuju.+ – izvor:

&tt!s://in4odok.saor.&r/Eetlternatieou$ent.as!V-entWidX13SS;3vije su stvari ovdje osoito vane za istaknuti: 1. naše ro9ite%j"ko #onašanje ne #ovre;uje č%anko6 1.+-a zajam"ena i zašti)ena dora, ne!o je i"to #onašanje i:ravno :aja6čeno i :ašti(eno U"tavo6,6e;unaro9ni6 #ravo6 i "vi6 >ore nave9eni6 :akoni6a Bizuzev jednogC i 2. "ak i kada i netko elioi mo!ao zanemariti "injeni(e navedene pod 1$ detaljno orazloene ovom Pisanom oranom i kada inekako iskonstruirao neku u!rozu, ojektivno se mora priznati da nije o"tvaren 9ru>i uvjet i: č%. 1. +-a )čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranjaD (to je eidentno i ojektino $o%uee leti$ini$ !re%ledo$ !rakse u istorsni$ stari$a u 8elikoj Britaniji, Yedskoj, Y!anjolskoj, Portu%alu, Nore#koj, Ni"o"e$skoj, Cukse$ur%u, Citi, 2rskoj, 2slandu, Nje$akoj, Ginskoj, stoniji, anskoj, Li!ru, Bel%iji i ustriji), jer nikada se nije niti pokušalo podi)i zdravstvene standarde i kvalitetuuslu!e te napustiti totalitaristi"ko naslijee i okrenuti se rojnim i razli"itim demokratskim na"inima kako

to rade !ore spomenute zna"ajno naprednije zemlje "lani(e -. ili -urope, koje za iste stvari ne koristesna!u sile i represiju, ne!o sna!u ar!umenata i eduka(ije, a kojim zemljama su konven(ijska prava o"ito puno vanija i puno se olje štite u praksi, ne!o li je to naalost slu"aj u /0$ Primjeri(e navodimo prakti"ne primjere (nada$o se ne i nedosti'ne) koji i zna"ajno podi!li standarde u ovom se!mentuzdravstveno! sustava /0:

ukidanjem Ministrovo! proteiranja pojedini& (jepiva i pojedini& proizvoa"a, u praksi i se omo!u)iloda konkuren(ija tj$ sloodno trišno natje(anje u"ini svoje pa da se (ijene (jepiva još snize, a kvaliteta i ponuda da se pooljša (to je uoiajeno djeloanje "drae konkurenije u si$ se%$enti$a dru#ta, jer trenutano u !odruju ije!ljenja u @A $o'e$o idjeti u!rao su!rotne re"ultate du%o%odi#nje lo#e !rakse konkurenija %otoo da ne !ostoji, a ak i oni koji su na Ministrooj listi i ija se je!ianaaljaju !o kriteriju najni'e ijene, u$jesto n!r. !o kriteriju ekono$ski naj!ooljnije !onude u koji$kriteriji$a i kaliteta je!ia i%rala "naajnu ulo%u u doianju !osla na jano$ natjeaju, oni takoer

nisu ni $alo od%oorni "a soj !roi"od, jer je nji&ou od%oornost na see de 4ato i de iure !reu"eladr'aa, a #to je o!et "naajno ote'alo !aijentu ilo kako utrianje od%oornosti u oni$ naj%ori$ sluajei$a te#ki& nus!ojaa i/ili ooljenja, jer su oni strunjai koji i treali !o$oi !aijentu u !otenijalnoj neolji i stra&u da i sa$i ne udu !roesuirani, #to nije "ane$ari suko interesa. =o $o'da !oja#njaa "a#to je ACM %odina$a u!o"oraao da se se nus!ojae treaju !rijaljiati, a da e oniojenjiati osnoanost isti&, no $no%i koji su !oku#ali rei tako ne#to je!itelju nisu doili !ojerenje "drasteno% djelatnika e i$ je !au#alno reeno da to nije !oe"ano ili da !rei#e i e" ra"lo%a rinu)Q

1E

https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=13664https://infodok.sabor.hr/GetAlternativeDocument.aspx?ent_id=13664


16/23

+ razviti me&anizam pravne zaštite zdravstveni& djelatnika od nepotreni& kazneni& ili prekršajni& pro!ona (ilo od AZZOa, Ministarsta ili !aijenata), te maksimalno transparentno prijavljivanjenuspojava kod svako! pojedino! (jepiva, te u paketu s time eduka(ija zdravstveni& djelatnika outvrivanju uzro"ni& veza izmeu (jepiva i pojedini& teški& zdravstveni& stanja te razvoj dore prakse utom smjeru, jer trenuta"no roditelji vrlo teško proijaju arijere i !otovo su onemo!u)eni u dokazivanjuštetni& posljedi(a pojedino! (jepiva, jer su naj"eš)i od!ovori koje apriori doivaju, da neko stanje nije

uzrokovano (jepivom iako to nije znanstveno eliminirano, pa se umjesto to!a ide na dokazivanje ilokoje! dru!o! uzroka izuzev (jepiva to je u najmanju ruku neznanstveno, a si!urno je i neeti"no, da nekoristimo tee kvali4ika(ijeQ

+ poja"ati nadzor od strane 07M-3+a (olasti, stro'i si%urnosni !rotokoli i 4inaniranje) i pokušatiumanjiti korporativni utje(aj na opinion makere, na stru"ne "asopise i rezultate istraivanja, jer ima ezroj primjera kako se !uši, ismijava ili (enzurira sve one stru"njake koji ukazuju na nešto 5protivnomain+streamu6 koji se ponekada slui pravim 4ašisti"kim metodama i ne iraju se sredstva u diskredita(ijidru!e straneQ onemo!u)avanjem sloodni& rasprava i neovisni& znanstveni& istraivanja imamokompromitiranu znanstvenu sadašnjost o "emu pišu mno!i znanstveni(i diljem svijeta iz svi& mo!u)i&znanstveni& podru"ja$ Imamo i mi naše stru"njake koji su dali ili još daju svoj doprinos u rješavanju iukazivanju na odreene nepri&vatljive pojave unutar svjetsko! zdravstveno+4arma(eutsko! sustava, a

navodimo samo jedan re(entniji primjer + dr$s($ ?omislav Smoljanovi) "iji primjer zorno prikazuje koliko je teško i)i protiv 5struje6 =pet !odina>, "ak i kada znanstveno nema dvoji, ali su s dru!e stranestru"nja(i i uredni(i stru"no+znanstveni& "asopisa te loiji koji ne škrtare kako i ostvarili svoje (iljeve=izvor: &ttp:AAA$jutarnji$&rtomislav+smoljanovi(+i+ivan+ojani(++ovi+doktori+razotkrili+su+najve(u+medi(insku+a4eru+u+povijestiFE*'1 Q &ttp:AAA$tportal$&rs(ite(&znanost1'K1#E0rvat+kona(no+ poijedio+ameri(ko!+4arma(eutsko!+diva$&tml Q &ttp:AAA$tportal$&rs(ite(&znanost1'#*1Slavni+ortoped+jesni+na+&rvatsko+ameri(ke+kritike$&tml > poanta ovo!a nije ulaenje u neke znanstveneanalize (ijepljenja i ne(ijepljenja, ne!o jednostavno konstata(ija da na "vijet :nano"ti i 6e9i&ineitekako utječu #oje9ini %obiji, o9no"no utječu na krajnje :ak%jučke i"ti= , jer naalost nova( danasdiktira pravila i!re, a znanstveni(i ez nov(a, mo!u i znaju u"initi puno to!a kako i došli do potreni&sredstava "%ije9o6 če>a 6i kao ro9ite%ji :a9r7ava6o #ravo #rovjeravati "ve i:vore inEor6a&ija i#oto6 9ono"iti "%obo9ne o9%uke$

/adi znanstveno+teorijske vjerodostojnosti trea re)i, da iako sustav eli uvjeriti javnost iroditelje da je sve nesporno i si!urno, u stru"nim kru!ovima je to daleko od istine da ne navodimostotine znanstveni& radova i upozorenja$ . privitku se u "lanku OPASNOSTI CIJEPLJENJA DJECE- Zašto nitko ne govori o već poznatim i dokazanim štetnim n!po"avamanakon #i"ep$"en"a, dostavlja vrlo in4ormativno pre!ledno izvješ)e sa F$ Meunarodno! kon!resa oautoimunosti, odrano! od 2K$+28$8'$281$ !odine u Ni(i, na kojem je odran i '$ Meunarodni simpozijo (jepivima, !dje se 5nekim slu"ajem6 aš spominjalo i (jepivo protiv &epatitisa B, kao i rad -ice i naličje cijepljenja protiv hepatitisa E iz 288#$ !odine$ Ništa ne 9oka:uje6o ve( "a6o uka:uje6o naočite "#orne činjeni&e i i:jave "u#rot"tav%jeni= "trana, o9 koji= je je9na "trana ne6jer%jivo i:9ašnijeEinan&irana i #re6a naše6 6iš%jenju u očito6 "ukobu intere"a, 9ok "u na 9ru>oj "trani "tručnja&ikoji "e i:%a7u o:bi%jni6 neu>o9no"ti6a i ne#o>o9a6a pa nama nije jasno koji bi bio nji=ov intere" 9au>ro:e "ebe i "voje karijere!L Sasvim si!urno da je naše temeljno ljudsko i roditeljsko pravo (i !rao

kao !aijenta) promišljati o tim stvarima i sloodno odairati ili mijenjati stav kome )emo više vjerovati$Suspendiranje ovo! prava, osim što i ilo protupravno, protumedi(inski i neeti"no, ilo i i iznimnoopasan presedan koji i otvorio vrata raznim zlouporaama od strane pojedini& (entara mo)i ili od strane pojedini& dijelova izvršne vlasti$ ?o je san svako! totalitarno! reima i lani& (sa$o deklaratini&)demokrata$

%aklju"no navodimo i da "l$ *2$ P%+a propisuje temeljnu svr&u postupovni& odredi, a što svetrea osi!urati zaštitu ljudski& prava kao i to da nitko neduan ne ude osuen, a što se takoer ne smijezanemariti u konkretnom postupku$

1K

http://www.jutarnji.hr/tomislav-smoljanovic-i-ivan-bojanic--ovi-doktori-razotkrili-su-najvecu-medicinsku-aferu-u-povijesti/958314/http://www.jutarnji.hr/tomislav-smoljanovic-i-ivan-bojanic--ovi-doktori-razotkrili-su-najvecu-medicinsku-aferu-u-povijesti/958314/http://www.jutarnji.hr/tomislav-smoljanovic-i-ivan-bojanic--ovi-doktori-razotkrili-su-najvecu-medicinsku-aferu-u-povijesti/958314/http://www.tportal.hr/scitech/znanost/136175/Hrvat-konacno-pobijedio-americkog-farmaceutskog-diva.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/136175/Hrvat-konacno-pobijedio-americkog-farmaceutskog-diva.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/137814/Slavni-ortoped-bjesni-na-hrvatsko-americke-kritike.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/137814/Slavni-ortoped-bjesni-na-hrvatsko-americke-kritike.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/137814/Slavni-ortoped-bjesni-na-hrvatsko-americke-kritike.htmlhttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/10387-opasnosti-cijepljenja-djece-zasto-nitko-ne-govori-o-vec-poznatim-i-dokazanim-stetnim-nuspojavama-nakon-cijepljenjahttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/10387-opasnosti-cijepljenja-djece-zasto-nitko-ne-govori-o-vec-poznatim-i-dokazanim-stetnim-nuspojavama-nakon-cijepljenjahttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/10387-opasnosti-cijepljenja-djece-zasto-nitko-ne-govori-o-vec-poznatim-i-dokazanim-stetnim-nuspojavama-nakon-cijepljenjahttp://hrcak.srce.hr/file/35140http://hrcak.srce.hr/file/35140http://www.jutarnji.hr/tomislav-smoljanovic-i-ivan-bojanic--ovi-doktori-razotkrili-su-najvecu-medicinsku-aferu-u-povijesti/958314/http://www.jutarnji.hr/tomislav-smoljanovic-i-ivan-bojanic--ovi-doktori-razotkrili-su-najvecu-medicinsku-aferu-u-povijesti/958314/http://www.tportal.hr/scitech/znanost/136175/Hrvat-konacno-pobijedio-americkog-farmaceutskog-diva.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/136175/Hrvat-konacno-pobijedio-americkog-farmaceutskog-diva.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/137814/Slavni-ortoped-bjesni-na-hrvatsko-americke-kritike.htmlhttp://www.tportal.hr/scitech/znanost/137814/Slavni-ortoped-bjesni-na-hrvatsko-americke-kritike.htmlhttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/10387-opasnosti-cijepljenja-djece-zasto-nitko-ne-govori-o-vec-poznatim-i-dokazanim-stetnim-nuspojavama-nakon-cijepljenjahttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/10387-opasnosti-cijepljenja-djece-zasto-nitko-ne-govori-o-vec-poznatim-i-dokazanim-stetnim-nuspojavama-nakon-cijepljenjahttp://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/znanost/10387-opasnosti-cijepljenja-djece-zasto-nitko-ne-govori-o-vec-poznatim-i-dokazanim-stetnim-nuspojavama-nakon-cijepljenjahttp://hrcak.srce.hr/file/35140http://hrcak.srce.hr/file/35140


17/23

Primjenom kaznenopravne teorije (dr.s. Petar Noosele H O!i dio ka"neno% !raa) navodimoda, "ak kada i netko zanemario sve pri!ovore !lede nepostojanja od!ovaraju)e! opisa prekršajno! djela iod!ovaraju)e ojave i pro(edure donošenja, da ovdje evidentno postoje razlozi isklju"enja protupravnostinastali izvan materijalno! kazneno! =prekršajno!> zakonodavstva$ Oni mo!u nastati u nekoj dru!oj !ranidoma)e! prava (n!r. ola#tenja i" Zakona o "a#titi !raa !aijenata), u meunarodnom pravu (n!r. onenija o "a#titi ljudski& !raa i dostojansta ljudsko% ia u !o%ledu !ri$jene iolo%ije i $ediine:

onenija o ljudski$ !rai$a i io$ediini i Poelja o te$eljni$ !rai$a uro!ske unije) ili uoi"ajnom pravu (!rao roditelja da sloodno donose odluke koji se tiu "dralja nji&oe djee). Ovdjenavedeni razlozi isklju"enja protupravnosti ukazuju na dvije vane okolnosti: 1. razlozi isklju"enja protupravnosti ne moraju iti predvieni u pisanom zakonu (to $o'e iti i oiajno !rao ili !ro!isi ni'e% ran%a), niti moraju iti odreeni u onoj mjeri u kojoj su to i)a kazneni& djela$ %ato na"elo zakonitosti nevrijedi za nji& u onom oliku u kojem vrijedi za i)a kazneni& djela$ ?o je opravdano jer kod nji& se neradi o pretpostavkama kanjivosti, ne!o o pretpostavkama isklju"enja kanjivostiQ 2. razlozi isklju"enja protupravnosti ne moraju uop)e iti norme kazneno! (!rekr#ajno%) prava, ne!o to mo!u iti i norme nekedru!e pravne !rane (!raa !aijenata, te$eljna ljudska !raa, roditeljska !raa). Na taj na"in dolazi doizraaja je9in"tvo #ravno> #oretka: ono što je 9o#ušteno u 9ru>i6 >rana6a #rava, n#r.>ra;an"ko6 i%i u#ravno6, 9o#ušteno je i u ka:neno6 #ravu Bili u konkretnom slučaju ono što jedopušteno u me'unarodnom pravu i što je dopušteno u pravu pacijenata te što je ure'eno obiteljskim

pravom, dopušteno je i prekršajnim pravomC. +ravni #ore9ak bi :a#ao u ne#o9noš%jivu #roturječno"tako bi u je9noj >rani neko #onašanje 9o#uštao, a u ka:neno6 i%i #rekršajno6 #ravu >a:abranjivao$ Na"elo jedinstva pravno! poretka, meutim, ne trai i da ono što je zaranjeno u nekojdru!oj !rani prava ude zaranjeno i u kaznenom pravu$ Smetanje posjeda je zaranjeno normama!raansko! prava, ali normama kazneno! prava (u !railu) nije$ . tome je smisao za&tjeva da kazneno(!rekr#ajno) pravo ude posljednje sredstvo =u%ti6a ratio> jer ono "e ne u#%i(e ta6o >9je "e :aštita9ruštva na :a9ovo%javaju(i način #o"ti7e "re9"tvi6a 9ru>i= #ravni= >rana. 3a i u pojedinomslu"aju ila isklju"ena protupravnost, nije dovoljno da postoje ojektivne pretpostavke neko! razlo!aisklju"enja protupravnosti, ne!o se trai i jedna sujektivna$ o9 #očinite%ja 6ora #o"tojati vo%ja 9a#o"tu#a u "k%a9u " #ravo6 Btu se naravno ne misli na onaj jedan nomotehnički i pravnotehnički vrlološ zakon koji se kosi sa cijelim nizom drugih zakona i sa konvencijama, te sa Ustavnim načelimavladavine pravaC , a da i ona postojala, po"initelj mora poznavati situa(iju zo! koje je isklju"ena

protupravnost, a što smo mi jasno dokazali i orazloili i u Pri!ovoru i još više u ovoj Pisanoj orani$.tvrdi li sud da je isklju"ena protupravnost radnje koja ispunjava sva oiljeja neko! kazneno!

djela nastaju sljede)i pravni u"in(i + po"initelj radnje "ija je protupravnost isklju"ena nije po"iniokazneno djelo i ne moe se kazniti, niti se prema njemu mo!u izre)i ilo koje dru!e kaznenopravnesank(ije ($jere u!o"orenja, si%urnosne i od%ojne $jere). Na pro(esnopravnom planu to zna"i da sedonosi presuda kojom se optuenik osloaa optue, jer djelo zo! koje! je io optuen nije kaznenodjelo (l. 355. st.1. to. 1. ZP)$ Prekršajnopravnu analo!iju nije potreno tuma"iti stru"nja(ima za prekršajno pravo$

Pretpostavka okrivljenikove nedunosti, preuzeta u "l$ '$ %P iz odrede "l$ 2*$ .stava /0 propisuje ne samo to da )e se svatko smatrati nedunim dok mu krivnja ne ude dokazana pravomo)nomsudskom presudom, što predstavlja je9an o9 ka6ena te6e%ja&a :aštite %ju9"ki= #rava o9 "a6ovo%je9r7avni= v%a"ti i #retvaranja okriv%jenika u #uki objekt ka:neno> #rekršajno> #ro>ona , ne!o i toda se svaka dvoja o postojanju neke "injeni(e koja predstavlja oiljeje neko! kazneno! djela=prekršaja> ili o kojoj ovisi primjena neke odrede % =P%> mora riješiti na na"in koji je povoljniji zaokrivljenika ( načelo in dubio pro reo )$

$. +ravno >%e9aju(i ova &ije%a "itua&ija je vr%o ja"na i ne9vojbena , te sprje"ava ilo kakvu5represiju6 pojedini& or!ana (koji selektino !o"naju, a sa$i$ ti$e i selektino !ri$jenjuju !ranenor$e H !rana nesi%urnost) i kršenje konven(ijski& i zakonski& prava , kao i prisiljavanje roditelja nadonošenje ilo kakvi& odluka !lede nji&ove dje(e, u i"#ravno"t koji= o9%uka oni kao "krbni&i i: bi%o

1#


18/23

koje> ra:%o>a "u6njaju$ 3u!i niz !odina Oiteljski zakon je u "lanku F1$ takoer io vrlo jasan poistom pitanju:

*(1) @oditeljsku skr ine od%oornosti, du'nosti i !raa roditelja, s ilje$ "a#tite doroiti djeteta,osoni& i i$oinski& interesa.

(>) &oditelj se ne može odreći roditeljske skrbi .

(3) @oditeljska skr može se ograničiti ili oduzeti samo odlukom nadležnih tijela iz razloga i na način propisan ovim !akonom.+

Novi Oiteljski zakon (NN 73/>01; i 01;) takoer jasno ureuje navedeno:

* $ojam roditeljske skrbi

?lanak 91.

(1) @oditeljsku skr ine od%oornosti, du'nosti i !raa roditelja, u sr&u "a#tite i !ro$ianja djetetoi&osoni& i i$oinski& !raa te doroiti. @oditeljsku skr roditelji su du'ni ostariati u skladu sdjetetoi$ ra"ojni$ !otrea$a i $o%unosti$a.

(>) &oditelj se ne može odreći prava na roditeljsku skrb# ...

!astupanje djeteta

?lanak 99.

(1) @oditelji koji ostaruju roditeljsku skr imaju dužnost i pravo sporazumno zastupati svoje dijete uodnosu prema trećima u osobnim i i$oinski$ pravima. ... +

. pojedinim svojim odredama novi Oiteljski zakon još jasnije potvruje rješavanje konkretne

situa(ije i postavlja jasne preduvjete (tako n!r. ako "drasteni djelatnik i" ilo koje% ra"lo%a neujeri roditelje da je !ojedino je!io korisno "a dijete ili da koristi isto%a je!ia !re$a#ujuri"ike i !otenijalne #tete i ne doije nji&o sloodni !ristanak, !ro!isano je !od koji$ ujeti$ae se $oi doiti in4or$irani !ristanak djeteta na neko je!io,a to je najranije nakon #to dijetenar#i 1S %odina):

* Inormirani pristanak djeteta na medicinske zahvate

?lanak


19/23

Ne"#orno je 9a i"k%jučivo ro9ite%ji, 6o>u 9onijeti konkretnu o9%uku >%e9e "voje> 9jeteta, nanačin :a koji i"ti ti ro9ite%ji "6atraju 9a je u najbo%je6 intere"u 9jeteta $ Hak i slu"ajevima u kojimasu sukladno Oiteljskom zakonu pojedinim roditeljima o!rani"ena ili oduzeta roditeljska prava, tadakonkretnu odluku donosi poseni skrnik djeteta$ ao što se moe vidjeti Ministar zdravlja, temeljemsvoje pozi(ije nositelja jedno! dijela izvršne vlasti, nije ovlašten donositi takve odluke niti je ovlašten

o!rani"avati prava zakonski& zastupnika dje(e$ Ne"#orno je 9a je #ravo 9jeteta #ri6iti bi%o koje i%i "va&je#iva koja Ministarstvo prisilno i nezakonito name)e svojim dopisom (u$jesto da i& !ro4esionalno ietino nudi, kao #to se se dru%e "drastene uslu%e i !roi"odi nude na sloodno$ tr'i#tu @A, !a oneuslu%e ili oni !ru'atelji uslu%a koji su nedooljno kalitetni !ro!adaju t". *!rirodno$ selekijo$+)$ Istotako ne"#orno je #ravo 9jeteta 9a u:i6anje bi%o koje> i%i "vi= ti= &je#iva o9>o9i i%i o9bije u postupkuin4ormirane su!lasnosti$ Ne"#orno je 9a ov%ašteni&i ni"u ne#o>rešivi i 9a 6o>u 9onijeti o9%uku, koja(e "e 6o79a neka9a u bu9u(no"ti #oka:ati kao #o>rešno6, ilo da im dijete ooli od neke olesti,koja se moda mo!la sprije"iti (ijepljenjem (ka'e$o *$o'da+ jer nijedan !roi"oa je!ia ne ja$i da je "a#tita koju oni !ru'aju sto!ostotna niti da je re$enski neo%raniena) , ilo da im dijete pretrpi nekiolik teške nuspojave, koje naalost idu uz svaki lijek, ili da im uslijed jedno! ili više (jepiva, moda i uzdoprinos dru!i& 4aktora, zdravstveno stanje djeteta ude trajno i teško narušeno$ Iskustva su razli"ita, isto

kao što su razli"ita i dje(a i nji&ov imunitet, nji&ova pre&rana, i razli"iti rojni dru!i štetni ili korisni4aktori kojima su dje(a izloena u svakodnevnom ivotu$ Fako "6o i 6i, ro9ite%ji naše> @MMMMM koji >anajbo%je #o:naje6o, kori"te(i "e "voji6 #ravi6a, nakon što smo paljivo pro"itali .pute o lijeku iin4orma(ije dostupne na Ae strani(i 0rvatske a!en(ije za lijekove i medi(inske proizvode (!oueniosoni$ iskusto$ sa stariji$ sino$, s$atra$o da je tra%ino #to na$ nitko nikada !riliko$ niti jedno% ije!ljenja koje je on !rola"io nije dao iste 6!ute, a onda se naodno oekuje da ljudi !rate stanje djetetai da od%oarajue rea%iraju ukoliko !ri$ijete kake nus!ojae-) i nakon što "6o "e inEor6ira%i kodsvoji& prijatelja medi(inski& i 4arma(eutski& stru"njaka (koji nisu si i$ali isto $i#ljenje niti su daaliiste od%oore, na ista !itanja, #to sa$o !otruje slo'enost !itanja) 9onije%i o9%uku da ne elimo da itkonašem tek roenom sinu, koje!a još niti sami ne poznajemo dovoljno doro, daje ne samo navedena

(jepiva ("o% e%a sada sanitarna ins!ektoria, koja oito ne !o"naje !rao, ne%o sa$o !o"naje jedan "akon, !roodi neke !ot!uno !o%re#ne, ne"akonite i neetine !ostu!ke, a #to joj $i ne "a$jera$o, ne%o sa$o konstatira$o da je stanje otu'no i da i$a rlo $no%o !rostora "a na!redak) ne!o nikakve dru!elijekove, "ve 9ok 6i ne o&ijeni6o 9a je i"to a#"o%utno nu7no, #otrebno ii%i kori"no :a nje>a $ Navedena roditeljska odluka podlona je preispitivanju i novim spoznajama, ali mi istu si!urno ne)emomijenjati 5pod prisilom6, ne!o )emo ako nas se ude pokušavalo siliti ili kanjavati za nešto ovakotemeljno za svako! od!ovorno! roditelja, upravo suprotno ostati još "vrš)e u uvjerenju da smo donijelinajolju odluku za svoje dijete$ Jedno je si!urno, kada i ako oni koji sada name)u svoja rješenja, odlu"eumjesto prisile koristiti znanstvene i iskustvene ar!umente (iskljuuje$o statistiku, jer ono$e djetetuko$e se "dralje te#ko i trajno naru#i "o% je!ia i nje%oi$ roditelji$a, nije ni#ta lak#e ako !roitajune%dje da je nji&o sluaj *%ranian+ ili u rlo $alo$ !ostotku, !o%otoo jer se "na da eina nus!ojaa

nikada ne ia !rijaljena niti otkriena i u"rono !oe"ana-), pri tome poštivaju)i eti"na na"ela, uvjerenas da je ilo što od ono! što nam nude za naše! sina in (on(reto odli"no za nje!ovo zdravlje, mi )emo tosi!urno uzeti, pa "ak i skupo platiti, ako je potreno$ Moda !riješimo, ali uvjereni smo u to da sekvalitetan proizvod iili uslu!a lako plasiraju na trište i nau krajnje! korisnika, pa u slu"aju u kojem senešto od to!a represivnim mjerama name)e, ili "ak monopolisti"ki name)e, mi smo odma& još oprezniji i još si!urniji u svoju odluku i tako )e to iti dokle !od se udemo rinuli o N7ROJ dje(i$ @ini"tar i6a"voju 9je&u, #a ako 6u 6ajka i"te 9o#u"ti, 6o79a nji6a nešto 6o7e na6etnuti, iako či"to

1F


20/23

"u6nja6o, a na9 našo6 9je&o6 koja "u "%obo9na o9 ro;enja on ne6a a#"o%utno nikakvu v%a"t, ve( je on tu i 6i >a #%a(a6o 9a na6a "%u7i i una#rje;uje :9rav"tvene u"%u>e i "tan9ar9e, a ne 9a na"vra(a u #%e6en"ko 9ruštvo, u koje6 o "ve6u o9%učuje #o>%avi&a, a u "%učaju ne#rovo;enja teo9%uke "%ije9i i:>on i: #%e6ena i%i čak "6rt :a ne#o"%ušne #ri#a9nike #%e6ena$

$. Smatramo da i se radi poštivanja svi& ranije navedeni& pravni& izvora p rije donošenja ilokoje sloodne i in4ormirane odluke koja se ti"e naše! djeteta mi svakako treali sa si!urnoš)u ili arem sazna"ajnim stupnjem vjerojatnosti znati od!ovore na sljede)a pitanja (oo se naodi da se stekne doja$ o si$ itni$ !itanji$a koja !ojedini$ ljudi$a i"lo'eni$ slini$ re!resini$ $jera$a, neo!radanoostaju e" od%oora od strane Ministarsta "dralja i !ojedini& "drasteni& djelatnika):

1. 'e %i naše 9ijete #reo"jet%jivo na 9je%atne tvari i%i bi%o koji 9ru>i "a"tojak %ijeka&je#iva , a kojaokolnost sukladno uputi o lijeku predstavlja razlo! za izri"itu zaranu proizvoa"a za primitak takvo!(jepiva + kontraindika(iju<

2. 3a ne postoji niti ilo koja dru!a kontraindika(ija kod naše! djeteta, koja i prema proizvoa"evojuputi iili pravilima struke zna"ila da se našem djetetu, ne preporu"a uporaa navedeno! lijeka<

3. Isto tako elimo da nas se oavijesti (ne !au#alno, ne%o konkretno sa tono naedeni$ istra'ianji$akoje su !roeli !roi"oai, ali i sa re"ultati$a oni& istra'ianja koje su !roeli neoisni strunjai teoni& is!itianja i istra'ianja koje su !roele &ratske re%ulatorne a%enije nadle'ne "a oa !itanja) , o"vi6 6o>u(i6 štetni6 interak&ija6a i ne7e%jeni6 učin&i6a bi%o koje o9 "vi= 6o>u(i= ko6bina&ija&je#iva koja "u nave9ena u interno6 9o#i"u na9%e7no> @ini"tar"tva koje "e na:iva J+rove9beni#ro>ra6 obve:no> &ije#%jenja u Hrvat"kojK, jer koliko smo mi upoznati niti jedan proizvoa" (jepiva u postupku odoravanja lijeka za naše trište nije uzimao u ozir sva razli"ita dru!a (jepiva dru!i& proizvoa"a sa svim razli"itim kemijskim i dru!im tvarima koja se nalaze u njima i "ije kumulativno(ilo #tetno, ilo korisno) djelovanje, i nama, ali "ini nam se i stru"noj javnosti ostaje nepoznato ili aremnedovoljno poznato i nedokazano;<

4. ani6a na" i koje "u "ve "u#"tan&e (ilo da i& se tretira kao aktivne ili pomoćne tvari ) u "vako6&je#ivu te je li istina da niti naš re!ulator ne zna aš sve podatke i sve sastojke isto!a ("o% naodni&o%ranienja %lede industrijski& i !osloni& tajni !roi"oaa, koje tajne !rano ne i s$jele i$ati !rednost !red *si%urno#u i "dralje$ !aijenta+ te !red *jani$ "dralje$+), pa nas zanima ko%iko "uti6e ko6#ro6itirana neka o9 o"novni= nače%a :a %ijekove) kakvo(a, "i>urno"t, tera#ij"kaučinkovito"t te Eunk&iona%no"tL

. Osoito nas zanima na koje načine je 9oka:ano 9a "ve #o6o(ne tvari "vako> konkretno> &je#ivaBpogotovo, ako je neodre'eni broj njih tajanC u9ovo%javaju o"novni6 :a=tjevi6a :a #o6o(ne tvari , sna!laskom na kemijsku inertnost, 4armakološku i toksikološku inaktivnost, mikroiološku ispravnost te podnošljivost s lijekom i dru!im pomo)nim tvarima<

/. %anima nas i na koji način #roi:vo;ač konkretno! (jepiva, re!istrirano! i dostupno! na trištu /0,o9>ovara :a "voje #roi:vo9e te koja "u nje>ova ja6"tva ilo o u"inkovitosti samo! (jepiva ilo osi!urnosti (jepiva i o odštetnoj od!ovornosti za neeljene posljedi(e (jepiva< Ovo primarno sto!a što

krue !lasine da su proizvoa"i (jepiva ez valjani& pravni& i si!urnosni& razlo!a ekskulpirani od svojeod!ovornosti, a da umjesto nji& koji zarauju na svom proizvodu, od!ovara /0 ili netko tre)i< 7ko je sveto to"no, koje "u 9o9atne "i>urno"ne kontro%e i #rovjere uve9ene o9 "trane naši= re>u%atora i"truke, udu)i da sami proizvoa", u tom slu"aju osnovano nema niti pravne niti ekonomske razlo!e zadodatno pooljšanje svo!a interno! sustava kvalitete (a to su e dulje rije$e kljuni ra"lo"i "aodreena !ostu!anja u si$ %os!odarski$ djelatnosti$a, i"u"e ini se t". Bi% !&ar$e) < Proizvoa" jednostavno nije motiviran za dodatnim podizanjem kvalitete (jer ti$e !osku!ljuje i 4inalni !roi"od kojii treao iti si%urniji i kalitetniji H n!r. tako !ostoje elike kalitatine i jenone ra"like uauto$oili$a $arke 8olo i auto$oila $arke aia), a 4arma(eutsku industriju, ali i Svjetsku

28


21/23

zdravstvenu or!aniza(iju te pojedine doma)e zdravstvene institu(ije, svako toliko potrese neka a4era kojadodatno srozava u!led 4arma(eutske i medi(inske struke i povjerenje potroša"a tj$ pa(ijenata u nji&ove proizvode iili uslu!e (unatra% i#e desetaka %odina rojna su je!ia !u#tena na *sjetsko$ tr'i#tu+, "arada je ostarena !a i ista ila naknadno !ouena, jer se !oka"alo da su rlo #tetna i o!asna H dakle sjetski susta !lasiranja je!ia oito u sei i$a ru!e koje o$o%uuju da se oi *=rojanski konji+ sku!o !rodaju) i%i $i i6ate neke 9oka:e koji #obijaju "ve >ore nave9eno Bmolim točno ih navestiC<

OG7J H7S 7O O3LOGO/NI /O3I?-JI NISMO SP/-MNI I N- -IMO S7%N7?IO3LOGO/- N7 LO/NJ7 PI?7NJ7, tako da jednostavno prepustimo dijete jednom malom i vrlori!idnom dijelu zdravstveno! sustava (koji esra$no kr#i te$eljna struna i etika naela soje !ro4esije,ali i rojne odje istaknute !ro!ise) i nadamo se da to ne)e iti štetno po zdravlje naše! sina$ Lornja pitanja koja se ti"u eventualni& kontraindika(ija i na koja nam nitko nije niti pokušao od!ovoriti, imajusvoje pravno uporište izravno u "lanku 11$ +ravi%nika o načinu #rovo;enja i6uni:a&ije,"ero#roEi%ak"e, ke6o#roEi%ak"e #rotiv :ara:ni= bo%e"ti te o o"oba6a koje "e 6oraju #o9vr>nuti tojobve:i NN 10313 kao i u #roi:vo;ačevi6 u#uta6a o konkretno6 %ijeku&je#ivu u vezi s istim"lankom$ Nuno je naše povjerenje poljuljalo i to što je nekom Tstru"njakuT palo na pamet da 1$ dan urodilištu eli (ijepiti naše dijete protiv 0epatitisa B;< 0epatitis B se prenosi spolnim odnosom idijeljenjem i!li u narkomanskim zaavama, ili kod tattoo TmajstoraT ili dru!i& koji u svom radu koriste

razli"ite i!le pri "emu ne paze na &i!ijenu i!le, pa "istom lo!ikom nema razlo!a za uru, ali je iz namanepoznato! i nelo!i"no! razlo!a nekome iz Ministarstva vano da to ude prvi dan ivota;< TStru"njakTtu ne staje, ne!o kae ponovi opet isto za 2 mj$ i opet kad navrši K mjese(i (to "ou doje!ljianje), a pritome uop)e ne provjeravaju dose!nutu 5razinu zaštite6 pa da eventualno stanu nakon 2$ puta ili uvedu jošnekoliko do(jepljivanja, ako se pokae da 5zaštita nije dovoljna6;< Nas kao od!ovorne roditelje, upravosve od !ore navedeno!, dovodi do zaklju"ka da su rojni nestru"ni i neeti"ni ljudi (koji su lako $o%uelanoi neke !olitike stranke i u!rao "o% to%a su i do#li do !o"iija) na najod!ovornijim mjestimaunutar zdravstveno! sustava i u mo!u)em sukou interesa, a dok svi oni dru!i stru"nja(i ivajunepravedno zapostavljani ili ušutkivani, pa je i to razlo!om naše! poja"ano!, netko )e moda pomisliti i pretjerano! opreza, no to je naše pravo i oveza$

3etaljno smo upoznati sa pravnim i prirodnim sadrajem pojma 5izvršavanja roditeljske skri6,odnosno sa svim od!ovornostima, pravima i ovezama roditelja s (iljem zaštite doroiti djeteta i niti

jednom trenutku nam ne pada na pamet odre)i se roditeljske skri (niti djelo$ino), niti prepustiti ilokome dru!ome izvan naše oitelji da nam name)e nešto što je moda u najoljem interesu naše! djeteta, amoda i nije;< Mi, roditelji koji smo donijeli novi ivot na svijet i rinuli se o njemu u svakoj minutisvako!a dana (a #to e$o initi dok %od ude$o 'ii) i koji najolje poznajemo svoje dijete, u: "avje"nuu#otrebu "vi= "voji= :nanja i "#o"obno"ti 9onijet (e6o BO5ODNO o9%uku koja je u najbo%je6intere"u naše> 9jeteta$ Navedeno zna"i da kada postoji ilo kakva sumnja o tome ili kada postoji potreaza odreenim spornim tuma"enjima, ISJ.HIGO mi roditelji )emo paljivim sa!ledavanjem svi&okolnosti i "injeni(a, odlu"iti u što manje sumnjamo odnosno dati )emo svoje kona"no tuma"enje !lede ilo "e!a sporno! I ?O J- ON7HNO i mora se poštovati$ . protivnom se moemo vratiti u prošlost u plemensko društvo ili po uzoru na Osmanlije uvesti 5danak u krvi6, te na okrutni na"in otimati i nova"itidje(u kako i postali pro4esionalni vojni(i ili kako i se u konkretnom slu"aju (ijepili na zapovijedMinistra zdravlja (jepivom to"no odreeno! proizvoa"a, a ne nekim konkurentskim kvalitetnijim

(jepivom$

Na>%ašava6o uje9no i 9a na6 naše vjer"ko uvjerenje, a tako;er i naša "avje"t #ri>ovara dadonesemo poten(ijalno štetnu odluku po svoje dijete za koje smo uvjereni da nam !a je Bo!, upravotakvo! neponovljivo!, jedinstveno! i predivno! + povjerio na ri!u, skr i nesei"nu ljuav$ Ne znamokako ismo ilo koje teške štetne posljedi(e (ijepljenja, koje i moda mo!le nastati, sei mo!li oprostiti, pa sto!a nemamo izora ne!o uz uvaavanje svi& !ore navedeni& stru"ni&, ali i pravni& pitanja, donijetiod!ovaraju)u odluku i iti spremni suo"iti se sa poten(ijalnim posljedi(ama iste$ ako ne i ilonesporazuma, ovime nedvojeno izraavamo P/ILOGO/ S7GJ-S?I I GJ-/OISPOGJ-S?I$ Ovaj "as

21


22/23

sva naša uvjerenja, iskustva i znanja (a !roeli sa$ rlo $no%o re$ena ojenjujui iska"e su!rotstaljeni& strana t". P@O 8LL2N i LON=@ 8LL2N te ra"liiti& strunjaka sa oje strane)ukazuju da je najolja odluka u interesu naše! djeteta trenutačno o9>a;anje, tj. ne(ijepljenjekonkretnim proizvodom$ No 9o#ušta6o 9a #o"toji o9re;ena 6o>u(no"t 9a ni"6o u#o:nati "a neki6k%jučni6 činjeni&a6a koje bi #reva>nu%e 9a #ro6ijeni6o "voj "tav tj. uvjetnu o9%uku , pa je sto!akorektno da i zdravstveni sustav koje! svi masno pla)amo, od!ovori na naša pitanja i dileme, da sve

konkretno potkrijepi od!ovaraju)im dokazima u kojem slu"aju )e doiti i jedno! doro! 5odvjetnika6 zaova pitanja na strani koja za!ovara tzv$ 5masovnu imuniza(iju od roenja6$ Do ta9a ne :au:i6a6oničiju "tranu, a%i bori6o "e :a "voje 9ijete "vi6 9o#ušteni6 #ravni6 "re9"tvi6a i u "k%a9u "a"vojo6 "avješ(u, uvjerenji6a i ra:%ičiti6 i"ku"tvi6a i :nanji6a$

VI. %o! sve!a navedeno! traimo da Sud temeljem "l$ 1K1$ st$ K$ P%+a odma& donese presudu kojomse osloaamo optue ili osloaaju)u presudu zo! ovo! razlo!a donese kasnije pridravaju)i seodrede "l$ 1*2$ P%+a$

Ovdje navedeno predstavlja samo mali dio na iznimno kompleksnu temu (ijepljenja, nje!ovim prednostima i rizi(ima te teškim i neeljenim posljedi(ama koje moe donijeti$ .nato" tome, ipak je pitanje oveze (ijepljenja prvenstveno pravno pitanje jer predstavlja nedvojeno zadiranje u ljudskesloode i vrijednosti pa čak i 9a 9obrobit &ije#%jenja :natno #re6ašuje ri:ike to ne bi bi%o o9%učno :a

o>raničavanje #rava ro9ite%ja unutar konven&ij"ki= i okvira 9ru>i= #ro#i"a koji6a "e štite %ju9"ka#rava, na 9onošenje "%obo9ne o9%uke o i:boru &ije#iti i%i ne.

Nastavno, neovisno o tome što je ovdje rije" o skra)enom prekršajnom postupku, svi dokazi kojiidu u prilo! okrivljenikuokrivljenima, moraju iti izvedeni "ak na uštr na"ela ekonomi"nosti, jer je pravo na pravi"no suenje i adekvatnu oranu ustavna i kate!orija zašti)ena meunarodim pravom$Ovome u prilo! navodimo (itat iz knji!e + nali"a !rani& lijekoa u !rekr#ajno$ !ostu!ku s na%lasko$na institute oe"no% !rekr#ajno% nalo%a u sjetlu sudske !rakse i ko$aratini& euro!ski& rje#enja 3r$s($ 7nna Maria Letoš i mr$ s($ Miranda Lulišija, str$ K#$

Na !oka"ano !ojerenje "akonodaa, kada je u !ostu!i$a !o !ri%oori$a na oae"ne !rekr#ajnenalo%e nadle'nost !reaio na !rekr#ajne sudoe, !rostu!anjski i sudoi treali od%ooriti tako da taj !ostu!ak ode u" najee !o#toanje !roesno% !olo'aja okriljenika, osoito i$ajui u idu da u!rao

oni donose !resude na koje taj okriljenik ne$a !rao 'ale. =o "nai da se okriljeniku u tako$ !ostu!ku $ora o$o%uiti kori#tenje si$ oni$ !rai$a koja tijeko$ redoito% !ostu!ka i$aju dru%iokriljenii. =u se !rije se%a $isli na uoiajena !raa orane (da se rani sa$ ili u" !o$o ranitelja,da !redla'e doka"e, da is!ituje sjedoke, da se u!o"na s doka"i$a koji %a terete), !raa koja su eodano utrena kao $ini$alni standardi !raino% suenja u !ostu!i$a u koji$a se neka osoa tereti "a kako !rotu!rano !ona#anje. ru%i$ rijei$a, 'urni !ostu!ak ne "nai da se u nje$u !ri utrianju !ostojanja oilje'ja !rekr#ajno% djela trea dr'ati naela ekono$inosti i e4ikasnosti !od saku ijenu,odnosno da se ta naela u"$u kao i$!eratii koji e o!radati dero%aiju "akonito% i !railno% (!raino%) oenja !rekr#ajno% !ostu!ka.

Ovim nipošto ne impli(iramo potreu da se izvedu svi predloeni dokazi, ne!o onoliko koliko(ijenjeni sud smatra da je potreno za prouzro"iti osloaanje, premda je po našem mišljenju ve)samostalno svaki od predloeni& dokaza dovoljan za donošenje osloaaju)e presude$ Još itnije, i prije

izvoenja ijedno! dokaza mo!u)e je i"k%jučivo6 #ri6jeno6 #rava (naroito u"i$ajui u o"ir s!o$enute $eunarodne konenije koji& je @A !ot!isinia kao i odrede Zakona o "a#titi !raa !aijenata) 9onijeti o"%oba;aju(u presudu$ Ovo sve pod pretpostavkom da se propusti donijetiosloaaju)a presuda iz razlo!a što Pro!ram (ijepljenja kao sastavni dio i)a prekršaja iz "l$ ##$ %akona ozaštiti pu"anstva nije adekvatno ojavljen niti donesen po pri&va)enim pravnim standardima i u propisanom postupku, zo! "e!a nema prekršaja$

22


23/23

%ije9o6 "ve> nave9eno> okriv%jeni&i "6atraju 9a je evi9entno 9a ni"u #očini%i 9je%o :a koje"u o#tu7eni te #re9%a7u 9a u9 utvr9i 9a i"ti ni"u krivi :a #očinjenje #rekršaja koji i6 "e "tav%ja nateret o9no"no 9a rješenje6 obu"tavi #rekršajni #o"tu#ak.

+o9re9no, ako Sud kojim slu"ajem ipak ne osloodi okrivljenike krivnje isti umoljavaju Sud da prilikom odreivanja vrste i mjere kazne uvai sve olakotne okolnosti, a osoito stupanj krivnje,

ponašanje okrivljenika, nepostojanje ilo kakve štete prouzro"ene prekršajem, te ukupnost društveni& iosoni& uzroka, jednako kao i da uvai op)u i posenu svr&u prekršajnopravni& sank(ija te daokrivljeni(ima izrekne opomenu kao mjeru upozorenja odnosno da !a osloodi od kazne ili da kaznumaksimalno ulai$

S poštovanjem,

. %a!reu, __$ __$ 281$ !odine

N_________________

_________________

M____________________________,

_________________

2'

Documents

Pisana Obrana u010dl. 77. Zzpozb - Anonimizirana