Philip Yancey - Isus kakvog nisam poznavao

ZahvaleRazredu kojeg sam poduavao i koji je mene poduavao u crkvi LaSalle Street u Chicagu.Timu Staffordu, Budu Ogleu i Walteru Wangerinu mlaem, iji su me pronicljivi komentari nagnali da ovu knjigu preradim vie puta nego to sam to elio.Verlvinu Verbruggeu za paljivu tehniku provjeru biblijske tonosti. Mojem uredniku Johnu Sloanu, koji je strpljivo podnosio i pomogao poboljati sve nacrte ove knjige.nrihna

Sadrajitatelju ..............................................7Prvi dio: Tko je bio Isus?1. Isus kakvog sam mislio da poznajem.....................132. Roenje - Posjet planetu .............................273. Podrijetlo i okolnosti - idovski korijeni i tlo ..............454. Kunje - obraun u pustinji ...........................635. Pojava - to bih ja zamijetio?..........................79Drugi dio: Zato je doao?6. Blaenstva - Sretni su nesretni.........................997. Poruka - Uvredljiva propovijed........................ 1238. Misija - Revolucija milosti ........................... 1419. uda - Sliice natprirodnog.......................... 157

10. Smrt - Posljednji tjedan............................. 17711. Uskrsnue - Nevjerojatno jutro ....................... 197Trei dio: to nam je ostavio?12. Uzaae - Prazno vedro nebo........................21313. Kraljevstvo - Penica meu korovom...................22714. Njegov utjecaj.....................................245Literatura ...........................................265O piscu.............................................281itateljuU rukama drite knjigu koja je promijenila nau duhovnost. Ovu ete reenicu uti od milijuna itatelja Yanceyevih knjiga. To nije fraza. Rije je o autoru koji je iznimno nadaren. Za njega je Billy Graham, jedan od najveih kranskih propovjednika XX. stoljea, doslovno rekao: "U evangelikom svijetu nema pisca kojemu se vie divim i kojega vie cijenim." itajui knjigu Isus kakvog nisam poznavao osjetili smo kako smo godinama, itajui evanelja, zapravo koraali svijetom s prilino iskrivljenom slikom Isusa iz Nazareta. Philip Yancey predstavlja nam Isusa kakvog zaista nismo poznavali. Kako mu je to uspjelo? Ponajprije, pokuao je zaboraviti sve ablonske predodbe Isusa. A onda je uinio ono to i sami trebate uiniti. itajui o Isusu iz Biblije kao netko tko ulazi u djeviansku praumu, divio se svim detaljima koji su se u prijanjim susretima s Isusom povijesti i s Isusom vjere gubili, kao to se prekrasan cvijet ili egzotina ptica gube iz vida onome koji u praumi ne podie pogled.A Yancey je uinio upravo to: podigao je pogled traei pomo milosrdnog Boga, jer je bio svjestan da sam nikada ne bi uspio nai nadahnue za istinski susret s Isusom.To se, nekako, dogodilo i nama. Oarani tim novim pogledom na Isusa, koji je, nadamo se, zauvijek promijenio na odnos s Bogom, odluili smo, poznavajui istanane kriterije izdavake kue Prometej, ponuditi vam ovu uistinu posebnu knjigu. Ta posebnost je u njezinoj snazi da mijenja na ivot nabolje. Upoznat ete i otkriti Isusa Krista, koji je briljan-ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOtan, topao, suosjeajan, ali istodobno provokativan, hrabar, nekonvencionalan i, nadasve, uvjerljiv.Preporuka za itanje ove knjige nalazi se i u snazi Yanceyeve biografije. Njegov je otac umro kada je Philipu bilo tek godinu dana. Kako sam kae, bilo bi blago rei da je odrastao u strogom protestantskom okruenju. Prije bi se moglo rei da je odrastao u jednoj ekstremno fundamenta-listikoj crkvi (to se vidi i u odluci crkvenog starjeine da se otac iskljui s respiratora jer bi ga Bog trebao udesno izlijeiti, to se nije dogodilo, pa je Philip ostao siroe) a koja je, osim toga, prakticirala estoki bijeli rasizam, negirajui sva prava crnakoj populaciji, plaei vjernike neminovnim odlaskom u pakao ukoliko bi prestali slijediti upute crkvenoga vodstva. Ta se crkva odlikovala negacijom svakog oblika ekumenske suradnje, ak i s tzv. sestrinskim crkvama.Yancey je gotovo izgubio vjeru, a ipak ostao vjernik, to ponosno istie, ne samo unato crkvi, ve zato to je odluio potpuno iznova prouavati Isusov lik na najizvorniji nain. Bio je, kae, oajan i silno eljan pronalaenja smisla i razloga da ostane vjernikom. Ta e za istinom i utemeljenjem pretvara njegove knjige u najitanija kranska djela u koja unosi svoj novinarski nemir i istananu sposobnost uoavanja onog to zaista titi u dubini srca svaku vjernicu i vjernika, svakog istinskog traga-telja za Bogom i Bojim.Znao je iskoristiti materijale do kojih je dolazio kao urednik najtira-nijeg kranskog tjednika u SAD-u Christianity Today (Kranstvo danas) i tako su nastala prekrasna i do suza potresna djela: Where Is God When It Hurts?, 1977. (Gdje je Bog kada boli?); Disappointment VVith God, 1988. (Razoaranje Bogom); What's So Amazing About Grace?, 1997. (Boja milost nasuprot ljudskoj osudi); Reachingfor the Invisible God, 2000. (Tragajui za nevidljivim Bogom); Soul Survivor: How Thirteen Unlikely Mentors Helped My Faith Survive the Church, 2001. (Preivjela dua: Kako je trinaest atipinih mentora pomoglo mojoj vjeri da opstane unato crkvi); Prayer: Does It Make Any Difference?, 2006. (Molitva: donosi li ikakvih promjena?) itd.Do svega to je reeno, uvjereni smo, bez obzira na to to Philip Yan-cey ne stvara teologiju, da bi knjiga Isus kakvog nisam poznavao trebala nai mjesto u obveznoj literaturi na svim kolegijima

Kristologije, gdje god se u nas ue teologija i biblijske znanosti.8ITATELJUKonano, radujemo se to Philip Yancey, zaslueno, postaje dijelom nae duhovne batine. Dogode li se i kod vas promjene kakve smo mi doivjeli, i jo doivljavamo, zahvaljujui ovom briljantnom autoru, bit e to znak da se nepoznati Isus smjestio u vaa srca. Ako nita drugo, znat emo da se Isusova kola prijateljstva iri meu nama. To je prijateljstvo koje se ovoga trenutka iri knjigom, a moe, budete li odvani, ovaj svijet uiniti boljim mjestom za ivot.Claudia i Drago Pilsel Uskrs, 2007.9Prvi dioTKO JE BIO ISUS?1.Isus kakvog sam mislio da poznajemPretpostavimo da ujemo za nepoznatog ovjeka kojega mnogi spominju. Pretpostavimo da nas zbunjuje kad ujemo kako neki govore da je previsok, a neki opet da je prenizak; neki mu zamjeraju zbog gojaznosti, drugi ga ale zbog mravosti; neki smatraju da je previe tamnoput, a drugi da je svjetloput. Jedno bi objanjenje bilo... da je vjerojatno udna izgleda. Ali postoji jo jedno objanjenje. Mogao bi imati prikladan oblik... Moda je (ukratko reeno) sve ovo izuzetno, zapravo, sasvim obino; upravo normalno, ono glavno.G. K. Chesterton1.Isus kakvog sam mislio da poznajemIsusa sam upoznao jo kao dijete kad sam u nedjeljnoj koli pjevao pjesmu "Isus me voli", kad sam se u molitvama pred spavanje obraao "Dragom Isusu" i kad sam u Biblijskom klubu promatrao uitelje kako na flanelografu premjetaju izreske figura. Isusa sam povezivao sa slatkiima, biskvitima i zlatnim zvijezdama dijeljenim za redovnu prisutnost.Posebno se sjeam jedne slike iz nedjeljne kole, ulja na platnu objeenog na betonskom zidu. Isus je imao dugu valovitu kosu kakvu nisam vidio kod drugih ljudi. Lice mu je bilo mravo i plemenito, votano i mlijenobijelo. Bio je zaogrnut grimiznim platem, a umjetnik se potrudio prikazati igru svjetla i sjene na njegovim naborima. U naruju je drao usnulo janje. Zamiljao sam sebe kao to janje, osjeajui neiska-zivo blaenstvo.Nedavno sam proitao knjigu koju je stariji Charles Dickens napisao kao saetak Isusova ivota za svoju djecu. U njoj je prikazan kao blaga viktorijanska dadilja koja djeake i djevojice tape po glavi i dijeli savjete kao to su: "Djeco, morate biti dobri prema mami i tati." Iznenada sam se sjetio Isusove slike iz nedjeljne kole, s kojom sam odrastao: ljubazan i uvjerljiv, bez otrih rubova - neka vrsta Mistera Rogersa prije pojave djeje televizije. Kao dijete, osjeao sam da takva osoba djeluje umirujue.Kasnije, kad sam pohaao biblijski koled, naiao sam na drukiju sliku. Popularna slika u to vrijeme prikazivala je Isusa ispruenih ruku, kako visi u dalijevskoj pozi, u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku. To je bio kozmiki Krist u kome je sve sadrano, smirena toka u svijetu koji15ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOse mijenja. Ovaj svjetski lik proao je dugi put od pastira s janjetom u naruju iz mog djetinjstva.Zaudno, studenti su o kozmikom Isusu govorili sa okantnom in-timnou. Uitelji su nas pozivali da razvijemo "osobni odnos s Isusom Kristom", a na bogoslujima u kapeli iskazivali smo himnama svoju ljubav prema njemu najprisnijim izrazima. U jednoj pjesmi je bilo rijei o hodanju pored njega u vrtu s kapljicama rose na ruama. Studenti su svjedoili o svojoj vjeri usputnim frazama poput "Gospodin mi je rekao..." Za boravka u koledu moja je vjera bila proeta nekom vrstom sumnjiavosti. Bio sam oprezan, zbunjen i prepun pitanja.Razmiljajui o godinama koje sam proveo u biblijskom koledu, vidim da mi je, usprkos svih pobonih prisnosti, Isus postao sve udaljeniji. Postao je predmet paljivog ispitivanja. Nauio sam

napamet popis trideset i etiri naroita uda iz evanelja, ali nijedno od njih nije me se dojmilo. Nauio sam napamet Blaenstva, ali se nikad nisam suoio s injenicom da nitko od nas - a prije svega ja - ne moe shvatiti ove tajanstvene izreke, a jo manje ivjeti u skladu s njima.Neto kasnije, ezdesete godine (koje su, zapravo, doprle do mene, kao i do crkve, tek poetkom sedamdesetih) sve su dovele u sumnju. Na sceni su se iznenada pojavili Isusovi hipiji - izraz koji bi bio proturjenost u smirenim pedesetima - kao da su ih donijeli izvanzemaljci. Isusovi sljedbenici vie nisu bili umiveni predstavnici srednjeg stalea; neki od njih bili su nepoeljani, neobrijani radikali. Teolozi osloboenja poeli su na poste-rima Isusa prikazivati kao dio trojke s Fidelom Castrom i Che Guevarom.Sinulo mi je da su zapravo svi prikazi, ukljuujui Dobrog pastira iz moje nedjeljne kole i Isusa Ujedinjenih naroda u mojem biblijskom koledu, Isusa prikazivali s brkovima i bradom, to je oboje bilo strogo zabranjeno u biblijskom koledu. Sad su se pojavila pitanja koja mi u djetinjstvu nikad nisu dola na um. Na primjer: Kako se moe razapeti ovjeka koji govori ljudima da budu ljubazni jedni prema drugima? Koja bi to vlast smaknula Mistera Rogersa ili kapetana Kangarooa?* Thomas Paine* Mister Rogers bio je voditelj meunarodno priznatog televizijskog programa za djecu od 1968. do 2001. Kapetan Kangaroo bio je djeji televizijski program, prikazivan od 1955. do 1984, koji je naglaavao tople odnose izmeu djedova i baka i djece. Pokojni Bob Keeshan igrao je Kapetana koji bi priao prie, primao goste i izvodio 1 razne majstorije.16ISUS KAKVOG SAM MISLIO DA POZNAJEMje rekao da nijedna religija s uenjem koje vrijea osjetljivost malog djeteta ne moe biti istinski boanska. Bi li se u to trebao ubrojiti i kri?Godine 1971. prvi put sam vidio film Evanelje po sv. Mateju, talijanskog redatelja Piera Paoloa Pasolinija. Njegov je uradak sablaznio ne samo religijski svijet, koji je na platnu jedva prepoznao Isusa, ve i filmsku zajednicu koja je Pasolinija poznavala kao otvorenog homoseksualca i marksista. Pasolini je ironino posvetio film papi Ivanu XXIII, ovjeku koji je bio neizravno odgovoran za njegovo stvaranje. Uhvaen u velikoj prometnoj guvi tijekom Papina posjeta Firenci, Pasolini je unajmio sobu u jednom hotelu, u kojoj je iz dosade s nonog ormaria uzeo primjerak Novog zavjeta i proitao Evanelje po Mateju. Ono to je otkrio toliko ga je zapanjilo da je odluio snimiti film, ne koristei drugi tekst osim rijei iz Matejeva evanelja.Pasolinijev film odlino prikazuje ponovno razmatranje Isusa, do kojeg je dolo u ezdesetim godinama. Snimljen u junoj Italiji, s malim proraunom, film podsjea bjelinom krede i pranjavim sivilom na palestinski okoli u kojem je Isus ivio. Farizeji nose visoke turbane, a Hero-dovi vojnici pomalo slie faistikim squadristima. Uenici se ponaaju kao zbunjeni svjei regruti, ali sam Isus, s vrstim i prodornim pogledom, izgleda neustraiv. Dok juri od mjesta do mjesta, on u prispodobama i drugim govorima preko ramena ispaljuje jezgrovite fraze.Dojam Pasolinijeva filma moe razumjeti samo onaj koji je proao kroz adolescentno doba tijekom tog burnog razdoblja. U ono vrijeme film je imao mo da uutka mnotvo podrugljivaca u kinima. Radikalni studenti shvatili su da nisu prvi koji objavljuju okantnu protumaterijalis-tiku, protulicemjernu poruku koja zastupa mir i ljubav.to se mene tie, film me je prisilio na zbunjujuu ponovnu procjenu moje slike o Isusu. Fizikim izgledom Isus je nalikovao onima koje bi izbacili iz biblijskog koleda i koje bi veina crkava odbacila. Meu svojim suvremenicima nekako je stekao glas "pijanice i prodrljivca". I vjerske i politike vlasti smatrale su ga izazivaem nereda, remetiteljem mira. Govorio je i postupao kao revolucionar, prezirui slavu, obitelj, imetak i druge tradicionalne mjere uspjeha. Nisam mogao izbjei injenicu da su rijei u Pasolinijevu filmu u cijelosti bile uzete iz Matejeva evanelja, ali njihova se poruka nikako nije uklapala u moje prijanje shvaanje Isusa.17ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAONekako u to vrijeme, Bili Milliken, djelatnik organizacije Young Life, osniva komune u blizini sredita grada, napisao je knjigu So Long, Sweet Jesus. Njezin naslov imenovao je promjenu koja se

zbivala u meni. U to vrijeme radio sam kao urednik asopisa Campus Life, slubenoga glasila organizacije Youth For Christ. Uostalom, tko je bio taj Krist?, pitao sam se. Dok sam pisao i obavljao uredniki posao na tuim tekstovima, nada mnom je lebdjela siuna lutajua duica sumnje. Vjeruje li stvarno u to? Ili se jednostavno dri stranake linije, za to si plaen da vjeruje? Jesi li se pridruio sigurnom, konzervativnom establimentu - suvremenoj verziji skupina koje su osjeale da ih Isus ugroava?Najee sam izbjegavao izravno pisati o Isusu.Kad sam jutros upalio raunalo, Microsoft VVindovvsi prikazali su datum, posredno priznajui da je, bez obzira na to to o tome mogu misliti, Isusovo roenje bilo toliko vano da je povijest podijelilo na dva dijela. Sve to se ikad dogodilo na ovom planetu spada u kategoriju prije Krista ili poslije Krista.Richard Nixon je 1969. bio izvan sebe od oduevljenja kad su se astronauti Apola prvi put spustili na Mjesec. "Ovo je najvei dan od stvaranja naovamo!" - likovao je predsjednik dok ga Billv Graham nije podsjetio na Boi i Uskrs. Po svim mjerilima povijesti, Graham je bio u pravu. Ovaj Galilejac, koji je za svog ivota govorio toliko malom broju ljudi da bi teko ispunili jedan od mnogih stadiona koje je Graham napunio, promijenio je svijet vie nego itko drugi. On je u povijest uveo novo polje sile i sada uiva odanost treine svih stanovnika svijeta.Danas se ljudi slue Isusovim imenom ak i u psovkama. Kako bi neobino bilo kad bi neki poslovni ovjek, nakon to je igrajui golf promaio rupu, uzviknuo: "Thomas Jefferson!" ili kad bi vodoinstalater, uda-rivi se francuskim kljuem po prstu, vrisnuo: "Mahatma Gandhi!" Ne moemo se osloboditi tog Isusa."Vie od 1900 godina kasnije", rekao je H. G. VVells, "povjesniar poput mene, koji se ak i ne naziva kraninom, nalazi da se slika neodoljivo usredotouje na ivot i karakter ovog najznaajnijeg od ljudi... Test kojim povjesniar odreuje veliinu pojedinca jest 'to je ostavio da ra-18ISUS KAKVOG SAM MISLIO DA POZNAJEMste?' Je li potaknuo ljude na razmiljanje novim smjerovima sa arom koji je ostao i poslije njega? Prema ovom testu, Isus se nalazi na prvom mjestu." veliinu nekog broda koji se izgubio iz vidokruga moete procijeniti prema veliini vala koji ostavlja iza sebe.A ipak ne piem knjigu o Isusu zato to je velikan koji je promijenio povijest. Nisam u iskuenju da piem o Juliju Cezaru ili kineskom caru koji je sagradio Veliki zid. Neodoljivo me privlai Isus jer se postavio na razmeu ivota - mog ivota. "Tko se god prizna mojim pred ljudima, i Sin ovjeji priznat e se njegovim pred anelima Bojim", rekao je.Prema Isusu, ono to mislim o njemu i kako reagiram, odredit e moju sudbinu za vjenost. Ponekad prihvaam Isusove glasne tvrdnje bez pitanja. A ponekad, priznajem, pitam se kako bi na moj ivot trebao utjecati ovjek koji je prije dvije tisue godina ivio u Galileji. Mogu li rijeiti unutarnju napetost izmeu sumnje i ljubavi?Koristim pisanje kao sredstvo suoavanja s vlastitim sumnjama. Naslovi mojih knjiga - Gdje je Bog kad boli i Razoaran s Bogom - to pokazuju. Stalno se vraam na ista pitanja, kao da diram staru ranu koja nikad potpuno ne zacjeljuje. Mari li Bog za bijedu na ovoj zemlji? Imamo li ikakvo znaenje za Boga?Jednom sam zbog snijega dva tjedna bio zarobljen u nekoj planinskoj kolibi u Coloradu. Snijene meave zatvorile su sve ceste i, slino kao Pasolini, nisam imao nita drugo za itanje osim Biblije. itao sam polako, stranicu po stranicu. U Starom zavjetu ustanovio sam da se mogu poistovjetiti s onima koji su odvano zastupali Boga: s Mojsijem, Jobom, Jeremijom, Habakukom, psalmistima. Dok sam itao, imao sam osjeaj da promatram dramu s ljudima koji su na pozornici glumili svoj ivot s malim trijumfom i velikom tragedijom, povremeno se obraajui nevidljivom upravitelju pozornice: "Nema pojma kako je biti ovdje!" Job je bio najdrskiji, optuujui Boga rijeima: "Jesu li u tebe oi tjelesne? Zar ti vidi kao to ovjek vidi?"esto sam mogao uti odjek glasa kako tutnji iza pozornice, iza zastora. "Da, a ti nema pojma kako je ovdje otraga!", govorio je Mojsiju, prorocima, a najglasnije Jobu. Meutim, kad sam preao na

evanelja, optuujui glasovi uutjeli su. Bog je, ako smijem tako rei, "ustanovio" kakav je ivot u granicama planeta zemlje. Isus je osobno upoznao alost, u kratkom munom ivotu nedaleko pranjavih ravnica na kojima je Job19KNJINICA ZELINAISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOpatio. Od mnogih razloga za utjelovljenje jedan je nesumnjivo bio odgovor na Jobovu optubu: Jesu li u tebe oi tjelesne? Neko vrijeme ih je Bog imao.Ponekad pomislim: Kad bih bar mogao uti glas iz vihora i kao Job razgovarati sa samim Bogom! A moda sam upravo zato sada odluio pisati o Isusu. Bog nije nijem: Rije je progovorila, ne iz vihora, ve iz ljudskog grla jednog palestinskog idova. U Isusu je Bog doista legao na stol za seciranje, ispruen u poloaju kria na ispitivanje svim skepticima koji su ikad ivjeli. Ukljuujui i mene.Vizija Krista to je vidi Najvei je neprijatelj vizije moje: Tvoj ima veliki kukasti nos kao ti, Moj ima prast nos kao ja... Obojica danju i nou Bibliju itamo, Ali ti ita crno dok ja itam bijelo.VVlLLIAM BLAKEKad razmiljam o Isusu, pada mi na pamet analogija Karla Bartha. Neki ovjek stoji i gleda kroz prozor na ulicu. Vani ljudi rukama zasjenjuju oi i zure u nebo. Meutim, zbog zgrade ovjek ne moe vidjeti na to pokazuju. Mi koji ivimo dvije tisue godina poslije Isusa imamo pogled slian pogledu ovjeka koji stoji pored prozora. ujemo usklike. Prouavamo pokrete i rijei u evaneljima i mnogim knjigama koje su iz njih potekle. Ali nikakvo istezanje vrata nee nam omoguiti da nazremo Isusa u tijelu.Zbog toga, kao to to VVilliam Blake tako dobro iskazuje u pjesmi, ponekad oni meu nama koji tragaju za Isusom ne mogu vidjeti dalje od svojeg nosa. Pleme Lakota, na primjer, kae za Isusa da je "bivolje tele Boje". Kubanske vlasti dijele sliku na kojoj je Isus prikazan s pukom prebaenom preko ramena. Za vrijeme vjerskih ratova s Francuskom, Englezi su obiavali vikati: "Papa je Francuz, ali je Isus Krist Englez!"Suvremeni biblijski strunjaci jo vie zamuuju sliku. Ako prolistate akademske knjige u knjiari nekog teolokog seminara, moi ete sresti Isusa kao politikog revolucionara, kao arobnjaka oenjenog Marijom20ISUS KAKVOG SAM MISLIO DA POZNAJEMMagdalenom, kao galilejskog karizmatika, kao rabina, kao idovskog cinika sa sela, kao farizeja, kao protufarizejskog esena, kao eshatolokog proroka, kao "hipija u svijetu klasinihyuppieja"* i kao halucinogenog voe nekog svetog gljivarskog kulta. Ova djela piu ozbiljni strunjaci, a pritom v& pok^iu^u. t\ima.la nelagode.**Atletiari daju kreativne prikaze Isusa koji se ne slau sa suvremenim strunjacima. Norm Evans, bivi ragbi navalni igra Miami Dolphinsa, napisao je u svojoj knjizi On God's Squad: "Jamim vam da bi Krist bio najilaviji momak koji je ikad igrao ovu igru... Kad bi danas ivio, zamislio bih 195 cm visokog i 120 kg tekog obrambenog igraa koji bi u svakom trenutku bio na mjestu i koga bi bilo teko maknuti iz stranjeg dijela polja radi napadaa kakav sam ja." Fritz Peterson, bivi igra New York Yankee]a, lako zamilja Isusa u dresu igraa bejzbola: "vrsto vjerujem da bi Isus Krist, kad bi prelazio u drugu bazu, odbacio drugog igraa u lijevo polje da prekine dvostruku igru. Krist moda ne bi bacio znojem ili slinom navlaenu loptu, ali bi igrao otro sukladno pravilima."Usred takve zbrke, to emo odgovoriti na jednostavno pitanje: "Tko je bio Isus?" Svjetovna povijest ne prua mnogo podataka. S posebnom ironijom, osoba koja je promijenila povijest vie nego itko drugi, uspjela je izbjei pozornost veine znanstvenika i povjesniara svojeg vremena. ak su i etvorica pisaca evanelja izostavili mnogo toga to bi zanimalo suvremene itatelje, preskaui devet desetina njegova ivota. Budui da nijedan od njih ni rije ne posveuje fizikom opisu, nita ne znamo o Isusovu izgledu, stasu ili boji oiju. Pojedinosti iz njegova obiteljskog ivota tako su oskudne da strunjaci jo uvijek raspravljaju je li imao ili nije imao brae i sestara. Biografske injenice koje suvremeni ovjek smatra bitnima, uope nisu zanimale pisce evanelja.

* Mladi, ambiciozni, visokoobrazovani strunjak zaposlen u gradu, srednjeg stalea, s dobro plaenim zaposlenjem, koji kupnjom skupih stvari voli pokazati da ima mnogo novca.** Amerika javnost obino ignorira takve trendovske prikaze. Nedavno izvreno Gal-lupovo ispitivanje pokazalo je da 84 posto Amerikanaca vjeruje da je Isus Krist bio Bog ili Sin Boji. Veina Amerikanaca vjeruje da je Isus bio bezgrjean, odvaan i emocionalno zdrav. Neto manje od toga broja smatra ga lako razumljivim (!), fiziki snanim i privlanim, praktinim, toplim i dragim.21ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOPrije poetka pisanja ove knjige proveo sam nekoliko mjeseci u trima seminarskim knjinicama - jednoj katolikoj, drugoj liberalnoj protestantskoj i treoj konzervativno evangelikoj - itajui o Isusu. Bilo je gotovo zastraujue ui prvog dana i ugledati ne samo police ve itave zidove posveene knjigama o Isusu. Jedan znanstvenik sa ikakog sveuilita smatra da je u posljednjih dvadeset godina o Isusu napisano vie nego u proteklih devetnaest stoljea. Imao sam osjeaj da se ostvario preuvelian komentar na kraju Ivanova evanelja: "A ima jo mnogo toga to uini Isus i kad bi se sve redom popisalo, sav svijet, mislim, ne bi obuhvatio knjiga koje bi se napisale."Gomila znanstvenih radova poela je djelovati na mene otupljujue. Proitao sam desetke izvjetaja o etimologiji Isusova imena, rasprave o jezicima koje je poznavao, debate o tome koliko je dugo ivio u Nazaretu ili Kafarnaumu ili Betlehemu. Svaka od ivotno stvarnih slika pretvorila se u nejasnu, neodreenu mrlju. Poeo sam slutiti da bi sam Isus bio zaprepaten mnogim prikazima koje sam itao.Istovremeno sam s velikom dosljednou ustanovio da se magla naizgled dizala kad god bih se vratio samim evaneljima. Poslije prevoenja i parafraziranja evanelja, J. B. Phillips je napisao: "Proitao sam na grkom i latinskom mnotvo mitova, ali ovdje nisam naao ni najmanju primjesu mita... Nijedan ovjek nije mogao napisati ovakve priproste i ranjive izvjetaje ako iza njih nije postojao neki stvaran Dogaaj."Neke religiozne knjige odiu oporim mirisom promidbe - ali ne i evanelja. Marko opisuje ono to bi mogao biti najvaniji dogaaj u cjelokupnoj povijesti, dogaaj koji teolozi nastoje protumaiti rijeima kao to su "pomirenje, okajanje, rtva", jednom reenicom: "A Isus zavapi jakim glasom i izdahnu." Pojavljuju se neobini, nepredvidivi prizori, poput onoga kad ga obitelj i susjedi ele ukloniti zbog sumnje da je lud. Ako piete hagiografiju, zato biste ukljuili ovakve prizore? Najvjerniji Isusovi sljedbenici obino se uspiju izvui samo ekanjem po glavi - Tko je taj momak? - vie zbunjeno nego zavjereniki.Sam Isus, kad su ga pitali, nije pruio vrst dokaz svojeg identiteta. Istina, tu i tamo dao je nagovjetaje, ali je isto tako, nakon poziva da prui dokaz, odgovorio: "Blago onom tko se ne sablazni o mene." itajui ove izvjetaje, teko je nai nekoga tko se oko neega ne sablazni. Evanelja u prilinoj mjeri odluku vraaju itatelju. Ona djeluju vie kao krimi22ISUS KAKVOG SAM MISLIO DA POZNAJEM(kako je to istaknuo Alister McGrath) nego kao crte koji nastaje povezivanjem toaka. U ovoj znaajki evanelja naao sam novu snagu.ini mi se da sve smiljene teorije o Isusu, koje su se spontano javljale od dana njegove smrti, samo potvruju zadivljujui rizik koji je Bog preuzeo kad se ispruio na stolu za seciranje - rizik koji je izgleda rado preuzeo. Ispitajte me. Istraite me. Vi odluujete.* * *Talijanski film Slatki ivot (La dolce vita) poinje snimkom helikoptera koji prevozi golemi Isusov kip u Rim. Ispruenih ruku Isus visi u omi i, dok helikopter prelazi preko krajobraza, ljudi ga poinju prepoznavati. "Hej, pa to je Isus!", vie stari seljak, skae s traktora i tri preko polja. U blizini Rima djevojke u bikiniju, sunajui se pored bazena, prijateljski mau, a pilot helikoptera obruava se da ih bolje vidi. utljiv, s gotovo sjetnim izrazom na licu, betonski Isus nezgrapno lebdi nad suvremenim svijetom.Moja potraga za Isusom odvela me u novom smjeru kad mi je filmski redatelj Mel White posudio

zbirku od petnaest filmova o Isusovu ivotu, od Kings o/Kings, nijemog klasinog filma Cecila B. DeMillea iz 1927, do mjuzikla kao to su Godspell i Cotton Patch Gospel te izuzetno suvremenog francusko-kanadskog filma Isus izMontreala (Jesus of Mon-treal). Paljivo sam ih pregledao, ispitujui scenu po scenu. A onda, sljedee dvije godine, odravao sam predavanja o Isusovu ivotu, sluei se filmovima kao odskonom daskom za diskusiju.Predavanja su funkcionirala ovako. Kad bismo stigli do nekog glavnog dogaaja u Isusovu ivotu, pregledao bih razliite filmove i iz njih izabrao sedam ili osam obrada koje su mi se inile vanima. Na poetku predavanja pokazao bih u trajanju od dvije do etiri minute isjeke iz svakog filma; poeo bih s kominim i ukoenim prikazima i preao na dublje i temeljitije obrade. Ustanovili smo da je gledanje istog dogaaja oima sedmorice ili osmorice redatelja pomoglo ukloniti patinu predvidljivosti koja je nastala tijekom niza godina provedenih u nedjeljnoj koli ili u itanju Biblije. Jasno je da su neka filmska tumaenja bila pogrena - oito su proturjeila jedna drugima - ali koja? to se stvarno dogodilo? Nakon primjedbi na filmske isjeke okrenuli bismo se izvjetajima iz evanelja i rasprava bi zapoela.23ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOOva smo predavanja odravali u crkvi LaSalle Street, u sreditu Chi-caga, sa ivahnim vjernitvom meu kojim su bili doktori filozofije kao i beskunici koji su to vrijeme koristili da odspavaju u toploj prostoriji. Zahvaljujui u velikoj mjeri ovim predavanjima, postupno sam doivio preobrazbu u nainu na koji sam doivio Isusa. Walter Kasper je rekao: "Ekstremna shvaanja... vide Boga obuenog kao svetog Nikolu ili osobu koja je navukla ljudsku narav, kao ovjeka koji navlai radno odijelo s namjerom da popravi svijet prije nego to se raspadne. U prosjenoj kranskoj glavi ini se da ne prevladava biblijsko i crkveno uenje da je Isus bio potpuno ovjek s ljudskim razumom i ljudskom slobodom." Priznajem da nije prevladavalo ni u mojoj glavi dok nisam predavao u crkvi LaSalle Street i nastojao sresti Isusa kao povijesnu osobu.injenica je da su mi ovi filmovi pomogli u obnovi Isusove ljudskosti. Vjerovanja koja se ponavljaju u crkvama govore o Isusovu prapostojanju i slavnom ivotu poslije smrti i uskrsnua, ali uglavnom zanemaruju njegov zemaljski ivot. Sama evanelja pisana su godinama poslije Isusove smrti, daleko nakon Uskrsa, izvjeujui o dogaajima toliko udaljenima od pisaca kao to je nama danas korejski rat. Filmovi su pomogli da se vratim blie Isusovu ivotu kako su ga vidjeli njegovi suvremenici. Kako bih se osjeao da sam bio na rubu okupljenog mnotva? Kako bih reagirao na tog ovjeka? Da li bih ga pozvao na ruak kao Zakej? Ili bih se alostan okrenuo kao bogati mladi knez? Ili bih ga izdao kao Juda i Petar?Ustanovio sam da Isus nije bio nimalo slian liku Mistera Rogersa kojeg sam upoznao u nedjeljnoj koli, a posebno nije bio slian osobi o kojoj sam uio u biblijskom koledu. Jedno je bilo jasno, on je bio mnogo manje pitom. Prema mojoj prijanjoj slici, shvatio sam, Isusova osobnost je odgovarala osobnosti Vulkanca u Zvjezdanim stazama: ostao je miran, staloen i sabran dok je kao robot hodao meu uzbuenim biima na svemirskom brodu nazvanom Zemlja. Taj prikaz nisam naao u evaneljima ni u boljim filmovima. Isusa su se snano doimali blinji: tvrdoglavost bi ga frustrirala, samopravednost bi ga razbjesnila, jednostavna vjera bi ga oduevila. Nesumnjivo, inilo se da je osjeajniji i spontaniji od prosjenog ovjeka. I vatreniji.to sam vie prouavao Isusa, to je tee postalo definirati ga. Gotovo nita nije rekao o rimskoj okupaciji, glavnom predmetu razgovora meu sunarodnjacima, a ipak je uzeo bi da istjera neznatne pekulante iz i-24ISUS KAKVOG SAM MISLIO DA POZNAJEMdovskog hrama. Zahtijevao je poslunost Mojsijevom zakonu, a proglaavali su ga kriteljem zakona. Mogao je osjeati bolnu suut za stranca, a istovremeno svog najboljeg prijatelja otro ukoriti: "Nosi se od mene, sotono!" Imao je beskompromisna stajalita o bogataima i rasputenim enama, ali su i jedni i drugi voljeli njegovo drutvo.Jednoga dana uda bi jednostavno istjecala iz Isusa, dok bi sljedeeg dana manjkava vjera naroda sprijeila djelovanje njegove sile. Jednog bi dana iznosio pojedinosti o svom drugom dolasku;

drugog dana ne bi znao ni dana ni asa. U jednom bi trenutku pobjegao pred uhienjem, dok bi mu u drugome nemilosrdno iao u susret. Govorio je rjeito o mirotvorstvu, a onda je svojim uenicima rekao da nabave maeve. Njegove ekstravagantne tvrdnje o sebi stavljale su ga u sredite proturjenosti, ali kad bi uinio neto stvarno udotvorno, nastojao je to prikriti. Kao to je rekao VValter Wink: da Isus nije nikad ivio, mi ga ne bismo bili u stanju izmisliti.Dvije rijei ne bismo nikad mogli primijeniti na Isusa iz evanelja: dosadan i predvidljiv. Kako se onda dogodilo da je crkva ukrotila takvu linost - i uspjela, kako je to rekla Dorothv Savers, "vrlo djelotvorno obre-zati pande Lavu Judinu, pretvorivi ga u pristalog kunog ljubimca za blijede kapelane i pobone stare gospoe"?Povjesniarka Barbara Tuchman, nagraena Pulitzerovom nagradom, uporno zahtijeva potivanje jednog pravila u pisanju povijesti, a ono glasi: "nikakvo istravanje". Kad je, na primjer, pisala o borbama u Ardenima u Drugom svjetskom ratu, oduprla se kunji da ukljui reenicu: "Naravno, svi znamo kako je to zavrilo." A injenica je da saveznika vojska ukljuena u borbe u Ardenima nije znala kako e zavriti. Prema svim izgledima moglo se dogoditi da budu otjerani natrag na obale Normandije, otkud su doli. Povjesniar koji eli sauvati privid napetosti i dramatinosti u odvijanju dogaaja ne usuuje se skoiti unaprijed do mjesta s kojega se sve vidi. Ako to uini, napetosti nestaje. Naprotiv, dobar povjesniar obnavlja za itatelja povijesne prilike koje opisuje, stvarajui osjeaj "da ste bili tamo".To je, zakljuio sam, problem s veim dijelom naega pisanja i razmiljanja o Isusu. Mi itamo evanelja s leama onoga to je unaprijed poznato od crkvenih sabora odranih u Niceji i Kalcedonu, kroz promiljene crkvene pokuaje da ga shvate.25ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOIsus je bio ljudsko bie, idov iz Galileje s imenom i obitelji, osoba koja je na jedan nain bila poput drugih ljudi. Pa ipak, na drugi nain razlikovao se od svakoga tko je ikad ranije ivio na zemlji. Crkvi je trebalo pet stoljea aktivne debate da uspostavi neku vrstu epistemoloke ravnotee izmeu "kao svatko drugi" i "uistinu drukiji". Za nas koji smo odgojeni u crkvi ili smo odrasli u navodno kranskoj kulturi, ravnotea se neminovno pomie prema "uistinu drukiji". Kao to je rekao Pascal: "Crkva je imala isto toliko tekoa da, onima koji su to nijekali, pokae kako je Isus Krist bio ovjek kao to ih je imala da pokae kako je bio Bog. A vjerojatnoe su bile jednako velike."elim jasno rei da ne odstupam od kreda. Ali u ovoj knjizi nastojim se vratiti iza tih formulacija. Nadam se, koliko je to mogue, vidjeti Isusov ivot "odozdo", kao gledatelj, jedan od mnogih koji su ili za njim. Kad bih bio japanski redatelj i dobio pedeset milijuna dolara, bez scenarija, osim teksta iz evanelja, kakav bih film snimio? Nadam se, prema Lutherovim rijeima, da u "povui Krista to je dublje mogue u tijelo".Tijekom pisanja ponekad sam se osjeao kao turist koji hoda oko velikog spomenika, pun strahopotovanja i divljenja. Kruim oko Isusova spomenika ispitujui sve njegove dijelove - izvjetaje o roenju, nauavanju, udima, neprijateljima i sljedbenicima - kako bih o njima razmiljao i pokuao shvatiti ovjeka koji je promijenio povijest.U drugim prilikama osjeao sam se kao restaurator umjetnosti izvijen na skelama u Sikstinskoj kapeli, uklanjajui naslage prljavtine povijesti s navlaenom grudicom vate. Budem li dovoljno jako trljao, hou li ispod svih tih slojeva nai original?U ovoj knjizi pokuavam ispriati priu o Isusu, ne svoju vlastitu. Meutim, neminovno je da se potraga za Isusom pretvara u potragu za samim sobom. Nitko tko sretne Isusa vie ne ostaje isti. Ustanovio sam da sumnje koje me napadaju iz mnogih izvora - od znanosti, od usporedne religije, od uroenih nedostataka skepticizma, do averzije prema crkvi -dobivaju novi smisao kad ih donesem ovjeku koji se zove Isus. Rei vie u ovoj fazi, u ovom prvom poglavlju, bilo bi krenje omiljenog naela Barbare Tuchman.262.Roenje - Posjet planetu

Bog silni, dok se kretao Odjeven u velianstvenu odjeu slave, Odluio je da zasvijetli, pa je jednog dana Siao, na putu se svlaei.George HerbertRoenje - Posjet planetuPregledavajui gomilu estitki koje su stigle prolog Boia, primjeujem kako su se u ovaj blagdan uspjeli uvui svakojaki simboli. Veina njih prikazuje krajobraze gradova u Novoj Engleskoj, zametenih snijegom, obino uz dodatak saonica s upregnutim konjem. Na drugim estitkama slobodne ivotinje: ne samo jeleni ve i vjeverice, rakuni, zebe i simpatini sivi mi. Na jednoj estitki lei afriki lav s prednjom apom prebaenom preko janjeta.U prolih nekoliko godina u velikom stilu vratili su se aneli, a izdavai estitaka, Hallmark i American Greetings, danas ih prikazuju posebno upeatljivima, ali kao stidljiva, punana stvorenja, daleko od vrste koja bi ikad trebala najaviti: "Ne boj se!" Izriito religiozne estitke (u uoljivoj manjini) prikazuju svetu obitelj i ve na prvi pogled moete rei da su te osobe drukije. Izgledaju smireno i spokojno. Nad njihovim glavama lebde svijetle zlatne aureole, sline krunama s nekog drugog svijeta.U samim estitkama istiu se ljubazne rijei kao to su ljubav, dobrohotnost, srdanost, srea i toplina. Lijepo je, pretpostavljam, to sveti blagdan potujemo s takvim osjeajima. Ali kad se okrenem evaneoskom izvjetaju o prvom Boiu, ujem sasvim drugi ton i osjeam da je na djelu uglavnom poremeaj.Sjeam se jedne epizode televizijskog programa Thirtysomething, u kojoj kranka Hope raspravlja s Michaelom, svojim muem idovom, o blagdanima. "Zato se trudi oko Hanuke?", pita ona. "Zar stvarno vjeru-29ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOje da je aica idova odoljela golemoj vojsci koristei nekoliko svjetiljki kojima udom nije ponestalo ulja?"Na to je Michael planuo: "Da? A Boi ima vie smisla? Zar stvarno vjeruje da se neki aneo javio tinejderici koja je zanijela bez spolnog odnosa i na konjskim leima putovala do Betlehema gdje je provela no u tali i rodila dijete za koje se ispostavilo da je Spasitelj svijeta?"Otvoreno govorei, Michaelova skeptinost ini se vrlo slinom onome to itam u evaneljima. Marija i Josip sigurno su se morali suoiti sa sramotom i ruganjem obitelji i susjeda, koji reagiraju, naravno, slino Michaelu ("Zar stvarno vjeruje da se aneo javio... ").ak i oni koji prihvaaju natprirodan izvjetaj o ovim dogaajima, priznaju da e uslijediti velike nevolje: jedan stari stric moli se za spasenje "od neprijatelja naih i od ruke sviju koji nas mrze"; imun mrano upozorava djevicu: "A i tebi e samoj ma probosti duu"; Marija u hvalospjevu spominje ohole vladare zbaene s prijestolja i unitene.Nasuprot onome u to bi nas estitke htjele uvjeriti, Boi nije sentimentalno pojednostavio ivot na planetu zemlji. Moda upravo to osjeam kad se izmjenjuju boine estitke, pa se od vedrine koju ire okreem istom opisu u evaneljima.Umjetnost vezana uz Boi prikazuje Isusovu obitelj kao ikone utisnute na zlatnoj foliji, sa smirenom Marijom koja prima vijest navije-tanja kao kakav blagoslov. Ali Luka ovaj dogaaj uope tako ne opisuje. Marija "se prepade" od pojave anela i kad je on izgovorio uzviene rijei o Sinu Previnjega ije kraljevstvo nee imati svretka, Marija je na umu imala neto mnogo svjetovnije: Alija sam djevica!Jednom je prigodom mlada neudana pravnica Cvnthia hrabro stala pred moju crkvu u Chicagu i govorila o grijehu za koji smo svi ve znali: svake nedjelje vidjeli smo njezina hiperaktivnog sina kako trkara izmeu redova. Cvnthia je krenula osamljenim putem raanja i odgajanja nezakonita djeteta nakon to je njegov otac odluio otii iz grada. Cvnthijin grijeh nije bio nita gori od mnogih drugih, a ipak, rekla nam je, imao je tako uoljive posljedice. Ona nije mogla sakriti posljedice ovog jednog 4 jedinog poputanja strasti, budui da se mjesecima isticao na njezinu30ROENJE - POSJET PLANETU

trbuhu dok se dijete nije pojavilo da promijeni svaki sat svakog dana u ostatku njezina ivota. Nije udo da se idovska tinejderica Marija jako smela: ekali su je isti izgledi, ak i bez strastvenog ina.U suvremenim Sjedinjenim Amerikim Dravama, u kojima svake godine milijuni tinejderica izvanbrano zatrudne, Marijin neugodan poloaj nesumnjivo je izgubio neto od svoje snage, ali u vrsto povezanom idovskom drutvu, u prvom stoljeu, vijest koju je donio aneo nije ba mogla biti dobrodola. Zaruenu enu koja je zanijela zakon je smatrao preljubnicom koju eka smrt kamenovanjem.Matej pria kako je Josip velikoduno odluio u privatnosti napustiti Mariju, bez optube, dok se nije pojavio aneo da ispravi njegovo shvaanje o izdaji. Luka govori o uzdrhtaloj Mariji koja uri jedinoj osobi koja je moda mogla razumjeti to je eka: k svojoj roakinji Elizabeti koja je udom zanijela u starosti poslije jednog drugog aneoskog navijetanja. Elizabeta vjeruje Mariji i dijeli njezinu radost, a ipak prizor dirljivo naglaava suprotnost izmeu ove dvije ene: itava okolina govori o Elizabetinoj iscijeljenoj utrobi dok Marija mora skrivati sramotu svog vlastitog uda.Poslije nekoliko mjeseci rodio se Ivan Krstitelj usred velikog slavlja, zajedno s babicama, uzbuenom rodbinom i tradicionalnim seoskim pjevakim zborom koji proslavlja roenje mukog idova. est mjeseci kasnije rodio se Isus, daleko od doma, bez babice, ire obitelji i prisutnosti seoskog zbora. Muka glava domainstva bila bi dovoljna za rimski popis stanovnitva; je li Josip vukao svoju trudnu enu u Betlehem da je potedi od sramote poroaja u zaviajnom mjestu?C. S. Lewis o Bojem je planu pisao: "Cijela se stvar suava i suava, dok se ne svede na malu toku, malu kao vrh koplja - idovske djevojke na molitvi." Kad danas itam izvjetaj o Isusovu roenju zadrhtim pri pomisli na sudbinu svijeta koja je poivala na odgovorima dvoje seoskih tinejdera. Koliko puta je Marija ponavljala anelove rijei dok je osjeala kako Sin Boji udara o zid njezine maternice? Koliko puta je Josip smatrao upitnim svoj vlastiti susret s anelom - samo san? - dok je trpio vrelu sramotu ivei meu seljanima koji su jasno mogli vidjeti kako se mijenja izgled njegove zarunice?Nita ne znamo o Isusovim djedovima i bakama. to su oni mogli osjeati? Jesu li reagirali kao to danas reagiraju mnogi roditelji nevjenanih tinejdera, s provalom moralne srdbe, a zatim razdobljem smrknute tii-31ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOne, dok konano ne stigne slatko novoroene da otopi led i stvori krhko obiteljsko primirje? Ili su, kao mnogi gradski djedovi i bake danas, ljubazno ponudili da prime dijete pod vlastiti krov?Devet mjeseci munog objanjavanja, prisutnosti mirisa skandala -ini se da je Bog pripremio najponiavajue mogue okolnosti za njegov dolazak, kao da je elio izbjei svaku optubu za favoriziranje. Silno me se doima to se Sin Boji, kad je postao ljudsko bie, ponaao prema pravilima, strogim pravilima: mala mjesta nisu ljubazno postupala prema djeacima koji su odrastali sa sumnjivim oinstvom.Malcolm Muggeridge primjeuje da je injenica kako bi u nae vrijeme, s klinikama za planiranje koje nude prikladne naine za ispravljanje "pogreke" koja bi mogla nanijeti sramotu obiteljskom imenu, "u postojeim okolnostima bilo izuzetno nevjerojatno da bi Isusu uope bilo dozvoljeno da se rodi. Marijina trudnoa, u siromanim prilikama i s nepoznatim ocem, bila bi oito sluaj za pobaaj; a njezina pria, da je zaee posljedica intervencije Svetog Duha, ukazivala bi na potrebu za psihijatrijskim lijeenjem i jo pojaala uvjerenje da trudnou treba prekinuti. Tako bi na narataj, kojemu je Spasitelj potrebniji, moda, nego ijednome koji je postojao, bio suvie human da dopusti da se takav rodi."Meutim, djevica Marija, ije roditeljstvo nije planirano, reagirala je drukije. Sasluala je anela, razmislila o posljedicama i odgovorila: "Evo slubenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijei!" esto Boje djelo dolazi s dvije otrice, velikom radou i velikim bolom, i u tom jednostavnom odgovoru Marija je prihvatila oboje. Bila je prva koja je prihvatila Isusa pod njegovim uvjetima, bez obzira na osobnu cijenu.* * *

U esnaestom stoljeu, kad je isusovaki misionar Matteo Ricci otiao u Kinu, ponio je sa sobom primjerke religiozne umjetnosti da prikae kransku priu ljudima koji je nikad nisu uli. Kinezi su spremno usvojili slike Djevice Marije s djetetom na rukama, ali kad je pokazao slike raspea i pokuao objasniti da je Bog-dijete odrastao da bi bio razapet, sluateljstvo je reagiralo sa zgraanjem i uasom. Vie im se sviala Djevica pa su dali do znanja da e radije tovati nju nego razapetog Boga.32ROENJE - POSJET PLANETUDok i dalje prevrem gomilu boinih estitki, shvaam da mi u kranskim zemljama inimo to isto. Mi slavimo topao, pripitomljen blagdan, osloboen svakog nagovjetaja skandala. Osim toga, mi ga oslobaamo od svakog podsjeanja na to da je pria koja je poela u Betlehemu zavrila na Golgoti.U Lukinu i Matejevu izvjetaju o Isusovu roenju samo jedna osoba, ini se, shvaa tajanstvenu prirodu onoga to je Bog pokrenuo: stari Si-mun, koji je u bebi prepoznao Mesiju, instinktivno je razumio sukob do kojeg e sigurno doi. "Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignue mnogima u Izraelu i za znak osporavan...", rekao je, a zatim prorekao da e ma probosti duu Mariji. imun je nekako slutio, premda se na povrini malo toga promijenilo - autokrat Herod jo je uvijek vladao, rimska vojska jo uvijek je prikupljala domoljube, Jeruzalem je jo uvijek bio preplavljen prosjacima - ispod toga sve se promijenilo. Stigla je nova sila koja e potkopati svjetske sile.Isprva, Isus uope nije izgledao kao prijetnja tim silama. Rodio se pod cezarom Augustom, u vrijeme kad se Rimskim Carstvom pronio daak nade. August je, vie od bilo kojeg drugog vladara, potaknuo oekivanja o tome to bi voa mogao ostvariti i to bi drutvo moglo postii. Zapravo, August je prvi posudio grku rije za "evanelje" ili "radosnu vijest" i primijenio je kao etiketu za svoj novi svjetski poredak predstavljen njegovom vladavinom. Carstvo ga je proglasilo bogom i uspostavilo obrede bogosluja. Njegov prosvijetljeni i stabilni reim, vjerovali su mnogi, trajat e zauvijek kao konano rjeenje problema vladanja.U meuvremenu, u opskurnom uglu Augustova carstva, kroniari tih dana nisu zapazili roenje djeteta koje je dobilo ime Isus. Za njega znamo uglavnom zahvaljujui etirima knjigama koje su napisane vie godina poslije njegove smrti, u vrijeme kad je manje od pola postotka rimskog svijeta ikad ulo za njega. Isusovi biografi takoer e posuditi rije evanelje, navijetajui potpuno drukiju vrstu novog svjetskog poretka. Spomenut e Augusta samo jednom, onako usput, da odrede datum popisa puanstva, kojim je osigurano da se Isus rodi u Betlehemu.Najraniji dogaaji u Isusovu ivotu, ipak, pruaju nagovjetaj opasnosti nevjerojatne borbe. Herod Veliki, idovski kralj, nametnuo je rimsku vlast na lokalnoj razini, a ironijom povijesti njegovo ime poznajemo uglavnom zbog masakra nevinih. Nikad nisam vidio boinu estitku33ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOkoja prikazuje ovaj dravom poduprt in terora, ali i on je bio dio Kristova dolaska. Premda svjetovna povijest ne govori o tom zloinu, nitko tko je upoznat s Herodovim ivotom ne sumnja da je za to bio sposoban. Dao je pogubiti dva urjaka, svoju vlastitu enu Marijamnu i dva svoja sina. Pet dana prije svoje smrti zapovjedio je uhienje mnogih graana i naredio da se na dan njegove smrti pogube kako bi u zemlji osigurao odgovarajue ozraje alovanja. Za takvog despota manja procedura istrebljenja u Betlehemu nije predstavljala nikakav problem.U stvari, rijetko je koji dan pod Herodovim reimom proao bez pogubljenja. Politika klima u vrijeme Isusova roenja bila je slina onoj u Rusiji 1930-ih, pod Staljinom. Graani se nisu mogli javno okupljati. U Herodovoj glavi zapovijed da pobiju betlehemsku novoroenad bila je vjerojatno sasvim razuman in, preventivni postupak da sauva stabilnost svojeg kraljevstva protiv glasina o invaziji nekog drugog.U knjizi For the Time Being, W. H. Auden nastoji prikazati to se moglo odvijati u Herodovoj glavi dok je donosio odluku o masakru:Danas je bio jedan od onih savrenih zimskih dana, hladan, prozraan i tako savreno tih da se lave pastirskog psa uje kilometrima, velianstvene se divlje planine priblie gotovo do samih gradskih

vrata, a um se osjea savreno budan, i ove veeri, dok stojim pored ovog prozora visoko u utvrdi, nema nieg u cijeloj velianstvenoj panorami ravnice i planina to bi ukazivalo da Carstvu prijeti opasnost vea od bilo kakve invazije Tatara na trkaim devama ili zavjere pretorijanske garde...ovjee, zato se to bijedno dijete nije rodilo negdje drugdje?I tako je Isus Krist uao u svijet usred sukoba i terora i svoje djetinjstvo proveo skriven u Egiptu kao izbjeglica. Matej biljei da je lokalna politika ak odredila gdje e Isus odrasti. Kad je umro Herod Veliki, jedan je aneo javio Josipu da se sada moe sigurno vratiti u Izrael, ali ne u kraj u kojem je vlast preuzeo Herodov sin Arhelaj. Zato je Josip odveo svoju obitelj u Nazaret, na sjeveru, gdje su ivjeli pod upravom Antipe, drugog od Herodovih sinova, onoga kojeg e Isus nazvati "lisicom" i koji e zapovjediti da Ivanu Krstitelju odsijeku glavu.Nekoliko godina kasnije, Rimljani su preuzeli izravnu vlast nad junom provincijom koja je obuhvaala i Jeruzalem, a najokrutniji i najzlo-34ROENJE - POSJET PLANETUglasniji od tih upravitelja bio je ovjek koji se zvao Poncije Pilat. S dobrim vezama, Poncije Pilat oenio se unukom cezara Augusta. Prema Luki, Herod Antipa i rimski upravitelj Pilat smatrali su jedan drugoga neprijateljem do dana kad ih je sudbina povezala da odlue to e uiniti s Isusom. Tog su dana suraivali, nadajui se da e uspjeti tamo gdje je Herod Veliki doivio neuspjeh: uklanjajui neobinog pretendenta i tako spaavajui kraljevstvo.Od poetka do kraja sukob izmeu Rima i Isusa inio se potpuno jednostranim. Isusovo pogubljenje uinit e prividno kraj svakoj prijetnji, ili se tako pretpostavljalo u to vrijeme. Tiranija e ponovno pobijediti. Nikome nije palo na pamet da bi njegovi tvrdoglavi sljedbenici mogli nadivjeti Rimsko Carstvo.* * *injenice o Boiu, opjevane rimama u pjesmama, recitirane u crkvenim igrokazima, ilustrirane na estitkama, postale su tako uobiajene da je lako propustiti poruku iza tih injenica. Nakon jo jednog itanja ovih izvjetaja o Isusovu roenju, pitam se: Ako nam je Isus doao otkriti Boga, to me ovaj prvi Boi ui o Bogu?Iznenauju me rijei koje mi dolaze na um dok razmiljam o ovom pitanju. Ponizan, pristupaan, prezren, odvaan - rijei koje se ba ne ine prikladnima da se primijene na boanstvo.Ponizan. Prije Isusa gotovo nijedan poganski pisac nije upotrijebio rije "ponizan" kao pohvalu. Meutim, dogaaji povezani s Boiem neizbjeno ukazuju na ono to se ini proturjenim: ponizan Bog. Bog koji je doao na zemlju nije to uinio u bjesnilu vihora niti u vatri koja prodire. Nezamislivo, Tvorac svega smanjio se, smanjio, smanjio i postao malen kao jajace, jedno i jedino oploeno jajace, jedva vidljivo golom oku, jajace koje e se dijeliti i ponovno dijeliti dok fetus ne dobije oblik, poveavajui se stanicu za stanicom u nervoznoj tinejderici. "Beskraj-nost zatvorena u tvojoj dragoj utrobi", s uenjem je rekao pjesnik John Donne. On "sam sebe 'oplijeni'... ponizi sam sebe", rekao je apostol Pa-vao prozainije.Sjeam se kako sam tijekom jednih boinih blagdana sjedio u prekrasnom auditoriju u Londonu i sluao Handelova Mesiju, dok je veliki35ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOzbor pjevao o danu kad e se "slava Gospodnja otkriti". To prijepodne proveo sam u muzejima promatrajui nekadanju slavu Engleske - krunske dragulje, ukraeno ezlo od istog zlata, gradonaelnikova pozlaena kola - pa mi je sinulo da su upravo slike takvog bogatstva i moi morale ispunjavati misli Izaijinih suvremenika koji su prvi uli to obeanje. Kad su idovi itali Izaijine rijei, nema sumnje da su se s velikom nostalgijom sjeali slavnih Salomonovih dana kad je "uinio da u Jeruzalemu bude srebra kao kamenja".Meutim, Mesija koji se pojavio bio je obuen u drugu vrstu slave, u slavu poniznosti. "Povik muslimana 'Bog je velik' je istina za ije pouavanje ljudi nije potrebno natprirodno bie", pie otac Neville Figgis. "Da je Bog malen istina je kojoj je Isus uio ovjeka." Bog koji je huao, koji je vojske i carstva mogao povlaiti kao figure na ahovskoj ploi, taj se Bog pojavio u Palestini kao

novoroene koje nije moglo govoriti, jesti tvrdu hranu i kontrolirati svoj mjehur, koje je za sklonite, hranu i ljubav ovisilo o tinejderici.Kad sam u Londonu bacio pogled prema kraljevskoj loi u kojoj je sjedila kraljica sa svojom obitelji, naas sam primijetio tipian nain na koji se vladari kreu u svijetu: s tjelesnim uvarima, zvukovima trube i isticanjem sjajne odjee i bljetava nakita. Kraljica Elizabeta nedavno je posjetila Sjedinjene Amerike Drave i novinari su s uivanjem prenosili to je sve u to bilo ukljueno: tisuu osamsto kilograma prtljage s dva kompleta odjee za svaku prigodu, alobnu odjeu za sluaj neije smrti, dvadeset litara krvne plazme i bijelom jareom konom presvuena zahodska daska. Dovela je sa sobom svog frizera, dvije sobarice i mnotvo drugih posluitelja. Kratak posjet kraljevske osobe stranoj zemlji moe lako kotati dvadeset milijuna dolara.U skromnoj suprotnosti, Boji posjet zemlji odigrao se u zaklonu za ivotinje bez prisutnih posluitelja; osim u jaslama nije bilo mjesta da se poloi novoroene. A dogaaju koji je podijelio povijest, pa i nae kalendare u dva dijela, vjerojatno je prisustvovalo vie ivotinja nego ljudi. Mula ga je mogla pogaziti. "Kako je tiho, kako je utke dan udesni dar."** Jedna od boinih pjesama: "How silentlv, how silently, the vvondrous gift is given / So God imparts to human hearts the blessings of his heaven."36ROENJE - POSJET PLANETUU jednom trenutku nebo je bilo obasjano anelima, ali tko je vidio taj prizor? Nepismeni najamnici koji su uvali tua stada, beznaajni ljudi koji nam nisu ostavili ni svoja imena. Pastiri su bili na tako zlu glasu da su ih pristojni idovi spominjali zajedno s "bezbonicima", pa su smjeli doi samo u vanjska predvorja hrama. A upravo je njih Bog izabrao da pomognu proslaviti roenje onoga koji e kasnije biti poznat kao prijatelj grenika.U Audenovoj pjesmi mudraci objavljuju: "Ba ovdje, u ovim trenucima, nae beskrajno putovanje zavrava." A pastiri kau: "Ba ovdje, u ovim trenucima, nae beskrajno putovanje poinje." Potraga za svjetskom mudrou zavrila je; pravi je ivot upravo poeo.Pristupaan. Oni meu nama, koji su odgojeni u tradiciji neformalne ili privatne molitve, moda ne cijene promjenu koju je Isus izvrio u nainu na koji ljudska bia pristupaju boanstvu. Hinduist prinosi rtve u hramu. Muslimani se na koljenima sputaju tako nisko da elom dodiruju tlo. injenica je da je u veini tradicionalnih religija strah primarni osjeaj kad netko pristupa Bogu.Nema sumnje da su idovi povezivali strah s bogotovljem. Gorui Mojsijev grm, Izaijina erava, nezemaljska Ezekijina vienja - osoba "blagoslovljena" izravnim susretom s Bogom oekivala je da e ostati samo oprena ili e zraiti svjetlom ili moda biti obogaljena kao Jakov. Takvi su jo bili sretnici: idovska djeca ula su prie o svetoj gori u pustinji koja je bila smrtonosna za svakoga tko bi je dotaknuo. Pogreno postupi s kovegom saveza i umire. Ui u Svetinju nad svetinjama i nikad vie nee iv izii.Meu narodom koji je u hramu odvojio posebno svetite za Boga i ustezao se izgovoriti njegovo ime, Bog se iznenada pojavio kao djetece u jaslama. to moe biti manje zastraujue od novoroeneta kome su udove vrsto povezali uz tijelo? U Isusu je Bog naao nain da se javi ljudskim biima na nain koji ne izaziva strah.Zapravo, strah nije nikad valjano djelovao. U Starom zavjetu nalazimo vie slabih nego uzvienih trenutaka. Bio je potreban novi pristup, novi Savez, da se posluimo rijeima Biblije, koji nee isticati veliki ponor izmeu Boga i ovjeanstva ve e ga, naprotiv, premostiti.Moja prijateljica Kathv koristila se igrom "Pogodi tko je?" da pomogne svom estogodinjaku da upozna razliite ivotinje. On je bio na redu:37ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAO"Mislim na sisavca. Velik je i vri arolije." Kathv je neko vrijeme razmiljala, a onda odustala: "Ne znam." "To ti je Isus!", rekao je njezin sin pobjedonosno. U tom trenutku je ovaj odgovor izgledao bez potovanja, rekla mi je Kathv, ali kasnije, kad je o njemu razmiljala, shvatila je da je njezin sin pokazao uznemirujui uvid u dubinu utjelovljenja: Isus je bio sisavac.Utjelovljenje sam upoznao kad sam imao akvarij s morskom vodom. Otkrio sam da odravanje

takvog akvarija nije jednostavno. Morao sam imati prijenosni kemijski laboratorij za praenje razine duikovih soli (nitrata) i koliinu amonijaka. Unosio sam vitamine i antibiotike, sulfa lijekove i dovoljno enzima da od njih kamen pone rasti. Filtrirao sam vodu kroz staklena vlakna i ugljen i izlagao je ultraljubiastom svjetlu. Pomislili biste da e moje ribe, s obzirom na svu energiju koju sam utroio za njih, pokazati bar zahvalnost. Nije tono. Svaki put kad bi se nad akvarijem pojavila koja sjena, one bi zaronile da se sakriju u najbliu koljku. Prema meni su pokazivale samo jednu "emociju" - strah. Premda sam otvarao poklopac i redovno davao hranu, triput dnevno, na svaki moj posjet reagirali su kao na siguran znak moje namjere da ih izloim muenju. Nisam ih mogao uvjeriti u svoje dobre namjere.Za moje ribe bio sam boanstvo. Bio sam za njih suvie velik, a moji postupci suvie neshvatljivi. Moja milosrdna djela smatrali su okrutno-u, moje pokuaje ozdravljenja kao unitenje. Da bih promijenio njihovo shvaanje, poeo sam uviati, bio bi potreban neki oblik utjelovljenja. Morao bih postati riba i "govoriti" im jezikom koji bi mogli razumjeti.Da ljudsko bie postane ribom, to nije nita u usporedbi s onim to je Bog postao beba. A prema evaneljima, upravo se to dogodilo u Betlehemu. Bog koji je stvorio materiju oblikovao se unutar nje, kao da umjetnik postane tokica na platnu ili da dramski pisac postane neki lik u svojoj vlastitoj drami. Bog je napisao priu, koristei se stvarnim licima, na stranici stvarne povijesti. Rije je postala tijelom.Prezren. Trzam se dok piem ovu rije, posebno u vezi s Isusom. Gruba je to rije koja opisuje ljude za koje se oekuje da budu neuspjeni i rtve nepravde. Ali itajui izvjetaje o Isusovu roenju ne mogu a da ne zakljuim, premda je svijet vie naklonjen bogatima i monima, da je Bog naklonjen prezrenima. "Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne. Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne", rekla je Marija u svojem hvalospjevu.38ROENJE - POSJET PLANETULaszlo Tokes, rumunjski pastor, ije je zlostavljanje izazvalo gnjev i potaknulo pobunu protiv komunitikog vladara Ceausescua, pria kako je pripremao boinu propovijed za malu planinsku crkvu u koju su ga prognali. Policija je zatvarala disidente i u itavoj zemlji je izbilo nasilje. Bojei se za ivot, Tokes je zakljuao vrata, sjeo i jo jednom proitao izvjetaje u Lukinu i Matejevu evanelju. Nasuprot veini pastora koji e propovijedati na Boi, izabrao je za svoj uvodni tekst retke koji opisuju Herodov masakr nevinih. Bio je to tekst koji je najizravnije govorio njegovoj pastvi. Oni su dobro razumjeli to je ugnjetavanje, strah, nasilje i svakodnevna sudbina gubitnika.Sljedei dan, na Boi, proulo se da je Ceausescu uhien. Zazvonila su crkvena zvona i radost je preplavila Rumunjsku. Pao je jo jedan kralj Herod. Tokes se prisjea: "Svi dogaaji boinog izvjetaja sada su za nas poprimili novu, sjajnu dimenziju, dimenziju povijesti ukorijenjene u stvarnosti naeg ivota... Za one od nas koji su ih doivjeli, boini dani 1989. godine predstavljali su bogati zvuni vez Boine prie, vrijeme kad je bilo lako shvatiti Boju providnost i ludost ljudske zloe, kao to je lako shvatiti sunce i mjesec iznad vjenih transilvanskih breuljaka." Prvi put u etiri desetljea Rumunjska je slavila Boi kao narodni blagdan.Moda je najbolji nain da shvatimo "prezrenu" narav utjelovljenja tako da je izrazimo pojmovima koje danas razumijemo. Neudana majka, bez doma, bila je prisiljena potraiti zaklon dok je putovala da udovolji tekim zahtjevima kolonijalnih vlasti u vezi s porezom. ivjela je u zemlji koja se oporavljala od nasilnoga graanskog rata i jo uvijek nemirnoj - situacija slina onoj u suvremenoj Bosni, Ruandi ili Somaliji. Kao polovica svih majki koje se danas poraaju, ona je rodila u Aziji, u njenom najudaljenijem zapadnom uglu, u dijelu svijeta koji e pokazati da uope ne mari za sina kojega je rodila. Taj je sin postao izbjeglica u Africi, na kontinentu na kojem se i danas nalazi najvei broj izbjeglica.Pitam se to je Marija mislila o svojem militantnom hvalospjevu tijekom potresnih godina provedenih u Egiptu. Kod idova je Egipat izazivao prekrasne uspomene na monoga Boga koji je unitio faraonovu vojsku i donio osloboenje; sada je Marija tamo pobjegla, oajna, tuin-ka u tuoj zemlji, koja se skriva od svoje vlasti. Moe li njezino dijete, proganjano, bespomono, u bijegu, ikako ispuniti pretjerane nade svojeg naroda?

39ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOak je i jezik majine obitelji podsjeao na njihov prezren poloaj: Isus je govorio aramejski, trgovakim jezikom bliskom arapskom, bolnim podsjetnikom na podjarmljenost idova tuinskim carstvima.Neki su strani astrolozi (vjerojatno iz podruja dananjeg Iraka) doli u posjet Isusu, ali su idovi onog vremena te ljude smatrali "neistima". Naravno, kao svi dostojanstvenici oni su prvo posjetili vladajueg kralja u Jeruzalemu, koji nije imao pojma o djetetu u Betlehemu. Nakon to su vidjeli dijete i shvatili tko je, ovi su posjetitelji pokazali graanski neposluh: da zatite dijete prevarili su Heroda i otili kui drugim putem. Odluili su se za Isusovu stranu, protiv monika.Kad je odrastao, Isus je postao posebno osjetljiv prema siromasima, bespomonima i ugnjetavanima - ukratko, prema prezrenima. Danas teolozi raspravljaju o prikladnosti fraze "Boje davanje prednosti siromasima" kao naina da opiu Boju brigu za prezrene. Budui da je Bog pripremio okolnosti u kojima e se roditi na ovom planetu - bez moi ili bogatstva, bez prava, bez pravde - njegov izbor o tome kome daje prednost govori sam za sebe.Odvaan. Godine 1993. itao sam novinski izvjetaj o "Mesijinu javljanju" u Crovvn Heightsu, dijelu Brooklvna, u New Yorku. Dvadeset tisua Lubavitcherovih hasidijskih idova ivi u Crovvn Heightsu i 1993. mnogi od njih vjerovali su da Mesija obitava meu njima u osobi rabina Menachema Mendela Schneersona.Vijest o rabinovu pojavljivanju u javnosti pronijela se kao prerijska vatra ulicama Crovvn Heightsa i lubavitcherovci kovravih zulufa, u svojim crnim kaputima uskoro su urili plonicima prema sinagogi u kojoj se rabin obino molio. Sretnici koji su bili povezani mreom bipera mogli su biti meu prvima, trei prema sinagogi u trenutku kad su osjetili lako vibriranje. Stotine ih se naguralo u glavnu dvoranu, probijajui se laktovima i penjui se ak na stupove da naine vie prostora. Dvorana je bila ispunjena oekivanjem i mahnitanjem koje obino nalazimo na nekom sportskom dogaaju, a ne na bogosluju.Rabin je imao devedeset i jednu godinu. Prole godine doivio je modani udar i otad nije mogao govoriti. Kad su zastor konano povukli u stranu, oni koji su se okupili u sinagogi mogli su vidjeti krhkog starca s dugakom bradom koji je mogao samo mahnuti, nagnuti glavu i pokrenuti obrve. Meutim, ini se da nitko meu sluateljstvom nije40ROENJE - POSJET PLANETUna to obraao panju. "ivio na gospodar, na uitelj, na rabin, Kralj, Mesija, zauvijek i uvijek!", pjevali su jednoglasno stalno ponavljajui, sve jae, dok rabin nije uinio mali, delfski pokret rukom i zastor se spustio. Polako su se razili, uivajui u tom trenutku, u nekom stanju ekstaze.*Kad sam prvi put itao ovaj novinski izvjetaj, zamalo sam se glasno nasmijao. Koga ti ljudi pokuavaju prevariti - devedesetogodinji nijemi Mesija u Brooklvnu? A onda sam iznenada shvatio: reagirao sam na rabina Schneersona upravo kao to su ljudi u prvom stoljeu reagirali na Isusa. Mesija iz Galileje? Tesarov sin? Svata.Prezir koji sam osjeao itajui o rabinu i njegovim fanatinim sljedbenicima omoguio mi je da bolje razumijem reakcije s kojima se Isus suoavao tijekom svog ivota. Njegovi su susjedi pitali: "Nije li mu majka Marija, a braa Jakov, i Josip, i imun, i Juda?" "Odakle ovomu ta mudrost i te udesne sile?" Drugi su se sunarodnjaci rugali: "Iz Naza-reta da moe biti to dobro?" Njegova vlastita obitelj pokuala ga je ukloniti, uvjerena da je poludio. Vjerski strunjaci nastojali su ga ubiti. Sto se tie prevrtljivih obinih ljudi, u jednom su trenutku tvrdili: "Zloduha ima pa mahnita!" da bi ga ve u sljedeem pokuali silom okruniti za kralja.Trebalo je hrabrosti, vjerujem, da Bog odloi svoju silu i slavu i zauzme mjesto meu ljudskim biima koja e ga pozdraviti istom mjeavinom bahatosti i sumnjiavosti koju sam osjetio kad sam prvi put uo za rabina Schneersona u Brooklynu.Trebalo je hrabrosti da sie na planet poznat po nemilosrdnom nasilju, meu narod poznat po odbacivanju proroka. Koju je jo luu stvar mogao Bog uiniti?I prva no u Betlehemu zahtijevala je hrabrost. Kako se Bog Otac osjeao te noi, bespomoan kao

svaki ljudski otac, gledajui kako se Njegov sin pojavljuje krvlju umrljana lica u grubom, hladnom svijetu? U mislima mi se javljaju stihovi dviju boinih pjesama. Prvi, "Mali Gospodin Isus nikada ne plae", ini mi se smirenijom verzijom onoga to se dogaalo u Betlehemu. Zamiljam da je Isus te noi plakao kao svako dru-* Rabin Schneerson umro je u lipnju 1994. Sada mnogi lubavitcherovci oekuju njegovo tjelesno uskrsnue.41ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOgo dijete koje je dolo na svijet, svijet koji e mu dati itekoliko razloga da plae i kao odrasla osoba. Drugi stih, iz "O Betleheme, grade mali", izgleda savreno toan danas kao i prije dvije tisue godina: "Nade i strahovi cijelog svijeta noas na tebi poivaju."*"Od svih kreda, kranstvo je dodalo hrabrost Stvoriteljevim vrlinama", rekao je G. K. Chesterton. Potreba za tom hrabrou poela je s Isusovom prvom noi i nije zavrila do njegove posljednje noi.Postoji jo jedno gledite o Boiu koje nikad nisam vidio na boinoj estitki, jer mu nijedan umjetnik, pa ni William Blake, nije mogao dati ono to zasluuje. Otkrivenje 12. daje nam nakratko mogunost da nazremo kako je Boi morao izgledati negdje daleko iza Andromede: Boi s gledita anela.Izvjetaj se radikalno razlikuje od izvjetaja o roenju u evaneljima. Otkrivenje ne spominje pastire niti kralja djecoubojicu; umjesto toga opisuje zmaja koji vodi estoku borbu na nebu. ena obuena u sunce s krunom od dvanaest zvijezda vie u boli i mukama raanja. Odjednom se pojavljuje golemi crveni zmaj koji svojim repom skida treinu zvijezda s neba i baca ih na zemlju. On se gladno postavlja pred enom, ekajui da prodre njeno dijete im se rodi. U posljednjem trenutku novoroene biva odneseno u sigurnost, ena bjei u pustinju, i izbija opi kozmiki rat.Otkrivenje je po svim mjerilima neobina knjiga i itatelji moraju razumjeti njezin stil kako bi shvatili ovaj izuzetni prizor. U svakodnevnom ivotu simultano se odvijaju dva paralelna zbivanja, jedno na zemlji, a drugo na nebu. Meutim, Otkrivenje ih vidi zajedno, dozvoljavajui brzo bacanje pogleda iza scene. Na zemlji se rodilo dijete, kralj je to nauo i potraga je zapoela. Na nebu je poela velika invazija, odluan napad vladara sila dobra na prijestolje zla u svemiru.John Milton je ovaj trenutak velianstveno izrazio u Izgubljenom raju i Vraenom raju (Paradise Lost i Paradise Regained), u pjesmama koje nebo i pakao ine sreditem zanimanja, a zemlju pravim bojitem za nji-* "The little Lord Jesus, no crving he makes" i "O Little Town of Bethlehem" sa stihom: "The hopes and fears of ali the vvorld do rest on thee tonight."42ROENJE - POSJET PLANETUhove sukobe. Suvremeni pisac J. B. Phillips takoer je pokuao istaknuti ovo gledite, na manje epskoj razini, i prolog Boia obratio sam se Phil-lipsovoj mati kako bih pokuao izbjei svoje gledite vezano za zemlju.Prema Phillipsovoj verziji, stariji aneo pokazuje jednom veoma mladom anelu ljepote svemira. Oni promatraju vrtoglavo okretanje galaksija i uarenih sunca, a onda polete preko beskonanih udaljenosti svemira dok konano ne uu u jednu galaksiju s petsto milijardi zvijezda.Kad su se njih dvojica pribliili zvijezdi koju nazivamo naim suncem i planetima koji krue oko nje, stariji je aneo pokazao na malu i dosta beznaajnu kuglu koja se jako sporo okretala oko svoje osi. Malom anelu, ije su misli bile ispunjene dotad vienom veliinom i sjajem, izgledala je nezanimljiva kao prljava teniska loptica."Obrati posebnu panju na nju", rekao je stariji aneo upirui prstom."Pa, meni se ini jako mala i prilino prljava", rekao je mali aneo. "to je kod nje posebno?"Dok sam itao Phillipsovu fantaziju, pomislio sam na slike koje su astronauti Apolla slali na zemlju, opisujui kako je na planet "itav okru-gao i lijep i malen", plavozelena i smea kugla objeena u prostoru. Kad je kasnije govorio o tom prizoru, Jim Lovell je rekao: "Bilo je to jo jedno nebesko tijelo, oko etiri puta vee od mjeseca. Ali je sadravalo svu nadu i ivot i sve to je posada Apolla 8

poznavala i voljela. Bila je to najljepa stvar koja se mogla vidjeti na itavom nebu." To je bilo gledite ljudskih bia.No, malom anelu zemlja nije izgledala dojmljivo. Sa zapanjenom nevjericom sluao je kad mu je stariji aneo rekao da je taj planet, malen i beznaajan i ne ba ist, bio poznati Posjeeni planet."Misli rei da je na veliki i slavni Princ... siao osobno na ovu petorazrednu malu loptu? Zato bi uinio tako neto?"Lice malog anela namrtilo se od gnuanja. "eli li mi rei", kazao je, "da se spustio tako nisko da postane jedno od tih puzavih, gmizavih stvorenja na toj lebdeoj lopti?""Da, i ne vjerujem da bi mu se svialo da ih tim tonom naziva 'puzavim, gmizavim stvorenjima'. Koliko god nam to izgledalo neobi-43ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOno, On ih voli. Siao je da ih posjeti nastojei ih podii kako bi postali slini njemu."Mali je aneo izgledao zbunjeno. Takva misao gotovo je nadilazila njegovo shvaanje.Ona gotovo nadilazi i moje shvaanje, pa ipak, prihvaam da je ovo shvaanje klju za razumijevanje kranstva i, zapravo, kamen temeljac moje vjere. Kao kranin vjerujem da ivimo u paralelnim svjetovima. Jedan od njih sastoji se od breuljaka i jezera, od sjenika i politiara i pastira koji nou uvaju stada. Drugi se sastoji od anela i mranih sila i nekih mjesta negdje vani, nazvanih nebo i pakao. Jedne hladne noi, u mraku, meu naboranim betlehemskim breuljcima, ova su se dva svijeta nala u dramatinoj toki sjecita. Bog, koji ne zna za prije ili poslije, uao je u vrijeme i prostor. Bog, koji ne poznaje granica, preuzeo je okantnu sputanost koom novoroeneta, zloslutno ogranienje koje prua smrtnost.Kasnije e jedan apostol pisati: "On je slika Boga nevidljivoga, Prvo-roenac svakog stvorenja... on je prije svega i sve stoji u njemu." Ali ono malo oevidaca te boine noi nije nita od toga vidjelo. Vidjeli su novoroene kako se upinje da upotrijebi nikad dotad koritena plua.Moe li ova betlehemska pria o Stvoritelju, koji je siao da se rodi na jednom malom planetu, biti istinita? Ako jest, to je pria bez premca. Nikad vie ne moramo se pitati znai li ono to se dogodilo na ovoj prljavoj maloj teniskoj lopti ita za ostali svemir. Nije nikakvo udo da je aneoski zbor snano spontano zapjevao i uznemirio ne samo nekoliko pastira ve itav svemir.443.Podrijetlo i okolnosti - idovski korijeni i tlo/ ovo je velika proturjenost: premda je bio idov, njegovi sljedbenici nisu bili idovi.voltaire3.Podrijetlo i okolnosti - idovski korijeni i tloKao djeak koji je odrastao u Bijeloj protestantskoj drutvenoj zajednici u Atlanti (WASP), u amerikoj saveznoj dravi Georgiji, nisam poznavao nijednog idova. Zamiljao sam idove kao strance s jakim naglaskom i neobinim eirima, koji ive u Brooklvnu ili nekom udaljenom mjestu gdje svi studiraju za psihijatre i glazbenike. Znao sam da su idovi imali neke veze s Drugim svjetskim ratom, ali gotovo nita nisam uo o holokaustu. Ti ljudi svakako nisu imali veze s mojim Isusom.Tek sam se u svojim ranim dvadesetim godinama sprijateljio s jednim idovskim fotografom koji me oslobodio mnogih predrasuda o njima. Kad smo jedne veeri do kasno ostali razgovarati, opisao mi je kako je izgledalo kad je u holokaustu izgubio dvadeset i sedam lanova svoje obitelji. Kasnije me upoznao s Eliem VVieselom, Chaimom Potokom, Martinom Bu-berom i drugim idovskim piscima, i poslije svih tih susreta poeo sam itati Novi zavjet drugim oima. Kako sam to mogao propustiti! Isusovo plavooko idovstvo iskae iz Matejeve prve reenice koja ga predstavlja kao "sina Davidova, sina Abrahamova".U crkvi smo Isusa priznavali kao "jedinoroenoga Sina Bojega. Roenog od Oca prije svih vjekova... pravoga Boga od pravoga Boga". Meutim, ovo je vjerovanje svjetlosnim godinama daleko od evaneoskog izvjetaja kako je Isus odrastao u idovskoj obitelji i u zemljoradnikom

gradu Nazaretu. Kasnije sam saznao da ak ni obraeni idovi - koji su mogli prikazati Isusa mnogo jae ukorijenjena u idovskom tlu - nisu bili pozvani na kalcedonski sabor koji je formulirao ovo vjerovanje. Mi pogani47ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOizloeni smo stalnoj opasnosti da dopustimo da nam promakne Isusovo idovstvo, pa ak i njegova ljudska priroda.Povijesna je injenica da smo mi usvojili njihova Isusa. Kad sam Isusa bolje upoznao, postao sam svjestan da svoj ivot nije proveo meu Zidovima prvog stoljea samo zato da bi u dvadesetom spasio Amerikance. Jedini je od svih ljudi u povijesti imao povlasticu da izabere gdje i kada e se roditi, a on je izabrao pobonu idovsku obitelj koja je ivjela u zabaenom protektoratu poganskog imperija. Sada vie ne mogu zamisliti Isusa odvojenog od njegova idovstva kao to ne bih mogao razumjeti Gan-dhija odvojenog od njegova indijskog podrijetla. Moram se vratiti daleko u prolost i zamisliti Isusa kao idova u prvom stoljeu s filakterijem na zapeu i palestinskom prainom na sandalama.Martin Buber je rekao: "Mi idovi znamo [Isusa] na neki nain - u impulsima i osjeajima njegova idovstva - koji ostaje nedostupan nezna-bocima koji mu se pokoravaju." U pravu je, naravno. Da bih upoznao izvjetaj o Isusu, moram, na isti nain kao to upoznajem izvjetaj o bilo kome drugome, saznati neto o njegovoj kulturi, obitelji i okruenju.Slijedei ovo naelo Matej ne poinje svoje evanelje kao to bih ga ja poeo, provokativnim pitanjem: "Kako e ova knjiga promijeniti va ivot", ve sa suhoparnim popisom imena, Isusovim rodoslovljem. Matej je izabrao reprezentativni uzorak od etrdeset dva narataja idova kako bi utvrdio Isusovo kraljevsko podrijetlo. Kao i jadni potomci svrgnutih europskih kraljevskih kua, seljaka obitelj Josipa i Marije mogla je svoje podrijetlo pratiti unatrag do nekih poznatih predaka, ukljuujui najveeg izraelskog kralja Davida i njegova izvornog utemeljitelja Abrahama.** Matejev popis imena sadri i neke neugodne tajne. Sjetite se spomenutih ena (rijetkosti u idovskom rodoslovu). Bar su tri od njih bile tuinke, to je moda bio nain na koji je Matej elio nagovijestiti da je Isus predstavljao univerzalno obeanje. idovski Mesija imao je neznaboake krvi!Tamara, udovica bez djece, morala se obui kao prostitutka da bi zavela svog svekra ne bi li mogla pridonijeti Isusovu rodoslovu. Rahaba se nije pretvarala ve je doista zaraivala za ivot kao prostitutka. A "Urijina ena", ili Bat eba, bila je cilj Davidove poude, to je izazvalo najpoznatiji kraljevski skandal Starog zavjeta. Ovi48PODRIJETLO 1 OKOLNOSTI - IDOVSKI KORIJENI I TLOIsus je odrastao u vrijeme obnove "idovskog ponosa". Kao protuudar na pritisak da usvoje grku kulturu, obitelji su nedavno poele usvajati imena koja podsjeaju na doba patrijarha i na izlazak iz Egipta (kao etniki Amerikanci koji za svoju djecu biraju afrika ili panjolsko-portugalska imena). Tako je Marija dobila ime po Mojsijevoj sestri Mirjam, a Josip, kao i etvorica Isusove brae, po jednome od dvanaest Jakovljevih sinova.Isusovo ime dolazi od rijei Joua - "on e spasiti" - to je u ono vrijeme bilo uobiajeno ime. (Kako pokazuju popisi igraa prve lige bejzbo-la, Isusovo ime postaje popularno meu Latinoamerikancima.) Njegova uobiajenost, neto slino kao "Bob" ili "Joe" danas, morala je vrijeati idovske ui u prvom stoljeu dok su sluali Isusove rijei. idovi nisu izgovarali asno ime BOG, osim to je to jednog dana u godini inio veliki sveenik, a ortodoksni idovi ak i danas paljivo sriu B_G. Za ljude odrasle s takvom tradicijom ideja da bi obian ovjek koji se zove Isus mogao biti Boji Sin i Spasitelj svijeta djelovala je uistinu sablanjivo. Isus je bio ovjek, za ime Boje, Marijin djeak.Znakovi Isusova idovstva izbijaju na povrinu u svim evaneljima. Kao bebu su ga obrezali. Znakovito je to jedini prizor iz djetinjstva pokazuje kako je njegova obitelj prisustvovala obveznom blagdanu u Jeruzalemu, nekoliko dana hoda od njihova doma. Kao odrastao ovjek Isus je dolazio na bogosluje u sinagogu i hram, slijedio je idovske obiaje i govorio izrazima koje su

njegovi sunarodnjaci razumjeli. ak i njegovi sukobi s drugim idovima, kao to su bili farizeji, podvlaili su injenicu da su od njega oekivali da dijeli njihove vrijednosti i postupa slino njima.Kao to je istaknuo njemaki teolog Jiirgen Moltmann, da je Isus ivio u Treem Reichu, vjerojatno bi bio igosan kao drugi idovi i poslan u plinsku komoru. Pogrom u njegovo vrijeme, kad je Herod masakrirao djecu, bio je posebno usmjeren protiv Isusa.Jedan moj prijatelj rabin spomenuo mi je da krani Isusov uzvik s kria: "Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio?" smatraju posebno znaajnim trenutkom borbe izmeu Oca i Sina. idovi, meutim, u ovim rijeimasumnjivi preci pokazuju da je Isus uao u ljudsku povijest otvoreno, voljni potomak njezine sramote. Nasuprot tome, Herod Veliki, kralj koji je vladao u vrijeme Isusova roenja, iz tatine je naredio da se unite izvjetaji o njegovu rodoslovlju, jer nije elio da itko usporeuje njegovo podrijetlo s podrijetlom drugih.49ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOuju samrtni krik jo jedne idovske rtve. Isus nije bio prvi, a svakako ni posljednji idov koji je izloen muenju povikao ove rijei iz Psalama.No, poslije samo nekoliko narataja od Isusova ivota, dolo je do neobina preokreta. Uz rijetke iznimke, idovi su ga prestali slijediti i crkva je postala potpuno neznaboaka. to se dogodilo? ini mi se da Isus nije uspio ispuniti oekivanja Mesije kojeg su idovi oekivali.* * *Bilo bi nemogue meu vjernim idovima preuveliavati vanost rijei Mesija. Rukopisi otkriveni 1947. kod Mrtvoga mora potvruju da je kumranska zajednica oekivala neposredni dolazak mesijanske osobe, ostavljajui jedno prazno mjesto za njega prigodom svetog obroka. Koliko god izgledalo drsko sanjati da e mala provincija, stijenjena izmeu velikih sila dati vladara svijeta, idovi su upravo to vjerovali. U svojoj su budunosti vidjeli kralja koji e njihovoj zemlji vratiti slavu.Tijekom Isusova ivota u zraku je lebdjela pobuna. Povremeno bi se pojavili lani mesije da povedu pobune koje bi bile uguene energinim mjerama. Uzmimo samo jedan primjer: neki prorok poznat kao "Egip-anin" privukao je u pustinju mnotvo pred kojim je objavio da e se na njegovu zapovijed uruiti jeruzalemske zidine. Rimski upravitelj poslao je za njima odred vojnika i pobio etiri tisue pobunjenika.Kad se proulo da se jo jedan dugo oekivani prorok pojavio u pustinji, mnotvo je polo da vidi divljeg ovjeka obuenog u devinu kou. "Nisam ja Krist [Mesija]", ponavljao je Ivan Krstitelj i nastavio jo vie poticati nade govorei uzvienim rijeima o onome koji e se uskoro pojaviti. Ivanovo pitanje upueno Isusu: "Jesi li ti Onaj koji ima doi ili drugoga da ekamo?" bilo je stvarno najvanije pitanje onog vremena, koje se svuda aptalo.Svaki je hebrejski prorok uio da e jednog dana Bog uspostaviti svoje kraljevstvo na zemlji i to je bio razlog to su glasine o "sinu Davi-dovu" tako rasplamsale idovske nade. Bog e osobno dokazati da ih nije zaboravio. Izaija je to prikazao rijeima: "O, da razdre nebesa i sie... pred licem tvojim tresla bi se brda, pred tobom bi drhtali narodi."Budimo iskreni. Kad se na sceni pojavio onaj na koga je Ivan ukazivao, niti su se tresla brda niti su drhtali narodi. Isus ni izdaleka nije zadovo-50PODRIJETLO I OKOLNOSTI - IDOVSKI KORIJENI I TLOljio raskone nade idova. Dogodilo se suprotno: poslije jednog narataja rimski vojnici sravnili su Jeruzalem sa zemljom. Mlada kranska crkva prihvatila je razaranje hrama kao znak kraja saveza izmeu Boga i Izraela, i poslije prvog stoljea jako se malo idova obraalo na kranstvo. Krani su prisvojili idovska Pisma, preimenovali ih u "Stari zavjet" i uinili kraj veini idovskih obiaja.Odbaeni od strane crkve, okrivljeni za Isusovu smrt, neki su idovi poveli kampanju protiv krana. Proirili su glasinu da je Isus bio nezakoniti potomak Marijine veze s jednim rimskim vojnikom i napisali okrutnu parodiju evanelja. Isus je objeen uoi Pashe, stajalo je u jednom izvjetaju, jer se "bavio vraanjem i varao i zavodio Izraela". ovjek ije su roenje aneli slavili s

proglasom mira na zemlji postao je veliko razvode u povijesti ovjeanstva.* * *Prije nekoliko godina sreo sam u Nevv Orleansu deset krana, deset idova i deset muslimana. Psihijatar i pisac M. Scott Peck pozvao nas je da ustanovi moemo li nae razlike nadvladati toliko da stvorimo neku vrstu drutvene zajednice.Svaka je religija odrala jedno bogosluje - muslimani u petak, idovi u subotu, krani u nedjelju - dok su ostali bili pozvani da promatraju. Bogosluja su pokazala upeatljive slinosti i podsjetila nas koliko toga je svima trima vjerama zajedniko. Moda intenzitet osjeaja meu ovim trima tradicijama potjee iz zajednike batine: obiteljske svae su uvijek najtee, a graanski ratovi najkrvaviji.U Nevv Orleansu nauio sam novu rije: istisnutost. idovi su bili ogoreni idejom da je kranska vjera istisnula judaizam. "Smatram to kuriozitetom povijesti, kao da je moja religija stavljena u staraki dom", rekao je jedan. "Uostalom, smeta mi kad ujem izraz 'starozavjetni Bog' pa ak i 'Stari zavjet'." Krani su takoer preuzeli rije Mesija, ili njezinu grku jednoznanicu "Krist". Jedan je rabin ispriao kako je odrastao u jedinom idovskom domainstvu u malom gradu u Virginiji. Svake godine su krani traili da njegov otac, potovani lan drutva (i kao idov nepristran u suenju), ocijeni izlobu boine rasvjete i odlui koje kue zasluuju nagrade. Kao djeak, ovaj rabin vozio se s ocem pored svake51ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOkue u gradu, eznutljivo i s neshvaanjem zurei u bljetavu boinu rasvjetu: doslovce "Mesijina svjetla".*Nisam znao da muslimani obje religije smatraju istisnutima. Prema njima, kranstvo je poteklo iz judaizma i odatle preuzelo neke dijelove, islam je potekao iz kranstva i preuzeo dijelove iz obiju religija. Abra-ham je bio prorok, Isus je bio prorok, ali Muhamed je bio pravi Prorok. Stari zavjet ima svoje mjesto kao i Novi, ali Kur'an je "konano otkrivenje". Kad sam uo kako se o mojoj vjeri govori takvim pokroviteljskim izrazima, shvatio sam kako su se idovi osjeali tijekom dva tisuljea.Nakon to sam uo kako tri religije jasno pokazuju svoje razlike, shvatio sam koliku je duboku podjelu Isus izazvao. Muslimansko bogosluje sastojalo se uglavnom od pobonih molitava Svemoguemu. idovsko bogosluje imalo je itanje iz Psalama i Tore i neto toplog pjevanja. Svaki od ovih elemenata nalazimo i u kranskom bogosluju. Ono to nas je razdvajalo od drugih bilo je slavljenje Gospodnje veere. "Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje", itao je na voditelj prije nego to je podijelio kruh - Kristovo tijelo, toku neslaganja.Kad su muslimani osvojili Malu Aziju, pretvorili su mnoge kranske crkve u damije i uklesali otar natpis kao upozorenje preostalim kranima: "Bog ne raa i nije roen." Istu frazu mogli bismo staviti na zidove sinagoge. Velika razdjelnica povijesti see unatrag do Betlehema i Jeruzalema. Je li Isus stvarno Mesija, Boji Sin? Kako su idovi u Nevv Orleansu objasnili, Mesija koji umire u dobi od trideset i tri godine, narod koji poslije Spasiteljeve smrti ide nizbrdo, svijet koji se sve vie, a ne manje cjepka - ove injenice ba ne idu u prilog pripadnicima Isusova naroda.Pa ipak, unato ove velike razdjelnice od dvije tisue godina, unato svemu to se dogodilo u ovom stoljeu nasilnog antisemitizma, meu idovima raste zanimanje za Isusa. Kad je 1925. hebrejski znanstvenik Joseph Klausner odluio napisati knjigu o Isusu, mogao je nai samo tri cjelovite rasprave o Isusovu ivotu, koje su napisali suvremeni idovski znanstvenici. Danas ih je na stotine, ukljuujui i neke veoma duboke studije. Suvremena izraelska kolska djeca ue da je Isus bio veliki uitelj, moda najvei od idovskih uitelja, kojeg su neznaboci postupno "usvojili".* Drimo na umu da je ime Krist na engleskom Christ, a Boi Christmas. Otuda pisac igrom rijei pokazuje da se radi o Kristovim, odnosno "Mesijinim svjetlima".52PODRIJETLO I OKOLNOSTI - IDOVSKI KORIJENI I TLOJe li mogue itati evanelja bez jednostranosti? idovi ih itaju s oprezom, spremni na zgraanje. Krani ih itaju kroz iskrivljene lee crkvene povijesti. Uvjeren sam da bi obje skupine dobro

postupile kad bi zastale da razmisle o Matejevim prvim rijeima: "Rodoslovlje Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova." Sin Davidov govori o Isusovoj mesijanskoj tituli koju idovi ne bi trebali ignorirati; "titula, koje se nije htio odrei da spasi svoj ivot, ne moe za njega biti bez znaenja", kae C. H. Dodd. Sin Abrahamov govori o Isusovu idovskom podrijetlu koje ni mi krani ne bismo smjeli ignorirati. Jaroslav Pelikan pie:Da li bi bilo takvog antisemitizma, da li bi bilo toliko pogroma, da li bi bilo Auschwitza, da je svaka kranska crkva i svaki kranski dom u svojoj pobonosti i potovanju Marije vidio ne samo Majku Boju ili Kraljicu neba ve idovsku djevojku i novu Mirijam, a u ikonama Krista ne samo Pantokratora ve i rabina Jeuhu bar-Josipa, rabina Isusa iz Nazareta?Kao dijete nisam poznavao nijednog idova. Sada poznajem. Znam neto o njihovoj kulturi. O vrstim vezama koje odravaju ivima svete blagdane ak i kod obitelji koje vie ne vjeruju u njihovo znaenje. O vatrenim raspravama koje su me isprva plaile ali su me ubrzo privlaile kao nain osobnog angairanja. O potovanju, ak i tovanju legalizma usred drutva koje uglavnom cijeni autonomiju. O tradicionalnom znanstvenom krugu koji je pomogao sauvati kulturu, unato bezobzirnim pokuajima drugih da je zatru. O sposobnosti da se ljudi uhvate ispod ruke i pleu i pjevaju i smiju se, ak i onda kad svijet prua malo razloga za slavlje.To je bila kultura u kojoj je Isus odrastao - idovska kultura. Da, on ju je promijenio, ali uvijek sa svojeg polazita, kao idov. Kad se danas pitam kako je Isus izgledao kao tinejder, pomislim na idovske djeake koje poznajem u Chicagu. I kad me te misli uzdrmaju, sjetim se da je Isus u svoje vrijeme izazvao suprotnu reakciju. idovski tinejder, svakako -ali Boji Sin?53ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAO * * *Isus je izabrao ne samo narod, ve je izabrao i vrijeme i mjesto u kojem e se roditi. Prema Bonhoefferovim rijeima, ovaj dio povijesti postao je "maternica roenja Boga". Zato ba ovaj dio? Ponekad se pitam zato Isus nije doao u suvremenije doba kad bi imao prednosti masovne komunikacije. Ili u Izaijine dane kad je oekivanje Mesije bilo na vrhuncu i kad je Izrael jo uvijek bio nezavisna drava. to je to bilo u prvom stoljeu to ga je uinilo pravim trenutkom da se Bog spusti u svijet?Svako doba ima svoje obiljeje: devetnaesto stoljee s vedrim pouzdanjem, dvadeseto stoljee s nasilnim kaosom. U doba Isusova roenja, dok je Rimsko Carstvo bilo na vrhuncu, prevladali su nada i optimizam. Kao i u Sovjetskom Savezu prije raspada ili u Britanskom Imperiju u doba kraljice Viktorije, Rimljani su maem uvali mir, ali su ak i pokoreni narodi uglavnom suraivali. Osim Palestine, naravno.U vrijeme Isusova roenja oivjelo je oekivanje "novog poretka". Rimski pjesnik Vergilije skovao je ovu frazu koja je zvuala kao rijei starozavjetnog proroka kad je objavio da e "novi ljudski rod sii s nebeskih visina", da e doi do promjene zahvaljujui "roenju djeteta kojim e zavriti eljezno doba ljudskog roda i otpoeti zlatno doba". Meutim, Vergilije ove mesijanske rijei nije napisao o Isusu ve o cezaru Augustu, "sadanjem boanstvu", "obnovitelju svijeta", koji je poslije graanskog rata izazvanog umorstvom Julija Cezara ponovno uspio ujediniti Carstvo.Odanim rimskim podanicima August je ponudio mir, sigurnost i zabavu, u dvije rijei: kruha i igara. Pax romana pobrinuo se da graani imaju zatitu od vanjskih neprijatelja i da uivaju koristi od rimske pravde i graanske vlasti. U meuvremenu je grki duh ispunio tijelo rimske politike. U cijelom carstvu narod se odijevao poput Grka, gradio zdanja u grkom stilu, bavio se grkim sportovima i govorio grkim jezikom. Osim u Palestini.Palestina, komad koji anakonda nije mogla probaviti, beskrajno je izluivala Rim. Nasuprot rimskoj toleranciji mnogobotva, idovi su se grevito drali ideje o jednome Bogu, svojem Bogu, koji im je otkrio posebnu kulturu Izabranog naroda. VVilliam Barclav opisuje to se dogodilo kad su se sudarila ova dva drutva. "Jednostavna je povijesna injenica da je u trideset godina izmeu 67. do 37. godine prije Krista, prije pojave Heroda Velikog,54PODRIJETLO I OKOLNOSTI - IDOVSKI KORIJENI I TLOu revolucionarnim ustancima u Palestini nestalo vie od sto pedeset tisua ljudi. U svijetu nije bilo

eksplozivnije i zapaljivije zemlje od Palestine."idovi su se oduprli helenizaciji (nametnutoj grkoj kulturi) isto tako estoko kao to su se borili protiv rimskih legija. Rabini su ovu odbojnost odravali na ivotu podsjeajui idove na pokuaje seleukidskog luaka Antioha, koji je prije vie od jednog stoljea pokuao helenizirati idove. Antioh je prisiljavao djeake da se podvrgnu operacijama koje ponitavaju obrezanje kako bi se mogli goli pojaviti na grkim atletskim natjecanjima. Jednog starog sveenika dao je izbievati na smrt zato to je odbio jesti svinjetinu, a jednu majku i njezino sedmero djece dao je zaklati zato to se nije htjela pokloniti pred jednim kipom. U gnusnom inu koji je postao poznat kao "groza pustoi" provalio je u Svetinju nad svetinjama u hramu, prinio neistu svinju na rtvenik u ast grkog boga Zeusa i zamrljao svetite njezinom krvlju.Antiohova kampanja je bijedno zavrila, tjerajui idove na otvorenu pobunu predvoenu Makabejcima. (idovi jo i danas slave Hannuku kao uspomenu na ovu pobjedu.) Zapravo su Makabejci gotovo itavo stoljee odolijevali tuinskim napadaima, dok se rimska sila nije okomila na Palestinu. Rimskim armijama trebalo je trideset godina da ugue svaki znak pobune; onda su lokalnog diktatora Heroda postavili za svoju marionetu kao "Kralja idovskog". Gledajui Rimljane kako ubijaju ene i djecu u njihovim kuama, na trgovima pa ak i u hramu, upitao je jednog generala: "Hoe li Rimljani liiti grad svih njegovih stanovnika i imetka i ostaviti me kao kralja u pustinji?" Zamalo. U vrijeme kad je Herod stupio na prijestolje, ne samo Jeruzalem, ve i itava zemlja leala je u ruevinama.Herod Veliki jo je uvijek vladao kad se Isus rodio. Palestina je ostala razmjerno mirna pod njegovom eljeznom akom, jer su dugi ratovi iscrpili duh i resurse idova. Potres 31. godine prije Krista pobio je 30.000 ljudi i mnogo stoke, to je izazvalo jo veu oskudicu. idovi su takve tragedije nazvali "Mesijine muke" i molili Boga za izbavitelja.Teko je nai suvremenu usporedbu, s obzirom da je sovjetski imperij propao, s nesigurnom situacijom u kojoj su se idovi nali pod rimskom vlau. Tibet ili Kina moda? Crnci u Junoj Africi prije nego to su se oslobodili vladavine manjine? Najprovokativniji zakljuci dolaze od posjetitelja dananjeg Izraela, koji ne mogu a da ne zamijete slinost poloaja galilejskih idova u Isusove dane i Palestinaca u nae vrijeme. Jedni i55ISUS KAKVOG NISAM POZNAVAOdrugi sluili su gospodarskim interesima svojih bogatih susjeda. Jedni i drugi ivjeli su u malim zaseocima, ili izbjeglikim logorima, usred mnogo suvremenije i strane kulture. Jedni i drugi bili su izloeni redarstvenim satima, racijama i diskriminaciji.Malcolm Muggeridge je 1970-ih primijetio: "Ulogu rimskih legionara preuzela je izraelska vojska. Sada su Arapi bili pokoreni narod s pravom da, kao idovi u Isusovo vrijeme, odlaze u svoje damije i ive svoju religiju, ali se prema njima inae postupa kao prema drugorazrednim graanima."Obje skupine, dananji Palestinci i galilejski idovi imaju istu prijem-ljivost za usijane glave koje e ih pozvati n