22
PETAR PRERADOVIĆ

Petar Preradović

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Petar Preradovićhrvatski pjesnika Croatian poetpjesmeSuzana Jerkovic

Citation preview

Page 1: Petar Preradović

PETAR PRERADOVIĆ

Page 2: Petar Preradović

• pripadao je mlađoj grupi iliraca• rodio se 1818. u Grabrovnici• Vojna akademija• prelazak s pravoslavne na katoličku vjeru• austrijski general• umro 1872. u Austriji; ostaci preneseni 1879. u

Zagreb

(„Odlična gospodo i dične gospodje! Zagreb se digao listom, narod leti zanosita srdca i rodoljublja, vrlo grdjanstvo i živa mladež skupiše se oko mrtvačke škrinje. Zagonetka je evo središtem bučnoga rada. Da vam riešim tu zagonetku? Ta već ju je Vaše srce odgonetnulo... Tu je šaka pepela, koji i sada krije tisuću živih srdaca.” - iz govora Augusta Šenoe)

Page 3: Petar Preradović

• za života prepoznat kao ponajbolji hrvatski pjesnik

• uvršten u čitanke za srednje škole

- o slobodi stvaranja: (Ne razumije pjesma zapovijedi, / Slobodna je, svomu glasu slijedi!)

- o ljubavi prema domovini: (Zdravo da si, domovino mila, / Zdravo majko, zdravo, zdravo bila, / Pozdravlja te vjeran sinak tvoj!)

- o čovjeku: (Ljudskom srcu uvijek nešto treba, / Zadovoljno nikad posve nije, / Čim željena cilja se dovreba, / Opet iz njeg sto mu želja klije!)

- o prolaznosti i promjenljivosti: (Stalna na tom svijetu samo mjena jest!)

Page 4: Petar Preradović

• poezija mu nije bila programatska

(„…svaka je njegova pjesma proizišla iz njegova doživljavanja i svaka se dade povezati ili s njegovim shvaćanjem i osjećanjem svijeta, ili s njegovim reakcijama na hrvatske prilike njegova doba.“)

• kronologiju izradio

Dragutin Tadijanović• autobiografije i pisma:

- Čerte mog života

- Nacrt moga života

Page 5: Petar Preradović

• nije bio zadovoljan svojim zanimanjem(„Tisuću sam ti puta zavidio i zavidim ti još zbog tvoje slobode…čovjek služi za to da ne bi umro od gladi.“ – u pismu Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom)

(„Slatko je zvanje za dom i rod se boriti voljno, / Ići za plaću u boj, to je čemeran zanat.“ – Razlika boja)

• realizam; prihvaćanje sudbine• problemi s novcem; ljubomora

(„Ja nisam ni u kakve nove mreže zapleten, nikakva nova zvijezda ne sjaji na mome horizontu; na njemu je noć, noć bez zvijezda.“ – u pismu ženi)

• prevoditelj

Page 6: Petar Preradović

• izvana pratio političko stanje u Hrvatskoj(„Ja sam se naime od nekog vremena

previše predao svojim patriotskim

osjećajima tako da me svaka vijest

iz Hrvatske uzbudi, i u ona

prijepodneva kada dolaze novine,

ja upravo dršćem na cijelom tijelu.“)

• književnošću se bavio u

slobodno vrijeme

(„Pjesnik po njegovu mišljenju

mora vjerovati u ono što piše,

te mora i sam živjeti prema

načelima koja izriče u svojim

djelima; čim jedno piše a

drugo radi, gubi na vrijednosti.“)

Page 7: Petar Preradović

KNJIŽEVNI RAD

• pisanje započinje u vojnoj školi - na njemačkom jeziku• u Milanu upoznat s radom iliraca • u Zadru piše na materinskom jeziku• pjesnička poslanica Šimi Dimitroviću – prva pjesma na

hrvatskom jeziku• programatska pjesma Zora puca (časopis Zora

dalmatinska) – prva hrvatska objavljena pjesma• prva knjiga pjesama Prvenci• druga knjiga pjesama Nove pjesme

Page 8: Petar Preradović

• sudjelovao je u radu svih ilirskih institucija• ciklus ljubavnih pjesama Lina-Lieder• književni časopisi Naše gore list i Vijenac• epska pjesma Prvi ljudi• Kraljević Marko – najopsežnije djelo (slavenska

drama)• libreto Vladimir i Kosara• nedovršena epska djela – Lopudska sirotica i

Pustinjak• ciklus soneta Milim pokojnikom• oda Slavjanstvu

Page 9: Petar Preradović

RAZDOBLJA STVARALAŠTVA

• tematski: - rodoljupke

- ljubovke i različne pjesme

- prepjevi, tuđinke i ciklus nadgrobnica NJEMAČKO PJESNIŠTVO

• vezano uz Vojnu akademiju• duh romantizma; utjecaj Byrona• bezgranična ljubav; svjetska bol, osamljenost…• objavljena samo jedna pjesma

Page 10: Petar Preradović

HRVATSKO PJESNIŠTVO

• prelazak s individualizma na kolektivizam• pod utjecajem narodnog preporoda piše

domoljubnu liriku s naglaskom na ideju sveslavenstva

- prve domoljubne pjesme (Zora puca, Putnik, Dvije ptice)

- o spoznaji domovine (Djed i unuk i Pozdrav domovini)

- protiv nesloge (Braća)

- o neizvjesnoj budućnosti (Car Dušan)

- ljepota i moć jezika (Rodu o jeziku, Jezik roda moga)

Page 11: Petar Preradović

• ljubavnoj tematici prilazi na intimniji i subjektivniji način

- ljubavni slom (Mrtva ljubav, Miruj, miruj srce moje)

- prigodnice (Majci, Sestri jedinici)• „Lik tvoj mili, majčice moja,

Nad prošlim mi pomalja se vijekom

Ko pun mjesec nad noćnim vidjekom

Svršena boja.“

• “Pozna ti se trag suza i znoja,

Kud si išla u zemskoj potrebi,

Da prehraniš samo jade sebi

Od jednoga do drugoga boja.”

Page 12: Petar Preradović

ZADNJA FAZA STVARALAŠTVA

• razmišljanja o sudbini, vjeri, smrti, postojanju (Smrt, Bogu, Nada)

• mesijanistička uloga slavenstva• malo pjesama iz kojih se može osjetiti njegova

klonulost (Crni dan, Zmija, Suho drvo), ali i one obiluje optimizmom

Page 13: Petar Preradović

• kritičan prema sebi

„Ima pjesnik lijepih misli,

Uznesenih čuvstva ima

U njih mu je san i bdjenje,

Sveđ ih pazi i njeguje,

Mazi, ljubi, obožava

Ali pjesnik oskudijeva

Na izrazu, na odjevu

Svojim mislim, svojim čuvstvom

Uzor stoji pred njim jasno,

Ali tužan ne dostiže

Da mu riječju oblik shvati.

Krpež mora u svijet slati.”

• „Nedovoljno poznavanje jezika, udaljenost od hrvatske književne sredine i zaposlenost jednoličnim vojničkim poslovima bili su uzrokom da nije ni izdaleka ostvario ono što je želio postići.“

Page 14: Petar Preradović

ULOGA U ILIRIZMU• jedan od najutjecajnijih iliraca (uz Vraza i Mažuranića)• buđenje svijesti kod naroda• neraskidiva povezanost Preradovićeva života i hrvatske

stvarnosti

STANKO VRAZ - upoznao ga sa svim važnijim predstavnicima

- pomogao mu u jezičnom dotjerivanju pjesama

„Vi ste preveć dobro o mojih pjesnih sudili i da mi niste prijatelj, morao bih reći da se samo šalite. Ja dobro spoznajem, što sam i gdje sam na književnom našem polju – i tko zna hoću li ikad tamo stignuti, gdje bih može biti sad već bio, da su okolnosti odhranjenja moga drugačije bile.”

Page 15: Petar Preradović

• Preradovićev spomenik

„Pogriješio je kipar Rendić,

kad mu je dao onaj izraz i obukao

ga u onu odoru. Preradović se nije

proslavio kao austrijski general

nego kao hrvatski pjesnik…“

- Vladimir Nazor

Page 16: Petar Preradović

• „Besmrtni pjesniče , ti si svoj vijek izvio ko častan borac, ti si grudu ovu nosio širom svijeta u svom srcu…” - Silvije Strahimir Kranjčević

Page 17: Petar Preradović

PUTNIK

Bože mili, kud sam zašo!

Noć me stigla u tuđinju,

Ne znam puta, ne znam staze,

Svud go kamen noge gaze,

Trudne noge po pustinju!

Još noćišta nijesam našo!

Sjever brije s snježnog brda,

A tuđincu siromaku

Još je veći mrak u mraku,

Još je tvrđa zemlja tvrda!

Naokolo magla pada,

Zastrta je mjesečina,

Ne vidi se zvijezdam traga;

Majko mila, majko draga,

Da ti vidiš svoga sina!

 

Da ti vidiš njega sada

Okružena bijedom svega,

Ti bi gorko zaplakala,

Ruka bi ti zadrhtala

Od žalosti - grleć njega!

Zašto tebe nijesam slušo,

Kad si meni govorila:

"Ne idi, sinko, od matere,

Koja mekan ležaj stere

Tebi usred svoga krila!

 

Ne idi, sinko, draga dušo,

Ne id' od krova očinoga,

Tuđa zemlja ima svoje,

Ne spoznaje jade tvoje,

Tuđa ljubav ljubi svoga!" –

 

Govoreći sobom tako,

Ka kolibi jednoj klima

Koju spazi iznenada

Umoreni putnik sada,

I zakuca na vratima.

 

Otvarajuć sve polako,

Zamišljena: tko će biti?

Glavu pruži jedna stara.

"Daj u ime božjeg dara,

Bako, meni prenoćiti!"

Ne znam gdje sam-kud sam zašo,

Noć me stigla u tuđinju,

Ne znam puta, ne znam staze,

Svud go kamen noge gaze,

Trudne noge po pustinju!

Page 18: Petar Preradović

Drugi noćaj gdje bih našo!

Sjever brije s snježnog brda,

A tuđincu siromaku

Još je veći mrak u mraku,

Još je tvrđa zemlja tvrda.

Naokolo magla pada

Zastrta je mjesečina,

Ne vidi se zvijezdam traga,

Majko mila, majko draga,

Primi pod krov tuđeg sina!"

""Primila bih tebe rada,

Ali vidiš: tuj spavaju

Tri mi sinka i tri kćerce,

Koji cijelo majke srce

I svu kuću ispunjaju!""

"Nij' daleko već do dana,

Već pozdravlja pijevac vile;

Dok zagrije danak boži,

Malo vatre bar naloži,

Da otopim smrzle žile!"

""Vatra mi je zapretana,

Drva nemam skoro ništa,

Ovo malo što j' unutra

Treba mojoj djeci sjutra

Kad se skupe kod ognjišta!""

 

"Za tuđinca ništa nemaš,

Tuđa majko, kad te moli,

Tuđe dijete tvoje nije!" -

Tim mu grozne suze dvije

Niza lice kapnu doli.

""Gdje su ruke tvoje majke

Sad da skupe suze sina?

Gdje koljeno da počine,

Da si teško breme skine,

Gdje je tvoja domovina?""

 

Ko da su mu grči ljuti

Timi riječmi srce stisli,

Sav ukočen putnik stoji,

Leden znoj mu čelo znoji

I otimlje mozgu misli.

 

Al oči mu uzdignute

Okrenu se oj onamo

Gdje od drage domovine

Svako jutro sunce sine,

Tamo željom hiti, tamo!

 

"Tebi opet duša diše,

Tebi srce opet bije;

Domovino, majko sreće,

K tebi opet sin se kreće

Od radosti suze lije!

 

Primi opet svoje dijete,

Dovijeka će tvoje biti,

Ljubit tebe svako doba,

U tvom polju daj mu groba,

Tvojim cvijećem grob mu kiti!“

Page 19: Petar Preradović

• „Počeh odmah učiti narodni jezik pazeći na govor prostoga puka i čitajući izišavše knjige mlađahne naše književnosti i tako ne bijaše mi više druge glavnije misli nego sastavljanje pjesamah u narodnom jeziku, i tako se porodi Putnik…“

• prvi put objavljena u 3. broju Zore dalmatinske 1844. godine

• o njoj piše Stanko Vraz: „Nu tek onda ,kako bi se regimenta ta premjestila u Dalmaciju, otvore mu se oči, zaplače mu srce, što je ostavio rodnu svoju majku, pa išo tražiti ljubav i slavu kod tuđih vrata, učini pokoru i zakune se ostati pravoj majci vjeran do smrti . A to je sadržaj druge njegove pjesme, one prekrasne pjesme, što se nalazi u Zori dalmatinskoj (broj 3) pod imenom Putnik.“

Page 20: Petar Preradović

- zadnja dva stiha pjesme

nalaze se na njegovoj

nadgrobnoj ploči

Page 21: Petar Preradović

LJUDSKO SRCE

Ljudskom srcu uvijek nešto treba, - prvi put objavljena u

Zadovoljno nikad posve nije: Danici 1847.

Čim željenog cilja se dovreba,

Opet iz njeg sto mu želja klije. - zbirka pjesama Nove pjesme

Zašto tako, prezirući hljeba -”Čovjek čezne više za onim

Svakidanjeg, u prsima grije čega nema ili što se boji da će

Vrućom željom okrutnog jastreba izgubiti nego za onim što mu

Koj’ ga uvijek gladnim kljunom bije? je na raspolaganju. To je u

čovjekovoj naravi, to je

Međ kolijevkom traje i međ rakom okrutna istina, ali ipak istina.”

Našem žiću odveć kratko doba,

Zato srce u nazočju groba

Uvijek dršće željom sve jednakom,

Misleć uvijek: zemlja ima slasti

Koja neće š njime u grob pasti!

Page 22: Petar Preradović

Hvala na pažnji!

Suzana Jerković