Petar Matković STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA od sredine XVII

Petar Matković

STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA od sredine XVII. stoljeća

do početka I. svjetskoga rata

Nakladnik

xxxxxxxxxxxx

Urednik xxxxxxxxxxxxxxxxx

Lektor

xxxxxxxxxxxxxxxx

Suradnici xxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxx

Grafička priprema

xxxxxxxxxxxx

Naslovna stranica korice xxxxxxxxxxxxx

Tisak

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

Copyright © 2016. Sva autorska prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ni prenositi ni u kakvu obliku niti ikakvim sredstvima elektroničkim ili mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili umnažanjem u bilo kojem informatičkom

sustavu za pohranjivanje i korištenje bez prethodne suglasnosti vlasnika prava.

Petar Matković

STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA

od sredine XVII. stoljeća

do početka I. svjetskoga rata

Split 2016.

.

.

.

Petar Matković ♦ Stanovništvo Zagvozda od sredine XVII. stoljeća do početka I. svjetskoga rata

S A D R Ž A J

UVOD ............................................................................................................................................................. 9

I. dio - TRAGOVI VREMENA 11

1. OSNOVNI PODATCI ........................................................................................................................ 13 1.1. Zagvozd i Rastovac ................................................................................................................. 13 1.2. Zagvozd - od sredine 17. do početka 20. stoljeća ...................................................... 17 1.3. Stanovništvo - osnovni statistički podatci .................................................................... 22

2. POVIJESNO-DEMOGRAFSKE PRILIKE NA PODRUČJU ZAGVOZDA OD NAJRANIJEG RAZDOBLJA DO POČETKA 20. STOLJEĆA .............................................

25

3. STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA 1686. GODINE .................................................................... 43

4. STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA 1726. GODINE ................................................................... 51

5. POPIS OBITELJI ŽUPE ZAGVOZD 1733. GODINE .......................................................... 57

6. POPISI KRIZMANIKA ŽUPE ZAGVOZD IZ DRUGE POLOVICE 18. ST. ................. 63 6. 1. Popis 1779. godine ................................................................................................................. 63 6. 2. Popis 1786. godine ................................................................................................................. 75 6. 3. Popis 1792. godine ................................................................................................................. 79 6. 4. Popis 1798. godine. ................................................................................................................ 84

7. POPIS OBITELJI I STANJE DUŠA ŽUPE ZAGVOZD 1806. GODINE ......................... 91

8. AUSTRIJSKI KATASTARSKI POPISI ..................................................................................... 97 8. 1. Popis posjednika 1846. godine ......................................................................................... 97 8. 2. Popis posjednika i upisnik kuća 1876. godine ........................................................... 105

9. POVIJESNI PREGLED ZAGVOŠKIH I RASTOVAČKIH PREZIMENA ..................... 113 9.1. Starosjedilačka prezimena .................................................................................................. 115 9.2. Stara prezimena ...................................................................................................................... 116 9.3. Nova prezimena ........................................................................................................................ 117 9.4. Prezimena kojih više nema u Zagvozdu i Rastovcu ................................................. 121

II. dio - ZAGVOŠKA PREZIMENA I POIMENIČNI PRIKAZ STANOVNIŠTVA ZAGVOZDA OD SREDINE XVII. STOLJEĆA DO POČETKA I. SVJETSKOGA RATA .................................

125

1. ALAGIĆ ................................................................................................................................................ 127

2. BABAN ................................................................................................................................................... 135

3. BARTULOVIĆ ..................................................................................................................................... 137 3.1. Bartulovići u Milićima ........................................................................................................ 154

4. BRNAS .................................................................................................................................................. 155

5. BRZICA................................................................................................................................................... 161

6. BULJUBAŠIĆ ...................................................................................................................................... 167 6.1. Gornji Buljubašići .................................................................................................................. 170


6.2. Buljubašići u Piplicama ..................................................................................................... 183 6.3. Donji Buljubašići/Buljubašići-Kusići ........................................................................ 187 6.4. Buljubašići-Baltići ................................................................................................................. 197 6.5. Buljubašići u Drljićima ....................................................................................................... 204

7. ČAGALJ .................................................................................................................................................. 205 7.1. Gornji Čaglji ............................................................................................................................. 208 7.2. Donji Čaglji ................................................................................................................................ 226 7.3. Čaglji u Svagušićima ............................................................................................................. 238 7.4. Čaglji u Kurtovićima ............................................................................................................. 240

8. ČELAN ................................................................................................................................................... 241

9. DRLJE ................................................................................................................................................... 245 9.1. Drljići u Baltićima .................................................................................................................. 258

10. DUNDIĆ ................................................................................................................................................. 259

11. GAĆE ...................................................................................................................................................... 261

12. HRVATIN .............................................................................................................................................. 274

13. JUKIĆ ...................................................................................................................................................... 275

14. KATUŠIĆ .............................................................................................................................................. 279

15. KRISTIĆ ................................................................................................................................................. 285

16. KURTOVIĆ .......................................................................................................................................... 297

17. LIŠNJIĆ ................................................................................................................................................. 307

18. LONČAR ............................................................................................................................................... 309

19. MILIĆ .................................................................................................................................................... 311 19.1. Milići u D. Buljubašićima/Kusićima ............................................................................. 327 19.2. Milići u Kristićima ................................................................................................................ 328

20. MLIKOTA ............................................................................................................................................. 329

21. MUCIĆ ................................................................................................................................................... 345

22. MUŠURA .............................................................................................................................................. 363 22.1. Mušure u Tomičićima ......................................................................................................... 376

23. PIPLICA ................................................................................................................................................ 377

24. PIRIĆ ..................................................................................................................................................... 385

25. PRODAN ............................................................................................................................................... 393

26. PRUŽE .................................................................................................................................................... 403

27. PULJAK .................................................................................................................................................. 411

28. RADIĆ ..................................................................................................................................................... 413 28.1. Radići u Stapićima .............................................................................................................. 426

29. RAKO ..................................................................................................................................................... 429

30. STAPIĆ .................................................................................................................................................. 455 30.1. Stapić-Pićolac ……………………………………………………………………………………….... 468

31. SULIĆ ..................................................................................................................................................... 471


32. SVAGUŠA ............................................................................................................................................ 483 32.1. Svaguše u Sulićima ............................................................................................................ 494 32.2. Svaguše u Stapićima ................................................................................................. 496

33. ŠUŠIĆ ...................................................................................................................................................... 499

34. ŠUVAR .................................................................................................................................................... 505

35. TOMIČIĆ ............................................................................................................................................... 513

36. VRANJIĆ ................................................................................................................................................ 537

III. dio - RASTOVAČKA PREZIMENA I POIMENIČNI PRIKAZ STANOVNIŠTVA RASTOVCA OD SREDINE XVII. STOLJEĆA DO POČETKA I. SVJETSKOGA RATA ................................

543

1. DEDIĆ ................................................................................................................................................. 545

2. DUJMOVIĆ ......................................................................................................................................... 565

3. GAVRAN ............................................................................................................................................. 569

4. LONČAR ............................................................................................................................................. 575

5. MASLIĆ ............................................................................................................................................... 585

6. PULJAK ............................................................................................................................................... 593

7. SERDAREVIĆ .................................................................................................................................. 599

8. STANIĆ ............................................................................................................................................... 611

9. ŠUTA ................................................................................................................................................... 625

10. VARKAŠ ............................................................................................................................................ 633

11. VRANJIĆ ............................................................................................................................................ 641

12. ŽUGO.................................................................................................................................................... 643

IV. dio - DODATCI ......................................................................................................... 649

1. Župa Zagvozd (od početka 17. do početka 20. stoljeća) ............................................... 651 1.1. Zagvoški svećenici i župnici ........................................................................................ 657

2. Zagvoške i rastovačke crkve ................................................................................................ 671 Kratice i simboli ............................................................................................................................ 687 Literatura ........................................................................................................................................... 689 Arhivska građa ................................................................................................................................ 693 Bilješka o autoru ............................................................................................................................ 695



9

UVOD „Otimajući zaboravu imena naših predaka kao da i sami ugrađujemo vlastito ime u

tvrd kamen koji će izdržati nalet dolazećeg vremena. Otkrivajući vlastite korijene učvršćujemo se u vremenu i gradimo identitet na pouzdanim temeljima. Utvrđeni u znanju tko smo, odakle smo, od kuda smo i od koga smo, lakše nam je i sigurnije zaputiti se u budućnost“. (don Pavao Piplica)

Knjiga o zagvoškom stanovništvu obuhvaćaju razdoblje od sredine 17. stoljeća do

početka 20. stoljeća; doba od početaka prvih zabilježenih pisanih tragova o prezimenima i stanovništvu. Prvi pisani podatci potječu s kraja turske okupacije ovih prostora, od sredine 17. stoljeća. Iz ranijeg razdoblja gotovo da i nema pisanih tragova o sadašnjim zagvoškim prezimenima osim samo jedne bilješke iz 15. stoljeća. Postoje turski (katastarski popisi) podatci o stanovništvu iz 15. i 16. stoljeća, ali ne nude nam podatke o prezimenima pa povezanost s pretcima današnjeg zagvoškoga stanovništva nije moguće utvrditi.

Prostor Zagvozda naseljen je još od davne prošlosti, a naša prošlost počinje dolaskom pradjedova na ove prostore. Od njih smo naslijedili mjesto i prostor, oni su ispisali zagvošku povijest i zato ih ne smijemo zaboraviti. Ta prošlost ispunjena je borbom za očuvanje opstojnosti, borbe za goli opstanak, kako pojedinca tako i zajednice, noseći sa sobom sve vrjednote i vještine kao promicatelji stečenih znanja i iskonske kršćanske vjere. Podatci o našoj prošlosti, našim pretcima - ako su nezapisani, postaju zaboravljivi - ako su zapisani, oni obvezuju i pokazuju odakle dolazimo i kuda idemo.

Sam naslov knjige o stanovništvu Zagvozda mogao bi unijeti zabunu među rastovačkim stanovništvom, jer iz današnjeg gledišta i na stvarno stanje statusa naselja, moglo bi izgledati da se rastovačka samostalnost ne poštuje. Zato kad govorimo o Zagvozdu do početka 20. stoljeća, njegova neraskidiva sastavnica je i današnje selo Rastovac.

Ova knjiga obuhvaća povijesno područje Zagvozda od sredine 17. do početka 20. stoljeća. U tom razdoblju naselje Zagvozd nije bilo isto kao i danas. Do austrijske uprave Zagvozd se sastojao od današnjih naselja: Zagvozda, Rastovca i Medova Doca (u čijem sastavu je bilo i današnje naselje Dobrinče). Nakon 1834./1835. godine pa do razdoblja obrađenog u ovoj knjizi (početak I. svjetskoga rata) Zagvozd se sastojao od današnjih naselja Zagvozda i Rastovca. Stanovništvo Medova Doca i Dobrinača koje je u prošlosti bilo dijelom ukupnog stanovništva Zagvozda, u ovoj knjizi (u poimeničnom popisu) nije navedeno. Ti podatci su navedeni u knjizi Petra Matkovića, Rodoslovlja Medova Doca i Dobrinača (od kraja 17. do sredine 20. stoljeća), Split, 2013.

U knjizi su navedeni svi stanovnici Zagvozda i Rastovca koji su zabilježeni u do sada poznatim arhivskim dokumentima: sačuvanim maticama rođenih, vjenčanih i


10

umrlih, u knjigama „Stanja duša„ župe Zagvozd i susjednih župa te u povijesnim dokumentima koji se nalaze u državnim arhivima na području Hrvatske, kao i podatcima Nadbiskupskoga arhiva u Splitu i arhiva stare Makarske biskupije. Podatci državnih popisa stanovništva i do sada objavljena literatura o stanovništvu. Ti podatci su razasuti po raznima arhivama, ustanovama i privatnim zbirkama. III./5. Arhivska građa

Podatci iz 17. stoljeća su djelomični, nepotpuni. Postoje samo pojedinačni podatci i službeni popisi stanovništva i popisi obitelji. Podatci iz 18. stoljeća su potpuniji (ali još uvijek nepotpuni) i čine osnovu zagvoškoga stanovništva. Tu zasigurno nedostaje veći broj osoba koji nisu zabilježeni u povijesnim dokumentima. Prikaz stanovništva iz razdoblja 19. i s početka 20. stoljeća je potpun (uz manji broj osoba koji nisu zabilježeni iz raznih objektivnih okolnosti u župskim dokumentima). Neka nitko ne bude razočaran ako u ovij knjizi ne nađe njemu prikladan rodoslovni niz ili neka ne bude ushićen pronalazeći iskone svoga rodoslovlja.

Knjiga o stanovništvu Zagvozda završava početkom 20. stoljeća (iako s raspoloživim podatcima završetak je mogao biti i kasnijeg doba). Navedeni podatci u knjizi su arhivska građa (podatci stariji od sto godina koji se mogu objavljivati) tj. svi podatci do 1915. godine. Podatci nakon 1915. godine nisu arhivski podatci te bi njihov prikaz možda mogao biti nekome neprihvatljiv. Zato su podatci nakon 1915. godine ispušteni i korišteni su samo oni koji spadaju u kategoriju javnih podatka i to samo za istu generaciju.

Skupljajući građu za ovu knjigu susretao sam se s mnogim Zagvožđanima i Rastovčanima i razmjenjivao podatke iz njihovih sjećanja s podatcima zapisanim u starim dokumentima, maticama i knjizi stanja duša. U tim razmjenama podataka bilo je manjih nepodudarnosti; više u godinama, a manje u pojedinačnim imenima. Pojedini dragi ljudi to su uzimali kao (moju) napisanu pogrešku, dok su drugi svoja sjećanja prihvaćali kao (svoju) pogrešku. Bez obzira na moguća pojedinačna osporavanja pojedinih napisanih navoda i podataka - u knjizi se iznose isključivo podatci iz pisanih dokumenata (možda su ona katkad i pogrešno zapisana), ali se ista ne mogu zanemariti i kao takva su s povijesnog i znanstvenog gledišta mjerodavna, dok se drugačiji podatci iz predaje i sjećanja navode usporedno (u tekstu i fusnotama).

Ova knjiga je samo zbroj prikupljenih i složenih povijesnih dokumentima, bilješki i zapisa. Namjera je; obnoviti ljudska sjećanja i približiti svima nama (pomalo) zaboravljenu pisanu povijesnu baštinu - smatrajući to obvezom i ostavštinom za sve buduće naraštaje Zagvožđana i Rastovčana.

Split, prosinac 2016. god.

autor


11

I. dio

TRAGOVI VREMENA


12

.

.

.


13

1. OSNOVNI PODATCI

Zagvozd je središnje naselje istoimene općine. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji u južnom dijelu Imotske krajine.

Općina Zagvozd sastoji se od naselja: Zagvozda, Rastovca, Biokovskoga Sela, Krstatica, Gornjih Rašćana, Srednje župe i Župe.1 Općina Zagvozd ima površinu od 139,072 km2, od toga je u Parku prirode Biokovo 59,572 km2 ili 42,8 %.2 Općina Zagvozd osnovana je 30.12. 1992. godine.3

Površina naselja Zagvozd je 46,703 km2, a površina naselja Rastovac je 13,324 km2 što čini ukupnu površinu od 60,027 km2. Od toga je 29,910 km2 površine unutar granica Parka Prirode Biokovo (20,006 km2 u Zagvozdu, a 9,904 km2 u Rastovcu).

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Zagvozd ima 1188 stanovnika, naselje Zagvozd 767 stanovnika, a naselje Rastovac 168 stanovnika.4

1.1. Zagvozd i Rastovac

Zagvozd je u administrativnom smislu samostalno naselje kao i Rastovac. U širem smislu Zagvozd i Rastovac čine jedinstvenu prostornu i povijesnu cjelinu. Razlog tome, što Zagvozdi i Rastovac pripadaju jednoj župi i u prošlosti su bili jedno selo.

Naselje Zagvozd kroz dužu povijest bio je, jedno od najvećih sela Imotske krajine, a u 18. i 19. stoljeću i najveći kad su u sastavu Zagvozda bila današnja naselja: Zagvozd, Rastovac, Medov Dolac i Dobrinče. Smješten je između planine Biokovo i brdskoga lanca sa sjeveroistočne strane kojeg čine Orljača (909 m n/m), Mala Orljača-Sv. Mihovil (889 m n/m), Križice (794 m n/m), Veliki Drežanj (775 m n/m) Petrov vrh (720 m n/m). Od zapadnih granica (Grabovac) do katastarske granice prema naselja Župa na istoku, proteže se zračne linije u duljini od 7,5 km. Od sjevernih granica do južnih, koje čine vrhovi planinskoga lanca Biokova, proteže se u duljini od 7,7 km (ortogonalne zračne udaljenosti).

Nadmorska visina središta Zagvozda je 465 m, Crkva Gospe Karmelske i Svih Svetih iznosi 473 m n/m, Crkva Velike Gospe je na 425 m n/m, a škole 459 m n/m. Najviše kote su na planinskim vrhovima Biokova, tako da je najviša točka vrh Sveti Jure 1763 m n/m, koji je ujedno četveromeđa Zagvozda, Župe, Makra (Makarske) i Velikoga Brda. Najniža točka Zagvozda je dolac Liskovac 325 m n/m zapadno od Katušića i Brnasa.

1 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN RH; 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15 ).

2 Državna geodetska uprava - površine naselja. PP PP Biokovo (NN 108/15),

3 DZS, statistički ljetopis Republike Hrvatske, 2011. Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi (NN 90/92).

4 DSZ, Popis stanovništva RH 2011. godine.


14

U Rastovcu je najniža točka Rupetina kod Lončara (u Donjem Rastovcu), a nalazi na 212 metra nadmorske visine.5 Najviša kota je vrh Sv. Ilije na Biokovu s 1642 m n/m (pod kojim se nalazi sjeverni portal istoimenog tunela). Crkva Sv. Križa nalazi se na 390 m n/m, Sv. Stipan 245 m n/m, Gradac-Varkaševa Gradina je na koti od 518 m n/m, a vrh Sridnje gore je 575 m nadmorske visine.

Ime

Ime Zagvozd nastalo je od prijedloga za i stare hrvatske imenice gvozd (gora, planina, šuma, dubrava, klin, čavao), što bi značilo da je Zagvozd dobio ime po tome sto se nalazi za gorom, za planinom (iza Biokova).

Danas će svaki Zagvožđanin rado istaknuti da se Zagvozd spominje još davne 533. godine pod imenom Montanense. Te godine održan je u Solinu II. crkveni sabor Solinske metropolije na kojem se osnivaju tri nove biskupije među kojima je i biskupija sa sjedištem u Makru (Muccur), kojoj pripada predio Montanense6 - kako su to iščitavali pojedini povjesničari. Tako bi po prijevodu s latinskoga bilo „za gvozdom“, za planinom“, a po opisu granica tada novoosnovane makarske biskupije to bi moglo biti samo mjesto/područje iza Biokova - Zagvozd.

Među povjesničarima prevladava mišljenje da ubikacija središta novoosnovanih biskupija i područja koje su obuhvaćale ostaje i dalje sporno, što isključuje Zagvozd kao mjesto navedeno u aktima solinskoga sabora već samo područje iza Biokova – „montanorum Delminense“ ili samo montanorum.7

5 Prema HOK 1:5000, najniža točka je depresija južno od Kozjaka 209 m n/m.

6 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954. (1953.), str. 44. i 47. Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske krajine II. dio, Imotski 1980., str. 119. Frane BULIĆ - Josip BERVALDI, Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa, Zagreb 1912.-1913. str. 55. Bulić tako navodi: Prepisivači su nam imena mjesta tako nagrdili, da nije baš lak posao utanačiti sjedišta novih biskupija i neka važnija mjesta, koja su imala pripasti ovim novoustrojenim biskupijama. (Op. odnosi se na: Toma Arhiđakon, Historia Salonitana i Historia Salonitana maior s dodanim i umetnutim rukopisima i prijepisima povijesnih dokumenata od nepoznatog autora. Dodatak Codex Berberini.... »Iz navedenih Akata razabire se da su tada u području Metopolije solinske opstojale slijedeće biskupije.« Slijedi dio teksta s opisima biskupija od r.b. 1., a pod r.b 6. navodi se: 6. Muccur (Makarska) sa biskupom Stephanus (Stjepanom), koga je drugi koncil izabrao za biskupa, ustanovivši biskupiju Makarsku. Odregjeno je tom prigodom da ovij biskupiji ima pripadati predio Montanense (Zagvozd), Delminense (Delminium, Dumno, Duvno), Onestinum (Oneum, Omiš) i Redditicum (riditatae, Danilo-Kraljice, megju Perkovićem i Šibenikom)«... Zaključak F. Bulića i J. Bervaldija da je Montanense Zagvozd biti će prihvaćen kasnije među dijelom povjesničara (Ujević 1954: 44,47), (Vrčić, 1980: 119).

7 Akti solinskoga sabora 533. godine pridodani su rukopisima splitskoga kroničara Tome Arhiđakona „Historia Salonitana ” (povijest solinske odnosno splitske crkve do 1266. godine), pa tako nastaje prijepis Tomina djela pod nazivom „Historia Salonitana Maior.“ Pridodani rukopisi (nepoznatog autora) koji su nastali nakon Tome u 16. st. dijelom su osporavani, ali prevladava mišljenje da su autentični. (N. Klaić, 1973.,28). U aktima solinskoga crkvenog sabora zasigurno


15

Među jezikoslovcima zagovara se stajalište da je ekonim Zagvozd nastao iz stare hrvatske riječi stvorene bez latinskoga predloška.8

Mjesto Zagvozd (Sagosde) hrvatskoga naziva prvi put nalazimo u jednom ugovoru u registru splitskoga notara Jakova de Penna 1412. godine.9

Za nastanak imena Rastovac nalazimo u literaturi stajalište i zaključak kako je ime Rastovac nastalo od: imenice hrâst i suf. morfema -ov(a)c. Stari bi njegov naziv bio Hrastovac, ali je zamuklo h i tako je odavno Rastovac. Zasigurno je na tom području bilo mnogo hrastova i hrastove šume, po kojoj je Rastovac dobio ime.10

Moguće je, da je ime Rastovac nastalo od riječi „ras“- vršak brda, podbrđe.11 Najuvjerljivijim se čini, da je ime Rastovac nastalo od „starohrvatske“ riječi „raz“ -najniži, „zaravnjeni“ dio nekoga područja (prirodna prostorna depresija).

ima pogrešaka i iskrivljenog latinskoga teksta jer su povjesničari različito iščitavali opis Makarske biskupije. U tekstu o solinskom saboru 533. godine u kojim se navode sastavnice Makarske biskupije veći dio povjesničara navede kao prvi subjekt/pojam „montanorum“ (prid. gen. ili imenica), a ne Montanense (imen.), tako se prema upisu navodi planinsko područje, a ne mjesto, … montanorum Delminense… (Rački 1884: 17), … montanorum Delminense… (Šišić 1914: 162), … montanorum, delminense Onestinum,… (Gunjača 1973: 54), … montanorum, delminense Onestinum, … (Ivanišević 1993: 161). Usp: Ante ŠKEGRO, Mukurska biskupija (Ecclesia Muccuritana), 2008., izvorni znanstveni rad. Usp: Toma Arhiđakon, Historia Salonitana, književni krug, Split, 2003.

8 Mate ŠIMUNDIĆ, Ekonimi Imotske krajine, Čuvari Baštine..., Imotski 1989., str. 505.). Prema Šimundiću, naziv Zagvozd složen je o prijedloga za i davne imenice gvozd - klinac, čavao; šuma dubrava, gora, loza. Reći je kako je praslavensko i općeslavensko značenje „drveni klin“, a kada je isti zamijenjen željeznim, moguće je da je gvozd poprimio značenje „šuma, dubrava, gora, loza“. Time ujedno nastaje gvožđe < gvozd-je istoznačnicu željezu. U pravilu toponimi, a napose ekonimi se ne prevode. Je li hrvatsko stanovništvo na ovim prostorima na svoj jezik prevodilo s latinskoga toponime na koje naiđoše i u koje se nastaniše ili bi ih prihvaćali u izvornom obliku, samo ih prilagođavali svojim glasovnim mogućnostima?

9 Vladimir RISMONDO, Registar splitskoga notara Jakova de Penna 1411.-1412. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Historijski arhiv u Splitu - Godina MCMLXXIV, Split 1974., str. 31. ... Dragiša Kovačić iz Zagvozda (Dragisa Couacich de Sagosde) prodao je Brajanu, slugi opatice samostana Sv. Benedikta dva vola za 35 libara malih. (U Splitu 14. travnja 1412.)

10 Mate ŠIMUNDIĆ, Ekonimi Imotske krajine, Čuvari Baštine..., Imotski 1989., str. 492.

11 Bratoljub KLAIĆ, Veliki rječnik stranih riječi izraza i kratica, Zagreb 1974.


16

Zagvozd- pogled sa Sv. Mihovila (Orljača)

Zagvozd- crkva (zračni snimak)


17

1.2. Zagvozd - od sredine 17. do početka 20. stoljeća

Ono što je nekad bio Zagvozd stoljećima se poklapalo s granicama župe Zagvozd pa je područje naselja Zagvozd u teritorijalnom smislu bilo istovjetno s područjem župe Zagvozd.

Od sredine 17. stoljeća do 1834. godine12 Zagvozd je obuhvaćao područje današnjeg Zagvozda, Rastovca, Medova Doca i Dobrinača, a nakon 1834./1835. do početka 20. stoljeća Zagvozd obuhvaća područje današnjeg Zagvozda i Rastovca.13

U doba turske uprave Zagvozd se dijelio na: - Gornji Zagvozd - Donji Zagvozd.

Koji je dio Zagvozda pripadao Gornjem, a koji dio Donjem Zagvozdu nije poznato. Može se samo pretpostaviti da je podjela bila slična kao u doba mletačke uprave.

U doba mletačke uprave Zagvozd se također dijelio na: Gornji Zagvozd i Donji Zagvozd.14

- Gornji Zagvozd: Svaguše, Stapići, Šušići, Tomičići, Piplice Kurtovići, Rakići, Medov Dolac i Dobrinče.

- Donji Zagvozd: Rastovac, zatim zagvoški zaseoci; Bartulovići, Čelani (Mušure, Alagići, Jukići i Vranjići) G. Čaglji, Mlikote, Gaće, Gornji i Donji Buljubašići, Pružići, Prodani, Drljići, Radići, Milići, Mucići, Katušići, Brnasi, D. Čaglji, Krištići, Sulići i Šuvari.

Uspostavom mletačke uprave na ovim prostorima određuju se granice tadašnjih naselja, pa je tako utvrđena i administrativna granica naselja Zagvozd. Zagvozd 1726. godine obuhvaća područja današnjih naselja Zagvozda, Rastovca, Medova Doca i Dobrinača. Mletački mjernici tijekom 1725. i 1726. godine izvršili su katastarsku izmjeru (koja nije bila toliko precizna, jer tehničke mogućnosti to nisu omogućile). Područje Zagvozda s granicama naselja i katastarskim česticama prikazano je na katastarskim crtežima-skicama na ukupno 16 listova (nažalost većim dijelom oštećeni i nečitki).15

12 HDA-1448, Zbirka mikrofilmova matičnih knjiga i popisa obitelji sign. 16. list 60v. Odlukom splitskoga biskupa Pavla Miošića osnivaju se novi dekanati i nove župe. Tom odlukom župa Zagvozd se dijeli na župu Zagvozd i župu Medov Dolac.

13 DAST-152, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju (Austrijski katastar za područje Imotskoga 1833.-1835. Zagvozd, kutija 735.). Austrijskom katastarskom izmjerom dolazi do novog administrativnog razgraničenja postojećih naselja. Zagvozd se dijeli na dvije katastarske općine; k.o. Zagvozd i k.o. Medovdolac.

14 U mnogim mletačkim dokumentima nalazimo podatke gdje se administrativno navodi Gornji i Donji Zagvozd. (DAZD-1, Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju 1597.-1797., DAZD–4, Mletački fiskalni savjetnik 1622.-1797.).

15 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25, listovi 1-16. DAZD–5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 22 i 39.


18

Mletački katastarski planovi su jednostavni crteži. Katastarski plan izrađen je u grafičkom mjerilu izraženom u padovanskim pertikama. (Mjerna jedinica za dužinu je jedna padovanska pertika, a iznosi 2,0865 m, te sadrži 6 mletačkih stopa od 0,3477 m). Jedan centimetar na karti odgovara dužini od 17 pertika u prirodi. Iz toga proizlazi da su katastarski planovi izrađeni u mjerilu 1 : 3547. U planove su ucrtani zemljišni posjedi, putovi, kuće, bunari i shematizirani prikaz izraženijih reljefnih oblika.15

Ukupno je upisano i ucrtano 749 kat. čestica. Katastarske čestice oznake 1 do 138 su na području Medova Doca, od broja 139 do 248 su na području Dobrinača, Zagvozdu su pripadale čestice od broja 249 do 609, a u Rastovcu su čestice od broja 610 do 749.

Mletačke granice iz 1726. godine većim dijelom poklapaju se s kasnijim austrijskim granicama naselja Zagvozda iz 1835. godine odnosno granicama katastarskih općina Zagvozda i Medova Doca. (K.O. Zagvozd sastoji se od naselja Zagvozda i Rastovca, a K.O. Medovdolac sastoji se od naselja Medov Dolac i Dobrinče).

Prema mletačkim katastarskim skicama granice Zagvozda su određene točkama (križevima). Izmjera počinje na sjeverozapadnom dijelu naselja (Medov Dolac) pa se određuju zapadne (južne), istočne i sjeverne granice tadašnjeg naselja Zagvozd.

Granica prema Opancima/Lovreću (područje tadašnje župe Radobilja) određuje se od: - Početna točka, križ na „stećku“ na Kamenjaku (croce di „colona sepolture), uz današnju

cestu Lovreć- Imotski, odakle se nastavlja na, - križ na gomili zapadno od vode Trstenice (acqua Tursteniza) – Medov Dolac, - križ kod Nenadića zidina (Nenadichia murache), neposredno uz današnji zaselak Kusići u

Grabovcu pa na, - križ na kamenu (croce in pietra.) kod Bilih ploča, a danas je to glavica ispod Umca na granici

Grabovca i Medova Doca, što je tromeđe Zagvozda (Medova Doca), Opanaka i Grabovca. Granica prema Grabovcu nastavlja se prema izvoru Čevo i označena je: - križem kod izvor-bunara Čevo (acqua viva d'ta Ceovo).

(Bunari Čevo i danas su trostruka granica između Zagvozda, Medova Doca i Grabovca), - križem na kamenu (croce in pietra) kod „Vukosav greba“ (u Mužinima), pa preko

Ružinovca na, - križ na velikoj Gradini (Sridnjaj gora) i spušta jugozapadno na, - Stipanjsku crkvu (crkve Sv. Stjepana), između Doca kod Stipanjske crkve k.č. 701., odakle

granica ide prema, - križu na Čanjevoj Glavici (Zangieva glaviza) „Sinjal“, kod gomile i ide prema Biokovu

između Šuta i Trišnjevca doca i na, - križ kod kamenice (croce in kameniza) na lokalitetu Stinice (Biokovo), a od ove točke

granica ide ravno na Biokovo (Vrh Miletnjak). Južna granica, prema Brelima, Bastu i Velikom Brdu nije ucrtana a nju čini planina Biokovo

(Monte Biocouo), a granica ide vrhovima Biokova do Sv Jure. Granica prema Vrdolu (Župi i Krstaticama) određena je od: - vrha Biokova (Sv Juraj) i spušta se ravno preko bunara Plana u Biokovi (acqua Plana)

istočno iza Milića na, - križ na kamenu (croce in pietra) istočno od „zagvoške njive“ pa na, - križ na kamenu kod gomile Sudišće (gomila Sudischie, croce in pietra), odatle ide

pravocrtno na, - križ na kamenu u Vinogradinama-Šipašniku (Sipasnich), južno od Radića pa na, - Križ na kamenu kod kamenice (croce in kameniza), Mijina kamenica kod Radića i nastavlja

se prema,


19

U doba austrijske uprave u razdoblju od 1833.-1835. određuje se administrativno područje sela Zagvozd i utvrđuju se njegove granice (koje se najvećim dijelom poklapaju se s mletačkim granicama, osim što se utvrđuje razgraničenje između Zagvozda i Medova Doca kao granice posebnih naselja i katastarskih općina).16 Te granice ostale su gotovo nepromijenjene sve do danas.

- križu na glavici (croce in Glauiza) Lukova Glava. Danas je to trostruka granica Zagvozda,

Župe i Krstatica, a odatle na, - križ kod Brštanova vrha (Burstanou vurh), vrh Unište istočno od Rakića, što je trostruka

granica Zagvozda Vrdola (Krstatice) i Poljica. Granica prema Poljicima ide od Brštanova vrha-Unište određena je: - križem na vrhu glavice Miletina Osoja (Vurh Miletina Ossogia) -sjeverno od zaselka Rako, - križem na Petrovu vrhu (Petrou Vurh), - križem na kamenu kod Peline jame (croce in pietra Pelina giama), - križem na Škobaljuši (istočno od raskrižje ceste Zagvod- Dobrinče), što je danas trostruka

granica Zagvozda, Medova Doca (Dobrinača) i Poljica. Granica se nastavlja na, - križ na brdu Velika Varda – Vardišće (monte velica Varda), što je danas vodosprema

Kosmatovica), - križ na Maloj Vardi (malla Varda) - križ na kamenu kod Glavan Gomile, što danas čini trostruku granicu Medova Doca, Poljica i

Lokvičića Granica prema Lokvičićima ide od Glavan Gomile i određena je: - križem na vrhu kod Male Rašeljke (malla Raselca), - križem na brdu Velika Rašeljka (monte velica Raselca), odatle na vrh Vilinjak. - križ na vrhu Baića glavice (Baich …), iznad Brloga - vrh zapadno od Vilinjaka, što je danas

trostruka granica Medova Doca, Lokvičića i Lovreća. Granica prema Lovreću nastavlja se prema: - križ na Tišinu Vrhu (Tisin vurh), pa odatle u početnu točku prema Stećcima na Kamenjaku.

16 DAST-152, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju (Austrijski katastar za podr. Imotskog 1833.-1835.)

Usp. Don Petar Kaer (1848.-1919. godine), zagvoški župnik od 1877.do 1883. godine u svom članku o Zagvozdu (Katolička Dalmacija XII/1881.), zapisao je granice Zagvozda, prepisane iz austrijskoga katastra iz 1835. godine.

Zagvozd mejaši od sjevero-istoka sa selima Poljica, Krstatice, Župa; od sjeverozapada Medov-Docem i Grabovcem, a o podneva mejaši su mu sa primorskim selim Veliko-Brdo i Bast, goli timor biokovski os sv. Jurja do S. Ilije.

Točnije paka granice sa spomenutim selim ovako su mu usječene: s Poljicim - Taložna kamenica-Pelina Jama, Bršćanova Jama, Petrov Vrh, koji je međom

Zagvozdu, Poljicim i Krstatici. s Krstaticom - Piscet, Vlaska kosa, tromedja medju Zagvozdom, Krstaticom i Zupom. sa Župom - granice su mu: Sudisce - Bunari iznad Lokvice - Velika ledenica i S. Juraj - opet

tromedja medju Zagvozdom, Zupom i Velikim Brdom. od Velikog brda djeli ga Prodoca glavica - Srednja Čulica. s Bastom - S. Ilija - Miletnjak - Kale cetveromedja Zagvozda, Basta, Brela i Grabovca. s Grabovcem - usjeceni su mu mejaši na Pišćet vodi, na Trišnjoj glavici iza crkve S. Stjepana k

zapadu - na Grgin bunaru - na Roščića kamenici - na Ružinovcu - na Vukosav grebu - na Grabov kuku i na Čeovo vodi, tromedja Zagvozd, Grabovac i Medovdolac ;

s Medov Docom napokon granice su mu Vrh Orljace - Otarnik - Drežanj Kruške i Livadine.


20

Druge polovice 19. stoljeća unutrašnju teritorijalnu podjelu Zagvozda navodi zagvoški župnik don Petar Kaer, a objavljeno je u časopisu Katolička Dalmacija, 1881. god. pa u članku o Zagvozdu piše.17

Selo se dieli na 19 predjela i u 40 komšiluka ovako izredanih: - Rakići u Rakiće, - u Razdolju - Radići, - u Orlovu kuku - Mlikote, - u Prizdiševu - Gaćići, - u Bestinu - Kurtovići, Piplice, Stapići i Tomičići, - u Oskorušam - Svaguše, - u Rastovcu - Šute, Gavrani, Serdarevići i Lončari u Donjem selu, - Dedići, Varkaši, Stanići, Maslići i Puljci u Gornjem selu, - u Blatin Docu – Bartulovići, - u Skorićim - Mušure, Alagići i Vranjići, - u Tilovoj grudi - Gornji Čaglji, - u Bunjama - Sulići, Šuvari, donji Čaglji i Kristići, - u Liskovcu - Brnasi i Katušići. - u Podrašcu - Brzice, Mucići i Milići, - u Zagomilju - Baltići, Pirići i Donji Buljubašići, - u Nadiljku - Gornji Buljubašići, - u Kosovcu - Drlje i Pruže, - u Bilim pločama – Prodani, - a 19 predjel su Butige (koji je bio izostavljen s popisa).

Zagvozd i Rastovac, prema tipologiji su naselja koje sačinjavaju izdvojeni zaseoci ili više zaselaka grupiranih u jedinstvenu prostornu cjelinu.

Razlikujemo zaselke u kojima nalazimo samo jedno prezime i zaseoci u kojima imamo dva ili više prezimena.

17 Milan GLIBOTA, Don Petar Kaer i Zagvozd, Zagvozd-župni list, Godina II. br.2, Zagvozd 1996., str. 67-74.


21

Zagvozd - na početku 20. stoljeća

Zagvozd se sastojao od zasebnih prostornih cjelina (predjela) i zaselaka, što je s malim razlikama i promjenama ostalo sve do danas:18

Rašac: Rakići (s prezimenom Rako), Gornji Buljubašići (Buljubašić i Baban), Donji Buljubašići (Buljubašić), Pirići (s prezimenima Pirić i Buljubašić), Kusići (s prezimenima Buljubašić i Milić), Baltići (s prezimenima Buljubašić i Drlje), Radići (Radić), Milići (Milić)i, Mucići (Mucić i Prodan), Brzice (Brzica).

(Pirići, Kusići i Baltići pripadaju povijesnom prostoru Donjih Buljubašića, tek u 19. stoljeću formiraju se na samostalne zaselke - prostorne cjeline).

Bunje: Sulići (s prezimenima Sulić i Svaguša), Donji Čaglji (Čagalj), Šuvari (Šuvar), Gornji i Donji Kristići (s prezimenima Kristić, Milić i Čagalj), Katušići i Brnasi (s prezimenima Katušić i Brnas).

Srednje selo: Gornji Čaglji (Čagalj), Mlikote (Mlikota), Gaće (Gaće), Prodani (Prodan), Drljići (s prezimenima Drlje i Buljubašić), Pružići (Pruže).

Dobro selo: Mušure (Mušura), Alagići (s prezimenima Alagić), Vranjići (Vranjić), Tomičići (Tomičić, Mušura i Čagalj), Piplice (s prezimenima Piplica i Buljubašić), Kurtovići (s prezimenima Kurtović, Čagalj), Šušići (Šušić), Bartulovići (s prezimenima Bartulović i Lončar), Stapići (s prezimenima Stapić, Svaguša, Radić), Stapić-Pićolac (Stapić), i Svaguše (s prezimenima Svaguša, Čagalj i Dundić).19

Butige: Buljubašić, Čagalj, Drlje, Hrvatin, Kristić, Lišnjić, Prodan.20

Rastovac na početku 20. stoljeća sastojao se (tako je i danas) od dvije prostorne cjeline; Donji i Gornji Rastovac, sa svojim zaseocima.

Donji Rastovac: Gavrani (Gavran), Lončari (Lončar), Serdarevići (s prezimenima Serdarević i Dujmović), Šute (Šuta) i Žugići (Žugo).

Gornji Rastovac: Dedići (Dedić), Maslići (Maslić), Stanići (Stanić), Varkaši (Varkaš) i Puljci (Puljak).21

18 Kroz 20. stoljeće dogodile su se manje migracije unutar Zagvozda, neke obitelji su preselile u druge zaseoke (odlazak na ženinstvo), a doselile su neke obitelji izvan Zagvozda u Zagvozd.

Najveće promjene dogodile su se u centru Zagvozda, na Butigama, gdje se značajno izmijenila struktura stanovništva. Broj stanovnika u odnosu na početak 20. stoljeća se utrostručio. Doselilo se oko 10-tak zagvoških obitelji i isto toliko i drugih doseljenika iz šireg okružja.

19 U odnosu na početak 20. stoljeća, danas više nema Vranjića, izumrli su i raselili se (Rastovac), došli su Puljci u Kurtovića, Čaglji u Alagića, Birčići u Stapića.

20 Na Butigama su druge polovice 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, pa i kasnije osim Zagvožđana živjeli i državni činovnici na službi u Zagvozdu (financi, oružnici, žandari, nadcestari, poštari i sl). U popisu obitelji i stanju duša 19. i 20. stoljeća imamo zabilježene obitelji: Cuzzi, Majer, Puović, Kraus, Reljić, Malenica, Rendulić, Bruketa, Rajčić.


22

1.3. Stanovništvo - osnovni statistički podatci

Statistički podatci o stanovništvu Zagvozda u razdoblju od 1686.-1806. godine obuhvaćaju područje starog Zagvozda, stare zagvoške župe. 22

Podaci iz 1686. godine obuhvaćaju još šire područje. Na popisu su obitelji Zagvozda, Rastovca, Medova Doca, Dobrinača i oko desetak obitelji s rubnih dijelova Zagvozda što bi danas pripadalo naseljima: Župa, Krstatice, Slivno i Lokvičići. Moguće je da se zagvoškom zbjegu priključila i neke od tadašnjih grabovačkih obitelji.

Godina Ukupno

obitelji

Zagvozd Rastovac M. Dolac Dobrinče Ukupno

stanovnika Stanovnika

1686. 102 - - - - 667

1726. 67 358 80 78 16 532

1733. 74 358 83 100 14 585

1770. 137 - - - - 1054

1779. 141 - - - - 1114

1798. 133 - - - - 1132

1806. 170 647 199 209 91 1146

Tablica 1. Stanovništvo i obitelji Zagvozda (Rastovca, Medova Doca i Dobrinača) od 1686.-1806.

Statistički podatci o stanovništvu Zagvozda u razdoblju od 1843.-1900. godine

obuhvaćaju područje župe Zagvozd i odnose se na naselja Zagvozd i Rastovac.

Prvi moderni popis na prostoru današnje Hrvatske, a tako i Zagvozda bio je 1857. godine. Habsburška Monarhija je na čitavom teritoriju provela popis stanovništva koji je vezan za datum 31. listopada 1857. godine.23

21 U Gornjem Rastovcu su do početka 20. stoljeća živjeli Puljci, koji su se raselili a dijelom i izumrli (ugasila im se muška loza), u njihovu zaseoku danas su Vranjići, doselili iz Zagvozda,

22 Godina 1686. DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara 1686.-1689. god, knjiga prva, listovi 474v – 477r. Godina 1726. DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, (Catastico dei beni del territorio d' Imoschi 1725.-1730.), listovi 1-126 Godina 1733. NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733.god., listovi 313r-314r). Godina 1770. NAS, M-82, Vizitacije makarskoga biskupa, 1770. godine.). Godina 1779. NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine.). Godina 1798. NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god.). Godina 1806. NAS, M-113, Imotski dekanat, br 18, Popis obitelji i duša župe Zagvozd 1806. godine, str. (2r -28v)

23 Jakov GELO, Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. godine, Zagreb, 1987.


23

U doba austrijske uprave provedeno je 6 popisa stanovništva, 1857., 1869., 1880., 1890., 1900. i 1910. godine. Podatci za 1869. godinu su jedinstveni i nema posebnih podataka za Rastovac. Godine 1910. Zagvozd je imao svoj demografski maksimum, te godine u Zagvozdu (i Rastovcu) živjelo je ukupno 2.671 osoba, što je najveći broj stanovnika ikad zabilježen.24

Godina Zagvozd Rastovac Ukupno

obitelji

(kuća).

Zagvozd Rastovac Ukupno

stanovnika Obitelji (kuća) Stanovnika

1843. - - 194 1196

1846. 158 41 199 - - -

1857. - - - 1105 255 1360

1869. - - - 1545 0 1545

1876. 237 46 283 - - -

1880. - - - 1425 286 1711

1890. - - - 1692 351 2043

1900. - - - 1935 417 2352

1901. 285 59 344 1981 463 2444

1910. - - - 2252 419 2671

Tablica 2. Stanovništvo i obitelji Zagvozda i Rastovca od 1843.- 1910.25

Popis se provodio na kolektivnom upitniku, popisnim listinama. U popisni list su se osim imena i prezimena upisivala i sljedeća obilježja: godina (mjesec i dan rođenja za muškarce između 14 i 20 godina, a za druge samo god.),vjeroispovijest, zanimanje, bračno stanje, mjesto pripadnosti, oznaka (da li je osoba prisutna ili odsutna u opasku se bilježilo mjesto gdje se odsutna osoba nalazi) i podaci o stoci (marvi).

Nakon I. svjetskoga rata broj stanovnika je opao što je posljedica rata, migracija u druge zemlje i epidemije „španjolice“.

24 DZS, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. - 2001. godine.

25 Godina 1846. i 1876. (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848). Godina 1843. (Matko Rako, Zagvozd na katastarskim mapama, Zagvozd - župni list, godina V broj 1(5), str. 89. Godina 1857., 1869., 1880., 1890. i 1900. (DZS, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011. godine) Godina 1901. (NAS, Šematizam splitsko-makarske biskupije za 1901. godinu).


24

Godina26 Zagvozd Rastovac Ukupno

stanovnika Stanovnika

1921. 2.495 0 2.495

1931. 2.663 0 2.663

1948. 2.058 521 2.579

1953. 1.844 595 2.439

1961. 1.827 475 2.302

1971. 1.866 501 2.367

1981. 1.654 404 2.058

1991. 1.181 390 1.571

2001. 965 222 1.187

2011. 767 168 935

Tablica 3. Stanovništvo Zagvozda i Rastovca od 1921.- 2011.

Godine 1931. dolazi do značajnog demografskoga oporavka, da bi se nakon II. svjetskoga rata broj stanovnika uslijed posljedica rata smanjio, što traje sve do 1961. godine. Jedini porast ukupnog broja stanovnika (Zagvozda i Rastovca) zabilježen je 1971. godine. Nakon toga u četiri zadnja popisa od 1981.-2011. pad broja stanovnika na desetogodišnjoj razini kretao se od - 15 % do -30%. Podatci za 1921. i 1931. godinu su jedinstveni (ukupno stanovništvo), tako da nema podataka posebno za Zagvozd i posebno za Rastovac.

26 DZS, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011. godine


25

2. POVIJESNO-DEMOGRAFSKE PRILIKE NA PODRUČJU ZAGVOZDA OD

NAJRANIJEG RAZDOBLJA DO POČETKA 20. STOLJEĆA

Prapovijesno razdoblje

Zagvoški prostor kroz prošlost naseljavale su ljudske zajednice koje su pripadale raznim narodima. Stoljećima su, ovisno o povijesnim prilikama doseljavali u Zagvozd ili su iz Zagvozda odseljavali. Naseljavanja se nisu događala odjednom, nego postupno; godinama i stoljećima.

Iz razdoblja prapovijesti materijalni ostatci ljudskoga življenja u Zagvozdu su skromni, čemu je uzrok sam geografski položaj Zagvozda gdje nije bilo značajnijih prirodnih bogatstava, većih površina obradivog zemljište i pitke izvorske vode.27 Sustavnih arheoloških istraživanja u Zagvozdu do današnjih dana nije bilo, tako da ne možemo složiti pravu sliku zagvoške prošlosti iz toga doba. Na prostoru Zagvozda zasigurno su živjele male ljudske zajednice još u kamenom dobu, pa bi se u neistraženim špiljama (a njih je znatan broj) možda mogli pronaći tragovi života koji bi nesumnjivo ukazali na kontinuitet življenja sve do prapovijesti.

Iz kasnijeg razdoblja prapovijesti, razdoblja bakrenog, brončanoga i željeznoga doba, na prostoru Zagvozda postoje mnogi materijalni ostaci ljudskoga življenja. To su gradine i gomile čije ostatke nalazimo na cijelom zagvoškom prostoru. Najviše ih je u središnjem dijelu, a manje na padinama Biokova. To su: gradina na Velikom Drežnju, Velika Glava, Varkaševa gradina, Mali gradac, Radića gradina.28

Stari Vijek

Prvi stanovnici Zagvozda koje povijest spominje su Iliri. Je su li Iliri autohtone zajednice ili su doseljenici na ova područja krajem II. tisućljeća prije Krista? Te dvojbe ostat će i dalje povijesni prijepor među povjesničarima. U tom razdoblju zagvoško područje naseljavala je ilirsko pleme Delmata (Dalmata), a možda je kratko živjelo i ilirsko pleme Daorsi.29 Oni su zauzimali zemljište između Dalmata i Ardijejaca.30 Područje ilirskoga plemena Delmata bilo je između rijeka Neretve i Krke sa središtem u gradu Delminiju.31 Iliri su bili narod koji se pretežno bavio stočarstvom i ratarstvom, ali podosta ratoboran narod koji se više od dva stoljeća sukobljavao s Rimljanima do konačnog sloma 9. godine poslije Krista.

27 Na području Zagvozda nema stalnih izvora vode. Na obroncima Biokova postoje manji izvori koji su aktivni pretežno zimskom razdoblju i male su izdašnosti. Najpoznatiji izvor u Biokovu s zagvoške strane je iznad Vranjića u Rastovcu.

28 Ljubomir GUDELJ, Gradine u Imotskoj krajini, Split 2015.

29 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954. (1953.), str 33.

30 Ferdo ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata, pregled povijest hrvatskog naroda 600.-1526., Split 2004. str. 43. Šišić zaključuje da su Ardijejci zauzimali prostor lijeve obale Neretve. 31 Isto.


26

Ilirsko razdoblje ostavilo je traga u brojnim gradinama i gomilama u kojima su pronađeni ostatci keramike i ljudskih kostura. Osim pojedinačnih, većina gomila i gradina nije istraživana.

Antička kultura na ovim prostorima u razdoblju prije Krista nije imala značajnijeg utjecaja uslijed dosta jake i organizirane ilirske zajednice.

Grčka kultura na području Zagvozda nije ostavila većeg traga, ali je zasigurno imala utjecaja na prostor na kojem su živjela stara ilirska plemena, u prvom redu u razmjeni materijalnih dobara i trgovini. U Rastovcu na Gracu neposredno prije II. svjetskoga rata pronađene su dvije kacige grčko-ilirskoga tipa.32

Nakon višestoljetnih sukoba Ilira i Rimljana, slomom Ilirskoga ustanka Rimljani su godine 10. poslije Krista do tada jedinstvenu provinciju Ilirik (Illyricum) podijelili na dvije; Panoniju i Dalmaciju. Dolaskom Rimljana dolazi do novih društvenih promjena; nove kulture, nove javne i državne uprave uz koji počinje postupni proces romanizacije kojem su podvrgnuti svi pokreni i potlačeni narodi. Rimska vlast na području današnjeg Zagvozda nije ostavila značajnije tragove svoje kulture. U doba Rimskoga carstva prolazio je kroz Zagvozd odvojak ceste koja je povezivala rimska naselja Solin – Narona (Vid) - Radobolje kod Mostara (odvojak ceste počinje od Ugljana i nastavlja se prema Šestanovcu, Grabovcu Zagvozdu i dalje prema Krstaticama i Slivnu).33

Za pretpostaviti je da su manje zajednice pokorenog ilirskoga ili nekoga drugog naroda živjeli toga doba u Zagvozdu. Još od kraja 2. stoljeća na rubna rimska područja upadala su barbarska plemena. Provala Kelta (manjih razmjera) na ove prostore započe oko godine 300., oni dospješe do Neretve gdje potisnuše Ardijejce. Manjim dijelom stopiše se s Delmatima.34 Slijede provale Huna 375. god. Gota, Avara i Slavena koji ne ostavivši puno traga, ali oslabiše tada već slabu rimsku vlast.

Je li na području Zagvozda prvih stoljeća poslije Krista živjelo romansko stanovništvo nije nam poznato, jer nema o tome materijalnih dokaza. Pred kraj razdoblja vladavine Rimskoga carstva zasigurno su u Zagvozdu živjele manje kršćanske zajednice romanskoga i pokrštenog ilirskoga stanovništva, ili nekoga drugoga naroda koji je završetak svojih seoba možda baš završio na ovim područjima.

Srednji Vijek

Padom Rimskoga carstva 476. godine poslije Krista počinje razdoblje Srednjeg vijeka. Iz razdoblja ranog srednjeg vijeka nema značajnijih materijalnih tragova koji bi svjedočili o življenju u Zagvozdu. Povijesni dokumenti ukazuju nam da je i u unutrašnjosti Dalmacije živjelo kršćansko, romansko-ilirsko stanovništvo, jer se početkom 6 stoljeća osnivaju nove biskupije na području Dalmacije.

32 Marijan LOZO, Stećci i stare crkve u Zagvozdu, Zagvozd - župni list, Godina VIII, str.75.

33 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954. (1953.), str 41.

34 Grga NOVAK, Prošlost Dalmacije, knjiga prva, Split 2004., str. 39.


27

Na solinskom crkvenim saboru 533. godine osnivaju se nove biskupije na području Metropolije solinske, među kojima je i biskupija Makar (Muccur) kojem pripada područje današnjeg Zagvozda. Prije dolaska Hrvata kao i prije i poslije pada Rimskoga carstva ove prostore pustošila su razna barbarska plemena ne ostavljajući gotovo nikakve tragove na ovom području.

Hrvati naseljavaju ove krajeve u 7. stoljeću, a prodiranje Slavena na područje južnije od Dunava počinje u prvoj polovini 6. stoljeća. Početkom 7. stoljeća Avari u zajednici sa Slavenima doprli su do mora i 614. godine osvojili i razorili Salonu35 (Salona je zauzeta poslije, najkasnije oko 639. godine).36 Hrvati se pokrštavaju kroz 8. i 9. stoljeće, premda je početak pokrštavanja dolazak opata Martina u Istru i Dalmaciju da iskupi zarobljenike od pogana kojeg je papa Ivan IV. poslao 641. godine.37

U doba mlade srednjovjekovne Hrvatske države nije ostalo nikakvih tragova u ovom prostoru. Ta područja u početku su bila izvan međa Hrvatske države. Tek krajem 9. stoljeća u njenim su međama. Područje Zagvozda u desetom stoljeću pripadalo je starohrvatskoj župi Imota (Emota), koju Konstantin Porfirogenet spominje polovicom X. stoljeća. Područje Imotske župe zauzimalo je otprilike teritorij današnje Imotske krajine, uvalu Posušje i dio Bekije, na zapadu je granica bila rijeka Cetina, na sjeveru Kamešnica i Zavelim, na jugu Biokovo, a na istoku je granica išla do sastava Neretve i Rame.38 Kroz sljedeća dva stoljeća prostor Zagvozda u sastavu je Kraljevine Hrvatske.

Nakon propasti samostalne Hrvatske, prostor sadašnje Imotske krajine, a time i područje Zagvozda u sastavu je Ugarsko-hrvatske države. Slabljenjem Ugarsko-hrvatske države, jača utjecaj bosanske države i samostalnog područja- kneževine Huma. Humsko kneštvo gubi utjecaj početkom 14. st. Kasnije će se za prostor Huma (Zahumlje) u kojem se našlo područje današnje Imotske krajine otimati Ugarska i Bosanska država. Područjem će upravljati Mladen I. Šubić, inače podložan bratu banu Pavlu Šubiću. Pavao Šubić ustupa nekadašnju Humsku zemlju svojim podanicima Nelipićima. Poslije smrti Mladena II. Šubića 1322. godine bosanska država proširuje svoju vlast nad Humom za vrijeme bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića.39 Područje Imotskoga, a time vjerojatno i Zagvozda ponovo se vraća pod vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, kad Ludovik I potvrđuje Ivanu Nelipiću 1372. godine posjede u Imotskom i Posušju (…u Humskoj zemlji - Codex diplomaticus XIV. 1916, str. 440). Kad je kralj Ludovik umro 1382. godine ovo područje je bilo pod vlašću kralja Tvrtka I. koji bijaše okrunjen 1377. godine. Kralj Tvrtko I. je 1382. pod svoju vlast ponovo uzeo Zapadni Hum kojem je

35 Isto, str. 91.

36 Ivan MAROVIĆ, O godini razorenja Salone, Izvorni znanstveni rad, Solin 2006. Temeljem svih analiza temeljenim na povijesnim izvorima i do sada objavljenim dokumentima (Bulić:1906., Bulić-Bervaldi:1912., Rački: 1881., Katić 1952., Egger:1926., Ostrogorski: 1969.,) nameće se zaključak da se razorenje Salone dogodilo iza 631. godine, a najkasnije do 639. godine.

37 Ferdo ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata, pregled povijest hrvatskog naroda 600.-1526., Split 2004. str. 90.

38 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954. (1953.), str. 49.

39 Isto, str.55.


28

granica bila rijeka Cetina. Tako je od kraja 14. pa sve do kraja 15. stoljeća područje današnjega Zagvozda bilo je u sastavu nestabilne bosanske države. Nažalost, o tome nema sačuvane dokumentarne građe niti su stvarane pismohrane. Ovim područjima kao i područjima u okruženju upravljali su knezovi Kurjakovići, Nelipići, Šubići, Radoševići i Kotromanići. Stoljetna borba ugarske i bosanske države za prostor zapadnog Huma prelazila je iz ruku jednih u ruke drugih knezova i vlastele.

Početkom 15. stoljeća na dalmatinskoj obali pojačava se utjecaj Mlečana. Mlečanima Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju 1409. godine, a do 1420. stekli su Dalmaciju i to samo uski priobalni pojas.40 U unutrašnjosti kroz 15. stoljeće, sela su bila slabo napučena, stanovništvo je bilo polunomadsko i bavilo se stočarstvom i ratarstvom. Nema sačuvanih građevina toga doba, ako izuzmemo utvrđene gradove, jer su migracije stanovništva bile učestale.

Iz razdoblja kasnoga Srednjeg vijeka na području Zagvozda i Rastovca među arheološkim spomenicima najučestaliji su stećci za koje povijesna znanost navodi da su podignuti tijekom 14. i 15. stoljeća. Najpoznatiji zagvoški stećci su Vukov greb, Zaranač ploča, stećci kod Čerinca blizu Bartulovića, stećci kod crkve Sv. Svetih, pločasti stećak na malom Gracu, Stećci kod crkve Sv. Križa u Rastovcu i stećak kod Dedića i stećak na Varkaševoj gradini. Ti stećci su dokaz su da se u Zagvozdu i Rastovcu u razdoblju kasnog srednjeg vijeka živjelo i zasigurno tadašnje stanovništvo pripadalo etničkom korpusu hrvatskoga naroda. U tom razdoblju prije Turaka u ove prostore upadali su pravoslavni „martolossi“ (martolozi), na područja slabo organiziranih feudalnih gospodara, otimali stoku i ljude koje su prodavali u roblje. Uništavali i tako slabu hrvatsku i bosansku feudalnu kulturu rušeći utvrde i crkve. Kasnije su ratovali za osmanlije, a kako nisu primali plaće okretali su se pljački.41

Početkom 15. stoljeća sačuvan je pisani spomen hrvatskoga oblika imena naselja Zagvozd koji potječe iz 1412. godine, a nalazi se u registru splitskoga notara Jakova de Pena, u ugovoru po kojem je Dragiša Kovačić iz Zagvozda (de Sagosde) prodao je Brajanu slugi opatice samostana Sv. Benedikta dva vola za 35 libara malih. 42

Vrijeme turske okupacije i uprave

U 15. stoljeću slabljenjem Bosanske države olakšava se prodor turskim ekspanzijama na ove prostore. Padom Bosne 1463. godine, a naročito Počitelja 1471. godine prostor polako zaposjedaju Turci.43 Jačina turskih osvajanja koncem XV. stoljeća ovisila je o borbama za zadržavanje Bosne koje je poduzimao ugarsko-hrvatski kralj Matijaš I. Korvin (1458.-1490.). Pojedini prostori bili su osvajani pa ponovno vraćani, da

40 Ferdo ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata, pregled povijest hrvatskog naroda 600.-1526., Split 2004. str. 228.

41 Ivan PEDERIN, Zagora između Venecije i Turske- Dalmatinska Zagora nepoznata zemlja, Zagreb 2007., str 180.

42 Vladimir RISMONDO, Registar splitskog notara Jakova de Penna 1411.-1412., Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Split 1974., str. 31.

43 Grga NOVAK, Prošlost Dalmacije , knjiga prva, Split 2004., str. 162.


29

bi konačno oko 1500. godine cijeli prostor Imotske krajine (i Zagvozda) potpao pod Turke. Imotski je osvojen od Turaka 1493. godine.44 Tako se područje Zagvozda nešto više od dva stoljeća nalazilo pod okupacijom Osmanskoga carstva.

Turska osvajanja ovih prostora prouzročila su migracije tada još uvijek rijetko naseljenog prostora. Zagvozd, kao i čitava brdska okolica s oskudnim pašnjacima i bez izvora vode, sigurno nije bilo posebno zanimljiv većem broju ljudi: stočarima i nomadima. Tu vjerojatno nisu imali stalno boravište, nego su tu samo privremeno boravili u pogodnim dijelovima godine radi ispaše stada. Nije nemoguće da je sve ovo vrijeme bilo nekoliko obitelji sa stalnim boravištem u Zagvozdu. Jesu li to bili pretci današnjih (prema predaji starosjeditelja), nikad nećemo moći sa sigurnošću utvrditi, jer pisanih tragova o tome nema. Je li na području Zagvozda osim stanovnika katoličke vjere bilo i pripadnika pravoslavne vjere, nije moguće iz oskudnih povijesnih dokumenata utvrditi? Kasniji mletački katastar iz 1726. godine bilježi položaj bivše „grčke“ (pravoslavne) crkve na Sudišću (Gomila Sudischie fu chiesa Greca).45 Mletački katastri nisu pomno bilježili ostatke starih groblja i ruševina, te su mnoga srednjovjekovna groblja i stećke upisivali kao grčka groblja, a ponekad kao i mjesta (nepostojećih) grčkih crkava bez naznake građevina. Možemo postaviti s pravom pitanje jesu li možda toga doba na područje Zagvozda s turskim osvajanjima doselio manji broj pravoslavnih Vlaha? Ta mogućnost nije isključena, ali ako je postojala onda je izrazito manjeg intenziteta, te su kasnije integrirani u zagvoško stanovništvo.

Zagvozd je od početka turske uprave u sastavu nahije Gorska župa, knez (seoski starješina) je Toma sin Matije. Godine 1585. u Zagvozdu živi 57 obitelji, a 1623. godine ima 89 obitelji, knez Zagvozda je isti Toma sin Matija.46 Iz tih popisa vidljivo je da područje Zagvozda (Gornjeg i Donjeg) naseljava većinsko hrvatsko stanovništvo uz svega 2 muslimanske obitelji.

Povijest 17. stoljeća spominje jednu od najpoznatijih osoba iz doba turske okupacije - Hasanaginicu, ženu Hasan age Arapovića. Hasan aga bio je turski plemić na dužnosti zadvarskoga dizdara, a imao je u svojoj vlasti sela Župu, Zagvozd i Grabovac, poginuvši kod Zadvarja 1669. godine.47 Hasan-agina bivša žena opjevana je u narodnoj pjesmi „Hasanaginici“. U pjesmi je opisana tužna sudbina žene koju muž bezdušno tjera iz doma i udaljava od petero djece zbog toga što ga nije posjetila dok je bio ranjen. Umrla je od tuge prolazeći kraj dvora Hasan-age u susretu s djecom putujući prema Imotskom jer ju je brat preudao za imotskoga kadiju.48

44 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954., str. 70. - 71.

45 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/16.

46 Milan GLIBOTA, Nahija - Gorska župa, rukopis.

47 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954., str. 81.

48 Pjesmu o Hasanaginici donosi nam Alberto Fortis u svome glasovitom djelu Put po Dalmaciji, tiskanom u Veneciji 1774. god. Kasnije će biti više puta objavljivana i vremenom je postala jedna od najpoznatijih pjesama /balada narodnog pjesništva.


30

Gradac, Varkaševa gradina

Stećci, „Vukov greb“


31

Prema narodnoj baladi o Hasanaginici nesumnjivo je da su Hasanaginičini (Hasan agini) dvori morali biti negdje na putu od Klisa (dvora Pintorović bega) do Imotskoga (dvora imotskoga kadije). Ta povijesna priča u nekim varijantama smješta boravište Hasan-age Arapovića u Zagvozd. Gdje su bili dvori Hasan-age o tome se i dalje spore stručnjaci. Prema predaji mnogi će reći da su to zidine ispod Drljića, kod Napoleonove ceste u Turskome klancu, na Rudinama. Drugi će nam reći da su na Trnavi, Manastirinama ili Lupoglavu.49 Na žalost nemamo povijesnih dokumenata, niti provedenih arheoloških istraživanja koji bi potvrdili položaj ili uopće postojanje Hasan-aginih dvora u Zagvozdu. Nije ni toliko važno gdje su bili i jesu li uopće bili Hasan-agini dvori u Zagvozdu - važno je, što je pjesma o Hasanaginici kulturna ostavština i baština našega naroda uz koju Zagvozd sigurno ima svoje mjesto.

Godine 1645. izbije rat između Venecije i Turske, u povijesti znan kao Kandijski rat, koji završi 1669. godine. Ratne operacije vođene su na otoku Kreti (Kandiji), a u isto vrijeme osmanske snage iz Bosne napadale su mletačku Dalmaciju pa se područje Zagvozda neposredno našlo u žarištima sukoba. Mlečani uz pomoć domaćeg stanovništva vode krvave bitke protiv Turaka u Primorju i zaleđu. Događaji koji se događaju u neposrednom okruženju su zasigurno borbe za Zadvarje, kojega Mlečani 1652. godine osvojiše, nedugo zatim Turci ga povratiše, da bi ga Mlečani kasnije ponovo osvojili 1684. 50

Mirovni ugovorom 1669. završi rat, Turcima je pripala Kandija (Kreta), a Mlečani su proširili posjede u Dalmaciji. Među Imoćanima koji se istakoše u borbi s Turcima za

49 Uz svu dosadašnju analizu temeljenu na povijesnim izvorima ne može se sa sigurnošću utvrditi mjesto i položaj Hasan-aginih dvora. Oskudnost arhivske građe i izvora ne dopuštaju njihovu ubikacija. Iz tog razloga Hasanaginicu „svojataju“ i neka druga mjesta. Pa ni kuda je išao put iz Zadvarja do Imotskoga ne znamo prije prvih mletačkih karata s početka 18. stoljeća. Zato ne treba ustrajati u tvrdnjama da su i Hasan-agini dvori bili baš ispod Drljića ili da su sigurno bili na Manastirinama, jer dosadašnjim istraživanjima to nije potvrđeno, može se o istom samo pretpostavljati. Bitno je, da je balada o Hasanaginica dio kulturne baštine ovoga kraja naroda, koja promovira Zagvozd na nadasve jedinstveni način.

Usp. Mijo MILAS, Asanaginičina domovina, Split 2011. Milas opširno iznosi povijesne prilike prve polovine 17. stoljeća (doba života i smrti Hasan-age). Sustavnom analizom iznosi više povijesnih činjenica koji su vezani uz Hasan-agu i doba prije i u vrijeme Kandijskoga rata. Milas donosi zaključak po kojem Hasan-agine dvore smješta na lokalitet Manastirine iznad Trnave. Na žalost, nema povijesnih pokazatelja koji bi potvrdili tu tvrdnju, niti su provedena arheološka istraživanja lokaliteta Manastirine iznad Trnave. Nadalje, teško da bi Hasan aga stolovao na mjestu gdje se u isto vrijeme u neposrednoj blizini gradila crkva (crkva Sv. Svetih, god. 1644.). U izvješćima makarskih biskupa o selu Zagvozdu iz 17. stoljeća (koja su dosta opširna i vjerodostojna), nigdje se ne spominju turski dvori u Zagvozdu, niti biskupske kronike o turskom pljačkaškim i osvetničkim pohodima iz toga doba ne spominje Hasan agu (to je doba kad je on živio, a poginuo je u Zadvarju 1669. god).

50 Grga Novak, Prošlost Dalmacije , knjiga druga, Split 2004., str 15. i str. 19.


32

vrijeme Kandijskoga rata su i Zagvožđani Juras Veić harambaša i Stipan Tomić serdar (op. p. Tomičić).51

Nakon Kandijskoga rata nije se uspostavio mir na ovim područjima. Imotska krajina i dalje ostala pod turskom vlašću čime se narod nije mogao miriti. Još u tijeku Kandijskoga rata pa sve do kasnijega Morejskoga rata organiziraju se ustanici i hajduci u čete predvođeni harambašama, napadaju turske postrojbe i posjede u zaleđu otimajući stoku i bogatstva i odvodeći zarobljenike u roblje, što nerijetko donosi odmazdu Turaka prema domaćem stanovništvu. Ta četovanja bijahu poticana od Mlečana, koji su ponekad uz malu pomoć u hrani i prahu (dvopek i barut) potpomagali ustaničke čete. Kroniku o četovanju u razdoblju od 1662.-1686. godine napisao je makarski župnik i kroničar fra Pavao Šilobadović, podrijetlom Zagvožđanin.52 To je bio višegodišnji rat lokalnog stanovništva potpomognutog od strane Mlečana s Turcima. Rat je osim borbe za slobodu, imao osvetnički, a često i pljačkaški karakter u kojem je došlo do znatnih migracija stanovništva.

U jeku tih ograničenih ratnih operacija (četovanja) počeo je novi rat na ovim prostorima - Morejski rat (1683.-1689.). Rat koji započeo između Austrije i Turske, a 1684. godine u njega se uključila i Venecija. Ratne operacije vodile su se od Dalmacije do Egejskoga mora, ali glavne bitke vodile su se na poluotoku Peloponezu (Moreji) u Grčkoj. Ovim ratom Mlečani su zauzeli znatan dio teritorija u Dalmaciji.

Značajne migracije stanovništva događaju se za vrijeme Bečkoga ili Morejskoga rata (1684.-1699.) kada stanovništvo Zagvozda (zajedno s drugim Imotskim stanovništvom) organizirano seli prema primorju, u sela Omiškoga zaleđa (Svinišće, Slime) i na prostor Podbiokovlja, Gornja i Donja Brela.

Mlečani su se vodili namjerom da što više stanovnika privedu pod svoju vlast (veći broj poreznih obveznika). Pribjeglo stanovništvo Zagvozda smješta se u selima ispod Zadvarja (Brela Donja i Gornja). Mletački činovnici uredno su izvršili popise izbjeglog stanovništva pa je 1686. sastavljen tkz. Calergijev popis.53 Dokument je velike važnosti za stanovnike ovih područja, to je temeljni dokument istraživanja demografskih prilika Zagvozda i po prvi put možemo pratiti pojedina prezimena s područja Zagvozda (Rastovca, Dobrinača i Medova Doca). Najveći broj stanovnika vraća se na stara ognjišta jer su Turci poticali stanovništvo da se vrati i nisu vršili odmazdu nad povratnicima. Manji broj obitelji ostao je u izbjeglištvu na teritoriju Mletačke republike i trajno se naselili u Primorju i selima ispod Zadvarja (Bartulović, Brstilo, Čagalj, Cvitanović, Granić, Jakir, Maričić, Kovač, Novaković, Raos, Staničić, Tabaković, Veić, Vladetić, Vukšić, itd.)

51 Ante Ujević, Imotska krajina , Split 1954. str. 84. (

52 Stipan ZLATOVIĆ, Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju, Starine JAZU, Knjiga XXI, Zagreb 1889.

53 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga I. (Proveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico), listovi 476r – 477r.Giorgio Calergi (Juraj Kalergi) je Grk u službi mletačke Republike.


33

Ovaj rat imao je neposredni učinak i na područje Zagvozda. Prvi značajniji pokušaji odcjepljenja Zagvozda od Turskoga carstva javljaju se u vrijeme i nakon Morejskoga rata. Jedan dio Imotske krajine pokušao se odvojiti i to sela Proložac, Runović, Vinjani, Zagvozd i Župa. Potražili su zaštitu od Mlečana, ali su ih Mlečani Karlovačkim mirom 1699. ponovo prepustili Turcima.54 Ovaj rat je završen mirom u Srijemskim Karlovcima 26. siječnja 1699. god. "Ovim ugovorom mletačka je republika dobila sav primorski dio Makarske biskupije. Zagvozd je i dalje ostao pod Turcima i utvrđena je granica između Mletačke republike i Turskoga carstva. Oslobođeni teritorij dobio je naziv "nuovo acquisto", a nova mletačko-turska granica se zvala "linea Grimani" po mletačkom mjerniku, koji je vršio razgraničenje.55

Kako je privremeno oslobođeni Zagvozd ponovo Karlovačkim mirom vraćen Turcima, dolazi do nove seobe Zagvožđana 1701. godine. Tada Zagvozd napušta više od 20 obitelji na čelu s arambašom Matom Veićem Jurasovom i sele u Neorić (ukupno je s Veićem došlo 60 obitelji, koje su se priključile iz drugih sela).56 U mletačkom katastru 1701.-1711. godine ukupno je popisano 28 obitelji bandijere Veić u Neoriću, ali nisu sve obitelji bile zagvoške. Harambaši Veiću pridružilo se nekoliko obitelji iz susjednih sela. Godine 1701. Zagvozd napušta i don Mate Pipličić 16 osoba, ali se iste godine nakon 3 mjeseca vratio u Zagvozd.57

54 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954.(1953) str. 87.

55 Milan GLIBOTA, Zagvozd na granici dviju Država, Zagvozd-župni list, Godina II. br.2, Zagvozd 1996., str. 81.-83.

Oko Zadvarja je granica išla kružnom linijom, a od zadnje gomile na kružnoj liniji započinjala je prva linija granice prema Vrgorcu. Prva gomila na ovom sektoru postavljena je na brijegu Gola glava (danas Gologlava - krševito brdo jugoistočno od Zadvarja), koje leži na području sela Grabovca ispod brda Pale (Pale, brdo obraslo niskom šumom između zaselka Čikeši i Krželji). Odavde prolazi kroz crnogorično područje na Biokovu ide ispod crkve sv. Jure koji se nalazi na visokom vrhu i ravnoj liniji na području sela Zagvozd postavljena je druga treća i četvrta gomila, a peta je postavljena iznad Vučijeg doca (između Zagvozda i Župe) na podini Golog brda (na Biokovu, a ne golo brdo prema Imotskom) koje se nalazi na području sela Gornji Vrdol (Župa)...

56 DAZD-1, Spisi generalnog providura Alvisa Moceniga, (1696.-1702.), knjiga III, fol. 484. i 485. Usp. Mate MATAS, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52. Usp. Zvonimir Veić, Veze Neorića i Zagvozda u XVII. I XVIII. Stoljeću, Zagvozd /župni list, Godina 4, br.1(4). str 31.-43. Veić se poziv na popis izbjeglih zagvoških obitelji 1686. godine navodeći prema popisu 100 obitelji s 651 osobom. Iz popisa Veić izdvaja 17 obitelji koje se nisu vratili iz izbjeglištva u Zagvozd, navodeći da su odselili u Neorić i Sutinu. Calergijev popis iz 1686. godine to ne navodi. Odlazak Zagvožđana u Neorić dogodio se 1701. godine nakon što je Karlovačkim mirom 1699. godine Zagvozd ponovo vraćen pod tursku vlast.

57 Mate MATAS, nav. djelo, str. 52.Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. I-81.


34

Godine 1693. dolazi do velikih migracija iz Hercegovine na područje Dalmacije. Ukupno je prema podatcima franjevaca izbjeglo oko 5000 ljudi.58 Zagvozd te migracije zaobilaze, ali ne isključujući mogućnost da su se pojedine obitelji zadržale u Zagvozdu.

U doba turske okupacije Zagvozd djeluje kao samostalna župa i pripada makarskoj biskupiji koja obavljaju pastorizaciju unutar još uvijek jake turske države. U Zagvozdu staroj glagoljaškoj župi kroz cijelo 17. st u isto vrijeme djeluje više (od 3 do 5) svećenika glagoljaša, što je vidljivo iz izvješća makarskih biskupa Svetoj stolici.59 Zagvozd je stara glagoljaška župa, a svećenici glagoljaši djelovali u ostalim selima jugozapadnog dijela Imotske krajine: Zagvozdu, Rastovcu, Medovu Docu, Grabovcu, Opancima, Lovreću i Studencima. 60

Demografski razvoj Zagvozda, kakvog danas poznajemo, možemo pratiti tek od kraja 17. stoljeća pred kraj turske okupacije i dolaskom mletačke uprave početkom 18. stoljeća. To je početak „pisane“ povijesti o stanovništvu Zagvozda.

Bunari Karus

58 Marko VEGO, Historija Brotnja od najstarijih vremena do 1878. godine, Čitluk 1981. Vego navodi; Kad je sultan Ahmed II u travnju 1693. godine naredio da katolici iz Hercegovine plaćaju pećkom patrijarhu Simeonu taksu za vjenčanja i druge obrede, započela je prava seoba Hercegovaca… str. 222.

59 Slavko KOVAČIĆ, Zagvozd i njegovi glagoljaši za turske vladavine, Zagvozd župni list, God II br. 2. 1996., str. 43.- 65.

60 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, Čuvari baštine…, Imotski 1989. str. 239. i str. 243.


35

Mletačka uprava

Početkom 18. stoljeća uspostavljena je ravnoteža snaga između Turske s jedne i Austrije i Venecije s druge strane. U mletačko-turskom ratu između 1715.-1717. (tkz. Mali rat, rat između Turskoga carstva i Mletačke republike kojoj se pridružila Austrija), Mlečani su osvojili Imotsku krajinu.61 Imotski je osvojen 2. kolovoza 1717. god, što bi značilo da je iste godine konačno oslobođen i Zagvozd. Kraj rata obilježen je sklapanjem mira u Požarevcu 1718. godine. Te godine Zagvozd i pravno potpada pod upravu Mletačke republike.

Područje Imotske krajine i Dalmatinske zagore oblikovalo se nakon niza mletačko-turskih ratova i razgraničenja od sredine 17. do početka 18. stoljeća. Novo razgraničenje je nakon tzv. Malog rata i Požarevačkoga mira 1718. godine, kad je utvrđena „Linea Mocenigo“, kojom je Venecija proširila posjede nad Dalmacijom („acquisto nouvissimo“- najnovija stečevina), te se uz neznatne izmjene održala do tzv. Prve austrijske uprave. Opustošen teritorij Dalmatinske zagore naseljavaju doseljenici iz Hercegovine i Bosne, dok Zagvozd ta migracija većim dijelom zaobilazi. Makarska biskupija (biskup Nikola Bijanković), po oslobođenju od Turaka ustanovljava/obnavlja župe na imotskom području, među kojima je (od prije) i župa Zagvozd.

U Dalmaciji je u doba mletačke uprave na čelu izvršne vlasti bio generalni providur u Zadru. Na čelu okruga (krajina-općina) je providur. Providur je imao svu vlast na svome teritoriju, civilnu, vojnu i sudbenu. Njemu su pomagali u financijskim poslovima činovnik - camerlengo, a u sudskim-cancelliere. Providur upravlja krajinom preko područnog činovnika i seoskih starješina, koji se nazivaju harambaše ili kapetani sela, koji osim civilne imaju i najnižu vojnu vlast u selu. U sudbenoj vlasti osim općinskoga suca postoje i seoski suci u serdarijama - serdari, kojima je nadležnost mala. U sklopu serdarija formirane su bandijere, isključivo radi zaštite granice prema Turcima, a prema narodnom načinu obrane od napada neprijatelja. Na čelu svake bandijere je barjaktar, odnosno „arambaša“ ili alfir. U bandijeri su se rješavali manji upravni poslovi kao što su suprotstavljanje hajdučiji, borbi protiv bolesti i sl. Nakon dolaska mletačke uprave 1718. godine u kratkom razdoblju imenuju se seoske starješine.

U doba mletačke uprave (1717.-1797.) Zagvozd postaje serdarija kojom je zapovijedali serdari iz roda Tomičića. Za područje Zagvozda godine 1726. serdar je Stipan Tomičić, arambaša Mijo Brstilo iz Medova Doca, a čauš Mate Milić. Godine 1759. serdar je Petar Tomičić i serdarija ima dvojicu arambaša: arambašu Buljubašića koji pod zapovjedništvom ima 61 obitelj sa 78 vojnika i arambašu Brstila sa 67 obitelji i 102 vojnika.62

Dužnost seoskih starješina u doba mletačke, pa sve do druge austrijske uprave prenosila se s koljena na koljeno, tako da su serdari uvijek biti Tomičići, arambaše Brstili, a kasnije i Buljubašići. Alfiri su bili iz roda Tomičića i Stanića, a čauši Milići, Kristići i Rake.

61 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954.(1953) str. 92.

62 Josip Ante SOLDO, Pregled geološko-geografske i historiografske bibliografije Imotske Krajine, Čuvari baštine…, Imotski 1989. str. 58.


36

Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u doba prve austrijske i francuske uprave arambaše Zagvozda su Toma Buljubašić i Luka Brstilo, a serženti (niži civilno-vojni službenici) su Pavao Kristić i Grgo Rako. Kasnije u doba austrijske uprave seoske starješine su glavari koji su imenovani na te dužnosti, a dužnost glavara se nije više prenosila s koljena na koljeno.

Mletačkoj upravi od 1717. do 1797. godine glavni cilj je zaštititi miran život mletačke trgovine na Jadranu i osigurati kakav takav stalni porez i prihod od stanovništva.

Dolaskom mletačke uprave na ovim područjima počinje izrada katastra 1725.-1730. godine i podjela zemlje 1725.-1726. godine. 63 Izradom katastra i podjelom zemlje mletačka uprava nastojala je osigurati kontrolu na posjedima i imati što više stanovništva kako bi čuvala tada još uvijek nestabilnu granicu prema Turskoj. Mlečani su kod podjele zemlje, vođeni načelom podjele prema broju stanovnika, sigurno narušili vlasničke odnose koji su vladali prije toga, odnosno za turske vladavine.64

Kasnije 1755. i 1756. generalni providur Francesco Grimani proveo je reformu zemljišnog zakona, pravednija načela daljnje razdiobe, neotuđivost i nasljednost posjeda i obveze prema državi.65

Druga polovica 18. stoljeća bila je izrazito teška za tadašnje stanovništvo. Loše ekonomsko stanje, male poljoprivredne površine i mali prinosi bili su uzroci općeg siromaštva. Uz to pojavljuju se epidemije raznih bolesti (kuge 1783. god.), pa se pojedine obitelji odlučuju na odlazak iz Zagvozda na područje turske (Bosna) i austrijske države. Tako je s područja Imotske krajine zadnjih godina mletačke uprave odselilo 155 obitelji s 517 muškaraca i 417 žena.66

Prva austrijska uprava

Prva austrijska uprava u Dalmaciji trajala je od 1797.-1805. godine.67 Godine 1796. Napoleon zauzima Veneciju, a sljedeće godine (1797.) Mletačka republika prestaje postojati. Dalmacija koja je bila dio Republike našla se u sferi interesa Austrijskoga i Francuskoga carstva. Tajnim ugovorom Francuzi prepustiše Dalmaciju Austriji i

63 Izrada katastra za područje Imotskoga započela je 1725. god. u doba generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Nikole Erizzija (Errizzo), prema naredbi koju je izdao 7. listopada 1725. god.“).DAZD–5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st. (kutija 39 i kutija 22).

64 Generalni providur Pietro Vendramin (od 1726.-1729.god.) koji nasljeđuje providura Erizzija odredio je; da se dijele parcele - dva kampa po glavi. Povlašteni su serdari s 20 kampa (kanapa) i arambaše s 10 kampa.

65 Josip Ante SOLDO, Grimanijev zakon, Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine, Zagreb 2005.

66 Isto, str. 60.

67 Grga NOVAK, Prošlost Dalmacije , knjiga druga, Split 2004., str. 55. - 64.


37

sredinom 1797. godine u Dalmaciju stiže austrijska mornarica, a kasnije i vojska, koji su mahom dobro primljeni bez ikakvog otpora.

U dolasku austrijske uprave dio naroda vidio je priliku za sjedinjenjem s Hrvatskom, dok je dio naroda bio protiv nove okupacije, naročito oni slojevi društva koji su bili više vezani uz Mletačku vlast. Uz to Mlečani su dosta uspješno nahuškali narod, najprije protiv liberalističkih stavova Francuske, a kasnije i protiv monarhističke Austrije. Bilo je i manjih pobuna protiv nove vlasti, ali je zagvoški kraj u tome bio pošteđen. Međutim, druge godine austrijske uprave dolazi čak do migracije ili bježanja stanovnika u Bosnu radi novačenja u austrijsku vojsku, tako da je desetke zagvoških vojnih obveznika izbjeglo u Bosnu tih godina.

Civilna uprava u Dalmaciji ostala je skoro ista kao u vrijeme Venecije, samo su se izmijenili nazivi upravnih područja i upravitelja javne (civilne) i vojne uprave. U doba prve austrijske uprave (1797.-1805.) Dalmacija je 1798. godine podijeljena na dvadeset kotara, a jedan od kotara je i Imotski (općina i kotar) kojemu pripadao Zagvozd. Dalmacijom upravlja guverner i Pokrajinska vlada u Zadru, a na čelu kotara je sudac- upravitelj koji obavlja upravno-političke i sudske poslove.

Za vrijeme prve uprave bilo je dobrih i naprednih namjera i poteza, ali nije bilo vremena da se i ostvare. Stanovništvo je usmjereno na osnovnu poljodjelsku i stočarsku djelatnost.

Francuska uprava

Francuska uprava na ovim prostorima trajala je kratko, od 1806. do 1813. godine. Austrija u sukobu s Napoleonom bijaše poražena kod Austerlitza, pa je mirovnim sporazumom od 26. prosinca 2005. morala ustupiti Napoleonu: Veneciju, Dalmaciju i Mletačku Albaniju.68

Zagvozd (Dalmacija) dolaze pod vlast Francuske 1806. godine. Iste godine bi imenovan general Auguste Marmont za vojnog zapovjednika, a generalni providur bijaše Vincenzo Dandolo.

Francuska uprava nije otpočetka uvodila francuske zakone, nego su se privremeno koristili stari mletački i austrijski zakoni, uzimajući u obzir posebnosti Dalmacije. Providur Dandolo poduzimao po Dalmaciju neke značajne poteze i poboljšanja u školstvu, sudstvu, trgovini, ukinuo je neke privilegije svećenstvu, pa narod potaknut od svećenstva nije rado prihvaćao francusku vlast. Kako su se povijesne prilike mijenjale tako je i Austrija godinama poticala potajno stanovništvo protiv Napoleona, no francuska tada premoćna u sukobima s Austrijom učvrstila je svoju vlast a ovim prostorima i 14. listopada 1809. godine formiravši posebnu tvorevinu „Ilirske provincije“ (Dubrovnik, Dalmacija, Civilna Hrvatska, Istra, Kranjska i Koruška.).69

68 Isto, str. 64

69 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954.(1953.) str. 114. Grga NOVAK, Prošlost Dalmacije , knjiga druga, Split 2004., str. 73.


38

Mletački katastar 1726. godine, G. Rastovac (HR DAZD-8, 25/14 detalj)

Austrijski katastar 1835. godine, D. Zagvozd (HR DAST-152, Zagvozd XXIV)


39

Uprava nove „države“ (zavisne od Francuskoga carstva) u rukama je guvernera generala Marmonta. Dalmacija se dijeli na pet okružja: Zadar, Šibenik, Split, Makarska i Hvar. Okružja su se dijelila na kantone (kotare), a kantoni na gradske i seoske općine.

Zagvozd je bio seoska općina od 3 sela na čijem je čelu šindik (zastupnik općine). Imotska krajina bila je kotar koja se sastojala od gradske općine Imotski i 8 sela, a pripadala je okrugu Makarska.

Za Zagvozd je najznačajnija ostavština iz doba francuske uprave, tkz. Napoleonova cesta. Godine 1807. započeše Francuzi, uz veliku pomoć domaćeg svijeta graditi četiri velike ceste; jednu primorsku, jednu zagorsku (sredozemnu) i dvije poprečne ceste. Tako je cesta koja je se protezala od Knina, Sinja, Ugljana, Šestanovca, Zagvozda Župe do Metkovića, za Zagvozd bila od velikoga značaja. Godine 1808. bi izgrađena cijela dionica kroz Zagvozd, a 1809. godine bi konačno dovršena.70.

Izgradnju ceste vodili su francuski i talijanski inženjeri, nisu je gradili francuski radnici i vojnici, ceste je gradio domaći puk gotovo potpuno besplatno, rijetko gdje za minimalnu plaću, već za hranu (za kruh i vodu).

U početku francuske uprave 1806. godine u Zagvozdu živi 1126 stanovnika u 170 obitelji.71 Od toga broja u Zagvozdu je 627 soba u 94 obitelji, u Rastovcu 199 osoba u 26 obitelji, U Medovu Docu je 209 osoba u 30 obitelji i na Dobrinčima je 91 osoba u 14 obitelji.

Druga austrijska uprava

Druga austrijska uprava traje od 1814. do kraja Prvog svjetskoga rata 1918. godine. Nakon Napoleonova poraza u Rusiji 1812., pa kod Leipziga 1813., nestaje francuske vlasti u našim krajevima. Austrija zaposjeda već 1814. Dalmaciju, što je potvrđeno Bečkim kongresom. Austrijska vlast učinila je mnoge nepravde obespravljenom narodu, ali je učinila u podosta korisnog. Unaprijedila je školstvo, poštansku službu, manjim dijelom zdravstvo, sredila katastar, a u graditeljstvu se istakla izgradnjom mnogih javnih zgrada, infrastrukturnih i komunalnih objekata.

Austrijska uprava mijenja upravni sustav i uvodi austrijske zakone. Austrija 1815. godine dijeli pokrajinu Dalmaciju na četiri okruga: Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor (postojao je i peti, makarski okrug, ali je trajao vrlo kratko 1816.-1817.). Okruzi se dijele na kotare i općine. Imotski je 1816. pripadao Makarskom, a godinu poslije Splitskom okrugu. Na čelu pokrajinske uprave bio je namjesnik, civilni i vojni upravitelj. Imotski je imao jednu općinu i jedan kotar.72 Kotar je imao zajedničku političku i sudbenu vlast, sve do 1868., zvala se „pretur“. Na čelu preture (suda i poglavarstva) bio je „pretore.“

70 Grga NOVAK, Prošlost Dalmacije , knjiga druga, Split 2004., str. 79.

71 NAS, M-113, Imotski dekanat, br. 18, str. 2r -28r. Na popisu se nalazi ukupno 164 obitelji, a u bilješki na kraju popisa navodi se da u Zagvozdu i Medovu Docu ima 170 obitelji.

72 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954.(1953.) str. 122.


40

Općina je imala svoju upravu i svoje vijeće. Na čelu općine bio je „podesta“-načelnik, općinu su tvorila sela. Starješine kotara su postavljani od vlasti, a načelnici općina su se birali kasnije na izborima. Na državnoj razini vladalo se centralistički i apsolutistički. Godine 1868. dolazi do diobe civilne i sudbene vlasti i osnivaju se kotarski sudovi.

U doba austrijske uprave seoske starješine su glavari koji su imenovani na te dužnosti. Od početka 19. stoljeća pa do kraja austrijske uprave glavari su bili iz roda G. Čagalja.73

Austrijsko (habsburško) carstvo politički se reformira 1867. godine (Austro-ugarska nagodba), tako da imamo dvojnu državnu zajednicu Austrijske zemlje (Carevina Austrija) i zemlje krune sv. Stjepana (Ugarska).74 Hrvatske zemlje ovom nagodbom su razjedinjene. Dalmacija pripada Austriji, a Hrvatska sa Slavonijom Ugarskoj. Kotar Imotski, koji se teritorijalno podudarao s općinom zauzimao je u drugoj polovici 19. st. površinu od skoro 65 000 četvornih hektara s ukupno 23 sela. Na tom prostoru po popisu iz 1869. godine živjelo je 25.926 stanovnika, 1880. 27.443 stanovnika. Koncem 1900. ima 36.737 stanovnika u 7221 kući.

Sredinom 19. stoljeća pokreće se politička borba za sjedinjenje svih hrvatskih zemalja. U Dalmaciji jak je utjecaj talijanske manjine i njihovih pristaša autonomaša koji se suprotstavljaju hrvatskim idejama ujedinjenja.

U siromašnom zagvoškom župnom arhivu i državnim arhivima ne nalazimo nijedan trag ili zabilješku da je u selu bilo zagovornika autonomaške ideje. Općinska vlast u Imotskom bila je autonomaška i protivila se sjedinjenju, što se naročito očitovalo inicijativom okupljanja dalmatinskih autonomaških općina godine 1861. sa stavom prema vladi u Beču protiv sjedinjenja.75 Od 1870. god. čitava Imotska krajina pripada narodnom pokretu, osim nekoliko izuzetaka.76 Godine 1881. održani su općinski izbori u Imotskom, na njima je pobijedila narodna stranka, kao i na izborima 1883. pa sve do 1911. Smrću don Mihovila Pavlinovića Dalmacija je izgubila svoga narodnog zastupnika u Dalmatinskom saboru. Izvan svih političkih zbivanja narod je bio zaokupljen svojom svakodnevicom i svojim teškim načinom života.

U doba austrijske uprave dolazi do reorganizacije naselja Zagvozd. Naselje Medov Dolac izdvaja se od Zagvozda kao samostalna župa 1834. godine u okviru novoosnovane splitske biskupije.77 (koja je od 1749. godine bila kapelanija župe Zagvozd).

73 Od kada su Čaglji glavari nije poznato, nema sačuvanih pisanih tragova. Najraniji dokument koji potvrđuje da je zagvoški glavar iz roda Čagalja potječe iz 1818. godine u pismu don Luke Petrovića (Piplice-Mucića) makarskom biskupu F. Blaškoviću (NAS, M-88, list 180). Glavar je Jakov Čagalj otac budućeg glavara Tome.

74 Ferdo ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata, Pregled povijest hrvatskog naroda 1526.-1918, Split 2004., str. 463.

75 Josip GRABOVAC, Uloga svećenstva Imotske Krajine u narodnom preporodu, Čuvari Baštine..., Imotski 1989., str. 199.

76 Ante Ujević, Imotska krajina, Split 1954.(1953.), str. 137.

77 Makarska biskupija 1828. godine prestaje postojati i priključuje se splitskoj biskupiji. Splitski biskup Pavao Miošić 1834. godine osniva Imotski dekanat i uspostavlja nove župe među kojima je


41

Izradom katastra na području Imotske krajine 1833.-1835. (1838.) godine administrativno se utvrđuju nove katastarske općine, koje su ujedno i nove granice naselja.78

Prema austrijskom popisu stanovništva iz 1857. godine u Zagvozdu živi 1330 stanovnika,79 od toga u Zagvozdu 1105 stanovnika, a u Rastovcu 225 stanovnika.

Među župnicima Zagvozda u doba austrijske uprave posebno se ističe doprinos u vjerskoj i kulturnoj održivosti župnika don Andrije Lončara (1801.-1881.), na službi od 1835.-1871. godine, a pred kraj stoljeća don Petra Kaer (1848.-1911.), župnik Zagvozda od 1877.-1882. godine.

Narod Zagvozda u doba austrijske uprave živi i dalje teško. Naizmjence se ponavljaju loše i dobre godine. Bilježimo elementarne nepogode, suše i studeni. Stanovništvo je u porastu. Grade se veće kuće. Država potpomaže izgradnju seoskih bunara, što potiče razvoj stočarstva. Poljodjelstvo i stočarstvo su i dalje osnovne djelatnosti. Oko 1825. god.80 počinje se saditi krumpir. Godine 1884. Ministarstvo u Beču dopušta pokusnu sadnju duhana u ovim krajevima.

Građevinska djelatnost na području Imotske krajine uglavnom je vezana na izgradnji javnih zgrada u gradu Imotskom (općina, sud, gimnazija). Vrijeme austrijske vladavine obilježeno je velikim oskudicama, naročito u godinama većih elementarnih nepogoda. Godine 1817. područje nastrada od velike gladi, to se ponavlja i 1847. god. Velike hladnoće bijahu 1829., 1892., 1899., 1901. i 1903 godine. Veliki potresi se dogodiše 1887., 1899., (do tada najveći) i 1890.81 Godine 1895. i 1896. u istočnom dijelu Zagvozda (najviše u Rakića i Radića), pojavila se epidemija nepoznate bolesti (s visokom temperaturom, visoki oganj), pošljice (dizenterija) i grlice te je umrlo skoro svako drugo dijete i novorođenče.

Godine 1875. Zagvozd je posjetio austrijski car Franjo Josip I u svom službenom putovanju kroz Dalmaciju.82 Car je u Zagvozd stigao iz Imotskoga u jutro 26. travnja 1875. godine i istog dana nastavio put prema Vrgorcu. Caru je u Zagvozdu priređen svečan doček. U ime stanovništva pozdravili su ga župnik don Mate Aljinović i glavar Toma Čagalj. 83

i župa Medov Dolac. (Župni arhiv M. Dolac; Splitski biskup Paval Miošić dekretom 26. travnja 1834. osniva novu župu Medov Dolac).

78 DAST-152, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju

79 DZS, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske

80 Ante Ujević, Imotska krajina, Split 1954. (1953.), str.156.

81 Isto, str. 174. - 175.

82 Narodni list, 28. travnja 1875. godine (Ante Ujević, Imotska krajina, Split 1954., str. 155).

83 Milan GLIBOTA, Prolazak kroz Zagvozd Franje Josipa I. cara i kralja Austro-Ugarske 26. travnja 1875., Zagvozd - župni list, Godina V, broj 1(5),, str. 7-13. Glibota donosi opsežan opis careva prolaska kroz Zagvozd, zanimljivosti s putovanja, izvatke iz tadašnjih novina. Glibota navodi da je cara dočekao tadašnji župnik don Jozo Škarica (pozivajući se na Vrčića). Don Jozi Škarici služba u Zagvozdu prestaje 1873. godine, župnik Zagvozda 1875.


42

Austrijska uprava koncem 19. stoljeća pokreće obnovu prometne mreže. Obnavlja se stari rimski put, gradi se prometnica Zagvozd – Grubine koja je završena 1881 godine.84 Poštanski ured u Zagvozdu otvara se 1873. godine,85 a poštar je Josip Puović iz Makarske koji je stanovao u Milićima.86

U javnoj upravi i državnim službama u uporabi je talijanski jezik. Hrvatski jezik je zapostavljen, osim u vjerskim ustanovama ili rijetkim prosvjetnim društvima . Godine 1883. Austrija pokušava uvesti njemački jezik u Dalmaciju, ali bez većeg uspjeha.

Krajem 19. stoljeća dolazi do manjih migracija iz Zagvozda na područje Bosne i drugih dijelova tadašnje države što je posljedica općeg siromaštva uvjetovano gospodarski lošim godinama (suše, epidemije bolesti). U zadnja tri desetljeća 19. stoljeća tako je zabilježen odlazak tri obitelji i nekolicina pojedinaca.87

Veće demografske promjene uslijedile su pred sam kraj 19. stoljeća pa sve do početka I. svjetskoga rata. Jedan dio zagvoškoga stanovništva (ekonomski migranti) priključuju se polu organiziranom valu migracija u prekooceanske zemlje, prvenstveno u Južnu Ameriku (Argentinu), a manjih razmjera u Sjevernu Ameriku.88 Zagvozd napušta u tom razdoblju oko 60-tak stanovnika, muškaraca-momaka u dobi od 20-30 godina. Manji dio njih (oko 10 %) vratio se natrag. U nekoliko godina neposredno prije I. svjetskoga rata osim pojedinaca, zabilježene su selidbe mladih obitelji u prekooceanske zemlje.89

Godine 1914. počinje Prvi svjetski rat, vrijeme koje će dovesti do konačnog raspada Austro-ugarske monarhije 1918. godine.

godine je don Mate Aljinović. Isto tako glavar nije Mate Lončar, prema sačuvanim podacima glavar Zagvozda te godine je Toma Čagalj (DAST-152, kutija 848).

84 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954.(1953.), str. 164.

85 Isto, str. 165., Milan Glibota, Zanimljivosti iz prošlosti Zagvozda, Zagvozd -župni list, Godina V, broj 1(5), str 53.

86 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.

87 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća.

88 Marija Buljan-Olujić, Prekooceanske migracije iz Imotske krajine od 1850.do 1914., Čuvari baštine, Imotski 1989.

89 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća.


43

3. STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA 1686. GODINE

Prvi pisani cjeloviti sačuvani trag o stanovništvu Zagvozda potječe iz mletačkih izvora s početka Morejskoga rata. Morejski rat (1684.-1699. godine) je rat između Mletačke republike i Osmanskoga carstva poznat i kao Sedmi tursko-mletački rat (tal. La guerra di Morea) ili Veliki turski rat. Ratne operacije vodile su se od Dalmacije do Egejskoga mora, a glavne bitke vodile su se na grčkom otoku Peloponezu (tal. Moreji). Taj rat imao je utjecaj i na prostor Dalmacije naročito na kontaktna područja između Venecije i Turskoga carstva.

Uslijed ratnih opasnosti stanovništvo Zagvozda tada pod okupacijom Osmanskoga carstva bježi na područje Mletačke Republike u sela ispod Zadvarja (Gornja i Donja Brela), a s njima i veći dio stanovništva Imotske krajine i omiškoga zaleđa (Radobilje). Mlečani (Venecija) je nastojala pridobiti što veći broj kršćanskoga stanovništva s graničnih prostora turskoga carstva kao nove podanike i potencijalne vojnike, pa je tako prebjezima osigurava novi prostor na rubnim dijelovima Mletačke Republike.

Zbjeg u Gornjim i Donjim Brelima

Zbjeg zagvoškoga stanovništva počeo je krajem ljeta 1685. godine na područje pod mletačkom upravom u sela ispod Zadvarja. Mletački činovnici izvršili su popise izbjeglog stanovništva krajem proljeća 1686. godine (tako je nastao Calergijev popis).90

„Posao razgraničenja sela Vinišće, Kučiće, Slime, Stupi, Brela Gornja i Donja, (Vinischia, Cucichie, Slime, Stuppi e Brelle Gorgne e Dogne) sastavljanje popisa svih obitelji nastanjenih u tom času povjeren je Jurju Calergiju (Giorgio Calergi), Grku u službi Mletačke republike tada nastanjenim u Splitu. Calergi je vjerojatno u prvoj polovici mjeseca lipnja 1686. obišao ta sela, sastavio odgovarajući dokument i zatim ga podastro na odobrenje generalnom providuru Jeronimu (Girolamo) Cornaru, a koji ga je odobrio 27. lipnja 1686. naredio da se unese u službeni registar njegovih odluka.“ 91

„Calergijev popis“ (s Cornarovim odobrenjem od 27 lipnja 1686. god.), radobiljskih i imotskih obitelji prebjeglih u sela ispod Zadvarja, dokument je velike važnosti za stanovnike ovih područja. Kako nemamo popis, koji bi sigurno bio još cjelovitiji da je sačinjen u vrijeme njihova dolaska, krajem ljeta 1685. godine, ovaj popis je temeljni dokument za svako istraživanje povijesti pučanstva ovog kraja. Za pretpostaviti je da se jedan dio stanovništva vratio na stara ognjišta prije popisa jer su kao bjegunci sigurno živjeli u teškim uvjetima bez kuća, s malo stoke. Neki su se vraćali na stara ognjišta (za koje pretpostavljamo da su trebala biti na popisu), a Turci su poticali vraćanje jer su

90 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara 1686.-1689.god, knjiga prva, listovi 474v – 477r. (Provveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico), listovi 474v – 477r.

91 Slavko KOVAČIĆ; Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja godine 1686., Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str 69.-88. Kovačić donosi prijepis izvornika s prijevodom, koji je korišten u daljnjem tekstu.


44

ostali bez radne snage, bez stanovništva koje je plaćalo poreze. Nemoguće je utvrditi i doznati imena i prezimena onih prebjega koja su se vratili prije lipnja 1686. godine.

Obitelji su popisane prema selu gdje su smješteni i prema selu iz kojeg dolaze, taku su u popisu:

Vinišće: Vinišćani ……………………...………............. osoba 274

Kučiće: Studenčani i Kučićani ……………..…....... osoba 293

Slime: Grabovčani, Slimenjani i Proložani ….. osoba 337

Stupi: Vinjančani ………...………………….............. osoba 382

Brela, Gornja i Donja: Zagvožđani, Ričičani i Zadvarljani …. osoba 815

Sveukupno osoba 2101

Na popisu nema nekih prezimena i obitelji za koje znamo da su toga doba živjeli u Zagvozdu (npr. Tomičići i Buljubašići) ili u Medovu Docu (Brstili). Moguće je da se jedan dio izbjeglog stanovništva vratio iz izbjeglištva svojim kućama prije lipnja 1686. godine, jer su se izbjeglice našle na novim područjima u teškim prilikama, bez kuća, bez obradivog zemljišta i područja za ispašu svoje stoke. Turci su poticali stanovništvo na vraćanje jer si im trebali podanici zbog poreza i obrađivanja zemljišta. Nije isključeno da se pojedine obitelji nisu ni selile 1685.godine, nego su ostale u Zagvozdu (Rastovcu i Medovu Docu), jer im nije bila ugrožena sigurnost što se može zaključiti temeljem povijesnih dokumenata koji ne spominju bilo kakav oblik odmazde prema lokalnom stanovništvu.

Popis stanovništva Zagvozda u zbjegu 1686. godine - Calergijev popis92

Izbjeglo zagvoško stanovništvo smješta se unutar naselja Gornja i Donja Brela (Nele Villa Bregne Gorgne e Dogne) s jasno opisanim granicama područja koje im je dodijeljeno za boravak.

Na popisu su obitelji Zagvozda, Rastovca, Medova Doca, Dobrinača i oko desetak obitelji s rubnih dijelova Zagvozda što bi danas pripadalo naseljima: Župa, Krstatice Slivno i Lokvičići. Moguće je da se zagvoškom zbjegu priključila i neke od tadašnjih grabovačkih obitelji.93

92 DAZD-1, Spisi gen. providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, listovi 476r – 477r.

93 Među „Zagvožđanima“ na popisu se nalazi arambaša Stipan Knezović, kojeg prije možemo svrstati među „Grabovčane“ iako su Grabovčani popisani zasebno kao izbjeglice u selu Slime.


45

R.b. Ime i prezime - prijepis Ime i prezime - izvornik Broj

osoba

list 476r

1. arambaša Jure Bartolin cap. Zorzi Bartolin, con persone no. 5

2. alfir Frane Stanišić Alf. Frane Stanissich - ~ - 9

3. seržent Mate Bartulović serg. Mattio Bartulouich - ~ - 8

4. Mate Stanić Mattio Stanich - ~ - 5

5. Andrija Linčir Andrea Linzir - ~ - 7

6. Bartul Jurić Bartolo Giurich - ~ - 6

7. Marko Šimov Marco Simou - ~ - 5

8. Mate Barkaš (Varkaš) Mattio Barcas - ~ - 6

9. Mijo Kosor Michel Cossor - ~ - 6

10. Ivan Barkaš (Varkaš) Zuane Barcas - ~ - 6

11. Jure Berinović Zorzi Berinouich . - ~ - 6

12. Mijo Berinović Michel Berinouich - ~ - 6

list 476v

13. Jure Jakvić reč. Jakir (Gaćić) Zorzi Giacuich detto Giachir - ~ - 7

14. Ivan Lončar Zuane Lonzar - ~ - 6

15. Ivan Jurjev Zuane Giurgeu - ~ - 7

16. Grgo S/a/rdelević (Serdarević) Gregorio Sardeleuich - ~ - 7

17. Mate Bartulović Mattio Bartulouic - ~ - 6

18. Marko S/a/rdaljević (Serdarević) Marco Sardagleuich - ~ - 4

19. Nikola S/a/rdaljević (Serdarević) Nicolo Sardagleuich - ~ - 4

20. Nikola Banjak (Vrdoljak) Nicolo Bagnach - ~ - 3

21. Mijo S/a/rdaljević (Serdarević) Michel Sardagleuich - ~ - 6

22. Jure Linčir Zorzi Linzir - ~ - 6

23. udovica (?) Bara Tadina veduoa (?) Bara Tadina - ~ - 2

24. Šimun Milić Simone Milich - ~ - 9

25. Jure Šufaj (Šuvar) Zorzi Suffai/r/ - ~ - 8

26. udovica Jela Jakireva Veduoa Elena Giachireua - ~ - 5

27. Bartol Drljić Bartolo Driglich - ~ - 7

28. don Marko Nikolin don Marco Nicolin - ~ - 3

29. Petar Piplica Pietro Pipliza - ~ - 8

30. udovica Ana Kosorović Vedoua Anna Cossorouich - ~ - 2

31. Stipan Mustapić reč. Jaukar Steffano Mustapich detto Giaucar 7

32. Marko Kovač Marco Couaz - ~ - 8

33. Nikola Kovač Nicolo Couaz - ~ - 5

34. Mara Jurjeva Marg.' Giurgeua - ~ - 5

35. udovica Lucija Staljerić Vedoua Lucia Staglerich - ~ - 2

36. Grgo Sagiljić Gregorio Saghiglich - ~ - 8

37. Cvita Kartina Cuita Chartina - ~ - 4


46

38. Jure Marinić Zo/r/zi Marinich - ~ - 6

39. Barbara Maričić Barbara Maricich - ~ - 3

40. Ivan Staričić (Staničić) Z(ua)no Staricich - ~ - 8

41. Marko Staričić (Staničić) Marco Staricich - ~ - 4

42. Šimun Pipević (Pipličić) Simon Pipević - ~ - 8

43. Ivan Cvitanović reč. Harte Z(ua)no Cuitanouich detto Harte 10

44. Ivan Gašparović Z(ua)no Gasparouich - ~ - 7

45. Jure Antičević Zorzi Anticeuihc - ~ - 7

46. Nikola Tabaković Nicolo Tabacouich - ~ - 5

47. udovica Manda Bilinović Vedoua Manda Bilinouic - ~ - 5

48. Šimun Pintarović Simone Pitarouich - ~ - 9

49. Josip (?) Halumović (nečitko) Giuseppe (?) Hyalumouich - ~ - 8

50. Andrija Komarić Andrea Comarich - ~ - 3

51. Jela Komareva Elena Comareua - ~ - 5

52. Ivan Dajaković Zuane Dagiacouich - ~ - 5

53. udovica Ana Toljarina Vedoua Anna Toglarina - ~ - 4

54. Mate Linčir reč.Matijašević Mattio Linzir detto Mattiaseuich 9

55. Kata Keseljić Cattarina Cheseglich - ~ - 4

56. arambaša Stipan Knezović capetanio Steffano Cnesouich 4

57. Ivan Radić Zuane Radich - ~ - 14

58. Grgur Veljić (Vejić) Gergas Veglich - ~ - 19

59. Luka Peljičić Luca Peglicich - ~ - 19

60. Ivan Katušić Zuane Catussich - ~ - 19

61. Marko Katušić Marco Catussich - ~ - 12

62. Nikola Katušić Nicolo Catussich - ~ - 3

63. Petar Katušić Pietro Catussich - ~ - 3

64. Grgo Pavić Gregorio Pauich - ~ - 3

65. Mijo Ćelušić /Ćelurić Michel Chielusich /Chielurich. 8

66. Ivan Brljić ili Vrljić (? Drljić) Zuane Barglich - ~ - 7

67. Mate Zdrljić (? Drljić) Matio Sdriglich - ~ - 7

68. Petar Piljušić Pietro Pigliusich - ~ - 2

69. Jure B'rica / → Brzica Zorzi Barizza - ~ - 5

70. Stipan Vladelić Steffano Vladelich - ~ - 7

71. Mijo Tripčević Michel Tripceuich - ~ - 7

72. Stipan Radosaljić →Raos Steffano Radosaglich - ~ - 8

73. Marta Baljević Marta Baglieuich - ~ - 1

74. Nikola Jakir (Gaće) Nicolo Giachir - ~ - 11

75. Mate Mljigotić (Mlikotić) Mattio Migligotich - ~ - 9

76. Mate Čelanović Mattio Celanouich - ~ - 2

77. Juras Veljić Giuras Veglich - ~ - 10

78. Ivan Čagljević Zuane Zaglieuich - ~ - 8


47

79. Mate Stupalo Mattio Stupalo - ~ - 11

80. Ivan Režić Zuane Resich - ~ - 7

81. udovica Mara Čagljević vedoua Margharita Zuglieuich 3

82. Ivan Meriljić Zuane Meriglich - ~ - 3

83. Andrija Režić Andrea Resich - ~ - 6

84. udovica Mara Vukšić Vedoua Margherita Vucssich 5

85. Ivan Kresović (?Knezović/ Zuane Cr/n/esouich - ~ - 5

86. Mate Jure/Jurin Matio Iure - ~ - 8

87. Pavao Linčir Paulo Linzir - ~ - 7

88. Dujam Linčir Doimo Linzir - ~ - 4

89. Ivan Šumeljov → Šumelj Zuane Sumegliou - ~ - 5

90. Tadija Čagljević Tadia Zaglieuich - ~ - 11

91. Stipan Čagljević Steffano Zaglieuich - ~ - 7

92. udovica Marta Stupalova vedoua Marta Stupalova - ~ - 2

93. Jure Gu/v/ćić (? Gućić) Zorzi Gu/u/cich - ~ - 11

94. Ivan Kupica Zuane Cupizza - ~ - 4

95. Bože Finterić Bose Finterich - ~ - 6

96. Vid Novakovać Vido Nouacouich - ~ - 8

97. Jakov Grunić → Granić Giacomo Grunich - ~ - 7

98. Mate Maričić Mattio Maricich - ~ - 8

99. Ivan Gubas Zuane Gubas - ~ - 4

100. Jure Sitković (?) Zorzi Sitcouich (?) - ~ - 10

fol. 477r

101. Frane Ljukov Francesco Gliukou - ~ - 5

102. Ivan Radosaljić → Raos Zuane Radosaglich - ~ - 8

UKUPNO OSOBA: 667

Tablica 4. Popis obitelji Zagvozda 1686. godine

Na popisu se nalaze 102 obitelji s ukupno 667 osoba.94

94 Popis obitelji koje su 1686. godine izbjegle iz Zagvozda (Imotske krajine) s brojem stanovnika do sada je objavljen tri puta:

Usp: Vjeko VRČIĆ, Plemena imotske krajine, Imotski 1990., str. 17-19. Popis izbjeglih Zagvožđana je nepotpun (94 obitelji) i s više pogrešaka, u popisu Vrčić ne navodi upise u izvorniku već samo prijepis imena i prezimena na“ hrvatski jezik.“ U Plemenima Imotske Krajine, Imotski 2010., Vrčić nadopunjuje popis s ukupno 100 „zagvoških“ obitelji s 630 osoba

Usp: Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja godine 1686., Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str 69.-88. To je prvi kvalitetno napravljen i objavljen prijepis /i popis/ - prema kojem je napravljen i usklađen gore navedeni popis. Međutim u tom popisu iz nepoznatih razloga nedostaju tri upisa (što ničim ne umanjuje njegovu


48

Od 102 obitelji koje su izbjegle na područje Mletačke republike 1686. godine dio njih nije se vratio u Zagvozd već je ostao na novim područjima (u Brelima, a kasnije se raselili po cijelom Podbiokovlju kao i u Svinišću). Danas na tim područjima nalazimo prezimena Bartulović, Cvitanović, Jakir, Katušić, Stanišić, Staničić, Raos, Čagalj, Novak/ović itd.

Iz popisa na kojem se nalazi oko 70-tak različitih prezimena, nije moguće u potpunosti i točno zaključiti s kojim se današnjim prezimenima i plemenima mogu povezati navedena prezimena. Temeljem navedenoga, a uspoređujući demografske prilike toga doba sasvim je jasno da u mletačkom katastarskom popisu iz 1726. godine95 ima manji broj obitelji i stanovnika (67 obitelji i 42 različita prezimena), nego što je to bilo 1686. godine. Uz to, nekim prezimenima gubi se potpuni trag (nema ih među povratnicima ni izbjeglicama) a pojavljuju se početkom 18. stoljeća nova prezimena, a nema ih zabilježenih u povijesnim dokumentima kao doseljenici. Važno je napomenuti da prezimena nisu toga doba imali svoj konačno utvrđeni oblik. Prezimena su se često mijenjala, različito zapisivala pa su pojedine osobe zabilježene pod različitim prezimenima, najčešće prema očevu imenu, nadimku ili zanatu kojim su bili vješti ili se njime bavili, što je u „popisima“ zagvoških prezimena 1686. i 1726. godine bio učestali slučaj. Tako ne možemo sa potpunom sigurnošću utvrditi da su neka plemena /prezimena iščezla iz Zagvozda (izumrli ili odselili), već su možda u navedenom razdoblju promijenili prezime. Stoga treba biti vrlo oprezan u prosudbi povezivanja pojedinih prezimena s popisa iz 1686. godine s današnjim zagvoškim prezimenima.

vrijednost), tako da je navedeno 99 obitelji s 651 osobom. U konačnici se samo u nekim sitnim detaljima razlikuje od gore navedenog popisa.

Usp. Milan GLIBOTA, Izbjeglice iz Zagvozda u Brelima za Morejskog rata, Zagvozd/župni list, Godina 3, br.1(3). str 105.-111. Glibota donosi popis izbjeglih zagvoških obitelji, ukupno 96 obitelji. Glibotin prijepis je nepotpun nedostaje 6 obitelji, od ukupno 102 popisane obitelji. U Glibotinom (na žalost nepotpunom) popisu nema pogrešno navedenih prezimena i obitelj.

Usp: Zvonimir VEIĆ, Veze Neorića i Zagvozda u XVII. I XVIII. Stoljeću, Zagvozd /župni list, Godina 4, br.1(4). str 31.-43. Veić se poziv na popis izbjeglih zagvoških obitelji 1686. godine navodeći prema popisu 100 obitelji s 651 osobom. Iz popisa Veić izdvaja 17 obitelji koje se nisu vratili iz izbjeglištva u Zagvozd, navodeći da su odselili u Neorić i Sutinu. Calergijev popis iz 1686. godine to ne navodi. Odlazak Zagvožđana u Neorić dogodio se 1701. godine nakon što je Karlovačkim mirom 1699. godine Zagvozd ponovo vraćen pod tursku vlast. (MATAS,1993.) i J. A. SOLDO, 1995).

95 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 1-126, Zagvozd, listovi 68r-87v (Catastico dei beni del territorio d' Imoschi 1725.-1730.).


49

Popis obitelji Zagvozda 1686. god. detalj (Calergijev popis, HR DAZD-1)

Obitelji odselile iz Zagvozda u Neorić 1701. godine

Kad je krajem 1699. godine privremeno oslobođeni Zagvozd ponovo Karlovačkim mirom vraćen Turcima, dolazi do nove seobe Zagvožđana. Tada Zagvozd napušta arambaša Mate Veić Jurasov (sa sobom odvodi više od 20 obitelji iz Zagvozda kojima se priključilo veći obitelji iz susjednih sela) i sa 60 obitelji dolazi na sinjski prostor.96 Ubrzo nakon toga arambaša Mate Veić iz Zagvozda morao je napustiti mjesto gdje se s izbjeglicama smjestio, jer je ponovo potpalo pod tursku vlast.

Generalni providur A. Mocenigo arambašu Veića svojom naredbom od 8. travnja 1701. godine smješta u Muć (Neorić). Prilikom doseljenja Veiću je dodijeljena titula serdara i mjesečna plaća od 6 dukata. Veićeva bandijera bila je podređena serdaru Cetine Pavlu Vučkoviću. Istoga dana Zagvozd je napustio i don Mate Pipličić s 16 osoba, ali se iste godine (nakon 3 mjeseca) vratio u Zagvozd.97

96 Josip Ante SOLDO, Etničke promjene i migracije stanovništva u sinjskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća, Zbornik cetinske krajine, knjiga 4, Sinj 1989., str 105. Usp. Mate MATAS, nav. djelo, str. 52. Usp: Zvonimir VEIĆ, Veze Neorića i Zagvozda u XVII. I XVIII. Stoljeću, Zagvozd /župni list, Godina 4, br.1(4). str 31.-43. Iz popisa izbjeglih zagvoških obitelji 1686. godine Veić izdvaja 17 obitelji koje se nisu vratili iz izbjeglištva u Zagvozd, navodeći da su odselili u Neorić i Sutinu. Calergijev popis iz 1686. godine to ne navodi. Odlazak Zagvožđana u Neorić dogodio se nakon 1669. godine kad je Karlovačkim mirom Zagvozd ponovo vraćen pod tursku vlast.

97 Mate MATAS, nav. djelo, str. 52. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. 81/I.


50

R. b. Ime i prezime Članova obitelji

1. Mate Veić pok. Jure - arambaša 5 2. Jure Zubanović pok. Mije 7 3. Grgur Čelanović p. Petra 3 4. Anton Pavičić Andrijin 5 5. Ilija Čelanović pok. Marka 6 6. Mate Resić (Režić) pok. Andrije 5 7. Ivan Vrdoljak pok. Petra 5 8. Petar Katušić pok. Mije 1 9. Stipan Benković Vidov 5

10. Pavao Vegar (ović) pok. Mate 3 11. Marko Čelanović pok. Petra 5 12. Vid Bratić pok. Nikole 7 13. Mate Tokić pok. Blaža 5 14. Šimun Galešić pok. Pavla 6 15. Ivan Galešić reč. Kovačević 4 16. Jure Đakojević pok. Ivana 5 17. Jure Stupalović pok. Mate 8 18. Ivan Serdarović pok. Marka 4 19. Mate Božinović pok. Marka 3 20. Grgur Vuknić (Vukinić) pok Frane 7 21. Dujam Marasović pok. Mije 4 22. Petar Landikušić pok Vida 4 23. Pavao Asanović 4 24. Petar Bilonešić pok. Andrije 3 25. Anton Bašić 6 26. Ivan Kraljević pok. Grgura 6 27. Dominka Šegović ud Ivana 1 28. Marko Piplišić pok. Stipana 7

ukupno: 129

Tablica 5. Popis zagvoških i drugih obitelji u Neoriću 1709. godine

U mletačkom katastarskom popisu 1709. godine naselja Neorić popisano je 28 obitelji (najvećim dijelom izbjeglice iz Zagvozda) u banderiji arambaše Mate Veića pok Jure. Zagvoškim obiteljima priključilo se i nekoliko obitelji iz susjednih sela.98

98 DAZD-1 Spisi generalnog providura A. Moceniga, knjiga IV, listovi 484v. i 485r.

Usp. Josip Ante SOLDO, nav. djelo, str. I - 110.


51

4. STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA 1726. GODINE

Područje Zagvozda ulazi u sastav Mletačke Republike 1717. godine, odnosno 1718. godine kad je nakon Požarevačkoga mira uspostavljena granica prema Turskom carstvu. Odmah po uspostavi vlasti Venecija na ovim područjima počinje stvaranje zemljišnika i izrada katastra, te vrši podjelu zemlje lokalnom i pridošlom stanovništvu.

Izrada katastra za područje Imotskoga započela je 1725. godine naredbom Nikole Ericija (Errizzo), generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju, koju je izdao 7. listopada 1725. god.99 Izradom katastra i podjelom zemlje 1725.-1730. mletačka uprava nastojala je osigurati kontrolu na posjedima i imati što više stanovništva kako bi čuvala tada još uvijek nestabilnu granicu prema Turskoj.

Mletačka uprava donosi novi upravni sustav i nove propise, a naročito po nas značajnu evidenciju i uspostavu vlasničko-posjedovnog stanja zemljišta lokalnom stanovništvu. Razdioba (podjela) zemlje i mletački katastar iz 1726. godine ne bi možda bila toliko ni značajna, da ona u sebi ne sadrži podatke o broju tada nastanjenih obitelji s pripadajućim brojem osoba u Zagvozdu, tako je ona ujedno povijesna i demografska građa. U katastarskim elaboratima o razdiobi zemlje nalazimo podatke o stanovništvu Zagvozda. Sačinjen je popis i opis svih čestica zemljišta za svaku obitelj. Zemljište se dodjeljuje oko prebivališta u Zagvozdu, Rastovcu, Medovu Docu, Dobrinčima, i u Prološkom (Imotskom) polju.

Mletački katastri su opisali stanje svakoga sela, broj obitelji, broj mogućih vojnika, žena, djece, sitne i krupne stoke, zemlje oranice, pašnjake, vinograde, šume i obradive zemlje.

Kod podjele zemlje, katastar određuje količinu i kakvoću zemljišta: arrativi (oranice), vignati (vinogradi), prattivi (livade), incolti (neobrađene). Opisuju se incolti publici (neobradivo javno zemljište), bosco con buon fondo (šume s dobrom osnovom odnosno kakvoćom), boschivo (šume), pascolino (pašnjaci). Uz to, napravljene su mape za svako selo.

Površina zemljišta određivala se mletačkim mjerama. Kao mjerna jedinica za površinu upotrijebljen je padovanski kamp - kanap (Campo Padovano), Tako je 1 kamp iznosio 3656 m2, Kamp se dijelio na kvarte (četvrti), 1 kvarta iznosi 914 m2. Kvarta ima 210 tavola, a 1 tavola iznosi 4,3524 m2. Mjerna jedinica za dužinu je jedna padovanska pertika, a iznosi 2,0865 m, te sadrži 6 mletačkih stopa od 0,3477 m.

U Državnom arhivu u Zadru sačuvana su dva katastarska popisa podijele zemlje za područje Imotskoga (1725.-1730.), a Zagvozd je popisan 1726. godine.100

99 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st.,

100 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, (Catastico dei beni del territorio d' Imoschi 1725.-1730.), listovi 1-126. Popis je sastavljen po datumu i abecednim redom za sva tadašnja naselja.


52

Dioba (podjela) zemlje stanovnicima Zagvozda (Villa Zaguosd teritorio d' Imoschi,)101 počela je 15. srpnja 1726. godine, a završila 11. kolovoza 1726. godine.102

U literaturi je do sada već objavljivan mletački katastarski popis Zagvozda iz 1726. godine.103 Nažalost, ti popisi su bili nepotpuni te su ponekad u prijepisima popisi navođene obitelji kojih nema na originalnom popisu. Uz to ima više pogrešnih upisa imena i prezimena, pogrešno upisanih površina zemljišta i sl.

DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22., (Villa Zaguosd Teritorio d' Imoschi, in luglio 1726.), listovi 1-23. Izvorno ovaj popis je bio identičan prethodnom, ali je pogreškom nekoga od arhivara izmiješan i krivo arhivski numeriran. Tako je napravljen novi netočni redoslijed, najprije upisi od 23. srpnja do 9. kolovoza, zatim upisi od 15. srpnja do 22. srpnja, pa ponovo od 10. do 11. kolovoza. Po ovom popisu ispada da je podjela počela 23. srpnja, što nije točno, već je počela 15. srpnja, a završila 11. kolovoza. Iznimku čini popis Jure Matkovića iz Medova Doca koji je naknadno upisan 27. prosinca 1726. godine. Prije je upisan u Podbablju-Nebrževcu.

101 Isto

102 Oba katastarska popisa počinju s nadnevkom 15. srpnja, a završavaju s 11. kolovoza 1726. godine. Međutim u DAZD-5, kutija 22, pogreškom nekoga arhivara poremećen je redoslijed i nije složen po datumima pa je tako numeriran prvi upis s nadnevkom od 23. srpnja, a stvarni prvi upis je također s nadnevkom 15. srpnja.

103 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 1990.,str.286-288., III. izdanje, Imotski 2000. str. 316.-321.). U Vrčićevom popisu koji je rađen po svesku /kutiji 22. (DAZD-5), navedeno je više pogrešaka. Netočan ukupni broj obitelji, ispušteni podaci s originalnog popisa. Nedostaje obitelj Jure Sušića, Martina Bartulovića i Mate Milića, obitelj Ivana Babića dva puta je upisana, a dopisana je obitelj Marka Buljana kojeg nema na originalnom popisu. Nije odgovarajući broj osoba kod pojedinih obitelji, s nekoliko krivo upisanih imena i prezimena. Naveden je i krivi nadnevak početka podjele 23. srpnja umjesto 15. srpnja. Uz sve pogreške Vrčiću se treba iskazati trajna zahvalnost za ogroman i vrijedan rad, bez obzira na pogreške.

Usp: Matko RAKO, Zagvozd na katastarskim mapama, Zagvozd - župni list, broj 1(5), 1999., str. 85-94. Rako u svom članku donos i prijepis pogrešnog Vrčićevog popisa, pa su pogreške iste. Rako nije koristio originalni dokument iz 1726. godine (što i sam navodi na kraju članka u popisu literature i izvora) pa se tako objavljeni popis znatno razlikuje od originala.

Usp: Milan GLIBOTA, Katastarski popis Zagvozda iz 1726. god., Zagvozd-župni list, Godina III., broj 1 (3), 1997., str 113.-118. Glibota donosi točan katastarski popis (prema; DAZD-5, svezak 38, kutija 39) navodi ga u prijepisu na hrvatski jezik, ali nažalost ne navodi imena i prezimena na „talijanskom“ kao u izvorniku. Popis je pojednostavnio i mjerne jedinice (kampe ,četvrti table pretvorio u kampe kao decimalni boj). Glibota prvi ispravno zaključuje da postoje dva katastarska popisa o podjeli zemlje u kojima je obuhvaćen Zagvozd, s tim da mu je promakla činjenica da oba popisa počinju 15. srpnja, a ne da drugi počinje s 23. srpnja.


53

Mletački katastarski popis - „popis obitelji Zagvozda 1726. godine“ 104

U mletačkom katastarskom popisu 1726. godine ukupno je popisano 67 obitelji kojima je dodijeljena zemlja. U Zagvozdu (kojem su tada sačinjavala i današnja naselja Rastovac, Medov Dolac, i Dobrinče) živjele su ukupno 532 osobe.

r.b. ime i prezime broj

osoba

mjes.

bor.

površina

zemljišta

kamp q tav.

1. Martin Bartulović (Martin Bartulouich) 3 Ras. 4 0 6

2. ud. Jelina Bazina (Jelina Bazinoua-vedoua). 1 Zag. 1 0 40

3. Luka Brzica (Luca Burziza) 6 Zag. 7 2 0

4. Stipan Brnasović/Brnas/ (Stipan Burnasouich) 8 Zag. 10 1 149

5. arambaša Mijo Brstilo (Karb. Mio Barstilouić) 16 M.D. 26 0 148

6. Marko Buljubašić (Marco Bugliubasich) 15 Zag. 19 0 106

7. Martin Buljubašić (Martin Bugliubasich) 7 Zag. 8 3 10

8. Mate Bartulović (Mattio Bartulouich) 13 Zag. 16 3 110

9. Ivan Buljubašić (Ivan Bugliubasich) 8 Zag. 10 0 0

10. Andrija Buljubašić (Andria Bugliubasich) 6 Zag. 7 2 84

11. Ivan Babić (Iuan Babich) 9 Zag. 11 2 0

12. Petar Bartulović /Džaja/ (Petar Bartulouich) 8 M.D. 10 0 77

13. Jure Katušić (Giure Catusich). 10 Zag. 12 2 100

14. Ana Kosor (Ana Cosoroua). 4 Zag. 5 0 0

15. Mate Čagljević /Čagalj/(Mattio Czaglieuich) 17 Zag. 26 1 182

16. Jure Čagljević /Čagalj/ (Giure Czaglieuich) 16 Zag. 24 2 106

17. Frane Čelan (Franne Celan) 10 Zag. 12 3 0

18. Toma Čagljević /Čagalj/ (Toma Czaglieuich) 7 M.D. 8 3 184

19. Andrija Čelan (Andria Celano). 10 Zag. 12 1 67

20. Jure Čelan (Giure Celan) 8 Zag. 10 0 0

21. Mate Čelan prozvani Patak

(Mattio Celan detto Patack)

6 Zag. 7 2 73

22. Anton Čelan p. Mate prozvani Kurt

(Anton Celan gm. Mattio detto Kurt)

8 Zag. 10 0 0

23. Anton Čelan p. Tome prozvani Sule

(Anton Celan gm. Toma detto Sule)

9 Zag. 8 2 61

24. Grgo Drljić (Drlje) (Gergo Durglich). 6 Zag. 7 2 124

25. Anton Drljić (Drlje) (Antonio Durglich). 5 Zag. 6 1 81

104 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 1-126, Zagvozd, listovi 68r-87v. (Catastico dei beni del territorio d' Imoschi 1725.-1730., listovi 1-126, Zaguosd e Medoudolaz, fol. 68r-87v).


54

26. Jure Glumac (Giurre Glumaz) 4 Zag. 5 0 0

27. Nikola Jakir prozvani Gaće

(Nicola Giachir detto Gachie)

10 Zag. 12 2 0

28. Ivan Granić (Iuan Granich) 8 M.D. 10 2 0

29. Mijo Granić (Mio Granich) 5 M.D. 6 1 61

30. Andrija Gavran (Andria Gauran) 7 Ras. 8 3 30

31. Jure Lončar (Giure Lonzar) 11 Ras. 13 3 0

32. Paval i Stipan Linčir (Paval i Stipan Linzir) 3 Zag. 3 3 174

33. Jure Matković (Giure Matkovich da Medola) 9 M.D. 11 3 165

34. Mate Mlikotić (Mlikota) (Matio Mlicotich) 6 Zag. 8 0 0

35. Šimun Mustapić (Simon Mustapich) 5 M.D. 7 0 0

36. Mate Milić-Čauš (Matio Milich –Czaus) 7 Zag. 10 0 20

37. Grgur Milić (Gurgur Milich) 7 Zag. 8 3 50

38. Frane Puljak (Frane Pugliach) 8 Ras. 10 0 0

39. Josip Piplica (Giosip Pipliza) 9 Zag. 11 1 0

40. Nikola Piplica-Skenderbeg (Skender)

(Nicola Pipliza-Skenderbegh)

10 Dob. 12 2 0

41. Luka Piplica (Luca Pipliza) 10 Zag. 12 2 10

42. Andrija Piplica (Andria Pipliza) 11 Zag. 13 3 5

43. Nikola Puljak (Nicola Pugliach) 6 Dob. 7 3 80

44. Mate Prodan (Mattio Prodan) 2 Zag. 3 0 43

45. Mate Raos (Matio Rausauglieuich). 10 M.D. 12 2 0

46. Mijo Radić (Mio Radich) 4 Zag. 5 0 116

47. Grgo Rako (Gurgo Rachich) 14 Zag. 17 2 0

48. Ivan Radić (Iuan Radich) 7 Zag. 8 3 10

49. ud. Pavica Radić (Paviza Radichia-vedoua) 3 Zag. 3 3 0

50. ud. Marta Serdarević (Marta Serdareua- ved.) 2 Ras. 2 2 0

51. Petar Stanić i Petar Soldo

(Petar Stanich i Petar Soldo )

13 Ras. 16 3 0

52. Jakov Šćurla (Giacoue Schiurla) 10 M.D. 12 1 0

53. Toma Stapić (Toma Stapich). 10 Zag. 12 2 0

54. Ivan Serdarević - Žugo

(Iuan Serdareuic - Zugo)

5 Ras. 6 1 152

55. Mijo Svaguša (Mio Suagusich) 5 Zag. 6 1 116

56. Ivanica Svaguša (Iuaniza Suagussa) 2 Zag. 2 2 0

57. Mate Serdarević (Mattio Serdareuich) 10 Zag. 12 2 63

58. Andrija Šuta (Andria Sutta) 9 Ras. 11 1 0

59. Mijo Stapić ( Mio Stapich) 12 Zag. 15 0 0

60. Jure Sušić (Giure Sussich) 7 Zag. 8 3 0

61. Brne Šušić (Burne Sussich) 7 Zag. 8 3 0

62. Ivan Stapić (Iuan Stapich). 5 Ras. 6 1 0


55

63. Šimun Šuvar (Simon Suar) 10 Zag. 8 3 124

64. Bože Tomičić (Bose Tomicich) 8 Zag. 10 0 0

65. serdar Stipe Tomičić (serdar Stipe Tomicich) 10 Zag. 28 0 190

66. Jure Varkaš (Giure Varcas) 7 Ras. 8 3 0

67. Petar Varkaš (Petar Varcas) 8 Ras. 10 0 100

- Crkva Sv Križa (Chiesa di Santa Croce). - - 2 3 113

- Crkva Bl. Djevice Marije (Chiesa della B. V. Maria) - - 2 0 26

- Crkva Svih Svetih (Chiesa de Touti Santi) - - 2 0 88

Tablica 6. Katastarski popis obitelji Zagvozda 1726. godine

Oznake površina:

kamp (campo) = 3656 m2

q - oznaka za četvrti-kvarti (quarto), 1/4 kampa =914 m2

t - oznaka za tavole-table (tavolle), 1/210 kvarti=4,35 m2

Boravište:

mjes. bor. - odnosi se na današnje mjesto boravka, a 1726. godine su u sklopu mjesta Zagvozd.

Iz katastarskih popisa o podjeli zemlje 1726. godine možemo doznati koliko je obitelji i osoba živjelo unutar pojedine prostorne cjeline tadašnjeg Zagvozda, što danas čine izdvojena administrativna naselja.

obitelji osoba

Zagvozd: 46 358

Rastovac: 10 80

Medov Dolac: 9 78

Dobrinče: 2 16

UKUPNO: 67 532

Tablica 7. Broj obitelji i osoba 1726. godine


56

Katastarski popis obitelji Zagvozda 1726. godine (početna stranica) (HR DAZD-5, fol 68r)


57

5. POPIS OBITELJI ŽUPE ZAGVOZD 1733. GODINE

Popis obitelji župe Zagvozd na 20. siječnja sastavio je zagvoški župnik (iako nije

navedeno koji je župnik sastavio popis, ali možemo pretpostaviti da je popis napisao don Jure Čagljević ili don Jure Pipličić). Pisan je na bosančici. Na popisu su navedene sve obitelji s brojem osoba, tako da je naveden broj odraslih (velika čeljad) i broj djece (mala čeljad).105

Na popisu se nalazi 75 obitelji, ali se da zaključiti da župa Zagvozd ima 74 obitelji jer je obitelj Mate (Mati) Bartulovića upisana dva puta. Župa Zagvozd godine 1733. obuhvaćala je današnja naselja: Zagvozd, Rastovac, Medov Dolac i Dobrinče.

Od zagvoških obitelji koje spominje mletački katastar 1726. godine, nema na popisu 1733. godine obitelji Kosora i Linčira, a pojavilo se novo prezime Kristić (Kriš/i/ć).

Od današnjih zagvoških prezimena koji su živjeli u Zagvozdu 1733. godine ne spominju se Alagići, Kurtovići, Mušure i Sulići, koji su popisani kao Čelani. Na popisu nema Dedića, Gaća, Mucića i Pruža koji su živjeli u Zagvozdu 1733. godine, ali su tada imali drugo prezime: Dedići su Varkaši, Gaće su Jakiri, Mucići su starinom Piplice, a Pruže su Buljubašići.

Na popisu se nalazi obitelj Ivana Babića koji je odselio nakon 1733. godine i prezime Babić više se ne javlja u Zagvozdu. Obitelj Jukića koji su izvorno Čelani, izumrla je sredinom 18. stoljeća. Prezime (obitelj) Glumac ne pojavljuju se na popisima druge polovice 18. stoljeća, pa bi se moglo zaključiti da su odselili iz Zagvozda ili što je manje vjerojatno da su izumrli u prethodnom razdoblju.

Čaglji (zagvoški i medovački) se još uvijek pišu Čagljevići, dobrinački Skenderi su upisani kao Piplice, a medovački Džaje su upisani Bartulovići.

r.b. Ime i prezime velika čeljad

mala čeljad

ukupno mjesto boravka

list 313 r

1. Mati Čagljević (Čagalj) 18 7 25 Zagvozd

2. serdar Jakov Tomičić 5 3 8 Zagvozd

3. Josip Piplica 6 2 8 Zagvozd

4. Bože Tomičić 8 1 9 Zagvozd

5. Jelina Bazinova 1 0 1 Zagvozd

6. Andrija Piplica 4 6 10 Zagvozd

7. Jure Glumac 4 0 4 Zagvozd

8. Marta Serdaruša (Serdarević) 1 0 1 Rastovac

9. Pavica Radić 1 0 1 Zagvozd

105 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20. jenara (siječnja) 1733., listovi 313r-314r.


58

10. Luka Brzica 3 0 3 Zagvozd

11. Šimun Mustapić 4 3 7 M. Dolac

12. Mati Bartulović 10 7 17 Zagvozd

13. Anton Čelan (Sulić) 9 5 14 Zagvozd

14. Grgo Katušić 6 3 9 Zagvozd

15. Mati Milić 7 4 11 Zagvozd

16. Nikola Piplica (Skender) 6 1 7 Dobrinče

17. Nikola Puljak 6 1 7 Dobrinče

18. Marko Buljubašić 13 3 16 Zagvozd

19. Grgo Drljić 2 4 6 Zagvozd

20. Martin Bartulović 3 3 4 Zagvozd

21. Petar Stanić /Soldo?/ 9 3 12 Rastovac

22. Jure Šušić 5 0 5 Zagvozd

23. Martin Buljubašić 5 3 8 Zagvozd

24. Grgo Šušić 2 2 4 Zagvozd

(45.) Brne Šušić /list 313 v/ 5 0 5 Zagvozd

25. Mijo Brstilo 2 4 6 M. Dolac

26. Petar Brstilo 2 2 4 M. Dolac

27. Grgo Brstilo 3 2 5 M. Dolac

(51.) Luka Brstilo /list 313 v/ 2 4 6 M. Dolac

(71.) Mati Brstilo 3 3 6 M. Dolac

28. Mati Bartulović 106 10 8 18 Zagvozd

29. Andrija Čelanović (Mušura?) 6 0 6 Zagvozd

57. Tadija Čelanović (Mušura?) 3 3 6 Zagvozd

30. Vrane Puljak 8 2 10 Rastovac

31. Stipan Brnas 6 6 8 Zagvozd

list 313 v

32. Mijo Stapić 5 2 7 Zagvozd

(73.) Lovre Stapić 2 2 4 Zagvozd

33. Ivan Babić 5 1 6 Zagvozd

34. Mijo Svagušić (Svaguša) 4 5 9 Zagvozd

35. Ivan Stapić 5 0 5 Zagvozd

36. Grgo Rakić (Rako) 11 5 16 Zagvozd

37. Toma Stapić 6 2 8 Zagvozd

38. Juku Čelan (Jure Jukić ?) 6 2 8 Zagvozd

39. Mati Serdarević 9 0 9 Rastovac

40. Ivan Serdarević (Žugo) 7 1 8 Rastovac

41. Jure Lončarić (Lončar) 7 3 10 Rastovac

42. Mati Mlikotić (Mlikota) 6 4 10 Zagvozd

106 Mati Bartulović upisan je pogrešno dva puta r.b. 12 i r.b. 28


59

43. Anton Čelan 5 4 9 Zagvozd

44. Andrija Šuta 5 4 9 Rastovac

46. Stipan Šuv/a/r 5 4 9 Zagvozd

47. Mati Kriš/i/ć (Kristić) 3 3 5 Zagvozd

48. Vrane Čelanović 6 5 11 Zagvozd

49. Petar Var/k/aš 6 3 9 Rastovac

50. Jure Var/k/aš 5 3 8 Rastovac

52. Jakov Radić 3 3 6 Zagvozd

53. Tomica Radić 1 3 4 Zagvozd

54. Jelina Čelanović 3 0 3 Zagvozd

55. Andrija Buljubašić 3 4 7 Zagvozd

56. Mati Prodan 2 2 4 Zagvozd

58. Andrija Gavran 6 1 7 Rastovac

59. Toma Čagljević (Čagalj) 5 1 6 M. Dolac

60. Mijo Granić 3 4 7 M. Dolac

61. Luka Piplica 8 4 12 Zag./Dobr.

62. Jure Čagljević (Čagalj) 7 3 10 Zagvozd

63. Mijo Čagljević (Čagalj) 5 4 9 Zagvozd

64. Ivan Buljubašić 5 6 11 Zagvozd

list 314r

65. Mati Raosalći (Raos) 6 4 10 M. Dolac

66. Jure Matković 5 8 13 M. Dolac

67. Jakov Šćurla 5 5 (4) 10 M. Dolac

68. Ivan Granić 5 6 11 M. Dolac

69 Petar Bartulović (Džaja) 6 3 9 M. Dolac

70. Grgo Milić 4 5 9 Zagvozd

72. Nikola Jakir (Gaće) 6 4 10 Zagvozd

73 Lovre Stapić 2 2 4 Zagvozd

74. Ivanica Svagušić 2 0 2 Zagvozd

75. Anton Drlić (Drlje) 3 3 6 Zag./Dobr.

UKUPNO 585

Tablica 8. Popis obitelji i broj osoba 1733. godine


60

Uspoređujući podatke iz 1726. godine s podatcima iz 1733. god vidljivo je da se broj obitelji se povećao sa 68 na 74 obitelji. Važno je napomenuti da nema novih doseljenika u tom razdoblju nego su se neke obitelji podijelile. Broj stanovnika se u 7 godina povećao sa 532 osobe 1726. godine na 585 osoba 1733. godine.

Godina

Mjesto

1726. god 1733. god.

obitelji osoba obitelji osoba

Zagvozd 46 358 49 358

Rastovac 10 80 10 83

Medov Dolac107 9 78 13 100

Dobrinče 2 16 2 14

UKUPNO 67 532 74 585

Tablica 9. Usporedni podatci za 1726. i 1733. godinu

107 Među stanovništvom Medova Doca, a ne Rastovca upisan je Petar Bartulović (kasnije Džaja). Godine 1726. U svom posjedu ima 2 kuće, jednu u Medovu Docu i drugu u Rastovcu. Nije zabilježeno gdje je tada stalno živio, odnosno koja mu je od dviju kuća bila privremeno boravište. Međutim koristeći kasnije podatke dalo bi se zaključiti da je Petar neposredno prije popisa 1726. godine iz Rastovca preselio u Medov Dolac.


61

Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67, fol. 313r-314r).


62

Popis krizmanika župe Zagvozd 1779. godine (NAS, M-105, fol.110r-118r).


63

6. POPISI KRIZMANIKA ŽUPE ZAGVOZD IZ DRUGE POLOVICE 18. STOLJEĆA

U nedostatku službenih popisa obitelji ili stanja duša župe Zagvozd u razdoblju od 1733. do 1806. godine, jako su nam važni ostali sačuvani povijesni dokumenti o stanovništvu.

Među njima, najznačajniji su popisi krizmanika župe Zagvozd s kraja 18. stoljeća, sačuvani u arhivi stare Makarske biskupije. Ti podaci nam pomažu u praćenju stanja stanovništva, njegova kontinuiteta.108 Daju nam često toliko važne podatke iz kojih možemo bez sumnje utvrditi i promjene oblika pojedinog prezimena.

6.1. Popis 1779. godine

Krizma 1779. god. je najstariji sačuvani zapis Sv. Potvrde u župi Zagvozd.109 Popis

krizmanika sastavni je dio je vizitacijskoga zapisnika o posjeti makarskoga biskupa župi Zagvozd 1779. godine. Na popisu se nalaze krizmanici uz koje su upisani njihovi roditelji i kumovi.

U ljeto 1779. god. novi rezidencijalni makarski biskup Fabijan Blašković (biskup 1777.-1819.) obilazi župe Imotske krajine u činu vizitacije župa i podjeli sakramenta Sv. Potvrde. U biskupovoj pratnji su makarski kanonici i vizitor don Petar Bartulović Puović.110

Krizma u župi Zagvozd nije bila podijeljena u jednom danu, već je to bilo 27. i 29. lipnja u crkvi Blažene Gospe u Zagvozdu, a 30. lipnja i 1. srpnja u crkvi Sv. Križa u Rastovcu. Ukupno je krizmano 343 krizmanika u župi Zagvozd (što je uključivalo područje današnjih naselja Zagvozda, Rastovca, Medova Doca i Dobrinača, kao i nekolicinu krizmanika s područja Župe i Krstatica). Velik broj krizmanika upućuje na zaključak da duže vrijeme nije bilo krizme u Zagvozdu. Zapis krizme naslovljen je: Župa Zagvozd („Cura Zaguosd“).

U sklopu vizitacija obiđene su crkve (Blažene Gospe, Svih Svetih, Sv. Križa i Sv. Roka), sačinjen zapis o crkvenom inventaru i date su naredbe župnicima i kapelanima.

Važno je napomenuti da su toga doba krizmanici bili mala djeca (čak i jednogodišnjaci) i djeca su se tada prije krizmala nego pričešćivala.

108 Ako popise promatramo samo kroz prizmu brojki, onda oni ne bi puno značili ili bi sadržajno opterećivali tekst s hrpom podataka. Ako s znanstvenog aspekta promatramo njihov odnos na prethodna i naknadna popisna razdoblja, onda ti popisi postaju egzaktan primjer demografske analize i potvrde zaključaka temeljenih na stvarnim činjenicama.

109 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine, fol.110r-118r.

110 Don Petar Bartulović Puović nije rođen u Zagvozdu, on je iz Podgore.


64

U zapisu krizme, župa Zagvozd na 18. lipnja 1779. godine ima:

- Obitelji (domova) 141 - Duša (osoba) 1114 - Ispovjeđenih 774 - Pričešćenih 672 - Krizmanih 478

Ovi brojčani podaci su preuzeti iz tadašnje knjige Stanja duša („Estrato del libro stato d'anime della cura di Zaguosd“).111

Svećenici koji su 1779. godine bili u službi u župe Zagvozd a nalaze se navedeni u vizitacijskom zapisniku su:

- don Josip Petrović-Pipličić župnik, - don Marko Kristić, kapelan, - don Grgur Ujević, kapelan, - don Jakov Matković, kapelan Medova Doca.

Zapis krizme i popis krizmanika napisan je dvojezično, imena su pisana latinskim jezikom (tako da su i sva narodna imena “latinizirana“).

U prijevodu imena su prevedena u obliku koji se tada koristio,112 koji je različit od današnjeg suvremenog oblika imena. Tako je: Helena je Jela, Jelina, a ne Jelena, Joanna je Ivanica, Iva, a ne Ivana, Jozepha je Joza, a ne Josipa. Bartholomeus je Bariša, a ne Bartul, itd.

Prezimena su upisana prema latinsko-talijanskoj transkripciji. Neka od njih pisala su se u drukčijem obliku nego danas, a imamo prezimena u dva različita oblika upisa (Čagalj, Čagljević - Ciagagl, Çagagl i Çiaggleuich. Drlje, Drljić - Darlich i Darglich. Mlikotić, Mlikota - Mlicota, Mlicotich. Pipličić, Piplica - Piplicich, Pipliza, Rakić, Rako - Rachich i Rakich, Šuvar - Suuar, Suuareuich, itd.

Ime krizmanika. Roditelji krizmanika kumovi krizmanika

Zagvozd, 27. lipnja 1779. godine list 111v

Petar (Petrus) Lovre i Marija Brzica (Barziza) don Marko Kristić

Ivan (Joannes) Lovre i Marija Brzica (Barziza) don Grgur Ujević

Mijo (Michael) Stipan i Manda Kristić (Cristich) don Andrija Matković

Lovre (Laurentius) Mijo i Ivanica Lovrinčević (Lour....) don Jakov Matković

Anton (Antonius) Luka i p. Ivanica Sušić (Susich) Jakov Tomičić

Blaž (Blasius) Mijo i Manda Pipličić (Piplicich) Mate Čagalj

ukupno 6

Zagvozd, 29.lipnja 1779.

111 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine, list 110v.

112 Imena su prevedena prema obliku kako su zabilježena na hrvatskom jeziku u popisu obitelji i Stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113).


65

Marija (Maria) Jure i Jela Drljić (Darlich) Tadijana Sulić

Petruša (Petronila) Mijo i Ivanica Lovrinčević Kata Milić

Jakovica (Jambina) Petar i Matija Drljić (Darlich) Kata Milić

Jurka (Georgia) Anton i Kata Mlikotić (Mlicitich) Manda Buljubašić

Jakovica (Jambina) Stipan i Ana Pipličić (Skender) Manda Buljubašić

Jela (Helena) p. Petar i Kata Varkaš (Varkas) Iva(nica) Serdarević

Matija (Matthea) Mijo i Manda Pipličić (Piplicich) Iva Serdarević

Jurka (Georgia) Vid i Ivanica Bartulović (Bartulovich) Matija Drljić

Matija (Matthea) Jure i Anđa Rakić (Rachich) Ana Gaćić

Kata (Catharina) Petar i Ivanica Pipličić (Piplicich) Ivanica Bartulović

Jurka (Georgia) Antun i Ivanica Lovrinčević Ivanica Bartulović

Ruža (Rosa) Šimun i Kata Mlikota (Mlicota) Vida Varkaš

Jakovica (Jambina) Anton i Katarina Mlikotić (Mlicotich) Lucija Pipličić

Ivanica (Joanna) Bartol i Matija Baban/ova (Babanoua) Jela Varilova

Marija (Maria) Jure i Matija Čagljević (Çiaggleuich) Jurka Katušić

Jela (Helena) Mijo i Petruša Budalić (Budalich) Jela Bartulović

Birgita (Brigita) p. Stipan i Ivanica (?)Serdarević Jurka Katušić

Tadijana (Thadea) Tadija i Manda Brnas (Barnas) Tomica Pipličić

Ivanica (Joanna) Grgo i Ana Kristić (Cristich) Birgita Čagljević

list 112r

Oršula (Ursula) Jure i Matija Čagalj (Cagagl) Ivan …….

Šima (Simeona) Anton i Kata Mlikotić (Mlicotich) Jela Brnas

Jurka (Georgia) Mate i Ana Svagušić (Suacusich) Jela Brnas

Jurka (Georgia) Mijo i Matija Drljić (Darglich) Marija Milić

Lucija (Lucia) Stipan i Manda Buljubašić (Bugliubasich) Jela Brnas

Cecilija (Cecilia) Marko i p. Kata Granić (Granich) Vida Raos

Matija (Mathea) p. Stipan i Manda Raos (Raos) P. Šćurlić

Jakovica (Jambina) Jure i Cvita Rakić (Rakich) Ana Gaćić

Ivanica (Joanna) Toma i Šima Ivanović (Iuanovich) Vida Varkaš

Jakovica (Jambina) Šimun i Manda Pipličić (Piplicich) Tereza Bartulović

Matija (Mathea) Ivan i Matija Rakić (Rachich) Ivanica Bartulović

Mara (Margarita) Mijo i Matija Drljić (Darlich) Petruša Drljić

Lucija (Lucia) Marko i Manda Buljubašić (Bugliubasich)

Matija Drljić

Joza (Jozepha) p. Jozip i p. Doma Buljubašić Jela Stapić

Jurka (Georgia) p. Jure i Petruša Serdarević ,Serdareuich)

Anđa Varkaš

Ivanica (Joanna) Jure i Matija Čagljević (Çiaggleuich) Jela Rakić

Ivanica (Joanna) Nikola i Kata Skender Ivanica Varkaš

Bartula (Bartholomea) Jure i Jela Drljić (Darlich) Petruša Rakić

Ivanica (Joanna) Ivan Kata Sušić (Susich) Cvita Šćurlić


66

Ivanica (Joanna) Ivan i Manda Radić (Radich) Jela Buljubašić

Jakovica (Jambina) Frane i Jela Rakić (Rakich) Marta Gaćić

Tadijana (Thaddea) Anton i Kata Mlikotić (Mlicotich) Jela Buljubašić

Petruša (Petromila) Marko i Katarina Granić (Granich) Ana Raos

Matija (Mathea) Šimun i Kata Milić (Milich) Marijana Barić

Ana (Anna) Grgo i Jela Varkaš (Vercas) Tomica Žugić

Ivanica (Joanna) Andrija i Matija Drljić (Darlich) Marta Čelan

Jela (Helena) Jure i Cvita Brstilo (Barstilo) Jurka Mlikotić

Jela (Helena) Mate i Božica Bakotić (Bacotich) Lucija Pipličić

Jurka (Georgia) Jure i Kata Gaćić/Gaće/ (Gacich) Ana Čelan

Marija (Maria) Petar i Lucija Radić (Radich) Alojzija Ivanović

Kata (Catharina) Šimun i Manda Čagalj (Cagagl) Tomica Pipličić

Jela (Helena) Šimun i Kata Čelan (Çelan) Matija Drljić

Manda (Magdalena) Mate i Manda Buljubašić (Buglubasich) Ivanica Čagalj

Ana (Anna) Marko i Kata Granić (Grannich) Matija Matković

Matija (Mathea) Mijo i Manda Radić (Radich) Anđa Bilić

Matija (Mathea) Anton i Ivanica Čelan (Çelan) /Kurtović/ Marta Brnas

Matija (Mathea) Petar i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Manda Čelan

Ana (Anna) Grgo i Marija Stanić (Stannich) Matija Drljić

Ruža (Rosa) Anton i Andrijana Brstilo (Barstilo) Ivanica Čelan

Ivanica (Joanna) Mijo i Jakovica Stanić (Stannich) Ivanica Čagalj

Andrijana (Andriana) Mijo i Lucija Čelan (Çelan) Jela Svagušić

Lucija (Lucia) Vid i Anđelija Brstilo (Barstilo) Jela Svagušić

Marija (Maria) Jure i Ivanica Rakić (Rachich) Manda Lovrinčević

Jurka (Georgia) Mijo i Lucija Sulić (Sulich) Cvita Stapić

list 112v.

Tadijana (Thadea) Ivan i Katarina Tomičić (Tomicich) Jela Svagušić

Jurka (Georgia) Šimun i Jela Buljubašić (Buglubasich) Jurka Brnas

Jela (Helena) Šimun i Kata (Milić) Miličić (Milicich) Matija Varkaš

Kata (Catharina) Mate i Klara (Milić) Miličić (Milicich) Matija Varkaš

Jurka (Georgia) Mate i Manda Čagalj (Cagagl, MD) Kata Šćurlić

Jela (Helena) Ivan i Anđa Dedić (Dedich) Ana Čelan

Matija (Mathea) Stipan i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Marta Baban

Matija (Mathea) Stipan i Manda Buljubašić (Buglubasich) Jela Drljić

Šima (Simeona) Ivan i Kata Tomičić (Tomicich) Ana Sanjinović

Cvita (Flora) Vid i Petruša Skender (Skender) Matija Bartulović

Marija (Maria) Lovre i Pavica Zec (Zez) Kata Mlikotić

Manda (Magdalena) Andrija i Jurka Čagalj (Ciagagl) Marta Brnas

Šima (Simeona) Mate i Manda Lovrinčević (Lourinceuich) Manda Pipličić


67

Jela (Helena) p. Stipan i Cvita Varkaš (Varcas) Petruša Dumac

Marija (Maria) Marko i Matija Varkaš (Varcas) Kata Mlikotić

Kata (Catharina) Ilija Manda Čagalj (Ciagagl) Ivanica Bartulović

Andrijana (Andriana) Jure i Šima Vuletić (Vuletich) Kata /Milić/ Miličić

Jakovica (Jambina) Petar i Matija Tomičić (Tomicich) Ivanica Bartulović

Šima (Simeona) Mijo i Manda Pipličić (Piplicich) Kata /Milić/ Miličić

Manda (Magdalena) Petar i Matija Tomičić (Tomicich) Ana Čelan

Jakovica Bartul i Šima Kokić (Kokich) Marta Čelan

Marija (Maria) Jure i Lucija /Milić/ Miličić (Milicich) Manda Čelan

Ivanica (Joanna) Frane i Jela Rakić(Rachich) Marija Bašić

Jurka (Georgia) Ivan i Kata Stanić (Stannich) Ruža Lončarević

Kata (Catharina) Mijo i Stana Gaćić (Gacich) Jela Drljić

Marija (Maria) Anton i Tomica Serdarević (Serdareuich) Ivanica Gavranović

Manda (Magdalena) Anton i Matija Pipličić (Piplicich) Doma Matković

Ana (Anna) Jure i Marija Bartulović (Bartulovich) Marija Brzica

Manda (Magdalena) p. Grgo i Doma Čelan (Celan) Matija Tomičić

Jurka (Georgia) Marko i p. Katarina Granić (Grannich) Doma Matković

Lucija (Lucia) Mijo i Cvita Jurić (Jurich) Matija Tomičić

Ivanica (Joanna) Petar i Marta Čelan (Çelan) Petruša Varkaš

Ivanica (Joanna) Mate i Kata Pipličić/Piplica (Piplicich) Jurka Mlikotić

Manda (Magdalena) Ivan i Kata Stanić (Stannich) Ivanica Kristić

Ana (Anna) Andrija i Jurka Mlikotić (Mlicotich) Ivanica Kristić

Krista (Christophora) Grgur i Kata Gaćić (Gacich) Manda Drljić

Vida (Vita) Marko i Ruža Čagalj (Ciagagl) Kata Tomičić

Manda (Magdalena) Mijo i Barbara Pipličić (Piplicich) (D) Manda Pipličić

Jakovica (Jambina) Ivan i Kata Sulić (Sulich) Iva Granić

Lucija (Lucia) Nikola i Manda Stapić (Stapich) Matija Tomičić

Mijo (Michael) Šimun i Ivanica Šuvar (Suuar) Mate Samić

Lovre (Laurentius) Petar i Šima Brstilo (Barstilo) Ivan Mustapić

Ilija (Elias) p. Stipan i Marta Zečić /Zec/ (Zeçich) Mijo Stanić

Toma (Thomas) Šimun i Jela Buljubašić (Buglubasich) Mijo Stanić

Marijan (Marianus) Grgur i Kata Gaćić (Gaçich) Toma Čagalj

list 113r

Luka (Lucas) Ivan i Ivanica Drljić (Darlich) Bartul Miličić

Cvitan (Florius) Mijo i Stana Gaćić (Gacich) Bartul Miličić

Ivan (Joannus) Mate i Kata Buljubašić (Buglubasich) Stipan Stapić

Mate (Matheus) Petar i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Mate Bikić

Jurka (Georgia) Marko i Kata Granić (Granich) Petar Brstilo

Marko (Marcus) Jure i Kata Baban (Babanou) Mate Bikić


68

Luka (Lucas) Ilija i Jela Brstilo (Barstilo)/ Lovre Brzica

Jure (Georgius) Jure i Marija Banić (Banich) Lovre Brzica

Luka (Lucas) Šimun i Kata Mlikotić (Mlicotich) Nikola Gaćić

Stipan (Stephanus) Ilija i Manda Čagalj (Ciagagl) Mijo Čelanović

Marko (Marcus) Andrija i Jurka Mlikotić (Mlicotich) Nikola Gaćić

Ivan (Joannus) Jure i Tomica od Zagvozda (ex Zaguosd) Jakov Varkaš

Grgo (Gregorius) Mate i Manda Čagalj (Ciagagl) (MD) Jerko Granić

Šimun (Simeon) Mate i Božica Bakotić (Bacotich) Jure Pipličić

Anton (Antonius) p. Stipan i Marija Čelanović (Celanouich) Anton Čagalj

Lovre (Laurentius) p. Ivan i Marta Gaćić (Gacich) Petar Tomičić

Jakov (Jacobus) Mate i Ivanica Čagalj (Ciagagl) Petar Tomičić

Jure (Georgius) Bartul i Šima Rakić (Rakich) Stipan Gudelj

Križan (Christopforus) Mate i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Stipan Gudelj

Andrija (Andreas) Stipan i Manda Kristić (Cristich) Jure Barstić /Brstilo

Jakov (Jacobus) Andrija i Jurka Mlikotić (Mlicotich) Križan Čelan

Jure (Georgius) p. Jozip i Jela Stanić (Stanich) Petar Varkaš

Anton (Antonius) Šimun i Kata Mlikotić (Mlicotich) Marko Varkaš

Tadija (Thaddeus) Ivan i Kata Tomičić (Tomicich) Marko Varkaš

Ivan (Joannus) Grgur i Kata Gaćić (Gacich) Ivan Stapić

Martin (Martinus) Pava i Ivanica Sulić (Sulich) Marko Derić

Petar (Petrus) Petar i Marta Čelan (Çelan) Grgo Bartulović

Vid (Vitus) Petar i Marta Čelan (Çelan) Mijo Gaćić

Šimun (Simeon) Mate i Ivanica Čagalj (Ciagagl) Mijo Gaćić

Jakov (Jacobus) Jure i Jela Drljić (Darlich) Mijo Vrdoljak

Jozip (Josephus) Grgo i Kata Gaćić (Gacich) Stipan Mlikotić

Tadija (Thadeus) Grgo i Lucija Vranić (Vrannich) Vid Bartulović

Petar (Petrus) Jure i Tomica Pipličić (Piplicich) Tadija Brnas

Petar (Petrus) Grgur i Marija Stanić (Stanich) Tadija Brnas

Marko (Marcus) Pavao i Pavica Žugo (Sugo) Mijo Vrdoljak

Marko (Marcus) p. Nikola i p. Marta Šarić Ivanica Buljubašić

Grgur (Gregorius) Petar i Lucija Čelan (Çelan) Mijo Drljić

Mijo (Michael) Petar i Marta Čelan (Çelan) Anton Drljić

Ivan (Joannus) Mate i Manda Čagalj (Çagagl) (MD) Marko Granić

Mijo (Michael) Anton i Andrijana Brstilo (Barstilo) Marko Granić

Ivan (Joannes) Andrija i Jurka Čagalj (Ciagagl) Mate Katušić

Anton (Antonius) Marko i Ruža Čagalj (Ciagagl) Ivan Tomičić

Jure (Georgius) Mate i Ivanica Čagalj (Ciagagl) Marko Gaćić

Luka (Lucas) p. Ivan i Jela Buljubašić (Buglubasich) Toma Katušić

list 113v

Križan(Christophorus) Jure i Manda Čelan (Çelan) Ivan Tomičić


69

Luka (Lucas) Mate i Lucija Čelan (Çelan) Jozip Mlikotić

Grgur (Gregorius) Pavao i Jela Lovrinčević (Lourinceuich) Stipan Pipličić

Jozip (Josephus) Bartul i Marta Babanović (Babanouich) Stipan Piplica

Rade (Rados) p. Stipan i Matija Tomičić (Tommicich) Petar Čelan

Anton (Antonius) Toma i Kata Varkaš (Varcas) Petar Čelan

Nikola (Nicolaus) Grgur i Anđa Rakić (Rakich) Petar Čelan

Andrija (Andreas) Stipan i Pavica Rakić (Rakich) Anton Rakić

Jure (Georgius) Mate i Manda Čagalj (MD) Ivan Mustapić

Ivan (Joannus) Ilija i Manda Čagalj (Çiagagl) Ivan Aržić

Petar (Petrus) p. Pavao i Lucija Čelan (Çelan) Ilija Čagalj

Jozip (Josephus) Jure i Ana Zec (Zez) Bartul Baban

Anton (Antonius) p. Grgur i Doma Čelan (Çelan) Mate Čagalj

Marko Marcus) Stipan i Mara Mlikotić (Mlicotich) Mate Čagalj

Ivan (Joannes) Andrija i Jela Buljubašić (Buglubasich) don Marko Kristić

Ivan (Joannes) p. Pavao i Lucija Čelan (Çelan) Ilija Čagalj

Jakov (Jacobus) Mijo i Stana Gaćić (Gacich) Grgur Stanić

Jozip (Josephus) Andrija i p. Marta Dedić (Dedich) Grgur Sulić

Luka (Lucas) Mate i Klara Stapić (Stapich) Marko Glumac

Bože (Nataly) Ivan i Kata Tomičić (Tommicich) Jakov Varkaš

Marijan (Marianus) Marko i Kata Granić (Granich) Grgo Bartulović

Lovre (Laurentius) p. Nikola i Jela Stapić (Stapich) Grgo Bartulović

Stipan (Stephanus) Mate i Jela Varkaš (Varcas) Vid Brstilo

Jakov (Jacobus) Ivan i Kata Sulić (Sulich) Mate Varkaš

Andrija (Andreas) Vid i Petruša Piplica/Skender (Pipliza) don Jakov Matković

Cvitan (Florius) Mijo i Matija Drljić (Darglich) Stipan Bašković

Grgur (Gregorius) Nikola i Ana Prodan (Prodan) Anton Čelan

Jozip (Josephus) Marko i Matija Varkaš (Varcas) Bariša Čagalj

Cecilija Šimun i Ivanica Šuvar (Suuar) Jela Drljić

ukupno 181 odnosi se na gore navedene.

Zagvozd (Rastovac), 30. lipnja 1779.

(Visita di S.croce Zaguosd (list 114r)

Fabija Blašković biskup, vizitor don Petar Bartulović Puović

don Josip Petrović kurat od Zagvozda

seoski pristavi: Petar Bartulović i Grgo Brstilo list 116r

Ana (Anna) Vid i Anđa Brstilo (Barstilo) Mara Bartulović

Stipan (Stephanus) Mijo i Manda Pipličić (Piplicich) don Ivan Balaić

Pavao (Paulus) Šimun i Jela Granić (Granich) Rade Brstilo

Lovre (Laurentius) Ivan i Ivanica Drljić (Darlich) Jakov Varkaš

Ivan (Joannes) Jure i Mara Bartulović (Bartulouich) /Džaja/

don Jakov Matković

Vida (Vita) Mate i Tomica Prušić /Pruže/ (Prusich) Ivanica Drljić


70

Stipan (Stephanus) Anton i Kata Mlikota (Mlicota) Petar Tomičić

Ivanica (Joanna) Petar i Mara Tomičić (Tommicich) Jelina Drljić

Petruša (Petronila) Petar i Klara Raos (Raos) Marta Čelan

Birgita (Birgita) Mate i Jelina Varkaš (Varcas) Kata Dedić

Ruža (Rosa) Ivan i Matija Rakić (Rachich) Ivanica Drljić

Jure (Georgius) p. Jozip i Ivanica Šuvar (Suuar) Anton Čelan

Petar (Petrus) Anton i p. Uršula Granić (Granich) don Marko Kristić

Matija (Mathea) Šimun i Kata Milić (Milich) Ana Piplica

Ana (Anna) p. Stipan i Mara Čelan (Çelan) Jakovica Pipličić

Lucija (Lucia) Mijo i Petruša Rako (Raco) Kata Mlikota

Blaž *(Blasius) Mijo i Stana Gaćić (Gachich) Grgur Rakić

Jakov (Jacobus) Andrija i Lucija Lovrinčević don Grgur Kalajžić

Jerko (Hieronymus) Mate i Manda Čagalj (Ciagagl) MD Rade Brstilo

Bariša (Bartholomeus) Ilija i Jela Brstilo (Barstilo) Grgur Mustapić

Matija (Mathea) Mijo i Jakovica Stanić (Stanich) Ana Lončarević

Petruša (Petronila) Ivan i Lucija Bartulović (Bartulouich) Ana Pipličić

Oršula (Ursula) Luka i Ivanica Pipličić (Piplicich) (D) Manda Sulić

Grgur (Gregorius) Nikola i Ana Prodan (Prodan) Anton Drljić

Ruža (Rosa) p. Jozip i Ivanica Šuvarević (Suuareuich) Andrija Varkaš

Šima (Simona) Vid i Ivanica Bartulović (Bartulouich) Uršula Stapić

Stipan (Stephanus) Vid i Ivanica Bartulović (Bartulouich) Bariša Miličić (Milić)

Mijo (Michael) Luka i Lucija Sušić (Susich) Petar Čelan

list 116v

Ivan (Joannes) Anton i Andrijana Brstilo (Barstilo) Mijo ……

Kata (Catharina) Tadija i Kata Brnasović (Barnasouich) Jelina Svagušić

Stipan (Stephanus) Pavao i Ivanica Sulić (Sulich) Stipan Pipličić

Matija (Mathea) Stipan i Manda Kristić (Cristich) Ivan … (nečitko)

Andrija (Andrea) Stipan i Jakovica Milić (Milich) Lovre Brzica

Anton (Antonius) Pavao i Vida Raos (Raos) Grgur Mustapić

Jakovica (Jambina) Mate i p. Barbara Bartulović (Bartulouich)

Mara Brzica

Marko (Marcus) Mijo i Ivanica Raos (Raos) Ilija Čagalj

Jelina (Helena) p. Martin i Kata Bulović/Pulionić* Marko Čelan

Andrija (Andrea) Mijo i Jakovica Stanić (Stanich) Kata Mlikotić

Mate (Matheus) p. Ivan i Jelina Buljubašić (Buglubasich) Petar Bikić

Doma (Dominica) Stipan i Lucija Pipličić (Piplicich) Matija Tomičić

Ana (Anna) Vid i Petruša Skender (Schender) Matija Tomičić

Jozip (Josephus) Ivan i Kata Sulić (Sulich) Toma Katušić

Kata (Catharina) Mijo i Ivanica Raos (Raos) Klara Juinović

Manda (Magdalena) Petar i Luca Radić (Radich) Tomica Serdarević

Manda (Magdalena) Anton i Ivanica Stanić (Stanich) Ana Čelan


71

Ivan (Joannes) Mijo i Jakovica Stanić (Stanich) Petar Čelan

Tadija (Thadeus) Mijo i Manda Piplica (Pipliza) Ilija Čagalj

Lucija (Lucia) Mijo i Stana Gaćić (Gacich) Matija Mlikotić

Ivanica (Joanna) Martin i Marta Margetić (Margetich) Ivanica Varkaš

Matija (Mathea) Jozip i Jelina Dedić (Dedich) Petruša Tomičić

Jakov (Jacobus) Pavao i Pavica Žugo (Sugo) Toma Varkaš

Stipan (Stephanus) p. Luka i Ruža Lovrinčević (Lourinceuich) „Signifer“ Stanić

Anton (Antonius) Ivan i Lucija Bartulović (Bartulouich) Mijo Varkaš

Jakov (Jacobus) Ivan i Anđelija Dedić (Dedich) Grgur Sulić

Pavao (Paulus) Ivan i Kata Stanić (Stanich) Marko Serdarević

Mijo (Michael) Anton i Ivanica Stanić (Stanich) Grgur Sulić

Kata (Catharina) Stipan i Manda Buljubašić (Buglubasich) Jelina Sulić

Ivanica (Joanna) Stipan i Andrijana Bartulović (Bartulouich)

Jelina (Helena) Stipan i Ana Pipličić (Piplicich) (D) Matija Drljić

Šimun (Simeon) Jure i Ana Čagalj (Ciagagl) Jakov Tomičić

Marko (Marcus) Bože i Petruša Miličić (Milicich) Lovre Brzica

Andrijana (Andriana) Šimun i p. Jela Granić (Granich) Jela Bartulović

Vid (Vitus) Mijo i Lucija Granić (Granich) don Ivan Balajić

Frane (Franciscus) Jure i Lucija Čelan (Çelan) Jakov Tomičić

Stipan (Stephanus) Jure i Jela Puljak (Pugliak) Bariša Bartulović

Jozip (Josephus) Mijo i Barbara Piplica (Pipliza) (D) Petar Varkaš

Jela (Helena) Marko i Manda Bartulović (Bartulouich) Matija Drljić

Andrijana (Andriana) Šimun i p. Jela Granić (Grannich) Jela Bartulović

Ana (Anna) Ivan i Kata Stanić (Stanich) Manda Serdareviću

Jelina (Helena) Martin i Manda Serdarević (Serdareuich) Jakovica Varkaš

Jurka (Georgia) Petar i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Petruša Tomičić

Jelina (Helena) Marko i Manda Buljubašić (Buglubasich) Manda Čagalj

Lucija (Lucia) Vid i Petruša Piplica/Skender (Pipliza) Ana Varkaš

list 117r

Stipan(Stephanus) Ivan i Kata Granić (Grannich) don Grgur Kalajžić

Andrijana (Andriana) Mijo i Matija Drljić (Darlich) Tereza Bartulović

Anton (Antonius) Petar i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Stipan Piplica

Andrijana (Andriana) p. Grgur i Anđa Bigić/Bikić Jurka Mlikotić

Vida (Vita) Anton i Ana Sušić (Susich) Jurka Mlikotić

Frana* (Francisca) Luka i p. Ivanica Pipličić (Piplicich) (D) Marta Čelan

Matija (Mathea) Mate i Tomica Buljubašić (Buglubasich) Jelina Drljić

Ivanica (Joanna) Mate i Jela Varkaš (Varcas) Petruša Rakić

Jakovica (Jambina) Mijo i Lucija Čelan (Çelan) Mara Brzica

Marija (Marija) Bože i Petruša Milić (Milich) Marta Čelan


72

Anton (Antonius) Stipan i Manda Kristić (Kristich) Petar Tomičić

Kata (Catharina) Ilija i p. Ana Brstilović (Barstilouich) Jurka Brnas

Lovre (Laurentius) Ivan i Kata Tomičić (Tommicich) Sipan Mlikotić

Petar (Petrus) Mate i Kata Buljubašić (Buglubasich) Jure Čelan

Jozip (Josephus) p. Jure i Mara Buljubašić (Buglubasich) Mijo Drljić

Anton (Antonius) Mate i Manda Čagalj (Çiagagl)(MD) Stipan Brstilo

Jerko (Hieronimus) Grgur i Mara Stanić (Stanich) Petar Bikić

Kata (Catharina) Mijo i Lucija Jukić (Jukich) Petruša Rakić

Petar (Petrus) p. Grgur i Anđa Bikić (Bikich) Jakov Čelan

Grgur (Gregorius) Jure i Jelina Drljić (Darlich) Marko Buljubašić

Mijo (Michael) Grgur i Manda Brstilo (Barstilo) Ivan Buljubašić

Mate (Matheus) Jure i Tomica Pipličić(Piplicich) don Petar Bartulović

Toma (Thomas) Augustin i Petruša Bartulović (Bartulouich)

Ilija Čagalj

Bože (Natalis) Jozip i Jelina Stanić (Stanich) Ilija Čagalj

Petar (Petrus) Mate i Jelina Varkaš (Varcas) Mijo Bartulović

Mijo (Michael) Grgur i Ivanica Puljak (Pugliak) Luka Piplica

Ilija (Elias) Mate i Manda Čagalj (Ciagagl) Ivan Kristić

Ivanica (Joanna) Marko i Manda Buljubašić (Buglubasich) Manda Čagalj

Ivanica (Joanna) Grgur i Manda Brstilo (Barstilo) Pera Raos

Marko (Marcus) Mate i Manda Čagalj (Ciagagl) (MD) Anton Raos

Tadijana (Thaddea) Anton i Tomica „nečitko“ Jakovica Varkaš

Mate (Matheus) Mijo i Jakovica Stanić (Stanich) Grgur Sulić

Ivanica (Joanna) Marko i p. Kata Granić (Granich) Jelina Svagušić

Bariša (Bartholomeus)

Mijo i Jakovica Stanić (Stanich) don Petar Bartulović

Grgur (Gregorius) Petar i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Marko Mlikotić

Mate (Matheus) Augustin i Petruša Bartulović (Bartulouich)

Jakov Čelan

Anton (Antonius) Mate i Tomica Buljubašić (Buglubasich) Anton Čelin

Vida (Vita) Anton i Kata Mlikotić (Mlicotich) Matija Tomičić

Vida* (Vita) 2X upis. Anton i Kata Mlikotić* (Mlicotich) Jela Svagušić

Manda (Magdalena) Mijo i Matija Drljić (Darlich) Manda Bartulović

Nikola (Nicolaus) p. Stipan i Matija Lovrinčević (Lourinceuich)

Stipan Nikolić

Marko (Marcus) Stipan i Ana Piplica (Pipliza) (D) Stipan Brstilo

Ivan (Joannes) Mate i Jelina Varkaš (Varcas) Petar Čelan

Ivanica (Joanna) Marko i Manda Bartulović (Bartulouich) Ana Rakić

Ilija Jela Brnasović (Barnasouich) Mijo Drljić

list 117v

Ivanica (Joanna) Luka i Ivanica Piplica (Pipliza) (D) Manda Sulić


73

Marta (Martha) Bože i Ivanica Brnas (Barnas) Kata Pipličić

Jelina (Helena) Marko i Ruža Čagalj (Ciagagl) Marta Čagalj

Mate (Matheus) Stipan i Lucija Piplica (Pipliza) don Marko Kristić

Marko (Marcus) Anton i Katarina Mlikotić (Mlicotich) don Josip Piplica župnik

Mate (Matheus) p. Andrija i Matija Drljić (Darlich) Petar Tomičić

Matija (Mathea) Stipan i p. Andrijana Bartulović (Bartulouich)

Jela Bartulović

Ukupno 127

Prvi srpnja 1779. (Primo luglio 1779.) list 118r

Jurka (Georgia) p. Stipan i Mara Čelan (Çelan) Ana Čelan

Matija (Mathea) Anton i Kata Buljubašić (Buglubasich) Jela Drljić

Manda (Magdalena) p. Grgur i Manda Brstilo (Barstilo) Manda Pipličić

Anđa (Angela) Jure i Manda Pipličić (Piplicich) Marta Brnas

Petruša (Petronila) Mijo i Barbara Pipličić (Piplicich) (D) Jelina Žderić

Ivanica (Joanna) Ivan i Lucija Bartulović (Bartulouich) Kata Stanić

Jakovica (Jambina) Stipan i Ana Piplica (Pipliza) (D) Kata Milić

Ivanica (Joanna) Marko i Ruža Čagalj (Ciagagl) Birgita Dedić

Manda (Magdalena) Bože i Petruša Milić (Milich) Lucija Čelan

Kata (Catharina) Petar i Manda Lovrinčević (Lourinceuich)

Petruša Dedić

Barbara (Barbara) Jure i Kata Sušić (Susich) Matija Tomičić

Toma (Thomas) Mijo i Barbara Piplica (Pipliza) (D) Anton Lončar

Jakov (Jacobus) Stipan i Andrijana Bartulović (Bartulouich)

Andrija Varkaš

Jure (Georgius) Bernardo/Brne i Manda Gavran (Gavran) Jakov Varkaš

Anton (Antonius) Mate i Lucija Stapić (Stapich) Anton Sušić

Martin (Martinus) Bože i Petruša Milić (Milich) Marko Buljubašić

Petar (Petrus) Andrija i Jurka Čagalj (Ciagagl) Tadija Brnas

Ivan (Joannes) Mate i p. Kata Čelan (Celan) Anton Čagalj

Anton (Antonius) Marko i Manda Buljubašić (Buglubasich) Bože Buljubašić

Nikola (Nicolaus) Anton i Tomica Serdarević (Serdareuich) Šimun Buljubašić

Mijo (Michael) Jure i Jela Drljić (Darlic) Nikola Mustapić

Jakov (Jacobus) Jure i Cvita Brstilo (Barstilo) don(?) Petar Bartulović

Pavao (Paulus) Stipan i Manda Kristić (Cristich) don Grgur Ujević

Ukupno: 29

Sveukupno: 343

Tablica 10. Popis krizmanika župe Zagvozd 1779. godine


74

Popis krizmanika župe Zagvozd 1786. god, detalj

(NAS, M-110, fol. 103r)


75

6. 2. Popis 1786. godine

Vizitacijom makarskoga biskupa Fabijana Blaškovića župama Neretvanske Vrgorske i Imotske krajine 1786. godine, obiđena je i župa Zagvozd dana 23. i 24. srpnja i podijeljeni su sakramenti krizme.113

U vizitacijskim zapisnicima koji su se tim povodom sastavljali, osim općih upisa i zabilježbi, naredbi i mjera, napravljen je popis krizmanika. Krizma je obavljena 23. i 24. lipnja 1786. godine. Ukupno su krizmano 122 krizmanika u župi Zagvozd (što je uključivalo područje današnjih naselja Zagvozda, Rastovca, Medova Doca i Dobrinača, kao i nekolicinu krizmanika s područja Župe).

Prema popisu svećenici u službi u Zagvozdu su: - don Bariša Čagljević, župnik (D. Bartholomeus Çagglieuich - curatus), - don Juraj Matković, kapelan (D. Georgius Matcouich - capelanum).

Među njima navodi se i don Andrija Matković, ali s napomenom da je župnik Rašćana.

Popis je pisan na latinskom jeziku, tako da su i sva narodna imena “latinizirana“. Prezimena su upisana prema latinsko-talijanskoj deskripciji. U hrvatskom prijevodu imena su prevedena u obliku koji se tada koristio, koji je različit od današnjeg suvremenog oblika imena. Od prezimena, neka su se pisala u drukčijem obliku nego danas, a imamo prezimena u dva različita oblika upisa.

Krizmanik Ime roditelja (otac i majka) kum, kuma

Dana 23. lipnja 1786. godine Zagvozd (Die, 23. junii 1786. Zaguozdi) list 103r

Mijo Mijo i Jakovica Stanić don Andrija Matković

Mijo Vid i Petruša Skender Mijo Milić

Jozip Anton i Šima Brstilović (Morotović) Križan Brstilo

Jozip Jure i p. Ana Sulić Jakov Tomičić

Jozip Mate i Ivanica Čagljević Jure Bartulović

Petar Andrija i Jurka Mlikota Petar Čelanović

Petar Šimun i p. Kata Milić Petar Drljić

Jozip Marko i Vida Dedić Jakov Čelan

Jozip Jakov i Matija Čelan Andrija Rako

Jakov Anton i Manda Čagljević Marko Gaćić

Mate Andrija i Jela Buljubašić Grgo Rakić /Radić

Mate Lovre i Oršula Šuta Križan Brstilo

Toma Grgur i Lucija Buljubašić (neupisano) Sulić

113 NAS, M-110, Vizitacije župa Neretvanske, Vrgorske i Imotske krajine 1786. god., listovi 1-216, Zagvozd, listovi 100v-108r.


76

list 103v

Toma Mijo i Augustina Stanić don Ivan … kap. Zagv.

Marko Stipan i Ana Matković Marijan Šćurla

Marko Jakov i Matija Čelan (Mušura) Andrija Rako

Luka Stipan i Manda Pipličić Toma Buljubašić

Stipan Grgur i Jela Dedić Lovre ……

Stipan Petar i Matija Čelan (Mušura) Mijo Stanić

Stipan Anton i Ivanica Stanić Anton Stapić

Lovre Ivan i Ivanica Sulić Ilija Čagljević

Lovre Šimun i Kata Milić Stipan Piplica

Jerko Stipan i Ana Matković Ivan Matković

Jerko Petar i Jela Drljić Andrija Buljubašić

Grgur Pavao i Ivanica Sulić Tadija Brnas

Nikola Jure i Manda Buljubašić Andrija Kristić

Jure Mijo i p. Matija Drljić Andrija Kristić

Jure Luka i Ivanica Piplica (D) Josip Granić

list 104r

Frane Stipan i Jakovica Milić Grgur Rakić

Blaž Petar i Jela Drljić Jure Sulić

Marijan Ivan i Kata Šćurla don Jura Matković kap.

Bože Anton i Ivanica Stanić Anton Stapić

Anton Stipan i Jakovica Milić Jozip Serdarević

Marija Anton i Manda Čagljević Uršula Čagljević

Marija Ivan i Kata Šćurlić (Šćula) Kata Brstilović

Marijan Stipan i Ana Pipličić (D) Mijo Bartulović

Ivanica Jozip i Jakovica Bartulović Matija Šuvar(eva)

Ivanica Rafael/Rade i Pavica Sulić Ivanica Čelanović

Ivanica Ivan i Kata Sulić Tomica Pipličić

Ivanica Stipan i Lucija Pipličić Jurka Mlikota

Ivanica Stipan i Jakovica Milić Jurka Katušić

Ivanica Ivan i Dom(inik)a Stapić Ana Stapić

Ivanica Jure i Petruša Serdarević Jakovica Milić

Jakovica Tadija i Manda Brnas Kata Čagljević

Jakovica Mate i Manda Serdarević Matija Dedić

Jakovica Petar i Klara Raos Cvita Šćurla

list 104v

Ana Grgur i Kata Gaćić Jurka Mlikotić

Kata Jozip i Andrijana Lovrinčević Cvita Lovrinčević

Manda Jure i Jela Puljak Petruša Pipličić

Manda Nikola i Ivanica Gaćić Lucija Stanić

Manda Pavao i Ivanica Sulić Jela Sulić

Vida Stipan i Ana Pipličić (D) Manda Pipličić

Doroteja p. Grgur i Mara Stanić Mara Brzica


77

Petruša Augustin i Ivanica Bartulović Matija …..

Antica Grgur i Lucija Buljubašić Jurka Drlje

Vida Mate i Jela Varkašević Jurka Buljubašić

Matija Grgur i Anđelija Varkaš Lucija Stanić

Pavica Petar i Matija Čelan (Mušura) Matija Rakić

Pavica Petar i Jela Čelanović (Kurtović) Jurka Čagljević

Jela Mijo i Jakovica Stanić Ivanica Kristić

Dom(inik)a Mijo i Marija Skenderović Ivanica Sulić

Jurka Ivan i Ivanica Drljić Lucija Petrović Pipličić

Jurka Jure i Cvita Brstilo Mara Škurlić (Šćurla)

Ukupno: 63

Dana 24. lipnja 1786. u Zagvozdu (die 24.junii 1786. Zaguozdi) list 105r

Mijo Anton i Ivanica Čelan (Kurtović) Rade Puljak

Jozip Jure i Manda Stapić Bariša Bartulović

Jozip Stipan i Marija Mlikota Jure Sulić

Petar Mijo i Šima Puljak Petar Čelan

Petar p. Toma i Kata Dedić Petar Čelan

Petar Šimun i Jela Lovrinčević Jure …….

Jakov serdar Petar i Matija Tomičić Ilija Čagljević

Jakov Ilija i Jela Brstilo Jure Čagalj

list 105v.

Jakov Anton i Ana Sušić Pavao Sulić

Mate p. Grgur i Marija Stanić Jakov Čagalj

Mate Luka i p. Ivanica Piplica (D) Stipan Kristić

Toma Anton i p. Ivanica Lončar Grgo Varkaš

Šimun p .Ivan i Ivanica Kristić Toma Buljubašić

Šimun Anton i Manda Čagljević don Andrija Matković

Marko Vid i Petruša Skender Petar Čelan

Marko Mijo i Jakovica Stanić Toma Buljubašić

Grgur Ilija i p. Manda Čagljević Andrija Kristić

Anton Petar i Matija Tomičić Marko Rakić

Anton Grgur i Anđa Rakić Petar Tomičić

Dujam Jure i Manda Buljubašić Ilija Čagljević

Marija p. Anton i Jurka Lončar Manda Stapić

Ivanica Jure i Jela Puljak Ivanica Svaguša

Matija Andrija i Jela Buljubašić Jurka Buljubašić

Filipa Petar i Manda Piplica Kata Čelan

Manda Grgur i Ivanica Puljak Manda Čelan

list 106r

Manda Grgur i Ana Kristić Jakovica Varkaš

Manda Ivan i Doma Stapić Ivanica Svaguša

Ana Ivan i Matija Rakić Ivanica Čelanovć

Cecilija Grgur i Jelina Dedić Ana Čelan


78

Marta Ilija i p. Manda Čagalj Ivanica Čelan

Lucija p. Ivan i Ivanica Drljić Ivanica Rakić

Lucija Mate i Ana Svaguša Ana Stapić

Lucija p. Ivan i Ivanica Kristić Jurka Buljubašić

Lucija Marko i p. Marija Čelan Jela Brstilo

Lucija Mate i Ivanica Čagljević Lucija Čagljević

Jela p. Ivan i Ivanica Drljić Anđa Mucić

Vida Mate i Ana Svaguša Matija Tomičić

Pavica Ivan i Katarina Sulić Jela Drljić

Pavica p. Grgur i Manda Sulić Lucija Buljubašić

Petruša Šimun i Jela Lovrinčević Jela Buljubašić

list 106v -107r tekst, list 107r

Rafael (Rade) Mate i Ivanica Čagljević Mijo Stanić

Petar Augustin i Ivanica Bartulović Marko Dedić

Petar Pavao i Pavica Žugo Bariša Bartulović

Josip Jakov i Petruša Raos Toma Čagalj

list 107v

Ivan Josip i Jakovica Bartulović Grgo Piplica

Marko Petar i Matija Tomičić Luka Ujević

Marko Anton i Ivanica Čelan (Kurtović) Ivan Čagalj

Mate p. Ivan i Ivanica Kristić don Jure (?) Pavlinović

Mate p. Pavao i Vida Raos Jerko Granić

Stipan p. Anton i Jurka Šuta don….. Pavlinović

Lovre Mate i Jela Varkaš Marko Granić

Grgur Stipan i Mara Mlikota Stipan Pipličić

Ivanica Šimun i Jela Lovrinčević iz Župe Matija Piplica

Ivanica p. Marko i Ana Bartulović (MD) Ana Granić

Ivanica Jozip Andrijana Lovrinčević iz Župe Ivanica Čagljević

Ivanica Ilija i p. Manda Čagalj Ivanica Kristić

Kata Pavao i (?) Božica Radić Ana Pipličić

Kata Vid i Ivanica Bartulović Jakovica Dedić

Antica Anton i Matija Piplica Ivanica Drljić

Ukupno: 59

Sveukupno: 122

Tablica 11. Popis krizmanika 1786. godine


79


U ljeto 1792. god. rezidencijalni makarski biskup Fabijan Blašković u čijoj je

pratnji kanonik don Jakov Ivulić i vizitori: don Lovre Pavlinović i don Petar Bartulović Puović obilaze župe Imotske krajine u činu vizitacije župa i podjeli sakramenta Sv. Potvrde.114

U vizitacijskim zapisnicima koji su se tim povodom sastavljali, osim općih upisa i zabilježbi sačinjen je popis krizmanika.

Krizma u župi Zagvozd bijaše 24., 25. i 26. srpnja 1792. godine. U vizitacijskom zapisniku spominje se samo Zagvozd, a ne crkva u kojoj je podijeljen sakrament Sv. Potvrde Najvjerojatnije je obred održan u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije (Blažene Gospe),115 ali nije isključena mogućnost da je obred 26. srpnja održan u crkvi Sv. Križa u Rastovcu.

Ukupno su krizmano 148 krizmanika u župi Zagvozd

Godine 1792. svećenici u Župi Zagvozd su: - don Bariša Čagljević, župnik (D. Bartholomeus Çaghglieuich - curatus) - don Grgo Ujević, kapelan (D. Gregorius Ujeuich - capelanum ) - don Juraj Matković, kapelan (D. Georgius Matcouich - capelanum).

Zapis krizme napisan je dvojezično: na talijanskom, a krizmanici i vizitacija župe na latinskom jeziku, tako da su i sva narodna imena “latinizirana“, a. prezimena su upisana prema latinsko-talijanskoj transkripciji.

Toga doba krizmanici bili mala djeca (čak i jednogodišnjaci) pa su se djeca prije primala sakrament krizme nego sakrament pričesti.

Krizmanik Ime roditelja (otac i majka) kum, kuma U Zagvozdu dana 24. srpnja 1792. god. (Die 24. julii 1792.) list 79v Ivan Anton i Ivanica Šutić (Suttich) Mijo Puljak Ivan Stipan i Jela Puljak (Pugliak) Lovre Gaćić (Gaće) Pavao Mijo i Šima Puljak Mijo Bartulović

list 80r Mate Ivan i Ana Tomičić Petar Varkaš Stipan Rade/Rafael i Matija Tomičić Marko Gaćić (Gaće) Martin Jure i Manda Buljubašić Stipan Piplica Nikola Grgo i Ivanica Puljak Jerko Čagljević Jure Augustin i Ivanica Bartulović Stipan Piplica

114 NAS, M-106, Vizitacije makarske biskupije. Pastirski1 pohod neretvanskih , vrgorskih, imotskih i nekih primorskih župa 8. V. -3. VIII. 1792. godine. (Zagvozd, listovi 79v- 83r). Don Petar Bartulović-Puović nije rođen u Zagvozdu, on je iz rodom iz Podgore.

115 Župna crkva u Zagvozdu je Uznesenja Blažene Djevice Marije, ali se u više dokumenata koristio kraći oblik; crkva Blažene Gospe ili crkva Sv. Marije.


80

Jure Grgur i Cecilija Varkaš Jure Rako Ante Rade/Rafael i Matija Tomičić Ante Čelan Ante Marko i Jela Buljubašić (Bugliubasich) Stipan Piplica Manda Jakov i Matija Tomičić Matija Čelan Jurka Mate i Ivanica Buljubašić Ivanica Buljubašić Jurka Mijo i Manda Bartulović (MD) Kata Varkaš Doma pok. Bože i Petruša Milić (Millich) Petruša Rakić Cvita Anton i Šima Marović (?) Matija Čagljević Božica Mijo i Stana Gaćić Petruša Latković Ukupno: 17 U Zagvozdu dana 25. srpnja 1792. god. (Die 25. julii 1792. in Zaguozd) list 80v Mijo Ivan i Matija Čagalj Petar Čelan Mijo Petar i Matija Tomičić Mijo Bartulović Mijo Grgo (?) i Matija Varkaš Mate Čagjević Mijo Petar i Ivanica Buljubašić Stipan Drljić Mijo Ivan i Doma Stapić Grgo Varkaš Ivan Grgur i Lucija Buljubašić Anton Buljubašić Ivan Stipan i Mara Mlikota Stipan Pilica Ivan Lovre i Matija Gaćić Jakov Tomičić Ivan Križan i Ana Čelan (Çelan) Nikola Gaćić Jozip Grgo i Ana Kristić Šimun Šuvar Jozip p. Šimun i Jela Lovrinčević Andrija Lovrinčević Jozip Marko i Klara Brstilo Mijo Bartulović Petar B'rnado i Filipa Petrović (Piplica/D.) Stipan Drljić Jakov Martin i Manda Rakić Petar Rakić Mijo Jure i Jela Žugo (Xugo) Toma Buljubašić Mate Nikola i Ivanica Buljubašić Stipan Piplica Mate Petar i Matija Tomičić Petar Čelan Toma Petar i Jela Čelan Petar Buljubašić Toma Marko i Birgita Bakotović Jerko Granić Toma Andrija i Mara Rakić Jure Čagljević Toma Pavao i Ivanica Čelan Mijo Bartulović Šimun Toma i Anđa Buljubašić Marko Dedić Šimun Anton i Ivanica Stapić Jure Žugo Šimun Ivan i Ana Tomičić Ilija Čagljević

list 81r Šimun Mate i Jela Serdarević Mate Čagljević Tadija Ivan I Ana Tomičić Anton Ćelić Marko + B'rnado i Manda Gavran (Gauran) don Marko Čagljević Marko + Tadija i Manda Brnas (Barnas) Jakov Čagljević, klerik Marko Petar i Ana Dedić Toma Bartulović Stipan Marko i Ana Rakić Mate Piplica Stipan B'rnado i Filipa Piplica Mijo Bartulović Stipan Marko i Jela Buljubašić Mijo Bartulović Stipan Tadija i Manda Brnas Jure Čagalj


81

Martin Marko i Vida Dedić Petar Čelan Grgo Ivan i Ana Granić Mate Rakić Andrija Petar i Jela Čelan Ivan Čagalj Grgo Andrija i Jurka Mlikota Jakov Brstilo Jure B'rnado i Manda Gavran Jakov Čagljević, klerik Jure Mijo i Manda Džaja (Xaja) Ivan Sulić Anton Šimun i Jela Lovrinčević Ilija Čagalj Anton Jure i Jela Sulić Marko Serdarevć Anton Bariša i Šima Rako Marko Gaćić Anton Petar i Klara Raos Rade Brstilo Anton Petar i Matija Čelan Jakov Tomičić Anton Jakov i Kata Puljak Jakov Tomičić Vid Jure i Ivanica Stanić (Stannich) Stipan Drljić Ilija Anton i Ivanica Šutić (Suttich) / Šuta/ Šimun Dujmović Mara Mijo i Šima Puljak Manda Tomičić Mara Marko i Kata Čelan Ivanica Gaćić Ivanica Jure i Jela Sulić Jure Mlikota

list 81v Ivanica Marko i Birgita/Briđa Bartulović (MD) Ana Varkaš Ivanica Marko i Klara Brstilo Matija Petrović (Piplica) Ivanica Anton i Manda Čagalj (MD) Jurka Katušić Ivanica Ivan i Mara Brzica (Barzicza) Jurka Katušić Ivanica Petar i Ana Varkaš Petruša Bartulović Ivanica Jakov i Matija Tomičić Kata Puljak Ivanica Jure i Manda Stapić Kata Gaćić Petruša/Pera Anton i Ivanica Čelan Cecilija/Celja Varkaš Andrijana Anton i Pera Drljić (D) Ana Prodan Andrijana p. Bože i Pera Milić Ivanica Drljić Jakovica Jakov i p. Matija Čelan Marta Brnas Jakovica Petar i Matija Dedić Andrijana Drljić Jakovica Grgo i Jela Dedić Marija Serdarević Jakovica Jakov i Jela Krce (iz Grabovca) Pera Latković Jakovica Frane i Jela Rakić Matija Stanić Jakovica Grgo i Luca Buljubašić Vida Buljubašić Matija Mate i Ivanica Čagalj Kata Varkaš Matija Anton i Manda Čagalj Marta Brnas Matija Jure i Manda Stapić Matija Radić Matija Grgo i Manda Bartulović Matija Dedić Matija Jure i Jela Žugić (Žugo) Jakovica Stanić Matija Mate i Jela Varkaš Jela Drljić Matija Ivan i Marija Brzica (Barzicza) Tomica Piplica Šima Ivan i Jakovica Stapić Luca Petrović (Piplica) Šima Petar i Matija Čelan Matija Tomičić Jurka Križan i Ivanica Brstilo Briđa (Birgita) Raos Jurka Križan i Kata Čelan Matija Tomičić


82

Jurka Lovre i Oršula Šutić (Suta) Marija Serdarević Jurka Petar i Ivanica Piplica Kata Čelan

list 82r Ana Grgo i Cecilija Varkaš Ana Varkaš Ana Toma i Manda Čagalj (MD) Marija Skender Ana Anton i Ivanica Čelan Matija Tomičić Kata Anton i Šima Lončar Pavica Žugo Cvita Anton i Ivanica Stanić Ivanica Varkaš Kata Stipan i Lucija Piplica Ivanica Gaćić Jela Grgo i Ana Kristić (Christich) Matija Drljić Jela Stipan i Jakovica Milić Marija Bartulović Jela Jakov i Matija Tomičić Matija Čelan Jela Marko i Ana Radić Kata Milić Jela Anton i Jakovica Stanić Manda Čagljević Luca Križan i Kata Raos Luca Stapić Luca Andrija i Jela Buljubašić Kata Rakić Marta Anton i p. Luca Milić Marta Petrović (Piplica) Marta P. Šimun i Jela Lovrinčević Matija Šuvareva Ružica p. Lovre i Marija Tarboglav Ivanica Kristić Ružica Stipan i Lucija Petrović (Piplica) Ana Gaćić Manda Pavao i Pavica Serdarević Ivanica Bartulović Manda p. Mate i Ana Stapić Pavica Bartulović Antica Mijo i Manda Bartulović Jela Dedić Antica Mate i Ivanica Buljubašić Jela Drljić Antica Jozip i Jakovica Bartulović Ivanica Bartulović Antica 102 Pavao i Pavica Serdarević Pavica Bartulović Ukupno: 102 U Zagvozdu dana 26. srpnja 1792. god. (Die 26. julii 1792. in Zaguozd) list 82v Mijo Stipan i Mara Mlikota Ivanica Petrović Mijo Ivan i Jela Čelan Pava Kristić Ivan Stipan i Jakovica Milić Mate Čagalj Petar Jure i Ruž/ic/a Stapić Ivan Radić Petar Toma i Manda Čagljević (MD) An... Čelan Andrija Anton i Petruša Drljić Mate Petrović Mate Bože i Kata Buljubašić Nikola Rakić

list 83r Mate Šimun i Jela Šuvar (Suuar) Ivan Granić Toma Jakov i Lucija Dedić Ivan Granić Bariša p. Anton i Andrijana Brstilo Cvitan Drljić Luka Ilija i Tadijana Čelan Mijo Čagalj Marko Anton i Ivanica Šuta (Sutta) Jakov Varkaš Martin Marko i Ana Radić Toma Buljubašić Nikola Petar i Matija Tomičić don Grgo Ujević Dujam Anton i Jakovica Stanić Ivan Granić Jure Ivan i Ana Granić Marko Bartulović


83

Jure Ivan i Ana Tomičić Jure Čagalj Jure Bariša(Bartul) i Matija Bartulović Bariša Rako Vice p. Bože i Petruša Milić Toma Buljubašić Anton Ilija i Matija Rako Ilija Čagalj Mar/ij/a Marko i Jurka Granić Ana Dedić Pavica Mate i Ivanica Čagalj Jurka Birčić Jakovica Mijo i Manda Džaja Matija Čagalj Matija Bože i Kata Buljubašić Jakovica Drljić Matija Ivan i Pavica Čelan Kata Čagljević Tadijana Martin i Cvita Brstilo Matija Čagalj Kata Ivan i Ana Tomičić Kata Čagljević Manda Anton i Ivanica Stanić Šima Tomičić Jela Marko i Brigita/Briđa/ Bartulović (MD) Ivanica Granić Ukupno: 29 Sveukupno: 148

Tablica 12. Popis krizmanika župe Zagvozd 1792. godine

Imena krizmanika prevedena su u obliku koji se tada koristio,116 koji je različit od današnjeg suvremenog oblika imena (Anton/Ante-Antonius, Antus, Bariša/Bartol -Bartholomeus, Bože-Natalis, Cvitan-Florius, Grgo-Gregorius, Ivan-Joannus, Jakov- Jacobus, Jerko-Hieronimus, Jure-Georgius, Luka-Lucas, Marko-Marcus, Mate-Mattheus, Mijo-Michael, Nikola-Nicolaus, Petar-Petrus, Pava-Paulus, Rade-Raphael, Stipan - Stephanus, Vid - Vitus, Antica-Antonia, Cvita-Flora, Doma-Dominica, Ivanica - Joanna, Jela/Jelina - Helena, Jurka-Georgia, Kata-Catharina, Manda-Magdalena, Marta -Martha, Matija-Matthea, Šima-Simona, Pavica-Paula, Ruža, Ružica-Rosa, Vida-Vita.

116 Imena su preveden prema obliku kako su zabilježena na hrvatskom jeziku u popisu obitelji i Stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113).


84


Krizme na području Makarske biskupije krajem 18. stoljeća obavljale su se

najčešće u razdobljima od 6 godine. Godine 1798. sakrament krizme (Sv. Potvrde) podijeljen i u Zagvozdu.117 Prema zapisnicima (vizitaciji) vidljivo je da sakrament krizme podijelio ostarjeli makarski biskup Fabijan Blašković, u pratnji kanonika don Lovre Pavlinovića župnika Podgore i vizitora; don Jure Pavlinovića, don Grgura Pavlovića-Lucića i don Stipana Nikolića. Prema vizitacijskom zapisniku krizma je bila 7. i 8 srpnja 1798. godine, ali se ne navodi gdje je točno obavljen obred za pretpostaviti je da je to bilo kod crkve B.D.M. u Zagvozdu (Rastovac i Medov Dolac se ne spominju).

U vizitacijskim zapisnicima navode se obaveze i naredbe župnicima i kapelanima u Rastovcu i Medovu Docu, tekst je naizmjenično pisan hrvatskim i talijanskim jezikom. U zapisniku su opširno navedena vizitacijska opažanja, upisane su naredbe za župnike i župljane Saslušano je nekoliko uvaženih stanovnika koji su odgovarali na vizitatorska pitanja. Sačinjen je popis nedostataka u inventaru i na objektima crkava Sv. Križa, Sv. Svetih i Sv. Roka u Medovu Docu i dopisane su naredbe da se uklone navedeni nedostatci.

Prema popisu svećenici u službi u Zagvozdu su jedan župnik i dva pomoćnika.118 - don Mijo Ujević župnik, - don Jure Pejković, kapelan, - don Filip Ćerluka, kapelan Medova Doca.

U zapisniku se nalaze i sumarni podaci o broju kuća i broju stanovnika u Zagvozdu. Broj muških i ženskih osoba, te broj osoba za ispovijed i broj osoba za krizmu.119

- Obitelji, Kuća (domus) ................ 133 - Duša osoba (Animarum) ............ 1132 - Muških (Masculorum) .................. 470 - Ženskih (Feminarum ) ................. 662 - Za ispovijed (Confessionis) ........ 929 - Za krizmu (Confirmationum) ... 214

Sastavni dio vizitacijskoga zapisnika su i popisi krizmanika. Ukupno je krizmano 178 krizmanika. Popis krizmanika napisan je dvojezično: opisi na talijanskom, a imena krizmanika na latinskom jeziku, tako da su i sva narodna imena “latinizirana“, a. prezimena su upisana prema talijanskoj transkripciji. Imena krizmanika prevedena su u obliku koji se tada koristio,120 koji je različit od današnjeg suvremenog oblika imena.

117 NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. listovi 71r - 78v.

118 Isto, list 71v.

119 Isto, list 72v.

120 Imena su prevedena prema obliku kako su zabilježena na hrvatskom jeziku u popisu obitelji i Stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113).


85

Ime krizmanika

Roditelji krizmanika Kumovi krizmanika

U Zagvozdu 7 srpnja 1798. (Die 6. julii (srpanja) 1798.) list 73v. Mijo Toma i Manda Čagalj (MD) Jakov Dedić Mijo Mate i Ivanica Buljubašić Stipan Pipličić Mijo Jure i Jelina Žugo rb93 Mijo Puljak Petar Ivan i Marija Brzica don Mijo Ujević Andrija Tadija i Šima Bartulović Mijo Čelan Ivan p. Stipan i Filipa Brstilo Mate Granić Ivan Stipan i Manda Drlje Mate Pipličić Jakov Ivan i Ana Granić Jerko Čagalj Šimun Grgur i Cecilija Varkaš Mijo Bartulović Toma Ivan i Marija Brzica Mate Pipličić Luka Toma i Anđa Buljubašić Petar Čelan Luka p. Jakov i Ruža Buljubašić Ivan Bartulović Luka Rafael i Matija Serdarić /Serdarević/ Stipan Čelan Luka Martin i Manda Rakić Jakov Dedić Marko Mijo i Manda Džaja Mate Matković Stipan Pavao i Kata Kristić don Jure Pejković Jure Petar i Ivanica Buljubašić Ivan Brzica Anton p. Stipan i Filipa Brstilo Jakov Brstilo Anton Augustin i Ivanica Bartulović Jure Čagalj

list 74r Anton Jure i Jelina Serdarević Mate Buljubašić Marijan Ivan i Ana Lončar Anton Šuta Ivanica Pavao i Kata Kristić Kata Dedić Ivanica Marko i Matija Čagljević (MD) Jela Matković Matija Ivan i Ruža Stanić Doma Pipličić Matija Ivan i Ana Granić Manda Čagalj Matija Jure i Jela Sulić Vida Puljić /Puljak/ Matija Rafael/Rade i Jakovica Puljak Marta Brnas Ana Rafael/Rade i Matija Tomičić Šima Pipličić Manda Luka i Bartula Brstilo Birgita Čagalj Vida Jure i Jela Sulić Ana Granić Marta Jozip i Ivanica Svaguša Jakovica Zečić Jela p. Anton i Andrijana Brstilo Kata Kristić Jela Jakov i Ana Brstilo Ruža Tomičić Antica Jure i Brigita Čagalj (MD) Jakovica Zečić Ukupno: 34 tekst, upisi naredbi za župnike i pomoćnike U Zagvozdu 7 srpnja 1798. godine. (Die 7. julii 1798. ) list 76r Mijo Grgur i Manda Svagušić Marijan Granić Mijo Grgur i Cecilija Dedić rb 73?? Marko Rako Jozip Jure i Ivanica Stanić Andrija Dedić Ilija Marko i Jurka Stanić Mijo Čagalj


86

Petar Marko i Jela Buljubašić Luka Rakić Petar Bože i Kata Buljubašić Jure Čagalj Petar Petar i Matija Čelan /Mušura/ Petar Milić Petar Andrija i Matija Pruže (Ruse) Mijo Čagalj Simun Andrija i Anđa Prušić /Pruže/ Mijo Ćagalj Andrija Mate i Tomica Prušić /Pruže/ Grgo Rako Andrija Anton i Jurka Prušić /Pruže/ Ivan Brzica Ivan Mate i Ivanica Buljubašić Blaž Drlje Ivan Marko i Marija Serdarević Jure Sulić Jakov Križan i Kata Čelan /Kurtović/ Mijo Bartulović Jakov Mijo i Petruša Milić don Jure Pejković Jakov Marko i p. Jela Buljubašić Andrija Dedić Mate Jakov i Kata Puljak Mate Pipličić Mate Luka i Vida Mlikotić Petar Čelan Mate Petar i Jela Čelan (Kurtović) Jakov Čagalj Bariša (Bartol) Bože i Jakovica Stanić Marko Granić

list 76v Bariša Grgo i Manda Svaguša Mate Pipličić Bariša p. Mate Jurka Drlje (D) Toma Pipličić Šimun (Simon) Jure i Manda Buljubašić Anton Dedić Šimun Ivan i Petruša Brstilo Jerko Granić Toma (Thomas) Toma i Jela Lončar Ilija Šutić (Šuta) Marko Bože i Kata Buljubašić Lovre Gaćić Marko Anton i Andrijana Rakić Vid Čelan Luka (Lucas) Anton i p. Ana Lončar Marko Serdarević Luka Jure i Matija Petrović /Pipličić, Piplica/ Grgur Sulić Luka Mate i Vida Petrović /Pipličić, Piplica/ (D) Lovre Drljić Luka Jure i Manda Buljubašić Petar Buljubašić Stipan Mate i Jela Serdarević Marko Bartulović Stipan Andrija i Ivanica Buljubašić Jakov Čagalj Lovre Mate i Jela Serdarević Marko Bartulović Jure Jakov i Kata Puljak Jozip Sulić Jure Tadija i Matija Čagalj Ivan Brzica Jure Jozip i Ivanica Svagušić Petar Buljubašić Jure p. Mate i Jurka Bartulović Petar Varkaš Vid Toma i Ivanica Buljubašić don Jure Pejković Martin Jakov i Lucija Varkaš Josip Kristić Martin Jure i Matija Pipličić Ilija Čelan Nikola Anton i Ivanica Šutić /Šuta/ Jure Lončar Frane Luka i Bartula Brstilo Marko Gaćić Anton (Ant'us) Grgur i Lucija Buljubašić Mijo Milić Anton Ivan i Jakovica Radić Mijo Bartulović Anton Ivan i Ivanica Sulić Jozip Serdarević Marija Jozip i Jakovica Bartulović Marija Skender Marija Križan i Ivanica Brstilo Ivanica Čagalj


87

Anđa Andrija i Matija Prušić (Pruže) Jurka Prodan Joza Mijo i Šima Puljak Manda Dedić Petruša Mijo i Ana Bartulović Jakovica Brstilo Petruša Marko i Vida Dedić Pavica Šugić (Žugo) Petruša Stipan i Jakovica Milić Petruša Milić Pavica Brne i Filipa Petrović / Piplica/ (D) Ana Brstilo Ivanica Jure i Matija Petrović / Piplica/ Ivanica Puljak

list 77r Ivanica (Joanna) Luka i Vida Mlikotić Ana Čelan Ivanica Ivan i Ana Tomičić Petruša Bartulović Ivanica p. Mate i Jurka Drlje Pavica Rakić Ivanica Ilija i p. Tadijana Čelan Lucija Kristić Ivanica Jozip i Ana Gaćić Marija Brzica Ivanica Jure i Jela Serdarević Manda Dedić Ivanica Jerko i Lucija Drljić Anđa Buljubašić Ivanica Lovre i Oršula Šutić (Šuta) Jakovica Serdarević Ivanica p. Grgo i Jelina Dedić Dorotea Stanić Ivanica Ivan i Ruža Stanić Pavica Mušura Ivanica Ivan i Ana Lončar Matija Varkaš Ivanica Mate i Ivanica Buljubašić Mate Pipličić Jakovica Anton i Ivanica Petrović /Pipličić/ (D) Petruša Bartulović Jakovica Anton i p. Šima Lončar Marija Serdarević Matija Jakov i Manda Dedić Šima Puljak Matija Križan i Kata Čelan /Kurtović/ Manda Gaćić Matija Nikola i Ivanica Buljubašić Marija Serdarević Matija Stipan i Jakovica Milić Jurka Prodan Matija Jakov i Ivanica Lovrinčević Kata Buljubašić Matija Anton i Ivanica Šutić /Šuta/ Manda Serdarević Šima Lovre i Matija Gaćić /Gaće/ Matija Čagalj Šima Anton i Ivanica Petrović /Pipličić/ Ruža Brstilo Lucija Marko i Vida Dedić Matija Čelan Lucija Jerko i Ivanica Granić Ruža Brstilo Lucija Jure i p. Ivanica Stanić Ivanica Granić Kata Anton i Andrijana Rakić Manda Rakić Kata Ilija i p. Tadijana Čelan Manda Gaćić Kata Andrija i Jela Buljubašić Lucija Petrović Kata p. Mate i Jurka Drlje Doma Skender Kata Lovre i Matija Gaćić /Gaće/ Matija Tomičić Vida Jure i Manda Stapić Manda Stapić Jurka Jure i Manda Buljubašić Doma Petrović Jurka Mate i Jakovica Petrović /Pipličić,Mucić/ Matija Mušura Marta Jakov i Matija Tomičić Kata Buljubašić Ruža Andrija i Matija Prušić /Pruže/ Manda Petrović Manda p. Martin i Ivanica Petrović / Piplica/ Jurka Čelan

list 77v


88

Manda Marko i Birgita Maslić Manda Rakić Manda Petar i Ivanica Buljubašić Lucija Svagušić Manda Stipan i Marija Mlikotić Ivanica Sušić Manda Jakov i Ivanica Lovrinčević Jurka Katušić Manda Anton i Jurka Prušić /Pruže/ Kata Gaćić Jela Lovre i Oršula Šutić /Šuta/ Matija Serdarević Jela Petar i Matija Varkaš Ruža Stanić Jela Jakov i Lucija Dedić Ruža Stanić Jela Ivan i Marija Brzica Ana Gaćić Jelina Ivan i Ana Tomičić Manda Puljak Jela Petar i Matija Mušura Jakovica Petrović Jela Marko i Mara Serdarević Jurka Granić Jela Petar i Lucija Rakić Lucija Drljić Ukupno: 105 U Zagvozdu na 8. srpnja 1798. god. (Die 8. julii Zaguosti) R.D. Laurentius Paulinović celebrarit

list 78r. Jozip Šimun i Jela Šuvar Stipan Drlje Petar Jakov i Matija Tomičić Šimun Čagalj Pavao Jure i Manda Stapić Anton Dedić Andrija Petar i Matija Čelan Ivan Petrović Jozip Toma i Ivanica Bartulović Jure Lončar Mate Ivan i Jakovica Stapić Anton Sušić Mate Jakov i Matija Tomičić Petar Čelan Mate Marko i Vida Dedić Bože Stanić Mate Jakov i Matija (? Marta) Radić Jozip Baban Šimun Jozip i Jakovica Bartulović Pavao Kristić Šimun Marko i Vida Dedić Stipan Čelan Marko Šimun i Šima Čagalj Jerko Čagalj Marko Anton i Manda Čagalj Mijo Čelan Stipan Andrija i Jela Buljubašić don Bariša Čagalj Stipan Šimun i Šima Čagalj Ivan Tomičić Lovre Martin i Manda Rako Andrija Milić Jure Luka i Kata Buljubašić Stipan Petrović Jure Stipan i Kata Gaćić Marko Mlikotić Jure Marko i Ana Rakić Petar Petrović Grgur Marko i Ana Rakić Ivan Petrović Martin Toma i Ivanica Bartulović Bariša Bartulović Marija Anton i Petruša Drlje (D) Manda Sulić Anđela p. Grgur i Jelina Dedić Jela Stanić Ivanica Anton i Manda Čagalj Jurka Čelan Jakovica Anton i Petruša Drlje (D) Vida Sušić Matija Jakov i Kata Puljak Anton Petrović Vida Mijo i Ana Bartulović (Z) Ivanica Bartulović Matija Jozip i Lucija Serdarević Ivan Puljak


89

Matija Jakov i Petruša Raos Jurka Prodan list 78v

Matija Petar i Ivanica Buljubašić Kata Petrović Matija Anton i Ivanica Stapić Ivanica Čelan Lucija Ivan i Ana Božić Ivanica Milić Jurka Toma i Manda Čagalj (MD) Ana Gaćić Jurka Anton i Vida Raos Ana Gaćić Jurka Stipan i Jakovica Milić Lucija Čagalj Vida Jakov i Manda Dedić Manda Čagalj Manda Anton i Petruša Drlje (D) Jurka Katušić Antica Andrija i Marija Rako Jurka Katušić Jela Marko i Vida Dedić Matija Čelan Ukupno: 39 Sveukupno: 178

Tablica 13. Popis krizmanika 1798. godine


90

Popis obitelji i stanje duša župe Zagvozd 1806. god. - Buljubašići, list 2r

(NAS, M-113 list 2r -28r).


91

7. POPIS OBITELJI I STANJE DUŠA ŽUPE ZAGVOZD 1806. GODINE

Jedan od najznačajnijih dokumenata o stanovništvu Zagvozda iz 19. stoljeća je

Popis obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine, „Stanje duša“ („Status Animarum“).121 Stanje duša obuhvaća popis svih zagvoških obitelji i njihovih članova. Župa Zagvozd obuhvaćala je naselja Zagvozd, Rastovac i naselja medovačke kapelanije Medov Dolac i Dobrinče.

Popis obitelji i duša župe Zagvozd sastavljen je od zagvoškoga župnika (njegovih pomoćnika, iako nije nigdje na popisu navedeno tko ga je sastavio). Popis je pisan na latinici na hrvatskom (arhaičnom) jeziku i u transkripciji koja je bila toga doba (žena-xena, duša - duʃa, dussa, godišća - godischia, ćer (kći) - chier), a tako su pisana i imena Ante - Anton, Blaž - Blax, Grgo - Gargo, Gargho, Mate - Matij, Mijo - Mio, Anđa, Anđelija - Anglia, Angelia, Luca/Lucija - Luczia, Ružica - Ruxicza itd.

U prezimenima u kojima su glasovi: ć, đ, dž, lj, nj, š i ž upisana su prema „talijanskoj“ transkripciji: Buljubašić - Bugliubaʃich, Drlje - Darglie, Čagalj - Çaghglieuich, Çagagl, Milić - Milich, Šušić - Susich, itd.

U vjerodostojnost popisa ne bi trebalo nimalo sumnjati, ali bi se prije moglo zaključiti da se u arhivu nalazi prijepis popisa (pisan je istim rukopisom, a podatci su zasigurno upisivani od zagvoškoga župnika, rastovačkoga i medovačkoga kapelana). U popisu su godine života (dob) pojedinih osoba krivo zabilježene, otprilike upisane što će se vidjeti iz sačuvanih matica (parice), a u nekim slučajevima razlike u godinama između roditelja (oca i majke) i djeca su prevelike, biološki upitne.

R.b. Ime i prezime (glava obitelji) Broj

osoba

Mjesto

boravka

1. ar. Toma Buljubašić p. Šimuna 9 Zagvozd

2. Andrija Buljubašić p. Ivana 15 Zagvozd

3. Nikola Buljubašić p. Marka 6 Zagvozd

4. Anton Buljubašić p. Marka 5 Zagvozd

5. Petar Buljubašić p. Mate 9 Zagvozd

6. Petar Drljić p. Grge 8 Zagvozd

7. Stipan Drljić p. Ivana 11 Zagvozd

8. Jerko Drljić p. Mije 12 Zagvozd

9. Mate Piplica p. Stipana 10 Zagvozd

10. Ivan Mucić p. Jure 16 Zagvozd

11. ser. Grgo Rako p. Šimuna 20 Zagvozd

12. Luka Rako p. Ivana 5 Zagvozd

13. Šimun Rakić p. Stipana 7 Zagvozd

121 NAS, M-113 (Imotski dekanat, br 18,) Popis obitelji i stanje duša župe Zagvozd 1806. god. list 2r -28r.


92

14. Bariša Rakić p. Martina 9 Zagvozd

15. Petar Rakić p. Mate 14 Zagvozd

16. Martin Rakić p. Andrije 7 Zagvozd

17. Andrija Rakić p. Stipana 5 Zagvozd

18. Luka Mlikota p. Šimuna 9 Zagvozd

19. Andrija Mlikota p. Grgura 6 Zagvozd

20. Stipan Mlikota p. Mate 8 Zagvozd

21. Mijo Gaće p. Jure 6 Zagvozd

22. Marko Gaće p. Ivana 11 Zagvozd

23. Grgo Gaće p. Jure 10 Zagvozd

24. Anton Kurtović p. Jure 7 Zagvozd

25. Petar Kurtović p. Jure 6 Zagvozd

26. Križan Kurtović p. Jure 7 Zagvozd

27. Jure Piplica p. Jozipa

(Stipan sinovac Jurin sin p. Mije)

10 Zagvozd

28. Petar Tomičić p. Stipana 8 Zagvozd

29. Ivan Tomičić p. Stipana 5 Zagvozd

30. Jakov Tomičić p. Stipana 14 Zagvozd

31. Ivan Tomičić p. Bože 10 Zagvozd

32. Tadija Tomičić sin Ivanov 3 Zagvozd

33. Jakov Tomičić p. Bože 1 Zagvozd

34. Petar Čelan p. Martina 15 Zagvozd

35. Marko Čelan p. Šimuna 3 Zagvozd

36. Ivan Jukić p. Mate 2 Zagvozd

37. Ivanica Jukić ud. Antona 1 Zagvozd

38. Mara Čelan p. Mije 1 Zagvozd

39. Ivan Bartulović p. Jure 13 Zagvozd

40. Iagust Bartulović p. Mijovila 4 Zagvozd

41. Toma Bartulović sin Iagustov 7 Zagvozd

42. Luka Bartulović p. Jakova 3 Zagvozd

43. Josip Bartulović p. Mate 6 Zagvozd

44. Petar Bartulović p. Marka 5 Zagvozd

45. Vid Bartulović p. Mate 5 Zagvozd

46. Mate Čagljević p. Grge 12 Zagvozd

47. Ilija Čagljević p. Grge 6 Zagvozd

48. Šimun Čagljević sin Matin 7 Zagvozd

49. Ivan Čagljević p. Andrije 2 Zagvozd

50. Ante Čagljević p. Marka 2 Zagvozd

51. Mijo Čagljević p. Jure 5 Zagvozd

52. Tadija Čagljević p. Jure 6 Zagvozd

53. Anton Čagljević p. Šimuna 11 Zagvozd


93

54. Jure Sulić p. Luke 7 Zagvozd

55. Lovre Sulić p. Ivana 4 Zagvozd

56. Martin Sulić p. Pavla 3 Zagvozd

57. Grgo Sulić p. Pavla 4 Zagvozd

58. Andrija Sulić p. Jure 1 Zagvozd

59. Šimun Šuvar p. Stipana 4 Zagvozd

60. Mijo Šuvar sin Šimunov 4 Zagvozd

61. Petar Pruže p. Andrije 4 Zagvozd

62. Anton Pruže p. Mate 6 Zagvozd

63. Nikola Prodan p. Mate 3 Zagvozd

64. Jozip Prodan sin Nikolin 7 Zagvozd

65. Grgo Buljubašić p Ilije 6 Zagvozd

66. Bože Buljubašić p. Ivana 12 Zagvozd

67. Jakov Dedić p. Ivana 11 Rastovac

68. Marko Dedić p. Jure 13 Rastovac

69. Andrija Dedić p. Tome 9 Rastovac

70. Jakov Dedić p. Stipana 6 Rastovac

71. Petar Varkaš p. Stipana 4 Rastovac

72. Mate Varkaš p. Petra 13 Rastovac

73. Grgo Varkaš p. Petra 6 Rastovac

74. Ante Stanić p. Marka 8 Rastovac

75. Anton Stanić p. Ivana 4 Rastovac

76. Jerko Stanić p. Grge 7 Rastovac

77. Mate Stanić p. Mije 12 Rastovac

78. Jure Stanić p. Jozipa 12 Rastovac

79. Marko Bartulović p. Martina (Maslić) 8 Rastovac

80. Jure Puljak p. Grge 5 Rastovac

81. Tadija Brnas p. Grge 9 Zagvozd

82. Mate Katušić p. Grge 2 Zagvozd

83. Petar Katušić p. Filipa 3 Zagvozd

84. ser. Pavao Kristić p. Stipana 9 Zagvozd

85. Šimun Kristić p. Ivana 6 Zagvozd

86. Grgo Kristić p. Mate 5 Zagvozd

87. Ivan Brzica p. Lovre 10 Zagvozd

88. Lovre Šuta p. Ivana 8 Rastovac

89. Anton Šuta p. Ivana 7 Rastovac

90. Petar Serdarević p. Antona 8 Rastovac

91. Jozip Serdarević p. Jure 7 Rastovac

92. Pava Serdarević p. Ivana (Žugo) 5 Rastovac

93. Jure Serdarević p. Ivana (Žugo) 7 Rastovac

94. Mate Serdarević p. Grge 8 Rastovac


94

95. Jozip Serdarević p. Grge 2 Rastovac

96. Ivanica Gavran kći p. Jure 1 Rastovac

97. Martin Serdarević p. Mije 6 Rastovac

98. Marko Serdarević p. Mije 5 Rastovac

99. Mate Lončar p. Antona 17 Rastovac

100. Andrija Milić p. Grge 9 Zagvozd

101. Mijo Milić p. Jure 8 Zagvozd

102. Petar Milić p. Šimuna 6 Zagvozd

103. Stipan Milić p. Grgura 7 Zagvozd

104. Marko Radić p. Jakova 8 Zagvozd

105. Jakov Radić p. Mije 4 Zagvozd

106. Pava Radić p. Mije 6 Zagvozd

107. Ante Buljubašić p. Marka 2 Zagvozd

108. Mijo Buljubašić p. Mate 4 Zagvozd

109. ar. Luka Brstilo p. Jure 13 M. Dolac

110. Ivan Brstilo p. Antona 7 M. Dolac

111. Marko Brstilo p. Vida 6 M. Dolac

112. Jakov Brstilo p. Vida 6 M. Dolac

113. Rade Brstilo p. Vida 4 M. Dolac

114. Anton Čagalj p. Mate 4 M. Dolac

115. Ivan Granić p. Antona 22 M. Dolac

116. Mijo Bartulović (Džaja) p. Jure 7 M. Dolac

117. Toma Čagalj p. Mate 10 M. Dolac

118. Jure Čagalj p. Mate 6 M. Dolac

119. Marko Čagalj p. Mate 8 M. Dolac

120. Ivan Čagalj p. Mate 2 M. Dolac

121. Mijo Brstilo p. Grge 1 M. Dolac

122. Vid Brstilo p. Grge 2 M. Dolac

123. Nikola Mustapić p. Šimuna 2 M. Dolac

124. Ilija Brstilo p. Luke 6 M. Dolac

125. Martin Brstilo p. Grge 8 M. Dolac

126. Marijan Šćurla p. Ivana 10 M. Dolac

127. Stipan Matković p. Jure 13 M. Dolac

128. Mijo Matković p. Ante 8 M. Dolac

129. Marijan Matković p. Ante 6 M. Dolac

130. Mate Matković p. Ivana 6 M. Dolac

131. Petar Matković p. Ivana 7 M. Dolac

132. Ivan Mustapić p. Jure 8 M. Dolac

133. Petar Mustapić p. Luke 3 M. Dolac

134. Mate Raos p. Mije 5 M. Dolac

135. Ilija Raos p. Petra 4 M. Dolac


95

136. Jakov Raos p. Tadije 4 M. Dolac

137. Anton Raos p. Pavla 9 M. Dolac

138. Marko Granić p. Ivana 12 M. Dolac

139. Nikola Skender p. Šimuna 10 Dobrinče

140. Vid Skender p. Grge 6 Dobrinče

141. Ivan Skender p. Šimuna 4 Dobrinče

142. Mijo Piplica p. Ivana 9 Dobrinče

143. Toma Piplica sin Mijin 5 Dobrinče

144. Stipan Piplica p. Ivana 6 Dobrinče

145. Brne Piplica p Luke 5 Dobrinče

146. Mate Piplica p. Luke 5 Dobrinče

147. Ante Piplica p. Mate 6 Dobrinče

148. Anton Drljić p. Andrije 12 Dobrinče

149. Rade Puljak p. Mate 11 Dobrinče

150. Grgo Puljak p. Mate 4 Dobrinče

151. Ivan Puljak p. Stipana 3 Dobrinče

152. Ante Puljak p. Jakova 5 Dobrinče

153. Petar Piplica p. Jozipa 3 Zagvozd

154. Ivanica Piplica ud. Martina 3 Zagvozd

155. Anton Šušić p. Grge 6 Zagvozd

156. Ivan Radić p. Mije 6 Zagvozd

157. Josip Stapić p. Jure 7 Zagvozd

158. Mijo Stapić p. Ivana 4 Zagvozd

159. Tadija Svaguša p. Ivana 13 Zagvozd

160. Mijo Svaguša p. Grge 5 Zagvozd

161. Ana Svaguša ud. Mate 3 Zagvozd

162. Antun Stapić p. Stipana 13 Zagvozd

163. Anton Čelan p. Stipana 7 Zagvozd

164. Ilija Čelan p. Stipana 9 Zagvozd

Ukupno:

(Ukupno zbrojeno-stvarno:)

1126

(1146)

Tablica 14. Popis obitelji (stanje duša) 1806. godine


96

U zapisniku se nalaze i sumarni podaci o broju kuća i broju stanovnika u Zagvozdu. Broj muških i ženskih osoba, te broj osoba za ispovijed i broj osoba za krizmu.

Na popisu se nalaze 164 obitelji, a u zapisniku se navodi ukupno 170 obitelji.122

Ukupno osoba prema knjizi .............. 1126

Muški ........................................................... 522

Ženski ......................................................... 604

Za ispovid ................................................. 862

Za krizmu ................................................. 264

Kuća u Zagvozdu i Medovu Docu . 170

Ukupan broj osoba u popisu Stanja duša župe Zagvozd 1806. godine po naseljima iznosi:

122 U popisu obitelji i stanja duša nisu popisane obitelji:

- obitelj Antona Katušića, - obitelj Bariše Gavrana, - obitelj Andrije Dedića, - obitelj Tome Dedića, - obitelj Jozipa Dedića, - obitelj Vida (Čelana) Mušure.

Zagvozd ............................................................. 647

Rastovac .............................................................. 199

Medov Dolac ..................................................... 209

Dobrinče ............................................................ 91

Ukupno osoba, prebrojeno .................... 1146


97

8. AUSTRIJSKI KATASTARSKI POPISI

Austrijska uprava izvršila je u razdoblju od 1833.-1835. godine katastarsku izmjeru na području Zagvozda. U upisniku zemljišnih čestica navedena su imena vlasnika i njihova zanimanja, vrste kultura i površine terena. Navedena su mjesta stanovanja i opisi zgrada s naznakom prostorija i katova. Važni su gospodarski opisi i procjene prihoda svake katastarske općine. U gospodarskim opisima je detaljno prikazan zemljopisni položaj općine, opis terena s ukupnom površinom obrađenog i neobrađenog zemljišta, klimatske prilike, statistike stanovništva s imenima i prezimenima, veličina kućanstava i dr.

8.1. Popis posjednika 1846. godine - (popis obitelji)

Prvi austrijski katastarski popis za Zagvozd sačinjen je 1835. godine, koji je u sljedećem desetljeću ažuriran (dopunjavan i korigiran) tako da je konačni i mjerodavni popis katastarskih posjednika (popis obitelji) Zagvozda završen 1846. godine i nosi nadnevak 4. listopada (4. ottobre 1846.).123 Taj popis sadrži popis zgrada, sela i svih zaseoka u katastarskoj općini Zagvozda.

U katastarskom popisu su upisne: - obitelji s naznakom vlasnika - kućni broj - čestica zgrade u vlasništvu.

Godine 1846. u Zagvozdu živi 199 obitelji (158 u Zagvozdu, a 41 u Rastovcu). Upisi su na talijanskom jeziku, tada službenom jeziku u Dalmaciji.

Zagvozd je u doba austrijske uprave pripadao Imotskom kotaru i Splitskom okrugu.124

123 DAST-152, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, 735/1, 2.

124 Austrija 1815. g. dijeli Pokrajinu Dalmaciju na četiri okruga: Zadar, Split, Dubrovnik i Kotor (postojao je i peti, makarski okrug, ali je trajao vrlo kratko 1816.-1817.). Okruzi se dijele na kotare i općine.


98

Red. broj

Kućni broj

Prezime, ime i ime oca Čest.

zgrade 1. 103 Čagalj, Šima ud. Šimuna 3a 2. 104 Čagalj, Andrija p. Šimuna 3b 3. 106 Čagalj, Anton p. Jure 4 4. 108 Čagalj, Matija p. Mate 5 5. 107 Čagalj, Petar p. Jure 7 6. 109 Čagalj, Mijo p. Grge 9 7. 113 Čagalj, Toma p. Jakova 12 8. 112 Čagalj, Jure p. Ivana 13a 9. 110 Čagalj, Jakov p. Ivana 13b

10. 111 Čagalj, Mate p. Ante 16 11. 112 Čagalj, Ivan p. Andrije 19 12. 52 Šuvar. Anton p. Mije 23,24 13. 58 Bartulović, Ivan p. Jozipa 29 14. 57 Bartulović, Jakov p. Petra 31 15. 56 Bartulović, Luka p. Jakova 33 16. 61 Bartulović, Jure p Mate 36 17. 60 Bartulović, Jakov p. Mije 40 18. 62 Bartulović, Petar p. Augustina 46 19. 59 Bartulović, Jure p. (Mate) Bariše125 57 20. 96 Mušura, Jure p. Vida 64 21. 97 Mušura, Antica * 65 22. 100 Mušura, Marko p. Jakova 67 23. 99 Mušura, Ivan p. Jakova 68 24. 98 Mušura, Stipan p. Petra 76 25. 93 Alagić, Andrija p. Antona 81a 26. 94 Alagić, Ivan p. Antona 81b 27. 95 Alagić, Mijo p. Ilije 84 28. 101 Vranjić, Marko p Marka 89 29. 102 Jukić, Pavica ud. Ivana

(Čagalj Stipan p. Jakova) 94

30. 83 Tomičić, Anton p. Petra 104 31. 84 Tomičić, Nikola p. Petra 105 32. 85 Tomičić, Blaž p. Jakova 106 33. 82 Tomičić, Mijo p. Petra 108 34. 75 Tomičić, Luka p. Rade 111 35. 80 Tomičić, Mate p. Jakova 113a 36. 79 Tomičić, Petar p. Jakova 113b 37. 81 Tomičić Mijo p. Rade 115a 38. - Tomičić, Ivan p. Ante 115b 39. 78 Tomičić, Mate p. Ivana 117

125 U katastarskom popisu upisan je dva puta Mate p. Jure, a jedan od njih je Mate p. Bariše. DAST-152, kutija 735/1,2.


99

40. 77 Tomičić, Ante p. Ivana 118 41. 75 Tomičić, Mate, Jure, Anton p. Ivana 121 42. 88 Piplica, Ivan p. Jure 128 43. 87 Buljubašić, Jakov p. Luke (Piplice) 129 44. 86 Piplica, Jurka p. Petra 131 45. 74 Šušić, Jakov (p. Antona) 139 46. 73 Stapo (Radić), Anton p. Ivana126 140 47. 71 Stapo,127 Pavao p. Jure 142 48. 70 Stapo, Ivan p. Petra 143 49. 69 Stapo, Šimun p. Antona 151 50. 65 Svaguša, Jure p. Jozipa 156 51. 67 Čagalj, Jozip p. Mate128 160 52. 64 Svaguša, Andrija p. Tadije 161a 53. - Svaguša, Anton p. Tadije 161b 54. 66 Svaguša, Mijo p. Grge 168 55. 68 Stapo, Mijo p. Ivana (Pićolci) 173 56. 3 Gavran, Šimun p. Jure 181 57. 2 Šuta, Ivan p. Ilije 185 58. 1 Šuta, Mate p. Lovre 187,188 59. 4 Dujmović, Andrija p. Marka 192 60. 17 Serdarević Petar 199,200 61. - Žugo, Petar p. Pavla 204a 62. 18 Žugo/ Serdarević, Jakov p. Ivana 204b 63. 20 Žugo/ Serdarević, Anton p. Jure 207 64. 19 Žugo/ Serdarević, Mijo p. Jure 208 65. 22 Serdarević, Ivan p. Marka 211 66. 21 Serdarević, Lovre p. Mate 214 67. 23 Lončar, Toma p. Antona 228 68. 25 Lončar, Luka p. Antona 230 69. 24 Lončar, Ivan p. Antona 231 70. 34 Varkaš, Ivan p. Mate / Varkase 241 71. 35 Varkaš, Manda p. Lovre 244 72. 37 Varkaš, Anton p. Grgo 248 73. 36 Varkaš, Anton p. Šimuna 249 74. 33 Varkaš, Grgo p. Petra 252 75. 32 Dedić, Jozip p. Marka 253 76. 28 Dedić, Mijo p. Ante 256 77. 26 Dedić, Stipan p. Grge 257 78. 179 Dedić, Mate p. Marka 259 79. 178 Dedić, Šimun p. Marka 260

126 Anton Radić p. Ivana upisan je s prezimenom Stapić

127 Prezime Stapić u upisu katastarskih posjednika 1846. godine upisano je Stapo.

128 Jozip Čagalj p Mate, popisan je među Svagušama, jer je prišao na ženinstvo.


100

80. 27 Dedić, Martin p. Marka 263 81. 31 Dedić, Toma p. Jakova 266 82. 30 Dedić, Stipan p. Jozipa 268 83. 29 Dedić Marko p. Petra 269 84. 12 Stanić, Jozip p. Ivana 291 85. 13 Stanić, Mate p. Grge 292 86. 15 Stanić, Bariša p. Mate 295 87. 14 Stanić, Jure p. Jerke 296 88. 16 Stanić, Anton p. Mije 306 89. 11 Stanić, Stipan p. Antona 307 90. 6. Maslić, Toma p. Marka 313 91. 7. Maslić, Andrija p. Marka 315,316 92. 9 Stanić, Mijo p. Bože 319 93. - Stanić, Luka p. Bože 322 94. 5 Puljak, Jure p. Stipana 343 95. 50 Čagalj, Šimun p. Antona 355 96. 51 Čagalj, Ivan p. Mate 356 97. 55 Svaguša, Ivan p. Jozipa129 357 98. 49 Čagalj, Jakov p. Antona 359 99. 45 Kristić, Anton p. Pavla 362

100. 44 Kristić, Jozip p. Grge 365 101. 43 Kristić, Grgo p. Jakova 366 102. 41 Kristić, Šimun p. Ivana 368 103. 42 Kristić, Bože p. Antona 369 104. 53 Sulić, Jozip 372 105. - Sulić, Pava p. Tome 377 106, 54 Sulić, Stipan p. Martina 378 107. 48 Kristić, Mate p. Ivana 386 108. 47 Čagalj, Jure p. Tadije 389 109. 46 Čagalj, Jakov p. Tadije 391 110. 38 Brnas, Mate p. Stipana 405,406 111. 40 Katušić, Jozip p. Petra 412 112. 165 Brzica, Toma p. Ivana 418 113. 185 Mucić, Mate p. Stipana 423 114. 163 Mucić, Grgo p. Stipana 424 115. 161 Mucić, Andrija p. Mate 428a 116. 184 Mucić, Anton p. Ivana 428b 117. 162 Mucić, Stipan p. Petra 429 118. 160 Puović, Petar p. Paške iz Makarske 434 119. 159 Milić, Marko p. Martina 436 120. 158 Milić, Jozip p. Vice 442 121. 157 Milić, Jakov p. Mije 447

129 Ivan Svaguša p. Jozipa popisan je među Sulićima (D. Čaglji), jer je došao na ženinstvo.


101

122. 155 Milić, Andrija p. Stipana 453 123. 156 Milić, Ivan p. Stipana 455 124. 157/1 Radić, Anton p. Grge 490a 125. 150 Radić, Petar p. Grge 490b 126. 152 Radić, Jakov p. Mije 493 127. 153 Radić, Martin p. Marka 496 128. 154 Milić, Jure p. Šimuna 498 129. 147 Baltić (Buljubašić),130 Jakov p. Marka 503 130. - Baltić, Matija ud. Mije 504 131. 148 Baltić, Marijan p. Antona 505 132. 149 Baltić, Ivan p. Mate 509 133. 144 Pirić, Marko p. Petra / Perich 510 134. 143 Pirić, Jure p. Petra 511 135. 145 Pirić, Ivan p. Petra 576 136. 146 Pirić, Mijo p. Petra 578 137. 139 Buljubašić, Stipan p. Andrije 531 138. 141 Buljubašić, Martin p. Jure (D. Bulj.) 533a 139. 142 Buljubašić, Šima ud. Luke (D. Bulj.) 533b 140. 136 Buljubašić, Luka p. Nikole (D. Bulj.) 538 141. 137 Buljubašić, Stipan p. Mate (D. Bulj.) 542 142. 138 Buljubašić, Jakov p. Antona (D. Bulj.) 543 143. 140 Buljubašić, Mate p. Andrije (D. Bulj.) 544 144. 135 Buljubašić, Andrija p. Tome (G. Bulj.) 546 145. 182 Buljubašić, Mijo p. Bože (G. Bulj.) 547 146. 183 Buljubašić, Marko p. Bože (G. Bulj.) 548 147. 133 Buljubašić, Toma p. Grge (G. Bulj.) 552 148. 134 Buljubašić, Petar p. Bože (G. Bulj.) 554 149. 132 Buljubašić, Martin p. Bože (G. Bulj.) 557 150. 130 Drljić, Anton p. Stipana 567,568 151. 128 Drljić, Šimun p. Ivana 571 152. 129 Drljić, Ivan p. Stipana 572 153. 181 Drljić, Luka p. Cvitana 577 154. 131 Drljić, Andrija p. Jerka 578a 155. - Drljić, Marko p. Jerka 578b 156. 127 Drlje, Ivanica ud. Petra 581 157. 126 Pruže, Andrija p. Antona 586 158. 125 Prodan, Jozip, Jakov i Stipan p. Grge 593 159. 124 Prodan, Ivan p. Jozipa 597 160. 123 Mlikota, Andrija p. Luke 609a 161. 180 Mlikota, Jozip p. Luke 609b 162. 187 Mlikota, Jakov p. Andrije 610 163. 121 Mlikota, Marko p. Andrije 612

130 Upisani su Baltići, a ne Buljubašići.


102

164. 122 Mlikota, Petar p. Andrije 615 165. 120 Mlikota, Marko p. Stipana 620 166. 115 Gaće,131 Ivan p. Stipana 624 167. 116 Gaće, Jure p. Stipana 627 168. 114 Gaće, Ivan p. Lovre 628 169. 118 Gaće, Marijan p. Grge 632a 170. 117 Gaće, Ivan p. Jozipa 632b 171. 89. Kurtović, Petar p. Križana 645 172. 90. Kurtović, Mijo p. Antona 646 173. 92 Kurtović, Mate p. Petra 647 174. 91 Kurtović, Andrija p. Petra 647b 175. 173 Rako, Anton p. Bariše/Bartula 656 176. 174 Rako, Marko p. Bariše/Bartula 657 177. 176 Rako, Jozip p. Antona 666 178. 175 Rako, Jure p. Martina 671 179. - Rako, Jakov p. Nikole 672 180. 172 Rako, Marko p. Ivana 675 181. 171 Rako, Mate p. Grge (Jakov p. Mate) 676 182. 169 Rako, Ivan p. Nikole 678 183. 177 Rako, Petar p. Nikole 679 184. 168 Rako, Ivan p. Šimuna 681 185. 167 Rako, Šimun p. Nikole 685a 186. - Rako, Ivan p. Nikole 685b 187. 170 Rako, Stipan p. Marka 687 188. 166 Rako, Jozip p. Luke 689 189. 63. Svaguša, Jakov p. Jozipa (Stapići) 2092 190. - Stapo, Marko p. Antona (Stapići) 2015 191. - Stapo, Jakov p. Antona (Stapići) 2017 192. - Stapo, Jure p. Petra (Stapići) 2011 193. 72 Stapo, Jozip p. Jure (Stapići) 1979 194. 76 Tomičić, Jure p. Ivana (Tomičići) 1525 195. 105 Čagalj, Marko p. Šimuna (G. Čaglji) 7716 196. 186 Serdarević, Lovre p. Antona 3263 197. 10 Stanić, Grgo p Jure 4510 198. - Stanić, Bariša p. Bože 4543 199. 164 Mucić, Pava Matin 5617

Tablica 15. Popis katastarskih posjednika (obitelji) 1846. godine

Prema austrijskom katastarskom popisu 1846. godine u Zagvozdu živi 199 obitelji (158 u Zagvozdu, a 41 u Rastovcu).

131 Upisani su Gaće (Gachie)


103

Katastarski popis posjednika 1846. godine, detalj

(HR DAST-152, kutija 735/1, list 1v)


104

Katastarski upisnik kuća 1876. godine (popis posjednika i obitelji) (DAST-152, kutija 848, naslovnica)


105

8. 2. Popis posjednika i upisnik kuća 1876. godine (popis obitelji)

Austrijska uprava 1876. godine izvršila je još jedan katastarski popis - Upisnik kuća (Elenco delle case del Comune di Zagvozd), što je novo stanje ažurirano sa svim novonastalim promjenama.132 Upisnik je pisan na talijanskom jeziku, tada službenom jeziku u Dalmaciji. Na popisu su vlasnici kuća (obitelji), ustanovljeni su novi kućni brojevi, ali nisu navedene čestice zgrade. Upisnik je važan jer nam daje podatke o broju obitelji.

Godine 1876. u Zagvozdu žive 283 obitelji (237 u Zagvozdu, a 46 u Rastovcu). Stvaran broj upisanih vlasnika je 286, no tri vlasnička posjeda odnose se na Župnu kuću, crkvu i državno zemljište. Od 283 vlasnika samo je jedan podrijetlom izvan Zagvozda i to Grgo Glavina iz Makarske.

Red. broj

Kućni broj

Prezime, ime i ime oca Zaselak

1. 1a Radić, Marko p. Martina Zag./Radići 2. 1b Radić, Martin sin Matin Zag./Radići 3. 2 Radić, Petar p. Ivana Zag./Radići 4. 3 Radić, Jure sin Matin Zag./Radići 5. 4a Radić, Petar p. Grge Zag./Radići 6. 4b Radić, Ante p. Grge Zag./Radići 7. 5 Radić, Šimun sin Antin Zag./Radići 8. 6 Radić, Jerko p. Mije Zag./Radići 9. 7. Milić, Marijan p. Ivana Zag./Milići

10. 8 Milić, Mijo p. Jakova Zag./Milići 11. 9a Milić, Josip p. Vice Zag./Milići 12. 9b Milić, Ivan p. Vice Zag./Milići 13. 9c Milić, Mate p. Martina Zag./Milići 14. 10a Milić, Marko p. Martina Zag./Milići 15. 10b Milić, Ante p. Martina Zag./Milići 16. 11 Pović, Josip p. Petra iz Makarske Zag./Milići 17. 12a Mucić,133 Ante p. Ivana Zag./Mucići 18. 12b Mucić, Jozo p. Mate Zag./Mucići 19. 12c Mucić, Andrija p. Mate Zag./Mucići 20. 13a Mucić, Jure p. Grge Zag./Mucići 21. 13b Mucić, Marko p. Mate (Mateše) Zag./Mucići 22. 14 Mucić, Marijan p. Petra Zag./Mucići 23. 15 Mucić, Pave p. Mate (Mateše) Zag./Mucići

132 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848 (Elenco delle case del Comune di Zagvozd).

133 Prezime Mucić u upisniku kuća 1876. god. upisano je Musić.


106

24. 16 Mucić, Stipan p. Petra Zag./Mucići 25. 17 Brzica, Stipan p. Ivana Zag./Brzice 26. 18 Brnas,134 Stipan p. Mate Zag. Brnasi 27. 19 Glavina, Grgo iz Makarske --- 28. 20 Katušić, Jozip p. Petra Zag./Katušići 29. 21 B. Gospa od Uznesenja --- 30. 22 Župnička kuća --- 31. 23 Čagalj, Jakov p. Tadije Zag./D. Čag. Kri. 32. 24a Čagalj, Šimun p. Jure Zag./D. Čag. Kri. 33. 24b Čagalj, Jure p. Tadije Zag./D. Čag. Kri. 34. 25a Kristić,135 Martin p. Mate Zag./Kristići 35. 25b Kristić, Lovre p. Mate Zag./Kristići 36. 25c Kristić, Marko p. Mate Zag./Kristići 37. 26 Kristić, Toma p. Mate Zag./Kristići 38. 27. Kristić, Toma p. Marka Zag./Kristići 39. 28a. Kristić, Mate p. Bože Zag./Kristići 40. 28b. Kristić, Jerko p. Šimuna Zag./Kristići 41. 29. Kristć, Mate p. Josipa Zag./Kristići 42. 30 Kristić, Ilija p. Pavla Zag./Kristići 43. 31 Čagalj, Jure p. Jakova Zag./D. Čaglji 44. 32 Čagalj, Grgo p. Jakova Zag./D. Čaglji 45. 33a Čagalj, Ante p. Šimuna Zag./D. Čaglji 46. 33b Čagalj, Mate p. Šimuna Zag./D. Čaglji 47. 33c Čagalj, Jakov p. Šimuna Zag./D. Čaglji 48. 34 Šuvar,136 Petar p. Ante Zag./Sulići 49. 35a Sulić,137 Ante p. Josipa Zag./Sulići 50. 35b Sulić, Mare/Jela p. Mate Zag./Sulići 51. 36a Sulić, Stipan p. Martina Zag./Sulići 52. 36b. Sulić, Ivan p. Tome Zag./Sulići 60. 36c Sulić, Ante p. Tome Zag./Sulići 53. 37a Svaguša, Grgo p. Ivana Zag./Sulići 54. 37b Svaguša, Toma p. Ivana Zag./Sulići 55. 38 Sulić, Ivanica p. Ivana, rečena Svaguša Zag./Sulići 56. 39 Puljak, Grgo p. Stipana Ras./Puljci 57. 40 Puljak, Andrija p Jure Ras. Puljci 58. 41 Maslić, Andrija p. Marka Rast./Maslići 59. 42 Milić, Jozip p. Vice Rast./Maslići 61. 43 Stanić, Bariša p. Bože Rast./Stanići 62. 44 Stanić, Mijo p. Bože Rast./Stanići

134 Prezime Brnas u upisniku kuća 1876. god. upisano je Brnesa. 135 Prezime Kristić u upisniku kuća 1876. god. upisano je Krištić. 136 Prezime Šuvar u upisniku kuća 1876. god. upisano je Šuar. 137 Prezime Sulić u upisniku kuća 1876. god. upisano je Zulić.


107

63. 45 Stanić, Luka p. Bože Rast./Stanići 64. 46 Stanić, Grgo p. Jure Rast./Stanići 65. 47 Stanić, Ante p. Mije Rast./Stanići 66. 48 Stanić, Ivan p. Stipe ???? ili Lukin Rast./Stanići 67. 49 Stanić, Jakov p. Mate Rast./Stanići 68. 50 Stanić, Jure p. Jerka Rast./Stanići 69. 51 Stanić, Josip p. Ivana Rast./Stanići 70. 52 Dedić, Šimun p. Tome Rast./Dedići 71. 53 Dedić, Stipan p. Joze Rast. /Dedići 72. 54 Dedić, Grgo p. Martina Rast. /Dedići 73. 55 Dedić, Mijo p. Martina Rast. /Dedići 74. 56 Dedić, Mate p. Marka Rast. /Dedići 75. 57 Dedić, Bariša p. Šimuna Rast. /Dedići 76. 58 Dedić, Marijan p. Stipe Rast. /Dedići 77. 59 Dedić, Ivan p. Stipe Rast. /Dedići 78. 60 Dedić, Marko p. Stipana Rast. /Dedići 79. 61 Dedić, Mate p. Stipana Rast. /Dedići 80. 62 Dedić, Ilija p. Stipana Rast. /Dedići 81. 63 Dedić, Ivan p. Josipa Rast. /Dedići 82. 64 Dedić, Marijan p. Tome Rast. /Dedići 83. 65 Dedić, Ivan p. Mije Rast. /Dedići 84. 66 Varkaš, Grgo p. Petra Rast./Varkaši 85. 67 Varkaš, Ante p. Šimuna Rast. /Varkaši 86. 68 Varkaš, Križan p. Ante Rast. /Varkaši 87. 69 Lončar, don Andrija Rast./Lončari 88. 70 Lončar, Marijan p. Ivana Rast./Lončari 89. 71 Lončar, don Andrija138

Lončar, Mate p. Luke Rast./Lončari

90. 72 Lončar, Iva p. Tome Rast./Lončari 91. 73 Serdarević, Lovre p. Mate Rast./Serdarevići 92. 74 Serdarević, Jozo p. Ivana /ili Stipana Rast./Serdarevići 93. 75 Žugo, Božica ud. Jure (Ante p. Jure) Rast./Žuge 94. 76 Žugo, Jakov p. Ivana Rast./Žuge 95. 77 Žugo, Mate p. Ivana Rast./Žuge 96. 78 Serdarević, Jerko p. Jure Rast./Serdarevići 97. 79 Serdarević, Luka p. Petra Rast./Serdarevići 98. 80 Serdarević, Jozo p. Ante Rast./Serdarevići 99. 81 Dujmović Andrija p. Marka Rast./Serdarevići

100. 82 Gavran Šime p. Jure Rast./Gavrani 101. 83 Šuta, Mijo p. Ivana Rast./Šute 102. 84 Šuta, Ante p. Mate Rast./Šute 103. 85 Bartulović, Mate p. Jure Zag./Bartulovići

138 Don Andrija Lončar upisan je dva puta pod. r.b. 87. i r.b. 89., gdje je na r.b. suposjednik posjeda Mate Lončara p. Luke


108

104. 86a Bartulović, Marko p. Jure Zag./Bartulovići 105. 86b Bartulović, Ante p. Jure Zag./Bartulovići 106, 87 Bartulović, Stipan p. Jure Zag./Bartulovići 107. 88 Bartulović, Jakov p. Mije Zag./Bartulovići 108. 89 Bartulović, Ivan p. Petra Zag./Bartulovići 109. 90a Bartulović, Toma p. Jure Zag./Bartulovići 110. 90b Bartulović, Matija p. Luke Zag./Bartulovići 111. 91 Lončar, Jakov p. Marka Zag./Bartulovići 112. 92 Bartulović, Mate p. Ivana Zag./Bartulovići 113. 93 Bartulović, Stipan p. Petra Zag./Bartulovići 114. 94a Svaguša, Petar p. Josipa Zag./Svaguše 115. 94b Svaguša, Jozo p. Jure Zag./Svaguše 116. 95 Svaguša, Mate p. Jure Zag./Svaguše 117. 96 Čagalj, Mate p. Josipa Zag./Svaguše 118. 97 Svaguša, Mate p. Josipa Zag./Svaguše 119. 98 Svaguša, Ivan p. Mije Zag./Svaguše 120. 99a Svaguša, Ante p. Tadije Zag./Svaguše 121. 99b Svaguša, Marko p. Tadije Zag./Svaguše 122. 100 Svaguša, Bariša p. Andrije Zag./Svaguše 123. 101a Svaguša, Ante p. Jakova Zag./Svaguše 124. 101b Svaguša, Grgo p. Jakova Zag./Svaguše 125. 102 Gaće, Jozo Ivanov (Svaguše) Zag./??? 126. 103 Stapić, Petar p. Mije Zag./Stapići 127. 104 Stapić, Andrija p. Marka Zag./Stapići 128. 105 Stapić, Josip p. Jakova Zag./Stapići 129. 106 Stapić, Mate p. Šimuna Zag./Stapići 130. 107 Stapić, Ante p. Jure Zag./Stapići 131. 108 Stapić, Ivan p. Petra Zag./Stapići 132. 109 Stapić, Toma p. Pavla Zag./Stapići 133. 110 Stapić (Radić), Manda ud. Marijana139 Zag./Stapići 134. 111 Stapić (Radić), Jozo p. Mate Zag./Stapići 135. 112 Svaguša, Jakov p. Tadije Zag./??? 136. 113 Šušić, Stipan p. Jakova Zag./Šušići 137. 114 Tomičić, Jakov p. Tadije Zag./Tomičići 138. 115 Tomičić, Nikola sin Antin Zag./Tomičići 139. 116a Tomičić, Ante p. Ivana Zag./Tomičići 140. 116b Tomičić, Jure p. Ivana Zag./Tomičići 141. 116c Tomičić, Božo p. Mate Zag./Tomičići 142. 117a Tomičić, Ante p. Petra Zag./Tomičići 143. 117b Tomičić, Stipe p. Petra Zag./Tomičići 144. 118 Tomičić, Ivan p. Ante Zag./Tomičići

139 Manda Radić ud. Marijana i Jozo Radić p. Mate u katastarskih upisniku kuća 1876. god. upisani su s prezimenom Stapić (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848 ).


109

145. 119a Tomičić, Toma p. Mate Zag./Tomičići 146. 119b Tomičić, Šimun p. Joze Zag./Tomičići 147. 120 Tomičić, Lucija ud. Petra Zag./Tomičići 148. 121 Tomičić, Ivanica ud. Petra Zag./Tomičići 149. 122 Tomičić, Mate p. Mije Zag./Tomičići 150. 123 Tomičić, Toma p. Mije Zag./Tomičići 151. 124 Mušura, Marko p. Stipe Zag./ 152. 125 Tomičić, Mate p. Ante Zag./Tomičići 153. 126a Tomičić, Ivan p. Blaža Zag./Tomičići 154. 126b Tomičić, Luka p. Jakova Zag./Tomičići 155. 127 Piplica, Luca p. Ivana Zag./Piplice 156. 128 Buljubašić,140 Jakov p. Luke Zag./Piplice 157. 129 Buljubašić, Marko p. Luke Zag./Piplice 158. 130 Buljubašić, Ante p. Luke Zag./Piplice 159. 131 Buljubašić, Mate p. Luke Zag./Piplice 160. 132 Piplica, Ivan p. Jure Zag./Piplice 161. 133a Kurtović, Stipan p. Petra Zag./Kurtovići 162. 133b Kurtović, Jure p. Petra Zag./Kurtovići 163. 134 Kurtović, Jozo p. Mije Zag./Kurtovići 164. 135a Kurtović, Mate p. Andrije Zag./Kurtovići 165. 135b Kurtović, Jozo p. Andrije Zag./Kurtovići 166. 136a Kurtović, Ivan p. Mate Zag./Kurtovići 167. 136b Kurtović, Josip p. Mate Zag./Kurtovići 168. 137 Alagić, Stipan p. Ante Zag./Alagići 169. 138 Alagić, Jozo p. Andrije Zag./Alagići 170. 139 Alagić, Marko p. Mije Zag./Alagići 171. 140 Alagić, Luka p. Mije Zag./Alagići 172. 141a Alagić, Ante p. Mije Zag./Alagići 173. 141b Alagić, Mate p. Mije Zag./Alagići 174. 142a Mušura, Jure p. Vida Zag./Mušure 175. 142b Mušura, Petar p. Stipana Zag./Mušure 176. 143 Mušura, Ivan p. Stipana Zag./Mušure 177. 144a Mušura, Šima ud. Stipana Zag./Mušure 178. 144b Mušura, Jure p. Marka Zag./Mušure 179. 145a Mušura, Toma p. Ivana Zag./Mušure 180. 145b Mušura, Jakov p. Ivana Zag./Mušure 181. 146 Mušura, Mijo p. Ivana Zag./Mušure 182. 147a Mušura, Andrija p. Luke Zag./Mušure 183. 147b Mušura, Jerko p. Luke Zag./Mušure 184. 148 Mušura, Ante p. Marka Zag./Mušure 185. 149a Vranjić,141 Jure p. Marka Zag./St.Vranjići

140 Prezime Buljubašić u upisniku kuća 1876. god. upisano je Buljumbašić.

141 Zagvoško prezime Vranjić u upisniku kuća 1876. god. upisano je Vrankić.


110

186. 149b Vranjić, Ante p. Marka Zag./St.Vranjići 187. 150 Jukić Stipan p. Jakova142 Zag./Stari Jukići 188. 151 Čagalj, Ante p. Jure Zag./ G. Čaglji 189. 152 Čagalj, Pere p. Jure Zag./ G. Čaglji 190. 153 Čagalj, Stipe p. Marijana Zag./ G. Čaglji 191. 154a Čagalj, Filip p. Andrije Zag./ G. Čaglji 192. 154b Čagalj, Luka p. Andrije Zag./ G. Čaglji 193. 155 Čagalj, Jozo p. Marka Zag./ G. Čaglji 194. 156 Čagalj, Miško p. Grge Zag./ G. Čaglji 195. 157 Čagalj, Mate p. Ante Zag./ G. Čaglji 196. 158 Čagalj, Petar p. Ivana Zag./ G. Čaglji 197. 159 Čagalj, Jure p. Ivana Zag./ G. Čaglji 198. 160 Čagalj, Jakov p. Ivana Zag./ G. Čaglji 199. 161 Čagalj, Jakov Tomin Zag./ G. Čaglji 200. 162 Sulić, Mijo p. Tome Zag./Butige 201. 163 Sulić, Pava p. Tome Zag./Butige 202. 164 Prodan, Marko p. Josipa Zag./Butige 203. 165a Gaće,143 Ivan p. Josipa Zag./ Gaće 204. 165b Gaće, Vid p. Josipa Zag./ Gaće 205. 166 Gaće, Ante p. Lovre Zag./ Gaće 206, 167 Gaće, Mijo p. Ivana Zag./ Gaće 207. 168 Gaće, Jozo p. Jure Zag./ Gaće 208. 169 Gaće, Manda ud. Ivana Zag./ Gaće 209. 170a Mlikota, Petar p. Mije Zag./Mlikote 210. 170b Mlikota, Marijan p. Mije Zag./Mlikote 211. 170c Mlikota, Toma p. Marka Zag./Mlikote 212. 170d Mlikota, Marko p. Marka Zag./Mlikote 213. 170e Mlikota, Stipan p. Marka Zag./Mlikote 214. 171 Mlikota, Andrija p. Petra Zag./Mlikote 215. 172 Mlikota, Stipan p. Ivana Zag./Mlikote 216. 173 Mlikota, Mate p. Jakova Zag./Mlikote 217. 174 Mlikota, Mijo p. Jakova Zag./Mlikote 218. 175 Mlikota, Petar p. Luke Zag./Mlikote 219. 176 Rakić, Ivanica ud. Mate Zag./Rakići 220. 177 Rakić, Jure p. Martina Zag./Rakići 221. 178 Rakić, Ivan p. Jure Zag./Rakići 222. 179 Rakić, Josip p. Luke (Rakić Luka Ivanov) Zag./Rakići 223. 180 Rakić, Jozo p. Bariše Zag./Rakići 224. 181 Rakić, Mate p. Jakova (Rako Ivan Jakovljev) Zag./Rakići 225. 182 Rakić, Nikola p. Ivana Zag./Rakići 226. 183 Rakić, Jozo p. Marka Zag./Rakići

142 U upisniku je pogrešno upisan Stipan Jukić p. Jakova, ali te godine Jukića više nema u Zagvozdu. Stvarni vlasnik je Stipan Čagalj p. Jakova, nasljednik Jukićeva imanja. 143 Prezime Gaće u upisniku kuća 1876. god. upisano je Gaćić


111

227. 184 Rakić, Jakov p. Mate Zag./Rakići 228. 185 Rakić, Petar p. Mate Zag./Rakići 229. 186 Rakić, Ante p. Mate Zag./Rakići 230. 187 Rakić, Mijo p. Mate Zag./Rakići 231. 188 Rakić, Jure p. Stipana Zag./Rakići 232. 189 Rakić, Ivan p. Šimuna Zag./Rakići 233. 190 Rakić, Petar p. Nikole Zag./Rakići 234. 191 Rakić, Jozo p. Nikole Zag./Rakići 235. 192 Rakić, Marko p. Stipana Zag./Rakići 236. 193 Rakić, Mate p. Stipana Zag./Rakići 237. 194 Rakić, Andrija p. Josipa Zag./Rakići 238. 195 Rakić, Petar p. Josipa Zag./Rakići 239. 196 Rakić, Ivan p. Josipa (Rakić Mate Antin) Zag./Rakići 240. 197 Prodan, Frane p. Joze Zag./Prodani 241. 198 Prodan, Stipe p. Grge Zag./Prodani 242. 199 Prodan, Toma p. Lovre Zag./Prodani 243. 200 Prodan, Luca ud. Ivana Zag./Prodani 244. 201 Buljubašić, Martin p. Bože Zag./G. Buljub. 245. 202 Buljubašić, Mijo p. Bože Zag./G. Buljub. 246. 203a Buljubašić, Mate p. Petra Zag./G. Buljub. 247. 203b Buljubašić, Ivan p. Petra Zag./G. Buljub. 248. 204 Buljubašić, Jakov p. Petra Zag./G. Buljub. 249. 205a Buljubašić, Jozo p. Andrije Zag./G. Buljub. 250. 205b Buljubašić, Mijo p. Andrije Zag./G. Buljub. 251. 206 Buljubašić, Ružica ud. Ante Zag./G. Buljub. 252. 207a Buljubašić, Marko p. Tome Zag./G. Buljub. 253. 207b Buljubašić, Ivan p. Tome Zag./G. Buljub. 254. 208a Buljubašić, Jozip p. Tome Zag./G. Buljub. 255. 208b Buljubašić, Stipan p. Tome Zag./G. Buljub. 256. 208c Drlje, Luka p. Cvitka Zag./ Drljići 257. 208d Drlje, Stipan p. Andrije Zag./ Drljići 258. 209 Drlje, Marko p. Jerka Zag./ Drljići 259. 210 Drlje, Mijo p. Ante Zag./ Drljići 260. 211a Drlje, Jure p. Ivana Zag./ Drljići 261. 211b Drlje, Šimun p. Stipe/Ivana144 Zag./ Drljići 262. 212 Buljubašić, Ivan p. Mate Zag./ Drljići 263. 213 Buljubašić, Manda ud. Mate? (Stipana)145 Zag./ Drljići 264. 214a Pruže, Toma p. Antona Zag./Pružići 265. 214b Pruže, Ante p. Mate Zag./Pružići 266. 215 Pruže, Ivan p. Andrije Zag./Pružići

144 Šimun Drlje je sin Ivanov, a upisan je kao sin Stipanov.

145 Manda je ud. Stipana, a ne Mate što je pogreška pri upisu. Nakon smrti muža Mande je prišla živjeti kod sestre Jurke i „divera“ Ivana.


112

267. 216 Buljubašić, Luka p. (Mate) Nikole146 Zag./D. Buljub. 268. 217 Buljubašić, Petar p. Mate Zag./D. Buljub. 269. 218 Buljubašić, Ante p. Jakova Zag./D. Bulj./Kus 270. 219 Buljubašić, Andrija p. Martina Zag./D. Bulj./Kus 271. 220 Buljubašić, Josip p. Nikole Zag./D. Bulj./Kus 272. 221 Buljubašić, Stipan p. Andrije Zag./D. Bulj./Kus 273. 222 Milić, Ivan p. Martina Zag./D. Bulj./Kus 274. 223a Pirić, Mate p. Mije Zag./D.B./Pirići. 275. 223b Pirić, Ilija p. Mije Zag./D.B./Pirići. 276. 223c Pirić, Martin p. Jure Zag./D.B./Pirići. 277. 224a Pirić, Marko p. Petra Zag./D.B./Pirići. 278. 224b Pirić, Ivan p. Petra Zag./D.B./Pirići. 279. 225a Buljubašić, Jozo p. Ivana /reč. Baltić Zag./ Baltići 280. 225b Buljubašić, Grgo p. Ivana /reč. Baltić Zag. /Baltići 281. 226 Buljubašić, Mate p. Ivana /Stipana147 Zag. /Baltići 282. 227 Buljubašić, Ružica ud. Marka (Baltić) Zag./ Baltići 283. 228 Buljubašić, Lovre p. Jakova (Baltić) Zag. /Baltići 284. 229 Buljubašić, Stipan p. Jakova (Baltić) Zag. /Baltići 285. 230 Milić, Jure p. Šimuna Zag. /Baltići 286. 231 C. K. Državno

Tablica 15. Upisnik kuća i popis katastarskih posjednika (obitelji) 1876. godine

146 Luka je sin Nikolin, u upisniku je upisan kao sin Matin, DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća).

147 Mate je jednom upisan kao sin Ivana, a drugi put kao sin Stipana DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća, po upisu i alfabetički prijepis).


113

9. POVIJESNI PREGLED ZAGVOŠKIH I RASTOVAČKIH PREZIMENA O starim zagvoškim prezimenima nemamo sačuvanih pisanih tragova sve do

sredine 17. stoljeća. Iznimku čini zabilježba splitskoga notara Jakova de Penna iz 1412. godine, gdje se spominje prezime Kovačić.148

Koje obitelji i s kojim prezimenom su živjele u Zagvozdu do sredine 17. stoljeća nije poznato jer nema nijednog povijesnog dokumenta s popisom prezimena (obitelji). Tek od sredine 17. stoljeća možemo naći podatke o pojedinom osobama koje su u zabilježbama iz toga doba uz ime imali zabilježeno i prezime. Sve zabilježena prezimena u 17. stoljeću su „starosjedioci“. Među povijesnim dokumentima iz toga doba najznačajniji je popis izbjeglih zagvoških obitelji 1686. godine - Calergijev popis.149

Za starosjedilačka /prezimena plemena u povijesnim dokumentima nema podataka od kada su u Zagvozdu, od kuda su doselili i koliko su od prije 1686. godine naseljavali Zagvozd. Zagvozd je tada bio pod okupacijom turske države i sustavnog popisa stanovništva nije bilo.

Među povijesnim (turskim) dokumentima nalazimo popise turskih poreznih obveznika (tkzv. defteri). Neka područja stare Imotske župe popisana su u turskom defteru 1477., ali područje Zagvozda nije tada zabilježeno.150

Selo Zagvozd u doba turske okupacije pripadalo je nahiji Gorskoj župi, Hercegovačkom sandžaku, a Bosanskom elajetu (pašaluku).151 Središte Gorske župe od 1503. god bilo je u Vrgorcu, a gdje je bilo prije nije poznato.152 Prema katastarskim popisima iz 1585. godine za nahiju Gorsku župu navedeno je 57 obitelji u selu Zagvozdu, ali bez podataka o prezimenu jer tada prezimena nije ni bilo. Osobe su upisivane imenom i imenom oca. U turskom katastarskom popisu iz 1623. godine za područje nahije Gorske župe, navode se selo Gornji Zagvozd (Medov Dolac i dio Zagvozda pod Orljačom) i Donji Zagvozd. Spominje se knez Toma sin Matijin i popis od 89 obitelji

148 Vladimir RISMONDO, Registar splitskog notara Jakova de Penna 1411.-1412. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Historijski arhiv u Splitu - Godina MCMLXXIV, Split 1974., str. 31. ... Dragiša Kovačić iz Zagvozda (Dragisa Couacich de Sagosde) prodao je Brajanu, slugi opatice samostana Sv. Benedikta dva vola za 35 libara malih. (U Splitu 14. travnja 1412.)

149 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva.

150 Ahmed ALIČIĆ, Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina iz 1477. godine, Sarajevo 1985.

151 Osmanlijsko carstvo je bilo podijeljeno na provincije (pokrajine) koji su se zvale ejaleti (vilajeti, beglerbegovine ili pašaluci). U različita vremena, broj provincija se mijenjao, na početku dvije, da bi na vrhuncu moći, carstvo je imalo 36 provincija. Provincijom je upravljao beglerbeg ili valija (guverner). Osmanlijske provincije su se dalje dijelile na manje upravne jedinice poznate kao sandžaci kojima je upravljao sandžakbeg. Sandžaci su se zatim dijelili na timare (zeamete ili zijame). Sandžaci su također mogli biti podijeljeni u kapetanije ili kaptanluke (tur. kaptanlık).

152 Hazim ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo 1859.

http://bs.wikipedia.org/wiki/1477


http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zeamet&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zijam&action=edit&redlink=1


114

(baština).153 U popisu se ne nalaze prezimena, nego se navode osobna imena kućedomaćina s naznakom imena njihovih očeva i s nekoliko pojedinačnih nadimaka. Većinsko stanovništvo 1623. godine bilo je kršćansko sa svega dvije muslimanske obitelji.

Turski katastarski popis iz 1701. godine154 za selo Zagvozd, nahije Gorske župe, koji pripada kadiluku Imotskom bilježi ukupno 37 obitelji u Zagvozdu, sa knezom Stjepanom sinom Matijinim. Razlog manjeg broja obitelji je u činjenici što je dio stanovništva odselio u Brela, Makarsko primorje i donjocetinski kraj, a kasnije u Neorić.

U popisu se ne nalaze prezimena, nego se navode osobna imena vlasnika domova /kuća i imena njihovih očeva. U ovom popisu nalazimo iznimku, gdje se imenima dodaje nadimak odnosno prezime tako da imamo zabilježena sljedeća prezimena Granić, Čegar, Katunić, Pličić (Pipličić), Čagić (Čagalj), Medunić, Čelan, Lukić i Otavić.

Kod manjeg broja starosjedilačkih plemena sačuvana je usmena predaju o dolasku u Zagvozd s drugih područja, međutim ta predaja se ne može nikakvim povijesnim dokumentima potkrijepiti, niti se može utvrditi vrijeme u kojem su se događale možebitne selidbe. Predaja se tijekom povijesti mijenja i dopunjuje, često uljepšava ili se zanemaruju neprikladne povijesne okolnosti. Na nju u navedenom razdoblju ne možemo se osloniti, već samo kao dio pripovjedačke baštine spomenuti.

153 BOA, TD. No. 746 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No. 746), Arhiv BiH - fotokopije. Usp. Milan GLIBOTA, Nahija Gorska župa - rukopis.

154 BOA, TD. No. 761 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No. 861). Arhiv BIH -fotokopije TD 761. Usp. Milan GLIBOTA, Nahija Gorska župa - rukopis.


115

9.1. Starosjedilačka prezimena Starosjediocima u Zagvozdu smatramo nositelje zagvoških prezimena koja se

spominju u povijesnim dokumentima do 1686. godine. Neki od tih prezimena zadržala su se do danas, neki među njima su kroz 18. stoljeće izumrli, odselili iz Zagvozda ili su promijenili prezime.

„Starosjedioci“ su:

a.) Plemena/prezimena koja se spominju u 17. stoljeću:

- Čagljević i Tomičić, spominju se 1657. godine,155 - Mlikota, spominju se 1659. godine,156 - Piplica, spominju se 1669. godine, 157 - Čelanović, spominju se 1675. godine. 158

b.) Plemena/prezimena na Calergijevu popisu 1686. godine.159

- Zagvozd: Brzica, Čagalj, Čelan (Alagić, Kurtović, Mušura, Sulić i Vranjić), Drljić, Jakir (Gaće), Katušić, Kosor (Kristić), Linčir, Milić, Mlikota, Piplica, Radić, Stanić i Šuvar.

- Rastovac: Bartulović, Lončar, Serdarević i Varkaš. - Medov Dolac: Granić, Mustapić i Raos.

Za pretpostaviti je (premda o tome nema sačuvanih pisanih dokumenata) da su Buljubašići i Brstile starosjedioci u Zagvozdu. Iako nisu navedeni na popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva 1686. godine, no mnogi pokazatelji ukazuju da su tada živjeli u Zagvozdu.

155 Radi se o uputama makarskoga providura upućenom zagvoškom župniku don Petru Čagljeviću za nositelje dvaju pisama za mletačke diplomate u Drinopolju. Nositelji tih pisama su knez Grgo Tomičić i Ivan Matijević iz Gornjeg Vrdola. Drinopolje je grad u blizini Carigrada, danas Edrine. (Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej Grada Trogira, Zbirka dokumenata pisana bosančicom, list1r).

156 Ante Ujević, Imotska Krajina, Split 1954. str. 11. i 12. (prema prijevodu, Ph. Ballif, Wasserbauten in Bosnia und der Herzegovina, Meliorationsarbeitenund Cistern im Karsgebietete, Wien 1896., str 74.). Ujević navodi 1609. godinu kao godinu kad su se zatrpavali ponori u Prološkom blatu, uz činjenicu da je na manastiru na otočiću upisana ista godina „Ovo A.D. 1609. F.M.R.“

157 U starim podgorskim maticama spominju se kao doseljenici u Podgori: Pipličić Marko, Matij sin Stipana i Petar iz Zagvozda Marijan Stojković, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje XXIX, Zagreb 1933., str. 109.

158 U starim Podgorskim maticama spominje don Andrija Čelanović iz Zagvozda kapelan u Podgori. Marijan Stojković, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje XXIX, Zagreb 1933., str. 134.

159 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, fol. 474v – 477r.


116

9.2. Stara prezimena Stara prezimena su ona prezimena koja se prvi put pojavljuju 1726. godine kod

izrade katastra i uspostave zemljišnika za područje Zagvozda u doba mletačke uprave.160 Stara prezimena možemo razvrstati u dvije kategorije:

- Prezimena (obitelji) koji su krajem 17. stoljeća promijenili svoje staro (starosjedilačko) prezime.

- Prezimena (obitelji) koje su doselile na zagvoško područje krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

Nažalost, nema povijesnih dokumenata po kojima bismo mogli utvrditi koja su se prezimena promijenila i tko su doseljenici. Obzirom na povijesno razdoblje i demografske prilike toga doba, navedena prezimena možemo svrstati jedino u kategoriju starih prezimena. Neosporno je da se dio zagvoškoga stanovništva nakon zbjega 1686. godine nije se vratio u Zagvozd (Rastovac i Medov Dolac), a među povratnicima su sigurno obitelji koje su 1686. godine popisane pod jednim prezimenom, a 1726. godine pod drugim prezimenom.

Neka od starih plemena sačuvala su usmenu predaju o doseljenju na područja Zagvozda i Rastovca Prema predaji najviše je doseljenika s područja Bosne i Hercegovine, a manji dio su doseljenici iz susjednih sela, drugih područja Hrvatske, pa se čak spominju (za što nema povijesnih tragova) i područja Mađarske i Italije. Kod svih u predaji nepoznato je vrijeme dolaska (pa ima slučajeva da je vremensko razdoblje prema predaji u odstupanju i više od 100 godina od stvarnog dolaska). Usmenu predaju o doseljenju pojedinih obitelji ne možemo nažalost nikakvim povijesnim dokumentima potkrijepiti.

Migracija stanovništva iz Hercegovine krajem 17. i početkom 18. stoljeća Zagvozd i okolna područja gotovo da zaobilazi, odnosno nema podataka o pridošlom stanovništvu toga doba. U svemu, za navedena prezimena, bilo da se radi o plemenima koja su promijenila prezime, bilo da su doselili prije 1726. godine – oni su po vremenu svoga postojanja u Zagvozdu (Rastovcu, Dobrinčima i Medovu Docu) stara zagvoška plemena/ prezimena, a to su:

Zagvozd: Babić,161 Bazina,162 (Bartulović)163 Brnas, Buljubašić, Glumac,164 Prodan, Rako, Stapić, Svaguša i Šušić.

Rastovac: Gavran, Puljak i Šuta.

Medov Dolac: Brstilo, Matković i Šćurla.

Dobrinče: Puljak i Skender.

160 DAZD - 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22 i 39. 161 Babići su odselili iz Zagvozda u prvoj polovici 18. stoljeću. 162 Bazine su izumrli sredinom 18. stoljeća. 163 Bartulovići su u Zagvozdu tek od početka 18. stoljeća, doseljenici su iz Rastovca. 164 Prezime Glumac „izumire“ u Zagvozdu u 18. stoljeću.


117

9.3. Nova prezimena

Nova prezimena u razdoblju od 1726. do 1733. godine U razdoblju od 1726. do 1733. godine pojavljuje se samo prezime Krištić (Kristić)

i to obitelj Mate Kristića (Mati Kriš/t/ić) s ukupno 5 osoba (3 odraslih i 2 djece).165

Kristići (isprva Krištići), zasigurno nisu doselili u Zagvozd, oni su potomci jednog od starih zagvoških plemena koje je promijenilo prezime u Kristić. Mletački katastar na kojeg se s pravom možemo pouzdati, nakon 1726. godine u Zagvozdu ne bilježi nove doseljenike niti im dodjeljuje zemlju. (→ KRISTIĆ)

Nova prezimena nastala u razdoblju od 1733. do 1850. godine U ovu skupinu spadaju obitelji (plemena) koje su promijenile prezime u razdoblju

druge polovice 18. stoljeća do početka 19. stoljeća. U većini slučajeva radi se o prezimena iz skupine starosjedilačkih i starih prezimena/plemena. Sve do dolaska austrijske uprave (prva austrijska uprava 1797.-1805. i druga austrijska uprava 1814. do 1918. godine) kad je to izričito propisano Zakonom, prezimena su se mogla jednostavno promijeniti. Bilo je slučajeva da bi se sinu zapisivalo drukčije prezime nego ocu. Prezime bi u tom slučaju bilo izvedeno od imena oca ili se prezime zapisivalo kao nadimak ili zanimanje.

U ovoj skupini prezimena su:

U Zagvozdu;

- Alagić, potječu od starog zagvoškoga plemena Čelan. Promijenili su prezime početkom 19. stoljeća. Godine 1726. u popisu obitelji nalazimo Matu Čelana (Mattio Celan detto Patack),166 čiji će se potomci kasnije prozvati Alagići.

- Gaće, staro im je prezime Jakir, a Gaće je nadimak koji je postao prezime. U popisu iz 1686. nalazimo obitelji: Jure Jakvića (Gać/v/ića) rečenog Jakira (Zorzi Giacuich detto Giachir), udove Jele Jakireve (Veduoa Elena Giachireua) i Nikole Jakira (Nicolo Giachir).167 Neki od njih ostali su na području makarskoga primorja, u Brelima.

- Kurtović, potječu od starog zagvoškoga plemena Čelan. Promijenili su prezime prema nadimku sredinom 18. stoljeća. Godine 1726. u popisu obitelji nalazimo Antona Čelana p. Mate prozvanog Kurt (Anton Celan qm. Mattio detto Kurt).168

165 NAS, M-67 (Popis obitelji Zagvozda na 20 jenara (siječnja) 1733. godine, list 313r-314r)

166 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22 i 39.

167 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara 1686.-1689.god, knjiga prva, 474v – 477r.



118

- Mucić, su starinom bili Piplice, pa su u različitim povijesnim razdobljima različito i bilježeni. Pipličić, Piplica, Petrović, Petrović-Pipličić, Petrović-Mucić i na kraju Mucić.169

- Mušura, potječu od starog zagvoškoga plemena Čelan. Promijenili su prezime početkom 19. stoljeća. Godine 1726. u popisu obitelji nalazimo Andriju Čelana (Andria Celano) čiji će se potomci kasnije prozvati Mušure.

- Pirić, su starinom Buljubašići170 i uzeli su novo prezime (najvjerojatnije) prema nadimku.

- Pruže, su prema predaji starosjedioci, ali ih nema na popisu izbjeglih Zagvožđana 1686. godine ni 1726. godine kod podjele zemlje. Staro im je prezime Buljubašić koje su promijenili prema nadimku krajem 18. stoljeća.171

- Sulić, potječu od starog zagvoškoga plemena Čelan. Promijenili su prezime sredinom 18. stoljeća prema nadimku. Godine 1726. u popisu obitelji imamo Antona Čelana p. Tome prozvanog Sule (Anton Celan qm. Toma detto Sule).172

- Vranjić, su starinom bili Čelani i živjeli su u Zagvozdu kod Mušura gdje je su starinom kuće Čelana. Vranjići su u 19. st. promijenili prezime. Iz Zagvozda dolaze u Rastovac početkom 20. stoljeća na ženinstvo u Puljaka.

U Rastovcu;

- Dedić, staro im je prezime Varkaš kojeg su promijenili u Dedić (najvjerojatnije) prema nadimku krajem 18. stoljeća.173

- Maslić, su podrijetlom Bartulovići. Maslića nema u „popisima“ stanovništva Zagvozda 1686., 1726., 1733. i 1806. godine već su upisani kao Bartulovići. Početkom 19. stoljeća promijenili su prezime u Maslić.

- Žugo, potječu od Serdarevića, a prezime su dobili po nadimku Žugo. U mletačkom katastru iz 1726. godine nalazimo Ivana Serdarevića rečeni Žugo (Iuan Serdareuich detto Zugo).174

169 Vizitacije makarskih biskupa (NAS, M-105, M-106, M-110, M-113.), Matične knjige župe Zagvozd (NAS- parice., Zbirka matičnih knjiga, (DAST-179, DAZD-378). 170 Matične knjige župe Zagvozd (NAS- parice., Zbirka matičnih knjiga, (DAST-179, DAZD-378).

171 NAS, M-105, M-106, M-110 (Vizitacije makarskih biskupa).


173 NAS, Parice, M-105, M-106, M-110, M-113.

174 DAZD-5, Katastri područja Imotski-popisi, kutija 22, list 9.


119

Novi doseljenici i najnovija prezimena od početka 19. stojeća do početka I. svjetskoga rata U 19. stoljeću u Zagvozdu i Rastovcu pojavljuju se novi doseljenici iz drugih

naselja. Dolaze na ženinstvo ili su u državnoj službi u Zagvozdu.

- Baban, doselili iz Gornje Župe na ženinstvo u Gornjih Buljubašića krajem 19. stoljeća.

- Dundići, doselili iz Grabovca u Svagušiće krajem 19. stoljeća.

- Dujmovići, doselili su Rastovac iz Grabovca na ženinstvo u Serdarevića. Marko Dujmović sin Antonov iz Grabovca ženi Ivanicu Jozipa Serdarevića 1829. godine, što možemo smatrati godinom dolaska.

- Hrvatini, porijeklom su iz Istre iz mjesta Bartića kod Labina. Frane Hrvatin dolazi na službu u Zagvozd i ženi Maru Svagušu 1898. godine i naseljava se u Zagvozdu. Loza im se ugasila, izumrli su.

- Lišnjići su doselili u Zagvozd iz Krstatica. Službena godina dolaska je 1880. kad je Jure Lišnjić sin Jozipov oženio Tomicu kći Ivana Sulića godine i ostaje na ženinstvu u Sulića na Butigi. 175

Privremeni doseljenici u Zagvozdu U Zagvozdu druge polovice 19. i početkom 20.stoljeća pojavljuju se nova

prezimena, prvenstveno se radi o državnim službenicima i namještenicima u Zagvozdu (oružnici financijske straže - financi, žandari, nadcestari i poštari. Neki od njih su došli s obiteljima, a neki su se oženili „Zagvoškama“. Prestankom službe u Zagvozdu, svi su odselili iz Zagvozda.176

Obitelji (prezimena) zabilježene u katastarskim popisima obitelji i Stanju duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća.

- Puović, u Zagvozdu ih više nema. Sredinom druge polovice 19. stoljeća. Kad se u Zagvozdu otvorio poštanski ured 1873. godine,177 poštar je Josip Puović iz Makarske koji je stanovao u Milićima.178

175 Prema Vrčiću (Vrčić 1990:294), Jure Lišnjić je bio sluga župnika don Petra Kaera i ostao u Zagvozdu.

176 Među doseljenicima bio je i Dominik Endrizzi iz tal. Tirola, cestar u Zagvozdu 80-tih godina 19. stoljeća. Njegova malodobna kći umrla je i pokopana u Zagvozdu.

177 Ante UJEVIĆ, Imotska krajina, Split 1954.(1953.), str. 165. Usp. Milan GLIBOTA, Zanimljivosti iz prošlosti Zagvozda, Zagvozd -župni list, Godina V, broj 1(5), str 53.

178 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Upisnik kuća 1876. godine, kutija 848. (Elenco delle case del Comune di Zagvozd).


120

- Glavina, zabilježen u katastarskom popisu posjednika 1876. godine.179 Glavina Grgo iz Makarske. Državni službenik, nije poznato je li oženjen u Zagvozdu. Odselio je krajem 19. stoljeća.

- Vrčić, Mijo učitelj u Zagvozdu krajem 19. stoljeća. Odselio. Kći Ljubica r./u 1896. i pokopana u Zagvozdu (MKU Župe Zagvozd 1891.-1914.), a njegova žena Iva Dujmović umrla je 1903. godine u Zagvozdu, pokopana u Grabovcu.

Među onima koji su se oženili u Zagvozdu sa Zagvoškama, a kasnije su odselili: - Šimun Cuzzi iz Nina, oženio je Ružu Sulić, kći Ivana Sulića (r. 1854.). - Josip Majer180 iz Trogira, oženio je Mandu Sulić, kći Ivana Sulića (r. 1874.). - Franjo Kraus iz Blasdorf-Reichmana , oženio je 1891. god Peru Sulić, kći

Ivanovu (r. 1871.) - Milan Reljić (žandar), oženio 1918. godine Ivu Sulić, kći Matinu (r. 1888.). - Vinko Kusić iz Makarske (poštar), oženio 1912. godine Ivu Čagalj, kći Matinu

(r. 1883.), - Mate Malenica (žandara), oženio 1924. god. Mariju Sulić, kći Mate Sulića (r.

1904.). - Toma Obrovac, oženio 1933. god. Ljubu-Jurku Sulić, kći Mate Sulića (r. 1909.).

Novi doseljenici i najnovija prezimena u 20. stojeću Od početka pa sve do kraja 20. stoljeća nema masovnih migracija - doseljenika

na područje Zagvozda i Rastovca. Postoji nekoliko doseljenih pojedinaca i obitelji iz susjednih područja. Radi se isključivo o pojedinačnim slučajevima migracije stanovništva. Zagvozd je bio središnje naselje Zabiokovlja i pružao možda veće ekonomske i radne mogućnosti nego druga sela u okružju, što je bio uzrok dolaska novih doseljenika. Među njima ima i pojedinačnih ali vrlo rijetkih slučajeva dolaska na ženinstvo u Zagvozd. Većinom naseljeni u centru na Butigama.

Doseljenici: Baban, Birčić, Brstilo, Carević, Dupko, Đaković, Garmaz, Gudelj, Lozina, Martić, Matković, Stojić i Topić, Sočo, Šabić, Ždero i Žulj.

Ova prezimena nisu obrađena jer knjiga završava razdobljem do početka I. svjetskoga rata, početka 20 stoljeća.

179 Isto.

180 Josip Majer iz Trogira (rođen u Veneciji) koji je bio na službi nadcestara u Zagvozdu. Josip je sin Bazilija Majera iz Poljske, a majka mu je Beatrice Olivieri iz Brescie (Italija).


121

9.4. Prezimena (i plemena) kojih više nema u Zagvozdu i Rastovcu

Prezimena koja su nestala u 17. stoljeću

Među zagvoškim prezimenima koja se spominju 1686. godine izdvojit ćemo prezimena koja su nestala iz Zagvozda krajem 17. stoljeća. U tu grupu spadaju oni koji se nisu vratili iz izbjeglištva (ostali su u Brelima i primorju) i ona prezimena koja su napustila Zagvozd na prijelazu s 17. na 18. stoljeće. Moguće je da su neki od njih bili i povratnici na stara ognjišta u Zagvozd, ali su promijenili prezime.

Od starih zagvoškim prezimena u Zagvozdu više nema prezimena:

- Antičević, - Baljević, - Bartolin, - Bilinović, - Ćelušić, - Dajaković, - Cvitanović, - Finterić - Gašparović, - Gubas, - Halumović - Jurić, - Keseljić, - Komar, - Kovač, - Kupica, - Ljukov, - Marinić, - Maričić, - Meriljić,

- Nikolin, - Nikolić, - Novak/Novaković, - Pavić, - Peljičić, - Piljušić, - Pintarović, - Režić, - Sitković, - Staljerić, - Staničić/Staričić, - Stupalo, Šimov, - Šilobadović, - Šumelj, - Tabaković, - Tripčević, - Veić/Veljić, - Vladelić - Vukšić.

Od navedenih neki su odselili u Brela i makarsko primorje (Cvitanović, Novak/Novaković, Staničić/Staričić), donjocetinski karaj, Neorić (Režić, Stupalo, Veić) i druga mjesta na području Dalmacije.

Među navedenima značajni utjecaj u povijesti Zagvozda u 17. stoljeću obilježili su pripadnici plemena Šilobadović, Režić i Veić.

Šilobadović

Prezime Šilobadović poznato nam je po znamenitom redovniku i svećenik fra Pavlu Šilobadiću.181 Na području od Brstovice na Zapadu do Karusa na istoku, od Alagića

181 Stipan ZLATOVIĆ, Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju 1662.-1686., Starine, JAZU Knjiga XXI, Zagreb 1889.


122

Kičera na sjeveru do Jukića poda i ceste na jugu nalazimo desetak toponima u mletačkom katastru vezanim uz ime Šilobadović.182 Zasigurno su tu u 17. stoljeću živjeli i Šilobadovići. Kako se Šilobadovići ne pojavljuju u popisima zagvoškoga stanovništava s kraja 17. stoljeća i početka 18. stoljeća - pretpostavka je da su pripadnici nekoga starog zagvoškoga plemena, a Šilobadović im je bio samo nadimak. Pretpostavka je, da su Šilobadovići odvojak plemena Čelan.

Režić

Režići su staro zagvoško pleme. U Režića je bilo nekoliko svećenika glagoljaša: don Marko Režić, don Juraj Režić-Budić, don Bartul Režić i don Stipan Režić (Budić).183 Te su uz Pipličiće i Čagljeviće bili nositelji zagvoških „misničkih“ svećeničkih kuća. Živjeli su u blizini crkve B.D. Marije, blizu Katušića i Brnasa. Odselili iz Zagvozda krajem 17. st. u Neorić.

Veići

Veići su poznati po glasovitom narodnom junaku Jurasu Veiću, kojeg je opjevan u narodnim pjesmama i o kojem piše Andrija Kačić Miošić u svojoj glasovitoj „Pismarici“.184 Veići su u hijerarhiji civilne vlasti zauzimali visoka mjesta. Veići su imali kuće i posjede u Gornjem Rastovcu i Zagvozdu. Mate Veić koji iz Zagvozda seli u Neorić 1699. godine dobiva titulu arambaše.185

182 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd, fol. 10 i 11.

183 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, Čuvari baštine... 1989., str. 235, 243 i 244. Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU Knjiga XXI 1933. sv. I., str. 109. Usp. Vjeko VRČIĆ, Župe I. Krajine II dio, Imotski 1980., str 133. Vrčić ga navodi kao Katušić Budić don Stjepan.

184 Andrija KAČIĆ MIOŠIĆ, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 1756./ 57. izdanje 1999. Pisma od Jurasa Vejića, silnog junaka, rodom iz Zagvozda. Usp: Milan GLIBOTA, Pisma od Juras Vejića, Fra Andrije Kačića Miošića., Zagvozd -župni list, Godina II., broj 2, str. 78. i 79.

185 Josip Ante SOLDO, Etničke promjene i migracije stanovništva u sinjskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća, Zbornik cetinske krajine, knjiga 4, Sinj 1989., str 105. Usp. Mate MATAS, nav. djelo, str. 52.


123

Prezimena (i plemena) koja nestaju iz Zagvozda u 18. i 19. stoljeću

Od početka 18. do kraja 19. stoljeća u Zagvozdu i pripadajućim naseljima nalazimo obitelji /prezimena kojih danas više nema. Tako veći broj obitelji, odnosno prezimena s mletačkoga popisa iz 1726 godine više se ne pojavljuje u Zagvozdu, što bi značilo da su odselili , izumrli ili su promijenili prezime.

Zagvozd:

- Babići su živjeli zapadno kod Svaguša, odselili su iz Zagvozda sredinom 18. stoljeća.

- Bazine, živjeli su na području današnjih Šušića. Jedan dio Bazina odselio je u Neorić,186 a drugi dio (onih koji su ostali u Zagvozdu) izumrli su sredinom 18. stoljeća. Šušići su naslijedili njihove posjede i doselili iz svojih starih kuća u Bazinove kuće.

- Čelani su starosjeditelji u Zagvozdu i starinom jedno od najbrojnijih zagvoških plemena. Pleme Čelana nije izumrlo u Zagvozdu, promijenili su prezime u Alagić, Jukić, Kurtović, Mušura, Sulić i Vranjić.187

- Glumac, živjeli su u blizini starih Bazina. Danas je to područje između Sušića i Tomičića. Glumci u Zagvozdu dijelom su izumrli krajem 18. stoljeća, a dijelom se raselili pa se 1695. godine pojavljuju u Makarskom primorju.188

- Jakiri su promijenili prezime u Gaće krajem 18. i početkom 19. stoljeća.

- Jukići su ogranak starog plemena Čelana i potomci su Juke (Jure) Čelana, kojeg nalazimo u popisima obitelji 1726. i 1733. godine. Živjeli su ispod (jugoistočno) od Mušura. Sredinom 19. stoljeća nema ih više u Zagvozdu, izumrli su.

- Kosori su živjeli na području današnjih Kristića. Jedna grana odselila je iz Zagvozda u 17. stoljeću, druga grana Kosora se „stopila“ s Kristićima u prvoj polovici 18. stoljeća.

- Linčiri su imali kuće istočno od Alagića i starosjedioci su u Zagvozdu. Dvije obitelji žive u Zagvozdu u prvoj polovici 18. stoljeća, izumrli su. Tri obitelji Linčira odselile su iz Zagvozda krajem 17. stoljeća. Nakon toga Linčiri se 1695. godine pojavljuju u Makarskom primorju.189

186 U Neoriću se pripadnici tog roda pojavljuju u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine (Mate MATAS, nav. djelo, str. 52).

187 Često su neki „povjesničari-istraživači“ navodili da su Donji Čaglji podrijetlom Čelani, što nije točno. Donji Čaglji izvorno su Čaglji na što upućuje desetke povijesnih dokumenata.

188 Miroslav UJDUROVIĆ, Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, Gradac 2002, str. 63. i 74.

189 Isto, str. 74.


124

Rastovac:

- Puljci su staro pleme koje nalazimo u Rastovcu u 18. i 19. stoljeću. Kuće su im bile južno od crkve Sv. Križa, na mjestu današnjih Vranjića. U Rastovcu su izumrli početkom 20. stoljeća. Druga grana Puljaka danas živi na Dobrinčima i veliko su pleme, a jedna obitelj Puljaka iz Rastovca je doselila u Zagvozd kod Kurtovića.

- Soldo, živjeli su u Rastovcu zajedno sa Stanićima. Prezime se gubi u prvoj polovici 18. stoljeća, stopili su se sa Stanićima.

.

Petar Matković♦ Stanovništvo Zagvozda od sredine XVII. stoljeća do početka I. svjetskoga rata

125

II. dio

ZAGVOŠKA PREZIMENA

I

POIMENIČNI PRIKAZ STANOVNIŠTVA ZAGVOZDA OD

SREDINE XVII. STOLJEĆA DO POČETKA I. SVJETSKOGA RATA


126


ALAGIĆ

127

1. ALAGIĆ Alagići pripadaju starom plemenu Čelan (odnosno Čelanović), a Čelani su jedno od

najstarijih zagvoških plemena/prezimena. Alagića tako nema zabilježenih u povijesnim dokumentima 17. i 18. stoljeća. Godine 1726. u mletačkom katastarskom popisu, u popisu obitelji župe Zagvozd 1733. godine još uvijek su upisani s prezimenom Čelan.190 Alagići su za razliku od drugih Čelanovih potomaka dugo zadržali prezime Čelan, pa su tako zabilježeni i u popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine.191

→ II. / 8. ČELAN

Prvi poznati i sačuvani zabilježeni upis prezimena Alagić potječe iz 1828. godine, a nalazimo ga u starim Matičnim knjigama župe Zagvozd, čije se „parice“ nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Splitu gdje je upisano vjenčanje Ane Alagić (kći Ilije Alagića i Šime Piplice) i Luke Buljubašića.192 Od 1828. godine u starim maticama i ostalim dokumentima pojavljuje se samo oblik prezimena - Alagić.193

Nije moguće sa sigurnošću utvrditi od kojih Čelana, iz koje točno obitelji (koje se spominju 1726. i 1733.godine) potječu Alagići. Neposredni potomci Alagića i Mušura su obitelji: Andrije Čelana (Andria Celano) i Mate Čelana prozvanog Patak (Mattio Celan detto Patack). Mletački katastri u blizini današnjih Alagića kuća (ispod Kičera) zabilježili su kuće Andrije i Mate Čelana.194 To potvrđuje i predaja o prvim kućama starih Čelana koje su se nalazile ispod Alagića. U blizini (u Škoričini) kuće su Frane i Jure Čelana. Po predaji Čelani-Alagići su prije toga odselili u Kurtoviće i ponovo se vratili na današnju lokaciju, ali to povijesni dokumenti ne bilježe.

Godine 1846. u Zagvozdu žive 3 obitelji Alagića, a 1876. godine živi 6 obitelji.195 Početkom 20. stoljeća u Alagića živi 6 obitelji.196

U blizini Alagića sjeverno od današnjih kuća postoje ostaci ruševina starih, koje su pripadale starim Čelanima/Alagićima. Okružje Alagića je prostor dugog kontinuiteta

190 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39., listovi 68r-87v., NAS M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., listovi 313r - 314r.

191 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., listovi 19r. -26v.

192 NAS, Matica vjenčanih župe Zagvozd - parice, 1828. godina.

193 NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd, DAZD-378, Matične knjige župe Zagvozd (1825.-1851.).

194 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25/10 Zagvozd, DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39., listovi 73r-73v.

195 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.

196 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 st., listovi 1-5.


ALAGIĆ

128

življenja. Postoje mnoge gomile, ostatci starih grobnica i ostatci ruševina starih kuća i naselja,, koji su sve do danas arheološki neistraženi.

Alagići (Čelani) u „popisima“ obitelji Zagvozda

Od početka 18. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima nalazimo podatke o broju obitelji Alagića (Čelana) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.197

Godina Broj

obitelji Ime i prezime

Broj osoba

1726.

1 /od 2/

Andrija Čelan (Andria Celano) Alagić, Mušura 10

Mate Čelan prozvani Patak (Mattio Celan detto Patack) Alagić, Mušura

8

1733.

1 /od 3/

Andrija Čelanović Mušura, Alagić 6

Tadija Čelanović Mušura, Alagić 6

Jelina Čelanović Alagić, Mušura 3

1806. 2 Anton Čelan (Alagić) 7 Ilija Čelan (Alagić) 9

1846.

3

Andrija Alagić p. Antona - Ivan Alagić p. Antona - Mijo Alagić p. Ilije -

1876.

6

Alagić, Stipan p. Ante - Alagić, Jozo p. Andrije - Alagić, Marko p. Mije - Alagić, Luka p. Mije - Alagić, Ante p. Mije - Alagić, Mate p. Mije -

197 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67),Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


ALAGIĆ

129

Poimenični popis osoba iz roda Alagić od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis osoba sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema dostupnim

povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.198

Podatci o stanovništvu Alagića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi poznati arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominjali Alagići /Čelani). Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Alagića jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I. 1. Andrija Čelan (Andria Celano), rođen oko 1680. god.

ili

I. 2. Mate Čelan prozvani Patak (Mattio Celan detto Patack), rođen oko 1680. god.

- Nije moguće utvrditi jesu li Alagići potomci Andrije Čelana ili Mate Čelana. Nedostaje dio povijesnih dokumenata temeljem kojih bi se to moglo utvrditi. Neosporno je da su Alagići potomci jednog od njih (Andrije ili Mate), a od drugog su potomci Mušure.

II. generacija

II. 1. Tadija Čelanović sin Matin (rođ. oko 1710.). - Tadije i njegovih potomaka nema u popisu obitelji i stanju duša u Zagvozdu 1806.

godine. Tadija je možda odselio ili nije imao potomstva.

II. 2. Stipan Čelan sin Andrijin ili sin Matin, rođ. oko 1730. god., umro prije 1779. god. II.- 2.0. Mara (Marta)199 žena Stipanova, rođena Bartulović.

198 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

199 U sačuvanim izvatcima matičnih knjiga župe Zagvozd, Stipanova žena dva puta je upisana Mara, a jednom Marta.


ALAGIĆ

130

III. - VII. generacija

1. GRANA ILIJINA

1. Ilija Čelan (Alagić),200 sin Stipanov (1766.*/1757.*-1847.). 1.0. Tadijana, 1. žena Ilijina (?), ostalo nepoznato. 1.0. Šima, 2. žena Ilijina (1768.*-1858.), kći Mije/Petra Piplice.201

1.1. Luka, Čelan sin Ilijin i Tadijanin (r. 1786.*), odselio ili nije imao potomstva? ‡

1.2. Mijo, sin Ilijin i Šimin (1802.*-1859.). 1.2.0. Jurka, žena Mijina (1806.-1877.), kći Grge Sulića (vj. 1837.).

1.2.1. Marko, sin Mijin (1838.-1915.). 1.2.1.0. Ivanica, žena Markova (1838.-1912.), kći Ivana Gaće (vj.1863.).

1.2.1.1. Stipan, sin Markov (1876.-1954.*). 1.2.1.1.0. Iva, žena Stipanova (1881.-1971.), kći Ante Čaglja

(vj. 1900. god.).

1.2.1.1.1. Marko, sin Stipanov (r. 1903.). ►►Slavonija 1.2.1.1.2. Vicenc, sin Stipanov (r. 1907.). ►► Am./Arg. 1.2.1.1.3. Ante, sin Stipanov (1910.-1957.). ►► Belgija 1.2.1.1.4. Ljubo, sin Stipanov (1911.-1929.). ►►Osijek 1.2.1.1.5. Ivan, sin Stipanov (r. 1914.). ─

1.2.1.1.5.0. Ruža žena Ivanova, kći Ante Čaglja.

1.2.1.1.6. Mijo, sin Stipanov, umro djetetom.

- Ana, kći Stipanova. ►►Slavonija

- Mara, kći Markova (r. 1866.).

1.2.2. Anton, sin Mijin (1845.-1923.). 1.2.2.0. Antica, žena Antonova (1852.-1941.), kći Mate Stapića

(vj. 1876.).

1.2.2.1. Marko, sin Antonov (1881.-1905.), umro momkom. 1.2.2.2. Ivan, sin Antonov (1888.-1893.), umro djetetom. 1.2.2.3. Mijo, sin Antonov (1891.-1912.), umro momkom.

- Mande, kći Antina (r. 1878.), udana za Josipa Tomičića. - Mara, kći Antina (1882.-1905.), umrla djevojkom. - Jurka, kći Antina (1884.-1893.), umrla djetetom. - Kata, kći Antina (r. 1893.), udana za Nikolu Šutu. - Ana, kći Antina (r. 1896.), udana za Marka Čaglja. ►

►Čaglji na ženinstvu u Alagića.

Antina grana se gasi.

200 Ilija je u knjizi Stanja duša upisan s prezimenom Čelan (NAS, M-113, Zagvozd, list 28r.), a u Matici umrlih Ilija je upisan s prezimenom Alagić (NAS, Zagvozd-Parice). 201 Jednom upisana kao kći Mije Piplice (NAS, M-113),a jednom kao kći Petra Piplice (NAS, Parice).


ALAGIĆ

131

1.2.3. Luka, sin Mijin (1848.- 1931.). 1.2.3.0. Kate, žena Lukina (1852.-1928.), kći Marka Svaguše (vj. 1873.).

1.2.3.1. Mijo, sin Lukin (1881.-1962.).* 1.2.3.1.0. Mara, žena Mijina (1886.-1966.*), kći Mate Gaće (vj.1910).

Sinovi Mijini: Josip (r. 1912. †), Luka (r. 1914.), Mate, Vlade i Mijo.

Kćeri Mijine: Kata†, Kata, Fila, Marija.

1.2.3.2. Marijan, sin Lukin (r. 1883.). ►► Am./Arg.

- Ive, kći Lukina (r. 1874.), udana za Marka Čaglja. - Ruža, kći Markova (1876.-1892.),umrla djetetom. - Matija, kći Lukina (1885.-1909.), udana za Miju Gaću. - Joza, kći Lukina (r. 1888.), udana za Ivana Dundića, udana 2. put.

udovicom za Marka Mlikotu. - Milka, kći Lukina (r. 1891.), neudana. - Ruža, kći Lukina (r. 1894.), udana za Stipana Čaglja. - Filipa, kći Lukina (r. 1897.), udana za Matu Dundića.

1.2.4. Mate, sin Mijin (r. 1854.). 1.2.4.0. Tomica, žena Matina (1853.-1912.), kći Mate Buljubašića(Piplice)

(vj. 1882. godine).

1.2.4.1. Toma, sin Matin (1883.-1884.), umro djetetom.

1.2.4.2. Jozip, sin Matin (1892.-1852.). ─ 1.2.4.2.0. Iva, žena Jozipova (r. 1896.), kći Mate Mušure (vj. 1914.).

- Mara, kći Jozipova (r. 1914.).

1.2.4.2.0. Ana, 2. žena Jozipova (r. 1889.), kći Andrije Bekavca iz Lovreća (vj. 1925).. ─

1.2.4.2.0. Mande, 3.žena Jozipova (r. 1899.), kći Mate Mušure. ╢

1.2.4.3. Mate, sin Matin (1895.-1896.). †

- Marija, kći Matina (1885.-1886.), umrla djetetom. - Mara, kći Matina (r. 1887.). ⧖ - Ana, kći bl. Matina (1889.-1890.), umrla djetetom. - Fila, kći bl. Matina (1889.-1890.), umrla djetetom.

1.2.5. Lovre, sin Mijin (1857.-1858.), umro djetetom.

- Matija, kći Mijina (1840.*-1842.), - Ivanica, kći Mijina (r. 1841.), udana za Antu Varkaša, - Matija, kći Mijina (r. 1844.), - Jakovica, kći Mijina (r. 1851.), udana za Matu Kristića.

1.3. Marko Alagić, sin Ilijin (1813.*-1835.), umro momkom

- Kata, kći Ilijina i Tadijanina *(1794.), - Ivanica, kći Ilijina i Tadijanina*(1795.),


ALAGIĆ

132

- Matija, kći Ilijina (1798.-1878.), udana za Andriju Buljubašića Tomina, - Anica,202 kći Ilijina i Šimina (1802.*-1859.), udana za Luku Buljubašića Nikolina, - Jakovica, kći Ilijina i Šimina (rođ. 1804.), udana za Andriju Čaglja Šimunova.

2. GRANA ANTONOVA

2. Anton Čelan (Alagić), sin Stipanov (r. 1770.*).203 2.0. Jakovica, žena Antonova204 (1771.-1850.), kći Ivana Sulića.

2.1. Andrija Alagić, 205 sin Antonov (1801.-1874.). 2.1.0. Ana, žena Andrijina (1806.*-1874.), kći Šimuna Čaglja (vj. 1832.).

2.1.1. Jozip, sin Andrijin (1835.-1915.). 2.1.1.0. Ružica, žena Jozipova (1840.-1893.), kći Mije Svaguše (vj. 1871.).

2.1.1.1. Ivan, sin Jozipov (1874.-1876.). †

2.1.1.2. Ivan, sin Jozipov (1877.-1913.), umro momkom.

2.1.1.3. Andrija, sin Jozipov (1880.-1956.*). 2.1.1.2.0. Iva, žena Andrijina (1884.-1954.*), kći Jure Stapića

(vj.1906).

2.1.1.2.1. Ante, sin Andrijin (r./u. 1907.). †

2.1.1.2.2. Ante, sin Andrijin (r. 1911.). ─

2.1.1.2.2.0. Tomica, žena Antina (r. 1906.), kći Ivana Mušure (vj. 1933.).

- Tomica, kći Jozipova (r. 1871.), udana za Bartula (Barišu) Buljubašića.

2.1.2. Ante, sin Andrijin (1836.-1875.). 2.1.2.0. Šima, žena Antina, rođ. Stanić.

2.1.2.1. Nikola, sin Antin (1869.-1870). †

Antina grana se gasi.

- Matija, kći Andrijina (r. 1833.), udana za Luku Bartulovića.

202 Prvi put se 1828. godine bilježi prezime Alagić, Prije toga su upisani Čelan. Anica, odnosno Ana Alagić kći je Ilije Alagića. NAS, Matica vjenčanih župe Zagvozd - parice, 1828. godina.

203 Godine 1783. Antonova obitelj ima dva člana (DAZD–4, Splitski arhiv, Sv. 955, Popis dužnika desetine 1783. godine).

204 U Matici umrlih Zagvozda za god.1850. upisana je kao žena Ante Alagića (NAS, Parice)

205 U knjizi Stanja duša Zagvozd 1806 godine upisan je Andrija Čelan (NAS, M-113), a u Matici vjenčanih upisan je Andrija Alagić (NAS, MK-parice)


ALAGIĆ

133

2.2. Ivan, sin Antonov (r. 1805.*). 2.2.0. Mare, žena Ivanova (1817.*-1883.), kći Jakova Mlikote (vj.1851.).

2.1.1. Anton, sin Ivanov (1852.-1912.). 2.1.1.0. Joza, žena Antina (r. 1859.), kći Stipana Šušića (vj. 1880.).

2.1.2. Mate, sin Ivanov (r./u. 1856.). † 2.1.3. Mate, sin Ivanov (r. 1857.). †

- Iva, kći Ivanova (1859.-1934.), udana za Matu Šušića. - Jela, kći Ivanova (r. 1865.).

Ivanova grana se gasi.

2.3. Stipan, sin Antonov (1814.-1881.), neoženjen.

- Manda, kći Antonova (1798.*-1870.), udana za Juru Gaću Stipanova. - Marta, kći Antonova (r. 1803.*).

3. GRANA IVANOVA

3. Ivan Čelan (Alagić), sin Stipanov (r. 1754.*). ‡

- Nema podataka da je Ivan oženjen i imao obitelj i djecu, 1806. godine u dobi od oko 50 godina nije bio oženjen. Vjerojatno je umro u razdoblju između 1806. -1825. godine.

______________

- Ana, kći Stipanova i Marina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato - Jurka, kći Stipanova i Marina (r. 1772.*), ostalo nepoznato.


134

Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1851. (naslovnica) (HR DAZD-378)


BABAN

135

2. BABAN

Babani u Zagvozdu su potomci Babana iz Gornje Župe. Stipan Baban sin Ivanov i

Ivin doseljava na ženinstvo u Gornje Buljubašiće, oženivši Ivu, kći Mate Buljubašića i Antice Buljubašić godine 1891. 206

Stjepan Baban vjerojatno se te iste godine (1891.) trajno naselio u Gornjih Buljubašića. Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu, u Gornjim Buljubašićima živjela je jedna obitelj Babana.

U Župi se prezime Baban prvi put spominje 1744. godine u stanju duša, gdje je zabilježena obitelj Ivana Babana sa 7 čeljadi. Starina im je bila u Kućetinama, što je tada pripadalo Rašćanima, da bi to područje 1758. bilo pripojeno Župi odlukom makarskoga biskupa Fabijana Blaškovića. Babani iz Kućetina su se razdijelili i raselili, jedni u Takalo, a drugi u Gornju Župu.207

II. / 6. 1. GORNJI BULJUBAŠIĆI 3.1.2.3. Mate, sin Petrov (r. 1828.).

Poimenični popis osoba iz roda Baban (u Zagvozdu), od kraja 19. stoljeća

do početka I. svjetskoga rata 1. Stipan Baban, sin Ivana i Ive Baban (r. 1865.)

1.0. Iva, žena Stipanova (r. 1872.), kći Mate Buljubašića (vj. 1891.).

1.1. Jure, sin Stipanov (1898.-1918). 208

1.2. Mate, sin Stipanov (r. 1901). ─ 1.2.0. Mara, žena Matina (r. 1901.), kći Mate Rake (vj.1923.).

1.2. Ivan, sin Stipanov (r. 1905.). ►►

1.3. Josip, sin Stipanov (1908.-1918.). †

- Iva, kći Stipanova (r.1892.), udana za Matu Pirića. - Milica, kći Stipanova (r. 1894.), udana za Stipana Buljubašića. - Ana, kći Stipanova (r. 1896.), udana za Petra Radića. - Jurka, kći Stipanova (r. 1903.), udana za Matu Piplicu. - Mara, kći Stipanova (r. 1910.), udana za Ivana Bikića iz Župe. - Matija, kći Stipanova (r.1914.). ⧖

206 Mate i Iva Buljubašić imali su osim Ive još 2 sina, koja su umrla vrlo mlada (djeca) te je Iva je ostala jedinica.

207 Izvor- www. bijacova.com, T. Luetić, Župa Biokovska s rodoslovljima.

208 Umro od „Španjolice“ kao i njegov brat Josip


136


BARTULOVIĆ

137

3. BARTULOVIĆ

Bartulovići su staro rastovačko-zagvoško pleme i starosjedioci su u Rastovcu i Zagvozdu. Prvi pisani trag o Bartulovićima nalazimo u mletačkim dokumentima u zbjegu zagvoškoga stanovništva (uslijed turskih opasnosti) u sela ispod Zadvarja 1686. godine.209 Zagvoške izbjeglice (koje čine stanovnici Zagvozda, Rastovca, Medova Doca, Dobrinača i manji broj stanovnika Župe, Krstatica Slivna i Lokvičića) smještaju se u selima Gornja i Donja Brela. Na popisu izbjegloga stanovništva nalaze se obitelji serženta Mate Bartulovića (serg. Mattio Bartulouich) s 8 osoba i Mate Bartulovića (Mattio Bartulouic) sa 6 osoba.210

Nakon zbjega 1686. godine veći dio stanovništva se vratio u svojim kućama, a manji dio Bartulovića ostao je u Gornjim Brelima i primorju gdje i danas žive njihovi potomci. Krajem 17. stoljeća (1695. god.) Bartuloviće nalazimo u Velikom Brdu, Makru/ Makarskoj i Lapčnju (Gradcu).211 Bartuloviće nalazimo na Hvaru i Braču u 17. stoljeću kao izbjeglice iz Makarskoga primorja i okolice u doba Kandijskoga rata.212 U Makarskom primorju u 18. st. pojavljuje se novi oblik prezimena; Bartulović-Puović. Podatci o Bartulovićima u Makarskom primorju i na otocima su dijelom iz ranijeg, a dijelom iz kasnijeg doba nego što ih povijest bilježi u Zagvozdu. Prateći demografske i povijesne prilike toga doba kao i pisane dokumente nije moguće pronaći trag o neposrednoj povezanosti zagvoških Bartulovića s makarskim, hvarskim i bračkim Bartulovićima. Moguće je da su Bartulovići u Makarskom primorja potomci rastovačkih Bartulovića ili obrnuto. Prezime Bartulović moglo je nastati neovisno jedno od drugih jer je prezime Bartulović po podrijetlu patronimik, izvedeno od muškoga imena „Bartul“ pa je prezime moglo nastati na više mjesta i na širem području. Zagvoški Bartulovići su u neposrednoj vezi s breljanskim (i donjocetinskim) Bartulovićima kao posljedica migracija zagvoškoga stanovništva u tijeku Morejskoga rata 1686. godine.

209 DAZD-1, Spisi gen. providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, listovi 476r–477r (Proveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico). 210 Isto. U do sada objavljivanoj literaturi (VRČIĆ, 1980. i 1990) i mnogim kasnije objavljenim časopisima, web stranicama, navodili su s pogrešni podaci o Bartulovićima. Navodili su se netočni podatci o broju osoba i imenima Bartulovića kojeg spominju mletački izvori iz 1686. godine.

211 Miroslav UJDUROVIĆ, Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, Gradac 2002., str. 62.- 81. Usp, Sanja BARTULOVIĆ, Bartulovići / Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I. broj 1, str. 127. S. Bartulović navodi da su Bartulovići pripadnici starog hrvatskog plemstva, moguće čak od plemena Kačića i da su u srodstvu s mnogim uglednim hrvatskim vlastelinskim porodicama. Bartulović ne navodi izvore na kojima možemo tražiti poveznice s vlastelinskim porodicama kao i vezu zagvoških Bartulovića s makarskim, gradačkim i hvarskim Bartulovićima.

212 Miroslav UJDUROVIĆ, nav. djelo, str. 39.-44. Ujdurović ne navode iz kojih su mjesta doseljenici. Usp. Andre JUTRONIĆ, Naselja i podrijetlo stanovništva na otoku Braču, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knjiga 34., Zagreb 1950., str. 164.


BARTULOVIĆ

138

Prema predaji, Bartulovići su doselili iz Bosne u 17. stoljeću najprije su se nastanili u Kureniku, a odatle na današnju lokaciju. Tako se u predaji spominje da je; iz Kurenika doselio Matij sa svojom obitelji. Imao je dva sina. Tako su današnji Bartulovići podijeljeni na dva dijela: To su današnji Cari i Vrdočani od jednog sina i donji dio sela od drugog sina.213 Na žalost, nemamo u povijesti sačuvani pisani trag kojima bi potkrijepili tu selidbu, no nema razloga sumnjati da bi bilo drukčije. Mletački katastar iz 1726 godine u Kureniku bilježi ruševine starih kuća (murache), ali područje Kurenika te godine u posjedu je Stapića i medovačkih Granića, što ne znači da su starinom u Kureniku i Bartulovići stanovali.214

Na mletačkom katastarskom popisu 1726. godine nalaze se tri obitelji Bartulovića kojima se dodjeljuje zemlja.215 Obitelj Mate Bartulovića (Mattio Bartulouich) s 13 osoba koji je dobio 16 kampi zemljišta, Martin Bartulović (Martin Bartulouich) s 3 osobe koji je dobio 4 kampa zemlje i Petar Bartulović (Petar Bartulouich) s 8 osoba koji je dobio 10 kampi zemljišta.

Potomci Mate Bartulovića su današnji zagvoški Bartulovići. Potomci Martina i Petra Bartulovića nisu zagvoški Bartulovići. Od Martina su Maslići u Rastovcu, a od Petra su Bartulovići, kasnije Džaje u Medovu Docu. Prema mletačkom katastru, obitelj Mate Bartulovića živi u Zagvozdu i njegova kuću nalazi se na području današnjih Bartulovića. Martin Bartulović živi u Rastovcu i njegova je kuća na području današnjih Maslića (ispod bunara Duba), a Petar Bartulović živi u Medovu Docu gdje ima kuću (ima kuću i u Rastovcu), a krajem 18. stoljeća promijenit će prezime u Džaja. Analizirajući mletački katastar s početka 18. stoljeća i posjede zemljišta da se zaključiti da su Bartulovići starinom živjeli u Rastovcu odakle su se raselili u Zagvozd i Medov Dolac.216 Zemljište koje je pripadalo Bartulovićima 1726. godine gotovo da je u jednakim dijelovima i površinama bilo u Rastovcu, Zagvozdu i Medovu Docu.

Zagvoški Bartulovići doselili su na današnje područje iz Rastovca najvjerojatnije krajem 17. stoljeća ili najkasnije početkom 18. stoljeća. Priča iz predaje da je oko sela bilo polje koje se oralo u krug, može biti slika iz Rastovca, jer su stare kuće Bartulovića bile ispod Dedića, a polje je bilo igralistie (danas igrala) ispod bunara Dube. Prema sačuvanim izvatcima iz Matice umrlih župe Zagvozd iz 19. stoljeća i početka 20. stoljeća zagvoški Bartulovići pokapali su se toga doba kod crkve Sv. Križa u Rastovcu. Tek pred kraj 19. stoljeća pojavljuju se pojedinačni ukopi u zagvoškom groblju kod „Gospe“.217 Danas dio Bartulovića svoje pokojnike pokapa u groblju kod Sv. Križa u Rastovcu, a dijelom u groblju kod Velike Gospe.

213 Sanja BARTULOVIĆ, Bartulovići / Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-žup. list, Godina I. broj 1.

214 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/14., DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22., listovi 1-23.

215 Isto.

216 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/14.

217 Matične knjige umrlih župe Zagvozd (NAS-Parice, DAST-179, UDU-MU Zagvozd)


BARTULOVIĆ

139

U Stanju duša Zagvozd 1806. godine nalazimo 7 obitelji Bartulovića u Zagvozdu i jednu obitelj u Rastovcu (Maslić).218

Godine 1846. u Zagvozdu živi 7 obitelji Bartulovića, a 1876. godine živi 10 obitelji.219 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 11 obitelji Bartulovića (u matičnom zaseoku) i jedna obitelji Bartulovića u Milićima.220 U 19. stoljeću jedan Bartulović seli u Miliće, a jedan na Turiju.221

U prijepisima zagvoških matica (NAS, Parice) kroz prvu polovicu 19. stoljeća prezime Bartulović upisivano je Bartolovich. Kako su upisi toga doba bili na talijanskom jeziku vjerojatno je takav bio samo upis, a ne izvorni oblik prezimena. U 18. stoljeću a naročito u upisima na hrvatskom jeziku i pismu bosančici, uvijek su upisivani Bartulović.

Bartulovići u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do kraja 19. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji Bartulovića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.222

U popisima iz 1726. i 1733. godine: Martin Bartulović je iz Rastovca kasnije Maslić, a Petar Bartulović je iz M. Doca kasnije Džaja.

218 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 8r-9r.

U popisu obitelji i duša župe Zagvozd 1806. godine među Bartulovićima nema „glasovitog pandurskog arambaše“ Andrije Bartulovića. Andrija Bartulović koji se spominje u ustanku protiv francuske vlasti nije bio iz Zagvozda. Nema ga ni u popisima krizmanika župe Zagvozd 1779., 1786., 1792. niti 1798. godine (NAS, M-105, M-110, M-106, M-114).

Usp: Sanja BARTULOVIĆ, Bartulovići / Zagvoški zaseoci i plemena , Zagvozd-župni list, Godina I. broj1, str. 128., Bartulović drži da je Andrija Bartulović iz zagvoških Bartulovića. Usp: Vicko KAPETANOVIĆ; Imotska Krajina u vrijeme francuske uprave, Čuvari baštine..., Imotski 1989., str. 193.-194. Kapetanović ne navodi podatke odakle je Andrija Bartulović.

219 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.

220 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, listovi 6 - 17.

221 Sanja BARTULOVIĆ, Bartulovići / Zagvoški zaseoci i plemena , Zagvozd-župni list, Godina I. broj1, str. 128.

222 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


BARTULOVIĆ

140

Godina Broj obitelji

Ime i prezime („glave“ obitelji) Broj osoba

1686.

1

/od 2

seržent Mate Bartulović (sergente Mattio Bartulouich

8

Mate Bartulović (Mattio Bartulouic) 6

1726. 1 Mate Bartulović - (Mattio Bartulouich)

13

1733. 1 Mati Bartulović 17

1806.

7

Ivan Bartulović 13

August Bartulović 4 Toma Bartulović 7

Luka Bartulović 3

Jozip Bartulović 6

Petar Bartulović 5

Vid Bartulović 5

1846.

7

Luka Bartulović p. Jakova -

Jakov Bartulović p. Petra -

Ivan Bartulović p. Jozipa -

Jure Bartulović Jure p. Mate -

Jakov Bartulović p. Mije -

Jure Bartulović p. Mate Bariše223 -

Petar Bartulović p. Augustina -

1876.

7

Bartulović, Mate p. Jure -

Bartulović, Marko p. Jure -

Bartulović, Ante p. Jure -

Bartulović, Stipan p. Jure -

Bartulović, Jakov p. Mije -

Bartulović, Ivan p. Petra -

Bartulović, Toma p. Jure -

Bartulović, Matija p. Luke -

Bartulović, Mate p. Ivana -

Bartulović, Stipan p. Petra -

223 U katastarskom popisu upisan je dva puta Mate p. Jure, a jedan od njih je Mate p. Bariše. DAST-152, kutija 735/1,2.


BARTULOVIĆ

141

Poimenični popis osoba iz roda Bartulović od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis Bartulovića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim

dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.224

U „rodoslovlju“ Bartulovića od kraja 17. do početka 19. stoljeća navedene su osobe za koje postoji arhivski podatak (NAS, DAZD, DAST i HDA). Nažalost nedostaje u rodoslovlju sigurno jedan manji broj osoba iz 17. i 18. stoljeća, koji u dostupnim i sačuvanim arhivskim dokumentima nisu zabilježeni, a radi se o osobama (najčešće djeci) koja su umrla mlada i nemaju potomstvo. Podatci temeljeni na predaji, korišteni su samo radi usporedbe.

I. generacija

I.-1. Mate Bartulović- seržent. (rođ. oko 1640. god.). I.-2. Mate Bartulović (rođ. oko 1640. god.).

- Nije moguće utvrditi od kojega su Mate današnji Bartulovići. Nema povijesnih dokumenata. Obitelj jednoga od njih nije se vratila iz izbjeglištva 1686. godine u Brelima.

II. generacija

II.1. „N“- sinovi Matini (rođ. oko 1670. god.), nepoznato.

III. - IX. generacija

1. GRANA MATINA - „Cari“

1. Mate Bartulović- mlađi (rođ. oko 1700. god.). 1.0. Barbara, žena Matina, ostalo nepoznato.

1.1. Vid Bartulović, sin Matin (r. 1728.*). 1.1.0. Ivanica, žena Vidova (r. 1738.*), kći Petra Stanića.

1.1.2. Stipan, sin Vidov i Ivaničin, krizman 1779. god, umro prije 1806. godine.

- Šima, kći Vidova i Ivaničina (r. 1769.*), udana za Tadiju Svagušu. - Jurka, kći Vidova (r. 1774.*), udana za Matu Bartulovića. - Kata, kći Vidova i Ivaničina (r. 1780.*), udana za Grgu Sulića.

1.0. Manda, 2. žena Matina, rođena Svaguša, mater Jozipova i Markova.



BARTULOVIĆ

142

1.2. Jozip Bartulović, sin Matin (r. 1746.*). 1.2.0. Jakovica, žena Jozipova (1756.*-1835.), kći Jure Sušića.

1.2.1. Ivan, sin Josipov (r. 1783.*). 1.2.1.0. Petruša, žena Ivanova (1785.*-1851.), kći Ivana Pilja iz Župe.

1.2.1.1. Mate, sin Ivanov (r. 1815.*). 1.2.1.1.0. Ivanica, žena Matina (1813.*-1882), kći Šimuna Kristića

(vj. 1846.). - Antica, kći Matina (r. 1847.).

- Mara, kći Ivanova i Petrušina (r. 1820.). - Ruža, kći Ivanova i Petrušina (1824.1884.), udana za Tomu Bartulovića..

Matina (Josipova/Ivanova) grana se gasi. Mate i Ivanica nemaju muškoga potomstva.

1.2.2. Šimun, sin Josipov (1794.*-1822.), umro momkom.

- Ivanica, kći Josipova (1781.*), udana za Antona Čagljevića Šimunova. - Antica, kći Jozipova (r. 1787.*), krizmana 1792. godine, ostalo nepoznato. - Mara, kći Josipova (r. 1793.*).

1.3. Marko Bartulović (rođ. oko 1740. god.225 1.3.0. Manda, žena Markova , ostalo nepoznato.

1.3.1. Petar Bartulović, sin Markov (1775.*-1822.). 1.3.1.0. Vida, žena Petrova (1774.), kći Antona Šušića.

1.3.1.1. Jakov, sin Petrov (1801.-1871.). ┤

1.3.1.2. Marko, sin Petrov (1803.-1871.). ╡ 1.3.1.1.0. Ana, žena Markova (1814.*-1875.), kći Jozipa Prodana.

( vj 1848.).

1.3.1.3. Ante, sin Petrov (r. 1801.). ‡

1.3.1.4. Stipan, sin Petrov (1819.-1904.). 1.3.1.4.0. Matija, žena Stipanova (1832.*-1887.), kći Mate Radića-

Stapića (vj. 1851).

1.3.1.4.1. Andrija, sin Stipanov (1851.-1853.). †

1.3.1.4.2. Mate, sin Stipanov (1853.-1899.). 1.3.1.4.2.0. Jurka, žena Matina (1856.-1883.), kći Ivana

Katušića (vj.1879.).

1.3.1.4.2.1. Ivan, sin Matin (r./u. 1880). †

- Mara, kći Matina (1882.-1884.). †

225 Marko je najvjerojatnije sin Matin, ali o tome nema podatka u povijesnim dokumentima. Pretpostavka se temelji na ostalim usporednim podatcima iz župskih matica.


BARTULOVIĆ

143

1.3.1.4.3. Jozip, sin Stipanov (1857.-1904.). 1.3.1.4.2.0. Mara, žena Jozipova (1862.-1933.*), kći Mije

Dedića (vj. 1885.).

1.3.1.4.2.1. Ante, sin Jozipov (r. 1892.). ►► Amerika 1.3.1.4.2.2. Ivan, sin Jozipov (r. 1895.). ►► Amerika

1.3.1.4.2.3. Stipan, sin Jozipov (r. 1897.). ─ 1.-.2.0. Filipa, žena Stipanova (r. 1895.), kći

Stipana Bartulovića (vj. 1919.).

1.3.1.4.2.4. Mate, sin Jozipov (1900.-1918.).

- Matija, kći Jozipova (r./u. 1888.). † - Matija, kći Jozipova (r. 1889.), udana za Antu Šutu. - Ivka, kći Jozipova (1903.-1904.), umrla djetetom.

1.3.1.4.4. Marijan, sin Stipanov (1859.-1902.). ┤ 1.3.1.4.5. Ante, sin Stipanov (1862.-1883.),226 umro momkom. 1.3.1.4.6. Petar, sin Stipanov (1865.-1912.). ┤

1.3.1.4.7. Petar, sin Stipanov (r. 1873.). 1.3.1.4.7.0. Jurka, žena Petrova (r. 1875.), kći Marka

Bartulovića (vj. 1901.).

1.3.1.4.7.1. Ante, sin Petrov (r. 1906.). ─ 1.-.1.0. Mara, žena Antina (r. 1910.*), kći Ivana


1.3.1.4.7.2. Josip, sin Petrov (r. 1908.), neoženjen. 1.3.1.4.7.3. Stipan, sin Petrov (1911.-1912.).

1.3.1.4.7.3. Mate, sin Petrov. 1.-.1.0. Mila, žena Matina.

- Kata, kći Petrova (r. 1902.). ⧖ - Mara, kći Petrova (r. 1904.), udana za Matu Mlikotu.

1.3.1.4.8. Marko, sin Stipanov (1867.-1877.). †

- Ivanica, kći Stipanova (r. 1870.), udana za Grgu Tomičića. - Ruže, kći Stipanova (1877.-1898.), umrla djevojkom.

- Matija, kći Petrova (1812.-1881.), udana za Antona Mušuru.

- Ivanica, kći Markova i Mandina (----), krizmana 1779.god. - Jela, kći Markova i Mandina (r.1774.*), udana za Jerka Stanića.

- Jakovica, kći Matina i Barbarina, krizmana 1779. god. - Jelina, kći Matina i Barbarina (1747.*/ 1762.*- 1820), udana za Ivana Sulića. - Ivanica, kći Matina i Mandina (1754.*-1827.), udana za Antu Stanića Markova - Manda, kći Matina i Mandina (1759.*-1834.), udana za Juru Stapića.

226 U Matici umrlih kao majka upisana je Matija Stapić, a ne Matija Radić (toga doba župnici su Radiće u Stapićima često upisivali samo Stapić).


BARTULOVIĆ

144

2. GRANA STIPANOVA - „Cari“

2. „ N“ Bartulović, Stipanov otac (rođ. oko 1710.), nepoznatog imena. 2.0. Njegova žena, nepoznato.

2.1. Stipan Bartulović, (rođ. oko 1740. god.)227 2.1.0. Andrijana, žena Stipanova, rođena Rako.

2.1.1. Jakov, sin Stipanov i Andrijanin (rođ. oko 1770.god.) 2.1.1.0. Ružica, žena Jakovljev (r. 1770.*), kći Ivana Svaguše.

2.1.1.1. Luka Bartulović, sin Jakovljev-Šarac (1793.* -1870.). 2.1.1.1.0. Ivanica, žena Lukina (1790.*-1845.), kći Grge Dedića.

- Ana,228 kći Lukina (rođ. 1812.), udana za Marka Lončara iz Rastovca (vj. 1836. godine).

► Lončari u Bartulovićima II. /18. LONČAR

- Ivanica, kći Stipanova (1766.*-1853.), neudana. - Matija, kći Stipanova, krizmana 1779. godine, ostalo nepoznato.

Stipanova grana se gasi. U trećoj generaciji nema muškoga potomstva. Ana kći Luke Bartulovića-Šarca udaje se za Marka Lončara iz Rastovca. Lončari dolaze u Bartuloviće na „ženinstvo“ (materinstvo).

3. GRANA MIJNA - „Vrdočani“

3. Mijo (Mihovil) Bartulović (rođ. oko 1700. god.), brat Matin 3.0. „N“ žena Mijina, nepoznato.

3.1. August(in) Bartulović, sin Mijin/Mihovilov (r. 1728.*). 3.1.0 Petruša 1. žena Augustinova, mater Vidova, Tomina.

3.1.1. Vid, sin Augustinov (r. 1751.*). ‡

3.1.2. Toma Bartulović, sin Augustinov (r. 1758.*). 3.1.2.0. Ivanica, žena Tomina (r. 1764.*), kći Mate Varkaša.

3.1.2.1. Josip, sin Tomin (r. 1796.*). ‡ 3.1.2.2. Martin, sin Tomin (r. 1798.*). ‡

- Tadijana, kći Tomina (r. 1789.*). - Jakovica, kći Tomina (r. 1 803.*).

Tomina grana se gasi.

227 Nije poznato tko je Stipanov otac, najvjerojatnije brat Mate Bartulovića -mlađeg.

228 Ana Bartulović kći Lukina, udala se za Marka Lončara. (NAS, Parice). Usp. S. BARTULOVIĆ, (Bartulovići / Zagvoški zaseoci i plemena , Zagvozd-župni list, Godina I. broj1, str. 128) Šarčeva kći u predaji spominje je pod imenom Lepina, što bi bio vjerojatno nadimak. Pravo ime je Ana


BARTULOVIĆ

145

3.1.3. Mate, sin Augustinov i Petrušin,(r. oko 1760), umro prije 1799. god. 3.1.3.0. Jurka, žena Matina (1774.*-1860.), kći Vida Bartulovića.

3.1.3.1. Jure, sin Matin (1797.*-1853.).229 3.1.3.1.0. Lucija, žena Jurina (1802.*-1883.), kći Jozipa Prodana

(vj. 1825. god.).

3.1.3.1.1. Toma, sin Jurin i Lucijin (1827.-1876.). 3.1.3.1.1.0. Ružica, žena Tomina (1824.-1884.), kći Ivana

Bartulovića (vj.1856.).

3.1.3.1.1.1. Jakov, sin Tomin i Ružin (r. 1859.). 3.-1.0. Tomica, žena Jakovljeva (r.1851.), kći

Marijana Čaglja (vj.1883.).

3.-.1.1. Ivan, sin Jakovljev (r./u. 1886.). † 3.-.1.2. Josip, sin Jakovljev (r. 1889.). † 3.-.1.3. Ivan, sin Jakovljev (1890.-1891.). † 3.-.1.4. Jozo, sin Jakovljev (1892.-1914.).

3.-.1.5. Ante, sin Jakovljev (1896.-1977.*). 2.-1.5.0. Jurka, žena Antina (r. 1893.), rođ.

Stapić (vj. 1920.).

3.1.3.1.1.2. Petar, sin Tomin i Ružin (1863.-1940.*). 3.-.2.0. Manda, žena Petrova (1863.-1950), kći

Petra Brkulja (vj. 1892. god.).

2.-.2.1. Stipan, sin Petrov (1892.-1918.). 2.-.2.2. Nikola, sin Petrov (1902.-1904.). † 2.-.2.3. Jure, sin Petrov (r.1909.). ►► Hvar

2.-.2.4. Ivan, sin Petrov (r.1911.). ─ 2.-.2.4.0. Mara, žena Ivanova (r. 1914.), kći

Filipa Tomičića.

- Ivka, kći Petrova (r.1894.), udn. za Matu Bartulovića.

- Mara, kći Petrova (r.1897.), udn. za Matu Čaglja. - Pilipa, kći Petrova (r.1901.). ►► Austrija - Matija, kći Petrova (r.1906.), neudana. - Kata, kći Petrova (r.1914.), udana za Juru

Bonačića.

229 Jure sin Matin u popisu obitelji 1806. godine, živi u obitelji sa svojim djedom (majčinim ocem) Vidom Bartulovićem. Jurin otac je umro, a Vid nije imao (preživjelih) muških potomaka pa je njegova kći Jurka ud. pok. Mate Bartulovića nastavila živjeti sa njim (tako je Jure baštinio majčino očinstvo).


BARTULOVIĆ

146

3.1.3.1.1.3. Mijo, sin Tomin (r. 1866.). ►► Vrisnik, Hvar 3.-.3.0. Matija, žena Mijina, kći Jure Gurdulića, vj.

1908. u Vrisniku.

3.1.3.1.1.4. Mate, sin Tomin i Ružin (1871.-1921.*). ─ 3.-.4.0. Jurka, žena Matina (1878.-1954.), kći Mate

Prodana (vj. 1901.).

3.-.4.1. Marko, sin Matin (r. 1903.). ─ 3.-.1.0. Matija, žena Markova (1906.-

1934.), kći Tadije Gaće. 3.-.1.0. Ana, 2. žena Markova (r. 1909.), kći

Marka Mušure.

3.-.4.2. Pavao, sin Matin (r. 1908.). ─ 3.-.2.0 Cvita, žena Pavlova (r. 1910.), kći

Tome Čaglja.

3.-.4.3. Ante, sin Matin (1914.-1918.). †

3.-.4.4. Ante, sin Matin. ►► Opuzen 2.-.4.4.0. Perina, žena Antina (r. 1915),

kći Jakova Obrvana iz Opuzena.

- Ruža, kći Matina (r. 1904.). ⧖ - Ana, kći Matina (r. 1906.). ⧖ - Milica, kći Matina (r. 1910.). ⧖

3.1.3.1.2. Luka, sin Jurin i Lucijin (1835.-1874.). 3.1.3.1.2.0. Matija, žena Lukina (1833.-1915.), kći Andrije

Alagića (vj. 1861. godine).

3.1.3.1.2.1. Marko, sin Lukin (1866.-1896.). 3.-.1.0. Mara, žena Markova (1863.-1930.), kći

Tome Mušure (vj. 1889.).

3.-.1.1. Marijan, sin Markov (r.1889.). ►►Amerika, neoženjen.

3.-.1.2. Mate, sin Markov (r./u. 1893.). † 3.-.1.3. Mate, sin Markov (r./u. 1896.). † 3.-.1.4. Mate, sin Markov (r. 1902.). ⧖

- Matija-Danica, kći Markova (r. 1894.). ►► - Jurka, kći Markova (1897.-1913.), umr. djevoj. - Kata, kći Markova (r. 1900.), udana za Lovru

Serdarevića. - Milica, kći Markova (r. 1904.), udana za Juru

Bartulovića..

3.1.3.1.2.2. Marijan, sin Lukin (1869.-1887.), umro momkom.


BARTULOVIĆ

147

3.1.3.1.2.3. Jure, sin Lukin (1871.-1938.). 3.-.3.0. Ružica, žena Jurina (1877.-1928.), kći

Mate Katušića (vj. 1902.). 3.-.3.1. Mate, sin Jurin (r. 1907.). ─

2.-.3.1.0. Kata, žena Matina (r. 1917), kći Tome Mušure.

3.-.3.2. Ivan, sin Jurin (r. 1910.), neoženjen.

3.-.3.3. Stipan, sin Jurin (1912.-1914.). † 3.-.3.4. Stipan, sin Jurin (1916.-1917.). †

Kćeri Jurine: Ana (r. 1904.), Matija (r.1907. †), Mara†, Mila …

- Mara, kći Lukina (r. 1862.). - Matija, kći Lukina (r. 1864.), udana za Petra Katušića.

3.1.3.1.3. Martin, sin Jurin i Lucijin (r. 1838.). ‡

- Ivanica, kći Jurina (r. 1825.), udana za Antu Bartulovića. - Matija, kći Jurina (r. 1832.).

- Pavica, kći Jurkina (1799.*-1847.), nezakonita, neudana.

3. GRANA MIJNA - 3.2.4. Ogranak Petrov- „Breveti“

3.1.0. Ivanica, 2. žena Augustinova (1746.*-1819.), kći Jure Sulića.

3.1.4. Petar, sin Augustinov (1779.*-1867.). 3.1.4.0. Lucija, žena Petrova, rođena Čikeš, vjenčani 1814. u Žeževici.

3.1.4.1. Ivan, sin Petrov (1820.-1895.). 3.1.4.1.0. Ivanica, žena Ivanova (1827.-1905.), kći Marka Munitića

iz Grabovca (vj.1852.).

3.1.4.1.1. Mate, sin Ivanov (1853.-1920.). 3.1.4.1.1.0. Augustina, žena Matina (1864.-1888.), kći Ivana

Svaguše (vj. 1884.).

3.1.4.1.1.1. Ivan, sin Matin (1887.-1957.). ─ 2.-1.0. Filipa, žena Ivanova (1891.-1959.), kći

Ivana Bartulovića. (vj. 1918.). - Mara, kći Matina (r. 1885.), udana za Miju Buljubašića.

3.1.4.1.2. Toma, sin Ivanov (r. 1856.).

3.1.4.1.3. Jure, sin Ivanov (1863.-1940.*). ─ 3.1.4.1.3.0. Mara, žena Jurina (1870.-1948.), kći Mije Drlje

(vj. 1892.).

3.1.4.1.3.1. Marko, sin Jurin (r. 1900.). ⧖ 3.1.4.1.3.2. Mijo, sin Jurin (r. 1893.). ►► Amerika


BARTULOVIĆ

148

3.1.4.1.3.3. Šimun, sin Jurin (r. 1902.). ►► Slavonija

3.1.4.1.3.4. Ante, sin Jurin (r. 1904.). ►►

3.1.4.1.3.5. Ivan, sin Jurin (r. 1909.). ─ 3.-.4.0. Tomica, žena Ivanova (r. 1910.), kći

Ante Brzice (vj. 1935.).

- Ivka, kći Jurina (1895.-1897.), umrla djetetom. - Jurka, kći Jurina (r. 1897.), udana za Antu Stapića. - Matija, kći Jurina (r. 1907.), udana u Rakiće. - Kata, kći Jurina (r. 1914), udana za Stipana Maslića.

3.1.4.1.4. Stipan, sin Ivanov (1869.-1943.*). 3.1.4.1.4.0. Mara, žena Stipanova (r. 1871.), kći Mate


3.1.4.1.4.1. Ante, sin Stipanov (1898.-1918).230

3.1.4.1.4.2. Marijan, sin Stipanov (r. 1902.). ►► Amerika

- Iva, kći Stipanova (r. 1907.), udana za Juru Stapića.. - Ana, kći Stipanova (r./u. 1910.). † - Milica, kći Stipanova (r. 1911.), udana za Franu Troskota. - Fila, kći Stipanova (r. 1913.), udana za Jakova Mušuru.

- Tomica, kći Ivanova (r.1859.), udana za Antu Mušuru. - Ivanica, kći Ivanova (r.1871.), udana za Juru Drlju.

- Ivanica, kći Petrova (1815.*-1833.), umrla djevojkom (ubio je grom). - Antica, kći Petrova (1825.-1889.), udana za Tomu Tomičića. - Tomica, kći Petrova (1828.-1879.), udana za Juru Mušuru (vj. 1851.) - Jele, kći Petrova (r. 1835.), udana za Ante Buljubašića.

3.1.5. Pava, 231 (r. oko 1780.). ╢ 3.1.5. Matija, žena Pavlova rođ. Pilj - Mara, kći Pavlova (r. 1818.), udana za Jerka Kristića.

3.1.6. Jure, sin Augustinov, krizman 1792. godine, umro prije 1806. ‡

3.1.9. Anton,232 sin Augustinov (1793.). ‡

- Petruša, kći Augustinova i Ivaničina, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

- Jakovica, kći Mije Bartulovića (1734.*/1725*- 1822.), udana za Miju Stanića.

230 Poginuo u I. svjetskom ratu. 231 Pavla nema upisana u knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113),

232 O Antonu nema nikakvih podataka nakon 1806. godine. Najvjerojatnije je umro prije 1818. godine, jer od te godine imamo sačuvane (još uvijek necjelovite) podatke o umrlima.


BARTULOVIĆ

149

4. GRANA JURINA -„Jurinovci“

4. Jure Bartulović (rođ. oko 1710. god.) brat Matin ili stričević Matin. 4.0. Mara (Marija) žena Jurina, rođena Mušura.

4.1. Ivan Bartulović sin Jurin (r. 1748.*). ╡ 4.1.0. Ivanica, žena Ivanova (r. 1754.*), kći Ivana Varkaša (Dedića).

4.2. Bariša, sin Jurin (1751.*.-1830.) 4.2.0. Matija,233 žena Barišina (1756.*-1829.), kći Mije Varkaša (Dedića).

4.2.1. Jure, sin Barišin (1792.*-1857.). 4.2.1.0. Matija, žena Jurina (r. 1790.*), kći Ivana Stanića (vj.1818.).

4.2.1.1. Anton/Ante, sin Jurin (1819.-1885.). 4.2.1.1.0. Ivanica, žena Antina (1825.*-1912.), kći Jure Bartulovića

Matina, vjenčani 1851. godine.

4.2.1.1.1. Jozip, sin Antin (1855.-1916.). 4.2.1.1.1.0. Iva, žena Jozipova (1859.-1942.), kći Mije Gaće

(vj. 1884.)

4.2.1.1.1.1. Ivan, sin Jozipov (r. 1885.). ►► Amerika

4.2.1.1.1.2. Ante, sin Jozipov (r. 1889.). ─ 3.-2.0. Iva, žena Antina (r. 1898.), kći Mate Šute

(vj. 1919.).

4.2.1.1.1.3. Stipe, sin Jozipov (r. 1894.). ►► Amerika

4.2.1.1.1.3. Mate, sin Jozipov (r. 1898.), umro djetetom

4.2.1.1.1.4. Jure, sin Jozipov (r. 1906.). 3.-4.0. Milica, žena Jurina (r. 1904), kći Marka

Bartulovića (vj. 1933).

- Mara, kći Jozipova (r.1888.), udana za Tomu Čaglja. - Ana, kći Jozipova (r.1891.), udana za Miju Prodana. - Filipa, kći Jozipova (r.1895.), udn. za Stipana Bartulovića. - Manda, kći Jozipova (r.1897.), udana za Ivana Varkaša. - Matija, kći Jozipova (r.1901.), udana za Tomu Čaglja.. - Cvita, kći Jozipova (1900.-1901.), umrla djetetom. - Kata, kći Jozipova (r.1904.), udana za Antu Tomičića.

4.2.1.1.2. Mijo, sin Antin (r. 1858.).╢ 4.2.1.1.2.0. Iva, žena Mijina (r. 1873.-1958.*), kći

Marijana Dedića (vj. 1893.).

- Joza, kći Antina (r.1852), udana za Marka Čaglja. - Pera, kći Antina (1862.-1934.*), udana za Jozu Gaću. - Matija, kći Antina (r.1867.), udana za Nikolu Škaru iz Grab.

233 U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), upisana je kao kći Jozipa Varkaša (Dedića). Točan upis je iz Matice umrlih Zagvozda (NAS, Parice), kći Mije Varkaša-Dedića..


BARTULOVIĆ

150

4.2.1.2. Mate, sin Jurin (1821.-1900.). 4.2.1.2.0. Jurka, žena Matina (1830.-1856.), kći Tome Stapića

(vj.1851.).

4.2.1.2.1. Ivan, sin Matin (1852.-1930.*). 4.2.1.2.1.0. Matija, žena Ivanova (1854.-1932.*), kći Marka

Lončara (vj. 1879.).

4.2.1.2.1.1. Mate, sin Ivanov (1879.-1880.). †

4.2.1.2.1.2. Mate, sin Ivanov (r. 1881.). ─ 3.-.2.0. Iva, žena Matina (r.1894.), kći

Petra Bartulovića (vj. 1918.).

4.2.1.2.1.3. Marijan, sin bl. Ivanov (r./u. 1884.). † 4.2.1.2.1.4. Jure, sin bl. Ivanov (1884.-1913.), neoženjen. 4.2.1.2.1.5. Ante, sin Ivanov (r. 1886.). ►► Amerika 4.2.1.2.1.6. Stipan, sin Ivanov (r./u. 1890.). † 4.2.1.2.1.7. Nikola, sin Ivanov (r. 1894.). ⧖

- Iva, kći Ivanova (r. 1880.), umrla djetetom. - Jurka, kći Ivanova (r.1887.), udana za Marijana Drlju. - Filipa, kći Ivanova (r.1891.), udn. za Ivana Bartulovića. - Manda, kći Ivanova (r.1897.), umrla djetetom.

4.2.1.2.2. Marijan, sin Matin (1857.-1910.). 4.2.1.2.2.0. Ana, žena Marijanova (r. 1869.-1944.), kći Mate

Mlikote (vj. 1891.).

4.2.1.2.2.1. Stipan, sin Marijanov (1891.-1893.). † 4.2.1.2.2.2. Marko, sin Marijanov (1893.-1894.). † 4.2.1.2.2.3. Nikola, sin Marijanov (1896.-1899.). † 4.2.1.2.2.4. Nikola-Josip, sin Marijanov (r. 1899.).

►► Zagreb.

4.2.1.2.2.5. Marko, sin Marijanov (1903.-1918.). †

4.2.1.2.2.6. Ivan, sin Marijanov (1906.-1947.). 3.-.6.0. Tomica, žena Ivanova (r. 1909.), kći

Stipana Stanića (vj. 1937.)

- Mila, kći Marijanova (r. 1894.), udana za Matu Milića. - Mara, kći Marijanova (r. 1901.), udana za Josipa Mušuru. - Iva-Ljubica (r. 1909.), udana za Nikolu Popovića.

4.2.1.2.3. Andrija, sin Matin (1859.-1889.), neoženjen.

4.2.1.2.4. Toma, sin Matin (1862.-1940.). 3.2.1.2.4.0. Matija, žena Tomina (r. 1872.), kći Šimuna

Stanića (vj.1892.).


BARTULOVIĆ

151

4.2.1.2.4.1. Stipan, sin Tomin (r.1899.). ─ 3.-0. Ana, žena Stipina (r. 1901.), kći Petra

Kristića (vj. 1926.).

4.2.1.2.4.2. Frane, sin Tomin (1914.-1944.*), neoženjen.

- Iva, kći Tomina (r. 1892.), udana za Josipa Mlikotu. - Kata, kći Tomina (r. 1895.), udana za Juru Raku. - Ana, kći Tomina (r. 1910.), umrla djevojkom.

4.2.1.2.5. Šimun, sin Matin (1866.-1893.), umro momkom.

- Matija, kći Matina (r. 1854.),udana za Ivana Raku. - Manda, kći Matina (r. 1868.), udana za Jozu Dedića. - Mara, kći Matina (r. 1871.), udana za Stipana Bartulovića..

4.2.1.3. Frane,234 sin Jurin (1825.-1911.). ‡

4.2.1.4. Stipan, sin Jurin (1829.-1887.). 4.2.1.4.0. Ruža, žena Stipanova (1833.-1905.), kći Tome Stapića

(vj.1856.). - Jurka, kći Stipanova (r. 1860.), udana za Matu Gaću.

4.2.1.5. Marko, sin Jurin (1834.-1918.). 4.2.1.5.0. Antica, žena Markova (1845.-1928.), kći Mate Birčića,235

(vj.1869.).

4.2.1.5.1. Pilip/Filip, sin Markov (1872.-1937.). ►

►U Milićima na ženinstvu

4.2.1.5.2. Mate, sin Markov (r./u. 1874.). † 4.2.1.5.3. Jozo, sin Markov (r. 1878.). †

4.2.1.5.4. Frane, sin Markov (1880.-1958.). 4.2.1.5.4.0. Iva, žena Franina (r.1879.), kći Tome Svaguše Sinovi Franini: Marko (r. 1905.), Ivan (r. 1911.), Mate (r.

1914.), Josip, Stjepan. Kćeri Franine: Kata (r. 1907.), Mila.

4.2.1.5.5. Jozo, sin Markov (r. 1883.), neoženjen.

4.2.1.5.6. Petar, sin Markov (1889.-1918.).236 4.2.1.5.3.0. Iva, žena Petrova (r. 1899.), kći Jozipa Čaglja

(vj. 1915.).

- Matija, kći Markova (1870.-1954.*), udana za Klemu Kristića. - Jurka, kći Markova (r. 1875.), udana za Petra Bartulovića.

234 Frane je znameniti pomorac.

235 Antica je u zagvoškim maticama jednom upisana s prezimenom Birčić, a jednom Munitić.

236 Umro od „španjolice“, kao i drugi Bartulovići umrli kroz 1918. godinu.


BARTULOVIĆ

152

4.3. Mijo, sin Jurin (r.1752.*). 4.3.0. Ana, žena Mijina (r.1770.*), kći Grge Varkaša.(Dedića).237 (4.3.0. Mara, žena Mijina (1755.-1840.), kći Mije Glavaša)238

4.3.1. Jakov, sin Mijin i Anin(1806.*-1894.). 4.3.1.0. Jakovica, žena Jakovljeva (1807.-1888.),kći Marka Mušure

(vj. 1834.).

4.3.1.1. Mijo, sin Jakovljev (1846.-1937.*). 4.3.1.1.0. Mare, žena Mijina (1856.-1916.), kći Ivana Tomičića,

(vj. 1875.god.).

4.3.1.1.1. Mate, sin Mijin (1876.*-1891.), umro djetetom.

4.3.1.1.1. Ivan,239 sin Mijin (1883.-1915.). ─ 4.3.1.1.1.0. Ana, žena Ivanova (r. 1880.), kći Nikole

Tomičića (vj 1907.).

4.3.1.1.1.1. Mijo, sin Ivanov (r. 1909.). ─ 3.-.1.0. Jurka, žena Mijina, kći Josipa

Serdarevića.

4.3.1.1.1.2. Nikola, sin Ivanov (r. 1912.). ►► Amerika

- Mara, kći Ivanova (r./u. 1907.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1910.), udana za Antu Bartulovića. - Iva, kći Ivanova (r. 1914.), udana za Ivana Čaglja.

4.3.1.1.2. Marko, sin Mijin (1886.-1888.), umro djetetom.

4.3.1.1.3. Ante, sin Mijin (r. 1888.). ►► Amerika

4.3.1.1.4. Mate, sin Mijin (r./u. 1891.). †

4.3.1.1.5. Mate, sin Mijin (r. 1892.). ─ 3.3.1.1.5.0. Iva, žena Matina (r. 1894.), kći Mate Mušure

(vj. 1915.).

- Ivka, kći Mijina (r.1894.), udana za Antu Milića Ivanova - Kate, kći Mijina (1895.-1896.). umrla djetetom.

- Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1835.) - Ane/Antica, kći Jakovljeva (1837.-1885.), udana za Petra Čaglja. - Mare, kći Jakovljeva (r. 1839.), udana za Marijana Pirića. - Jele, kći Jakovljeva (1844.-1883.). - Matija, kći Jakovljeva (1850.-1853.), umrla djetetom. - Lucija, kći Jakovljeva (1852.-1884.), udana za Petra Stapića-Pićolca.

237 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.

238 Matične knjige umrlih župe Zagvozd, godina 1840. (NAS, Parice). Neobjašnjivo je tko je žena Mije Bartulovića, Ana Varkaš ili Mara Glavaš. Postoje oprečni povijesni dokumenti (jednom je upisana Ana, a jednom Mara) pa je teško donijeti pravi zaključak.

239 Umro 26.5. 1915. godine u Tuzli, vojnik.


BARTULOVIĆ

153

4.3.2. Ivan, sin Mijin (r. 1805.*). 4.3.2.0. Jurka, žena Ivanova, kći Ante Turića iz Župe. 4.3.2.1. Jure, sin Ivanov (r. 1847.*)

3.3.2.1.0. Jurka, žena Jurina (r.1854.), kći Stipana Mlikote (vj. 1875.).

- Petruša, kći Mijina (r. 1794.*). - Vida, kći Mijina (1796.*-1875.), udana za Ivana Čelana-Mušuru. - Mara, kći Mijina (1799.-1878.), udana za Barišu Stanića. - Manda, kći Mijina (r.1803./1800.*), udana za Andriju Maslića Markova. - Jela, kći Mijina (1803.-1871.), udana za Luku Stanića Božina. - Mande, kći Mijina (1800.*-1882.), udana za Andriju Maslića.

- Ana, kći Jurina i Marijina - Kata, kći Jurina (1747.*-1837.), udana za Tomu Dedića. Ostali:

- Dujam, sin Ivaničin (r.1855.). ⧖ Obitelji Bartulovića koje su izumrle u 18. stoljeću

a.1. Ivan Bartulović ( rođ. oko 1740.god). a.1.0. Lucija, žena Ivanova a.1.1. Anton, sin Ivanov i Lucijin (rođ. oko 1770.god). - Petruša, kći Ivanova i Lucijina, krizmana 1779. godine, ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Ivanova i Lucijina, krizmana 1779. godine, ostalo nepoznato.

Ivanova grana se gasi. Godine 1806. u popisu obitelji i duša župe Zagvozd, nema obitelji Ivana Bartulovića niti njegovih potomaka. 240

b.1. Tadija Bartulović (rođ. oko 1760. god.).

b.1.0. Šima, žena Tadijina, ostalo nepoznato. b.1.1. Andrija, sin Tadijin (rođ. oko 1790.god)

Tadijina grana se gasi. Godine 1806. u popisu obitelji i duša župe Zagvozd nema obitelji Tadije Bartulovića niti njegovih potomaka. 241

c.1. Grgo Bartulović (rođ. oko 1760.god.).

c.1.0. Manda, žena Grgina - Matija, kći Grgina, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato Grgina grana se gasi. Godine 1806. u popisu obitelji i duša župe Zagvozd nema

obitelji Grge Bartulovića niti njegovih potomaka.

240 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, str. 19r -26v. 241 Isto.


BARTULOVIĆ

154

3.1. Bartulovići u Milićima

Pilip (Filip) Bartulović sin Markov iz Bartulovića oženio je Ivu kći Ivana Milića i otišao na ženinstvo u Miliće. 242

3.2.1.5.1. Pilip/Filip, sin Markov (1872.-1937.).

1. Pilip/Filip, sin Markov (1872.-1937.). 1.0. Iva, žena Filipova (r. 1875.), kći Ivana Milića (vj. 1897.).

1.1. Mate, sin Pilipov (r. 1907.). ─ 1.1.0. Manda, žena Matina (r. 1903.), kći Ivana Milića (vj. 1938.).

1.1. Luka, sin Pilipov (r. 1922.), neoženjen, pog. u II. svj. ratu.

- Filipa, kći Pilipova (r. 1898.), udana za Stipu Milića. - Matija, kći Pilipova (r. 1903.), udana za Križana Pilja iz G. Župe. - Mara, kći Pilipova (r. 1906), udana u Pilje, G. Župa. - Antica, kći Pilipova (r. 1910.), neudana. - Iva, kći Pilipova (r. 1912.), neudana.

242 U matici rođenih upisan je imena Pilip, a u svim kasnijim dokumentima upisivan je imenom Filip (DAST-179, NAS-Parice, ŽAZG)


BRNAS

155

4. BRNAS

Brnasi se u Zagvozdu prvi put spominju 1726. godine kad je Venecija stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se navodi obitelj Stipana Brnasovića s 8 osoba.243 Brnasa nema na Calergijevu popisu izbjeglih Zagvožđana 1686. godine,244 iz čega bi se dalo zaključiti da su u razdoblju između 1686. do 1726. godine doselili u Zagvozd ili su u pripadali jednom od starijih zagvoških plemena i u istom razdoblju promijenili prezime u Brnasović što je bio čest slučaj toga doba.

Prema predaji na koju se poziva Vrčić, Brnasi su najprije živjeli između Mucića i Milića odatle su sišli početkom 18. stoljeća u Donje Brnase. Mletački katastar 1726. godine bilježi kuću Stipana Brnasovića na području današnjih Brnasa, Podvornica kod Liskovca245 (gdje su i danas Brnasove kuće). Početkom 20. stoljeća iz Brnasa Donjih neki odseliše na brig u Kristiće.246 Druga predaja navodi da su starinom Brnasi stanovali u Šipašniku ispod Radića, a odatle se spustili na današnju lokaciju

Ako prihvatimo pretpostavku da su Brnasi živjeli u blizini Mucića, odnosno u Šipašniku ispod Radića, što bijaše prije mletačke, a u doba turske uprave, onda zasigurno Brnase možemo smatrati starim zagvoškim plemenom, odnosno da su Brnasi grana jednog od starosjedilačkih zagvoških plemena. Mletački katastar i podjela zemlje 1726. godine247 i skice mletačkoga katastra na području između Milića i Mucića na lokalitetu zvanom „Viganj“ bilježe ruševine kuća koje pripadaju Stipanu Brnasoviću, što potvrđuje da su u 17 stoljeću tu živjeli Brnasi. Podjelom zemlje 1726. godine pojedina zemljišta pripadala u jednakim dijelovima Brnasima i Piplicama (Mucićima), isto tako Brnasima i Katušićima. Zemljišta od crkve do Mucića bilo je u vlasništvu Brnasa i Piplica (Mucića), a ispod crkve prema Biokovu Brnasa i Katušića.248 Prije selidbe zagvoškoga stanovništva u doba Morejskoga rata i selidbi početkom 18. stoljeća te prije dolaska mletačke uprave; na području koji je između Mucića, Brnasa, Katušića i crkve, živjeli su stari stanovnici Režići.249 Sve to upućuje na još uvijek nesiguran zaključak, da su Brnasi starinom bili

243 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Selo Zagvozd okrug Imotski, kutija 22, list 21r. DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 68r, 68v.

244 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, listovi 476r – 477r.


246 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.112., Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 291-292., III izdanje, Imotski 2010. str. 322.

247 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 1-126., DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd, fol. 15.

248 Isto.

249 Isto. U zabilješkama i popisima zemljišta nalazimo tragove da su pojedina zemljišta bila u vlasništvu Režića. Kako kuće u vlasništvu Režića nisu zabilježene, raspodijeljene su zemlje na nove vlasnike: Muciće, Piplice, Brnase i Katušiće.


BRNAS

156

sigurno jedno od starih zagvoških plemena.250 Nema povijesnih dokumenata da su Brnasi početkom krajem 17. i početkom 18. stoljeća od nekud doselili.

Isprva su Brnasi pisani Brnasović, a kroz 18. stoljeće pišu se Brnas i Brnasović a od početka 19. stoljeća do danas Brnas. Od godine 1726., pa sve do početka 20. stoljeća Brnasi žive u jednoj obitelji.251

Prezime Brnas je po podrijetlu patronimik, jer je izvedeno od muškoga imena prvonositelja „Brnasa“, što je umanjenica od muškoga imena Brnadin, Brnardin i Brnado. Brnadin je od Brnardin ispadanjem glasa „r“. Brnardin je od tal. Bernardina, umanj. od Bernarda < njem. Bernhard = hrabar kao medvjed.

Brnasi u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

Od početka 18.. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima nalazimo podatke o broju obitelji Brnasa u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.252


Ime i prezime Broj osoba

1726. 1 Stipan Brnasović (Stipan Burnasouich) 8 1733. 1 Stipan Brnas 8 1806. 1 Tadija Brnas 9 1846. 1 Mate Brnas p. Stipana - 1876. 1 Stipan Brnas p. Mate -

250 Iako nema povijesnih dokumenata, nameće se nesiguran zaključak da bi Brnasi najprije mogli biti potomci Marka Katušića koji se spominje 1686. godine.

251 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. godine i upisnik kuća 1876. godine (DAST-152), Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, list 19 i 20 (ŽAZG)

252 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152). Svi ovi dokumenti upućuju da su Brnasi u bliskoj vezi s Katušićima , malo manje s Režićima ili Piplicama - što ne isključuje, ali niti potvrđuje da su Brnasi jedna od grana navedenih plemena/rodova.


BRNAS

157

Poimenični popis osoba iz roda Brnas od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis osoba sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Podatci o stanovništvu Brnasa iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci. Postojalo je sigurno u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu navedene (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Brnasa jer nisu imali potomstva. Iz poimeničnog popisa se može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo od njegovih pisanih početaka do danas.

I. generacija

I.1. Stipan Brnasović (rođ. oko 1680. godine. I.1.0. „N“, žena Stipanova, nepoznato.

I-2. „N“, brat/ braća Stipanova, nepoznato.254

II. - VII. generacija

1. Grgo Brnas, sin Stipanov (rođ. oko 1715. godine). 1.0. Lucija, žena Grgina, rođena Lovrinčević.

1.1. Tadija Brnas, sin p. Grge (1743.*-1825.). 1.1.0. Manda,255 žena Tadijina (1744.*-1826.), kći Mate Matkovića (M. Dolac).

1.1.1. Marko, sin Tadijin (1785) krizman 1792. godine. 1.1.1.0. Pavica, žena Markova (1786.), kći Jure Božinovića (Maršića).

- Ružica, kći Markova (1816.*-1821.), umrla djetetom. - Tadijana, kći Markova (rođ.1820.).

1.1.2. Stipan, sin Tadijin (1787.*-1842.). 1.1.2.0. Manda, žena Stipanova (1789.-1855.), kći Luke Brstila, vj. 1811.

god. u Medovu Docu .

1.1.2.1. Mate, sin Stipanov (r. 1817.*).

253 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

254 Prema podatcima iz 1733. godine Stipan je imao brata/braću i sestara. U obitelji je šest odraslih osoba i dvoje djece (NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine).

255 Manda Matković je iz Medova Doca. Jednom je upisana kao kći Ivana Matkovića u Stanju duša 1806. godine, a u Matici umrlih upisana je kao kći Mate Matkovića što bi bio točan podatak.


BRNAS

158

1.1.2.1.0. Jurka, žena Matina (1825.-1907.), kći Andrije Buljubašića (vj. 1857. godine).

1.1.2.1.1. Stipan, sin Matin (1859.-1887.). ┤

1.1.2.1.2. Rajmundo/Jure, sin Matin (1863.-1943). /bl. 1.1.2.1.2.0. Mara, žena Rajmundova (r. 1870.), kći Šimuna

Čaglja (vj. 1882.).

1.1.2.1.2.1. Stipan, sin Rajmundov (r. 1893.). ─ 1.-.1.0. Iva, žena Stipanova (r. 1898.), kći

Martina Brzice (vj. 1926.).

1.1.2.1.2.2. Ivan, sin Rajmundov (r. 1894.). ─ 1.-.2.0. Matija, žena Ivanova (r. 1904.), kći Tome


► Brnasi u Kristićima ► 1.1.2.1.2.3. Josip, sin Rajmundov (1897.-1973.). ─ 1.-.3.0. Iva, žena Josipova (r. 1896.), kći Mate


1.1.2.1.2.4. Mate, sin Rajmundov (r. 1899.). ─ 1.-.4.0. Ana, žena Matina (r. 1899.), kći Kleme

Krištića (vj. 1921.). 1.-.4.0. Joza, 2. žena Matina (r. 1903.), kći Mate

Mušure (vj. 1929.).

1.1.2.1.2.5. Martin, sin Rajmundov (1900.-1918.). 256

► Brnasi u Kristićima ► 1.1.2.1.2.6. Marko, sin Rajmundov (r. 1905.). ─ 1.-.6.0. Milica, žena Markova (r. 1907.), kći Jure

Krištića (vj. 1929.).

1.1.2.1.2.7. Juraj, sin Rajmundov (1907.-1911.). †

- Marija, kći Rajmundova (1903.-1918). † - Iva, kći Rajmundova (r. 1909), udana za Jakova Čaglja. - Ana, kći Rajmundova (r. 1911), neudana. - Milica, kći Rajmundova (r. 1914). ⧖

- Matija, kći Matina (r. 1861.), udana za Petra Kurtovića. - Augustina, kći bl. Matina (1863.-1917.).

1.1.2.2. Ivan, sin Stipanov (r. 1823.), umro djetetom.

1.1.2.3. Ivan, sin Stipanov (1833.-1880.). ┤

- Ivanica, kći Stipanova (1815.*-1887.), udana za Juru Brzicu, udana udovicom za Juru Mucića.

- Kata, kći Stipanova (rođ. 1819.), udana za Jakova Šćurlu iz M. Doca. - Jurka, kći Stipanova (1824.-1889.), udana za Iliju Kristića.

256 Umro od „Španjolice“.


BRNAS

159

- Jakovica, kći Stipanova (r. 1829.), udana za Grgu Čaglja.

- Tadijana, kći Tadijina (r. 1770.*). - Kata, kći Tadijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Jakovica, kći Tadijina (r. 1779.*).

1.2. Bože Brnas, sin (?) Grgin (rođ. oko.1740. godine). 1.2.0. Ivanica, žena Božina, ostalo nepoznato. - Marta, kći Božina i Ivaničina (rođ. oko 1770.), ostalo nepoznato.

Bože i Ivanica nemaju muških potomaka njihova loza se gasi.

- Jelina, kći Grgina (1736.*-1818.), neudana. - Ilija, sin Jelin, krizman 1779. godine, ostalo nepoznato.

- Marta, kći Grgina (r. 1740.*), neudana. - Jurka, kći Grgina (rođ. oko 1740.god), kuma 1779. god, ostalo nepoznato.

2. don Marko Brnas,257 sin Stipanov (brat Grgin), rođen oko 1720. godine.

- svećenik postaje 1746. godine, kapelan Medova Doca 1749.-1950. i od 1753.-1760. god.,258 župnik u Lovreću 1851. god.. od 1760. kapelan u Zagvozdu. Umro je u Zagvozdu 4. svibnja,259 nema podataka o godini smrti.

- Kćeri Stipanove, nepoznato (prema podatcima iz 1733. godine Sipan je imao najmanje dvije kćeri).260

257 U predaji se spominje da je don Marko Brnas domaći župnik ostavio svoje zemljište za gradnju nove župne kuće na Ćemeru u blizini crkve Velike Gospe. Isti zaključak donosi fra Vjeko Vrčić (Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010., str. 314.), što nije točan podatak, niti se niti ne navodi izvor na kojem temelji svoje zaključke. Toga doba kad je don Marko „učio“ za svećenika, svećenici su morali imati zemljište u vlasništvu kao zalog za njihovo školovanje. U većini slučajeva zemljište je davala obitelj ili najbliža rodbina. Tako je i don Marko Brnasović imao svoje vlastito zemljište (njegovo nasljeđe, baština –patrimonio), koje je ostavio zagvoškoj crkvi, a ne za izgradnju župne kuće. To se zemljište nalazilo pokraj župne kuće (uz Pavlove doce). Godine 1726., dvadeset godina prije nego je don Marko postao svećenik (1746. godine), župna kuća na ćemeru je postojala, a zemljište gdje se nalazi stara župna kuća bilo je u vlasništvu je Crkve Blažene Djevice Marije (Chiesa della B. Vergine Maria), a okolno zemljište je u vlasništvu Piplica (Mucića), Brnasa i Katušića. (DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 74v)

258 NAS, M-67, list 273v.

HDA-1448, Zbirka mikrofilmova matičnih knjiga i popisa obitelji sign. 16 (Matična knjiga rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782., Matična knjiga rođenih Medov Dolac 1782.- 1827.,Matična knjiga vjenčanih Medov Dolac 1782. do 1828. i Matična knjiga umrlih Medov Dolac 1782.-1826.). 259 Zagvoški mrtvar (ŽAZG). 260 Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67).

Petar Matković ♦ Stanovništvo Zagvozda od sredine 17. do početka 20. stoljeća

160

Izvod iz matice vjenčanih župe Zagvozd 1818. god. (NAS, parice, Matična knjiga župe Zagvozd, 1818/4)


BRZICA

161

5. BRZICA

Brzice su staro zagvoško pleme. Prvi pisani trag o Brzicama u Zagvozdu nalazimo u mletačkim dokumentima u zbjegu zagvoškoga stanovništva 1686. godine261 gdje se spominje obitelj Jure Brzice (Zorzi Barizza) od 5 osoba, pa su Brzice starosjedioci u Zagvozdu.

U do sada objavljenoj literaturi nalazili su se nepotpuni podatci podatci prema kojima se Brzice u Zagvozdu spominju prvi put 1726. godine kad je Venecija stvarala zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu.262 U mletačkom popisnom katastru među obiteljima kojima je dodijeljena zemlja navedena je obitelj Luke Brzice s 5 osoba.263 Prema mletačkim katastarskim mapama Brzice su početkom 18. stoljeća živjeli i imali kuće ili na istom području kao i danas.264

Prema predaji na koju se poziva Vrčić, Brzice su doselile u Zagvozd, kao kovačka obitelj, ne navodeći od kuda i u koje vrijeme su doselili.265 Mletački dokumenti ne spominju da su Brzice doseljenici u velikim seobama na prijelazu 17. na 18. stoljeće. Važno je napomenuti da se u doba turske vladavine stanovništvo potpuno demografski izmijenilo i obnovilo. Doseljavalo se i selilo iz Zagvozda i nisu ostavljeni pisani tragovi o migracijama stanovništva kroz stoljeća. Koliko i od kada su Brzice u Zagvozdu, od kud su doselili nije nam poznato. Zagvoška plemena koja spominje Calergijev popis 1686. godine (bez obzira što nam nije poznato od kuda i kada su doselili u Zagvozd), su starosjeditelji u Zagvozdu među kojima su i Brzice. Jesu li Brzice bili starinom kovači, kako se navodi u predaji, nije moguće znanstveno utvrditi. Jedini pisani trag se nalazi u mletačkom popisnom katastru iz 1726. god. gdje se jugozapadno od Brzica spominje lokalitet „viganj“, ali on je toga doba pripadao Brnasima.266

Kako su u doba mletačke uprave, a kasnije i austrijske uprave sve do pred kraj 19. stoljeća, svi službeni dokumenti pisani talijanskim jezikom, tako se i prezime Brzica

261 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, (Proveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico), listovi 476r – 477r. Mletački činovnik upisivao je imena stanovništva na način kako ih je razumio , pa je napisao Barizza. Mlečani su kod upisa za sva zagvoška prezimena koja su počinjala sa dva suglasnika u ovom slučaju „br“ (Brnas, Brzica, Brstilo) umetali suglasnik „a“ ili „u“ između slova „b“ i „r“. (Barnasovich , Bar/z/izza, Barstilouich,)

262 Zagvoški zaseoci i plemena, Zaseok Brzica, Zagvozd-župni list, Godina I. broj 1, str 115.

263 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Selo Zagvozd okruga Imotski, kutija 22, list 21r.

264 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd. fol. 15.

265 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.112. i Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 291. Usp. Zagvoški zaseoci i plemena, Zaseok Brzica, Zagvozd-župni list, Godina I. broj 1, str 115.

266 DAZD-5, kut. 22, list 21r.


BRZICA

162

pisano talijanskom transkripcijom i u više oblika: Berzizza, Barzizza, Berziça, Barzicza, Burziça.267

Brzice su od kraja 17. pa sve do kraja 19. stoljeća živjeli u jednoj obitelji.268 Neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu žive 3 obitelji Brzica.269

Brzice u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća

nalazimo podatke o Brzicama u Zagvozdu, broju obitelji i osoba za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.270



1686. 1 Jure B'rica /Brzica/ (Zorzi Barizza) 5 1726. 1 Luka Brzica (Luca Burziza) 6 1733. 1 Luka Brzica 3 1806. 1 Ivan Brzica 10 1846. 1 Toma Brzica p. Ivana /Braziza - 1876. 1 Brzica, Stipan p. Ivana -

267 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Vizitacije, krizmanici 1798. god. (NAS, M-114), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i upisnik kuća 1876. godine (DAST-152).

268 Isto.


270 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152).


BRZICA

163

Poimenični popis osoba iz roda Brzica od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim


Poimenični popis iz 17. i 18. stoljeća je nepotpun, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci, ali se ipak može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo. Postojalo je sigurno u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Brzica jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I.-1. Jure Brzica (rođ. oko 1640. god.).

II. generacija

II.-n. „N“ sin/sinovi Jurini, ime/na nepoznata (rođ. oko 1670. god.).

III. generacija

III.-1. Luka Brzica (rođ. oko 1700. god.).

IV. - VII. generacija

1. Lovre Brzica, sin Lukin (rođ. oko 1730. god.). 1.0. Mara, žena Lovrina (r. 1734.*), kći Jure Sulića.

1.1. Ivan Brzica, sin Lovrin (1764.*-1838.). 1.1.0. Mara, žena Ivanova (1770.*-1837.), kći Jure Drlje.

1.1.1. Petar, sin Ivanov i Marin, krizman 1779. god., ostalo nepoznato. ‡ 1.1.2. Ivan, sin Ivanov i Marin, krizman 1779. god., ostalo nepoznato. ‡

1.1.3. Petar, sin Ivanov (1793.*-1857.). 1.1.3.0. Šima, žena Petrova (1801.*/1798.*- 1849.), kći Ivana Mucića,

vjenčani 1824. godine.



BRZICA

164

1.1.3.1. Jozip, sin Petrov (1825.-1888.). 1.1.3.1.0. Antica, žena Jozipova (1838.-1906.), kći Antona Čaglja

(vj.1866.).

1.1.3.1.1. Jure, sin Jozipov (r. 1867.-1942.*). 1.1.3.1.1.0. Tomica, žena Jurina (1873.-1905.), kći Mije

Mucića (vj. 1893. god.).

1.1.3.1.1.1. Luka, sin Jurin (r. 1894.). ─ 1.-.1.0. Jurka, žena Lukina (r. 1893.), kći

Šimuna Mucića (vj. 1916.). 1.1.3.1.1.2. Mate, sin Jurin (r. 1897.). ⧖

1.1.3.1.1.3. Stipe, sin Jurin (r. 1898.). ─ 1.-.3.0. Manda, žena Stipanova (r. 1898.), kći

Grge Milića (vj. 1925.).

1.1.3.1.1.4. Marko, sin Jurin (r. 1900.). ►► Amerika

1.1.3.1.1.5. Ivan, sin Jurin (r. 1902.). ►► Slavonija ─ 1.-.5.0. Milica, žena Ivanova, kći Mate Čaglja.

1.1.3.1.2. Ante, sin Jozipov (1874.-1877.), umro djetetom.

1.1.3.1.3. Ante, sin Jozipov (r. 1878.). ─ 1.1.3.1.2.0. Ana, žena Antina (1882.-1970.), kći Josipa

Maslića, (vj. 1905.).

Sinovi Antini: Josip (r. 1914.), Ivan (r. 1915. †), Ivan, Mijo, Stipan

Kćeri Antine: Mara (r. 1908.), Tomica (r. 1910.), Iva (r.1912.).

- Jurka, kći Jozina (1870.-1877.), umrla djetetom.

1.1.3.2. Marko, sin Petrov (rođ. 1839.). 1.1.3.2.0. Lucija, žena Markova (1846.-1903.), kći Ivana Šute

(vj. 1873. godine).

1.1.3.2.1. (Miho) Mijo, sin Markov (1874.-1882.). †

1.1.3.2.2. Josip, sin Markov (1888.-1942.). ─ 1.1.3.2.2.0. Jurka, žena Josipova (r. 1890.), kći Ivana

Stanića (vj. 1911.).

- Kata, kći Markova (1876.-1892.),umrla djetetom. - Mara, kći Markova (r.1879.), udana za Miju Prodana. - Ana, kći Markova (r. 1883.). ⧖

- Jurka, kći Petrova (r. 1824.), udana za Jakova Čaglja. - Ivanica, kći Petrova (r. 1826.), umrla djetetom. - Ivanica, kći Petrova (1829.-1882.), udana za Martina Raku. - Antica, kći Petrova (r. 1842.), udana za Matu Milića.


BRZICA

165

1.1.4. Toma, sin Ivanov (1797.-1852.). 1.1.4.0. Mande, žena Tomina (1797.*/1787.*-1869.), kći Ivana Lončara,

vjenčani 1826. god.

1.1.4.1. Luka, sina Tomin (1827.1892.). ╡ 1.1.4.1.0. Matija, žena Lukina (r.1834.), kći Andrije Drljića

(vj.1863.). - Matija, kći Tomina (1833.*-1885.), udana za Juru Katušića. - Tomica, kći Tomina (1835.-1888.), udana za Stipana Buljubašića. - Kate, kći Tomina (r. 1844.), udana za Jozu Mucića.

1.1.5. Stipan, sin Ivanov (1799.-1882.). 1.1.5.0. Marta,272 žena Stipanova (1804.-1851.), kći Šimuna Kristića

(vj. 1838.).

1.1.5.1. Ivan, sin Stipanov (1839.-1840.).

- Ružica, kći Stipanova (1827.*-1847.). - Tomica, kći Stipanova (r. 1846.).

1.1.6. Jure, sin Ivanov (rođ.1804.).

1.1.6.0. Ivanica, žena Jurina (rođ.1815.),kći Stipana Brnasa (vj. 1843.).

1.1.6.1. Ivan, sin Jurin (1843.-1918.). 1.1.6.1.0. Manda, žena Ivanova (1841.-1913.), kći Jure Mucića

(vj 1867.).

1.1.6.1.1. Martin, sin Ivanov (1867.-1917.).273 1.1.6.1.1.0. Ruža, žena Martinova (r. 1871.), kći Martina

Drlje (vj. 1894.). 1.1.6.1.1.0. Jurka, 2. žena Martinova (1877.-1930.), kći

Jure Mucića (vj. 1897.).

1.1.6.1.1.1. Ivan, sin Martinov (r. 1900.). ►►

1.1.6.1.1.2. Jure, sin Martinov (r. 1902.). ─ 1.-.2.0. Kata, žena Jurina (r. 1908.), kći Ivana

Kristića (vj. 1929.)

- Iva, kći Martinova (r. 1898.), udana za Stipana Brnasa. - Tomica, kći Martinova (1904.-1906.). † - Milica, kći Martinova (r. 1906.). ⧖ - Tomica, kći Martinova (r. 1909.). ⧖ - Ružica, kći Martinova (r. 1911.). ⧖

1.1.6.1.2. Toma, sin Ivanov (1873.-1874.), umro djetetom.

1.1.6.1.3. Toma, sin Ivanov (1875.-1913.).

272 Umrla u Metkoviću (NAS, Parice, Matična knjiga umrlih župe Zagvozd) 273 Umro u Mostaru.


BRZICA

166

1.1.6.1.3.0. Mara, žena Tomina (1876.-1939.*), kći Andrije Stapića (vj. 1899.).

1.1.6.1.3.1. Luka, sin Tomin (r. 1900.). ►► Amerika

1.1.6.1.3.2. Josip, sin Tomin (r. 1903.). ►► Amerika

1.1.6.1.3.3. Marko, sin Tomin (r. 1910.). ─ 1.-.3.0. Matija, žena Markova (r. 1908), kći

Mate Drlje (vj. 1935.).

1.1.6.1.3.4. Ivan, sin Tomin (r. 1913.). ╡ 1.-.4.0. Ana, žena Ivanova (r. 1911.), kći

Martina Kristića.

- Matija, kći Tomina (r.1905.). - Iva, kći Tomina (r.1907.).

1.1.6.1.4. Petar, sin Ivanov (r. 1879.). ►► Amerika 1.1.6.1.4.0. Tomica, žena Petrova r. 1883.), rodom iz

Podgore.

- Iva, kći Ivanova (r.1870.), udana za Marka Prodana. - Jurka, kći Ivanova (r. 1886.), udana za Antu Milića.

1.1.6.2. Toma, sin Jurin (r./u.-1854.). †

- Ruža, kći Jurina (1847.*-1875.), udana za Šimuna Mucića,

- Ivanica, kći Ivanova (1788.), krizmana 1792. godine. - Matija, kći Ivanova (r.1791.*/1789.*-1857.), udana za Miju Buljubašića. - Jelina, kći Ivanova (1796.*-1843.), neudana.

- Ostala djeca Lukina umrla mlada, prije 1733. god., imena nepoznata.


BULJUBAŠIĆ

167

6. BULJUBAŠIĆ

Buljubašići su staro zagvoško pleme. Prezime Buljubašić prvi put je zabilježeno u Zagvozdu 1726. godine kad je Venecija stvarala zemljišnik za područje Zagvozda.274 U popisu obitelji Zagvozda nalaze se obitelji: Marka Buljubašića (Marco Bugliubasich) s 15 osoba, Martina Buljubašića (Martin Bugliubasich) sa 7 osoba, Ivana Buljubašića (Ivan Bugliubasich) s 8 osoba i Andrije Buljubašića (Andria Bugliubasich) sa 6 osoba.

Buljubašića nema na popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva 1686. godine.275 Manje je vjerojatno da su u doselili u Zagvozd krajem 17. ili početkom 18. stoljeća, jer povijesni dokumenti ne spominju nove doseljenike u Zagvozd toga doba. Na popisu zagvožđana nema te godine: Tomičića, Brstila i Buljubašića (plemena koji su nakon dolaska mletačke uprave bili obnašatelji izvršne vlasti u Zagvozdu) Nameću se višestruki zaključci (za koje nema odgovora jer nema pisanih tragova), da su se Buljubašići prije možda drukčije prezivali pa su promijenili prezime prema nadimku (što je bio slučaj kod više prezimena u Zagvozdu) ili nisu izbjegli iz Zagvozda u doba Morejskoga rata u zbjegu 1686. godine, odnosno da su te godine ipak izbjegli i vratili se iz izbjeglištva prije mletačkoga popisa.276

Fra Vjeko Vrčić navodi da su Buljubašići (prema predaji) prije toga doba bili muslimanske vjere, međutim o tome nema dostupnih povijesnih dokumenata, niti činjenica na kojima bi se temeljila predaja.277 Postoje mnogobrojni mletački i crkveni dokumenti s početka 18. stoljeća, kao i više objavljenih publikacija na tu temu, ali nema nijednog povijesnog izvora koji bi ukazivao da su zagvoški Buljubašići bili muslimanske vjere i prešli na kršćanstvo. Naprotiv, godine 1701. na turskom katastarskom popisu

274 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 68r, 69v i 70r .

275 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god, knjiga prva, listovi 474v – 477r.

276 Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja godine 1686., Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str 69.-70. Kovačić zaključuje da se dio stanovništva u izbjeglištvu u selima ispod Zadvarja, vratio na stara ognjišta (U Zagvozd) prije popisa 1686. godine

277 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.112., fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 292.

Usp. Zagvoški zaseoci i plemena, Gornji Buljubašići, Zagvozd -župni list, godina I. broj 1, str. 111.

Neimenovani autor teksta olako i bez ikakvih povijesnih pokazatelja navodi predaju. Predaju ne promatra u kontekstu odgovarajućeg povijesnog razdoblja niti uspoređuje s mogućim povijesnim izvorima. Vjerojatno je predaja da su Buljubašići bili turske vjere nastala kod drugih stanovnika Zagvozda (ne Buljubašića) što je bio čest slučaj koji su drugi radi kojekakve zavisti unosili u predaju priče kojima bi susjedno pleme ponizili.


BULJUBAŠIĆ

168

sela Zagvozda nema muslimanskoga (turskoga) stanovništva, a Zagvozd je te godine još uvijek pod turskom okupacijom.278

Kao podloga toj priči mogla je poslužiti narodna pjesma o sukobu hajduka Jurasa Veića (Zagvožđanin) i Turčina Mehmeda Buljumbaše,279 ali prema pjesmi turčin Buljubaša nije iz Zagvozda on je bosanski niži plemić i sukobili su se na Imotskom polju. Iz svega proizlazi da predaju o podrijetlu Buljubašića treba uzimati s velikom rezervom, ne kao povijesno svjedočanstvo već dio pripovjedačke baštine.

Buljubašići kao i ostala stara zagvoška plemena pripadaju u podjednakoj mjeri istoj etničkoj i vjerskoj skupini. Buljubašići su staro zagvoško pleme, a prezime se formiralo u razdoblju kad i druga zagvoška prezimena krajem 17. stoljeća.

Godine 1726. nedugo nakon dolaska mletačke uprave Buljubašići ne žive na jednom mjestu, već su im mjesta boravišta, stanovanja na više lokaliteta:

˗ Ivanova kuća je u Zelišnici /Ćelišnici (Zelisnicze) kod Prodana na mletačkoj čest. zem. 406, (kasnije Gornji Buljubašići),

˗ Martinova u Oskorušama iznad Drljića (Oscorusse), na mletačkoj čest. zem. 336, (Gornji Buljubašići),

˗ Marko Buljubašić ima kuću u Nadiljku (Nadiliack), mletačka čest. zem. 328 (kasnije Donji Buljubašići).

˗ Andrijina kuća nalazi se na mletačkoj čest. zem. 428. Kimalova podvornica iznad Trnave, što su današnji Pružići.

Buljubašići su među zagvoškim plemenima jedni od najbrojnijih. Danas žive na više lokaliteta odnosno u više zaselaka: Gornji Buljubašići, Donji Buljubašići (Baltići, Kusići), Piplice, Drljići i Butige.

278 Na turskom katastarskom popisu nahije Gorske župe, sela Zagvozda iz 1623. godine upisane su samo dvije muslimanske obitelji i to u Gornjem Zagvozdu, a Buljubašići su živjeli u Donjem Zagvozdu (ako uzmemo za pretpostavku da su živjeli na istoj lokaciji kao danas).

BOA, TD. No. 761 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.861).

279 Andrija KAČIĆ MIOŠIĆ, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, 1756./ 57. izdanje 1999.

Pisma od Jurasa Vejića, silnog junaka, rodom iz Zagvozda.

Usp: Milan GLIBOTA, Pisma od Juras Vejića, Fra Andrije Kačića Miošića., Zagvozd -župni list, Godina II., broj 2, str. 78. i 79.


BULJUBAŠIĆ

169

Stari Buljubašići u „popisima“ obitelji 1726. i 1733. godine (prije podjele) Stari Buljubašići su Buljubašići koji žive u Zagvozdu do sredine 18. stoljeća. Nakon

toga doba Buljubašići se granaju, preseljavaju a neki mijenjaju prezime. Sredinom 18. stoljeća potomci Andrije Buljubašića promijeniti će prezime u Pruže. Unuk Marka Buljubašića, Petar Buljubašić (Donji Buljubašići), promijeniti će prezime u Pirić sredinom prve polovice 19. stoljeća.

Godine 1726. i 1733. u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji „starih“ Buljubašića, prema povijesnim dokumentima.280

God. Ime i prezime Broj obitelji

Broj osoba

1726.

Martin Buljubašić - (Martin Bugliubasich) 1 7 Ivan Buljubašić - (Ivan Bugliubasich) 1 8 Marko Buljubašić- (Marco Bugliubasich) 1 15 Andrija Buljubašić - (Andria Bugliubasich) 1 6

1733.

Martin Buljubašić 1 8 Ivan Buljubašić 1 11 Marko Buljubašić* 1 16 Andrija Buljubašić-Pruže 1 7

- Potomci Martina i Ivana Buljubašića su Gornji Buljubašići i Buljubašići u Piplicama. - Potomci Marka Buljubašića su Donji Buljubašići, Baltići, Kusići i Pirići - Potomci Andrije Buljubašića su Pružići.

280 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD -5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67).


BULJUBAŠIĆ (Gornji Buljubašići)

170

6. 1. Gornji Buljubašići

Gornji Buljubašići su ogranak starog plemena Buljubašić i potomci Martina i Ivana Buljubašića koji se spominju 1726. godine.281 Od Gornjih Buljubašića su Buljubašići u Piplicama koji su tamo došli na ženinstvo početkom 19. stoljeća.

Godine 1846. u Gornjih Buljubašića živi 6 obitelji, a 1876. godine 12 obitelji.282 Početkom 20. stoljeća (uoči I. svjetskoga rata) u Gornjim Buljubašićima živi 13 obitelji Buljubašića i jedna obitelj Babana doseljena na ženinstvo. Početkom 20. stoljeća G. neki odseliše u Argentinu, Australiju a kasnije Slavoniju, i druge veće gradove u Hrvatskoj.

Gornji Buljubašići u „popisima“ obitelji

Godina Br. Obitelji


1726. 2 Martin Buljubašić - (Martin Bugliubasich) 7 Ivan Buljubašić - (Ivan Bugliubasich) 8

1733. 2 Martin Buljubašić 8 Ivan Buljubašić 11

1806.

3

Toma Buljubašić, arambaša 9 Grgo Buljubašić 6 Bože Buljubašić 12

1846.

6

Buljubašić, Andrija p. Tome (ARAMBAŠIĆI) - Buljubašić, Toma p. Grge (TOMINOVCI) - Buljubašić, Mijo p. Bože (IVANOVCI) - Buljubašić, Marko p. Bože ( -) - Buljubašić, Petar p. Bože (PETROVCI) - Buljubašić, Martin p. Bože (MARTINOVCI) -

1876.

12

Buljubašić, Martin p. Bože - Buljubašić, Mijo p. Bože - Buljubašić, Mate p. Petra - Buljubašić, Ivan p. Petra - Buljubašić, Jakov p. Petra - Buljubašić, Jozo p. Andrije - Buljubašić, Mijo p. Andrije - Buljubašić, Ružica ud. Ante - Buljubašić, Marko p. Tome - Buljubašić, Ivan p. Tome - Buljubašić, Jozip p. Tome - Buljubašić, Stipan p. Tome -

281 DAZD-5,Mletački katastarski popis 1726. godine, list 69r-70r.

282 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 (Austrijski katastarski popis posjednika) i kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća)



171

Poimenični popis osoba iz roda Gornjih Buljubašića od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis stanovnika Gornjih Buljubašića sastavljen je kao rodoslovni

prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.283

Poimenični popis iz 17. i 18. stoljeća je nepotpuni, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci, ali se ipak može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo. Postojalo je sigurno u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Buljubašića jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I. 1. Martin Buljubašić (rođen oko 1680. god.). I. 2. Ivan Buljubašić (rođen oko 1680. god.).

- Nije moguće utvrditi neposrednu povezanost I. i II. generacije Buljubašića. Nepoznato je, kojim osobama iz II. generacije je otac Martin, a kojima je otac Ivan Buljubašić.

II. - VIII. generacija

1. GRANA ŠIMUNOVA

1. Šimun Buljubašić (rođen oko 1710. god.). 1.0. Jelina, žena Šimunova (r. 1720.*), kći Mije Mustapića.

1.1. Toma Buljubašić-arambaša, sin Šimunov (1754.*-1834.). 1.1.0. Ivanica 1. žena Tomina, ostalo nepoznato.

1.1.1. Šimun, sin Tomin (r. 1790.*). ‡

1.1.0. Anđa, 2. žena Tomina (r. 1760.*), kći Jure Piplice-Mucića.

1.1.2. Vid, sin Tomin (r. 1794.*). ‡

1.1.3. Luka, sin Tomin i Anđin (1796.*-1845.). ►

►Odselio u Piplice na ženinstvo 6.2. Buljubašići u Piplicama




172

1. GRANA ŠIMUNOVA- 1.1.4. Ogranak Andrijin - ARAMBAŠIĆI

1.1.4. Andrija, sin Tomin i Anđin (1797.*-1854.). 1.1.4.0. Matija, žena Andrijina (1798.-1878.), kći Ilije Čelana-Alagića,

(vj. 1822. god.).

1.1.4.1. Toma, sin Andrijin (1828.-1829.), umro djetetom.

1.1.4.2. Ante, sin Andrijin (1827.-1870.). 1.1.4.2.0. Ruža, žena Antina (1827.-1889.), kći Jakova Buljubašića

Baltića (vj. 1856. godine).

1.1.4.2.1. Marijan, sin Antin (1868.-1939.*). 1.1.4.2.1.0. Mara, žena Marijanova (1872.-1896.), kći Mate

Bakote. 1.1.4.2.1.0. Matija, 2. žena Marijanova (r.1879.), kći Mate

Buljubašića (vj. 1901.).

1.1.4.2.1.1. Ante, sin Marijanov (1902.-1904.). †

1.1.4.2.1.2. Ivan, sin Marijanov (r./u. 1903.).

1.1.4.2.1.3. Ante, sin Marijanov (r. 1908.). ─ ►►Slav. 1.-.3.0. Matija, žena Antina (r. 1907.), kći Mije

Lovrinčevića.

1.1.4.2.1.4. Ivan, sin Marijanov (r. 1911.). ─ 1.-.4.0. Milica, žena Ivanova (r. 1911.), kći

Stipana Bartulovića. Kćeri Marijanove: Iva (r. 1909. †), Mara † ,Mara (r. 1914),

Iva.

1.1.4.2.2. Cvitan, sin Antin (1871.-1950.). ╢ 1.1.4.2.2.0. Matija, žena Cvitanova (r.1879.), kći Stipana

Mlikote (vj. 1905.). 1.1.4.2.2.1. Mijo, sin Cvitanov (1910.-1911.). †

Kćeri Cvitanove: Mara (r/u. 1906.), Ruža (r. 1907.), Matija (r/u. 1912.), Mara (r. 1913.), Iva.

- Jurka, kći Antina (r. 1857.), udana za Juru Radića. - Mara, kći Antina (r. 1859.). - Matija, kći Antina (r. 1863.), udana za Filipa Babana.

1.1.4.3. Jozip, sin Andrijin (r. 1835.). 1.1.4.3.0. Ivanica, žena Jozipova (1847.-1892.), kći Stipana Sulića

(vj. 1868. godine).

1.1.4.3.1. Ivan, sin Jozipov (1873.-1917.) 1.1.4.3.1.0. Iva, žena Ivanova (1876.-1957.*), kći Mate


1.1.4.3.1.1. Ivan, sin Ivanov (1903.-1904.). † 1.1.4.3.1.2. Jozo, sin Ivanov (1905.-1907.). †



173

- Mara, kći Ivanova (r. 1899.), udana za Marka Raku. - Ivka, kći Ivanova i Ivina (r. 1900.), udana za Matu Raku - Tomica, kći Ivanova (r. 1907.), udana za Stipana

Buljubašića-Baltića.

1.1.4.3.2. Josip, sin Jozipov (1876.-1964.*). 1.1.4.3.2.0. Iva, žena Josipova (1885.-1966.*), kći Mate

Buljubašića (vj. 1904.). Sinovi Josipovi: Ivan (r. 1905.), Ante (r./u. 1908. †),

Ante (r./u. 1912. †), Ante (r. 1917. †), Ante (r.1919), Mijo (r. 1922.) i Josip (r. 1931.). ─

Kćeri Josipove: Mara (r. 1906.), Matija (r. 1909.), Iva (r. 1913.), Marija.

1.1.4.3.3. Petar, sin Jozipov (r. 1882.). ‡

1.1.4.3.4. Ante, sin Jozipov (r. 1885.). ‡

- Manda, kći Jozipova (r. 1869.), udana za Franu Bikića. - Ive, kći Jozipova (1879.-1895.), umrla djevojkom.

1.1.4.4. Mijo, sin Andrijin (r.1840.). 1.1.4.3.0. Ivanica, žena Mijina (1848.-1916.), kći Mate Radića

(vj. 1869.). 1.1.4.3.1. Stipan, sin Mijin (1870.-1871.), umro djetetom. 1.1.4.3.2. Ivan, sin Mijin (r./u. 1872.). † 1.1.4.3.3. Jure, sin Mijin (r./u. 1873.). † 1.1.4.3.4. Mate, sin Mijin (1876.-1882), umro djetetom.

- Jurka, kći Mijina (r./u. 1872.). †- Mare, kći Mijina (r. 1880.), udana za Tomu Buljubašića.

- Jurka, kći Mijina (r. 1884.), udana za Marka Pirića.

Mijina grana se gasi.

- Jakovica, kći Andrijina (rođ. 1823.). - Matija, kći Andrijina (rođ. 1824.), udana Za Milić Marijana. - Jurka, kći Andrijina (r. 1825.), udana za Matu Brnasa. - Antica, kći Andrijina (r. 1830.), udana za Matu Buljubašića. - Jakovica, kći Andrijina (1837.-1906), neudana.

- Lucija, kći Tomina (1801.*/1798.*-1847.), udana za Matu Čaglja Jurina. - Ivanica, kći Tomina (r. 1804.*/1802.*-1840.), udana za Lovru Prodana.

- Jurka, kći Šimunova i Jelina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.



174

2. GRANA ILIJINA

2. Ilija Buljubašić (rođ. oko 1720.). 2.0. „N“ žena Ilijina, nepoznato.

2.1. Grgo Buljubašić, sin Ilijin (1748.*-1821.). 2.1.0. Lucija, 2. žena Grgina (1749.), kći Mate Kristića.

2. GRANA ILIJINA- 2.1.1 Ogranak Tomin - TOMINOVCI

2.1.1. Toma, sin Grgin (1778.). 2.1.1.0. Ivanica, žena Tomina (r. 1789.*), kći Antona Sulića

(vj.1810. god.). 2.1.1.1. Jozip, sin Tomin (1805.*-1876.).

2.1.1.1.0. Antica, žena Jozipova (1820.-1849.), kći Lovre Margete (vj. 1844.).

2.1.1.1.1. Anton, sin Jozipov (1845.-1913.). 2.1.1.1.1.0. Manda, žena Antonova (r.1844.-1925.), kći Marka

Pirića (vj. 1873. godine).

2.1.1.1.1.1. Luka, sin Antin (1874.-1879.). 2.1.1.1.1.2. Marijan, sin Antin (1878.-1879.), umro djetetom. 2.1.1.1.1.3. Ivan, sin Antin r. (1884.).

2.-.3.0. Joza, žena Ivanova (1886.-1929.), kći Mije Buljubašića (vj. 1909.).

Sinovi Ivanovi: Mijo (r. 1910.†), Ante (r.1911.†), Ante (r. 1913.†), Ivan (r. 1914.),Mijo (r. 1919.), Marinko (r. 1923.), Jure (r. 1924.). ─

- Iva, kći Ivanova (r. 1916.).

- Matija, kći Antina (1882.-1884.), umrla djetetom. - Iva, kći Antina (r. 1880.),umrla djetetom. - Iva, kći Antina (r. 1887.),udana za Miju Buljubašića.

2.1.1.1.0. Tomica, 2. žena Jozipova (r. 1820.*), kći Pavla Stapića (vj. 1850.) .

2.1.1.1.2. Luka, sin Jozipov (r. 1852.). ‡

2.1.1.1.3. Ivan, sin Jozipov (1859.-1887.). 2.1.2.1.3.0. Ana, žena Ivanova (r. 1855.), kći Mate


2.1.2.1.2.1. Lovre, sin Ivanov (1884.-1892.). †

- Ivanica, kći Jozipova (r. 1852.) - Jurka, kći Jozipova (1850.- 1885.). - Joza, kći Jozipova (r. 1853.). - Mara, kći Jozipova (r. 1857.).

2.1.1.2. Ivan, sin Tomin (1820.-1829.). †



175

2.1.1.3. Marijan, sin Tomin (1822.-1905.). 2.1.1.3.0. Ivanica, žena Marijanova (1833.-1884.), kći Marka

Mlikote (vj.1856.).

2.1.1.3.1. Mate, sin Marijanov (1859.-1930.*). ╢ 2.1.2.3.1.0. Jurka, žena Matina (r. 1858.), kći Stipe

Prodana (vj. 1883.). - Iva, kći Matina (r. 1885.), udana za Josipa Buljubašića.

2.1.1.3.2. Klement, sin Marijanov (1867.-1916.). 2.1.2.3.2.0. Anđelija, žena Jurina (1872.-1933.*), rođ.

Prgomet (vj. 1915.).

2.1.2.3.3. Jure, sin Marijanov (r. 1870.). ►► Slavonija 2.1.2.3.3.0. Matija, žena Jurina (r.1880.), kći Ilije Selaka

(vj. 1917.). Sinovi Jurini: Josip (r. 1920.), Marijan (r. 1924.), ─

2.1.2.3.4. Ilija, sin Marijanov (r./u. 1873.). †

- Marta, kći Marijanova (1863.-1903.), neudana. - Matija, kći Marijanova (r./u. 1876.). †

2.1.1.3. Ante, sin Tomin (1828.- 1829.). †

2.1.1.4. Ivan, sin Tomin (r. 1830.). ┤ 2.1.1.4.0. Iva, žena Ivanova (r.1836), vjenčani 1864. god.

2.1.1.5. Marko, sin Tomin (1835.-1870.). 2.1.1.5.0. Iva, žena Markova, rođ. Žužul (vj.1867.).

2.1.1.5.1. Ivan, sin Markov (1868.-1929.*). 2.1.1.5.1.0. Matija žena Ivanova, rođ. Prgomet (vj 1894.). 2.1.1.5.1.1. Marijan, sin Ivanov (r. 1895.). ─

2.-.1.0. Matija, žena Marijanova (r.1892.), kći Martina Rake (vj. 1919.).

Sinovi Marijanovi: Stipan (r. 1919.), Luka (r. 1921.), Nediljko (r. 1924.), Jure (r. 1926.),

Kćeri Jurine: Mila (r./u.1928.), Mara (r.1933.).

2.1.1.5.1.2. Luka, sin Ivanov (r.1899.). ►► Australija

- Mara, kći Ivanova (r. 1904.), udana za Josipa Žarkovića.

2.1.1.5.2. Stipan, sin Markov (1870.-1912.). ┤ 2.1.1.5.2.0. Mara, žena Stipanova (1867.-1939.*), kći

Jakova Buljubašića (vj. 1896.).

2.1.1.6. Stipan, sin Tomin (1839.-1894.). 2.1.21.6.0. Tomica, žena Stipanova (1835.-1888.), kći Tome Brzice

(vj. 1864.).

2.1.1.6.1. Stipan, sin Stipanov (1859.*-1869). †



176

2.1.1.6.2. Stipan, sin Stipanov (r. 1869.). ‡

2.1.1.6.3. Jure, sin Stipanov (r. 1872.). ─ 2.1.1.6.3.0. Kata, žena Jurina (1875.-1924.), kći Joze

Buljubašića (vj. 1897.)..

2.1.1.6.3.1. Stipe, sin Jurin (1897.-1916.), poginuo u I. svj. ratu u Oslaviji, Italija.

2.1.1.6.3.2. Marko, sin Jurin (r. 1901.). ►► Australija

2.1.1.6.3.3. Mate, sin Jurin (r. 1904.). ─ 2.-.3.0. Ana, žena Matina (r. 1893.) kći

Marijana Žarkovića (vj. 1925.).

2.1.1.6.3.4. Ivan, sin Jurin (r. 1909.). ─ ►► Osijek 2.-.4.0. Stana, žena Ivanova (r. 1910.) kći Mije

Roglića (vj. 1936.). - Iva, kći Jurina, r. 1900. god, udana za Stipana Mucića.

- Jurka, kći Stipanova (r. 1866.), umrla djetetom. - Jurka, kći Stipanova (r. 1870.). - Matija, kći Stipanova (r. 1876.), udana za Andriju Lovrinčevića.

- Ana, kći Tomina (r.1817.*), udana za Ivana Mlikotu.

2.1.3. Ivan, sin Grgin (r. 1788.). ╡ 2.1.3.0. Jakovica, žena Ivanova (1796.*-1856.), kći Marka Buljubašića.

2.1.4. Ante, sin Grgin (1795.*-1848.). 2.1.4.0. Lucija, žena Antina, rođena Krešić.

Ivanova i Antina grana se gase. Nema podataka da su imali djece.

- Jakovica, kći Grgina (1786.), krizman 1792. godine, udana za Vicu Milića. - Antica, kći Grgina i Lucijina (1778.-1871.), udana za Petra Katušića Filipova.



177

3. GRANA IVANOVA

3. Ivan Buljubašić (rođ. oko 1720.). 3.0. Jelina, žena Ivanova (r. 1727.*), kći Grge Drljića.

3.1. Bože Buljubašić, sin Ivanov (1748.*/1744.*-1829.). 3.1.0. Kata, žena Božina (1758.), kći Karla Karlušića iz Župe

3.1.1. Mate, sin Božin, krizman 1792. god., umro prije 1806. god.

3. GRANA IVANOVA- 3.1.2 Ogranak Petrov - PETROVCI

3.1.2. Petar, sin Božin (1794.*-1867.). 3.1.2.0. Matija, žena Petrova, rođena Čagalj, vjenčani 1818. godine.

3.1.2.1. Jakov, sin Petrov (1824.-1904.). 3.1.2.1.0. Matija, žena Jakovljeva (r. 1825.), kći Nikole Buljubašića

(vj. 1852. god.).

3.1.2.1.1. Andrija, sin Jakovljev (1857.-1858.), umro djetetom.

3.1.2.1.2. Toma, sin Jakovljev (1871.-1918.). 3.1.2.1.2.0. Jurka, žena Tomina, (r.1872.), kći Jure

Lovrinčevića iz Župe (vj. 1895.).

3.1.2.1.2.1. Jure, sin Tomin (1901.-1918.).284

3.1.2.1.2.2. Stipan, sin Tomin (r. 1904.). ─ 3.-.1.0. Mara, žena Stipanova (r..1908.), kći

Ivana Radića (vj.1930.).

3.1.2.1.2.3. Marijan, sin Tomin (1912.-1918.).

3.1.2.1.2.4. Jozip, sin Tomin (r. 1915.). ►► Amerika

- Mara, kći Tomina (1898.-1918), umrla djevojkom. - Iva, kći Tomina (r. 1906.). ⧖ - Matija, kći Tomina (1909.-1918.). †

- Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1854.), udana za Matu Drlju. - Ruža, kći Jakovljeva (r. 1859.), udana za Juru Prodana. - Marta/Matija, kći Jakovljeva (r. 1863.), udana za Ivana Gaću. - Mara, kći Jakovljeva (r. 1867.), udana za Stipana Buljubašića.

3.1.2.2. Ivan, sin Petrov (1825.-1893.). 3.1.2.2.0. Marta, žena Ivanova (1834.-1889.), kći Luke Buljubašića

(vjenčani 1859.). 3.1.2.2.1. Martin, sin Ivanov (1860.-1889.).

3.1.2.2.1.0. Mara, žena Martinova (1864.-1896.), kći Mate Buljubašića-Baltića (vj. 1884.).

- Lucija, kći Martinova (r. 1885.), udana za Antu Raku.

284 Umro od „Španjolice“, kao i brat Marijan.



178

3.1.2.2.2. Mate, sin Ivanov (r. 1864.). 3.1.2.2.2.0. Ivanica, 1. žena Matina (1866.-1899.), kći

Ivana Prodana, (vj. 1889.). 3.1.2.2.2.0. Ana, 2. žena Matina (1855.-1892.), kći Mate

Buljubašića (vj 1890.).

3.1.2.2.2.1. Mijo, sin Matin Anin (r./u. 1892.). †

- Matija, kći Matina (r./u. 1891.), †

3.1.2.2.2.0. Mara, 3. žena Matina (1859.-1915.), rođ. Bakota (vj 1893.).

- Ruža, kći Matina (r. 1893.), udana za Iliju Raku.

3.1.2.2.2.0. Ana, 4. žena Matina (r. 1893.), kći Marijana Žarkovića (vj 1917.).

3.1.2.2.2.2. Luka, sin Matin i Anin (r. 1921.). ─

- Mara, kći Matina. ⧖

3.1.2.2.3. Mijo, sin Ivanov (1867.-1887.), umro momkom.

3.1.2.2.4. Jozo, sin Ivanov (r./u.1876.). †

3.1.2.2.5. Jozo, sin Ivanov (r. 1881.). ‡

- Manda, kći Ivanova (r. 1859.), udana za Antu Babana. - Iva, kći Ivanova (r. 1878.).

3.1.2.3. Mate, sin Petrov (1828.1910.). 3.1.2.3.0. Antica, žena Matina (1830.-1893.), kći Andrije Buljubašića

(vj.1864.). 3.1.2.3.1. Roko, sin Matin (1865.-1868.), umro djetetom. 3.1.2.3.2. Stipan, sin Matin (1869.-1870.), umro djetetom.

- Iva, kći Matina (r.1872.), udana za Stipana Babana.

Matina grana se gasi.

► Babani na ženinstvu u Buljubašića II./ 2. BABAN

- Ivanica, kći Petrova, (r.1919.*), udana za Matu Babana.

3.1.3. Marko, sin Božin (1797.-1868.). 3.1.3.0. Lucija, žena Markova (1803.*-1859.), kći Jerka Čaglja iz M. Doca,

vjenčani 1823. godine. - Jela, kći Markova (rođ. 1825.). - Manda, kći Markova (r./u. 1829.). † - Jurka, kći Markova (r. 1831.). - Mande, kći Markova (r. 1833.). - Jakovica, kći Markova (1839.-1885.), udana za Petra Mlikotu.

Markova grana se gasi.

3.1.4. Mate, sin Božin (1801.* -1887.). †



179

3. GRANA IVANOVA- 3.1.2 Ogranak Mijin / Ivanov - IVANOVCI

3.1.5. Mijo, sin Božin (1802.-1885.). 3.1.5.0. Jela, žena Mijina (1803.-1888.), kći Nikole Rake (vj.1833. god.).

3.1.5.1. Ivan, sin Mijin (1839.-1918.). 3.1.5.1.0. Matija, žena Ivanova (1848.-1892.), kći Bože Kristića

(vj. 1871. god).

3.1.5.1.1. Stipan, sin Ivanov (1873.-1893.), umro momkom.

3.1.5.1.2. Toma, sin Ivanov (1875.-1929.*). ─ 3.1.5.1.2.0. Mara, žena Tomina (r.1880.), kći Mije

Buljubašića.(vj. 1903.). Sinovi Tomini: Mate (r./u. 1908.), Mate (r. 1909.),

Josip (r. 1918.) i Ivan (r. 1923). Kćeri Tomine: Jurka (r./u. 1904), Matija (r. 1906.), Mara

(r. 1911.), Iva (r. 1914.) i Kata (r. 1920.).

3.1.5.1.3. Luka, sin Ivanov (r. 1882.). ─ 3.1.5.1.2.0. Jurka, žena Lukina (r.1904.), kći Mije/Tome

285 Buljubašića (vj. 1923.).

3.1.5.1.4. Mijo, sin Ivanov (r. 1886.). ╡ 3.1.5.1.2.0. Mara, žena Mijina (r.1885.), kći Mate


3.1.5.1.4. Jure, sin Ivanov (1889.*-1892.). †

- Ivanica, kći Ivanova (r. 1872.), udana za Iliju Buljubašića. - Matija, kći Ivanova (r. 1877.), umrla djetetom. - Matija, kći Ivanova (r. 1879.), udana za Jozu Raku. - Mara, kći Ivanova (1885.-1906.), umrla djevojkom.

3.1.5.2. Jozip, sin Mijin (1843.-1917.). 3.1.5.2.0. Matija, žena Jozipova (1854.-1919.), kći Jerka Krištića

(vj. 1876. godine).

3.1.5.2.1. Mate, sin Josipov (r. 1877.). ─ 3.1.5.1.1.0. Antica, žena Matina (r. 1885.), kći Jure

Lovrinčevića (vj. 1906.). Sinovi Matini: Josip (r. 1907. †), Jure (r.1909.), Josip

(r.1912.), Toma (r.1914.), Ivan. (r.1914.). - Mara, kći Matina (r. 1923.).

3.1.5.2.2. Stipan, sin Josipov (1893.-1943.). ╡ 3.1.5.1.2.0. Matija, žena Stipanova (r.1885.), kći Jure

Milića i Joze Pejković.

- Ruža, kći Jozina (r. 1895.). ⧖

285 U knjizi stanja duša piše da je Jurka kći Mije Buljubašića, a u maticama je kći Tome Buljubašića.



180

3.1.5.3. Luka, sin Mijin (1852.-1930.). ► Odselio u Baltiće na ženinstvo 3.1.5.0. Matija, žena Lukina (1859.*-1900.), kći Marka Buljubašića-

Baltića (vj.1878.). 3.1.5.1. Marijan, sin Lukin (1884.-1915).

3.1.5.1.0. Jurka, žena Marijanova (1884.-1911.), kći Mate Buljubašića (vj. 1907.).

3.1.5.1.1. Ivan, sin Marijanov i Jurkin (r. 1908.). ⧖

3.1.5.1.2. Jure, sin Marijanov i Jurkin (r./u. 1911.). †

- Mara, kći Marijanova (1909.-1911.). †

3.1.5.1.0. Matija, 2. žena Marijanova (r. 1886.), kći Mate Babana (vj. 1911.).

3.1.5.1.3. Mate, sin Marijanov i Matijin (r./u. 1912.). †

3.1.5.1.4. Marko, sin Marijanov i Matijin (r. 1914.). ─ 3.-.4.0. Ivka, žena Markova (r. 1908.), kći Ante Pirića.

3.1.5.2. Jure, sin Lukin (1897.-1899.), umro djetetom.

- Mara, kći Lukina (1882.-1897.), umrla djevojkom. - Matija, kći Lukina (1890.-1909.), umrla djetetom. - Mare, kći Lukina (r. 1880.). ⧖ - Tomica, kći Lukina (1887.-1889.). † - Tomica, kći Lukina (1890.-1809.). † - Ana-Zorka, kći Lukina (r. 1894.). †

3.1.5.0. Lucija, 2. žena Lukina (1867.-1904.), kći Josipa Buljubašića (vj. 1900.).

3.1.5.3. Ivan, sin Lukin i Lucijin (r. 1902.). ─ 3.-.3.0. Zorka, žena Ivanova (r. 1909.), kći Blaža Romana sa

Žirja (vj. 1929., Žirje). ► Ivan se „vratio“ na starinu u G. Buljubašiće iz Baltića

- Ana, kći Lukina (r. 1901.). ⧖

-Matija, kći Mijina (r. 1849.), udana za Stipana Drlju

3. GRANA IVANOVA- 3.1.6 Ogranak Martinov - MARTINOVCI

3.1.6. Martin, sin Božin (r. 1803.*). 3.1.6.0. Jakovica, žena Martinova (1803.*-1885.), kći Ivana Tomičića

(vj. 1824.).

3.1.6.1. Mate, sin Martinov (1834.-1916.). 3.1.6.1.0. Ivanica, žena Matina (r. 1836.), kći Ivana Čaglja

(vj. 1858. u M. Docu).

3.1.6.1.1. Mijo, sin Matin (r. 1859.-1946.*). 3.1.6.1.1.0. Mara, žena Mijina (1862.-1948.*), kći Jozipa




181

3.1.6.1.1.1. Luka, sin Mijin (1882.-1933.), neoženjen.

3.1.6.1.1.2. Toma, sin Mijin (r. 1893.). ►► Am. Arg.

3.1.6.1.1.3. Jure, sin Mijin (r. 1895.). ─ 3.-.3.0. Jurka, žena Jurina (r.1894.). kći Ivana

Gaće (vj, 1919.).

3.1.6.1.1.4. Jozip, sin Mijin (1898.-1960.). ─ 3.-.4.0. Iva, žena Jozipova (r. 1907.), kći Mate

Drlje.

3.1.6.1.1.5. Ivan, sin Mijin (1900.-1933.*).

3.1.6.1.1.6. Martin, sin Mijin (1902.-1918.).

- Jurka, kći Mijina (r. 1884.), udana za Miju Karlušića - Joza, kći Mijina (r. 1886.), udana za Ivana Buljubašića. - Iva, kći Mijina (1887.-1888.), umrla djetetom - Iva, kći Mijina (1889.-1892.), umrla djetetom - Matija, kći Mijina (r. 1892.). ⧖ - Mara, kći Mijina (r. 1906.). ⧖

3.1.6.1.2. Toma, sin Matin (1862.-1918.). 3.1.6.1.2.0. Matija, žena Tomina (1866.-1918.), kći Jure

Lovrinčevića (vj. 1888.).

3.1.6.1.2.1. Marijan, sin Tomin (r. 1890.). ►► Amerika

3.1.6.1.2.2. Bože, sin Tomin (r. 1893.). ►►

3.1.6.1.2.3. Mate, sin Tomin (r.1899.). ─ 3.-.3.0. Iva, žena Matina (1899.-1920.), kći

Bariše Rake. ╢ 3.-.3.0. Mara 2.žena Matina (1901.-1927.), kći

Bariše Rake (vj. 1922.). ╢ 3.-.3.0. Joza 3.žena Matina (r. 1907.), kći Ivana

Čaglja (vj. 1928.) ─

3.1.6.1.2.4. Mijo-Božidar, sin Tomin (1901.-1918). † 3.1.6.1.2.5. Kleme, sin Tomin (1907.- 1908.). †

- Marija, kći Tomina ( 1896.-1918.),umrla djevojkom. - Jurka, kći Tomina (1904.-1918.). † - Antica, kći Tomina (1910.-1918.). †

- Matija, kći Matina (r. 1865.). - Manda, kći Matina (1867.-1910.), udana za Tomu Buljubašića. - Jela, kći Matina (r. 1871.). - Jurka, kći Matina (r./u. 1874.). † - Iva, kći Matina (r.1876.), udana za Ivana Buljubašića. - Matija, kći Matina (1879.-1880.).



182

3.1.6.2. Anton, sin Martinov (1838.-1853.), umro djetetom.

3.1.6.3. Luka, sin Martinov (1846.-1908.). 3.1.6.3.0. Tomica, žena Lukina (1853.-1907.), kći Vida Gaće

(vj.. 1874. godine).

3.1.6.3.1. Ivan, sin Lukin (1877.-1893.), umro momkom. 3.1.6.3.2. Mijo, sin Lukin (1882.-1959.). ─

3.1.6.3.2.0. Iva, žena Mijina (r. 1887.), kći Ante Buljubašića (vj. 1907.).

Sinovi Mijini: Ante (r. 1908.), Marijan†, Ivan (r. 1920.), Mate (r. 1924.), Branko-Mirko† i Luka†.

Kćeri Mijine: Mara (r. 1909.), Tomica (r. 1911.), Matija (r. 1914. †), Mara.

3.1.6.3.3. Mate, sin Lukin (r. 1893.). ►► Amerika

- Ruža, kći Lukina (r. 1880.). ⧖ - Matija, kći Lukina (1885.-1896.). † - Mara, kći Lukina (1890.-1893.). †

- Ivanica, kći Martinova (r. 1832.), udana za Marijana Mlikotu. - Antica, kći Martinova (1841.-1850.), umrla djetetom. - Kata, kći Martinova (1842.-1845.), umrla djetetom. - Joza, kći Martinova (r. 1844.), - Kata, kći Martinova (....), udana za Martina Pirića.

- Matija, kći Božina (1791.*-1869.), udana za Šimuna Čagljevića.

3.2. Luka, sin Ivanov (1760.*-1831.). 3.2.0. Kata, žena Lukina (r. 1770.*), kći Grge Rake.

3.2.1. Jure, sin Lukin (1798.*-1828.), neoženjen.

- Šima, kći Lukina (r. 1802.*-1880.), udana za Antu Čaglja Jurina.. - Cvita, kći Lukina (1799.-1846.), udana za Juru Tomičića.

3.2.0. Ivanica, žena Lukina (1768.*-1848.), kći Bariše Babana.

Lukina grana se gasi.

3.3. Mate, sin Ivanov i Jelin, krizman 1779. god., umro prije 1806. god.

x.x. Jozip Buljubašić (rođ. oko.1740. god, umro prije 1779), ostalo nepoznato x.x.o. .Doma, žena Jozipova.

- Joza, kći Jozipova i Domina, krizmana. 1779. god., ostalo nepoznato.

Jozipova grana se gasi.


BULJUBAŠIĆ (u Piplicama)

183

6. 2. Buljubašići u Piplicama Buljubašići u Piplicama su odvojak roda Gornjih Buljubašića. Luka Buljubašić sin

Tomin iz G. Buljubašića oženio je Mandu kći Martina Piplice 1817. godine i doselio u Piplice na ženinstvo.

6.1. Gornji Buljubašići

Godine 1846. u Piplica živi 1 obitelji Buljubašića, a 1876. godine 4 obitelji.286 Početkom 20. stoljeća u Piplica živi 5 obitelji Buljubašića.287

Buljubašići (u Piplicama) u „popisima“ obitelji iz 18. i 19. stoljeća Od početka do kraja 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o broju

obitelji Buljubašića kod Piplica za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.288


Ime i prezime

1726. - G. Buljubašići 1733. - G. Buljubašići 1806. - G. Buljubašići 1846. 4 Buljubašić Jakov p. Luke

1876.

4

Buljubašić,289 Jakov p. Luke Buljubašić, Mate p. Luke Buljubašić, Marko p. Luke Buljubašić, Ante p. Luke

286 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 i kutija 848. (Austrijski katastarski popis posjednika i upisnik kuća)

287 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, listovi 46-49.

288 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 i kutija 848.

289 Prezime Buljubašić u upisniku kuća 1876. god. upisano je Buljumbašić.



184

Poimenični popis osoba iz roda Buljubašić (u Piplicama) od kraja 18. stoljeća do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis stanovnika Buljubašića kod Piplica sastavljen je kao rodoslovni

prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.290

6.1. Gornji Buljubašići 1.1.2. Luka, sin Tomin i Anđin (1792.*-1845.).

1. Luka Buljubašić, sin Tomin (1796.*-1845.). 1.0. Manda. žena Lukina (1795.*-1843.), kći Martina Piplice (vj. 1817.).

1.1. Jakov. sin Lukin (1819.-1897.). 1.1.0. Ruža, žena Jakovljeva (1821.*-1892.*), kći Ante Tomičića,(vj. 1848. god.).

1.1.1. Luka, sin Jakovljev (1861.-1915). 1.1.1.0. Joza, žena Lukina (1863.-1925.*), kći Jozipa Brstila (vj. 1883.).

1.1.1.1. Marijan, sin Lukin (1884.-1963.). ─ 1.-1.0. Antica, žena Marijanova (r. 1886.), kći Ivana Puljka i Kate

Stanić (vj. 1912.).

Sinovi Marijanovi: Luka (r. 1913.†), Luka, Marko, Mate.

Kćeri Marijanove: Mara (r. 1914.†), Iva, Zorka.

1.1.1.2. Jakov, sin Lukin (r. 1889.). ►► Amerika 1.-2.0. Ana, žena Jakovljeva (r. 1913.), kći Mije Tomičića.

1.1.1.3. Mijo, sin Lukin (r. 1901.). ►► Amerika

- Mara, kći Lukina (r./u. 1886.). † - Iva, kći Lukina (r. 1887.). - Mara, kći Lukina (1890.-1892.). † - Milka, kći Lukina (1891.-1892.). † - Matija, kći Lukina (r. 1893.), udana za Juru Mušuru. - Marica, kći Lukina (r. 1895.). - Joza, kći Lukina (r. 1897.), udana za Matu Mlikotu.

- Lucija, kći Jakovljeva (1848.-1949.). - Šime, kći Jakovljeva (r. 1850.), udana za Antu Čaglja iz M. Doca. - Matija, kći Jakovljeva (r. 1853.), udana za Matu Svagušu. - Antica, kći Jakovljeva (r./u. 1856.). † - Ivanica, kći Jakovljeva (r./u. 1859.). †

290 Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378,, DAST-179., NAS, Parice).



185

1.2. Mate, sin Lukin i Mandin (r. 1824). 1.2.0. Ivanica, žena Matina (1828.*-1888.), kći Petra Kurtovića (vj.1853.).

1.2.1. Marko, sin Matin (1856.*-1884.), neoženjen 1.2.2. Ivan, sin Matin (1858.-1859.), umro djetetom. 1.2.3. Blaž, sin Matin (1863.-1867.), umro djetetom.

1.2.4. Ivan, sin Matin (1866.-1899.*), , 1.2.4.0. Joza, žena Ivanova (r. 1860.), kći Marka Mušure (vj. 1888.).

1.2.4.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1889.).

1.1.2.4.1.0. Ana, žena Stipanova (r. 1897.), kći Stipana Mlikote (vj. 1919.).

Sinovi Stipanovi: Ivan, Ante, Nikola-Branko. Kćeri Stipanove: Mara, Ivka.

1.2.5. Bartul (Bariša), sin Matin (1869.-1899.). 1.2.5.0. Tomica, žena Bartulova (1871.-1967.*), kći Joze Alagića

(vj.1891.). 1.2.5.1. Mate, sin Bartulova (r. 1897.) ─

1.1.2.5.1.0. Iva, žena Matina (r. 1901), kći Jakova Mlikote (vj.1929).

- Ana, kći Bartulova (1893.-1906.), umrla djetetom. - Mara, kći Bartulova (r. 1894.), udana za Tomu Tomičića. - Jurka, kći Bartulova (1899.-1895.), umrla djetetom.

- Tomica, kći Matina (r. 1853.), udana za Matu Alagića. - Jurka,291 kći Matina (r. 1876.) - Iva, kći Matina (1876.-1886.), umrla djetetom.

1.3. Marko, sin Lukin i Mandin (1828.-1897.).

1.3.0. Mara, žena Markova (1835.), kći Ivana Čaglja MD (vj.1857.).

1.3.1. Stipan, sin Markov (r. 1858.). ‡

1.3.2. Grgo, sin Markov (r. 1865.). 1.3.2.0. Jela, Jerka, žena Grgina (1862.-1923.*), kći Marijana Mlikote

(vj. 1890). 1.3.2.1. Mate, sin Grgin (1892.-1929.*). ─

1.3.2.1.0. Mara, žena Matina (r. 1897.), kći Bariše Tomičića (vj. 1922.).

1.3.2.1.0. Kata, 2. žena Matina (r. 1900.), kći Šimuna Stapića (vj. 1929.).

1.3.2.2. Stipe, sin Grgin (r. 1899.). ►► Amerika (Arg.)

- Mara, kći Grgina (r. 1895.), udana za Ivana Prodana.

291 Jurka je u Matici rođenih upisana s prezimenom Buljubašić Piplica (DAST-179, sign 884.)



186

- Matija, kći Grgina (r. 1905.), neudana.

1.3.3. Jure,292 sin Markov (r. 1876.). ─ 1.1.3.3.0. Joza, žena Jurina (1882.-1941.), kći Ante Piplice

(vj. 1907.). Sinovi Jurini: Ivan (r. 1914.), Mirko. Kćeri Jurine: Matija (r. 1908.), Mara (r. 1911.), Ana.

- Matija, kći Markova (r. 1862.), udana za Ivana Čaglja. - Ana, kći Markova (1867.-1924.*), udana za Ivana Tomičića. - Kata, kći Markova (r. 1870.). - Joza, kći Markova (1873.-1909.), udana za Ivana Kurtovića.

- Ivanica, kći Lukina i Mandina (1832.*-1870.), udana za Antona Sulića.

1.0. Ruža, 2. žena Lukina (1806.*-1883.), kći Mije Stapića (vj.1843.).

1.4. Ante, sin Lukin i Ružin (1844.-1901.). ■

1.4.0. Matija, žena Antonova (1852.-1917.), kći Blaža Tomičića (vj.1875.).

1.4.1. Stipan, sin Antin (1875.-1932.*). 1.4.1.0. Ana, žena Stipanova (r. 1875.), kći Tome Piplice iz Dobrinača

(vj. 1904.).

1.4.1.1. Ante, sin Stipanov (r. 1915.). ─ 1.1.4.1.1.0. Ana, žena Antina (r. 1917.), kći Ante Drlje (Dobr.).

- Mara, kći Stipanova (r. 1906.). - Milica, kći Stipanova (r. 1907.), udana za Josipa Barbića - Iva, kći Stipanova (r. 1910.), udana za Ivana Puljka. - Kata, kći Stipanova (r.1912.), udana za Marka Drlju (D.).

1.4.2. Jozo, sin Antin (r. 1884.). ►► Amerika

1.4.3. Mijo, sin Antin (1889.-1892.).

- Mara, kći Antina (r.1878.), umrla djetetom. - Mara, kći Antina (r.1881.), udana za Tadiju Gaću. - Ana, kći Antina (r. 1894.), udana za Matu Kurtovića.

292 U Matici rođenih upisan Buljubašić Piplica (MKR 1875.-1893. DAST-179, Zbirka matičnih knjiga, sign. 885).


BULJUBAŠIĆ (Donji Buljubašići/Kusići)

187

6. 3. Donji Buljubašići / Buljubašići-Kusići

Donji Buljubašići ogranak su starog plemena Buljubašića. U užem smislu su to obitelji današnjih Donjih Buljubašića, a u širem smislu su to: Donji Buljubašići, Buljubašići-Baltići, Buljubašići-Kusići i svima je prezime Buljubašić. Starinom su i Pirići imali prezime Buljubašić, a nalaze se u prostornoj cjelini Donjih Buljubašića.

─ 6. BULJUBAŠIĆ

Godine 1846. u D. Buljubašića (bez Pirića i Baltića) živi 7 obitelji Buljubašića,293 a 1876. godine 6 obitelji.294 Početkom 20. stoljeća (uoči I. svjetskoga rata) u Donjim Buljubašićima i Buljubašićima-Kusićima živi 8 obitelji Buljubašića i jedna obitelj Milića.295

Donji Buljubašići u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

Od kraja početka 18. do kraja 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Donjih Buljubašića za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.296

Godina Br. Obitelji


1726. 1 Marko Buljubašić- (Marco Bugliubasich) (Donji Buljubašići, Pirići, Kusići i Baltići zajedno)

15

1733. 1 Marko Buljubašić (Donji Buljubašići, Pirići, Kusići i Baltići zajedno)

16

1806.

3

Andrija Buljubašić p. Ivana 15 Nikola Buljubašić p. Marka 6 Anton Buljubašić p. Marka 5

1 Petar Buljubašić p. Mate ─ Pirići 9

1846.

7

Buljubašić, Stipan p. Andrije (D.B. Kusići) - Buljubašić, Martin p. Jure (D. Bulj., Kusići) - Buljubašić, Šima ud. Luke (D. Bulj., Kusići) - Buljubašić, Luka p. Nikole (D. Bulj., Kusići) - Buljubašić, Stipan p. Mate (D. Bulj., Kusići) - Buljubašić, Jakov p. Antona (D. Bulj., Kusići) - Buljubašić, Mate p. Andrije (D. Bulj., Kusići) -

293 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 (Austrijski katastarski popis posjednika).

294 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća)

295 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, listovi 38-45. 296 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD - 5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).



188

Godina Br. Obitelji


1876.

D.

Buljub. Kusići

6

Buljubašić, Luka p. Nikole297 - Buljubašić, Petar p. Mate - Buljubašić, Ante p. Jakova - Buljubašić, Andrija p. Martina - Buljubašić, Jozip p. Nikole - Buljubašić, Stipan p. Andrije -

Drljići 2

Buljubašić, Ivan p. Mate - Buljubašić, Manda ud. Stipana -

Poimenični popis osoba iz roda Donjih Buljubašića/Kusića od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis stanovnika Donjih Buljubašića i Kusića sastavljen je kao

rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.298 Podatci iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, u poimeničnom popisu su samo oni zabilježeni u starim maticama i ostalim dokumentima. I. generacija

I.1. Marko Buljubašić-stariji (rođen oko 1670./1680. god.). II. generacija

II.1. Ivan Buljubašić, sin Markov, (rođ. oko 1700/1710. god) D. Buljubašići i Kusići 1.0. Jurka, žena Ivanova, rođena Čagalj. 1.0. Matija, 2. žena Ivanova, rođena Raos.

II.2 „N“ Buljubašić, sin Markov, nepoznato Baltići II.2.0. „N“ žena „N“ Buljubašića, nepoznato.

II.3. Mate Buljubašić, sin Markov (r. oko 1720. god.), Pirići II.3.0. Kata, žena Matina, rođ. Mlikota, ostalo nepoznato.

297 Luka je sin Nikolin, u upisniku je upisan kao sin Matin, DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća).




189

III. - VIII. generacija

1. GRANA ANDRIJINA (Kusići)

1. Andrija Buljubašić, sin Ivanov i Matijin (r. 1736.*). 1.0. Tomica, žena Andrijina, rođ. Gaće.

1.1. Stipan, sin Andrijin i Tomičin (krizman 1798. god.), umro mlad, nepoznato.

1.0. Jelina, 2. žena Andrijina (1744.*-1825.), kći Grge Pavičića-Guća (Mater Matina)?

1.2. Mate, sin Andrijin i Jelin (1774.*/1779.*-1858.), ♦ 1.2.0. Mara, žena Matina (1792.*- 1879.), kći ,Jozipa Svaguše

- Anđelija, kći Matina (r. 1822.), udana za Ivana Milića. ► Milići na ženinstvu u Kusićima

1.2. Ivan, sin Andrijin i Jelin, krizman 1779. god., (umro prije 1806. god.)

1.3. Stipan, sin Andrijin i Jelin (1792.*-1878.). 1.3.0. Lucija, žena Stipanova (r.1797.*), kći Martina Milića (vj.1824.).

1.3.1. Ivan, sin Stipanov (1834.-1870.). 1.3.1.0. Joza, žena Ivanova (r. 1842.), kći Marka Pirića (vj.1864.).

1.3.1.1. Marko, sin Ivanov (r.1869.). ─ 1.3.1.1.0. Mara, žena Markova (1876.-1903.), kći Stipana Kurtovića

(vj. 1895.).

- Iva-Tomica, kći Markova i Marina (r.1897.). ⧖ - Antica, kći Markova i Marina (r.1898.). ⧖ - Ivka, kći Markova i Marina (r.1901.). ⧖

1.3.1.1.0. Mara, 2. žena Markova (1881.-1907.), kći Jakova Lovrinčevića. (vj.1903.).

- Matija, kći Markova i Mare Lovrinčević (r. 1906.), udana za Antu Babana.

1.3.1.1.0. Iva, 3. žena Markova (r. 1886.), kći Jure Babana.

1.3.1.1.1. Ivan, sin Markov (r. 1911.). ─ 1.3.1.1.1.0. Mara, žena Ivanova (r. 1910.), kći Ivana Pirića.

1.3.1.1.2. Mate, sin Markov (r. 1914.). ►► Bizovac ─

Kćeri Markove i Ivine: Mara (r. 1910.), Milica (r. 1913.), Manda, Iva, Antica.

- Joza, kći Ivanova (r. 1866.), udana za Andriju Bikića iz Župe.

1.3.2. Petar, sin Stipanov (r. 1838.). ‡

1.3.3. Mate, sin Stipanov (1842.-1843.). †

- Ružica, kći Stipanova (1825.*-1831.), umrla djetetom. - Lucija, kći Stipanova (rođ. 1826.), - Jele, kći Stipanova (r. 1831.), udana za Marka Radića. - Matija, kći Stipanova (r. 1845.), udana za Tomu Drljića.



190

- Matija, kći Andrijina (1785*-1835.), neudana. krizmana 1786. god. - Lucija, kći Andrijina (r. 1783.*) , udana za Jozipa Radića. - Kata, kći Andrijina (1793.*-1833.), neudana. krizmana 1798. god.

2. GRANA JURINA (Kusići)

2. Jure Buljubašić, sin Ivanov (1745.*-1840.) 2.0. Manda, žena Jurina (1750.*/1757.*-1833.), kći Grge Pavičića /Pavišića.

2.1. Nikola, sin Jurin (1770.*/1778.*-1839.), krizman 1786. god. 2.1.0. Ivanica, žena Nikolina (1790.*-1868.), kći Luke Mlikote (vj. 1819.).

2.1.1. Jure, sin Nikolin (r./u. 1827.). †

2.1.2. Šimun, sin Nikolin (r./u. 1829.).

2.1.3. Jozip, sin Nikolin (1833.-1906.). 2.1.3.0. Jela, žena Jozipova (r. 1839.), kći Jure Kljenka iz Poljica

(vj. 1863.).

2.1.3.1. Jure, sin Jozipov (1864.-1870.). † 2.1.3.2. Jure, sin Jozipov (r./u.1870.). †

2.1.3.3. Ilija, sin Jozipov ( 1871.-1947.*). 2.1.3.0. Iva, žena Ilijina (1872.-1901.), kći Ivana Buljubašića

(vj. 1898.). 2.1.3.0. Iva, 2. žena Ilijina (1879.-1968.), kći Martina Radića

(vj. 1901.).

2.1.3.4. Martin, sin Jozipov (1878.-1958.). ► u Pirićima 2.1.3.4.0. Matija, žena Martinova (r.1881.-1943.), kći Martina Pirić

(v j. 1906.).

2.1.3.4.1. Jure, sin Martinov (r. 1913). ─ 2.1.3.4.1.0. Darinka žena Jurina (r. 1923, kći Jure

Buljubašića.

Mara, kći Martinova (r. 1906.), udana za Stipana Buljubašića. Matija, kći Martinova (r. 1909.), udana za Martina Drlju. Kata, kći Martinova, udana za Antu Tomičića

2.1.3.5. Petar, sin Jozipov (1886.-1899.), umro djetetom.

- Matija, kći Jozipova (r. 1863.), udana za Jerka Radića. - Lucija, kći Jozipova (r. 1867.), udana za Ivana Buljubašića Baltića, udana

udovicom za Luku Buljubašića Mijina. - Kate, kći Jozipova (r. 1875.). - Mara, kći Jozipova (r. 1883.), udana za Ivana Radića.

- Manda, kći Nikolina (rođ. 1820.)., umrla djetetom. - Manda, kći Nikolina (rođ. 1822.), udana za Antona Gaću. - Matija, kći Nikolina (rođ. 1825.), udana za Jakova Buljubašića.



191

2.2. Dujam, sin Jurin (1774.*-1840.), neoženjen.

2.3. Luka, sin Jurin (1777.*-1837.), krizman 1798. god.? 2.3.0. Šima, 2. ? žena Lukina ( 1804.-1868.), kći Šimuna Rake (vj. 1834.).

-Marta, kći Lukina i Šimina (1834.-1889.), udana za Ivana Buljubašića.

2.4. Martin, sin Jurin (r. 1780.*/1786.*). 2.4.0. Šime, žena Martinova (1802.*-1880.), kći Luke Mlikote, vjenčani 1828. god.

2.4.1. Andrija, sin Martinov (1830.-1892.). 2.4.1.0. Matija, žena Andrijina (1833.-1904.), kći Jure Pirića

(vj. 1857. god.).

2.4.1.1. Mijo, sin Andrijin (1858.-1886.), umro momkom. 2.4.1.2. Grgo, sin Andrijin (r.1864.). ‡ 2.4.1.3. Jure, sin Andrijin (1866.-1925.*), neoženjen.

2.4.1.4. Ivan, sin Andrijin (1877.-1948.*). ─ 2.4.1.4.0. Mara, žena Ivanova (1879.-1951.*), kći Tome Drlje

(vj. 1902.).

Sinovi Ivanovi: Mijo (1903. †), Jure (1910.), Ivan (1913. †), Ante (1915.), Mate i Stipan.

- Matija, kći Ivanova (r. 1907.), udana za Marka Drlju.

- Antica, kći Andrijina (r. 1861.), udana za Grgu Drlju. - Mara, kći Andrijina (r. 1870.), udana za Matu Drlju Mijina.

- Ivanica, kći Martinova (r./u. 1833.). † - Ivanica, kći Martinova (1834.-1912.), neudana.

2.5. Jozip, sin Jurin, krizman 1779. god, umro mlad nema potomstva.

2.5. Šimun, sin Jurin, krizman 1798. god, umro mlad nema potomstva.

- Jurka, kći Jurina (r. 1790.*/1795.*), udana za Ivana Milića Stipanova. - Ivanica, kći Jurina (1799.*-1849.), udana za Jakova Buljubašića Baltića.

3. GRANA MARKOVA (Kusići-Gluvići)

3. Marko Buljubašić-mlađi (rođ. oko 1730.), sin (?) Ivanov. 3.0. Manda, žena Markova (1736.), kći Grge Milića.

3.1. Nikola Buljubašić, sin Markov (1756.) 3.1.0. Ivanica, žena Nikolina (1760.*/1751.-1818), kći Grge Brstila.

3.1.1. Mate, sin Nikolin (1785.*-1829.), 3.1.1.0. Petruša (Pera), žena Matina (1792.*/1787.-1870.), kći Marka

Dedića (vj. 1919. godine).



192

3.1.1.1. Stipan, sin Matin i Petrušin (1822.-1872.). I 3.1.1.1.0. Mande, žena Stipanova (1817.*-1882), kći Petra Drljića

vj. 1849. godine.

3.1.1.1.1. Mate, sin Stipanov (r.1850.). 3.1.1.1.0. Iva, žena Matina (1853.-1938.*), kći Joze Mucića

(vj. 1875. godine).

3.1.1.1.1. Stipan, sin Matin (r. 1876.) (u Americi) 3.1.1.1.2. Ante, sin Matin (r. 1881.). ⧖ 3.1.1.1.3. Petar, sin Matin (r. 1886.) ⧖

3.1.1.1.4. Ivan, sin Matin (r 1893.). ─ 3.1.1.1.4.0. Mara, žena Ivanova (r. 1899.), kći

Marka Milića.

- Antica, kći Matina (r.1883.). - Jurka, kći Matina (r. 1884.), udana za Marijana

Buljubašića. - Matija, kći Matina (r.1879.), udana za Marijana

Buljubašića.

3.1.1.1.2. Jozip, sin Stipanov (r. 1853.). ‡

3.1.1.1.3. Ivan, sin Stipanov (1857.-1908.). 3.1.1.1.3.0. Iva, žena Ivanova (r. 1859.), kći Mije Radića

(vj. 1884).

3.1.1.1.3.1. Mate, sin Ivanov (r. 1885.). ►► Argentina 3.1.1.1.3.2. Ante, sin Ivanov (r. 1888.). ►►Argentina 3.1.1.1.3.3. Nikola, sin Ivanov (r. 1896.), neoženjen.

3.1.1.1.3.4. Josip, sin Ivanov (r. 1895.). 2.-.4.0. Marija, žena Josipova (r. 1885.), kći

Vicka Jurana iz Jelse (vj. 1917 u Jelsi.

3.1.1.1.4. Nikola, sin Stipanov (r. 1863.). 3.1.1.1.4.0. Lucija, žena Nikolina (r.1860.), rođ. Barbarić,

vjenčani 1890. god. u Žrnovnici.

3.1.1.1.4.1. Jure, sin Nikolin (r. 1893.). 2.-.1.0. Luca, žena Jurina (r. 1897.), kći Mate

Dedića. ►►Oriovac 3.1.1.1.4.2. Stipe, sin Nikolin (1900.-1904.). †

- Milica, kći Nikolina (r. 1891.). ⧖ - Manda, kći Nikolina (r/u. 1897.). † - Mara, kći Nikolina (r. 1906.). ⧖

- Iva, kći Stipanova (r.1860.).

3.1.1.2. Ivan, sin Matin (1824.-1903.). ► Odselio u Drljiće na ženinstvo

3.1.1.3. Ante, sin Matin i Petrušin. (r. 1824.). ‡



193

3.1.1.4. Petar, sin Matin i Petrušin. (1828.-1908.). ■ 3.1.1.4.0. Kata, 1. žena Petrova (r. 1826.), kći Jozipa Rake.

- Jela, kći Petrova (1863.-1867.).

23.1.1.4.0. Antica, 2. žena Petrova (1831.-1907.), kći Ivana Buljubašića-Baltića, vjenčani 1864. god.

3.1.1.4.1. Stipan, sin Petrov (r. 1875.). ╢ 3.1.1.4.1.0. Ruža, žena Stipanova (1877.-1940.), kći

Martina Pirića. 3.1.1.4.1.0. Mara, 2. žena Stipanova (r. 1906), kći Martina

Buljubašića.

Stipanova grana se gasi, nema muških potomaka.

- Matija, kći Petrova (1859.-1909.), neudana. - Doma*, kći Petrova (r.1867.). - Jela, kći Petrova (r.1870.), udana za Stipana Drlju.

- Ružica, kći Matina i Petrušina (r. 1826.), udana za Lovru Buljubašića-Baltića.

3.1.2. Luka, sin Nikolin (1799.*-1886.).

3.1.2.0. Ane, žena Lukina (1802.*-1859.), kći Ilije Alagića (Čelana), vj. 1828. god.

3.1.2.1. Toma, sin Lukin (1836.*-1858.), umro momkom. 3.1.2.2. Jozip, sin Lukin (r. 1836.). ‡

- Marta, kći Lukina (r. 1829.), udana za Jozipa Buljubašića-Baltića. - Tomica, kći Lukina (1838.-1840.). - Antica, kći Lukina (r. 1840.). - Joza, kći Lukina (r. 1843.). - Jakovica, kći Lukina (r. 1829.). - Jurka, kći Lukina (r. 1834.), udana za Martina Drlju. - Ivanica, kći Lukina (1832.-1902.), neudana.

3.1.2.3.1. Luka, sin Ivaničin (1864.-1940.*). 3.1.2.3.1.0. Jurka, žena Lukina (1857.-1904.), kći Marka

Drlje (vj. 1887.)

3.1.2.3.1.1. Toma, sin Lukin (r. 1891.). ►► ─ 3.-.1.0. Luca, žena Tomina (r.1896.), kći Ante

Rake (vj. 1921.).

3.1.2.3.1.2. Marko, sin Lukin (r. 1896.). ►► ─ 3.-.2.0. Milica, žena Markova (r. 1897.), kći Jure

Pruže i Jurke Popović.



194

3.1.2.3.1.3. Josip (Joko), sin Lukin (r.1901.). ─ 3.-.1.0. Manda, žena Josipova (r.1900), rođ

Pruže. - Matija, kći Lukina (r. 1888.), udana za Marka Mucića.

3.1.2.3.1.0. Ruža, 2. žena Lukina (1883.), kći Ante Vranjića (vj. 1904.).

3.1.2.3.1.4. Ivan, sin Lukin i Ružin (r. 1907.). ⧖

- Jurka, kći Lukina i Ružina (r. 1905). ⧖

- Ivanica, kći Nikolina (r. 1795.*). - Matija, kći Nikolina (1798.-1858.), udana za Jakova Čaglja.

3.2. Anton Buljubašić, sin Markov (1764.*-1834.).

3.2.0. Jelina, žena Antonova (r. 1760.*), kći Stipana Varkaša-Dedića.

3.2.1. Jakov, sin Antonov (1796.*-1871). 3.2.1.0. Ivanica, žena Jakovljeva (1794.*-1820.), kći Jerka Drljića (vj.1818.). 3.2.1.0. Matija, 2. žena Jakovljeva (1793.*-1829.), kći Stipana Milića,

vjenčani 1821. god. 3.2.1.0. Manda, 3. žena Jakovljeva, (1800.*-1876.), rođena Rako (vj. 1832.).

2.2.1.2. Marko, sin Jakovljev (1832.-1840.).

3.2.1.1. Ante, sin Jakovljev i Mande Rako (1834.-1902.).

2.2.1.1.0. Jela, žena Antina (1835.-1920.), kći Petra Bartulovića, vj. 1857. godine.

2.2.1.1.1. Ivan, sin Antin (r. 1863.). ‡

2.2.1.1.2. Toma, sin Antin (1865.-1944.*). 2.2.1.1.2.0. Manda, žena Tomina (1867.-1910.), kći Mate


2.2.1.1.2.1. Ivan, sin Tomin (1887.*-1891.). †

2.2.1.1.2.2. Jure, sin Tomin (r. 1889.). ‒ 2.-.2.0. Mara, žena Jurina (r. 1896.), kći Josipa

Babana (vj. 1918.). 2.-.2.0. Milica, 2. žena Jurina (r. 1901.), kći Ivana

Čovića iz Tučepa.

2.2.1.1.2.3. Nikola, sin Tomin (1892.*-1895). † 2.2.1.1.2.4. Ante, sin Tomin (r. 1894.). ►► Bizovac

2.2.1.1.2.5. Luka, sin Tomin (r. 1895.). ⧖ 2.2.1.1.2.6. Mate, sin Tomin (1897.-1915.),umro momkom. 2.2.1.1.2.7. Stipan, sin Tomin (1906.-1910.). † 2.2.1.1.2.8. Marijan,, sin Tomin (1910.-1911.). †

- Mila, kći Tomina (r./u. 1888.), † - Matija, kći Tomina (r. 1891.), udana za Miju Mucića



195

- Ivka, kći Tomina (r. 1900.). ⧖ - Mara, kći Tomina (r. 1902.). ⧖ - Tomica, kći Tomina (r. 1903.). ⧖ - Ana, kći Tomina (r. 1905.). ⧖ - Kata, kći Tomina (r. 1908.). ⧖

2.2.1.1.3. Ivan, sin Antin (1879.-1882.), umro djetetom.

- Matija, kći Antina (r. 1861.). - Tomica, kći Antina (r. 1869.), umrla djetetom. - Tomica, kći Antina (r. 1875.), udana za Martina Radića.

2.2.1.3. don Ivan Buljubašić, sin Jakovljev (1836.-1884.). 299

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1839.), udana za Petra Pirića, udana udovicom za Stipana Runca.

- Matija, kći Antonova (1803.)

- Lucija, kći Markova i Mandina (r.1764.*), kriz. 1779.god., Jakova Dedića Stipanova - Jelina, kći Markova i Mandina (r.1772.), krizmana 1779.god., neudata. - Ivanica, kći Markova i Mandina (1745.* - 1818.), udana za Jozipa Dedića

4. GRANA STIPANOVA Stipanova grana izumire

4. Stipan Buljubašić , sin (?) Ivanov (rođ. oko.1740. god) (?Pruže) 4..0. Manda, žena Stipanova, ostalo nepoznato.

- Matija, kći Stipanova i Mandina, krizmana. 1779.god., ostalo nepoznato. - Lucija, kći Stipanova i Mandina, krizmana. 1779.god., ostalo nepoznato. - Kata, kći Stipanova i Mandina, krizmana. 1779.god., ostalo nepoznato.

Stipanova grana se gasi, nema muškoga potomstva.

______________ - Ružica, kći Ivanova i Matijina (1734.*-1831.), udana u Tomičiće. - Jelina, kći Ivanova (r.1741.*), udana za Juru Puljka Grgina (Rast.).

299 Zadnje godine života bio je u Zagvozdu i pomagao župniku don Jeronimu Bečiću (Mat. knjiga rođenih župe Zagvozd 1875.-1893., (DAST-179). Umro u Strugi 1884. godine.


196

Izvod iz matice rođenih 1876. godina (HR-DAST-179, Mat. knjiga rođenih župe Zagvozd 1875.-1893., sign 885)


BULJUBAŠIĆ (Baltići)

197

6. 4. Buljubašići-Baltići

Buljubašići-Baltići ogranak su Donjih Buljubašića, koji su se razdijelili u drugoj polovici 18. stoljeća. Prezime im je Buljubašić.

6. BULJUBAŠIĆ

Prvi put nadimak ''Baltić“ spominje se 1826. godine, a nalazimo ga upisanog u Matici vjenčanih župe Zagvozd,300 „Jakov Baltić od godina 33, sin Marka Buljubašića i Jele Milića''. Kasnije će kroz 19. stoljeće prezime upisivati Buljubašić-Baltić i Baltić. U popisu katastarskih posjednika 1846. godine upisane su četiri obitelji Baltića (nisu upisani s prezimenom Buljubašić).301 Kasnije, krajem 19. i početkom 20. stoljeća se opet oblik prezimena upisuje Buljubašić Baltić i Buljubašića, a danas je prezime samo Buljubašić.

Godine 1876. u Baltića živi 6 obitelji.302 Početkom 20. stoljeća u zaselku Baltića žive 4 obitelji Buljubašića303 i jedna obitelj Drljića.304

Donji Buljubašići / Baltići u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. god. Od kraja početka 18. do kraja 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o

broju obitelji Buljubašića-Baltića za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.305

Godina Br. Obitelji


1726. 1 Marko Buljubašić- (Marco Bugliubasich) * (Donji Buljubašići, Pirići, Kusići i Baltići zajedno)

15

1733. 1 Marko Buljubašić* (Donji Buljubašići, Pirići, Kusići i Baltići zajedno)

16

1806. 2 Ante Buljubašić (Baltić) 2 Mijo Buljubašić (Baltić) 4

300 NAS, Matična knjiga vjenčanih župe Zagvozd - parice, godina 1826.

301 DAST-152, kutija 735/1,2 (Austrijski popis katastarskih posjednika 1846. god.).

302 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća)


304 Jure Drlje sin Lukin, ženi 1880. godine Ivu kći Lovre Buljubašića Baltića i dolazi na ženinstvo u Baltiće.

305 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD - 5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M - 67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M - 113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST - 152).



198

Godina Br. Obitelji


1846.

4

Baltić, (Buljubašić)306 Jakov p. Marka - Baltić, Matija ud. Mije - Baltić, Marijan p. Antona - Baltić, Ivan p. Mate -

1876.

6

Buljubašić, Jozo p. Ivana reč. Baltić - Buljubašić, Grgo p. Ivana reč. Baltić - Buljubašić, Mate p. Ivana307 - Buljubašić, Ružica ud. Marka - Buljubašić, Lovre p. Jakova - Buljubašić, Stipan p. Jakova -

* Potomci Marka Buljubašića su D. Buljubašići, Baltići, Kusići i Pirići

Poimenični popis osoba iz roda Buljubašić-Baltić u Zagvozdu do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis stanovnika Buljubašića ogranka Baltić, sastavljen je kao

rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.308 Podatci iz 18. stoljeća su nažalost nepotpuni (nedostaju pojedine osobe, najčešće djeca umrla mlada i odrasli koji nisu bili oženjeni ili udate), ali ne utječu na rodoslovlje Baltića jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I.1. Marko Buljubašić -stariji (rođen oko 1670./1680. god.). II. generacija

II.1. Ivan Buljubašić, sin Markov, (rođ. oko 1700/1710. god) D. Buljubašići II.2 „N“ Buljubašić, sin Markov, nepoznato Baltići II.3. Mate Buljubašić, sin Markov (r. oko 1720. god.), Pirići

306 U popisu katastarskih posjednika 1846. god. upisani su Baltić, a ne Buljubašić DAST-152, kutija 735/1,2

307 Mate je jednom upisan kao sin Ivana, a drugi put kao sin Stipana DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848. (Austrijski katastarski upisnik kuća, po upisu i alfabetički prijepis).




199


1. GRANA MARKOVA

1. Marko Buljubašić-mlađi (rođ. oko 1750.), unuk Marka starijeg. 1.0. Jela, žena Markova, rođena Milić

1.1. Ante Buljubašić, sin Markov (1782.*-1841.). 1.1.0. Ivanica, žena Antina (1796.*/1813.*-1873.), kći Jozipa Gaće (vj.1818.).

1.1.1. Marijan,309 sin Antin (rođ. 1824.-1851.), umro izvan Zagvozda.

1.1.2. Marko,310 sin Antin (r. 1833.) 1.1.2.0. Ružica, žena Markova (1834.*-1908.), kći Andrije Drlje

(vj. 1858. god.).

- Matija, kći Markova (1859.-1900.*), udana za Luku Buljubašića.

► Gornji Buljubašići na ženinstvu u Baltića

6.1. Gornji Buljubašići 3.1.5.3. Luka, sin Mijin (1852.-1930.).

1.1.3. Ivan Buljubašić sin Antin (r.1836.). ‡

- Matija, kći Antina (r. 1819.*). - Antica, kći Antina (r. 1821.). - Marija, kći Antina (r. 1826.). - Ivanica, kći Antina (r. 1829.), umrla djetetom. - Ivanica, kći Antina (1839.-1901.), neudana.

Antina grana se gasi/izumire, nema muških potomaka u II. generaciji.

1.2. Stipan, sin Markov (r.1791.*).311 ‡

1.3. Petar Buljubašić sin Markov *(r. 1794.). ‡

1.4. Jakov,312 Buljubašić-Baltić sin Markov (r. 1794.*). 1.4.0. Ivanica, žena Jakovljeva (r. 1799.*/1797.*1849.), kći Jure Buljubašića

(vj. 1826. godine).

1.4.1. Blaž, sin Jakovljev (r./u. 1831.). †

1.4.2. Lovre,313 sin Jakovljev (1831.-1905.). 1.4.2.0. Ruža, žena Lovrina (1826.1902.), kći Mate Buljubašića (vj. 1856.).

1.4.2.1. Petar, sin Lovrin (1858.-1859.), umro djetetom.

309 U popisu kat. posjednika 1846. god. upisan je Baltić, a ne Buljubašić DAST-152, kutija 735/1,2

310 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozd, Marko je upisan s prezimenom Baltić (Buljubašić). (DAST-179, Zbirka matičnih knjiga).

311 Umro je mlad ili je odselio. Godine 1806. bio je najmenik u Mije Čagljevića.

312 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozd (NAS, parice) Jakov je upisan s prezimenom Baltić. Jakov je bio najmenik u Andrije Milića početkom 19. stoljeća.

313 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozd (NAS, parice) Lovre je upisan s prezimenom Baltić



200

1.4.2.2. Ivan, sin bl. Lovrin (r. 1866. ). ‡ 1.4.2.2. Mijo, sin bl. Lovrin (1866.-1868..), umro djetetom. 1.4.2.2. Jure, sin Lovrin (r./u. 1871.). †

- Iva, kći Lovrina (r. 1859.), udana za Juru Drlju.

► Drljići na ženinstvu u Baltića 9.2. Drljići u Baltićima

- Cecilija, kći Lovrina (r. 1863.).

Stipanova grana izumire.

1.4.3. Stipan,314 Jakovljev (1836.-1901.). 1.4.3.0. Jurka, žena Stipanova (1832.-1913.), kći Lovre Prodana (vj.1860.).

1.4.3.1. Marijan, sin Stipanov (1861.-1938.*). 1.4.3.1.0. Ana, žena Marijanova (r. 1855.), kći Marka Pirića

(vj. 1886.). 1.4.3.1.0. Jakovica, 2. žena Marijanova (r. 1868.), kći Ivana Pilja iz

Krstatica (vj. 1891.).

1.4.3.1.1. Stipan, sin Marijanov (r.1891.). ►► Slavonija 1.4.3.1.1.0. Milica, žena Stipanova (r. 1894.), rođ. Baban

(vj. 1918.)

1.4.3.1.2. Mate, sin Marijanov (1893.-1916), poginuo u I. svj. ratu (Küsteland).

1.4.3.1.3. Ivan, sin Marijanov (r. 1901.). ⧖ 1.4.3.1.3.0. Antica, žena Ivanova (r. 1898.), kći Tome

Kurtovića.

- Kata, kći Marijanova (r. 1886.), udana za Matu Bikića. - Mara, kći Marijanova (r. 1896.). ⧖ - Ivka, kći Marijanova (r. 1898.). ⧖ - Antica, kći Marijanova (r. 1906.). ⧖ - Tomica, kći Marijanova (1908.-1910.). † - Matija, kći Marijanova (r. 1910.). ⧖

1.4.3.2. Toma, sin Stipanov (1867.-1868.), umro djetetom.

1.4.3.3. Mate, sin Stipanov (1869.-1942.). ─ 1.4.3.3.0. Mara, žena Matina (r. 1868.), kći Jozipa Pirića (vj.1892.).

1.4.3.3.1. Ivan, sin Matin (r. 1894.). umro djetetom.

1.4.3.3.2. Toma, sin Matin (1897.- 1898.). †

1.4.3.3.3. Stipan, sin Matin (r. 1905.). ─

314 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozd 1858.-1892. upisan je s prezimenom Baltić-Buljubašić. (DAST – 179, Zbirka Matičnih knjiga).



201

1.4.3.3.3.0. Tomica, žena Stipina (r. 1907.), kći Ivana Buljubašića. (vj. 1930).

1.4.3.3.4. Ivan, sin Matin (r. 1911.). ►► Amerika

1.4.3.3.5. Jure, sin Matin (r. 1905.). ⧖

- Jurka, kći Matina (1893.-1900.), umrla djetetom. - Ruža, kći Matina (1899.-1904.), umrla djetetom. - Matija, kći Matina (r. 1902.). ⧖ - Iva, kći Matina (r. 1909.), udana za Antu Milića.

1.4.3.4. Ivan, sin Stipanov (r. 1871.). ‡

- Vida, kći Stipanova (r. 1865.), udana za Marka Mušuru. - Jela, kći Stipanova (1873.-1874.), umrla djetetom. - Marija, kći Stipanova (r. 1876.), udana za Luku Mucića.

- Ružica315 kći Jakovljeva (1827.-1889.), udana za Antona Buljubašića. - Jakovica, kći Markova (1796.*-1856.), udana za Ivana Buljubašića.

2. GRANA MATINA

2. Mate Buljubašić (rođ. oko 1740./50.). 2.0. Ivanica, žena Matina *(1744.*/1752.-1821.), kći p. Marka Guća.

2.1. Mijo Buljubašić, sin Matin (1790./1781.*/1784.-1837.), 2.1.0. Matija, žena Mijna (1789.*-1857.), kći Ivana Brzice.

2.1.1. Ivan Buljubašić Baltić,316 sin Matin *(1794.*-1867.). 2.1.1.0. Šima, žena Ivanova (r. 1789.*-1844.), kći Petra Granića iz Zavojana,


2.1.1.1. Mate, sin Ivanov (1820.-1905.). 2.1.1.1.0. Ruža, žena Matina (1820.-1904.), kći Martina Radića

(vj. 1854.godine).

2.1.1.1.1. Marijan, sin Matin (1858.-1859.), umro djetetom.

2.1.1.1.2. Ivan, sin Matin (1867.-1895.). 2.1.1.1.2.0. Lucija, žena Ivanova (r.1867.), kći Joze


2.1.1.1.2.1. Nikola, sin Ivanov (r. 1890). ⧖

2.1.1.1.2.2. Luka, sin Ivanov (1894.-1896.). †

- Matija, kći Ivanova (r.1893.).

315 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozd - parice (NAS) upisana je s prezimenom Baltić.

316 U popisu katastarskih posjednika 1846. god. upisan je Baltić, a ne Buljubašić (DAST-152, kutija 735/1,2).



202

- Ana, kći Matina (r. 1855.), udana za Ivana Buljubašića, udana udovicom za Matu Buljubašića.

- Jurka, kći Matina/Markova (r. 1860.), udana za Petra Bikića iz Župe.

- Mara, kći Matina (r. 1864.), udana za Marina Buljubašića

2.1.1.2. Jozip, sin Ivanov (r. 1825.). 2.1.1.2.0. Marta, žena Jozipova (1829.-1903.), kći Luke Buljubašića

(vj.1856.). 2.1.1.2.1. Mate, sin Jozipov (1858.-1929.).

2.1.1.2.1.0. Kate, žena Matina (1855.*-1893.), kći Marka Drljića (vj.1880. god.).

2.1.1.2.1.1. Josip, sin Matin (r. 1881.).

2.2.2.1.1.0. Matija, žena Josipova (1881.-1945.), kći Marijana Pirića (vj. 1905.).

2.2.2.1.1.1. Marijan, sin Josipov (r. 1915.). ‒

2.2.2.1.1.2. Toma, sin Josipov. †

Kćeri Josipove: Kata (r.1906. †), Mara (r.1908. †), Kata (r./u. 1909.), Iva (r. 1910.), Milica (r. 1912.), Mara, Matija.

2.1.1.2.1.2. Martin, sin Matin (r. 1884.). ‒ 2.2.1.1.2.0. Kata, žena Martinova (1882.-1911.),

kći Ivana Prodana (vj. 1908.).

- Iva, kći Martinova (r. 1908). ⧖

2.1.1.2.1.3. Toma, sin Matin (r. 1886.).

2.1.1.2.1.4. Mijo, sin Matin (r./u. 1888.). †

- Mara, kći Matina i Katina (r.1893.), udana za Luku Pružu.

2.1.1.2.1.0. Iva, 2. žena Matina (r.1867.-1950.), kći Stipana Lišnjića iz Krstatica, vj. 1893.

2.1.1.2.1.5. Grgo, sin Matin i Ivin (1896.-1966). ‒ 2.-.5.0. Milica, žena Grgina (r.1899.), kći Jure

Babana (vj. 1920.). 2.-.5.0. Joza, II. žena Grgina (r.1899.), kći Ante

Milića. 2.1.1.2.1.6. Petar, sin Matin (r. 1904.).

2.-.6.0. Iva, žena Petrova (r. 1902.), kći Mate Drlje (vj. 1925.).

2.1.1.2.1.7. Luka, sin Matin (1906.-1916.). † 2.1.1.2.1.8. Mate, sin Matin (1908.-1909.). † 2.1.1.2.1.9. Mate, sin Matin (r./u. 1910.). †

- Matija, kći Matina i Ivina (r. 1898.). ⧖



203

- Iva, kći Matina i Ivina (r. 1901.). ⧖ - Jurka, kći Matina i Ivina (r. 1900.), udana za Matu Milića.

- Matija, kći Jozipova i Martina (r.1859.), udana za Matu Milića. - Mara, kći Jozipova i Martina (r.1862.), udana za Miju Buljubašića.

2.1.1.3. Ante, sin Ivanov (1827.- 1905.). ┤

2.1.1.4. Grgo, sin Ivanov (1833.-1909.). ╡ 2.1.1.4.0. Tomica, žena Grgina (1839.-1912.), kći Luke Drlje

(vj.1866.).

- Jurka, kći Ivanova (r. 1820.). ‡ - Matija, kći Ivanova (r. 1820.). ‡ - Manda, kći Ivanova (r. 1822.), neudana. - Ivanica, kći Ivanova (1824.-1831.), umrla djetetom. - Petruša, kći Ivanova (r.1828.). - Antica, kći Ivanova (r. 1831.), udana za Petra Buljubašića.. - Ivanica, kći Ivanova (r. 1835.), udana za Tomu Prodana..

- Antica,317 kći Matina *(1786.*/1779.*-1849.), udana za Luku Raku. - Jurka, kći Matina, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Matina, krizmana 1798. god., ostalo nepoznato.

OSTALI:

- Iva, kći Jurkina (r. 1856.). - Joza, kći Jurkina (r. 1866.). - Anton, sin Ivaničin (r. 1857.). - Ivan, sin Ivaničin (r./u. 1859.). †

317 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozd - parice (NAS), god 1850., kod vjenčanja Ivanice Rako, Antica žena Luke Rake, mater Ivaničina, upisana je s djevojačkim prezimenom Baltić.


BULJUBAŠIĆ (u Drljićima)

204

6.5. Buljubašići u Drljićima Buljubašići u Drljićima su odvojak roda D. Buljubašića koji su došli na ženinstvo.

Ivan Buljubašić sin Tomin iz Donjih Buljubašića/Kusića oženio je Jurku kći Petra Drlje 1848. godine i doselio u Drljiće.

6. 3. Donji Buljubašići /Buljubašići-Kusići 3.1.1.2. Ivan, sin Matin (1824.-1903.). 1. Ivan, sin Matin (1824.-1903.).

1.0. Jurka, žena Ivanova (1817.*-1882), kći Petra Drljića vjenčani 1848. god.

1.1. Jure, sin Ivanov i Jurkin (r./u. 1849.). †

1.2. Luka,318 sin Ivanov i Jurkin (r. 1850.). 1.2.0. Matija, žena Lukina (r. 1846.*), kći Marka Šarića iz Grabovca

(vj. 1876. godine).

1.2.1. Mate, sin Lukin (r. 1876.). ►► Amerika

1.2.2. Luka, sin Lukin (1878.-1880.).

1.2.3. Marko, sin Lukin (r. 1880.). 1.2.3.0. Matija, žena Markova (r.1879.), kći Mate Drlje (vj. 1907.)

- Iva, kći Markova (r. 1907.).

1.2.4. Frane, sin Lukin (r. 1882.). 1.2.4.0. Iva, žena Franina (r.1890.), kći Jure Prodana (vj. 1910.).

─► Luka (r. 1911.), Mara (r. 1915.), Ivan, Marko, Matija, Milica.

1.2.5. Petar, sin Lukin (r. 1885.). 1.2.5.0. Tomica, žena Petrova (r.1882.), kći Stipana Drlje

(vj. 1914.). ─► Mate (r. 1914.), Kata, Jure.

1.2.6. Ivan, sin Lukin (1887.-1888.), umro djetetom.

- Mara, kći Lukina (r. 1889.), udana za Ivana Drlju.

1.3. Ivan, sin Ivanov i Jurkin (1852.-1923). ┤

1.4. Jure, sin Ivanov i Jurkin (1853.-1917.). ┤ 1.4.0. Matija, žena Jurina (1863.-1917.), kći Josipa Mucića (vj.1887.).

1.5. Marko, sin Ivanov i Jurkin (r.1856.) †

- Matija, kći Ivanova (r. 1858.). - Joza, kći Ivanova (r. 1861.).

318 Godine 1876. upisan s prezimenom Buljubašić Gluić (DAST-179, sign. 885)


ČAGALJ

205

7. ČAGALJ

Čaglji su starosjedioci u Zagvozdu. Prema poznatim povijesnim izvorima prezime Čagalj prvi put je zabilježeno u Zagvozdu 1657. godine u pismu makarskoga providura Grgura Detrica zagvoškom župniku Petru Čagljeviću.319 Druge polovice 17. stoljeća u jeku Morejskoga rata (1684.-1699.) stanovništvo Zagvozda tada pod okupacijom Osmanskoga carstva bježi na područje Mletačke Republike i smješta se na području Gornjih i Donjih Brela. U zbjegu stanovništva 1686. godine zabilježene su godine 4 obitelji Čagalja.320

Nakon zbjega 1686. godine i okončanja ratnih aktivnosti veći dio Čagalja vraća se u Zagvozd na stara ognjišta, dok se jedna obitelj naselila se u Svinišću.321 Kasnije (i prema predaji) dio Čagalja iz Zagvozda odselilo je Dubrovačko primorje. Godine 1690. nalazimo ih kao doseljenike na Braču.322

Stari Čagljevići

Koliko dugo su Čaglji u Zagvozdu i jesu li od nekuda doselili nije poznato. Sigurno je da od početka 17. stoljeća neprekidno žive u Zagvozdu, ali nije poznato gdje su im bile prve kuće? Možemo samo pretpostaviti da su bile na području današnjih zaselaka Gornjih i Donjih Čaglja. Jesu li prije toga stari Čagljevići stanovali na drugoj lokaciji u Zagvozdu ili su stanovali u starom naselju Lukače? Lukače su na području današnjih Dobrinača (prostor između medovačkih Čagalja i Puljaka).323 Tomu nam svjedoče mletački katastri iz 1726. godine koji u Lukačama spominju kuće u vlasništvu Čagalja (ne staje, niti zidine), u kojima su stalno ili povremeno boravili. Jesu li zbog turskih opasnosti napustili Lukače i prešli u Zagvozd u prvoj polovici 17. stoljeća, ili su im

319 Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej Grada Trogira, Zbirka dokumenata pisana bosančicom, list1r. Usp: Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine u vrijeme turske vladavine, Čuvari Baštine.., Imotski 1989., str. 247.-248. Radi se o uputama makarskog providura upućenom zagvoškom župniku don Petru Čagljeviću za nositelje dvaju pisama za mletačke diplomate u Drinopolju. Nositelji tih pisama su knez Grgo Tomičić i Ivan Matijević iz Gornjega Vrdola. Drinopolje je grad u blizini Carigrada, danas Edrine.

320 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689. god), knjiga prva, list 476v.

321 Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja godine 1686., Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str. 83.

DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, list 476v (Calergijev popis).

322 Andre JUTRONIĆ, nav. djelo, str. 142.

323 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., (Villa Zaguosd Teritorio d' Imoschi, in luglio 1726.), kutija 22., listovi 7r, 14r i 15v.


ČAGALJ

206

Lukače bili samo - „ljetni stanovi“. U predaja se ne spominje da su zagvoški Čaglji živjeli u Lukačama.

Stari Čagljevići su među najutjecajnijim i najbrojnijim zagvoškim prezimenima. Iz roda Čagljevića u 17. i 18. st. je veći broj popova glagoljaša koji su pridonijeli kulturnoj i vjerskoj posebnosti Zagvozda.

Stari Čaglji u popisu obitelji 1686. godine


Ime i prezime Broj

osoba

1866.

4

Ivan Čagljević (Zuane Zaglieuich ) 8 ud. Mara Čagljević (vedoua Margharita Zuglieuich)

3

Tadija Čagljević (Tadia Zaglieuich) 11 Stipan Čagljević (Steffano Zaglieuich ) 7

Iz popisa Čagalja 1686. godine nije moguće utvrditi iz kojih obitelji potječu Gornji,

a iz kojih obitelji Donji Čaglji. Na žalost nije moguće utvrditi (nema poznatih arhivskih dokumenata) imena Čagalja u generacijama starijih od navedenih iz popisa 1686. godine.

Ono što je poznato iz arhivske građe su imena svećenika „popova glagoljaša“ iz roda starih Čagljevića u Zagvozdu u 17. stoljeću, a to su.

˗ don Petar Čagljević, rođen oko 1600./1625. god. ˗ don Stipan Čagljević, ˗ don Marko Čagljević (D. Čaglji). 324

Kasnije u 18. stoljeću Čaglji (G. Čaglji) dati će još tri popa glagoljaša: ˗ don Jure Čagljević, ˗ don Jakov Čagljević, ˗ don Bariša Čagljević.325

324 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, Čuvari baštine... 1989. str. 229 - 249.

325 U arhivima stare makarske biskupije, sada u Nadbiskupskom arhivu u Splitu nalazimo podatke od šest „popova glagoljaša“ iz roda Čagalja u 17. i 18. stoljeću. Usp. Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, Čuvari baštine... 1989. str. 229 - 249. Usp. Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine II. dio, Imotski 1980., str. 132 -136. Vrčić u popisu navodi osam svećenika iz roda Čagalja. Dva puta spominje don Barišu, a radi se o istoj osobi. Fra Ante Čagalj nije bio svećenik, nego laik. Vrčić ne navodi don Stipana, a navodi don Iliju o kojem nema povijesnih podataka. Usp. Nepoznati autor, Svećenici, redovnici i redovnice iz župe Zagvozd, Zagvozd - župni list, Godina I., broj 1, str. 99 -104. Nepoznati autor izvršio je prijepis iz Vrčićeva djela i tako je ponovio iste pogreške.


ČAGALJ

207

Podjela Čagalja na prijelazu sa 17. na 18. stoljeće Početkom mletačke uprave i uspostavom katastra 1726. godine u Zagvozdu žive

obitelji Mate Čagljevića (Mattio Czaglieuich) sa 17 osoba i Jure Čagljevića (Giure Czaglieuich) sa 16 osoba.326 Obitelj Tome Čagljevića sa 7 osoba iz Medova Doca (neki povjesničari Tomu navode među zagvoškim obiteljima, ali oni ne živi u Zagvozdu već u Medovu Docu i istoga su podrijetla).327

U razdoblju s kraja 17. i početka 18. stoljeća Čaglji su se razdvojili; Matina i Jurina obitelj ostaju u Zagvozdu i dijele se na Gornje i Donje Čaglje, a Tomina obitelj seli/živi u Medovu Docu.328

- Gornji Čaglji, obitelj Mate Čagljevića

- Donji Čaglji, obitelj Jure Čagljevića

- Čaglji u M. Docu, obitelj Tome Čagljevića

Čaglji su kroz povijest pisani različito. Tijekom 17. i 18. stoljeća kao Čagljevići (Zaglieuich, Zuglieuich, Czaglieuich, Çaglieuich,). Krajem 18. stoljeća kao Čaglji (Ciagagl, Çagagl)329 pa ponovo Čagljević sve do dvadesetih godina 19. stoljeća, kad se ustaljuje oblik prezimena Čagalj.330

Prezime Čagljević odnosno Čagalj nastalo je od imenice "čagalj" (lat. canis aureus).

326 Kod podjele zemlje 1726. godine Mate Čagljević je dobio 26 kampi zemlje (od toga oko 9 kampi u Zagvozdu, 7 kampi u Medovu Docu i Dobrinčima, a 10 kampi u Prološcu). Jure Čagljević dobio je 24,5 kampi zemlje (od toga oko 10 kampi u Zagvozdu, 10 kampi u Medovu Docu i Dobrinčima i 4,5 kampi u Prološkom polju). Toma Čagljević dobio je zemlju u Medovu Docu i Dobrinčima (DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18., kutija 22 i 39).

327 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 1990, str. 297. Vrčić medovačke Čaglje navodi pod zagvoške, ne uočava razliku o mjestu boravka (DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st.)

328 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 71v-73r., DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Selo Zagvozd okrug Imotski, kutija 22, list 14r,14v, 15v.

329 NAS, M-105, Vizitacije, popis krizmanika 1779. godine.

330 NAS, M-113, Imotski dekanat, br. 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine. DAZD-378, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1830. i NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd.


ČAGALJ (Gornji Čaglji)

208

7.1. Gornji Čaglji Gornji Čaglji potomci su Mate Čagljevića koji se spominje u mletačkim

dokumentima s početka 18. stoljeća (1726. godine), pa je Mate Čagljević začetnik loze Gornjih Čagalja. Iz koje obitelji starih Čagalja koji se spominju 1686. godine potječu Gornji Čaglji nije moguće sa sigurnošću utvrditi. Početak rodoslovlja Gornjih Čagalja može se pratiti tek od Mate Čagljevića.

Matina kuća nalazila se na području današnjih Gornjih Čagalja na mletačkoj kat. čestici 440 Rupotine (Roputine).331 Jesu li Gornji Čaglji imali svoje kuće u 17. stoljeću na istom mjestu kao i na početku 18. st. i danas nije poznato niti je iz mletačkih katastarskih podataka to vidljivo. U predaji Čagalja se spominju dva brata Čaglja: Butko i Karadža. Naselili su prostor G. Čagalja i živjeli su u plemenskoj zajednici. Kasnije će povećanjem obitelji razdijeliti prostor tako da su Butkovi zaposjeli zapadni dio sela, a Karadžini istočni dio sela.332 Međutim predaja se ne spominje vrijeme kad se to dogodilo, niti imena starih Čagalja, već nadimke. Priča iz predaje samo je dio pripovjedačke baštine starih Čagalja a ne povijesni dokument o podrijetlu.

Gornji Čaglji do sredine 18. stoljeća žive u jednoj obitelji. Godine 1846. u Zagvozdu živi 11 obitelji u G. Čagalja, a 1876. godine 12 obitelji.333 Početkom 20. stoljeća neposredno prije I. svjetskoga rata u Gornjih Čagalja je 15 obitelji.334

Gornji Čaglji u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do kraja 19. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji G. Čagalja u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.335

Podatci o stanovništvu Čagalja iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominjali Čaglji/ Čagljevići. Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Čagalja jer nisu imali potomstva.

Iz Gornji Čagalja su odselili Čaglji na ženinstvo u Svagušiće početkom 19. stoljeća, a krajem 19. i početkom 20. stoljeća na ženinstvo u Alagiće i Tomičiće

331 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd , fol. 11.

332 N. Čagalj i A. Kosor; Zagvoški zaseoci i plemena, Župni list, God. I, broj 1, 1995. ,str. 119.



335 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD 5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).



209


Ime i prezime Broj

osoba

1726. 1 Mate /Čagljević/ Čagalj - (Mattio Czaglieuich)

17

1733. 1 Mati Čagljević (Čagalj) 25

1806.

5

Mate Čagljević p. Grge 12 Ilija Čagljević p. Grge 6 Šimun Čagljević sin Matin 7 Ivan Čagljević p. Andrije 2 Ante Čagljević p. Marka 2

1846.

11

Čagalj Šima ud. Šimuna - Čagalj Andrija p. Šimuna - Čagalj Anton p. Jure - Čagalj Matija p. Mate - Čagalj Petar p. Jure - Čagalj Mijo p. Grge - Čagalj Toma p. Jakova - Čagalj Jure p. Ivana - Čagalj Jakov p. Ivana - Čagalj Mate p. Ante - Čagalj Ivan p. Andrije -

1 Čagalj Jozip p. Mate (Svaguše) -

1876.

12

Čagalj, Ante p. Jure - Čagalj, Pere p. Jure - Čagalj, Stipe p. Marijana - Čagalj, Filip p. Andrije - Čagalj, Luka p. Andrije - Čagalj, Jozo p. Marka - Čagalj, Miško p. Grge - Čagalj, Mate p. Ante - Čagalj, Petar p. Ivana - Čagalj, Jure p. Ivana - Čagalj, Jakov p. Ivana - Čagalj, Jakov Tomin -

1 Čagalj, Mate p. Jozipa (Svaguše) -



210

Poimenični popis osoba iz roda Gornjih Čagalja od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis osoba sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim

dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.336 Nažalost nedostaje u rodoslovlju sigurno jedan manji broj osoba iz 17. i 18. stoljeća, koji u dostupnim i sačuvanim arhivskim dokumentima nisu zabilježeni, a radi se o osobama (najčešće djeci) koja su umrla mlada, neoženjenima koji nemaju potomstvo te nisu utjecali na rodoslovlje današnjih Čagalja. Podatci temeljeni na predaji, korišteni su samo radi usporedbe.

Gornji Čaglji su dugo živjeli u jednoj obitelji, pa je tako obitelj Mate Čaglja najbrojnija obitelj u Zagvozdu prve polovice 18 stoljeća. Mate je „glava“ obitelji, a obzirom na brojnost obitelji (1733. god, 25 osoba) imao je zasigurno više braće.

I. generacija

I.1. Mate Čagljević (rođ. oko 1670.god.), „glava“ obitelji 1726. i 1733. godine

I.2. „N“ brat / braća Matina (imena nepoznata). II. generacija

II.1. Grgo Čagljević , sin Matin (rođ. oko 1700./1710. ). II.1.0. Šima, žena Grgina, rođena Lovrinčević.

II.2. don Jure Čagljević sin Matin (rođ. oko 1700. ), svećenik u Zagvozdu 1725. god, a župnik Zagvozda je 1749. godine. 337

II.3. Andrija Čagljević (rođ. oko 1730.), sin Matina brata (kojem nije poznato ime). II.3.0. Jurka, žena Andrijina, kći Petra Lončara (ili Vrdoljaka).

II.4. Marko Čagljević (rođ. oko 1730/1740. ), sin Matina brata kojem nije poznato ime. II.4.0. Ruža, žena Markova, rođena Mlikota.

II.5. don Jakov Čagljević (rođen oko 1720.), sin Matina brata. Svećenik u Zagvozdu 1749. i 1761. god., pomoćnik u Zagvozdu 1761. god., kapelan M. Doca 1761.-1766. god.338

- U drugoj generaciji gornjih Čagalja (sredina 18. stoljeća), postoje i druge osobe čija nam imena nisu poznata. To su prvenstveno ženske osobe (žene i sestre) i djeca.


337 Kao svećenik dobio je u kao baštinu zemljište od oca Mate 6. prosinca 1725 godine (DAZD-5, Katastri područja Imotski, kutija 39, list 71v). Godine 1749. je župnik u Zagvozdu (NAS, M-67).

338 NAS, M-67, list 273v, HDA-1448, Matična knjiga rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782.



211


1. GRANA MATINA

1. Mate Čagljević, sin Grgin (r. 1744.*). 1.0. Ivanica, žena Matina (1750.*-1833.), kći Dujma Medvidovića.

1. GRANA MATINA – 1.1. Ogranak Jakovljev-glavari

1.1. Jakov, sin Matin (r. 1770./1768*- 1822.), glavar.339 1.1.0. Ružica, žena Jakovljeva (1770.*-1849.), kći Ivana Svaguše, (ud. Jakova

Bartulovića.).

1.1.1. Ante, sin Jakovljev (1807.*-1870.), redovnik , franjevac- laik.

1.1.2. Toma, sin Jakovljev (1808.*-1887.), glavar. 1.1.2.0. Ivanica, žena Tomina (1805.*-1860.), kći Jozipa Prodana (vj.1832.).

1.1.2.1. Jakov, sin Tomin (1837.-1917.), glavar. 1.1.2.1.0. Matija, žena Jakovljeva (1836.-1916.), kći Tome Sulića

(vj. 1861. godine).

1.1.2.1.1. Jozip, sin Jakovljev (r. 1862.). 1.1.2.1.2.0. Mara, žena Jozipova (1868.-1953.), kći Petra

Šuvara (vj. 1894.).

1.1.2.1.2.1. Toma, sin Josipov (1898.-1965.). ─ 1.-.1.0. Matija, žena Tomina (r. 1901.), kći

Josipa Bartulovića. 1.1.2.1.2.2. Mate-Ljubomir, sin Josipov (1901.). ─

financ, ►►Odselio (Skopje/Split).

1.1.2.1.2.3. Jakov, sin Josipov (1910.-1918.) . †

- Ivka, kći Jozipova (r. 1894.). ⧖ - Milica, kći Jozipova (r. 1896.), udana za Filipa Čaglja. - Ana, kći Jozipova (r. 1903.), udana za Juru Čaglja. - Matija, kći Jozipova (r. 1906.), udana za Luku Čaglja. - Kata, kći Jozipova (1913.-1915.). †

1.1.2.1.2. Pavao, sin Jakovljev (r. 1865.). 1.1.2.1.2.0. Iva, žena Pavlova (r.1871.), kći Marka Krištića

(vj. 1894.). 1.1.2.1.2.1. Stipan, sin Pavlov (r. 1897.). ─

1.-.1.0. Ruža, žena Stipanova (r. 1894.), kći Luke Alagića.

1.1.2.1.2.2. Martin, sin Pavlov (u. 1973.). ►► Am./Arg.

339 U pismu don Luke Petrovića (Piplice-Mucića) makarskom biskupu F. Blaškoviću od 9. kolovoza 1818. godine, spominje se kapetan (glavar) Čagalj, a to je Jakov Čagalj (NAS, M-88, list 180). U Matici umrlih župe Zagvozd navodi se da je ubijen iz puške (NAS, Parice, god. 1822.).



212

1.1.2.1.2.3. Mate, sin Pavlov (1905.-1945.*).

- Matija, kći Pavlova (1899.-1901.), umrla djetetom. - Mara, kći Pavlova (r. 1908.). ⧖ - Kata, kći Pavlova (r. 1910.), udana za Ljubu Čaglja.

1.1.2.1.3. Mijo, sin Jakovljev (r. 1869.). 1.1.2.1.3.0. Ruža, žena Mijina (r.1875.), kći Šimuna Mucića

(vj. 1898.).

1.1.2.1.3.1. Jakov, sin Mijin (1902.-1903.). †

1.1.2.1.3.2. Ante, sin Mijin (1908.-1909.). † 1.1.2.1.3.3. Ante, sin Mijin (1910.-1934.).

1.1.2.1.3.4. Ivan, sin Mijin (r. 1914.). ─ 1.-.4.0. Iva, žena Ivanova (r. 1914.), kći Ivana

Bartulovića.

- Milica, kći Mijina (r. 1904.), udana, na Hvaru.

1.1.2.1.4. Ivan, sin Jakovljev (r. 1873.). 1.1.2.1.4.0. Antica, žena Ivanova (r. 1886.), kći Ante Čaglja

(vj.1904.). Sinovi Ivanovi: Ante (r. 1905.†), Ivan, Jakov, Ante,

Milan, Vinko. Kćeri Ivanove: Ana (r. 1907.), Ljubica (r. 1908.),

Iva (r. 1911.), Zorka (r. 1913.), Fila.

- Iva, kći Jakovljeva (1868.-1892), umrla djevojkom.

1.1.2.2. Jozip, sin Tomin (r./u.1842.). †

1.1.2.3. Anton, sin Tomin ( 1844.-1905.), neoženjen.

1.1.2.4. Stipan, sin Tomin (1847.-1889.*). 1.1.1.4.0. Kate, žena Stipanova (r. 1859.), kći Pavla Sulića

(vj.1879.).

1.1.1.4.1. Frane, sin Stipanov (r./u. 1880.). †

1.1.1.4.2. Marko, sin Stipanov (r. 1881.). 1.1.1.4.2.0. Iva, žena Markova (r. 1874.), kći Luke Alagića

(vj. 1899.)

1.1.1.4.2.1. Stipe, sin Markov (r. 1899.). ─ 1.-.1.0. Pera, žena Stipina (r. 1905.), kći Mije

Čaglja. 1.1.1.4.2.2. Mate, sin Markov (r. 1901.). ►► Argentina

1.1.1.4.2.3. Toma, sin Markov (1902.-1903.). †

1.1.1.4.2.4. Ivan, sin Markov (r. 1906.). neoženjen.



213

1.1.1.4.2.5. Marijan, sin Markov (r. 1907.). ─ 1.-.5.0. Iva, žena Marijanova (r. 1910.), kći

Stipe Mušure.

1.1.1.4.2.6. Frane, sin Markov (r. 1909.). ─ 1.-.6.0. Iva, žena Franina (1916.), kći Jure Čaglja.

1.1.1.4.2.7. Pavao, sin Markov (r. 1914.). ─ 1.-.7.0. Kata, žena Pavlova, kći Ivana Tomičića. ► Na ženinstvu u Tomičića.

1.1.1.4.2.8. Josip, sin Markov, (r. 1914.). ►► Slav./Split

- Ana, kći Markova (1904.-1918.), umrla djetetom. - Kata, kći Markova (r. 1910.), udana u Rakiće. - Mara, kći Markova (r. 1912.), udana za Josipa Mušuru.

- Joza, kći Tomina (r. 1833.), udana za Ivana Sulića. - Ivanica, kći Tomina (1850.-1852.), umrla djetetom. - Lucija, kći Tomina (1834.-1877.), udana za Petra Tomičića.

1.1.2.0. Pera, 2. žena Tomina (1819.-1911.), kći Mate Mucića (vj. 1862.).

1.1.3. Ivan, sin Jakovljev (1813.*-1876.). ┤

- Matija, kći Jakovljeva (1803.*-1873.). - Jela, kći Jak0vljeva (1814.*-1873.), udana za Jakova Sulića.

1. GRANA MATINA – 1.2. Ogranak Šimunov

1.2. Šimun, sin Matin (1774.*/1769.*-1830.). 1.2.0. Šima, žena Šimunova (r. 1780.*/1766.*-1849.), kći Ivana Tomičića.

1.2.1. Marko, sin Šimunov (1797.*/1794.*-1867.). 1.2.1.0. Cvita, žena Markova (1792.*-1838.), kći Jakova Dujmovića. 1.2.1.0. Jurka, 2. žena Markova (1802*-1888.), kći Lovre Gaćića

(vj. 1838. godine).

1.2.1.1. Jozo, sin Markov (1840.-1918.). 1.2.1.1.0. Matija, žena Jozina (1850.-1874.), kći Jakova Čaglja

(vj. 1871. godine).

1.2.1.1.1. Marko, sin Jozin (1872.-1873.), umro djetetom.

1.2.1.1.0. Jurka, 2. žena Jozina (1843.-1903.), kći Luke Mušure (vj. 1874. godine).

1.2.1.1.2. Mate, sin Jozin (r. 1875.). 1.2.1.1.2.0. Ana, žena Matina (r. 1882.), kći Šimuna

Gaće (vj. 1905.). 1.2.1.1.2.1. Jozo, sin Matin (r. 1912.). 1.2.1.1.2.2. Marko, sin Matin (r. 1914.),



214

1.2.1.1.2.3. Stipe, sin Matin.

Kćeri Matine: Mara (r. 1906. †), Jurka (r. 1909.), Mara.

- Mare, kći Jozina (1877.-1897.), umrla djevojkom. - Matija, kći Jozina (1880.), umrla djevojkom. - Iva, kći Josipova (r. 1883.), udana za Petra Katušića. - Ruža, kći Josipova (r. 1888.), udana za Josipa Gaću.

- Mare, kći Markova (r. 1843.), udana za Matu Katušića.

1.2.2. Stipan, sin Šimunov (r. 1799.*). ‡

1.2.3. Andrija, sin Šimunov (1801.-1865.*). 1.2.3.0. Jakovica, žena Andrijina (1804.*-1899.), kći Ilije Čelana-Alagića

(vj. 1834. godine).

1.2.3.1. Filip/Pilip, sin Andrijin (1836.-1890.). 1.2.3.1.0. Cvita, žena Filipova (1847.-1918.), kći Jure Čaglja

(vj.1864.).

1.2.3.1.1. Andrija, sin Filipov (r. 1869.). 1.2.3.1.1.0. Jurka, žena Andrijina (1876.), kći Petra Čaglja

(vj. 1897.).

1.2.3.1.1.1. Filip, sin Andrijin (r. 1898.). ►► Amerika 1.2.3.1.1.2. Ivan, sin Andrijin (r. 1904.). ►►Amerika 1.2.3.1.1.3. Jozip, sin Andrijin (1907.-1908.). † 1.2.3.1.1.4. Stipan, sin Andrijin (1908.-1918.). †

1.2.3.1.1.5. Jozip, sin Andrijin (r. 1913.). ─ 1.-.5.0. Zorka, žena Josipova (r. 1913.), kći

Ivana Čaglja. Kćeri Andrijine: Iva (r. 1901.), Mara (r. 1911.†),

Antica (r. 1915.) i Cvita.

1.2.3.1.2. Toma, sin Filipov (1870.-1871.), umro djetetom.

1.2.3.1.3. Toma, sin Filipov (1872.-1936.*). ─ 1.2.3.1.3.0. Mara, žena Tomina (1888.-1961.), kći Josipa

Bartulovića (vj. 1907.). Sinovi Tomini: Toma (r. 1912.), Frane (r. 1915.),

Marko, Bože, Filip, Ivan†. Kćeri Tomine: Fila (r. 1908.), Cvita (r. 1910.), Milica,

Ivka. 1.2.3.1.4. Jozo, sin Filipov (r. 1877.). ►►Amerika 1.2.3.1.5. Mate, sin Filipov (1879.- 1907.).

1.2.3.1.6. Frane, sin Filipov (r. 1881.). ►►Amerika

1.2.3.1.7. Luka-Ante, sin Filipov (r. 1883.). ─ 1.2.3.1.7.0. Iva, žena Lukina (r. 1890), kći Ivana Mlikote

(vj. 1917.).



215

- Iva, kći Filipova (r. 1867.). - Tomica, kći Filipova (r. 1875.), udana za Jozu Čaglja Petrova.

1.2.3.2. Mate, sin Andrijin (1841.-1842.), umro djetetom. 1.2.3.3. Mate, sin Andrijin (1842.-1843.), umro djetetom.

1.2.3.4. Luka, sin Andrijin (r. 1844.). 1.2.3.4.0. Matija, žena Lukina (1849.-1919.), kći Grge Čaglja

(vj. 1869.). 1.2.3.4.1. Jure, sin Lukin (r./u. 1870.). †

1.2.3.4.2. Mijo, sin Lukin (1871.-1954.*). ╡ 1.2.3.4.2.0. Joza, žena Mijina (1859-1940.*), kći Stipana

Šušića (vj. 1913.).

1.2.3.4.3. Frane, sin Lukin (r. 1878.). ─ 1.2.3.1.3.0. Ana, žena Franina (1882.), kći Mije Čaglja i

Antice Sulić (vj. 1905). 1.2.3.1.3.1. Luka, sin Franin (r. 1906.). ─ 1.2.3.1.3.2. Mijo, sin Franin (r. 1910.). ►► Am./Arg. 1.2.3.1.3.3. Stipan, sin Franin (r. 1912.). ►► Am./Arg. 1.2.3.1.3.4. Ivan, sin Franin (r. 1914.). ─ 1.2.3.1.3.5. Jure, sin Franin, umro djetetom 1.2.3.1.3.6. Josip, sin Franin 1.2.3.1.3.7. Jure, sin Franin. ►► Am./Arg.

1.2.3.4.4. Stipan, sin Lukin (r. 1887.). ►► Am./Arg.

1.2.3.4.5. Jure, sin Lukin (r. 1891.). ►► Am./Arg.

1.2.3.4.6. Marko, sin Lukin (r. 1894.). ─ 1.2.3.4.6.0. Ana, žena Markova (r. 1894), kći Ante Alagića

(vj. 1920.) ► Marko Čagalj je odselio na ženinstvo u Alagiće

1.2.3.4.7. Nikola, sin Lukin (1897.-1901.), umro djetetom.

- Ružica, kći Lukina (r. 1875.), udana za Juru Šuvara, udana udovicom za Tomu Mušuru.

- Ane, kći Lukina (r. 1881.), udana za Jozu Mušuru. - Iva, kći Lukina (r./u. 1882.). † - Jurka, kći Lukina (1885.-1896.), umrla djetetom.

- Ivanica, kći Andrijina (r. 1835.), udana za Jakova Mušuru. - Jele, kći Andrijina (1836.-1883.), udana za Marka Raku.

1.2.4. Šimun, sin Šimunov (1810.*-1860), neoženjen.

1.2.4. Marijan, sin Šimunov (1812.*-1860). 1.2.4.0. Jurka, žena Marijanova (1820.*-1899.), kći Ivana Jurjevića iz Ravče,

(vj. 1849. god. u Zagvozdu).



216

1.2.4.1. Stipan, sin Marijanov (1849.-1925.*). 1.2.4.1.0. Mara, žena Stipanova (r.1857.), kći Tome Stapića

(vj.1884.).

1.2.4.1.1. Marijan, sin Stipanov (1887.-1919.), neoženjen.

1.2.4.1.2. Ivan, sin Stipanov (r. 1890.). ─ 1.2.4.1.2.0. Ana, žena Ivanova (r. 1896.), kći Ivana

Matkovića iz Poljica.

1.2.4.1.3. Šimun, sin Stipanov (r. 1893.) ─ 1.2.4.1.3.0. Manda, žena Šimunova (r.1880.), kći Jure

Stanića (vj. 1925). - Tomica, kći Stipanova (r. 1898.). ⧖ - Iva, kći Stipanova (r. 1902.), udana za Stipana Čaglja.

1.2.4.2. Ilija, sin Marijanov (r.1855.). 1.2.4.2.0. Marija, žena Ilijina (r. 1870.), kći Marka Puljka

(vj. 1894. u M. Docu).

1.2.4.2.1. Jozo, sin Ilijin (1898.-1901.), umro djetetom.

1.2.4.2.2. Jozo, sin Ilijin (r. 1903.). ─ 1.2.4.2.2.0. Ana, žena Josipova (r. 1907.), kći Ivana

Čaglja. 1.2.4.2.3. Toma, sin Ilijin (r. 1900.). ⧖ 1.2.4.2.4. Ante, sin Ilijin (r. 1905.). ►►Slavonija 1.2.4.2.5. Marijan, sin Ilijin (r. 1908.). ►►Slavonija

1.2.4.2.6. Toma, sin Ilijin (1911.- 1912.). †

- Iva, kći Ilijina (r. 1895.). ⧖ - Milica, kći Ilijina (r. 1902.). ⧖

1.2.4.3. Mijo, sin Marijanov (r.1858.). 1.2.4.3.0. Matija, žena Mijina (1861.-1889.), kći Jozip Radića Stapića

(vj.1886.).

1.2.4.3.1. Ivan, sin Mijin (1887.-1889.), umro djetetom.

1.2.4.3.0. Antica, 2. žena Mijina (r. 1867.), kći Ante Gaće (vj.1890.).

1.2.4.3.2. Marko, sin Mijin (r. 1899.). ─ 1.2.4.3.2.0. Ruža, žena Markova (r. 1898.), kći Ivana

Čaglja (vj. 1923).

1.2.4.3.3. Mirko, sin Mijin (r. 1904.). ─

1.2.4.3.2.0. Iva, žena Mijina (r. 1903.), kći Mate Čaljkušića (vj. 1930).

1.2.4.3.4. Mate, sin Mijin (1907.-1908.). † 1.2.4.3.5. Frane, sin Mijin (r.1909.). ►► Francuska

- Pilipa, kći Mijina (r. 1891.). ⧖ - Ana, kći Mijina (1894.-1895.), umrla djetetom.



217

- Ana, kći Mijina (r. 1896.). ⧖ - Matija, kći Mijina (r. 1901.). ⧖ - Ana, kći Mijina (r. 1907.), udana za Jozu Čaglja.

1.2.4.4. Šimun, sin Marijanov (1863.-1881.), umro momkom.

1.2.4.5. Grgo, sin Marijanov (1866.-1944.). 1.2.4.5.0. Ivanica, žena Grgina (1878.-1903.), kći Stipana Puljka (vj.

1901. u M. Docu.). 1.2.4.5.1. Mate, sin Grgin (r. 1902.). ─

1.2.4.5.1.0. Mila, žena Matina (1903.-1937.*), kći Ivana Matkovića iz Poljica. ─

1.2.4.5.1.0. Mara, 2. žena Matina (r. 1902.), kći Cvitana Kurtovića. ─

- Tomica, kći Marijanova (r.1851.), udana za Jakova Bartulovića.

- Ana, kći Šimunova (1806.*-1874.), udana za Andriju Alagića Antonova. - Matija, kći Šimunova (r. 1805.*).

1. GRANA MATINA – 1.2. Ogranak Jurin

1.3. Jure, sin Matin (r. 1776.*). 1.3.0. Ivanica, žena Jurina (r. 1780.*), kći Šimuna Lovrinčevića.

1.3.1. Mate,340 sin Jurin (r. 1801.*). 1.3.1.0. Lucija, žena Matina (1801.*/1798.*-1847.), kći Tome Buljubašića

(vj. 1827. godine).

1.3.1.1. Jozo, sin Matin (r. 1828.). 1.3.1.1.0. Anđelija, žena Jozina (1827.*-1899.), kći Ivana Čaglja

(vj. 1850.).

1.3.1.1.1. Grgo, sin Jozipov (r./u. 1854.). †

1.3.1.1.2. Mijo, sin Jozipov (r. 1855.). 1.3.1.1.2.0. Antica, žena Mijina (1854.-1932), kći Ante

Sulića (vj. 1882.).

1.3.1.1.2.1. Jozo, sin Mijin (r. 1885.). 1.-.1.0. Tomica, žena Jozina (r. 1889.), kći

Mate Gaće (vj. 1911.). Sinovi Jozini: Mijo (r. 1912.), Ante (r. 1914.†),

Mate (r. 1916.), Ante, Stipan. Kćeri Jozine: Marija, Zorka, Milica†, Ivka.

1.3.1.1.2.2. Ante, sin Mijin (r. 1890.). ►► Am./Arg.

340 Mate sin Jurin, nije upisan u knjizi Stanja duša 1806. godine (Op. p. Možda je pogrešno upisan

Mate u knjizi vjenčanih, a trebao je biti Ante).



218

- Ana, kći Mijina (r. 1882.), udana za Franu Čaglja. - Jurka, kći Mijina (r. 1888.). - Mara, kći Mijina (r./u. 1892.). †

1.3.1.1.3. Jakov, sin Jozipov (1858.-1859.). †

1.3.1.1.4. Jure, sin Jozipov (r. 1864.). 1.3.1.1.4.0. Kata, žena Jurina (r. 1868.), rođ. Brajković iz

Zaostroga (vj. 1889.).

1.3.1.1.4.1. Marko, sin Jurin ( 1894.-1896.). †

1.3.1.1.4.2. Nikola, sin Jurin (r. 1898.). ╢ 1.-.2.0. Milica, žena Nikolina1898, kći Lovre

Gaće.

1.3.1.1.4.3. Josip, sin Jurin (r. 1901.), umro djetetom.

1.3.1.1.4.4. Josip, sin Jurin (r. 1904.). ─ 1.-.4.0. Manda, žena Josipova, kći Cvitana

Lasića 1.3.1.1.4.5. Ivan, sin Jurin (r. 1907.). ─

1.-.5.0. Mara, žena Ivanova (r. 1907.), kći Stipana Kurtovića.

- Milica, kći Jurina (r. 1891.), udana za Josipa Čaglja. - Manda, kći Jurina (r. 1901.). ⧖ - Ana, kći Jurina (r. 1910.). ⧖ - Mara, kći Jurina (r. 1913.). ⧖ - Iva, kći Jurina (r. 1916.), udana za Franu Čaglja.

- Lucija, kći Jozipova (1851.-1852.). - Jaka, kći Jozipova (r. 1858.). - Jurka, kći Jozipova (r. 1860.). - Manda, kći Jozipova (r. 1867.). - Matija, kći Jozipova (r. 1869.), udana za Luku Gaću.

1.3.1.2. Mijo, sin Matin ( 1836-1918..)

1.3.1.2.0. Tomica, žena Mijina (1845.1902.), kći Šimuna Lončara. (vj.1868.).

1.3.1.2.1. Mate, sin Mijin (r. 1869.). ─ 1.3.1.2.1.0. Kata, žena Matina (r. 1878.), kći Marka

Dujmovića iz Grabovca (vj. 1900.).

1.3.1.2.1.1. Mijo, sin Matin (r. 1904.). ─ 1.-.1.0. Antica, žena Mijina (r. 1903.), kći

Marka Mušure.

1.3.1.2.1.2. Jozip, sin Matin (r. 1907.). ►►Osijek



219

1.3.1.2.1.3. Marko, sin Matin (r. 1912.). ─ 1.-.3.0. Matija Mušura, žena Markova.

1.3.1.2.1.4. Ivan, sin Matin (r. 1915.). ►► Slav./Split

- Tomica, kći Matina (r. 1900.). ⧖ - Ana, kći Matina (r. 1910.), udana za Antu Čaglja. - Milica, kći Matina. ⧖

1.3.1.2.2. Ivan, sin Mijin (r./u. 1882.). †

1.3.1.2.3. Ivan Rajmundo, sin Mijin (r.1892.). ►► 1.3.1.2.3.0. Anka, žena Ivanova, rođ. Vrikovac iz

Petrijevaca. 1.3.1.2.3.0. Justina, 2. žena Ivanova, rođ. Povrić sa Sušaka.

- Iva, kći Mijina (r. 1873.), udana za Martina Raku. - Pera-Ana, kći Mijina (1875.-1876.). - Milka Tomica, kći Mijina (r./u. 1878.). † - Joza, kći Mijina (r. 1884.), udana za Ivana Prodana. - Kata, kći Mijina (r. 1888.).

1.3.1.3. Ante, sin Matin (1843.-1874.).

- Matija, kći Matina (r. 1833.), udana za Matu Tomičića. - Jurka, kći Matina (r. 1840.), udana za Ivana Pružu.

1.3.2. Ante, sin Jurin (1804.*-1890.).

1.3.2.0. Šime, žena Antina (1802.*-1880.), kći Luke Buljubašić (vj. 1828.)

1.3.2.1. Ivan, sin Antin (1829.-1917.) 1.3.2.1.0. Ruža, žena Ivanova (1839.-1895.), kći Tome Maslića,

(vj. 1865. godine).

1.3.2.1.1. Toma, 341sin Ivanov (1866.-1915.). ─ 1.3.2.1.1.0. Manda, žena Tomina (1880.), kći Jure


1.3.2.1.1.1. Ivan, sin Tomin (r./u. 1900.). †

1.3.2.1.1.2. Ivan, sin Tomin (r. 1902.). ─ 1.-.2.0. Ana, žena Ivanova (r. 1905.), kći

Luke Dedića. 1.3.2.1.1.3. Pavao, sin Tomin (r. 1905.). ─

1.-.3.0. Iva, žena Pavlova (r. 1908.), kći Ante Rake.

1.3.2.1.1.4. Petar, sin Tomin (r. 1910.). ─ 1.-.4.0. Kata, žena Petrova (r.1908.), kći

Tadije Gaće.

341 Umro u Kninu. Mobiliziran u I. sv. ratu.



220

- Mara, kći Tomina (r./u.1909.). † - Mara, kći Tomina (r.1914.), neudana.

1.3.2.1.2. Ante, sin Ivanov (1868.-1873.), umro djetetom. 1.3.2.1.3. Jure, sin Ivanov (1871.-1873.), umro djetetom. 1.3.2.1.4. Jure, sin Ivanov (1873.-1943.).┤ 1.3.2.1.5. Ante, sin Ivanov (r./u. 1880.). †. 1.3.2.1.6. Ante, sin Ivanov (r./u. 1882.). †.

1.3.2.1.7. Ante, sin Ivanov (1885.-1953.*). ─ 1.3.2.1.7.0. Mara, žena Antina (1885.1969.*), kći Grge

Mucića (vj. 1910.).

Sinovi Antini: Jure (r. 1911.), Stipan (r. 1913. †), Toma, Kćeri Antine: Ruža, Milica, Iva.

- Mare, kći Ivanova (r. 1876.), udana za Antu Mucića. - Pera, kći Ivanova (r. 1877.), udana za Nikolu Stanića. - Matija, kći Ivanova (r. 1879.), udana za Marka Svagušu.

1.3.2.2. Pava, sin Antin (1842.-1917.).

- Jurka, kći Antina (1835.-1839.). - Antica, kći Antina (r. 1838.), udana za Jozipa Brzicu.

1.3.3. Petar, sin Jurin (1805.-1885.). 1.3.2.0. Jele, žena Petrova (1805.*-1887.), kći Stipana Drlje (vj. 1834.)

1.3.2.1. Jure, sin Petrov (1852.-1835.*).╢ 1.3.2.1.0. Tomica (Lucija), žena Jurina (r. 1849.), kći Tome Kristića,

vj. 1877. godine. - Matija, kći Petrova (r. 1835.) - Kata, kći Petrova (1840-1848.), umrla djetetom. - Jurka, kći Petrova (r. 1845.), udana za Andriju Mušuru.

Petrova (i Jurina) grana se gasi.

1. GRANA MATINA – 1.4. Ogranak Josipov, Čaglji u Svagušićima

1.4. Jozip, sin Matin (r. 1780.*),

► Josip je odselio na ženinstvu u Svagušiće

7.3. Čaglji u Svagušićima



221

1. GRANA MATINA – 1.5. Ogranak Radin i 1.6. Ogranak Mijin Grana izumire

1.5. Rade (Rafael) sin Matin (r. 1782.*). ╢ 1.5.0. Mara, žena Radina (r. 1786.*), kći Josipa Radojkovića.

- Ivanica, kći Radina (r. 1805.*).

1.6. Mijo, sin Matin (r. 1792.*). ‡

- Lucija, kći Matina (r. 1786.*). - Pavica, kći Matina, krizmana 1792. godine, ostalo nepoznato. - Matija, kći Matina (r. 1794.*).

2. GRANA ILIJINA

2. Ilija Čagljević, sin Grgin (1748.*/1742.*-1829.). 2.0. Manda, žena Ilijina, rođena Čelan-Alagić.

2.1. Stipan, sin Ilijin i Mandin, krizman 1779. god., umro mlad. ‡

2.0. Ivanica, 2. žena Ilijina, rođena Čelan, ostalo nepoznato.

2. GRANA ILIJINA – 2.1. Ogranak Ivanov

2.1. Ivan, sin Ilijin (1778.*-1840.).

2.1.0. Jakovica, žena Ivanova (1781.*-1868.), kći Mate Serdarevića (vj.1802.).

2.1.1. Jakov, sin Ivanov (1812.-1893.). 2.1.1.0. Jurka, žena Jakovljeva (rođ 1824.), kći Petra Brzice (vj.1849.).

2.1.1.1. Ivan, sin Jakovljev (r. 1858.-1934.*). 2.1.1.1.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1865.), kći Jure Čaglja

(vj. 1885.).

2.1.1.1.1. Ante, sin Ivanov (r. 1885.). ►► Am. Arg.

2.1.1.1.2. Jakov, sin Ivanov (r. 1888.). ‡

2.1.1.1.3. Vicko, sin Ivanov (r. 1900.). ╡ 2.1.1.1.3.0. Iva, žena Vickova (r. 1901.), kći Šimuna Čaglja.

2.1.1.1.4. Toma, sin Ivanov (1905.-1906.). † 2.1.1.1.5. Marijan, sin Ivanov (1911.-1915.). †

- Iva, kći Ivanova (r. 1890.). ⧖ - Matija, kći Ivanova (r. 1894.). ⧖ - Ruža, kći Ivanova (1896.-1897), umrla djetetom. - Ruža, kći Ivanova (r. 1898.), udana za Marka Čaglja. - Ana, kći Ivanova (r. 1903.), ⧖ - Joza, kći Ivanova (r. 1907.), udana za Matu Buljubašića..



222

2.1.1.2. Petar, sin Jakovljev (r. 1862.). 2.1.1.2.0. Kata, žena Petrova (r. 1865.), kći Ivana Sulića

(vj. 1890.).

2.1.1.2.1. Stipan, sin Petrov (1892.-1975.). na Butigi 2.1.1.2.1.0. Ljubica, žena Stipanova (1905.-1946.*), kći

Mile Sulić. ─ 2.1.1.2.1.0. Marija, 2. žena Stipanova (r. 1910.), kći Šimuna

Kristića. ─

2.1.1.2.2. Mate, sin Petrov (1899.-1917), poginuo u I. svj. ratu.

2.1.1.2.3. Josip, sin Petrov (1902.-1978.).

2.1.1.2.4. Ivan, sin Petrov (r. 1906.). 2.1.1.2.4.0. Ana, žena Ivanova (r. 1910.), kći Mate

Čaglja i Mare Drlje.

2.1.1.2.5. Ante, sin Petrov (r. 1908.). 2.1.1.2.5.0. Ana, žena Antina (r. 1910.), kći Mate

Čaglja i Kata Dujmović. - Ana, kći Petrova (r. 1893.). ⧖ - Mara, kći Petrova (r. 1896.),udana za Antu Prodana.

2.1.1.3. Anton, sin Jakovljev (r./u. 1867.). †

- Matija, kći Jakovljeva (1850.-1874.), udana za Jozu Čaglja. - Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1851.), udana za Miju Mušuru. - Jurka, kći Jakovljeva (r. 1853.), udana za Tomu Mušuru. - Kata, kći Jakovljeva (r. 1855.). - Joza, kći Jakovljeva (r. 1856.), udana za Juru Sulića.

2.1.2. Jure, sin Ivanov (1814.*-1897.).

2.1.2.0. Petruša, žena Jurina (1819.-1895.), kći Mije Šuvara (vj. 1842. godine).

2.1.2.1. Marko, sin Jurin (r. 1854.). ╡ 2.1.2.1.0. Joza, žena Markova (r. 1852.), kći Ante Bartulovića,

vjenčani 1876. godine. - Cvita, kći Jurina (r. 1847.), udana za Filipa Čaglja. - Jurka, kći Jurina (r./u.-1851.). †

2.1.3. Mate, sin Ivanov i Jakovičin (1819.-1820.), umro djetetom.

- Manda, kći Ivanova (1805.*-1880.). - Matija, kći Ivanova i Jakovičina (rođ. 1821.), udana ud. za Ivana Lovrinčevića. - Anđelija, kći Ivanova (r. 1827.), udana za Jozu Čaglja.



223

2. GRANA ILIJINA – 2.1. Ogranak Grgin

2.2. Grgo, sin Ilijin i Ivaničin (1786.*/1781.*-1829.). 2.2.0. Cvita, žena Grgina, rođena Dujmović iz Grabovca.

2.2.2. Mate Čagalj, sin Grgurov (r. 1808.*). 2.2.2.0. Matija, žena Matina, rođ. Topić (vj. 1832. u Kučićima). 2.2.2.1. Ivan, sin Matin (r.1833.).

► Obitelj Mate Čaglja odselila u Kučiće oko 1833.-1842.godine.

2.2.1. Mijo (Miško), sin Grgin (r. oko 1810.). ‡

2.2.1. Jure, sin Grgin (rođ. 1821.).

2.2.2. Jozip, sin Grgin (1822.-1854.). 2.2.2.0. Manda,342 žena Jozipova (1828.-1984.), kći Petra Tomičića

(vj. 1853.). 2.2.2.1. Ante, sin Jozipov (1854.1941.*).

2.2.2.1.0. Ana, žena Antina (1858.-1945*), kći Grge Čaglja (vj. 1878.).

2.2.2.1.1. Jozo, sin Antin (r. 1883.). 2.2.2.1.1.0. Milica, žena Jozina (r. 1891.), kći Jure Čaglja

(vj.1909.). Sinovi Jozini: Ante (r. 1910.), Ivan. Kćeri Jozine: Ana (r. 1911. ), Ana-Iva (r.1913.),

Mara (r./u. 1915.), Ljubica.

2.2.2.1.2. Filip, sin Antin (r. 1888.). ─ 2.2.2.1.2.0. Milica, žena Filipova (r. 1896.), kći Jozipa

Čaglja (vj.1919.).

2.2.2.1.3. Ivan, sin Antin (1893.- 1929.).

- Iva, kći Antina (1881.-1971.*), udana za Stipana Alagića. - Antica-Mara, kći Antina (r. 1886.), udana za Ivana Čaglja. - Milica, kći Antina (1902.-1903.), umrla djetetom.

- Ivanica, kći Grgina (1813.*-1820.),umrla djetetom. - Cecilija /Celja/, kći Grgina (rođ. 1819.). ‡ - Matija, kći Grgina (1819.-1848.), neudana.

- Kata, kći Ilijina i Mandina (1780.*-1838.), neudana. - Marta, kći Ilijina, krizmana 1786. god. - Ivanica, kći Ilijina (1785.*-1859.), udana za Stipana Serdarevića Martinova., udana

udovicom za Juru Gavrana Bartulova.

342 U Matici umrlih upisana pod imenom Matija u drugim dokumentima Manda. (DAST-179).



224

3. GRANA BARIŠINA

3. don Bariša Čagljević (rođen oko 1740., umro 1809.), župnik Zagvozda 1775., 1786. god. i 1792. godine.343 kapelan Medova Doca 1766. i 1768. god., kapelan Rastovca 1770. god.

4. GRANA IVANOVA

4. Ivan Čagljević, sin Andrijin (1766.* -1853). 4.0. Mara 2. žena Ivanova (1758.), kći Stipana Lovrinčevića. 4. GRANA IVANOVA – 4.1. Ogranak Mijin Grana izumire

4.1. Mijo sin Ivanov, krizman 1792. godine (umro prije 1806. godine).????

4.0. Ivanica 2. žena Ivanova, rođena Brnić, vjenčani 1819. u Župi.

4. GRANA IVANOVA – 4.2. Ogranak Petrov

4.2. Petar, sin Ivanov (1821.-1893.). 4.2.0. Antica, žena Petrova (1837.-1885.), kći Jakova Bartulovića

(vj. 1863.).

4.2.1. Mijo, sin Petrov (1867.-1868.), umro djetetom.

4.2.2. Ivan, sin Petrov (r. 1869.). 4.1.2.0. Manda, žena Ivanova (1870.-1948.*), kći Joze Gaće (vj. 1892.).

4.1.2.1. Grgo, sin Ivanov (r. 1895.). ►► Am./Arg. ─ 4.1.2.1.0. Ivka, žena Grgina (1894.), rođ. Čagalj

4.1.2.2. Petar, sin Ivanov (r. 1900.). ─ 4.1.2.2.0. Kata, žena Petrova (r. 1907.), kći Frane Bartulovića.

4.1.2.3. Juraj, sin Ivanov (r. 1907.). ►► Am./Arg.

4.1.2.4. Mijo, sin Ivanov (1914.-1916.). †

- Ana, kći Ivanova (r. 1892.), udana, u Splitu. - Iva, kći Ivanova (1904.-1916.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1907.). ⧖ - Milica, kći Ivanova (r. 1911.), udana, u Rastovcu.

4.2.3. Mijo, sin Petrov (1870.-1872.), umro djetetom.

4.2.4. Jozip, sin Petrov (1873.-1941.).

343 NAS, M-67, list 273v, HDA-1448, Matična knjiga rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782., NAS M-67, fol. 250r, 269r i 269v., NAS, M-82, Vizitacije Makarskih biskupa 1770. god., NAS, M-110, Vizitacije župa neretvanske, vrgorske i imotske krajine 1786. god., listovi 1-216, Zagvozd, listovi 100v-108r.NAS, M-106, Vizitacije makarske biskupije. Pastirski1 pohod neretvanskih, vrgorskih, imotskih i nekih primorskih župa 8. V. -3. VIII. 1792. godine, listovi 79v- 83r.



225

4.2.4.0. Tomica, žena Jozipova (r. 1875.), kći Filipa Čaglja (vj. 1901.).

4.2.4.1. Stipan, sin Jozipov (1905.-1906.), umro djetetom.

4.2.4.2. Ivan, sin Jozipov (r./u. 1906.). †

4.2.4.3. Ivan, sin Jozipov (r. 1909.). ⧖

4.2.4.4. Jozip, sin Jozipov (r./u 1911.). †

- Ivka, kći Jozipova (r. 1902.). ⧖ - Ana, kći Jozipova (1911.-1918.). †

- Matija, kći Petrova (r. 1864.), udana za Ivana Mlikotu. - Mara, kći Petrova (r. 1865.). - Jurka, kći Petrova (r. 1876.), udana za Andriju Čaglja.

4.3. Andrija, sin Ivanov (1828.-1909.). ┤

- Iva, kći Ivanova (r.1819.) - Mande, kći Ivanova (r.1825.)

5. GRANA PETROVA Grana izumire

5. Petar Čagljević, sin Andrijin (r. oko 1770.), krizman 1779. god., umro prije 1806. god. ‡

- Manda, kći Andrijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

6. GRANA ANTONOVA Grana izumire

6. Anton Čagljević, sin p. Marka (1771.*-1845.). 6.0. Jurka, žena Antina (r. 1776.*), kći Petra Lovrinčevića.

6.1. Mate, sin Antonov (1808.*-1880.). 6.1.0. Matija, žena Matina (1812.*-1883.),kći Stipana Rake (vj. 1850.)..

- Kata, kći Matina (r./u. 1851.). † - Ivanica, kći Matina (r. 1851.), udana za Tomu Sulića. - Matija, kći Matina (r. 1858.), - Mara, kći Matina (r. 1860.), udana za Ivana Gaću.

- Ružica, kći Antonova.

- Vida, kći Markova i Ružina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Markova i Ružina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Jelina, kći Markova i Ružina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Ostali: - Andrija, sin Ružičin (1832.*-1833.). - Ivan, sin Ružičin (r. 1840.).


ČAGALJ (Donji Čaglji)

226

7. 2. Donji Čaglji

Donji Čaglji potomci su starih zagvoških Čagljevića. Nažalost nema poznatih povijesnih dokumenta koji bi potvrdili od kojih četiriju starih obitelji Čagljevića koje se spominju 1686. godine potječu Donji Čaglji. 7. ČAGALJ

Krajem 17. i početkom 18. stoljeća Čaglji su se razdijelili na Gornje i Donje. Potomci Jure Čagljevića koji se spominje 1726. godine u mletačkim katastarskim dokumentima su današnji Donji Čaglji, nastanjeni na Podvornici i u Bunjama.

U literaturi su se pojavila oprečna mišljenja da su Donji Čaglji nastali od Čelana.344 Naprotiv, ne postoji nijedan poznati dokument koji bi ukazivali da su Donji Čaglji starinom zagvoški Čelani.345 Prema mletačkom popisnom katastru najveći dio zemljišnih parcela razdjeljivan je u jednakim dijelovima između Jure i Mate Čagljevića, što u pravilu pokazuje da su braća ili prvi rođaci.346 Prema mletačkim katastru iz 1726. godine istočno od bunara Vodenjaka na Podvornici nalazila se kuća Jure Čagljevića (na čest. 423), čiji potomci kasnije naseljavaju prostor Bunja i Podvornice (U predaji se spominje da su na Podvornici prije bili Kristići što je drukčije nego što pokazivao mletački katastar). U blizini, u Bunjama su se nalazile kuće Antona Čelana prozvanog Sule (na čest. 422), Šimuna Šuvara (na čest 429) i kuća Ane Kosor (na čest. 431), koja će kasnije pripasti Mati Krištiću.347 Prema tim podatcima vidljivo da su Donji Čaglji upisani Čagljevići.

Da su Donji Čaglji stari Čagljevići i da nisu podrijetlom Čelani, već u izravnoj rodbinskoj vezi s Gornjim Čagljima, potvrđuju nam povijesni dokumenti o zagvoškim svećenicima iz roda Čagljevića (Čagalja). Don Marko Čagljević rođen oko 1645. godine je jedan od najstarijih zagvoških svećenika i neposredni rod Donjih Čagalja i baštinik Gornjih Čagalja.348

344 Vjeko Vrčić, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.112. i Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 292.

345 Nijedan od povijesnih dokumenata ne pruža trag po kojem bi Donji Čaglji imali podrijetlo od starih Čelana. Prateći razvoj prezimena Čelan, nedvojbeno se može potvrditi da su stari Čelani današnji Suliće, Mušure, Alagiće, Vranjići i izumrli Jukići, a nikako Donji Čaglji. DAZD–378, DAZD-5, DAST–179, NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. god., NAS, M-82, Vizitacije Makarskih biskupa 1770. god., NAS, M-105, NAS, M-106, NAS, M-110 (Vizitacije Makarskih biskupa), NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.

346 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39, list 71v i 72r. Kod Čelana je bio isti slučaj, samo su zemljišta razdjeljivana na Suliće, Mušure, Alagiće, Jukiće i Vranjiće. Možda je pogrešan zaključak o porijeklu od Sulića nastao u položaju starih kuća donjih Čagalja. Matina kuća nije bila uz Jurinu.

347 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd , fol. 11.

348 Među mnogim povijesnim dokumentima koji se nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Splitu i Državnom arhivu u Zadru, izdvaja se podatak o don Marku Čagljeviću, jednom od najstarijih svećenika iz roda Čagalja. Don Marko je rođen oko 1645. godine i bio je dugogodišnji svećenik u



227

Godine 1846. u Zagvozdu u Donjih Čagalja (Bunje i Podvornica) živi 5 obitelji,349 a 1876. godine 8 obitelji. 350 Početkom 20. stoljeća neposredno prije I. svjetskoga rata u Donjih Čagalja živi 9 obitelji.351

Donji Čaglji u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine



1726. 1 Jure Čagalj - (Giure Czaglieuich)352 16

1733. 2 Jure Čagljević (Čagalj) 10 Mijo Čagljević (Čagalj) 9

1806.

3

Mijo Čagljević p. Jure 5 Tadija Čagljević p. Jure 6 Anton Čagljević p. Šimuna 11

1846.

5

Čagalj, Šimun p. Antona - Čagalj, Ivan p. Mate - Čagalj, Jakov p. Antona - Čagalj, Jure p. Tadije - Čagalj, Jakov p. Tadije -

1876.

8

Čagalj, Jakov p. Tadije - Čagalj, Šimun p. Jure - Čagalj, Jure p. Tadije - Čagalj, Jure p. Jakova - Čagalj, Grgo p. Jakova - Čagalj, Ante p. Šimuna - Čagalj, Mate p. Šimuna - Čagalj, Jakov p. Šimuna -

Zagvozdu (najprije kao pomoćnik, a kasnije župnik. Tijekom 18. stoljeća u vrijeme mletačke uprave, svećenici su morali imati zemljište u vlasništvu kao zalog za njihovo uzdržavanje, a budući svećenici su morali imati zemljište u vlasništvu kao zalog za njihovo školovanje. U većini slučajeva zemljište je u zalog davala obitelj ili najbliža rodbina. Čitajući upis u novoosnovanom mletačkom katastru/zemljišniku vidljivo je da je don Marko Čagljević sin Matin 1725. godine dobio zemljište u nasljeđe, baštinu (patrimonio) od Jure Čagljevića, što pripada baštini isključivo Donjih Čagalja (DAZD-5, Katastri područja Imotski, kutija 39, list 72v).

349 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735..

350 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848.


352 Obitelj Jure Čagljevića (Čaglja) živi na mjestu današnjih D. Čagalja. Često se u predaji znalo spominjati da su Donji Čaglji podrijetlom Čelani. Taj navod nije siguran. Donji Čaglji potomci su Jure Čagljevića, a Gornji Čaglji potomci su Mate Čagljevića.



228

Poimenični popis osoba iz roda Donjih Čagalja od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis G. Čagalja sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Podatci o stanovništvu D. Čagalja iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi poznati arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominjali D. Čaglji). Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje D. Čagalja jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I.1. Jure Čagljević-stariji,(rođ. oko 1680.god.)

I.2. „N“, brat / braća Jurina i don Markova, nepoznato.

I.3. don Marko Čagljević (rođ. oko 1645.), svećenik je u Zagvozdu 1688. i 1697. godine, župnik je u Lovreću 1705, a župnik Zagvozda 1706. godine.354

II. generacija

II.1. Šimun Čagljević, sin (?) Jurin (rođ. oko 1710. ). - Ana, žena Šimunova, rođena Bartulović.

─ 1. GRANA JURINA ─ 2. GRANA ANTONOVA

II.2. Jure Čagljević-mlađi, sin (?) Jurina brata (rođ. oko 1710. ). - Matija, žena Jurina (r. 1737.*), kći Mate Puljka (Dobr.). 355

─ 3. GRANA MIJINA ─ 4. GRANA ŠIMUNOVA


354 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, Čuvari baštine... 1989., str. 235, 243 i 244.

Isto, str. 244.

355 U Stanju duša najvjerojatnije je krivo navedena Matijina godina rođenja. Matija žena Jurina ne bi mogla biti Mater Mije Čaglja (br. 3.), sigurno je pogreška ili je Matija 2. žena Jurina.



229

III. - IX. generacija 1. GRANA JURINA (na Podvornici).

1. Jure Čagljević, sin (? ) Šimunov (rođ. oko 1740.) 1.0. Ana, žena Jurina, ostalo nepoznato. 1. GRANA JURINA -1.1. Ogranak Šimunov Grana izumire

1.1. Šimun, sin Jurin i Anin krizman. 1779. god., ostalo nepoznato. ‡ 1. GRANA JURINA - 1.2. Ogranak Tadijin, (na Podvornici).

1.0. Jela, 2. žena Jurina, rođena Drljić, (mater Tadijina).

1.2. Tadija Čagljević, sin Jurin (r. 1773.*-1827.). 1.2.0. Matija, žena Tadijina (r. 1776.*), kći Antona Čelana-Kurtovića.

1.2.1. Jure, sin Tadijin (1797.*-1883.). 1.2.1.0. Božica, žena Jurina (1799.-1877.), kći Jozipa Gaće (vj.1832.).

1.2.1.1. Šimun, sin Jurin (1833.-1890.). 1.2.1.1.0. Pera, žena Šimunova (1837.-1880.), kći Ivana Gaće (vj.

1869.). 1.2.1.1.1. Mijo/Miho, sin Šimunov (1871.-1929.*).

1.2.1.1.1.0. Matija, žena Mijina (1878.-1901.), kći Jure Čaglja (vj. 1900. god.)

1.2.1.1.1.0. Ana, 2. žena Mijina (1876.-1951.*), kći Tome Svaguše (vj. 1901.).

1.2.1.1.1.1. Šimun, sin Mijin (r. 1910.). ╡ 1..-.1.0. Mara žena Šimunova (r. 1911.), kći Ante

Mlikote.

- Milica, kći Mijina (r.1902.). ⧖ - Pera, kći Mijina (r. 1905.), udana za Stipu Čaglja. - Jurka, kći Mijina (r. 1906.*). ⧖ - Iva, kći Mijina (1908.-1909.). † - Jurka, kći Mijina (r. 1914.). †

1.2.1.1.0. Lucija, 2. žena Šimunova (1837.-1888.), kći Mate Drlje iz Dobrinača (vj. 1880.).

1.2.1.1.2. Ilija, sin Šimunov (1878.-1879.), umro djetetom.

1.2.1.1.3. Ivan-Toma, sin Šimunov (r. 1881.). 1.2.1.1.1.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1885.), kći Mate

Katušića (vj.1908.).

1.2.1.1.1.1. Ante, sin Ivanov (r. 1912.). ►► Amerika 1.2.1.1.1.2. Martin, sin Ivanov, neoženjen. 1.2.1.1.1.3. Mate, sin Ivanov. ►► Slavonija



230

Kćeri Ivanove: Iva (r. 1909.), Luca (r. 1915.).

1.2.1.1.4. Martin, sin Šimunov (r. 1885.). ►► U Americi

- Mara, kći Šimunova (r. 1870.), udana za Rajmonda Brnasa. - Matija, kći Šimunova (r./u. 1874.) † - Ive, kći Šimunova (r. 1875.).

1.2.1.1. Marko, sin bl. Jurin (1837.-1890.).

- Jurka, kći bl. Jurina (1837.-1881.).

1.2.2. Jakov, sin Tadijin (1800.-1878.).356 1.2.2.0. Matija, žena Jakovljeva (1799.*-1858.), kći Nikole Buljubašića

(vj. 1826.*). 1.2.2.1. Jozip, sin Jakovljev (1832.-1890.).

1.2.2.1.0. Matija, žena Jozipova (1838.-1878.), kći Jure Mucića (vj.1867. god.).

1.2.2.1.0. Jure, sin Jozipov (1876.-1885.), umro djetetom. - Ivanica, kći Josipova (1869.-1888.). - Jurka, kći Josipova (r. 1872.), udana za Klementa Kristića.

1.2.2.2.. Ivan, sin Jakovljev (1838.-1859.), umro momkom. - Antica, kći Jakovljeva (1840.-1877.), neudana.

Jakovljeva grana se gasi.

1.2.3. Anton, sin Tadijin (r. 1804.*). ‡

1.2.4. Mate, sin Tadijin (1820.-1891.). 1.2.4.0. Antica, žena Matina (r. 1830.), kći Andrije Pruže (vj. 1858.).

1.2.4.1. Ivan-Nikola, sin Matin (1858.-1859.) ,umro djetetom. 1.2.4.2. Ivan, sin Matin (1863.-1910.).

1.2.4.2.0. Ivanica, žena Ivanova (r. 1869.), kći Grge Čaglja (vj. 1891).

1.2.4.2.1. Mate, sin Ivanov (1895.-1898.), umro djetetom.357 1.2.4.2.2. Mate, sin Ivanov (1900.-1965.*). ─

1.2.4.2.2.0. Ruža, žena Matina (r. 1902.), kći Jakova Puljka (vj. 1926.)

356 U maticama vjenčanih nema podatka o vjenčanju Jakova i Matije Buljubašić. Kasniji podaci u maticama rođenih potvrđuju nam podatke o imenima Jakovljeve i Antičine djece. No, postoji li mogućnost da je neki drugi Jakov suprug Matije Buljubašić? U ovom poimeničnom popisu temeljem raspoloživih podataka, a ne čvrstih pisanih dokaza; Jakov sin Tadijin sasvim sigurno je muž Matije Buljubašić. Za svakog drugog Jakova Čaglja imamo egzaktne pokazatelje pa je ova pretpostavka da je Jakov sin Tadijin muž mare Buljubašić temeljena s visokim stupnjem sigurnosti i prihvaćena u poimeničnom popisu. 357 Mate i Ana, djeca Ivanova stradala su (izgorjeli) u obiteljskoj kući u slučajnom požaru.



231

1.2.4.2.3. Josip, sin Ivanov (r.1901.). ►► U Americi

1.2.4.2.3. Stipe, sin Ivanov (1904.-1986.*). ╢ 1.-.0. Iva, žena Stipanova (r. 1910,), kći Tome Drlje.

- Ana, kći Ivanova (1894.*-1899.), umrla djetetom.

- Matija, kći Matina (r. 1863.), udana za Antu Mucića. - Klara, kći Matina (1863.*-1870.), umrla djetetom. - Jela, kći Matina (r. 1862.).*

- Ivanica, kći Tadijina (r. 1802.*/1798.*), udana za Tomu Pružu. - Jakovica, kći Tadijina (rođ. 1800.*), udana za Jakova Kristića.

2. GRANA ANTONOVA (D. Čaglji/selo)

2. Anton Čagljević, sin Šimunov (r. 1741.*). 2.0. Manda, žena Antina (1757.*/1744.*-1841.), kći Petra Lovrinčevića. 2. GRANA ANTONOVA -2.1. Ogranak Jakovljev

2.1. Jakov, sin Antin (1778.*-1869.). 2.1.0. Ivanica, žena Jakovljeva (r. 1781.*), kći Jozipa Bartulovića.

2.1.1. Luka, sin Jakovljev (1802.*-1880). ┤

2.1.2. Stipan, sin Jakovljev (1805.*-1879.).358 2.1.2.0. Ivanica, žena Stipanova (r. 1779.), kći Rade Katušića, udovica

Antuna Jukića.

2.1.3. Jure, sin Jakovljev i Ivaničin (1820.-1880.). 2.1.3.0. Jurka, žena Jurina (1834.-1915.), kći Jozipa Katušića, vj. 1851. god.

2.1.3.1. Ivan, sin Jurin (1851.-1870.), umro momkom.

2.1.3.2. Jakov, sin Jurin (1857.-1879.).

2.1.3.3. Mijo, sin Jurin (1859.-1938.*). 2.1.3.3.0. Matija, žena Mijina (1854.-1889.), kći Joze Prodana

(vj.1887.). 2.1.3.3.1. Ivan, sin Mijin i Matijin(r./u. 1888). †

2.1.3.3.0. Mara, 2. žena Mijina (1875.-1938.*), kći Marka Kristića, (vj. 1895.).

2.1.3.3.2. Jure, sin Mijin i Marin (r. 1898.). ─ 2.1.3.3.2.0. Matija, žena Jurina (r. 1895.), kći Ante

Kristića i Ive Pruže 2.1.3.3.3. Ivan, sin Mijin (r. 1907.). ─

358 Stipan Čagalj sin Jakovljev, naslijedio je polovicu Jukića imanja, temeljem ženidbe sa Ivanicom Jukić (DAST-152, kutija 848).



232

2.1.3.3.4. Luka, sin Mijin (r. 1916), neoženjen.

- Jurka, kći Mijina (r./u. 1896.). † - Iva, kći Mijina (1897.-1918.), umrla djevojkom. - Milica, kći Mijina (r. 1901.), udana za Ivana Šuvara. - Jurka, kći Mijina (r./u. 1906.). † - Ana, kći Mijina (r. 1909.). - Matija, kći Mijina (r. 1912.), neudana. - Jurka, kći Mijina (r./u. 1916.). †

2.1.3.4. Ivan, sin Jurin (r./u. 1870.). †

2.1.3.5. Jure, sin Jurin (r./u. 1873.). †

2.1.3.6. Mate, sin Jurin (r. 1875.-1945.*). 2.1.3.6.0. Iva, žena Matina (1877.-1962), kći Andrije Sulića

(vjenčani 1901. god.). 2.1.3.6.1. Ivan, sin Matin (1910.-1914.). †

2.1.3.6.2. Ljubo, sin Matin (r. 1913.). ─

- Mara, kći Matina (r. 1903.), udana za Juru Prodana. - Ana, kći Matina (r. 1907.).

- Ivanica, kći Jurina (r. 1853.), udana za Ivana Gaću. - Tomica, kći Jurina (1855.*-1884.). - Mara, kći Jurina (r.1862.). - Jurka, kći Jurina (r.1865.), udana za Ivana Čaglja. - Antica, kći Jurina (r.1868.). - Jela, kći Jurina (r.1871.). - Matija, kći Jurina (r.1878.), udana za Miju Čaglja Šimunova.

2.1.3. Grgo, sin Jakovljev i Ivaničin (1821.-1909.).

2.1.3.0. Jurka, žena Grgina (1821.-1869.), kći Šimuna Kristića , vj.1847.

2.1.3.1. Marko, sin Grgin (r. 1851.) 2.1.3.1.0. Ivanica, žena Markova (1851.*-1934.), kći Ivana Roščića

(vj. 1876. god. u Grabovcu).

2.1.3.1.1. Mate, sin Markov (1879.-1929.), ― 2.1.3.1.1.0. Mara, žena Matina (1882.-1951.*), kći Ivana

Drlje (vj. 1906.)

2.1.3.1.1.1. Grgo, sin Matin (r. 1909.), umro djetetom. 2.1.3.1.1.2. Grgo, sin Matin (r. 1913.). ― 2.1.3.1.1.3. Mijo, sin Matin. ―

- Iva, kći Matina (r./u. 1906.). † - Iva, kći Matina (r./u. 1907.). † - Iva, kći Matina (r. 1908.). - Ana, kći Matina (r. 1910.), udana za Ivana Čaglja.



233

2.1.3.1.2. Grgo, sin Markov (1882.-1963.), ― 2.1.3.1.2.0. Mara, žena Grgina (1888.-1931), kći Joze

Radića (vj 1908.).

2.1.3.1.2.1. Marko, sin Grgin (r. 1909.). ►► Amerika 2.1.3.1.2.2. Ivan, sin Grgin (r. 1911.). 2.1.3.1.2.3. Jure, sin Grgin. neoženjen. 2.1.3.1.2.4. Mate, sin Grgin (r./u. 1914.). †

Kćeri Grgine i Marine: Milka, Iva†, Iva, Ljubica, Kata.

2.1.3.1.2.0. Kata, 2. žena Grgina (1899.-1983), kći Ivana Gaće.

2.1.3.1.2.1. Vladimir-Mijo, sin Grgin - Marija, kći Grgina i Katina.

2.1.3.1.3. Mijo, sin Markov (1884.-1888.), umro djetetom. 2.1.3.1.4. Ivan, sin Markov (1887.). ►► Amerika. 2.1.3.1.5. Mijo, sin Markov (1890.-1918.), umro u bolnici u Usori,

vojnik u I. svj. ratu. 2.1.3.1.6. Jure, sin Markov (1894.-1964), odselio, Sarajevo.

- Jurka, kći Markova (r. 1878.). ⧖

► D. Čaglji 2.1.3.2. Mate, sin Grgin (1853.-1934.). na Butigi 2.1.3.2.0. Jurka, žena Matina (1854.-1931.), kći Jozipa Prodana,

vjenčani 1879. god.

2.1.3.2.1. Filip, sin Matin (1880.-1884.).

2.1.3.2.2. Josip (Joko), sin Matin (r. 1885.). 2.1.3.2.2.0. Mara, žena Josipova (r. 1899.), kći Nikole

Čizmića (vj. 1910 u Žeževici). Sinovi Josipovi: Mate-Ivan, Mate, Toma Kćeri Josipove: Jurka (r. 1911.), Filipa (r. 1912.), Anka (r.

1914.), Milka,

2.1.3.2.3. Petar, sin Matin (r. 1887.*). ►► Amerika (Arg.)

2.1.3.2.4. Mijo, sin Matin (1889.-1960.*.). 2.1.3.2.4.0. Filipa ž. Mijina (1888.-1977.*), kći Filipa

Čikeša (vj. 1914.) 2.1.3.2.4.1. Grgo, sin Mijin (r. 1915.).

Kćeri Mijine: Mara, Jurka.

2.1.3.2.5. Ivan-Ćiril, sin Matin (1896.*-1945.*.). ►► Dubrovnik 2.1.3.2.5.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1897.), kći Šimuna

Čaglja.

2.1.3.2.6. Frane-Metod, sin Matin (r. 1897.). ─ 2.-.6.0. Mara, žena Franina (r.1898.), kći Jure Šuvara.



234

- Ana, kći Matina (r. 1882.). ⧖ - Iva, kći Matina (r. 1883.), udana za Luku Kusića iz Makarske.

- Lucija, kći Grgina (1847.-1848.). - Matija, kći Grgina (r. 1849.), udana za Luku Čaglja. - Kata, kći Grgina (r.18565.), udana za Miju Tomičića. - Ana, kći Grgina (r.1858.), udana za Antu Čaglja. - Joza, kći Grgina (r./u. 1857.). † - Ivanica, kći Grgina (r. 1869.), udana za Ivana Čaglja.

2.1.3.0. Jakovica, 2. žena Grgina (1829.-1897.), kći Stipana Brnasa (vj. 1870.).

1.1.4. Ivan, sin Jakovljev i Ivaničin (r./u. 1826.). †

- Antica, kći Jakovljeva (1812.*-1885.), udana za Stipana Mucića. - Pavica, kći Jakovljeva (rođ. 1821.).

2. GRANA ANTONOVA -2.2. Ogranak Šimunov

2.2. Šimun, sin Antin (1782.*-1857.). 2.2.0. Matija, žena Šimunova (1791.*-1869.), kći Bože Buljubašića, vj. 1812. god.

2.2.1. Marijan, sin Šimunov (1823.-1845.), umro momkom.

2.2.2. Ante, sin Šimunov (1815.*-1888.). 2.2.2.0. Jurka, žena Antina (1819.-1890.), kći Mije Kurtovića (vj 1851.).

2.2.2.1. Marijan, sin Antin (1852.-1871.), umro momkom.

2.2.2.2. Ivan, sin Antin (r. 1855.). ►

►Odselio u Kurtoviće na „materinstvo“ 7.4. Čaglji u Kurtovićima

2.2.2.3. Šimun, sin Antin (1858.-1859.), umro djetetom.

2.2.2.4. Stipan, sin Antin (1859.-1950.*). 2.2.2.4.0. Jela (Jerka), žena Stipanova (r. 1863), kći Jure Katušića

(vj. 1891.).

2.2.2.4.1. Ivan, sin Stipanov (1896.-1916.). Umro u Beču, vojnik. 2.2.2.4.1. Vice, sin Stipanov (1909.-1910.). †

- Ana, kći Stipanova, (r. 1892.), udana za Marka Kristića. - Iva, kći Stipanova, (r. 1894.), udana za Miju Pružu. - Manda-Ljuba, kći Stipanova, (r. 1898.), udana za Stipana Kristića. - Matija, kći Stipanova, (1900.-1902.). † - Kata, kći Stipanova, (r. 1902.). neudana.



235

2.2.2.5. Ante, sin Antin (1861.-1955.). 2.2.2.5.0. Manda, žena Antina (r. 1868.-1932.*), kći Stipana Mlikote,

(vj. 1890. godine). 359

2.2.2.5.1. Mate, sin Antin (r. 1898.). ┤ 2.2.2.5.1.0. Iva, žena Matina (1898.-1958. *), kći

Jakova Dedića 2.2.2.5.2. Ante, sin Antin (1901.-1924.*), umro momkom. 2.2.2.5.3. Josip, sin Antin (1904.-1916.), † 2.2.2.5.4. Ivan, sin Antin (1911.-1935.*), umro momkom.

- Ana, kći Antina (r./u. 1890.). † - Mara, kći Antina (r. 1891.), udana za Marka Mucića. - Mile, kći Antina (r. 1895.), udana u Žeževicu. - Ana, kći Antina (r. 1907.). ⧖

- Ruža, kći Ante starijeg (r. 1853.), udana za Miju Bikića iz Župe. - Joza, kći Antina (1857.-1858.), umrla djetetom. - Barbara, kći Antina/st. (r. 1862.).

2.2.3. Mate, sin Šimunov (1825.-1900.). ┤

2.2.4. Jakov, sin Šimunov (1836.-1907.). 2.2.4.0. Jela, žena Jakovljeva (1850.*-1910.), kći Josipa Knezovića

(vj. 1871. god.).

2.2.4.1. Šimun, sin Jakovljev (1873.-1955.). 2.2.4.1.0. Manda, žena Šimunova (1870.-1946.), kći Tome Svaguše

(vj. 1896.).

2.2.4.1.1. Ivan, sin Šimunov (r. 1896.*). ►► Amerika 2.2.4.1.2. Marko, sin Šimunov (r. 1903.). ─

2.2.4.1.2.0. Luca, žena Markova (r. 1910.), kći Jakova Rake

2.2.4.1.3. Marijan, sin Šimunov (r. 1913.). ►► Amerika

- Jurka, kći Šimunova (r. 1897.), udana za Ivana Čaglja. - Iva, kći Šimunova (r. 1901.), udana za Vicka Čaglja. - Jela, kći Šimunova (r. 1910.).

2.2.4.2. Toma, sin Jakovljev (1875.-1916.), poginuo u I. svj. ratu. 2.2.4.2.0. Iva, žena Tomina (1876.-1943.*), kći Mije Mucića.

2.2.4.2.1. Jakov, sin Tomin (r. 1902.). 2.2.4.2.1.0. Iva, žena Jakovljeva (r. 1909.), kći Jure Brnasa.

2.2.4.2.2. Mate, sin Tomin (1906.-1912.). †

- Matija, kći Tomina (r. 1904.), udana za Ivana Brnasa.

359 U Stanju Duša župe Zagvozd iz 19. st. upisana je kao kći Ante Mlikote, list br. 56.



236

- Tomica, kći Tomina (r. 1913.). ⧖

Na Butigi 2.2.4.3. Marijan, sin Jakovljev (1882.-1942.*). 2.2.4.3.0. Ana, žena Marijanova (1876.-1943.), kći Marka

Krištića (vj. 1908.).

- Marija, kći Šimunova (r. 1819.), udana za Grgu Glavičića iz Kučina (?). - Manda, kći Šimunova (r. 1820.).

2. GRANA ANTONOVA -2.3. Ogranak Markov Grana izumire

2.3. Marko, sin Antin (r. 1791.*). 2.3.0. Matija, žena Markova, rođ. Pirić.

2.3.1. Cvitan,360 sin Markov i Matijin (r. 1820.). 2.3.1.0. Pavica, žena Cvitanova (r. 1817), kći Mate Pribisalića iz Krstatica

(vj. 1846. god.)

- Mara, kći Antina (r. 1780.*), udana za Martina Sulića. - Matija, kći Antina (1787.*), krizmana 1792. godine. - Ivanica, kći Antina (1794.*-1866.).

- Manda, kći Šimuna starijeg (r. 1738.*), udana za Stipana Kristića - Matija, kći Šimunova starijeg (1748.*-1846.), udana za Ivana Šuvara. 3. GRANA MIJINA

3. Mijo Čagljević,361 sin Jurin (r. 1750.*). 3.0 Ivanica, žena Mijina (r. 1758.*), kći Jure Brstila.

- Mara, kći Jurina i Matijina, krizmana 1799. god., ostalo nepoznato - Uršula, kći Jurina i Matijina, krizmana 1799. god., ostalo nepoznato - Ivanica, kći Jurina i Matijina, krizmana 1799. god., ostalo nepoznato

Mijina grana se gasi. Nema muškoga potomstva, njegovi potomci nisu zabilježeni u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

Mijo je za ono doba bio relativno bogat čovjek, pošto nije imao djece imao je dvoje najmenika (službenika): Stipana sina p. Marka Buljubašića (r. 1791.*) i Šimu kći p. Mije Kujundžića (r. 1789.*).362 Grana Mijina se ugasila.

360 Upisan po majčinu prezimenu Pirić 361 Mijo je sin brata Jure Čaglja-starijeg, Mijin otac je Jure Čagalj -mlađi. Mijina mater ne bi mogla biti Matija jer je mala razlika u godinama (12 god.) ili su u Stanju duša krivo navedene godine, Mariji manje a Miji više godina nego što je u stvarnosti bilo.

362 NAS, M-113, Imotski dekanat, br 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., str. (2r -28v).



237

4. GRANA ŠIMINOVA

4. Šimun Čagalj, sin Jurin (rođ. oko 1740.). 4.0. Manda, žena Šimunova, ostalo nepoznato. - Kata, kći Šimunova i Mandina (rođ. oko 1770.), ostalo nepoznato.

Šimunova grana se gasi. Njegovo potomstvo nije zabilježeno u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

OSTALI:

˗ Ivan, sin Ivaničin (rođ.1824.), ˗ Andrijana, kći Matijina (1825.-1892.), ˗ Matija, kći Marina (r.1846.), ˗ Barbara, kći Matijina (r.1863.), ˗ Tadija, sin Jurkin (r. 1873.).


ČAGALJ (u Svagušićima)

238

7. 3. Čaglji u Svagušićima

Čaglji u Svagušićima su ogranak Gornjih Čagalja. Josip sin Mate Čaglja odselio je na ženinstvo u Svagušiće početkom 19. stoljeća.

Godine 1846. u Svaguša živi 1 obitelji Čagalja kao i 1876. godine.363 Početkom 20. stoljeća neposredno prije I. svjetskoga rata u Svagušića žive 2 obitelji Čagalja.364

7.1. G. Čaglji, 1.4. Josip, sin Matin

Poimenični prikaz Čagalja u Svagušićima

1. Jozip, sin Matin (r.1780.*). 1.0. Lucija, žena Jozipova (1778.*-1851.), kći Mate Svaguše.

1.1. Mate, sin Jozipov (1815.*-1888). 1.1.0. Lucija, žena Matina, rođ. Šarac (Bekavac)- Povilo (vj. 1842.).

1.1.1. Ivan, sin Matin (1844.-1907.)

1.1.1. Ruža, žena Ivanova (1842.*-1916.), kći Petra Kusića

1.1.2. Jozip,365 sin Matin (1850.* -1887.). 1.1.2.0. Mara, žena Jozipova (r. 1852.), kći Ivana Munitića

(vj. 1877.).

1.1.2.1. Mate, sin Jozipov (1880.-1953.*). ─ 1.1.2.1.0. Mara, žena Matina (1880.-1939.), kći Grge Svaguše

(vj. 1902.).

1.1.2.1.1. Jozo, sin Matin (1903.-1930.), umro momkom. 1.1.2.1.2. Ivan, sin Matin (r. 1906.). ►►

1.-.2.0. Milica, žena Ivanova, kći Mate Stapića.

1.1.2.1.3. Ante, sin Matin (r. 1909.). ─ 1.-.3.0. Milka, žena Antina, kći Mije Mušura.

1.1.2.1.4. Stipan, sin Matin (1910.-1911.). † 1.1.2.1.5. Marko, sin Matin (1912.-1943.*). ►► 1.1.2.1.6. Mate, sin Matin (r. 1917.).. ─ 1.1.2.1.7. Toma, sin Matin. ╡ 1.1.2.1.8. Stipan, sin Matin. ►►

- Fila, kći Matina (r./u. 1905.). † - Fila, kći Matina (r. 1913.).


364 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, list 77.

365 U Matici umrlih upisan Svaguša (Čagalj), DAST-179.


ČAGALJ (U Svagušićima)

239

1.1.2.2. Ivan, sin Jozin (1882.-1856.*). ─ 1.1.2.2.0. Antica, žena Ivanova (r. 1886.),kći Petra Lončara

(vj. 1910.). 1.1.2.2.1. Ivan, sin Ivanov (r. 1911.), ►► 1.1.2.2.2. Josip, sin Ivanov (1912.-1942.), neoženjen, 1.1.2.2.3. Mate, sin Ivanov (r. 1915.), umro djetetom. 1.1.2.2.4. Stipan, sin Ivanov. ►► 1.1.2.2.5. Mate, sin Ivanov.

Kćeri Ivanove: Mara, Ljubica, Pila, Milica, Mande i Ivka)

1.1.2.1. Pavao, sin Jozin (1884.-1886.), umro djetetom.

- Tomica Ana, kći Jozina (r. 1877.), udana za Filipa Šušića. - Iva, kći Jozina (r. 1886.), udana za Ivana Stapića.

1.1.3. Jure, sin Matin (r./u. 1853.). †

1.1.4. Stipan, sin Matin (1856.-1926.) 1.1.4.0. Mara, žena Stipanova (1852.-1934.), kći Ivana Munitića iz

Grabovca (vj. 1893.).

1.1.4.0. Marko,366 sin Stipanov (r. 1891.)

- Mara, kći Stipanova (r. 1889.). - Manda, kći Stipanova (r. 1894.).

- Iva, kći Matina (r. 1860.), udana za Jozipa Dujmovića iz Grabovca. - Ivanica, kći Jozipova (1807.-1848.), udana za Antona Šuvara.

366 Pozakonjen nakon vjenčanja


ČAGALJ (u Kurtovićima)

240

7. 4. Čaglji u Kurtovićima

Čaglji u Kurtovićima su ogranak Donjih Čagalja. Ivan sin Ante Čaglja i Jurke Kurtović odselio je na materinstvo u Kurtoviće 80-tih godina 19. stoljeća.

Ivanov otac Ante oženio je Jurku (1819.-1890.), kći Mije Kurtovića i Ivanice Mucića.367 Jurki je ostalo u nasljedstvo polovica očeva imanja (?)368 Jurka i Ante imaju 5 sinova te njihov sin Ivan odlazi živjeti u Kurtoviće.

Početkom 20. stoljeća neposredno prije I. svjetskoga rata u Kurtovića živi 1 obitelji Čagalja.369

7.2. D. Čaglji 2.2.2.2. Ivan, sin Antin (r. 1855.).

Poimenični prikaz Čagalja u Kurtovićima

1. Ivan, sin Antin (r. 1855.).

1.0. Matija, žena Ivanova (r.1862.), kći Marka Buljubašića (vj. 1882.).

1.1. Mijo, sin Ivanov (1890.-1973.). ─ 1.1.0. Joza, žena Mijina (1896.-1954.), kći Mije Turića.

1.2. Jure, sin Ivanov (1893.-1945.*). ─ 1.2.0. Iva, žena Jurina (r. 1893.), kći Lovre Gaće.

1.3. Mate, sin Ivanov (r. 1896.). ►► Slavnija 1.3.0. Mara, žena Matina (1897.-1933.*), kći Ivana Piplice (D). 1.3.0. Mara, 2. žena Matina (r. 1897.), kći Petra Bartulovića.

1.4. Ivan, sin Ivanov (1898.-1925.*). ─, ►► Slavnija 1.4.0. Joza, žena Jurina (r. 1903.), kći Mate Mušure.

1.5. Ante, sin Ivanov (1907.-1924.*).

- Ruža, kći Ivanova (r. 1883.), udana za Stipana Puljka. - Jurka, kći Ivanova (r./u. 1886.). † - Jurka, kći Ivanova (r. 1905.).

367 Jurka je imala brata Jozipa, koji je bio oženjen ali njegovi (sinovi) umrli su djecom, preživjela je samo jedna njegova kći.

368 Druga polovica pripala je Josipovoj kćeri Kati.(?).

369 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, list 55.


ČELAN

241

8. ČELAN

Čelan (Čelanović) je jedno od najstarijih zagvoških plemena. Prezimena Čelan u Zagvozdu više nema. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća Čelani su promijenili prezime pa su njihovi neposredni potomci: Alagići, Kurtovići, Mušure, Sulići i Vranjići. Od Čelana su nastali i Jukići, ali njih više nema u Zagvozdu, izumrli su. Čelan (Čelanović) je staro zagvoško pleme, u 17. i 18. stoljeću u Zagvozdu bili su najbrojniji i među najutjecajnijima stanovnicima.

Najstarije kuće Čelana su sjeveroistočno od Mušura.370 Šire područje gdje su stanovali Čelani i imali većinu posjeda protezalo se od Brstovice na zapadu do Karusa na istoku, od Alagića Kičera na sjeveru do Jukića poda i ceste na jugu.371

Najstariji spomen Čelana nalazimo u podgorskim maticama gdje se 1675. godine spominje don Andrija Čelanović iz Zagvozda kapelan u Podgori.372 Čelani u Zagvozdu prvi put se bilježe 1686. godine u zbjegu zagvoškoga stanovništva gdje se spominje obitelj Mate Čelanovića (Mattio Celanouich) s dvoje čeljadi.373 Zbjeg stanovništva Zagvozda dogodio se u doba Morejskoga odnosno Bečkoga rata (1683.-1689.), kad je zagvoško stanovništvo uslijed turske opasnosti prebjeglo na mletački teritorij u sela ispod Zadvarja. Važno je napomenuti da se na popisu ne nalaze sve zagvoške obitelji (nema Tomičića, Buljubašića, Brstila, niti svih obitelji iz roda Čelana, upisana je samo jedna obitelj Čelanovića). Pretpostavka je da nisu odselili ili su se iz izbjeglištva vratili prije popisa u lipnju 1686. godine.

Godine 1699. godine Zagvozd je privremeno oslobođen, ali je ponovo Karlovačkim mirom vraćen Turcima. Tada Zagvozd napušta arambaša Mate Veić Jurasov (sa sobom odvodi više od 20 obitelji iz Zagvozda kojima se priključilo još nekoliko obitelji iz susjednih sela) i seli na mućki prostor. Među izbjeglicama su i tri obitelji Čelanovića (Čelana): Grgura Čelanović s 3 osobe, Ilije Čelanovića sa 6 osoba i Marka Čelanovića s 5 osoba.374

Dolaskom mletačke uprave i podjelom zemlje 1726. godine u Zagvozdu živi 6 obitelji Čelana. U popisu obitelji Zagvozda 1733. godine u Zagvozdu živi 7 obitelji

370 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str. 113.


372 Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU Knjiga XXI 1933.sv.I., str. 109.

373 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, list 476v.

374 Josip Ante Soldo, Etničke promjene i migracije stanovništva u sinjskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća, Zbornik cetinske krajine, knjiga 4, Sinj 1989., str 105.

Usp. Mate Matas, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52.


ČELAN

242

Čelana.375 Tek sredinom 18. stoljeća prezime Čelan se polako gubi, najprije kod Sulića i Kurtovića, da bi se potpuno nestalo prve polovice 19. stoljeća kod Alagića, Mušura, Jukića i Vranjića.

Stari Čelani (Čelanovići) - prije promjene prezimena u Alagić, Kurtović, Mušura, Sulić, Vranjić i Jukić

U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 18. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji Čelana u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.376


Ime i prezime Broj

osoba

1686. „n“ Mate Čelanović (Mattio Celanouich) 2 - nepopisane obitelji Čelanovića „n“

1726.

6

Andrija Čelan (Andria Celano)

─ Mušura, Alagić 10

Mate Čelan prozvani Patak (Mattio Celan detto Patack)

─ Alagić, Mušura 8

Frane Čelan (Frane Celan)

─ Vranjić, Mušura 10

Jure Čelan (Giure Celan) ─ Jukić 8 Anton Čelan p. Mate prozvani Kurt (Anton Celan gm. Mattio detto Kurt)

─ Kurtović

8

Anton Čelan (p. Tome) prozvani Sule (Anton Celan gm. Toma detto Sule)

─ Sulić

9

1733.

7

Andrija Čelanović ─ Mušura, Alagić 6 Tadija Čelanović ─ Mušura, Alagić 6 Jelina Čelanović ─ Alagić, Mušura 3 Vrane Čelanović ─ Vranjić, Mušura 11 Juko (Jure) Čelan ─ Jukić 8 Anton Čelan ─ Kurtović 9 Anton Čelan ─ Sulić 14

375 DAZD- 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22., listovi 1-23., NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., listovi 313r - 314r.

376 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD - 5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M - 67).


ČELAN

243

Predaja spominje da stari Čelani vuku korijene od starih Ilira, a da su starinom živjeli u ogradi Čale i uz bunare na Karusu.377 Teško je s prihvatiti pretpostavku da su Čelani neposredni potomci Ilira. Nema znanstvenih demografskih analiza koji bi to potvrdili. Demografske i etničke promjene od starog vijeka do 17. stoljeća toliko su velike da je ta mogućnost isključena (moguće je, da su se manje etničke zajednice stapale s većima, a to je povijesni kontinuirani proces na ovim područjima).

Gdje su stari Čelani živjeli prije 17. stoljeća nije moguće dokazati. Ono što znamo iz mletačkoga katastra da su živjeli kod Alagića, istočno od Mušurića, na Jukića podu i između Mušurića i Karusa, dok na samom Karusu nema Čelanovih kuća toga doba. 378

377 Ljubomir Serdarević, Mušure, Zagvoški Zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I, Broj 1, 1995. str. 129.



244

Izvadak iz Matice umrlih, godina 1818. (NAS, Parice)


DRLJE

245

9. DRLJE Drlje su staro zagvoško pleme, starosjeditelji su u Zagvozdu. Prvi pisani trag o

prezimenu Drlje (Drljić) u Zagvozdu nalazimo na Calerghijevom popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva 1686. godine.379 Na popisu se nalazi obitelji Bartula Drljića (Bartolo Driglich) sa 7 osoba i Mate Drljića (Matio Sdriglich) sa 7 osoba.380 Na popisu se nalazi i Zuane Barglich sa 7 osoba, no teško je pretpostaviti (ali nije isključeno) da bi to bio Ivan Drljić ili Ivan Vrljić (Brljić).

Prema povijesnim dokumentima prezime Drlje od kraja 17. do početka 19. stoljeća pisano je u obliku Drljić (Darglich) i Drlić (Darlich), a sadašnji oblik prezimena „Drlje“ (Darglie) koristi se od sredine 19. stoljeća, iako se u župnim i civilnim dokumentima često koristi i jedan i drugi oblik prezimena sve do 20 stoljeća.

Godine 1726. godine Venecija je stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se navodi obitelji Grge i Antona Drljića.381 U popisu obitelji župe Zagvozd iz 1733. spominju se iste obitelji Grge Drljića sa 6 osoba i Antona Drljića sa 6 osoba.382 Iz dostupnih dokumenata i kasnijim godinama rođenja njihovih potomaka možemo zaključiti da Grgo i Anton nisu braća. Usporedbom sačuvane arhivske građe 18. stoljeća možemo pretpostaviti je Anton bio Grgin stric (ili stričević), a Grgo je imao brata Miju koji je živio u istoj obitelji, pa se ne nalazi u popisu obitelji 1733. godine. U popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine nalazimo popis tri obitelji Drlje s ukupno upisanom 31 osobom.383

Današnji nositelji prezimena Drlje u Zagvozdu izravni su potomci Grge i Mije Drljića. Nažalost nema arhivskih podataka o imenu Grgina oca, kao ni podataka tko je od Drljića koji se spominju 1686. godine (Bartol, Mate ili Ivan), začetnik Loze Drlje u Zagvozdu, ali je sigurno jedan od njih bio Grgin i Mijin djed.

379 DAZD-1, Spisi gen. providura Girolama Cornara (1686.-1689. god), knjiga prva, list 476v.

380 Mletački činovnik (porijeklom Grk) Jurjaj (Giorgio) Calergi, napravio je popis izbjegloga stanovništva iz imotskih i radobiljskih sela u sela ispod Zadvarja 1686. godine. Upisivao ih je na način kako ih je on razumio, a pisana su na „mletačkom“ talijanskome jeziku tako da nisu potpuno točno zapisana pojedina prezimena. Tako su Drljići upisani različito kao; Bartol Drljić (Bartolo Driglich, Mate Drljića (Matio Sdriglich). Na popisu se nalazi i Zuane Barglich sa 7 osoba, no teško je pretpostaviti (ali nije isključeno) da bi to bio Ivan Drljić, već bi to prije bio Ivan Vrljić ili Brljić.

Usp. Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 293., navodi Bartola Drljića, Matu Drljića i pogreškom Petra Drliju koji se ne nalazi na Calergijevu popisu.

381 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Selo Zagvozd okrug Imotski, kutija 22, list 14v-15r.

382 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., fol.313v, 314r.

383 NAS, M-113, Imotski dekanat, br. 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine


DRLJE

246

Druga grana, grana Antunova, danas su Drlje na Dobrinčima. Andrija sin Anton Drlje odselio je na Dobrinče sredinom 18. stoljeća, gdje su starinom bili posjedi i staje zagvoških Drljića.

Prema predaji na koju se poziva Vrčić,384 neki od Drljića odselili su (?) iz Zagvozda u Podhum kod Konjica (BiH), vrijeme selidbe nije poznato, a prema malobrojnim sačuvanim dokumentima zagvoške župe i makarske biskupije to bi moglo biti u drugoj polovici 18 stoljeća. Veće selidbe, krajem 19. i početkom 20. stoljeća su u prekooceanske zemlje, najviše u J. Ameriku (Argentinu).

Od kraja 17. stoljeća obitelji Drlje žive na istoj lokaciji gdje im je i danas matični zaselak. Prema mletačkom katastru iz 1726. godine kuće su na čest. zem. 342, u Kosovcu (in Cosouaz con casa). Osim u matičnom zaseoku u Zagvozdu od 1880. godine jedna obitelj Drlje nastanjuje se u Baltićima gdje su (Jure Drlje) doselili na ženinstvo i na Butigi gdje su doselili prve polovine 20. stoljeća.

Godine 1846. u Zagvozdu živi 7 obitelji Drlje, a 1876. godine živi 6 obitelji.385 U zaselak Drljića doselili su Buljubašići koji su došli na ženinstvo 1849. godine.386

Početkom 20. stoljeća, uoči I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 11 obitelji Drlje u matičnom zaselku i jedna obitelj u Buljubašića-Baltića.387

384 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.113., Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 293.

385 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.

386 Zagvoški zaseoci i plemena, Zaseok Drljići, Zagvozd-župni list, godina I. broj 1, str. 112.



DRLJE

247

Obitelji Drlje u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima nalazimo podatke o broju obitelji Drlje u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.388



1686.

2

(3)

Bartol Drljić (Bartolo Driglich) 7 Mate Drljić /Zdrljić/ Matio Sdriglich 7 Ivan Drljić /Brljić/ (Zuane Barglich) 7

1726. 2 Grgo Drljić (Gurgo Durglich) 6 Anton Drljić (Antonio Durglich) 5

1733. 2 Grgo Drljić 6 Anton Drlić 6

1806.

3

Petar Drljić 8 Stipan Drljić 11 Jerko Drljić 12

1846.

7

Anton Drljić p. Stipana - Ivan Drljić p. Stipana - Šimun Drljić p. Ivana - Luka Drljić p. Cvitana - Andrija Drljić p. Jerka - Marko Drljić p. Jerka - Ivanica Drlje ud. p. Petra -

1876.

6

Drlje, Luka p. Cvitka - Drlje, Stipan p. Andrije - Drlje, Marko p. Jerka - Drlje, Mijo p. Ante - Drlje, Jure p. Ivana - Drlje, Šimun p. Stipe -

388 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


DRLJE

248

Poimenični popis osoba iz roda Drlje od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis Drlja sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim

povijesnim dokumentima. Podatci iz 17. 18. stoljeća su nepotpuni. U „rodoslovlju“ od kraja 17. do početka 19. stoljeća navedene su osobe za koje postoji arhivski podatak (NAS, DAZD, DAST i HDA).389 Nažalost, nedostaje u rodoslovlju sigurno jedan manji broj osoba iz 17. i 18. stoljeća, koji u dostupnim i sačuvanim arhivskim dokumentima nisu zabilježeni, a radi se o osobama (najčešće djeci) koja su umrla mlada i nemaju potomstvo, te nisu utjecali na rodoslovlje današnjih Drlja.

Podatci temeljeni na predaji, korišteni su samo usporedbe radi.390

I. generacija

I.1. Bartol Drljić (rođ. oko 1640. god).

I.2. Mate Drljić (rođ. oko 1640. god).

I.3. Ivan Drljić /?. Vrljić/ (Zuane Barglich).391

˗ Potomci Bartola, Mate ili Ivana začetnici su loze plemena Drlje u Zagvozdu. Sačuvani povijesni dokumenata ne daju nam odgovor koji od dvojice/trojice Drlja su pretci današnjih Drlja (u Zagvozdu i na Dobrinčima).

˗ Možemo pretpostaviti, jer povijesnih dokaza o tome nema; da se netko od Drlja nakon zbjega 1686. godine nije vratio u Zagvozd. Isto tako moguće je netko od iz obitelji I. generacije napustio Zagvozd (nakon povratka iz zbjega) i odselio u Bosnu (Pothum).


390 Ivan Drlje, Rodoslovno stablo plemena Drlje i Donji Buljubašići, Zagvozd /Župni list, Godina IV, broj 1(4), Zagvozd 1998. Podatci koje je Drlje objavio temelje se isključivo na usmenoj predaji. Prikazano rodoslovno stablo započinje tek s 4. generacijom Drljića od njihovog prvog pisanog spomena. Nisu tako navedeni Drljići koji se spominju na Calergijevom popisu 1686. godine, Drljići s mletačkog katastarskog popisa iz 1726. godine i s popisa obitelji i duša župe Zagvozd iz 1733. godine. Od tri grane koje navodi I. Drlje, prva grana je Ivanova, a nije Lovrina. Ivanovi sinovi su: Stipan, Petar, Luka i Lovre (NAS, M-113, Stanje duša 1806., list 3r). Izostavljene su i pojedine osobe koje nalazimo u „Stanju duša“ župe Zagvozd iz 1806. godine. Rodoslovno stablo koje je sastavio Ivan Drlje vrlo je vrijedan i značajan podatak povijesne i kulturne baštine Drljića. Njegovi tvorci zaslužuju posebnu zahvalnost (zanemarujući nekoliko upisa godišta i smrti koji se ne podudaraju s povijesnim dokumentima).

391 U I. generaciju bi mogli s velikom rezervom svrstati i Ivana Drljića (Zuane Barglich,) s popisa iz 1686. godine. Međutim, nema sigurnih podataka radi li se o prezimenu Drljić ili Vrljić.


DRLJE

249

II. generacija

II. 1. „N“, sin/sinovi Bartulovi i Matini (rođ. oko 1670. god.) - Nisu poznata imena II. generacije Drljića.

II. 2. Anton Drljić (r. oko 1690. god.).

II. 2.1. Andrija, sin Antonov (r. oko. 1720.). ─ Drljići na Dobrinčima

- Andrija je odselio na Dobrinče sredinom 18. stoljeća

III. - VIII. generacija 1. GRANA GRGINA

1. Grgo Drljić (rođ. oko 1700). 1.0. „N“ žena Grgina, nepoznato.

1. GRANA GRGINA - 1.1. Ogranak Jurin Jurina grana izumire

1.1. Jure Drljić,392 sin (?) Grgin (r. oko 1730./40.). 1.1.0. Jela, žena Jurina, ostalo nepoznato.

1.1.1. Grgur, sin Jurin (rođ . oko 1770.). 1.1.2. Mijo, sin Jurin (rođ. oko 1770.). 1.1.3. Mijo, sin Jurin (rođ. oko 1770.).

- Mara, kći Jurina i Jelina (1770.*-1837.), udana za Ivana Brzicu. - Bartula, kći Jurina i Jelina, kriz. 1779. god.

Jurina grana izumire. U popisu obitelji Zagvozda 1806. godine nema Jurine obitelji, pa bi mogli pretpostaviti da je obitelj izumrla ne ostavljajući nasljednike, ili je jedan (ili više njih) od Jurinih nasljednika odselio u Podhum kod Konjica.

1. GRANA GRGINA - 1.2. Ogranak Ivanov

1.2. Ivan Drljić, sin Grgin (r. oko.1730./1740.). 1.2.0. Ivanica, žena Ivanova (1740.*-1818.), kći Marka Buljubašića.

1.2.1. Stipan Drljić, sin Ivanov (r.1769.*). 1.2.1.0. Manda, žena Stipanova (1770.*-1829.), kći Antona Piplice iz

Dobrinača. 1.2.1.1. Ivan, sin Stipanov (r. 1794.*).

1.2.1.1.0. Antica, žena Ivanova (1802.*-1883.), kći Mate Mucića (vj. 1829.).

1.2.1.1.1. Petar, sin Ivanov (1833.-1842.), umro djetetom.

392 Podatke o Juri i njegovoj djeci nalazimo u popisima krizmanika župe Zagvozd 1779. i 1786. godine (NAS, M-105 i NAS, M-110).


DRLJE

250

1.2.1.1.2. Ivan, sin Ivanov (1843.-1912.). 1.2.1.1.2.0. Kata, žena Ivanova (1853.-1892.), kći Jakova

Drlje (vj. 1880. god.).

1.2.1.1.2.1. Ante, sin Ivanov (r. 1882.). ►► Amerika

1.2.1.1.2.2. Mate, sin Ivanov (1885.-1917.). 393 1.-.2.0. Matija, žena Matina (1885.-1918.), kći

Jakova Lovrinčevića. 1.2.1.1.2.3. Petar, sin Ivanov (1891.-1916.), pog. u I. sv. ratu.

- Iva, kći Ivanova (r. 1888.).

1.2.1.1.3. Jure, sin Ivanov (1830.-1911.). ╢ ►► 1.2.1.1.3.0. Pera, žena Jurina (1827.-1910.), kći Ante Žuge

(vj. 1866. godine).

- Katarina, kći Jurina (r. 1870.), udana za Stipana Drlju.

- Ivanica, kći Ivanova (r. 1836.), udana za Jozipa Pirića. - Jurka, kći Ivanova (r. 1841.), udana za Ivana Pilja iz Župe. - Jakovica, kći Ivanova (r./u. 1847.), †

1.2.1.2. Šimun,394 sin Stipanov (1802.*-1891.). neoženjen.

1.2.1.3. Ante, sin Stipanov (rođ. 1804.). 1.2.1.3.0. Jurka, žena Antina (r. 1806.), kći Petra Katušića

(vj. 1832.). 1.2.1.3.1. Mijo, sin Antin (1833.-1917.) . ─

1.2.1.3.1.0. Jurka, žena Mijina (1834.-1913.), kći Andrije Pruže (vj. 1858.).

1.2.1.3.1.1. Mate, sin Mijin (1859.-1924.*). 1.-.1.0. Mara, žena Matina (r.1870.), kći Andrije

Buljubašić (vj. 1894.).

1.-.1.1. Marijan, sin Matin (r. 1895.). ─ 1.-.1.1.0. Iva, žena Marijanova (r. 1893.),

kći Mate Prodana (vj. 1919.). 1.-.1.2. Jure, sin Matin (1897.-1905.). † 1.-.1.3. Ivan, sin Matin (r. 1899.). †

1.-.1.4. Ante, sin Matin (r. 1901.). ⧖ 1.-.1.5. Josip, sin Matin (r. 1906.). ─

1.-.1.5.0. Matija, žena Josipova (1909.), kći Mije Prodana

393 Poginuo/umro u I. svj. ratu.

394 Šimuna nema u popisu Stanja duša župe Zagvozd 1806. (NAS, M-113), ali je upisan u knjigu umrlih (NAS, Parice) i u popisu katastarskih posjednika 1876. (DAST-152).


DRLJE

251

1.-.1.6. Ivan, sin Matin (r. 1911.). ─ 1.-.1.6.0. Tomica, žena Ivanova (r. 1911.),

kći Mije Buljubašića. - Iva, kći Matina (r. 1902.), udana za Petra

Buljubašića-Baltića. - Matija, kći Matina (r. 1908.), udana za Marka

Brzicu.

1.2.1.3.1.2. Marijan, sin Mijin (r. 1861.). ►►

1.2.1.3.1.3. Jerko, sin Mijin (1863.-1897.*). 1.-.3.0. Manda, žena Jerkova (1870.), rođ. Pilj

(vj. 1895.). 1.-.3.1. Mijo, sin Jerkov (r. 1896.). ─

1.-.3.1.0. Joza, žena Mijina (r. 1897.), kći Mate Milića (vj. 1920.).

1.2.1.3.1.4. Jure, sin Mijin (1866.-1943.*). 1.-.4.0. Iva, žena Jurina (1871.- 1943.*), kći Ivana


1.-.4.1. Stipan, sin Jurin (r. 1906.). ►► Amerika

1.-.4.2. Ivan, sin Jurin (r. 1910.). ─ 1.-.4.2.0. Antica, žena Ivanova (r. 1906.),

kći Mate Stanića.

1.-.4.3. Jure, sin Jurin (1914.-1917.). †

- Jurka, kći Jurina (r./u. 1900.). † - Milica, kći Jurina (r. 1901.). ⧖ - Ana, kći Jurina (1918.-1919.). †

1.2.1.3.1.5. Ilija, sin Mijin (1867.-1870). †

1.2.1.3.1.6. Andrija, sin Mijin (r. 1871.). 1.-.3.0. Marija, žena Andrijina (1877.-1902.), kći

Antona Paretovića iz Pitve (Jelsa).

1.-.3.1. Milan-Božidar, s. Andrijin (1901.-1902.). 1.-.3.0. Tereza, žena Andrijina (r. 1876.), kći

Petra Jakića (vj. 1903.). Kćeri Andrijine: Ruža †, Ljubica (r. 1904.), Pera

(1910.), Ruža (r. 1914.†), Iva, Ruža i Kata.

1.2.1.3.1.7. Stipan, sin Mijin (r. 1873.). ►► Amerika/Arg.

- Matija, kći Mijina (r. 1869.). - Mara, kći Mijina (1870.-1948.), udana za Juru

Bartulovića.

1.2.1.3.2. Marijan, sin Antin (1836.-1854.), umro momkom.


DRLJE

252

1.2.1.3.3. Bariša, sin Antin (1842.*-1874.). ┤

1.2.1.3.4. Anton, sin Antin (1847.-1852.), umro djetetom.

1.2.1.3.5. Jozo, sin Antin (1850.-1940.*). 1.2.1.3.5.0. Antica, žena Jozipova (1853.-1915.), kći Jozipa

Drlje (vj. 1879. godine).

1.2.1.3.5.1. Jure, sin Jozin (r. 1885.). ►► Amerika

1.2.1.3.5.2. Jozip, sin Jozin (1889.-1918.). umro momkom.

1.2.1.3.5.0. Kata, 2. žena Josipova (r. 1889.), kći Ivana Gaće (vj. 1927.). ─

- Jela, kći Jozina (1879.-1897.), umrla djevojkom. - Iva, kći Jozina (r. 1882.), udana za Juru Mucića. - Ana, kći Jozina (r.1892.), udana za Antu Drlju.

- Mare, kći Antonova (r. 1839.), udana za Iliju Pirića. - Antica, kći Antonova (1843.-1846.), umrla djetetom. - Barbara, kći Antonova (1852.1874.), umrla djevojkom.

- Ivanica, kći Stipanova (1799.). - Jelina /Jela/, kći Stipanova (1805.*-1887.), udana za Petra Čaglja Jurina.

1.2.2. Luka, sin Ivanov (1770.*/1764.*-1844.), neoženjen

1.2.3. Petar Drljić sin Ivanov (rođ. oko 1770. god., umro prije 1854.). ╢ 1.2.3.0. Ivanica, žena Petrova (1768.*-1854.), kći Šimuna Lovrinčevića.

- Jurka, kći Petrova (1817*./1822.*-1882.), udana za Ivana Buljubašića, (vj. 1848. godine). ► BULJUBAŠIĆI u Drljićima

- Manda, kći Petrova (1821.-1871.), udana za Stipana Buljubašića (vj. 1849. godine).

1.2.4. Lovre, sin Ivanov (1771.*-1842.). ╡ 1.2.4.0. Antica, žena Lovrina (r. 1773.), kći Antona Piplice.(D)

- Lucija, kći Ivanova (1778.), sestra Stipanova, Lovrina i Lukina. - Jurka, kći Ivanova i Ivaničina (1781.*-1846.), udana za Grgura Prodana. - Jela, kći Ivanova i Ivaničina, krizmana 1786. god.

1. GRANA GRGINA - 1.3. Ogranak Petrov

1.3. Petar Drljić, sin Grgin (1746.*/1837.*-1824.) 1.3.0. Petruša, žena Petrova, rođena Prodan (mater Jakovičina)

- Jakovica, kći Petrova (r. 1770.*), udana u Miliće.

1.3.0. Jelina, 2. žena Petrova (1749.), kći Grge Milića.

1.3.1. Blaž, sin Petrov (1778.). 1.3.1.0. Ana, žena Blaževa (1780.), kći Grge Gaće. 1.3.1.1. Mijo, sin Blažev (1799.).


DRLJE

253

- Ivanica, kći Blaževa i Anina (1800.). - Pavica, kći Blaževa i Anina (1802.). - Matija, kći Blaževa i Anina (1805.).

1.3.2. Jerko, sin Petrov i Jelin, krizman 1786. god.

Petrova grana se gasi. Za pretpostaviti da je obitelj izumrla ne ostavljajući muške nasljednike ili su Petrovi potomci (sin Blaž ili unuk Mijo ) odselili.

1. GRANA GRGINA - 1.4. Ogranak Mijin

1.4. Mijo Drljić,395 sin Grgin (rođ. oko 1740./1750. god.) 1.4.0. Manda, žena Mijina, ostalo nepoznato.

1.4.1. Jure, sin Mijin, kriz. 1786. god. ‡

- Jurka, kći Mijina (1764.*), udana za Antona Pružu Matina.

Mijina grana se gasi. U popisu obitelji Zagvozda 1806. godine nema Mijine obitelji, pa bi mogli pretpostaviti da je obitelj izumrla ne ostavljajući potomke.

- Jelina, kći Grgina (1727.*), udana za Ivana Buljubašića.

2. GRANA MIJINA

2. Mijo Drljić, brat (?) Grgin, rođ. oko 1720. god.396 2.0. Matija, žena Mijina (1730.), kći Petra Stanića.

2. GRANA MIJINA - 2.1. Ogranak Jerkov

2.1. Jerko Drljić, sin Mijin (1754.*-1840.). 2.1.0. Lucija, žena Jerkova (1760.*-1844.), kći Nikole Stapića.

2.1.1. Andrija, sin Jerkov (r. 1799.*/1796.*- 1850.). 2.1.1.0. Jakovica, žena Andrijina (1801.*-1872.), kći Antona Buljubašića

(vj. 1826. godine).

2.1.1.1. Mijo, sin Andrijin (1844.-1845.), umro djetetom

2.1.1.2. Stipan, sin Andrijin (1839.-1902.). ─ 2.1.1.2.0. Matija, žena Stipanova (r. 1849.), kći Mije Buljubašića (vj.

1870. god.).

2.1.1.2.1. Toma, sin Stipanov (1874.-1947.*). 2.-.1.0. Fila, žena Tomina (1882.-1966.), kći Jure Stanića.

(vj.1906.). ─► Mara (r. 1908.), Iva (r. 1910.), Kata (r. 1912.). Jure,

Petar.

395 Podatke o Miji i njegovoj obitelji nalazimo u popisima krizmanika župe Zagvozd 1779. i 1786. godine (NAS, M-105 i NAS, M-110). 396 Nije poznato je li Mijo brat ili sin Grgin, ni ime Mijina oca.


DRLJE

254

2.1.1.2.2. Marijan, sin Stipanov (1878.-1940.). ─ 2.-.2.0. Kata, žena Marijanova (1900.), kći Ivana Lončara

(vj. 1923.)

─►Blaž, Ante Ivan i Dragutin, Rosa.

2.1.1.2.3. Ivan, sin Stipanov (r. 1886.). 2.-.2.0. Mara, žena Ivanova (1889.-1938.*), kći Luke


─► Ana (r. 1912.†), Matija (r. 1914.†), Stipan, Marijan, Mate, Vicko.

- Iva, kći Stipanova (r.1871.), udana za Grgu Stanića. - Tomica, kći Stipanova (r.1882.), udana za Petra Buljubašića.

- Ružica, kći Andrijina (r. 1833.),udana za Marka Buljubašića (Baltića). - Matija, kći Andrijina (r.1834.), udana za Luku Brzicu. - Klara, kći Andrijina (r. 1842.), udana za Ivana Lovrinčevića. - Jela, kći Andrijina (r.1836.), udana za Juru Kurtovića. - Mande, kći Andrijina (r.1838.)

2.1.2. Marko, sin Jerkov (1801.-1881.). 2.1.2.0. Jela, žena Markova (1815.*-1885.), kći Ivana Mucića (vj.1843.).

2.1.2.1. Toma, sin Markov (1843.-1913.). 2.1.2.1.0. Matija, žena Tomina (1845.-1913.), kći Stipana

Buljubašića. (vj. 1875.).

2.1.2.1.1. Stipan, sin Tomin (1886.-1887.), umro djetetom.

- Antica, kći Tomina (r./u. 1877.). † - Mare, kći Tomina (r. 1879.), udana za Ivana Buljubašića. - Cvita, kći Tomina (r. 1882.).

2.1.2.2. Ivan, sin Markov (1845.-1846.), umro djetetom.

2.1.2.3. Mate, sin Markov (1847.-1885.). ┤

2.1.2.4. Ivan, sin Markov (1849.-1921.). 2.1.2.4.0. Ruža, žena Ivanova (1860.-1891.), kći Vida Gaće

(vj. 1887.).

2.1.2.4.1. Marko, sin Ivanov i Ružin (r. 1888.). ►► Amerika 2.1.2.4.2. Mijo, sin Ivanov i Ružin (1891.- 1893.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1897.). †

2.1.2.4.0. Jurka, 2. žena Ivanova (1872.-1938.*), kći Tome Stapića (vj. 1894.).

2.1.2.4.3. Mate, sin Ivanov i Jurkin (r. 1896.). ─ 2.1.2.4.3.0. Ana, žena Matina (r. 1893.), kći Ante Pruže.

2.1.2.4.4. Jure, sin Ivanov i Jurkin (r. 1900.). ►► Amerika 2.1.2.4.5. Petar, sin Ivanov i Jurkin (r. 1904.). ►► Amerika


DRLJE

255

2.1.2.4.6. Marko, sin Ivanov i Jurkin (r. 1911.). ─ ►►

2.1.2.4.6.0. Mara, žena Markova (r. 1914.), kći Mate Rake.

2.1.2.4.7. Josip, sin Ivanov i Jurkin (r. 1914.). ─ 2.1.2.4.7.0. Ana, žena Josipova (1910.-1940.), kći Jakova

Pruže. 2.1.2.4.7.0. Mara, 2. žena Josipova (r. 1910.), kći Marka

Buljubašića.

- Matija, kći Ivanova (r. 1898.), udana za Marijana Drlju. - Mara, kći Ivanova (r. 1902.), udana za Antu Mlikotu. - Joza, kći Ivanova (r. 1907.), udana za Tomu Kurtovića.

- Mare, kći Markova (r. 1850.). - Jurka, kći Markova (1851.-1854.), umrla djetetom. - Ivanica, kći Markova (1855-1856.), umrla djetetom. - Kate, kći Markova (r.1853.), umrla djetetom. - Kate, kći Markova (r.1856.), udana za Matu Buljubašića Baltića. - Jurka, kći Markova (r.1857.), udana za Luku Buljubašića.

2.1.3. Jozip, sin Jerkov (1815.*-1885.).

2.1.3.0. Jurka, žena Jozina (1819.*-1882.), kći Ivana Mucića (vj. 1850.).

2.1.3.1. Luka, sin Jozipov (1850.*-1852.).

2.1.3.2. Grgo, sin Jozipov (1852. -1942.*). ─ 2.1.3.2.0. Antica, žena Grgina (r. 1861.), kći Andrije Buljubašića (vj.

1885.). 2.1.3.2.1. Josip, sin Grgin (r. 1887.). ►► Amerika

2.1.3.2.2. Ivan, sin Grgin (r. 1890.). 2.1.3.2.2.0. Iva, žena Ivanova (r. 1899.), kći Ante Babana.

2.1.3.2.3. Marijan, sin Grgin (r. 1900.). ─ 2.1.3.2.3.0. Kata, žena Marijanova (r. 1906.), kći Blaža

Varkaša (vj. 1926.).

2.1.3.2.0. Ante, sin Grgin (r. 1904.). ►► Amerika

- Mara, kći Grgina (r. 1896.).

- Joza, kći Jozipova (1852.-1854.). † - Antica, kći Jozipova (r. 1853.), udana za Jozipa Drljića. - Lucija, kći Jozipova (1856.-1858.). - Ivanica, kći Jozipova (1858.-1859.). - Jakovica, kći Jozipova (r.1861.), udana za Lovru Gaću.

- Ivanica, kći Jerkova (r. 1797.*/ 1794.*-1820.), udana za Jakova Buljubašića. - Mande, kći Jerkova (1801.-1879.),397 udana za Jozipa Raku Antonova. - Ana, kći Jerkova (rođ. 1810.), udana za Božu Kristića.

397 Manda kći Jerkova nije upisana u Stanju duša 1806. godine.


DRLJE

256

2. GRANA MIJINA - 2.2. Ogranak Cvitanov

2.2. Cvitan Drljić, sin Mijin i Matijin (r. 1758.*). 2.2.0. Kata, žena Cvitanova (1770.*-1851.), kći Mije Gaće.

2.2.1. Luka, sin Cvitanov (1806.-1881.). 2.2.1.0. Manda, žena Lukina (1805.*-1886.), kći Mate Rake (vj. 1832.).

2.2.1.1. Martin, sin Lukin (1833.-1912.). ─ 2.2.1.1.0. Jurka, žena Martinova(1834.-1912.), kći Luke Buljubašića

(vj. 1863.).

2.2.1.1.1. Jozip, sin Martinov (r./u. 1867.). † 2.2.1.1.2. Ante, sin Martinov (1869.- 1870.). †

2.2.1.1.3. Mate, sin Martinov (1877.-1948.*). 2.2.1.1.3.0. Kata, žena Matina (1879.-1930.), kći Mate

Prodana (vj. 1904.). 2.2.1.1.3.1. Martin, sin Matin (r. 1910.). ─ 2.2.1.1.3.2. Marijan, sin Matin (1920.-1945.). 2.2.1.1.3.3. Stipan, sin Matin (1925.-1945).

Ruža, kći Matina (r. 1905.). † Iva, kći Matina (r. 1907.). Jurka, kći Matina (r. 1913.), udana za Matu Mucića. Tomica, kći Matina (r. 1914.), udana za Matu Drlju.

- Kata, kći Martinova (r. 1864.), udana za Matu Prodana. - Ruža, kći Martinova (r. 1871.), udana za Martina Brzicu. - Matija, kći Martinova (1874.-1893.), umrla djevojkom.

2.2.1.2. Anton, sin Lukin (1836.-1915.). ╡ 2.2.2.2.0. Lucija, žena Antonova (1843.-1874.), kći Luke

Serdarevića, vjenčani 1873. godine. Anton i Lucija nemaju djece.

2.2.1.3. Mate, sin Lukin (1843.-1848.), umro djetetom.

2.2.1.4. Petar, sin Lukin (r. 1845.) ─ 2.2.1.4.0. Antica, žena Petrova (r. 1855.), kći Jure (Levante)

Serdarevića (vj. 1879. god.).

2.2.1.4.1. Ivan, sin Petrov (1881.-1982.), umro djetetom.

2.2.1.4.2. Stipan, sin Petrov (1883.-1969.*). 2.2.1.4.2. Manda, žena Stipanova (1887.-1936.*),

kći Marijana Stanića (vj. 1909.).

─► Mara (r. 1909.†), Mate (r. 1910.†), Luca (r. 1910.),

Petar (r. 1912.†), Jure (r. 1913.†), Iva (r.1914.†), Marija, Mila i Ante.

2.2.1.4.3. Jure, sin Petrov (r./u. 1886.). †

2.2.1.4.4. Josip, sin Petrov (1891.-1892.). †


DRLJE

257

2.2.1.4.4. Josip, sin Petrov (1893.). ─ 2.2.1.4.4.0. Jurka, žena Josipova (r. 1889.), kći Ivana


2.2.1.4.5. Ante, sin Petrov (1898.-1900.). †

- Manda, kći Petrova (1887.-1892.) † - Mara, kći Petrova (r./u. 1895.) †

2.2.1.5. Marijan, sin Lukin (r.1849.) , neoženjen.

2.2.1.6. Jure, sin Lukin (1851.-1919.). ► Odselio u BALTIĆE

- Tomica, kći Lukina (r. 1839.), ud. za Grgu Buljubašića Baltića.

2.2.2. Jakov, sin Cvitanov (1803.*), umro djetetom.

2.2.2. Jakov, sin Cvitanov (1808*-1875.). 2.2.2.0. Doma, žena Jakovljeva (1811.*-1890.), kći Mate Rake (vj. 1850.).

2.2.2.1. Mate, sin Jakovljev (1850.-1940.*). 2.2.2.1.0. Iva, žena Matina (r.1854.), kći Jakova Buljubašića,

(vj. 1877.). 2.2.2.1.1. Marijan, sin Matin (r. 1884.). ─

2.2.2.1.1.0. Jurka, žena Marijanova (1887.-1918.), kći Ivana Bartulovića (vj. 1911).

2.2.2.1.1.1. Josip, sin Marijanov (1913.-1926.). † - Iva, kći Marijanova (1911.-1918.). †

2.2.2.1.1.0. Matija, 2. žena Marijanova (1898.-1981.), kći Ivana Drlje (vj. 1920.).

─► Kata, Mate, Josip, Jure, Ante, Nediljko, Iva†.

2.2.2.1.2. Josip, sin Matin (1893.). ►► Am./Arg.

- Matija. kći Matina (r.1879.) udana za Marka Buljubašića. - Antica, kći Matina (1890.-1892.), umrla djetetom.

- Kata, kći Jakovljeva (r. 1853.), udana za Ivana Drlju.

2.2.2. Filip, sin Cvitanov (1812.*-1886.). 2.2.2.0. Antica, žena Filipova (1829.*-1891.), kći Ivana Milića (vj. 1854.).

2.2.2.1. Ivan, sin Filipov (r. 1855.). 2.2.2.1.0. Jele, žena Ivanova (r. 1856.), kći Jure Mucića (vj. 1880.).

2.2.2.1.1. Filip, sin Ivanov (1887.-1888.). †

2.2.2.1.2. Ante, sin Ivanov (r. 1890.). ─ 2.2.2.1.2.0. Ana, žena Antina (r. 1893.), kći Josipa Drlje

(vj. 1914.). ─► Ivan, sin Antin

- Mara, kći Ivanova (1882.-1951.), udana za Matu Čaglja. - Jurka, kći Ivanova (1895.-1902.), umrla djetetom.

2.2.2.2. Mijo, sin Filipov (r. 1860.). ‡

2.2.2.3. Stipan, sin Filipov (1863.-1899.). ╢


DRLJE

258

2.2.2.3.0. Jela, žena Stipanova (1870.-1891), kći Petra Buljubašića (vj. 1890).

2.2.2.3.0. Katarina, 2. žena Stipanova (1870.-1948.), kći Jure Drlje (vj. 1894.).

2.2.2.3.1. Filip, sin Stipanov (r./u. 1895.). † 2.2.2.3.3. Jure, sin Stipanov (r. 1896.). ⧖

- Ružica, kći Cvitanova (r.1805.*).

- Andrijana, kći Mijina i Matijina (r.1757.). - Jurka, kći Mijina i Matijina (r. 1764./1753.*-1818.), udana za Antona Pružu - Mara, kći Mijina i Matijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Manda, kći Mijina i Matijina krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

9.1. Drljići u Baltićima Jure sin Luke Drlje i Mande Rako ženi 1880. godine Ivu kći Lovre Buljubašića-Baltića i

odlazi na ženinstvo u Baltiće.

9. DRLJE 2.2.1.6. Jure, sin Lukin (1851.-1919.),

1. Jure, sin Lukin Drlje i Mande Rako (1851.-1919.), 1.0. Iva, žena Jurina (1859.1919.), kći Lovre Buljubašića-Baltića (vj. 1880. godine).

1.1. Ivan, sin Jurin (1882.-1964.*). 1.1.0. Ana, žena Ivanova (r. 1885.), kći Mate Prodana i Šime Mucić (vj. 1906.).

1.1.1. Marko, sin Ivanov (r. 1907.). ─ 1.1.1.0. Matija, žena Markova (r. 1907.), kći Ivana Buljubašića.

1.1.2. Jure, sin Ivanov (r. 1914.), umro djetetom.

1.1.3. Jure, sin Ivanov. ─ 1.1.3.0. Danica, žena Jurina, kći Mate Radića.

1.1.4. Mirko, sin Ivanov. ⧖

Kćeri Ivanove: Jurka (r. 1908.†), Mara (r. 1910), Jurka (r. 1913.†), Iva, Milica.

1.2. Jozo, sin Jurin (1886.-1918.), poginuo u I. svj. ratu.

1.3. Ante, sin Jurin (1891.-1916.), poginuo u I. svj. ratu (Soča).

1.4. Mate, sin Jurin (r. 1894.). ⧖

- Jurka, kći Jurina (r./u. 1884.). † - Jurka, kći Jurina (r./u. 1889.). † - Jurka, kći Jurina (r./u. 1890.). † - Tomica, kći Jurina (1897.1898.). † - Ivka, kći Jurina (1901.-1918.), umrla djevojkom.


DUNDIĆ

259

10. DUNDIĆ

Dundići u Zagvozdu su Doseljenici iz Grabovca. Marko Dundić (Bajo) sin Petra

Dundića i Lucije Čikeš doseljava u Svagušiće 80-tih godina 19. stoljeća. Marko Dundić ženi se 1879. godine s Lucijom Birčić iz Grabovca, a u naravi iz Svagušića. Lucija je nećakinja Antice Birčić, a Antica je žena Mate Svaguše. Mate i Antica nisu imali djece te su Luciju uzeli za pokćerku, koja je živjela s Matom i Anticom u Svagušićima i naslijedila je njihovo imanje.

II./ 32. SVAGUŠA, 1.2.5. Mate, sin Jozipov

Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi jedna obitelj Dundića.398

Poimenični popis Dundića u Zagvozdu, od kraja 19. do početka 20. stoljeća 1. Marko Dundić, sin Petra i Lucije Čikeš (1851.-1935.*)

1.0. Lucija, žena Markova (1859.-1896.), kći Petra Birčića iz Grabovca (vj. 1879.).

1.1. Mate, sin Markov (1883.-1943.*). 1.1.0. Ruža, žena Matina (1885.-1957.), kći Ivana Dundića iz Grabovca

(vj. 1904.). Sinovi Matini: Marko (r. 1904.), Toma (r. 1908.), Ivan (r. 1910.) i

Stipan (r. 1927.). Kćeri Matine: Mara (r. 1906.), Filipa (r. 1913.), Lucija, Milica,

Ana bl. i Iva bl.

1.2. Ivan, sin Markov (1885.-1916.). 1.2.0. Joza, žena Ivanova (r. 1888.), kći Luke Alagića (vj. 1913.).

- Milica, kći Ivanova (1914.-1915.), umrla djetetom.

1.3. Ante, sin Markov (1887.-1917.).

1.3. Mijo, sin Markov (1890.-1913.).

1.4. Stipan, sin Markov (1893.). ►► Amerika

- Ivka, kći Markova (1880.-1882.), umrla djetetom. - Pilipa, kći Markova (r./u. 1889.).

1.0. Iva, 2. žena Markova (1857.-1915.), kći Martina Dundića iz Grabovca (vj. 1898.)

398 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, list 112.


260

Izvadak iz matice rođenih župe Zagvozd, godina 1865. (HR DAST-179, sign. 884)


GAĆE

261

11. GAĆE

Gaće su starosjedioci u Zagvozdu i njihovo staro prezime je Jakir. Prezime Jakir u povijesnim dokumentima javlja se sve do sredine 18. stoljeća. Od sredine 18. pa sve do početka 19. stoljeća pisali su se Gaćić.399 Od početka 19. stoljeća pišu se Gaće, kasnije se ponovno javlja oblik prezimena Gaćić, a od kraja 19. stoljeća do danas ustalio se oblik prezimena Gaće.400 Prezime je nastalo od nadimka.

Prvi pisani trag o Gaćama tada još Jakirima nalazimo u mletačkim dokumentima u zbjegu zagvoškoga stanovništva uslijed turskih opasnosti u sela ispod Zadvarja 1686. godine.401 Na popisu izbjeglica nalaze se Nikola Jakir (Nicolo Giachir) s 11 osoba, udovica Jela Jakireva (veduoa Elena Giachireua ) s 5 osoba i Jure Jakvić ili Gaćvić rečeni Jakir (Zorzi Giacuich detto Giachir)sa 7 osoba.402 Nakon zbjega jedna obitelj Jakira vratila se u Zagvozd , a dvije obitelji ostale su u Brelima gdje i danas nalazimo Jakire. Tako je godine 1726. broj Jakira u Zagvozdu prepolovljen i javlja se samo obitelj Nikole Jakira prozvanoga Gače (Nicola Giachir - detto Gachie).403 Koja se točno obitelj vratila, a koje su ostala u Brelima teško je zaključiti, što ne znači da su Nikolina obitelj iz 1686. godine i Nikolina obitelj iz 1726. godine iste obitelji.

Prema predaji (na koju se poziva Vrčić)404 Gaće (Jakiri) su u Zagvozd doselili iz Brela. Povijesni dokumenti jasno ukazuju da su Jakiri povratnici u Zagvozd, koji su radi turske opasnosti privremeno izbjegli u Brela. Jakiri su starinom zagvoško, a ne breljansko prezime. Od kad su Jakiri u Zagvozdu nije poznato, no zasigurno su u Zagvozdu od sredine 17. stoljeća.

Gdje su Jakiri (Gaćići) u doba turske okupacije imali boravište nije poznato. Predaja spominje da su stanovali u Rastovcu. Mletački katastar iz 1726. godine ne navodi kuće ili zidine Jakira u Rastovcu. U katastru su ucrtane i zabilježene zidine

399 Popisi krizmanika iz 1779., 1786., 1792. i 1798. godine. (NAS, M-105, 106, 110. i 114).

400 NAS, M-113, Popis obitelji i duša župe Zagvozd 1806. god. DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848. DAST-179, Zbirke matičnih knjiga.

401 DAZD-1, Spisi gen. providura Girolama Cornara (1686.-1689. god), knjiga prva, list 476v.

402 Za Juru Jakvića ili Gaćvića rečenog Jakira (Zorzi Giacuich detto Giachir), možda postoji dvojba pripada li starim Jakirima ili se radi o posebnom plemenu. Kasnijim analizama nameće se zaključak da se radi o Juri Gač/v/iću, što upućuje da se nadimak Gaće/Gaćić pojavljuje duže vremena u plemenu Jakira.

Usp. Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja god. 1686., Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str 78. Kovačić zaključuje da se radi o Juri Jakviću.

403 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Kat. područje Imotskoga, kutija 39, list 75v.

404 Vjeko Vrčić: Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.113., Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 293. (U prijepisu Jakira Vrčić je napravio pogrešku, nije naveo sve izbjegle obitelji Jakira - Gaćića).


GAĆE

262

(ruševine kuća) na području između Brnasa i Brzica (Jakirine) koji pripadaju Nikoli Jakiru. Kuće gdje su stanovali 1726. godine nalaze se na istom lokalitetu kao i danas.405 Nameće zaključak da su Gaće u doba turske uprave možda mijenjali boravište u Zagvozdu, a nakon povratka iz zbjega 1686. nastavljaju živjeti na sadašnjoj lokaciji. Jakiri su početkom 18. stoljeća imali u vlasništvu zemljišta u Zagvozdu, Medovu Docu i Dobrinčima, ali nisu imali zemljišta u Rastovcu.

U popisu obitelji Zagvozda 1733. u Zagvozdu živi jedna obitelj Gaće (tada još uvijek upisani s prezimenom Jakir).406 Početkom 19. stoljeća u Zagvozdu žive 3 obitelji Gaće. Godine 1846. u Zagvozdu živi 5 obitelji Gaće, a 1876. godine živi 7 obitelji.407

Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 11 obitelji Gaće.408

405 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/11 i 25/15., DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 75v.

406 NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine, list 314r.




GAĆE

263

Obitelji Gaće u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji za pojedinu popisnu godinu.409

Godina Br. obitelji

Ime i prezime („glava obitelji“) Broj osoba

1686.

3

Nikola Jakir (Nicolo Giachir ) 11 udovica Jela Jakireva (Veduoa Elena Giachireua ) 5 Jure Jakvić/Gaćvić rečeni Jakir (Zorzi Giacuich detto Giachir)

7

1726. 1 Nikola Jakir prozvani Gaće (Nicola Giachir - detto Gachie)

10

1733. 1 Nikola Jakir ( Gaće) 10

1806.

3 Mijo Gaće 6 Marko Gaće 11 Grgo Gaće 10

1846.

5

Ivan Gaće p. Stipana - Jure Gaće p. Stipana - Ivan Gaće p. Lovre - Marijan Gaće p. Grge - Ivan Gaće p. Jozipa -

1876.

7

Gaće,410 Ivan p. Josipa - Gaće, Vid p. Josipa - Gaće, Ante p. Lovre - Gaće, Mijo p. Ivana - Gaće, Jozo p. Jure - Gaće, Manda ud. Ivana - Gaće, Jozo Ivanov -


410 Prezime Gaće u upisniku kuća 1876. god. upisano je Gaćić


GAĆE

264

Poimenični popis osoba iz roda Gaće od 1686. godine do početka

I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Poimenični popis Gaća/Gaćića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.411

Podatci o stanovništvu iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo je još osoba koje nisu navedene (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje jer nisu imali potomstva. Iz poimeničnog popisa se može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo od njegovih pisanih početaka do danas.

I. generacija

I. 1. Nikola Jakir (rođ. oko 1640./50. god.).

I. 2. Jela Jakireva, udovica (rođ. oko 1640./50. god.).

I. 3. Jure Jakvić /Gaćvić/ rečeni Jakir (rođ. oko 1640./50. god.).

- Jedan od Jakira (Gaća): Nikola, Jela ili Jure začetnik je loze Gaća u Zagvozdu, ali temeljem sačuvanih povijesnih dokumenata nije moguće točno utvrditi koji od njih trojice.

II. generacija

II. 1. Nikola Jakir (Gaće) -mlađi (rođ. oko 1680. god.).

- Nije moguće sa sigurnošću utvrditi da je Nikola Jakir- Gaće koji se spominje kao glava obitelji 1726. i 1733. godine osoba druge generacije (Nikola mlađi) ili je to isti Nikola iz I. generacije, čovjek duboke starosti. Nijedna pretpostavka ne nudi sigurne činjenice.

II. 2. Jure Jakir - Gaće (rođ. oko 1690. god).



GAĆE

265

III. - IX. generacija 1. GRANA IVANOVA

1. Ivan Gaće,412 sin (?) Nikolin (rođ. oko 1710./20. god.). 1.0. Marta, žena Ivanova, rođena Piplica, ostalo nepoznato.

1. GRANA IVANOVA – 1.1. Ogranak Markov

1.1. Marko Gaće, sin Ivanov (1748.*-1826.). ╡ 1.1.0. Ana, žena Markova (1741.*-1824.), kći Martina Puljka.

Markova grana se gasi, nema potomaka.

1. GRANA IVANOVA – 1.2. Ogranak Nikolin

1.2. Nikola, sin p. Ivana (1750.*-1843.). ╢ 1.2.0. Ivanica, žena Nikolina (r. 1754.*-1838.), kći Martina Mate Puljka.

- Manda, kći Nikolina *(1872.), udana za Jerku Čaglja Matina (M.D.)

Nikolina grana se gasi, nema muških potomaka.

1. GRANA IVANOVA – 1.3. Ogranak Lovrin

1.3. Lovre, sin Ivanov (r. 1761. *) 1.3.0. Matija, žena Lovrina (r. 1770. *), kći Grge Rake.

1.3.1. Ivan, sin Lovrin (r. 1791.*). 413 1.3.1.0. Antica, žena Ivanova (1794.*-1875.), kći Mije Puljka iz Dobrinača

(vj. 1812. godine).

1.3.1.1. Mijo, sin Ivanov (1818.-1905.). 1.3.1.1.0. Ana, žena Mijina (1823.-1906.), kći Petra Roščića (vj. 1846.u

Grabovcu).

1.3.1.1.1. Marko, sin Mijin (1846.-1881.) 1.3.1.1.1.0. Ivanica, žena Markova (1848.-1912.), kći Marka


1.3.1.1.1.1. Mijo, sin Markov (1874.-1877.), umro djetetom.

1.3.1.1.1.2. Mijo, sin Markov (1879.-1880.), umro djetetom.

412 Ivan Gaće bi mogao biti sin Nikole mlađega. No to je samo pretpostavka. Ime Ivanova oca nije nigdje izrijekom navedeno u sačuvanim povijesnim dokumentima. Moguće je da je Ivanov otac čak i Jure Gaće iz II. generacije.

413 Podatci o vjenčanju Ivana i Antice su nedostupni, matica vjenčanih do 1818. nije sačuvana. U kasnijim podatcima (maticama umrlih i rođenih) vidljivo je da je Antica Ivanova žena.


GAĆE

266

1.3.1.1.1.3. Ivan, sin Markov (1876.-1953.*). 1.-.3.0. Manda, žena Ivanova (1882.-1956.*), kći

Ivana Stanića (vj. 1903.) 1.-.3.1. Jozo, sin Ivanov (r. 1904.). ►► Amerika 1.-.3.2. Marko, sin Ivanov (1907.-1918.). † 1.-.3.3. Nikola, sin Ivanov (r. 1913.). ─

1.-.3.3.0. Ana, žena Nikolina (r. 1913.), kći Josipa Čaglja.

Kćeri Ivanove: Mara (r. 1910,) Fila i Iva

1.3.1.1.1.4. Petar, sin Markov (r. 1881.). ►► Amerika

- Mare, kći Markova (r. 1872.).

1.3.1.1.2. Mate, sin Mijin (1848.-1927.*). 1.3.1.1.2.0 Jurka, žena Matina (1860.-1945.), kći Stipana


1.3.1.1.2.1. Nikola, sin Matin (r. 1889.). ─ 1.-.1.0. Tomica, žena Nikolina (1894.), kći Luke


1.3.1.1.2.2. Mijo-Božidar, sin bl. Matin (r. 1897.). ►► Amerika

1.3.1.1.2.3. Josip-Bogoslav, sin bl. Matin (r. 1897.). ─►►Zg. 1.-.3.0. Ana, žena Josipova (1900.), kći Petra

Kurtovića (vj. 1925.).

1.3.1.1.2.3. Luka, sin Matin (r. 1900.). ►► Amerika

- Matija, kći Matina (1882.-1883.), umrla djetetom, - Jurka, kći Matina (r. 1883.*), udana za Andriju Maslića. - Iva, kći Matina (r. 1885.), udana za Marijana Raku. - Tomica, kći Matina (r. 1886.), udana za Ivana Raku. - Mara, kći Matina (r. 1894.), udana za Matu Raku.

1.3.1.1.3. Jozip, sin Mijin (1850.- 1870.).414

1.3.1.1.4. Ivan, sin Mijin (1851. -1936.*). 1.3.1.1.4.0. Marta,415 žena Ivanova (r. 1863.), kći Jakova


1.3.1.1.4.1. Mijo, sin Ivanov (1886.-1969.*). ─ 1.-.1.0. Iva, 1. žena Mijina, r. Dedić.

414 Ubijen u Biokovu iz puške. (DAST-179, Matica umrlih). Po predaji ubili su ga Breljani.

415 U Matičnim knjigama kod rođenja djece upisana je različito: u većini slučajeva Marta, a jednom Matija. (DAST-179, NAS-Parice).


GAĆE

267

1.-.1.0. Mara, 2. žena Mijina (1900.), kći Ante Mlikote i Joze Stanić (vj. 1923.).

1.3.1.1.4.2. Marijan, sin Ivanov (r. 1887.). ►► Argentina

1.3.1.1.4.3. Bariša, sin Ivanov (1891.-1982.*). ─ 1.-.3.0. Matija, žena Barišina (1898.-1981.*), kći

Cvitana Kurtovića (vj. 1921.). ─► Nikola, Ivka, Ivan, Fila.

1.3.1.1.4.4. Mate, sin Ivanov (1906.-1929.), umro momkom.

- Pilipa, kći Ivanova (r. 1889.). udana za Jozu Mlikotu. - Jurka, kći Ivanova (r.1894.), udana za Juru Buljubašića. - Kata, kći Ivanova (r. 1899.), udana za Andriju Mlikotu, udana

udovicom za Grgu Čaglja. - Lucija, kći Ivanova (1902.-1907.), umrla djetetom.

- Jurka, kći Mijina i Anina (r. 1853.), udana za Ivana Šutu. - Antica, kći Mijina i Anina (r. 1856.), udana za Antu Lončara. - Iva, kći Mijina i Anina (r. 1859.), udana za Jozipa Bartulovića. - Cvita, kći Mijina i Anina (r. 1864.),udana za Jakova Roščića.

- Ivanica, kći Ivanova i Antičina (r. 1813.*), udana za Grgu Varkaša - Matija, kći Ivanova i Antičina (r. 1822.), umrla djetetom. - Jurka, kći Ivanova i Antičina (1825.-1881.),udana za Tomu Krištića. - Šime, kći Ivanova i Antičina (r. 1828.), udana za Lovru Krištića. - Matija, kći Ivanova i Antičina (rođ. 1833.), udana za Nikolu Tomičića.

1.3.2. don Josip, sin Lovrin (1799.*-1870.).416

1.3.3. Anton, sin Lovrin (1806.*1883.). 1.3.3.0. Manda, žena Antonova (1822.*-1905), kći Nikole Buljubašića

(vj. 1847.).

1.3.3.1. Lovre, sin Antonov (r. 1848.). 1.3.3.1.0. Jakovica, žena Lovrina (1861.-1919.), kći Jozipa Drlje

(vj. 1884).

1.3.3.1.1. Mijo, sin Lovrin (1889.-1917.), umro u vojnoj bolnici u Šibeniku.

1.3.3.1.1. Nikola, sin Lovrin (1895.-1898.), umro djetetom.

- Matija, kći Lovrina (r.1885.), udana za Ivana Tomičića. - Ana, kći Lovrina (1887.-1888.). †

416 Prema Vrčiću, don Josip je rođen 1800. Prema stanju duša 1806. godine Josip ima 7 godina, a prema matici umrlih godine 1870. umro je u dobi od 72 godine, što sve upućuje na zaključak da je rođen 1799. godine. Don Josip je umro u Prološcu 12. 4. 1870., a pokopan u Zagvozdu 13. 4. 1870. godine (DAST-179).


GAĆE

268

- Iva, kći Lovrina (r. 1893.), udana za Juru Čaglja. - Milica, kći Lovrina (r. 1898.), udana za Nikolu Čaglja.

1.3.3.2. Luka, sin Antonov (1851.-1929.*). ┤ 1.3.3.2.0. Matija, kći Jozina (r. 1869.-1938.), kći Joze Čaglja

(vj. 1892.).

1.3.3.3. Marijan, sin Antonov (1859.-1883.). ┤

1.3.3.4. Jozip, sin Antonov (1862.-1948.*). 1.3.3.4.0. Pera, žena Jozina (1862.-1954.*), kći Ante Bartulovića

(vj. 1886.). 1.3.3.4.1. Ante, sin Jozipov (1888.-1964.*). ─

1.3.3.4.1.0. Matija, žena Antina (1887.-1971.*), kći Bariše Tomičića (vj. 1913.).

─► Ana (r. 1914. †), Marko (r. 1915.), Ivan. Fila, Ana,

Marija

1.3.3.4.0. Marko, sin Jozipov (r./u. 1904.). †

- Ana, kći Josipova (r. 1891.), udana u Vinjane. - Joza, kći Josipova (r. 1900.), udana u Vinjane.

1.3.3.5. Toma, sin Antonov (r. 1865.). ‡

- Matija, kći Antonova(r. 1856.), udana za Marka Mušuru. - Antica, kći Antonova (r. 1867.), udana za Miju Čaglja.

- Kata, kći Lovrina (r. 1794. *), udana za Andriju Kurtovića. - Šima, kći Lovrina (1797.*-1874). - Jurka, kći Lovrina (1802.*-1888.), udana za Marka Čaglja.


GAĆE

269

2. GRANA MIJINA

2. Mijo Gaće, sin Jurin (r. 1723.*) 2.0. Stana, žena Mijina, rođena Brstilo.

2.1. Stipan, sin Mijin (1753.*-1839.). 2.1.0. Kata, žena Stipanova (1758.*-1837.), kći Antona Bezera/Peškirića.

2.1.1. Jure, sin Stipanov (r. 1797.*). 2.1.1.0. Mande, žena Jurina (1798.*-1870.), kći Antona Čelana Alagića

(vj. 1827. godine).

2.1.1.1. Jozip, sin Jurin (1837.-1890.). 2.1.1.1.0. Iva, žena Jozipova (1853.-1918.), kći Jure Čaglja

(vj. 1877.).

2.1.1.2. Marko, sin Jurin (r./u. 1842.).

- Jurka, kći Jurina, ostalo nepoznato. - Matija, kći Jurina (r. 1828.) - Jele, kći Jurina (r. 1832.), udana za Jozu Radića-Stapića. - Marija, kći Jurina (r. 1835.) - Joza, kći Jurina (1835.-1910.), umrla djevojkom.

Jurina grana se gasi. U popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, nema Jurinih muških potomaka. 417

2.1.2. Ivan, sin Stipanov (r. 1799.*). 2.1.2.0. Jakovica, žena Ivanova (1798.*-1856.), kći Petra Šarića (vj. 1834. u

Grabovcu).

2.1.2.1. Marijan, sin Ivanov (1835.-1836.). †

- Pera, kći Ivanova i Jakovičina (1837.-1880.), udana za Šimuna Čaglja.

2.1.2.0. Manda 2. žena Ivanova (1820.*-1898.), kći Mije Mlikote (vj.1857.). - Iva, kći Ivanova (r.1859.), neudana. - Antica, kći Ivanova (r.1862.), udana za Miju Mlikotu.

Ivanova grana se gasi. U popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, nema Ivanovih muških potomaka. 418

2.2. Križan, sin Mijin (1773*.-1857.), neoženjen. 2.3. Blaž, sin Mijin i Stanin, krizman 1779. god.., ostalo nepoznato. ‡ 2.4. Cvitan, sin Mijin i Stanin, krizman 1779. god., ostalo nepoznato. ‡ 2.5. Jakov sin Mijin i Stanin, krizman 1779. god., ostalo nepoznato. ‡

- Lucija, kći Mijina i Stanina, krizmana 1779. god. - Kata, kći Mijina i Stanina (1770.*-1851.), udana za Cvitana Drljića. - Božica, kći Mijina i Stanina, krizmana 1792. god.

417 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća. 418 Isto.


GAĆE

270

3. GRANA GRGINA

3. Grgo Gaće, sin Jurin (r. 1729.*). 3.0. Kata, žena Grgina (r. 1726.*), kći Bože Tomičića.

3.1. Jozip, sin Grgin (1755.*/1762.*-1846.) 3.1.0. Ana, žena Jozipova (1766.*-1854.), kći Jozipa Baića.

3.1.1. Ivan, sin Jozipov (1803.*-1886.). 3.1.1.0. Matija, žena Ivanova (1805.*-1882.), kći Luke Mlikote (vj.1833.).

3.1.1.1. Mate, sin Ivanov i Matijin (1834.-1918.) 3.1.1.1.0. Mare, žena Matina (r.1843.), kći Petra Mušure (vj.1868.).

3.1.1.1.1. Ivan, sin Matin (1871.-1942.*). 3.1.1.1.1.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1876.-1953.*), kći Mate

Kristića (vj. 1901.). Sinovi Ivanovi: Mate (r./u. 1906.), Marinko (r. 1910.),

Mate. Kćeri Ivanove: Ivka (r. 1903.), Tomica (r. 1907. †),

Milica (r. 1914.).

3.1.1.1.2. Tadija, sin Matin (1874.-1950.*). 3.1.1.1.2. Mara, žena Tadijina (1881.-1940.*), kći Ante

Buljubašića (vj.1905.).

Sinovi Tadijini: Ivan (r. 1910.), Ante (r. 1912.), Vice, Stjepan.

Kćeri Tadijine: Matija (r. 1906.), Tomica (r. 1907.), Kata (r. 1908.). Milica (r. 1914. †).

3.1.1.1.3. Ante, sin Matin (r./u. 1880.). † 3.1.1.1.3. Luka, sin Matin (1881.-1889.), umro djetetom.

- Iva, kći Matina (r. 1869.). - Jurka, kći Matina (r. 1878.). - Matija, kći Matina (1884. -1896.), umrla djetetom. - Mara, kći Matina (r. 1886.), udana za Miju Alagića. - Tomica, kći Matina (r. 1889.), udana za Jozu Čaglja. - Pila, kći Matina (1892.-1893.), umrla djetetom.

3.1.1.2. Jozip, sin Ivanov i Matijin (1836.-1917.). ─ 3.1.1.1.0. Jakovica, žena Jozipova (1843.-1908.), kći Bariše Svaguše

(vj. 1867.godine).

3.1.1.1.1. Grgo, sin Josipov (1873.-1958.*) 3.1.1.1.1.0. Ruža, žena Grgina (r. 1875.), kći Jure Radića

(vj. 1895.).

3.1.1.1.1.1. Ivan, sin Grgin (r. 1901.). ►► Amerika 3.1.1.1.1.2. Toma, sin Grgin (1908.-1911.). †


GAĆE

271

3.1.1.1.1.3. Stipan, sin bl. Grgin (r. 1910.). ►► Amerika 3.1.1.1.1.4. Marijan, sin Grgin (1919.-1943.*). 419

- Matija, kći Grgina (r. 1897.), udana za Ivana Milića. - Milica, kći Grgina (r./u. 1900.). † - Milica, kći Grgina (r. 1901.), udana za Tomu Milića. - Tomica, kći Grgina (r. 1907.). ⧖ - Mara, kći bl. Grgina (1910.-1918.). † - Ana, kći Grgina (r. 1913.). ⧖

- Matija, kći Jozipova (r. 1868.). - Matija, kći Jozipova (1869.*-1889.), umrla djevojkom. - Manda, kći Jozipova (r. 1870.), udana za Ivana Čaglja.

3.1.1.3. Marijan, sin bl. Ivanov i Matijin (1844.-1899.). ┤

3.1.1.4. Blaž, sin bl. Ivanov i Matijin (1844.-1845.).

3.1.1.5. Jure, sin Ivanov i Matijin (1848.-1933.*). 3.1.1.5.0. Ruža, žena Jurina (1858.-1929.*), kći Jakova Dundića, iz


3.1.1.5.1. Marko, sin Jurin (r. 1880.). ►► Amerika 3.1.1.5.2.0. Antica, žena Markova (1880.), kći Ante

Ivankovića iz Vrisnika (vj. 1906.).

3.1.1.5.2. Nikola, sin Jurin (1882.-1945.*). 3.1.1.5.2.0. Tomica, žena Nikolina (1882.-1957.*), kći

Šimuna Mucića (vj. 1907.).

Sinovi Nikolini: Ivan (r./u. 1912.), Ivan (r. 1913.), Mate. Kćeri Nikoline: Mara (r. 1908.), Tomica (1910.†), Ana .

3.1.1.5.3. Grgo, sin Jurin (r. 1884.). ►► Amerika

3.1.1.5.4. Ivan, sin Jurin (r. 1886). ⧖

3.1.1.5.5. Jure, sin Jurin (1890.-1892). †

3.1.1.5.6. Jure, sin Jurin (r. 1895.). ►► Rogoznica/Omiš

3.1.1.5.6.0. Ljubica, žena Jurina (1880.), kći Luke Marušića iz Rogoznice (vj. 1927.).

3.1.1.5.7. Mate, sin Jurin (r. 1898.). ─ 3.1.1.5.7.0. Ruža, žena Matina (r. 1900.), kći Tome

Dundića iz Grabovca (vj. 1923.).

3.1.1.5.8. Stipan, sin Jurin (r. 1900.). ►► Amerika 3.1.1.5.8.0. Ivka, žena Stipanova (r. 1899.), kći Ante

Martinčića-Longina iz Jelse (vj. 1922.).

419 Ubijen od četnika.


GAĆE

272

3.1.1.5.9. Toma, sin Jurin (r. 1904.). ►► Amerika 3.1.1.5.9.0. Ana, žena Tomina (r. 1900.), kći Bože Vitlića

iz Tučepa (vj. 1925.).

- Ana, kći Jurina (r.1878.), udana za Matu Stanića. - Iva, kći Jurina (r.1892.). ⧖

- Ivanica, kći Ivanova (r. 1838.), udana za Marka Alagića. - Jurka, kći Ivanova (r. 1840.), udana za Jakova Granića iz M. Doca. - Antica, kći Ivanova (r. 1842.), udana za Miju Mušuru.

3.1.2. Vid, sin Jozipov (1809.*-1889.).

3.1.2.0. Kata, žena Vidova (1814.*-1893.), kći Andrije Pruže (vj.1840.).

3.1.2.1. Grgo, sin Vidov (r. 1841.). ‡

3.1.2.2. Šimun, sin Vidov (1843.-1918.). 3.1.2.2.0. Matija, žena Šimunova (1851.-1917.), kći Petra Svaguše

(vj 1875. god.).

3.1.2.2.1. Jozo, sin Šimunov (r. 1885.). 3.1.2.2.1.0. Ruža, žena Jozina (1888.), kći Josipa Čaglja

(vj. 1913.) 3.1.2.2.1.1. Ivan, sin Jozin (r. 1914.). ╢

3.1.2.2.1.1. Matija, žena Ivanova (r. 1921), kći Ante Mlikote.

- Tomica, kći Šimunova (r. 1876.), udana za Matu Dedića.. - Mare, kći Šimunova (r. 1879.). udana za Grgu Stanića. - Ana, kći Šimunova (r. 1882.). udana za Matu Čaglja. - Iva, kći Šimunova (r. 1887.). ⧖ - Matija, kći Šimunova (r. 1890.). ⧖

3.1.1.3. Stipan, sin Vidov (1844.-1918.). 3.1.1.3.0. Matija, žena Stipanova (r. 1859.), kći Mate Kurtovića

(vj. 1882.). 3.1.1.3.1. Mijo, sin Stipanov (1883.-1945.*). ─

3.1.1.3.1.0. Matija, žena Mijina (1885.-1909.), kći Luke Alagića (vj. 1907.).

3.1.1.3.1.1. Josip, sin Mijin (r. 1909.). †

3.1.1.3.1.0. Ana, 2. žena Mijina (1893.), kći Bože Babaje iz Grabovca. (vj. 1920.).

3.1.1.3.2. Ivan, sin Stipanov (1885.-1886.), umro djetetom.


GAĆE

273

3.1.1.3.3. Ivan, sin Stipanov (1887.-1945.*). ─ 3.1.1.3.1.0. Joza, žena Ivanova (1886.-1946.), kći Luke

Skendera iz Dobrinača (vj. 1911.).

─► Stipan (r. 1912.), Mara (r. 1915. †), Jure, Milica, Nediljka, Iva.

- Ana, kći Stipanova (1890.-1908.), umrla djevojkom.

3.1.1.4. Toma, sin Vidov (r./u. 1850.), umro djetetom.

3.1.1.5. Ivan, sin Vidov (1852.-1936.*). 3.1.1.5.0. Mara, žena Ivanova (r.1860.), kći Mate Čaglja (vj.1886.).

3.1.1.5.1. Bariša, sin Ivanov (r. 1899.). ─ 3.1.1.5.1.0. Iva, žena Barišina (1899.), kći Stipe Kurtovića

(vj. 1924.). 3.1.1.5.2. Mate, sin Ivanov (1893.-1917.). 3.1.1.5.3. Josip, sin Ivanov (r./u. 1897.). †

- Kata, kći Ivanova (r. 1889.), udana za Josipa Drlju.

- Ane, kći Vidova (1848.-1872.), umrla djevojkom. - Tomica, kći Vidova (r. 1853.), udana za Luku Buljubašića. - Mare, kći Vidova (1856.-1884.), udana za Ivana Prodana. - Ruža, kći Vidova (r. 1860.), udana za Ivana Drlju.

- Ivanica, kći Jozipova (1796.*/1813.*-1873.), udana za Antu Buljub.-Baltića. - Božica, kći Jozipova (1799.1877.), udana za Juru Čaglja Tadijina. - Matija, kći Jozipova (1804.*-1888.).

3.2. Marijan, sin Grgin (1761.*). ♦ 3.2.0. Manda, žena Marijanova (1772.*/1764.*-1850.), kći Bariše Rake.

3.3. Ivan, sin Grgin i Katin, krizman 1779. god. ‡

3.4. Jozip, sin Grgin i Katin, krizman 1779. god. ‡

- Krista, kći Grgina, *(r. 1770), udana za Matu Raosa Mijina. - Jurka, kći Grgina i Katina (1770.*-1852.), udana za Jozipa Prodana. - Ana, kći Grgina i Katina (r. 1780.), udana za Blaža Drljića Petrova.

OSTALI:

- Mande, kći Matijina (r. 1852.), ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Matijina (r. 1852.), ostalo nepoznato. - Grgo, sin Jelin (r.1870.), ostalo nepoznato.


HRVATIN

274

12. HRVATIN Prezime Hrvatin pojavljuje se u Zagvozdu krajem 19. stoljeća. Oružnik financijske

straže Frane Hrvatin dolazi na službu u Zagvozd i ženi Maru Svagušu 1898. godine. Frane je doseljenik iz Istre iz mjesta Bartića kod Labina.

Frane Hrvatin ostaje zajedno s obitelji živjeti u Zagvozdu i nakon prestanka službe, sve do svoje smrti. Franin sin Filip ženi se u Zagvozdu s Marom kći Ante Mlikote. Nedugo nakon ženidbe odlazi na službu u Novi Sad gdje umire, nema muškoga potomstva.

Franine kći Mara i Filipova kći Veronika ostaju živjeti (i udaju se) u Zagvozdu, a Franina kći Karolina udaje se za državnog činovnika Ruminarda Sandrina i odseljava iz Zagvozda, a Mara se odselila u Novi Sad.420 Prezime Hrvatin nestaje iz Zagvozda 40-tih godina 20. stoljeća. Početkom 20. stoljeća u Zagvozdu živi 1 obitelj Hrvatina.

Poimenični popis Hrvatina u Zagvozdu

1. Frane Hrvatin, sin Luke Hrvatina i Kate Odrić (1861.-1937.*) 1.0. Mara, žena Franina (1877.-1942.*), kći Lucije Svaguše (vj. 1898.).

1.1. Filip,421 sin Franin (1898.-1922.*). ╢ 1.1.0. Mara,422 žena Filipova (1900.), kći Ante Mlikote i Joze Stanić

(vj. 1920.).

- Veronika, kći Filipova i Marina.

- Karolina, kći Franina (r. 1897.). - Mara, kći Franina (r. 1911.). ►► Novi Sad - Ana, kći Franina (r. 1914.), udana za Martina Kristića.

420 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, list 142. 421 Frane je pokopan u Novom Sadu gdje je i umro (MKU župe Zagvozd). 422 Preudana za Miju Gaću.


JUKIĆ

275

13. JUKIĆ (Čelan)

Jukići su starinom Čelani odnosno Čelanovići, odvojak starog plemena Čelana tako da ih nema zabilježenih u povijesnim dokumentima 17. i prve polovice 18. stoljeća. Jukići nisu doseljenici u Zagvozd, starosjedioci su, kao i svi Čelanovići. Jukići tako nisu bili uskoci, premda se u predaji to spominje.423

→ II./ 8. ČELAN

Jukići su potomci Jure - Juke Čelana koji se spominje 1726. i 1733. godine.424 U popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. nalazimo dvije obitelji Jukića, Ivanovu s dvoje osoba i Ivanicu Jukić.425

Godine 1846. u Zagvozdu je jedna kuća Jukića.426 Krajem 18. stoljeća jedan dio Jukića je odselio iz Zagvozda. Drugi dio Jukića loze izumre sredinom 19. stoljeća ne ostavljajući muškoga potomstva. Kuće Jukića su napuštene i danas su u ruševinama, a nalaze se jugoistočno od Mušurića, sjeverno od današnje cestovne petlje na D62.

Jukići u „popisima“ obitelji Zagvozda



1726. 1 Jure Čelan - (Giure Celan) 8 1733. 1 Juku (Jure) Čelan 6+2 8

1806. 1 Ivan Jukić 36.- 8r 2 Ivanica Jukić 37-8r 1

1846. 1 Jukić Pavica ud. Ivana i (Čagalj Stipan p. Jakova)

1876. 1 Jukić Stipan p. Jakova 427

423 Ljubomir Serdarević, Mušure, Zagvoški Zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I, Broj 1, 1995. str. 130. Serdarević se poziva na predaju i navodi da je Jukić bio vojskovođa među uskocima i da se nije ženio. Nažalost (Jukići su izumrli) taj podatak nije točan, za što imamo desetke povijesnih dokumenta i stare zagvoške matice.

424 DAZD - 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39., listovi 73v, NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., list 313v.

425 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list 8r.

426 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735.

427 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848. Upisano je pogrešno Jukić Stipan p. Jakova, a trebalo je upisati Čagalj Stipan p. Jakova. Jakov je oženio udovicu Ivanicu ud. p. Antona Jukića.


JUKIĆ

276

Poimenični popis Jukića od 1726. do 1846. godine (rodoslovlje)

Poimenični popis Jukića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.428 Jukića u Zagvozdu više nema. Izumrli su sredinom 19. stoljeća.

I. generacija

I.1. Jure (Juko) Čelan (rođen oko 1670./1680. god). II. generacija

II.2. „N“, sinovi (i kćeri) Jurini, nepoznato (rođeni oko 1700./1710. god).429 III. -IV. generacija

1. Mate Jukić/Čelan (rođ. oko 1730.). 1.0. Kata, žena Matina.430

1.1. Ivan Jukić, sin Matin i Kate (1766.*-1831.). 1.0. Pavica, žena Ivanova (r. 1761.*-1846.), kći Luke Sulića.

- Matija, kći Ivanova i Pavičina, krizmana 1792. god. umrla prije 1806. god.431

1.2. Luka, sin Matin (rođ. oko. 1770.). ‡

1.2 Anton, sin Matin (rođ. oko 1770.). 1.0. Ivanica Jukić žena p. Antona (r. 1779.*), kći Rade Katušića.

- Ivanica se udovicom udaje za Stipana Čaglja sina Jakovljeva i Stipan Čagalj uzima ½ Jukića imanja .


428 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

429 U obitelji Jure Čelan 1733. godine ima 6 odraslih i dvoje djece (NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733. godine, listovi 313r - 314r.).

430 U Matici umrlih Zagvozda (NAS, Parice) kod smrti Ivana Jukića upisana je Ivanica Čagalj kao njegova majka (što je vjerojatno pogreška njegova, njegova majka je Kata), Ivanica mu je strina.

431 NAS, M-106, list 83r., Upisana je Čelan.


JUKIĆ

277

2. Mijo Jukić (rođ. oko 1740.). 2.0. Cvita, žena Mijina, ostalo nepoznato.

- Lucija, kći Mijina i Cvitina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. Mijina grana se gasi.

3. Mijo (Mate),432 Jukić (rođ. oko 1740.).

3.0. Lucija, žena Mijina, ostalo nepoznato.

3.1. Luka, sin Mijin (rođ. oko. 1770.), ‡

- Kata, kći Mijina i Lucijina, (rođ. oko. 1770.), ostalo nepoznato. - Jakovica,433 kći Mijina i Lucijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Andrijana,434 kći Mijina i Lucijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.


432 Od četiri upisa tri puta je upisano Mijo i Lucija Jukić, a jednom Mate i Lucija Jukić, kod sina Luke. Možda je pogreškom jednom upisana Lucija, kao žena Matina.

433 U Popisu krizmanika 1779. god. upisana Čelan (NAS, M105)

434 U Popisu krizmanika 1779. god. upisana Čelan (NAS, M105)


278

Izvod iz matice rođenih, godina 1830.

(HR-DAZD-378, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1851.)


KATUŠIĆ

279

14. KATUŠIĆ

Katušići su jedno od najstarijih prezimena u Zagvozdu. U popisu obitelji Zagvozda 1686. godine nalaze se 4 obitelji Katušića: Ivanova (Zuane Catussich) od 19 osoba, Markova (Marco Catussich) s 12 osoba, Nikolina (Nicolo Catussich) s 3 osobe i Petrova (Pietro Catussich) s 3 osobe.435 Katušići su krajem 17. stoljeća bili među najbrojnijima (najvećim) zagvoškim prezimenima, ali dio Katušića je odselio iz Zagvozda početkom 18. stoljeća kad je privremeno oslobođeni Zagvozd ponovo Karlovačkim mirom vraćen Turcima. Tada Zagvozd napušta 25 obitelji na čelu s arambašom Matom Veićem Jurasovom i sele u Neorić, a među njima su i Katušići.436 Tako u Zagvozdu 1726. godine nalazimo samo jednu obitelj Katušića (moguće je da je obitelj Brnasa podrijetlom Katušić).

Fra Vjeko Vrčić navodi da su Katušići prije bili Budići i Režići.437 Zaključak izvodi iz popisa podgorskih župnika gdje se spominju don Stipan Budić Katušić i don Jure Režić rečeni Budić.438 No nije moguće dokazati da su Katušići starinom bili Režići, ali je sigurno da im je podrijetlo zajedničko. Režići i Katušići spominju se 1686. godine, Obitelj Petra Katušića i obitelj Mate Režića odselila je iz Zagvozda 1701. godine 439 i nema ih u popisu obitelji Zagvozda 1726. godine. Budići se spominju sredinom 17. stoljeća, ali se ne spominju u Zagvozdu 1686. godine. Povijest ih ne bilježi ni poslije pa bi se dalo zaključili da je Budić bio nadimak, a ne staro prezime Katušića (premda se u jednoj od varijanti predaje spominju Budići kao prvotno prezime).

Stare kuće Katušića zabilježene su mletačkom katastru iz 1726. godine na istom mjestu gdje i danas, što znači da se Katušići u zadnji 300 godina nisu preseljavali unutar Zagvozda, a na Dobrinčima su imali staje.440 Katušići su starosjedioci u Zagvozdu.

Godine 1726. u Zagvozdu živi jedna obitelj Katušića kao i 1733. godine, a 1806. godine žive dvije obitelji Katušića.441 Kasnije, sve do početka 20. stoljeća živjeti će u jednoj obitelji.442

435 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689. god), knjiga prva, list 476v.

436 Mate MATAS, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52; J. A. SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, Sinj 1995., str. 112 i 113.

437 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.113; Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 294., III izdanje, Imotski 2010. str. 324.

438 Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u XVII. Stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje XXIX, Zagreb 1933. Svećenici iz roda Režića često su svom prezimenu dodavali dodatak Budić, a jednom imamo zabilježeni dodatak Katušić. Nije moguće povezati Režiće-Budiće s sadašnjim Katušićima ali mnoge pretpostavke na to upućuju (Vrčić, 1980: 135).

439 M. MATAS, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52 J. A. Soldo, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, Sinj 1995., str. 112 i 113.

440 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, list 71r;


KATUŠIĆ

280

Katušići u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine


nalazimo podatke o Katušićima u Zagvozdu, broju obitelji i osoba za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.443

Godina Br. obitelji

Ime i prezime „nositelja“ obitelji Br. osoba

1686.

4

Ivan Katušić (Zuane Catussich) 19 Marko Katušić (Marco Catussich) 12 Nikola Katušić (Nicolo Catussich) 3 Petar Katušić (Piero Catussich) 3

1726. 1 Jure Katušić (Giure Catusich) 10 1733. 1 Grgo Katušić 9

1806. 2 Marko Katušić 2 Petar Katušić 3

1846. 1 Jozip Katušić p. Petra - 1876. 1 Jozip Katušić p. Petra -

441 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, list 71r; NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733.god., list 313r; NAS, M-13, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list 14v.




KATUŠIĆ

281

Poimenični popis osoba iz roda Katušić od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Katušića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.444 Podatci iz 18. stoljeća su nažalost nepotpuni (nedostaju pojedine osobe, najčešće djeca umrla mlada i odrasli koji nisu bili oženjeni ili udane), ali ne utječu na rodoslovlje Baltića jer nisu imali potomstva. I. generacija

I. 1. Ivan Katušić (rođ. oko 1630./40. god.). I. 2. Marko Katušić (rođ. oko 1630./40. god.). I. 3. Nikola Katušić (rođ. oko 1630./40. god.). I. 4. Petar Katušić (rođ. oko 1630./40. god.).

II. generacija

II. 1. Jure Katušić (rođ. oko 1660. god.) - Jure je sin jednog od Katušića I. generacije (Ivanov, Markov, Nikolin ili Petrov), ali

nema sačuvanog pisanog dokumenta koji bi potvrdio tko je Jurin otac III. generacija

III. 1. Grgo Katušić, sin Jurin (rođ. oko 1690.). III. 2. „N“, brat Grgin, ime nepoznato (rođ. oko 1690./1700.).

IV. - X. generacija

1. GRANA MATINA

1. Mate Katušić, sin Grgin (r. 1724.*). ╡ 1.0. Jurka, žena Matina (r. 1764.*), kći p. Luke Sulića.

2. GRANA FILIPOVA

2. Filip Katušić, (?) sin Grgin (rođ. oko 1730.). 2.0. Jela, žena Filipova, rođ. Čagalj, ostalo nepoznato.

2.1. Petar, sin Filipov (1766.*-1843.). 2.1.0. Ana, žena Petrova (1778.*-1871.), kći Grge Buljubašića Ilijina.

2.1.1. Jozip, sin Petrov (1803.*-1887.). 2.1.1.0. Lucija, žena Jozipova (1799.*-1890.), kći Mate Mucića (vj. 1828.).



KATUŠIĆ

282

2.2.1.1. Ivan, sin Jozipov (r. 1829.). 2.2.1.1.0. Ivanica, žena Ivanova (1828.-1899.), kći Mije Tomičića

(vj. 1855. godine).

2.2.1.1.1. Marko, sin Ivanov (1858.-1859.), umro djetetom. 2.2.1.1.2. Stipan, sin Ivanov (1859.-1891.), umro momkom.445

2.2.1.1.3. Petar, sin Ivanov (1863.-1913.). 2.2.1.1.3.0. Matija, žena Petrova (1864.-1907.), kći Luke

Bartulovića (vj. 1892).

2.2.1.1.3.1. Stipe, sin Petrov (1893.-1901.). †

2.2.1.1.3.1. Jure, sin Petrov (r. 1896.). ─ 2.-.1.0. Milica, žena Jurina (1894.-), kći Kleme


2.2.1.1.3.2. Mate-Božidar, sin Petrov (r. 1900.). ⧖

2.2.1.1.3.0. Iva, 2. žena Petrova (1883.-1956.*), kći Jozipa Čaglja (vj. 1908.).

2.2.1.1.3.3. Ivan, sin Petrov (1911.-). ─ 2.-.3.0. Ana, žena Ivanova (r. 1910.*), kći Mate


- Ivka, kći Petrova (r. 1897.). ⧖ - Manda, kći Petrova (1899.-1890.), umrla djetetom. - Mara, kći Petrova (1892.-1893.), umrla djetetom. - Milica, kći Petrova (r. 1903.). ⧖ - Matija, kći Petrova (r./u.1907.). †

- Jurka, kći Ivanova (1856.-1883.), udana za Matu Bartulovića. - Matija, kći Ivanova (r.1866.), udana za Juru Mlikotu. - Manda, kći Ivanova (r.1869.). - Marija, kći Ivanova (1872.-1891.), umrla djevojkom.

2.2.1.2. Šimun, sin Jozipov (1831.-1873.). ┤

2.2.1.3. Jure, sin Jozipov (1830.-1873.), 2.2.1.3.0. Matija, žena Jurina (1833.-1885.), kći Tome Brzice

(vj. 1863. godine).

2.2.1.3.1. Grgo, sin Jurin (r.1866.). ‡

- Jerka/?/Jela, kći Jurina (r. 1863.), udana za Stipana Čaglja. - Iva, kći Jurina (r. 1868.), udana za Radu Mucića.

2.2.1.4. Mate, sin Jozipov (1833.-1910.). 2.2.1.4.0. Mare, žena Matina (1843.-1892.), kći Marka Čaglja

(vj. 1867. godine.). 445 Katušići su godine 1890.-1891. su epidemiji nepoznate bolesti umrlo je te godine 7 osoba u kratkom roku, najviše od svibnja do listopada 1891. (uzrok smrti, nepoznat, tišika, bolest slezene)


KATUŠIĆ

283

2.2.1.4.1. Marko, sin Matin (r. 1869.). ‡

2.2.1.4.2. Ivan, sin Matin (1880.-1891), umro djetetom.

- Joza, kći Matina (r. 1871.). - Tomica, kći Matina (1873.-1891.), umrla djevojkom. - Ružica, kći Matina (r. 1877.), udana za Juru Bartulovića. - Jurka, kći Matina (1885.-1906.), udana za Ivana Čaglja.


2.2.1.5. Anton, sin Jozipov (1838.-1840), umro djetetom.

2.2.1.6. Anton, sin Jozipov (r. 1841.).

- Jurka, kći Jozipova (r. 1834.), udana za Juru Čaglja. - Antica, kći Jozipova (1836.-1891.), neudana. - Ružica, kći Jozipova (r. 1843.), udana za Petra Šuvara.

- Jurka, kći Petrova (rođ. 1806.*), udana za Antu Drlju. - Matija/Jurka,446 kći Petrova (rođ. 1817.*), udana za Marka Mucića.

3. GRANA ANTONOVA

3. Anton Katušić, sin Grgin ili sin Grgina brata (rođ. oko 1730.). 3.0. Ivanica, žena Antonova, rođena Mlikota

3.1. Mijo Katušić sin Antonov (1767.*-1853.). 3.1.0. Ivanica, žena Mijina, rođena Mucić (Piplica).

Anton Katušić nije upisan u popisu obitelji i duša Zagvozda 1806 godine.447Obitelj je izumrla, nema muških potomaka

4. GRANA RADINA

4. Rade Katušić, sin Grgina brata (rođ. oko 1740./50. god.). 4.0. Marija, žena Radina, rođena Sulić.

- Ivanica, kći Rade Katušića (r. 1779.), udata za Antona Čelana-Jukića, udana udovicom za Stipana Čaglja Jakovljeva.

Radina grana se gasi. Nema muškoga potomstva U popisu obitelji i duša Zagvozda 1806. godine nema obitelji Rade Katušića ni njegovih potomaka.

446 U matici rođenih upisana je Jurka (što nije moguće). Matija je tada imala stariju sestru Jurku, pa je zabunom upisana ponovno Jurka, umjesto Matija.

447 NAS M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.


KATUŠIĆ

284

Popisni list mletačkoga katastra 1726. god. - Katušić i Kosor (Kristić)

(HR-DAZD-5, sv. 39, fol.71r)


KRISTIĆ

285

15. KRISTIĆ

Prezime Kristić prvi put se javlja u Zagvozdu 1733. godine kod popisa obitelji i to obitelj Mate Krištića (Mati Kriš/t/ić) s ukupno 5 osoba (3 odraslih i 2 djece).448 Kristića nema ih u popisu zagvoškoga stanovništva 1686. i 1726. godine. 449

Prema mletačkom katastru na kojeg se poziva Vrčić kod diobe zemlje Krištiće nalazimo 1725. godine u Podbablju i to obitelj Andrije Krištić s troje čeljadi, a spominje se i obitelj Ivana Blažića rečenog Krištića. Isto tako u Fojničkom grbovniku nalazimo među bosanskim plemićima Kristiće za koje se tvrdi da su iz Vinjana kraj Posušja.450 U Podbablju su Krištići prema predaji doselili iz Duvna. Međutim, podbabski Krištići nemaju nikakvu povezanost s zagvoškim Kristićima niti ima bilo kakvog povijesnog pisanog traga o njihovom zajedničkom podrijetlu.

Kristići (isprva Krištići), zasigurno nisu doselili u Zagvozd početkom 18. st., oni su potomci jednog od starih zagvoških plemena koje je promijenilo prezime u Kristić. Mletački katastar niti nakon 1726. godine u Zagvozdu ne bilježi nove doseljenike niti im dodjeljuje zemlju. Zemljište u Bunjama (Brigu i Podvornici), gdje su danas Kristići prema mletačkom katastru iz 1726. godine starinom je bilo jednim dijelom u vlasništvu starog plemena Kosor. Tu je bila kuća Ane Kosor (koju mletački katastar bilježi, kat. čest. 431), koja će kasnije pripasti Mati Krištiću, a u neposrednoj blizini bile su se kuće: Jure Čagljevića, Antona Čelana Sulića i Šimuna Šuvara.451 Uz sve, nije moguće točno utvrditi kako su se Kristići prije prezivali.

U mletačkom žemljišniku ispod upisa dodijeljenog zemljišta obitelji Ane Kosorove, naknadno je dopisan kao vlasnik dijela zemljišta don Marko Kristić (patrimonio - njegovo nasljeđe, baština, očevina) što upućuje na direktnu povezanost Kristića na Kosore.452 U 448 NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine, list 313v.

449 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.g od), knjiga prva, Calergijev popis., DAZD-5 , Katastri Dalmacije 17. i 18. st., , kutija 39. listovi 1-126.

450 Vjeko Vrčić, Župe Imotske Krajine II. dio, Imotski 1980., str. 114., Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990., str. 294.

451 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd , fol. 11., DAZD-5 , Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 22, list 16r. Kuća i zemljište Ane Kosor je ono što danas starinom pripada Kristićima, a nalazi se ispod D. Čagalja, Šuvara i Sulića prema crkvi. In Chimaloua poduorniza 4 pezzi a grego Giure Czaglieuich, e tereni delle chiesa, a garbin Simon Suar e Anton Celan detto Sulle.

452 DAZD-5 , Katastri Dalmacije 17. i 18. st., , kutija 39., list 71r. Toga doba svećenici su morali imati zemljište u vlasništvu kao zalog za njihovo školovanje. U većini slučajeva zemljište je u zalog davala obitelj ili najbliža rodbina. Čitajući upis u mletačkom zemljišniku može zaključiti da je don Marko Kristić iz roda Kosora ili su mu Kosori najbliža rodbina. Nema podataka ni upisa u zemljišniku da su mu druge obitelji darovale zemljište. U sličnim slučajevima kroz 18. stoljeće postoje upisi u zemljišniku za svećenike iz obitelji Čagalja, Piplica, Matkovića i Brnasa.


KRISTIĆ

286

popisu stanovništva 1733. godine nema više Ane Kosorove, iz čega bi se dalo zaključiti da obitelj nije odselila niti izumrla.453 Nositelj, glava obitelji postao je Mate Krištić (sin, možda unuk ili manje vjerojatno zet Ane Kosorove).

Kosori su staro zagvoško pleme. Osim u Zagvozdu Kosori su živjeli i u Grabovcu. Povijesni dokumenti bilježe zbjegove i selidbe zagvoškoga stanovništva 1686. i 1701. godine, kad se dio stanovništva iz izbjeglištva 1686. god. nije vratio u Zagvozd, a među njima je obitelj Mije Kosora.454 Obitelj Ane Kosor vratila se u Zagvozd. U razdoblju 1726.-1733. godine (nije bilo slučajeva da su udovice s obitelji pojedinačno selile u nova područja, to su uvijek bile obitelji kojima je „glava obitelji“ bila muškarac). Nadalje, bilo bi pogrešno zaključiti da bi cijela obitelj izumrla u razdoblju od sedam godina, već se usporedbom više činjenica nameće da su Kristići starinom bili Kosori.

Kristići su baštinici starih zagvoških Kosora (bilo izravni ili pobočni potomci).455 Može se pretpostaviti s velikom sigurnošću da je „Kristić“ pripadao rodu Kosora koji je promijenio prezime u Kristić prema nadimku ili imenu oca. Naseljavaju od starine Bili brig (Kristića Brig) i Podvornicu u zaseoku Bunje.

Kristići u Brelima su potomci zagvoških Kristića. Don Marko Kristić iz Zagvozda 1810. oporučio je svoju imovinu bratiću Miji koji se nastanio u Brelima gdje mu je stric kao župnik umro.456 U razdoblju 1760.-1810. nalazimo Kristiće u Bukovcu kod Dervente, za koje Vrčić tvrdi da su iz Zagvozda, o čemu nema pisanih potvrda, arhivske građe, niti ima bilo koja povjesna poveznica zagvoških i bosanskih (plemićkih) Kristića.

453 Godine 1726. u popisu obitelji Zagvozda je udovica Ana Kosorova s 4 osobe. Fra V. Vrčić navodi da su Kosori odselili iz Zagvozda, što je samo dijelom točno. Odselila je obitelj Mije Kosora, a ne obitelj udovice Ane Kosorove. Mlečani su iznimno kod popisa upisivali žene (udovice) samo ako su muška djeca bila malodobna, ili ako su svi članovi takvih obitelji bile samo žene. Nije moguće utvrditi iz popisa kojeg su spola djeca Ane Kosorove, pa će radi toga ostati dvojba je su li Kristići roda Kosorova ili su došli na ženinstvo u Kosora. U Medovu Docu na lokalitetu velika Ružica nalazi se zidina koju zovu Kristića staja. Prema podjeli zemlje iz 1726. godine to zemljište zajedno s zidinom pripadalo je Kosorima, kao i zemlja u Botušu , što upućuje na zaključak da je Kristića i Kosorovo zemljište isto.

454 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga I., Calergijev popis. Kosori su osim u Zagvozdu živjeli i u Grabovcu. Nakon izbjeglištva 1686. godine Kosori su se naselili kod Drniša u Tribunju i Ostrogašici, no ne znamo gdje su točno doselili zagvoški a gdje grabovački Kosori. Mijo Kosor sudjelovao je borbama za Zadvarje 1686. i 1687. godine. (DAZD-Stari splitski arhiv, sv. 481)

455 Udovici Ani Kosor po mletačkim zakonima dodijeljena je zemlja 1726. godine, ali u razmjeru iz kojeg je vidljivo da je imala i muških potomaka. Je li udovica Ana Kosor iz 1726. godine i udovica Ana Kosorović iz 1686. godine ista osoba? Ime Anina pok. muža nije zabilježeno. Moguće, ali to bi pretpostavljalo da je Ana ostala s unucima 1726. godine, a njen sin u međuvremenu je umro? U tom slučaju Ana je rođena oko 1660. godine te joj je muž umro prije zbjega 1686. godine (Ili nisu iste osobe, već pukom slučajnošću imaju isto ime?). Jedino što je sigurno, da je Mate Kristić nasljednik, sin ili unuk Ane Kosor. 456 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.114.


KRISTIĆ

287

Prezime Kristić je patronimik od imena Krsto, Kristo, Križan - Krištić - Kristić. Kristići su se kroz 18. i 19. u zagvoškim crkvenim knjigama upisivani Krištić (upisi na bosančici i latinici na hrvatskom jeziku), a iz upisa na talijanskom jeziku (Christich, Kristich nije vidljivo jesu li Krištići ili Kristići. Krajem 19. stoljeća u starim zagvoškim maticama upisivani su Krištić, a rjeđe Krišto i Krište.457

Kosori u „popisima“ obitelji 1686. i 1726. godine

Godina Br.

obitelji Ime i prezime „nositelja“ obitelji

Br. osoba

1686. 2 Mijo Kosor (Michel Cossor) 5 ud. Ana Kosorović (vedoua Anna Cosorouich) 2

1726. 1 Ana Kosor - (Ana Cosoroua) 4

Kristići u „popisima“ obitelji od 1733. do 1876. godine

Godina Br. obitelji


1733. 1 Mati Kriš/t/ić (Krištić) 5

1806.

3 seržent Pava Kristić (Kristich) 9 Šimun Kristić (Kristich) 6 Grgo Kristić (Kristich) 5

1846.

5

Šimun Kristić p. Ivana - Bože Kristić p. Antona - Grgo Kristić p. Jakova /Cristich - Jozip Kristić p. Grge - Anton Kristić p. Pavla - Mate Kristić p. Ivana -

1876.

9

Kristić, Martin p. Mate - Kristić, Lovre p. Mate - Kristić, Marko p. Mate - Kristić, Toma p. Mate - Kristić, Toma p. Marka - Kristić, Mate p. Bože - Kristić, Jerko p. Šimuna - Kristć, Mate p. Josipa - Kristić, Ilija p. Pavla -

Godine 1733. u obitelji Mate Krištića nalazi se 5 osoba, troje odraslih i dvoje djece. Godine 1846. u Zagvozdu (zaseoku Kristića, na Brigu i Podvornici) živi 6 obitelji Kristića,

457 NAS, Parice, Matične knjige Zagvozda, DAST – 179, Matične knjige župe Zagvozd (upise su vršili tadašnji župnici: don P. Kaer, don L. Žuljević, don M. Aljinović i don J. Bečić.


KRISTIĆ

288

a 1876. godine 9 obitelji.458 Neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 10 obitelji Kristića.

Poimenični popis osoba iz roda Kristić od 1733. godine do početka

I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Kristića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.459 Podatci o stanovništvu Kristića iz 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo je u 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Kristića jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I. Mate Krištić, rođ. oko 1710. godine, unuk je (sin? ili zet?) udovice Ane Kosorove. 460 I.0. „N“ žena Matina, nepoznato.

II. – VII. generacija

1. GRANA STIPANOVA- „Brig“

1. Stipan Kristić, sin Matin (rođ. oko 1735.). 1.0 Manda, žena Stipanova (r. 1738.*), kći Šimuna Čaglja.

1. GRANA STIPANOVA- 1.1. Ogranak Pavlov

1.1. Pavao Kristić, sin Stipanov (1768.*/1774.*-1837.), seržent. 1.1.0. Kata, 1. žena Pavlova, ostalo nepoznato.

1.1.1. Stipan, sin Pavlov (r. 1796.*), umro mlad ili je odselio. 1.1.2. Anton, sin Pavlov. ‡

- Ivanica, kći Pavlova, krizmana 1798, umrla mlada.

1.1.0. Jela, 2. žena Pavlova (1789.*-1867), kći Marka Varkaša-Dedića (vj. 1815. godine).

1.1.2. Ilija, sin Pavlov (1820.-1894.). 1.1.2.0. Jurka, žena Ilije (1824.-1889.), kći Stipana Brnasa (vj. 1859.).

458 DAST-152, kutija 735 i kutija 848. 459 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

460 U povijesnim dokumentima Mate Kristić zabilježen je prvi put 1733. godine (NAS, M-67), Ne zna se ime Matinog oca. No nedvojbeno je da je Mate Krištić baštinik starog zagvoškoga plemena Kosora, jer u protivnom udovica Ana Kosor ne bi po mletačkom zakonu mogla dobiti zemljište u raspodjeli 1726 godine ako nije imala u obitelji (tada malodobnih) muških potomaka.


KRISTIĆ

289

- Matija, kći Ilijina (r.1861.), umrla djetetom. - Matija, kći Ilijina (r.1866.).

1.1.3. Šimun, sin Pavlov (1825.-1827.). †

- Matija, kći Pavlova i Jelina (1819.-1822.), umrla djetetom. - Anđelija, kći Pavlova i Jelina (1819.-1824.), umrla djetetom. - Ana, kći Pavlova i Jelina (1822.-1896.). - Mara, kći Pavlova i Jelina (r. 1824.), udana za Stipu Prodana.

Pavlova grana se gasi, njegovi sinovi nisu imali muških potomaka.

1. GRANA STIPANOVA- 1.2. Ogranak Antonov („na Brigu“)

1.2. Anton, sin Stipanov (r. 1760.*). 1.2.0. Ana, žena Antina (r. 1770.*-1845.), kći Mije Ventića Jurčevića.

1.2.1. Ivan, sin Antonov (r. 1791.*). 1.2.1.0. Jurka, žena Ivanova, rođena Piplica (Z)

- Ivanica, kći Ivanova (rođ. 1817.), udana za Miju Skendera. - Lucija, kći Ivanova (rođ. 1818.).

Ivanov grana se gasi, Ivan nije imao muških potomaka.

1.2.2. Bože, sin Antonov (1797.*-1868.). 1.2.2.0. Ana, žena Božina (1810.*), kći Jerka Drljića (vj.1843. godine.).

1.2.2.1. Ivan, sin Božin (1843.-1851.), umro djetetom.

1.2.2.2. Mate, sin Božin (1852.-1918.). 1.2.2.2.0. Jurka, žena Matina (1860.-1939.*), kći Lovre Kristića

(vj. 1881.). 1.2.2.2.1. Ivan, sin Matin (1885.-1950.*). ─

1.-.1.0. Iva, žena Ivanova (r. 1891.), kći Stipe Svaguše (vj. 1910.).

Sinovi Ivanovi: Marko (1911.-1919.), Mate (r. 1914.), Ante i Jure.

Kćeri Ivanove: Mara, Mila i Matija.

1.2.2.2.2. Pavao, sin Matin (1889.-1919.), umro momkom.

1.2.2.2.3. Ante, sin Matin (r. 1899.). 1.-.3.0. Manda, žena Antina (r. 1906.), kći Martina


1.2.2.2.4. Petar, sin Matin (1893.-1917.), umro u vojnoj bolnici u Gracu.

1.2.2.2.5. Stipan, sin Matin (1906.-1907.). †

- Matija, kći Matina (r. 1882.), udana za Jakova Mucića. - Mara, kći Matina (r. 1891.), udana za Andriju Mucića. - Iva, kći Matina (r. 1897.), neudana.


KRISTIĆ

290

- Ana, kći Matina (1903.-1918.), umrla djetetom.

1.2.2.3. Ante, sin Božin (1857.-1917.). 1.2.2.3.0. Ivanica, žena Antina (1868.-1906.), kći Luke Pruže

(vj. 1890).

1.2.2.3.1. Božo, sin Antin (1891.-1893.). †

1.2.2.3.2. Mijo-Bogomil, sin Antin (r.1897.). ─ 1.-.2.0. Manda, žena Mijina (r. 1900.), kći Mije Prodana

(vj. 1920.).

1.2.2.3.3. Stipan, sin Antin (r.1900.). ►► Am./Arg.

1.2.2.3.4. Martin, sin Antin (r.1902.). ►► Am./Arg.

1.2.2.3.5. Ivan, sin Antin (1905.-1910.). †

1.2.2.3.6. Josip, sin Antin (r. 1912.). ⧖

- Matija, kći Antina (r. 1895.). ⧖

- Matija, kći Božina (r. 1848.), udana za Ivana Buljubašića.

- Kata, kći Antonova (1795.*-1869), neudana. - Ružica, kći Antonova (1803.).

1. GRANA STIPANOVA- 1.3. Ogranak Mijin (Brela) i 1.4. Ogranak don Andrijin

1.3. Mijo, sin Stipanov i Mandin (rođ. oko 1760./65.), krizman 1779. god. ─► odselio u Brela kod strica don Marka Kristića.

1.4. don Andrija, sin Stipanov i Mandin (rođ. oko 1760./65.), krizman 1779. god. zaređen za svećenika 1788. godine.

- Filipa, kći Stipanova (r. 1758.*), udata za Stipana Brstila. - Matija, kći Stipanova i Mandina, krizmana 1779. god.

2. GRANA GRGINA- „na Brigu“

2. Grgo Kristić, sin Matin (r. 1738.*). 2.0. Ana, žena Grgina (r. 1741.*), kći Grge Puljka.(D)

2.1. Jakov, sin Grgin (1780.*/1777.*-1837.). 2.1.0. Jakovica, žena Jakovljeva (r. 1800*), kći Tadije Čaglja

2.1.1. Grgo, sin Jakovljev (r. 1834.). ‡

- Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1828.).

Jakovljeva grana izmire, njegov sin nije imao potomstva.


KRISTIĆ

291

2. GRANA GRGINA - 2.2. Ogranak Josipov

2.2. Jozip, sin Grgin (1781.*-1860.). 2.2.0. Lucija, žena Jozipova (r. 1791.*), kći Marka Dedića (vj. 1823.).

2.2.1. Mate, sin Jozipov (1828.-1883.). 2.2.1.0. Ivanica, žena Matina (1844.-1918.), kći Stipana Mucića

(vj. 1872.).

2.2.1.1. Mijo, sin Matin (r. 1873.). 2.2.1.1.0. Šima, žena Mijina (1882.-1918.), kći Ante Kalajžića,

(vj. 1903. u Blatu).

2.2.1.1.1. Mate, sin Mijin (r. 1905.), neoženjen.

2.2.1.1.2. Grgo, sin Mijin (r. 1910.). ─ 2.-.20. Stana, žena Grgina (r. 1915.), rođ. Bebek.

2.2.1.1.3. Josip, sin Mijin (r. 1911.). †

- Lucija, kći Mijina (r. 1907.), časna sestra. - Matija, kći Mijina (1914.-1918.). †

2.2.1.1.0. Tomica, 2. žena Mijina (1887.-1969.*), kći Tome Svaguše (vj. 1920.).

Sinovi Mijini i Tomičini: Josip, Blaž. Kćeri Mijine i Tomičine: Matija, Ana,

- Jurka, kći Matina (r.1876.), udana za Ivana Gaću.. - Matija, kći Matina (1879.-1934.). - Ana, kći Matina (r. 1882.), udana za Juru Jurića iz Srijana.

- Matija, kći Jozipova (r./u. 1825.). † - Matija, kći Jozipova (r. 1826.).

- Ivanica, kći Grgurova, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Jelina, kći Grgina (r. 1783.), krizmana 1792. godine. - Manda, kći Grgurova, krizmana 1786. god.

3. GRANA MARKOVA

3. don Marko Kristić, sin Matin (rođ. oko 1745.). - kapelan u Zagvozdu 1771. god.461 1779. god.462 Godine 1796. spominje se kao

kapelan Brela, a župnik Brela bio je god. 1803. i ponovno 1806. godine pa sve do svoje smrti 21. travnja 1810. U Brelima je pokopan. U Brela je naselio početkom 19. stoljeća svog nećaka Miju blizu župske crkve.

461 HDA-1448, Matične knjige kapelanije Medov Dolac, 1753.-1826.

462 NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779.god,


KRISTIĆ

292

4. GRANA IVANOVA

4. Ivan Kristić, sin Matin (rođ. oko 1750.) ili sin Matina brata ? 4.0. Ivanica, žena Ivanova, rođena Bartulović, mater Šimunova i Matina.

4. GRANA IVANOVA - 4.1. Ogranak Šimunov -„na Brigu“

4.1. Šimun Kristić, sin Ivanov (1782.*/1776.*-1856.). 4.1.0. Matija, žena Šimunova (r.1780.*), kći Grge Varkaša.

4.1.1. Jerko, sin Šimunov (1802- 1890.). 4.1.1.0. Mare, žena Jerkova (1918.*-1894), kći Pavla Bartulovića

(vj. 1845.).

4.1.1.1. Mate, sin Jerkov (1846.-1918.). 4.1.1.1.0. Jakovica, žena Matina ( 1851.-1905.), kći Mije Alagića

(vj.1884.). 4.1.1.1.1. Ivan, sin Matin (r. 1885.), neoženjen. 4.1.1.1.2. Jure, sin Matin (r./u. 1891.). † 4.1.1.1.3. Filip, sin Matin (r./u. 1892.). † - Iva, kći Matina (r. 1896.), udana za Jozipa Brnasa.

►Brnasi na ženinstvu u Kristića

4.1.1.2. Marko, sin Jerkov (1850.-1891.). 4.1.1.2.0. Kata, žena Markova (1849.-1917.), kći Ivana Medića iz

Brela. 4.1.1.2.1. Jure, sin Markov (r. 1884.). ╢

4.-.1.0. Jurka, žena Jurina (1886.-1959.*), kći Grge Milića (vj. 1907.).

4.-.1.0. Marko, sin Jurin (1909.-1915.). †

- Milica, kći Jurina (r. 1907.), udana za Marka Brnasa. ►Brnasi na ženinstvu u Kristića

- Mara, kći Markova (r.1875.), udana za Miju Čaglja. - Ana, kći Markova (1880.-1899.), umrla djevojkom. - Ružica, kći Markova (1889.-1891.),umrla djetetom.

4.1.1.3. Klement (Kleme), sin Jerkov (1862.-1945.*). 4.1.1.3.0. Jurka, žena Klemina (1872.-1893.), kći Joze Čaglja

(vj. 1892.). 4.1.1.3.0. Matija, 2 žena Klemina (1870.-1954.), kći Marka


4.1.1.3.1. Ivan, sin Klemin (1897.-1901.). † 4.1.1.3.1. Mate, sin Klemin (1914.-1918). †

- Milica, kći Klementova (r. 1894.), udana za Juru Katušića - Ana, kći Klementova (r. 1899.), udana za Matu Brnasa. - Filipa-Darinka, kći Klementova (r. 1902.), udana u Grabovac.


KRISTIĆ

293

- Manda, kći Klementova (r./u. 1904.). † - Mara, kći Klementova (r. 1906.), udana za Ivana Kristića. - Joza. kći Klementova (r./u. 1909.). † - Joza. kći Klementova (1910.-1931.), neudana.

- Matija, kći Jerkova (r. 1854.), udana za Juru Buljubašića. - Tomica, kći Jerkova (r. 1856.), udana za Jakova Puljka.

4.1.2. Jure, sin Šimunov (1806.*-1853.),neoženjen 4.1.1. Marko, sin Šimunov (r. 1823). ‡

- Marta, kći Šimunova (1804.*-1851.), udana za Stipana Brzicu. (Metković) - Lucija, kći Šimunova (1805.-1886), neudana. - Ivanica, kći Šimunova (1818.-1882.), udana za Matu Bartulovića. - Jurka, kći Šimunova (1821.-1869.), udana za Grgu Čaglja.

4. GRANA IVANOVA - 4.2. Ogranak Matin (na Podvornici)

4.2. Mate, sin Ivanov (r. 1784.*). 4.2.0. Lucija, žena Matina (1782.-1758.), kći Petra Kusića iz Grab. (vj.1814.).

4.2.1. Martin, sin Matin (rođ.1814.-1885.). 4.2.1.0. Jurka, žena Martinova (1816.*-1897.), kći Grge Mucića

(vj. 1842. godine).

4.2.1.1. Jure, sin Martinov i Jurkin (1842.-1903.). 4.2.1.1.0. Filipa (Fila), žena Jurina (1848.-1932.*), kći Luke

Stanića (vj. 1874. god.).

4.2.1.2. Stipan, sin Martinov (r. 1843.). ‡

4.2.1.3. Mate, sin Martinov (1853.-1836.*). 4.2.1.3.0. Matija, žena Matina (r.1857.), kći Mate Sulića

(vj. 1882.)

4.2.1.3.1. Ivan, sin Matin (1883.-1956.*) 4.-.1.0. Iva, žena Ivanova (1883.-1963.*), kći Jure

Sulića (vj. 1906.). 4.-.1.1. Martin, sin Ivanov (r. 1907.). † 4.-.1.2. Mate, sin Ivanov (r. 1909.). ►► Amerika

4.-.1.3. Martin, sin Ivanov (r. 1912.). ─ 4.-.1.3.0. Ana, žena Martinova (r. 1914.), kći

Frane Hrvatina - Milica, kći Ivanova (r. 1896.). ⧖ - Kata, kći Ivanova (r. 1908.), udana za Juru Brzicu. - Matija, kći Ivanova (r. 1911.), udana za Juru Mucića. - Ana, kći Ivanova (r. 1915.), udana za Tomu Svagušu.


KRISTIĆ

294

4.2.1.3.2. Stipe-Bogoljub, sin Matin (1897.-1917).463

4.2.1.3.2. Marko, sin Matin (1892.-1965.*). ─ 4.-.1.0. Ana, žena Markova (1892.-1930.), kći Stipe

Čaglja (vj. 1918.). 4.-.1.0. Ana, 2. žena Markova (r. 1903.), kći Jure


- Ana, kći Matina (r. 1885.). - Iva, kći Matina (r. 1889.). - Mara, kći Matina (1891.-1893.). † - Kata, kći Matina (1897.-1901.), umrla djetetom. - Mara-Olga, kći Matina (r. 1894.), udana za Matu Tomičića. - Milica, kći Matina (r./u. 1896.). †

4.2.1.4. Nikola, sin Martinov (1856.-1878.), umro momkom.

4.2.1.5. Jakov, sin Martinov (r. 1859.). ‡ 4.2.1.5.0. Ana, žena Jakovljeva (1863.-1940.*), kći Ivana Sulića

(vj. 1886.).

4.2.1.5.1. Mate, sin Jakovljev (r. 1887.). ►► Am./Arg.

4.2.1.5.2. Stipan, sin Jakovljev (r. 1889.). 4.-.2.0. Iva, žena Stipanova (1891.-1918.), kći Jakova

Stapića. 4.-.2.1. Jakov, sin Stipanov (r. 1910.). ►► Am./Arg.

- Ana, kći Stipanova (r. 1913.). - Kata, kći Stipanova (r. 1914.), neudana.

4.-.2.0. Manda-Ljuba, 2. žena Stipanova (r. 1898.), kći Stipana Čaglja (vj. 1920.). ─

- Ivanica, kći Martinova (r. 1845.), udana za Ivana Stanića. - Matija, kći Martinova (r. 1847.), udana za Matu Lovrinčevića. - Ane, kći Martinova (r. 1849.), udana za Jozu Luetića iz Župe. - Mande, kći Martinova (r. 1851.), udana za Antu Pružu.

4.2.2. Toma, sin Matin (1817.-1910.).

4.2.1.0. Jurka, žena Tomina (1825.-1881.), kći Ivana Gaće (vj. 1848.).

4.2.1.1. Ivan, sin Tomin (1855.-1879.), umro momkom. 4.2.1.2. Filip, sin Tomin (1859.-1880.), umro momkom. 4.2.1.3. Andrija, sin Tomin (1860.-1880.), umro momkom. 4.2.1.4. Mate, sin Tomin (1867.-1868.), umro djetetom.

- Lucija, kći Tomina (r. 1849.) - Tomica, kći Tomina (r. 1849.), udana za Juru Čaglja.

463 Poginuo u I. svjetskom ratu.


KRISTIĆ

295

- Ružica, kći Tomina (r. 1851.) - Mare, kći Tomina (1853.-1924.), udana za Grgu Milića. ►

►Milići na ženinstvu u Kristića.

- Lucija, kći Tomina (r. 1857.) - Jela, kći Tomina (1862.-1868.), umrla djetetom. - Kata, kći Tomina (1864.-1901.), umrla djetetom. - Antica, kći Tomina (r. 1865.).

Tomina grana se gasi, njegovi sinovi nisi imali potomstva.

4.2.3. Lovre, sin Matin (1822.-1910.). 4.2.3.0. Šime, žena Lovrina (1828.-1909.), kći Ivana Gaće (vj. 1856.)

4.2.3.1. Mijo, sin Lovrin (1857.-1871.), umro djetetom.

4.2.3.2. Petar, sin Lovrin (1863.-1947.*). 4.2.3.2.0. Manda, žena Petrova (1865.-1943.*), kći Mate Mlikote

(vj. 1886.).

4.2.3.2.1. Jure, sin Petrov (1891.-1892.). †

4.2.3.2.2. Ante, sin Petrov (r. 1896.). ─ 4.-.2.0. Ana-Matija, žena Antina (r. 1903.), kći Tome

Mušure (vj. 1925.). 4.2.3.2.3. Ivan Krešimir, sin Petrov (r. 1903.). ─

4.-.3.0. Mara, žena Ivanova (r. 1906.), kći Kleme Kristića (vj. 1929.).

4.2.3.2.4. Mate, sin Petrov (1910.-1915.). †

- Mara, kći Petrova (1887.-1892.). † - Iva, kći Petrova (r. 1889.), udana za Luku Mucića. - Mara, kći Petrova (r. 1893.), udana za Josipa Prodana.

- Matija, kći Petrova (1898.-1918.).464 - Ana, kći Petrova (r. 1901.), udana za Stipana Bartulovića. - Kata, kći Petrova (r. 1905.), neudana. - Tomica, kći Petrova (r. 1907.). ⧖

Na Butigi / 4.2.3.3. Šimun, sin Lovrin (1865.-1936.*). 4.2.3.3.0. Manda, žena Šimunova (1872.-1929.*), kći Marka


4.2.3.3.1. Mate, sin Šimunov (1898.-1915), umro momkom.

4.2.3.3.2. Stipe, sin Šimunov (r. 1898.). ─ 4.-.2.0. Zorka, žena Stipina (r. 1913.), kći Vlade Luetića

(vj. 1932.). 4.2.3.3.3. Ivan, sin Šimunov (r. 1905.), neoženjen. - Milica, kći Šimunova (1892.-1895.). †

464 Umrla od „Španjolice“, kao i ostali Krištići kroz 1918. godinu.


KRISTIĆ

296

- Marija, kći Šimunova (1901.-1909.). † - Kata-Anka, kći Šimunova (1903.-1904.). † - Kata, kći Šimunova (r. 1907.), neudana.

- Marija, kći Šimunova (r. 1910.), udana za Stipana Čaglja.

- Jurka, kći Lovrina (r. 1860.), udana za Matu Kristića. - Joza, kći Lovrina (r./u.1868.). † - Ana, kći Lovrina (1869.-1872.), umrla djetetom. - Matija, kći Lovrina (1872.-1889.), umrla djevojkom.

4.2.4. Marko, sin Matin (1822.-1883.). 4.2.4.0. Jurka, žena Markova (1840.-1899.), kći Ivana Svaguše (vj.1865).

4.2.4.1. Tadija, sin Markov (1865.-1887.), umro djetetom. 4.2.4.2. Anton, sin Markov (r./u. 1868.). † 4.2.4.3. Ivan, sin Markov (1868.*-1869.), umro djetetom. 4.2.4.4. Toma, sin Markov, ostalo nepoznato (umro mlad ili odselio).

4.2.4.5. Martin, sin Markov (r. 1878.*). 4.2.4.5.0. Jurka, žena Martinova (r. 1879.), kći Mate Maslića

(vj. 1901.).

4.2.4.5.1. Marko, sin Martinov (1907.-1909.). †

4.2.4.5.2. Mate, sin Martinov (r 1909.). ─ 4.-.2.0. Ana, žena Matina (r. 1912.), kći Luke Rake

(vj. 1935.). 4.-.2.0. Jela, 2. žena Matina (r. 1910.), kći Šimuna

Čaglja (vj. 1946.). 4.2.4.5.3. Ivan, sin Martinov (r./u. 1913.). †

- Iva, kći Martinova (r. 1901.), udana za Pavla Čaglja. - Manda, kći Martinova (r. 1906.), udana za Antu Kristića. - Mara, kći Martinova (r. 1903.). ⧖ - Ana, kći Martinova (r. 1911.), udana za Ivana Brzicu - Milica, kći Martinova, udana za Vicka Tomičića.

- Joza, kći Markova (r. 1869.). ‡ - Iva, kći Markova (r. 1871.), udana za Pavla Čaglja. - Mande, kći Markova (1875.-1901.), umrla djevojkom. - Ana, kći Markova (r. 1882.), udana za Marijana Čaglja.

- Manda, kći Matina (1828.-1829.), umrla djetetom.

- Lucija, kći Ivanova (1778.*/1872.*-1854.),), udata za Jozipa Dedića Jurina

- Lucija, kći Matina (r.1749.*), udata za Grgu Buljubašića.

OSTALI: - Baldo, sin Lucijin (r, 1860.), ostalo nepoznato. - Mara, kći Jakovičina (r. 1845.), ostalo nepoznato.


KURTOVIĆ

297

16. KURTOVIĆ Staro im je prezime Čelan odnosno Čelanović. Kurtovića tako nema zabilježenih u

povijesnim dokumentima Zagvozda 17. i 18. stoljeća. Kurtovići su potomci Antona Čelana (p. Mate) prozvanog Kurt (Anton Celan gm. Mattio detto Kurt) koji se spominje u mletačkim dokumentima iz 1726. godine. 465

II. / 8. ČELAN

Prema mletačkom katastru iz 1726. godine Anton Čelan Kurt dobio je 10 kampi zemljišta za 8 članova svoje obitelji, od toga oko 4 kampa u Medovu Docu, 4,5 na Dobrinčima i 1,5 kampi u Zagvozdu (zemljišta Pod pločom, pod Bestinom i Podvornicu s kućom).466 Zemljišta i toponimi u Medovu Docu i Dobrinčima sve do danas zadržali su u nazivlju korijen riječi od imenica Kurtović i Čelan. Postoje tako pretpostavke da je medovačko pleme Šćurla potomak zagvoških Čelana (Kurtovića).467

Godine 1733. u popisu obitelji i duša župe Zagvozd ne spominje se prezime Kurtović. Kurtovići su još uvijek Čelani,468 a tako je i u popisima krizmanika s kraja 18. stoljeća.469 Početkom 19. stoljeća gubi se prezime Čelan i ustaljuje se prezime Kurtović, tako u popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine nalaze se tri obitelji Kurtovića.470

Pretci Kurtovića starinom (u 17. stoljeću) živjeli su u starim Čelanovim kućama kod Alagića i Mušurića. Odselili su pod Orljaču ispod Križica na prijelazu iz 17. na 18 stoljeće. Stare kuće su im bile zapadno od današnjega naselja,471 što nam potvrđuje i mletački katastar iz 1726. godine.472 Kasnije se od kraja 18. st. Kurtovići šire prema istoku gdje su danas Kurtovića kuće. Naselje je smješteno na 640 - 650 m n/v.

U zaseoku Kurtovića danas osim Kurtovića imamo doseljeničke obitelji Čagalja i Puljaka koji su doselili u 19. i 20. stoljeću.

465 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 74r .

466 Isto.

467 Petar Matković, Rodoslovlja Medova Doca i Dobrinača, Split 2013. str 178.

468 NAS, M-13, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list313v.

469 NAS, M-105, NAS, M-106, NAS, M-110, NAS, M-114


471 Ivo Kurtović, Kurtovići, Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I, list 1, Godina 1995., str. 131.

472 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd, fol. 10,


KURTOVIĆ

298

Godine 1846. u Zagvozdu žive 4 obitelji Kurtovića, a 1876. godine 7 obitelji.473 Početkom 20. stoljeća u Zagvozdu živi 10 obitelji Kurtovića.474

Kurtovići /Čelani/ u „popisima“ obitelji Zagvozda U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do sredine 19. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji Kurtovića (Čelana) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.475



1726. 1 Anton Čelan p. Mate prozvani Kurt (Anton Celan gm. Mattio detto Kurt)

8

1733. 1 Anton Čelan (Kurtović ) 9

1806.

3 Anton Kurtović 7 Petar Kurtović 6 Križan Kurtović 7

1846.

4

Petar Kurtović p. Križana - Mijo Kurtović p. Antona - Andrija Kurtović p. Petra - Mate Kurtović p. Petra -

1876.

7

Kurtović, Stipan p. Petra - Kurtović, Jure p. Petra - Kurtović, Jozo p. Mije - Kurtović, Mate-Mateša p. Andrije - Kurtović, Jozo p. Andrije - Kurtović, Ivan p. Mate - Kurtović, Josip p. Mate -



475 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS,

M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846.

godine (DAST-152).


KURTOVIĆ

299

Poimenični popis osoba iz roda Kurtović (Čelan) od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Kurtovića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Podatci o stanovništvu Kurtovića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominjali Kurtovići /Čelani). Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Kurtovića jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I.1. Mate Čelan (rođen oko 1650. god). II. generacija

II.1. Anton Čelan (p. Mate) prozvani Kurt477 (Anton Celan gm. Mattio detto Kurt), (rođen oko 1680. god).

III. generacija

III.1. Jure Čelan-Kurtović sin Antonov (rođ. oko 1710.). II.1.0- „N“,. žena Jurin (mater Antonova i Petrova), ostalo nepoznato. II.1.0. Manda 2. žena Jurina (mater Križanova), ostalo nepoznato

III.2. Marko Čelan-Kurtović, sin Antonov (r. 1716.*). II.2.0. Kata, žena Markova, ostalo nepoznato.

IV.- VIII. generacija

1. GRANA ANTONOVA

1. Anton478 Čelan-Kurtović, sin Jurin (r. 1741.*). 1.0. Ivanica, žena Antonova (r. 1743.*), kći Grge Mlikote.


477 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 19r.

478 U popisu krizmanika 1779. godine upisani su kao Čelan a ne Kurtović. (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god., list 111r).


KURTOVIĆ

300

1.1. Mijo, sin Antonov (r. 1771.*). 1.1.0. Ivanica, žena Mijina (r.1776.*), kći Stipana Piplice (Mucića).

1.1.1. Jozip, sin Mijin (1824.-1885). 1.1.1.0. Lucija, žena Jozipova (1826.-1889.), kći Andrije Pruže

(vj. 1854. godine).

1.1.1.1. Martin, sin Jozipov (1854.-1857.), umro djetetom.

1.1.1.2. Stipan, sin Jozipov (r. 1863.). ‡

- Jurka, kći Jozipova (1859.-1877.), umrla djevojkom. - Kata, kći Jozipova (r. 1869.), udana za Jerka Kurtovića, udana udovicom za

Cvitana Kurtovića..

- Jurka, kći Mijina (1819.-1890.), udana za Antu Čaglja.

1.2. Marko, sin Antonov (r. 1780.*).479 ‡ - Petruša, kći Antonova (r. 1788.*), krizmana 1792. godine.480 - Ana, kći Antonova (r. 1792.*), krizmana 1792. godine.481 - Matija, kći Antonova i Ivaničina (r. 1773.*-1847.), udana za Tadiju Čagljevića .

Antonova grana se gasi krajem 19. stoljeća.

2. GRANA PETROVA

2. Petar Kurtović, sin Jurin (r. 1744.*). 2.0. Lucija, žena Petrova, ostalo nepoznato.

2.1. Grgur, sin Petrov, kriz. 1779. god., ostalo nepoznato. ‡

2.0. Jelina,482 2. žena Petrova (1746.-1831.), kći Grge Mlikote.

2.2. Toma sin Petrov (r. 1784.*).483 ‡

2.3. Andrija sin Petrov (1789.*-1868.).484 2.3.0. Kata, žena Andrijina, kći Lovre Gaće ( vj. 1819. godine).

479 Marko je umro najvjerojatnije prije 1818. god. O njemu nema podataka u starim zagvoškim maticama nakon 1818. godine.

480 U popisu krizmanika 1792. godine Petruša je upisana kao kći Antona i Ivanice Čelan, a ne Kurtović (.NAS, M-106,, list 81v).

481 U popisu krizmanika 1792. godine Ana je upisana kao kći Antona i Ivanice Čelan, a ne Kurtović (NAS, M-106,, list 82r).

482 Za Jelinu, ženu Petrovu navodi se na dva mjesta da je kći Grge Mlikote a u Matici umrlih navodi se da je kći Šimuna Mlikote.

483 Marko je umro najvjerojatnije prije 1818. god. O njemu nema podataka u starim zagvoškim maticama nakon 1818. godine.

484 U popisu Krizmanika 1792. godine Andrija je upisan kao sin Petra i Jele Čelan (NAS, M-106, list 80v).


KURTOVIĆ

301

2.3.1. Mate (Mateša), sin Andrijin (1827.-1902.). 2.3.1.0. Kate, žena Matina (1831.-1898.), kći Tome Maslića (vj.1856.).

2.3.1.1. Toma, sin Matin (1857.- 1858.). †

2.3.1.2. Jerko, sin Matin (r. 1864.). 2.1.2.0. Kata, žena Jerkova (r. 1869.), kći Jozipa Kurtovića

(vj. 1890.).

2.3.1.3. Mate, sin Matin (1867.-1954.*). 2.3.1.3.0. Iva, žena Matina (1871.-1911.), kći Ante Kurtovića

(vj.1893. god.).

2.3.1.3.1. Šimun, sin Matin (r. 1900.). ─ 2.-.1.0. Milica, žena Šimunova (r. 1908.), kći Ante Puljka iz

Dobrinača.

2.3.1.3.2, Mate, sin Matin (1903.-1950.*). ┤

2.3.1.3.3. Jure, sin Matin (r. 1908.). ─ 2.-.3.0. Mara, žena Jurina (r. 1907.), kći Marka Skendera iz

Dobrinača.

- Ana, kći Matina (1893.*-1894.). † - Ana, kći Matina (r. 1895.). ⧖ - Mara, kći Matina (1897.-1899.). † - Mara, kći Matina (r. 1899.), udana za Matu Kurtovića. - Matija, kći Matina (1902.-1905.). † - Iva, kći Matina (1906.-1908.). † - Jurka, kći Matina (r./u. 1910.). † - Jurka, kći bl. Matina (r./u. 1911.). † - Joza, kći bl. Matina (r./u. 1911.). †

2.3.1.3.0. Tomica, 2. žena Matina (1881.-1940.*), kći Mate Serdarevića (vj. 1919.).

2.3.1.4. Stipan, sin Matin (1869.-1926.*). 2.3.1.4.0. Manda, žena Stipanova (1875.-1915.), kći Joze Mušure

(vj. 1898. god.).

2.3.1.4.1. Mate, sin Stipanov (r. 1904.). ─ 2.-.2.0. Mara, žena Matina (1905.), kći Mate Mlikote.

2.3.1.4.2. Marko, sin Stipanov (1913.-1916.). †

2.3.1.4.3. Jure, sin Stipanov (r. 1909.). ►► Belgija

- Iva, kći Stipanova (r. 1899.), udana za Barišu Gaću. - Matija, kći Stipanova (r. 1901.), udana za Ivana Dujmovića iz

Opuzena. - Mara, kći Stipanova (r./u. 1903.). † - Mara, kći Stipanova (r. 1907.), udana za Ivana Čaglja. - Joza, kći Stipanova (r. 1911.). ⧖


KURTOVIĆ

302

2.3.1.5. Mijo, sin Matin (1873.-1874.), umro djetetom.

2.3.1.6. Jure, sin Matin (1876.-1900.), umro momkom.

- Matija, kći Matina (r.1859.), udana za Stipana Gaću. - Joza, kći Matina (r.1861.), udana za Jakova Piplicu iz Dobrinača. - Iva, kći Matina (1863.-1887), umrla djevojkom.

2.3.2. Jozip, sin Andrijin (r. 1837.). 2.3.2.0. Ana, žena Jozipova (r. 1842.), kći Marka Stapića (vj.1869.).

2.3.2.1. Marko, sin Jozipov (1877.-1917.).485 2.3.2.1.0. Jurka, žena Markova (1884.-1957.*), kći Tome Piplice

(vj. 1905.).

2.3.2.1.1. Mate, sin Markov (r./u. 1907.). † 2.3.2.1.1. Mate, sin Markov (1911.-1912.). †

2.3.2.1.2. Josip, sin Markov (r. 1913.). ─ 2.-.1.0. Mara, žena Josipova (r. 1907.), kći Marka Mušure.

- Fila, kći Markova (r. 1908.), udana za Nikolu Kurtovića. - Antica, kći Markova (r. 1914.).

2.3.2.2. Mate, sin Jozipov (1880.-1903.), umro momkom.

- Tomica, kći Jozipova (r. 1869.), udana za Matu Mlikotu. - Ivanica, kći Jozipova (1872.-1874.), umrla djetetom. - Luca, kći Jozipova (r. 1874.), udana za Barišu Lovrinčevića. - Matija, kći Jozipova (r. 1883.), udana za Antu Puljka iz Dobr. - Jela, kći Jozipova (r. 1886.).

- Cvita, kći Andrijina (rođ. 1822.), udana za Luku Tomičića.

2.4. Mate, sin Petrov (r. 1794.*). 2.4.0. Šima, žena Matina r. Gaće vjenčani 1820. godine 2.4.1. Ivan, sin Matin (1819.-1888.).

2.4.1.0. Matija, žena Ivanova (1818.-1900.), kći Ante Tomičića (vj. 1854. godine).

2.4.1.1. Mijo, sin Ivanov (1855.-1915.). 2.4.1.1.0. Mara, žena Mijina (1867.-1943.*), kći Filipa Puljka iz

Dobrinača (vj.1887.).

2.4.1.1.1. Ivan, sin Mijin (1890.-1897.). † 2.4.1.1.2. Marko, sin Mijin (r./u. 1899.). † 2.4.1.1.3. Ivan, sin Mijin (1901.-1902.). † 2.4.1.1.4. Jakov, sin Mijin (r./u. 1903.). †

2.4.1.1.4. Grgo, sin Mijin (1906.-1936.*). ┤

- Mara, kći Mijina (r. 1894.), udana za Stipana Kurtovića.

485 Umro u vojnoj bolnici u Mostaru.


KURTOVIĆ

303

- Matija, kći Mijina (r. 1900.). ⧖ - Joza, kći Mijina (r. 1910.), udana za Miju Puljka iz Dobrinača.

2.4.1.2. Petar, sin Ivanov (1858.-1908.). 2.4.1.2.0. Kata, žena Petrova (1865.-1945.*), kći Petra Mlikote

(vj. 1892.).

2.4.1.2.1. Mate-Božidar, sin Petrov (r. 1894.). ─ ►►

2.-.1.0. Ana, žena Matina (1894.-1929.*), kći Ante Buljubašića (vj. 1917.) ─

2.-.1.0. Mara, 2. žena Matina (r. 1899.-1929.*), kći Mate Kurtovića (vj. 1929.) ─

2.4.1.2.2. Stipan, sin Petrov (r./u. 1899.). †

- Mara, kći Petrova (r. 1895.). ⧖ - Matija, kći Petrova (1901.-1902.). † - Matija, kći Petrova (1903.-1905.). † - Milica, kći Petrova (r. 1906.). ⧖

2.4.1.3. Martin, sin Ivanov (r. 1861.). ‡

- Mara, kći Ivanova (1866.-1907.), udana za Josipa Mlikotu.

2.4.2. Jozip,486 sin Matin (1821.*-1896). 2.4.3.0. Antica, žena Jozipova (1829.-1885.), kći Jakova Tomičića.

2.4.3.1. Toma, sin Jozipov (1863.-1911.). 2.4.3.1.0. Mara, žena Tomina (r. 1866), kći Andrije Puljka

(vj. 1889. u M. Docu).

2.4.3.1.1. Mate, sin Tomin (1891.-1946.*). ─ 2.-.1.0. Iva, žena Matina (r. 1893.), kći Mate


2.4.3.1.2. Josip, sin Tomin (r. 1905.) ►► Amerika

- Iva, kći Tomina (1890.-1893.), umrla djetetom. - Ivka, kći Tomina (r. 1894.), udana za Antu Stanića. - Antica, kći Tomina (r. 1898.), udana za Ivana Buljubašića-Bal. - Manda, kći Tomina (1901.-1918.).

2.4.3.2. Cvitan, sin Jozipov (r. 1868.). 2.4.3.2.0. Kata, žena Cvitanova (1869.-1894.), kći Joze Kurtovića

(vj. 1894.).487

2.4.3.2.0. Iva, 2. žena Cvitanova (r. 1873.), kći Petra Mlikote (vj. 1894.).488

486 U Matičnoj knjizi vjenčanih župe Zagvozda upisan je kao sin Križanov (NAS, Parice), u svim drugim dokumentima upisan je kao sin Mate Kurtovića.

487 Katu, ženu Cvitanovu ubio je grom 14. lipnja 1894.


KURTOVIĆ

304

2.4.3.2.1. Ante, sin Cvitanov (r. 1905.). ╢ 2.-1..0. Iva, žena Antina (r. 1910.), kći Jakova Buljubašića.

2.4.3.2.2. Mate, sin Cvitanov (1908.-1910.). †

2.4.3.2.3. Mate, sin Cvitanov (r. 1911.). ─ 2.-.3.0. Fila, žena Matina (r. 1907.), kći Stipana Tomičića.

- Matija, kći Cvitanova (r. 1898.), udana za Barišu Gaću. - Mara, kći Cvitanova (r. 1902.), udana za Matu Čaglja.

- Ana, kći Cvitanova (1913.-1919.),

- Ivanica, kći Jozina (1871.-1873.), umrla djetetom.

2.4.3. Anton, sin Matin (r. 1827.).

2.4.4. Mijo, sin Matin (1828.-1829.).

- Jakovica, kći Matina (1836.-1914.), udana za Jozipa Piplicu (D.) - Matija, kći Matina (r. 1836.)

- Pavica, kći Petrova (1782.*-1858.), udana za Jozipa Sulića. - Ivanica, kći Petrova, krizmana 1798, umrla mlada.

3. GRANA KRIŽANOVA

3. Križan Kurtović, sin Jurin i Mandin (1750.*/1759.*-1845.). 3.0. Ana, žena Križanova, ostalo nepoznato. 3.0. Kata 2.žena Križanova (1755.*-1838.), kći Mije Raosa.

3.1. Ivan, 489 sin Križanov (r. 1789.). ‡ 3.2. Jakov, sin Križanov (r. 1794.). ‡

3.3. Petar,490 sin Križanov (1802.*-1869.). 3.3.0. Marta, žena Petrova (1801.-1878.), kći Jakova Tomičića

(vj. 1826. godine).

3.3.1. Stipan, sin Petrov (r. 1830.). 3.3.1.0. Antica, žena Stipanova (r. 1840.), kći Ivana Čaglja

(vj. 1867. god. u M. Docu).

3.3.1.1. Petar, sin Stipanov (1868.-1939.*). 3.3.1.1.0. Matija, žena Petrova (1861.-1919.), kći Mate Brnasa

(vj. 1890).

488 U knjizi Stanja duša župe Zagvozd upisana je imena Jakovica.. Cvitan se dva puta ženio iste godine, u veljači i prosincu.

489 U popisu Krizmanika 1792. godine Ivan je upisan kao sin Križana i Jele Čelan (NAS, M-106, list 80v), moguće je da je pogrešno upisano ime majke Jela Čelan, jer je Ivanova mater Kata Raos 490 U Matici vjenčanih upisan je Petar Čelan sin Križana Čelana (NAS, Matične knjige župe Zagvozd-parice)..


KURTOVIĆ

305

3.3.1.1.1. Ivan, sin Petrov (1891.-1892.). †

3.3.1.1.2. Stipan, sin Petrov (r. 1893.). ─ 3.-.2.0. Mara, žena Stipanova (r. 1894.), kći Mije Kurtovića

(vj. 1919.).

3.3.1.1.2. Toma, sin Petrov (r. 1902.).

- Mara, kći Petrova (1895.-1996.), umrla djetetom. - Mara, kći Petrova (1898.-1942.*). - Ana, kći Petrova (r. 1900.), udana za Josipa Gaću.

- Mara, kći Stipanova (r. 1876.), udana za Marka Buljubašića.

3.3.2. Anton, sin Petrov (1833.-1907.). 3.3.1.0. Tomica, žena Antina (r. 1846.), kći Ivana Čaglja (vj. 1870. god.

u M. Docu).

3.3.1.1. Ivan, sin Antin (1870.- 1953.*). 3.3.1.1.0. Kata, žena Ivanova (1876.-1962.*), kći Josipa Piplice

(vj. 1898.).

3.3.1.1.1. Petar, sin Ivanov (r. 1899.). ╢ 3.-.1.0. Kata, žena Petrova (1903.), kći Petra Dedića

(vj. 1929.).

3.3.1.1.2. Marko, sin Ivanov (r. 1904.). ►► Slavonija491 3.3.1.1.3. Ante, sin Ivanov (1911.-1912.). † 3.3.1.1.4. Stipan, sin Ivanov (1915.-1945.*). ►► Slavonija492

- Kata, kći Ivanova (r. 1894.). ⧖ - Kata, kći Ivanova (r. 1901.), udana za Marka Stapića. - Mara, kći Ivanova (r. 1908.). ⧖

3.3.1.2. Marko, sin Antin (r./u. 1876.). †

3.3.1.3. Marko, sin Antin (r. 1879.). ►► Slavonija, Bizovac 3.3.1.1.3. Ana, žena Markova (r. 1887.), kći Jure Stapića

(vj. 1907.).

Sinovi Markovi: Ante (r. 1911.), Ivan Kćeri Markove: Tomica†, Jurka†, Lucija†, Antica, Mara.

3.3.1.4. Mate, sin Antin (r. 1888.). ►► Slavonija, Bizovac 3.3.1.4.0. Manda, žena Matina (?), rođ. Baban (vj. 1927.).

- Ivanica, kći Antina (r. 1871.), udana za Matu Kurtovića. - Kata, kći Antina (1872.-1873.). - Manda, kći Antina (r. 1884.). - Kata, kći Antina ( r./u. 1886.). †

491 U mjestu Bizovcu 492 Isto


KURTOVIĆ

306

3.3.3. Jure, sin Petrov (1834.-1891.). 3.3.1.0. Jela, žena Jurina (1836.-1911.), kći Andrije Drljića (vj.1873. godine).

3.3.1.1. Mate, sin Jurin (1873.-1853.). 3.3.1.1.0. Joza, žena Matina (1873.-1909.), kći Marka Buljubašića

(vj. 1898.).

3.3.1.1.1. Nikola, sin Matin (r. 1906.). ─ 3.3.1.1.1.0. Fila, žena Nikolina (r. 1908.), kći Marka

Kurtovića. - Mara, kći Matina (r. 1899.). ⧖ - Ana, kći Matina (r. 1902.), udana za Josipa Mušuru.

3.3.1.2. Ivan, sin Jurin (1879.-1894.), umro djetetom..

3.3.4. Ivan, sin Petrov (r. 1839.). - Ivanica, kći Petrova (1828.-1888.), udana za Matu Buljubašića. - Matija, kći Petrova (1837.-1875.) - Jurka, kći Petrova (r. 1844.), udana za Tomu Svagušu.

3.4. Mate, sin Križanov (r. 1794.). ‡

- Jurka, kći Križanova (r. 1791.*), . krizmana 1792. godine.493 - Matija, kći Križanova (1796.-1859.), udana za Luku Tomičića Radina.

4. GRANA MARKOVA Markova grana izumire

4. Marko Čelan, sin (?) Jurin (rođ. oko 1750.). 4.0. Marija, žena Markova

- Lucija, kći Markova i Marina, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

- Ana, kći Jurina i Mandina (r. 1556.*), udata za Ivana Tomičića.

- Kćeri Jurine: nepoznato.

5. GRANA ANDRIJINA Andrijina grana izumire

5. Andrija Kurtović494 sin Markov. „Glava“ obitelji 1783.godine.

- Mara, kći Markova i Katina, krizmana 1792. god.,495 ostalo nepoznato.

- Matija, kći Markova (r.1768.), udata za Juru Piplicu Jozipova.

493 U popisu Krizmanika 1792. godine Jurka je upisan kao kći Križana i Kate Čelan (NAS, M-106, list 81v).

494 Nalazimo ga u mletačkom popisu dužnika travarine 1783. god. (DAZD-4, Spisi mletačkog fiskalnog savjetnika list.59v).

495 NAS, M-106, list 81r.


LIŠNJIĆ

307

17. LIŠNJIĆ

Lišnjići su podrijetlom krstačko prezime/pleme. U povijesnim dokumentima spominju se prvi put 1726. godine.496 Nema sačuvanih povijesnih dokumenata koji bi nam pokazali od kada su u Krstaticama i od kuda su doselili. Prema predaji naselili su se na baštini plemena Braka, o kojima također nema povijesnih podataka (da li su odselili ili izumrli).

Lišnjići su službeno u Zagvozdu od 1880. godine. Jure Lišnjić iz Krstatica, koji je bio u službi zagvoškoga župnika Petra Kaera, ženi Tomicu Sulić i ostaje na ženinstvu u Sulića.

31. SULIĆ 1.4.2. Ivan, sin Tomin 1819.-1886.).

Pretci Jure Lišnjića u Krstaticama:

- Marko Lišnjić (djed Jure Lišnjića). - Josip Lišnjić, sin Markov (r. 1811.), otac Jure Lišnjića. Lišnjići u Zagvozdu do početka 20. stoljeća

1. Jure Lišnjić (1849.-1918.), sin Jozipa Lišnjića i Joze Lizatović 1.0. Tomica, žena Jurina (r. 1857.-1942), kći Ivana Sulića i Joze Čagalj

(vj. 1880.)

1.1. Ivan,497 sin Jurin (r. 1880.). 1.1.0. Mara, žena Ivanova (1884.-1965.*), kći Stipe Mlikote (vj. 1907.).

1.1.1. Jure, sin Ivanov (r. 1910.). ─

Kćeri Ivanove: Lidija-Zorka (r. 1908.), Tomica (r. 1914.) i Milica.

1.2. Jozip, sin Jurin (1882.-1933.), umro u Glini.

1.3. Mate, sin Jurin (1885.-1888.), umro djetetom

1.4. Mate, sin Jurin (r. 1889.). ►► Amerika

1.5. Grgo-Mijo-Ivan, sin Jurin (r. 1892.). ─ 1.5.0. Mara, žena Grgina (r. 1898.), kći Marka Dundića iz Grabovca

(vj. 1922.).

496 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, (Catastico dei beni del territorio d' Imoschi 1725.-1730.), listovi 1-126. Usp. Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 1990., str 114. i str. 17-19. Vrčić navodi, da se Lišnjići spominju 1686. god. u Krstaticama (u zagvoškom zbjegu), što nije točan podatak. U prijepisu popisa stanovništva Vrčić navodi pet obitelji Lišnjića. U izvorniku je popisano pet obitelji zagvoških Linčira, a ne krstačkih Lišnjića (DAZD-1, Calergijev popis).

497 Upisan u Matici rođenih Lišnić (DAST-179, sign.885).


LIŠNJIĆ

308

- Mara, kći Jurina (r./u. 1882.). † - Ljubica-Milica, kći Jurina (1887.-1813.), umrla djevojkom. - Milica, kći Jurina (r. 1888.). - Mara, kći Jurina (r. 1890.). - Ana, kći Jurina (r. 1894.), udana za Juru Radića.

- Kata, kći Jurina (r. 1899.), udana za Mladena Stankovića iz Rače.


LONČAR

309

18. LONČAR

Lončari u Zagvozdu ogranak su rastovačkih Lončara.

Marko Lončar, sin Ivanov i Ane Čikeš rođ. 1802. godine, doselio je iz Rastovca u Bartuloviće na ženinstvo, oženivši 1836. godine Anu, kći Luke Bartulovića-Šarca i Ivanice Dedić.498

Godine 1846. nema Lončara u Bartulovićima, pa bi se moglo zaključiti da Marko Lončar nije odselio odmah na ženinstvo u Bartuloviće nakon ženidbe s Anom Bartulović nego kasnije, sredinom 19. stoljeća.499 U Bartulovićima 1876. živi 1 obitelj Lončara, obitelj Jakova Lončara p. Marka (Jakov, njegova braća i sestre). Početkom 20. stoljeća u Bartulovićima žive dvije obitelj Lončara.500

→ III./ 4. LONČAR (Rastovac) → 1.1.2.2. Marko, sin Ivanov (r. 1802.).

Poimenični popis Lončara u Zagvozdu do početka I. svjetskoga rata

1. Marko, sin Ivanov ( 1802.-1892).501 1.0. Ana, žena Markova (1812.-1891.), kći Luke Bartulovića (vj. 1836. godine).

1.1. Ivan, sin Markov (r. 1836.). ‡

1.2. Jakov, sin Markov (1844.-1905.) . 1.2.0. Ivanica, žena Jakovljeva (1844.-1918.), kći Jozipa Prodana (vj. 1868. godine).

1.2.1. Ivan, sin Jakovljev (1872.-1953.). 1.2.1.0. Filipa, žena Ivanova (1878.-1919.), kći Marka Munitića-Mladina

iz Grabovca (vj. 1899.).

1.2.1.1. Josip, sin Ivanov (r. 1902.), neoženjen. ►► Novi Sad 1.2.1.2. Jakov, sin Ivanov (r. 1903.), neoženjen. ►► Belgija 1.2.1.3. Stipan, sin Ivanov (r./u.1905.). † 1.2.1.4. Mate, sin Ivanov (r. 1911.), neoženjen. ►►Zagreb 1.2.1.5. Stipan, sin Ivanov (r. 1913.), pog. u II. svj. ratu. 1.2.1.6. Ante, sin Ivanov (1915.-1940.*), neoženjen.

- Kata, kći Ivanova (r. 1900.), udana za Marijana Drlju. - Mara, kći Ivanova (r. 1907.), neudana.

498 NAS, Parice, Matice vjenčanih župe Zagvozd 1818.-1940. UDU, Matična knjiga umrlih župe Zagvozd 1891.-1914. Usp., S. BARTULOVIĆ, (Bartulovići / Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I. broj1, str. 128) Šarčeva kći u predaji (na koju se poziva Bartulović) spominje je pod imenom Lepina, što bi bio vjerojatno nadimak, pravo ime Šarčeve kći koja se udala za marka Lončara je Ana.


500 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, listovi 146-147.

501 Pokopan kod crkve Sv. Križa.


LONČAR

310

- Ana, kći Ivanova (r. 1909.), udana za Stipana Šušića. - Milica, kći Ivanova (r./u. 1910.). †

- Mara, kći Jakovljeva (r. 1869.), udana za Pilipa Sulića. - Jurka, kći Jakovljeva (r. 1871.). - Antica, kći Jakovljeva (r. 1883.), udana za Antu Svagušu.

1.3. Mate, sin Markov (r. 1850.). ‡

1.4. Ante, sin Markov (1852.- 1911.). 1.4.0. Antica, žena Antina (1856.-1945.*), kći Mije Gaće (vj. 1881. ).

1.4.1. Mate, sin Antin (1887.- 1890.), umro djetetom.

1.4.2. Marko, sin Antin (1892.-1965.). ─ 1.4.2.0. Manda, žena Markova (1894.-1952.), kći Šimuna Mušure (vj. 1920.).

1.4.3. Jozo, sin Antin (1888.-1892.), umro djetetom.

1.4.4. Jozo, sin Antin (1894.-1895.), umro djetetom.

1.4.5. Luka-Ljubomir, sin Antin (r. 1895.). ⧖

1.4.6. Mate, sin Antin (r./u. 1898.). †

1.4.7. Jure-Dujo-Božidar, sin Antin (r. 1899.). 1.4.6.0. Fila, žena Jurina (r. 1912.), kći Mije Stapića (vj. 1933.).

1.4.8. Ivan, sin Antin (r./u. 1902.). †

- Kata, kći Antina (1881.-1883.), umrla djetetom. - Kata,502 kći Antina (1884.-1885.), umrla djetetom. - Ana, kći Antina (r. 1883.), udana za Miju Dedića. - Tomica, kći Antina (1885.-1886.), umrla djetetom, - Iva, kći Antina (r. 1889.). neudana. - Manda, kći Antina (r. 1890.), udana za Ivana Vilenicu. - Tomica, kći Antina (r. 1893.), udana za Jozipa Tomičića.

1.5. Marijan, sin Markov (r./u. 1857.). †

1.6. Filip, sin Markov (r. 1862.). ‡

- Matija, kći Markova (1838.-1846.), umrla djetetom. - Kate, kći Markova (r. 1841.), udana za Ivana Kusića (Grabovac). - Ivanica, kći Markova (r. 1848.), udana za Marka Gaću. - Matija, kći Markova (r. 1854.), udana za Ivana Bartulovića. - Mara, kći Markova (r./u. 1856.).

x. Marko Lončar x.0. Iva, žena Markova, r. Čondić iz Aržana, vj. 1905. u Aržanu

x.1. Luka-Mirko, sin Markov (r. 1906).

502 Kata kći Antina, upisana je u Matici umrlih prezimena Lončar-Bartulović, a tako i njen otac Ante (Lončar-Bartulović).


MILIĆ

311

19. MILIĆ

Milići su starosjedioci u Zagvozdu, a starosjedioci su ona prezimena koja se zabilježena u Zagvozdu 1686. godine. Tako u popisu izbjegloga stanovništva Zagvozda za vrijeme Bečkoga ili Morejskoga rata nalazimo obitelj Šimuna Milića (Simone Milich) s 9 osoba.503

Mletačkom podjelom zemlje 1726. godine imamo zabilježene dvije obitelji Milića: Mate Milića čauša (Matio Milich –Zaus) sa 7 osoba i Grgura Milić (Gurgur Milich) sa 7 osoba.

Prema predaji Milići (Jakov Milić) nakon hvarske bune (1510.-1514.) Matije Ivanića prebjegao je zajedno s pobunjenicima u Veliko Brdo kod Makra, a zatim u Lug u Imotskom polju.504 Prema Vrčiću, Milići su podrijetlom iz Kotora odakle su doselili na Brusje (Hvar), pa odatle deset njih se doselilo u Veliko Brdo kod Makarske da bi na kraju doselili u Zagvozd, najprije na staje kod Pružinih kuća pa na današnju lokaciju.505 Priče iz predaje nažalost nisu zabilježene u povijesnim dokumentima.

Prve kuće Milića u Zagvozdu bile su ispod Pružića. Na sadašnju lokaciju doseljavaju Grgo Milić i sinovac mu Matij sa svojim obiteljima.506 Prema predaji Milići od Imotskoga (Zagvozda) žive u Bukovici kod Dervente.507 O toj selidbi nema pisanih podataka niti je poznato vrijeme kad je i tko od Milića odselio u Bosnu. Da su Milići stanovali ispod Pružića svjedoči nam mletački katastar iz 1726. godine na kojem su ucrtane zidine starijih kuća, a prema popisnom katastru pripadale su Milićima kao i znatne površine zemljišta na području između Trnave, Pružića i Drljića.508 Nažalost u poznatim povijesnim dokumentima ne nalazimo podatke o selidbi Milića. Povijest bilježi migracije stanovništva iz Zabiokovlja u Primorje i iz Primorja u Zabiokovlje, ali u većini slučajeva tada se radi o povratku od prije izbjeglog stanovništva zbog turskih ratova.509.

503 DAZD-1, Spisi gen. providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, list 476v.

504 Jozo MASLIĆ, Zaseok Milići i smrt đakona Petra, Zagvozd župni list, godina 2, broj 2. str.117.-122. U do sada objavljenim djelima i povijesnim izvorima Milići se ne spominju u hvarskoj buni, jedino ako su Milići imali drugi oblik prezimena - Miličić, kojeg nalazimo na Hvaru u 16. stoljeću.

505 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str. 114.

506 Isto.

507 Zagvozd župni list, godina 1, broj 1.Zagvoški zaseoci i plemena, str.114.

508 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd fol. 11. DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39. list 78 i 78v.

509 Marijan STOJKOVIĆ; Podgora u XVII. Stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje, Godina XXIX, Zagreb 1933. Usp. Marko PEROJEVIĆ; Odjek Bečkog rata na makarskom primorju i Hercegovini 1683.-1723., Historijski zbornik, godina XXIII-XXIV, Zagreb 1970-71.


MILIĆ

312

Godine 1726. kuće u kojima su živjeli Grgur i Mate Milić nalaze se na području današnjega zaselka Milića na mletačkoj katastarskoj čestici br. „360“, Pod Biokovom, zemljište od 17 dijelova u pola (Grgo i Mate Milić) s kućama, okućnicom (Janjilište) i zidinom (Pod Biocouom in pezzi 17 ameta con casa orto (Giagnilistie), pagiavo e murache.510 Zemljišta Duge doline i Raićevi doci u neposrednoj blizini Milića kuća starinom su pripadali Topićima starim zagvoškim stanovnicima (fu Petrussa Topichia), a prije Topića vlasnici su dijelom bili stari stanovnici Raići. Mletačkom podjelom zemlje 1726. godine, a vjerojatno i nasljedstvom od udovice (?) Petruše Topić, Milići su dobili posjede na današnjoj lokaciji i tu formirali naselje.

Rodoslovno stablo Milića koje je sastavio Mirko Milić (po svom sjećanju i sjećanju Jure Milića (1914.-1991) i koje je objavljeno u župnom listu Zagvozd511 značajna je povijesna i tradicijska ostavština, ali znanstveno nije obrađena. Usporedbom s povijesnim dokumentima i podatcima o stanovništvu Milića iz 17. i 18 stoljeća pokazuje nam više kronološki nepotpunih podataka u Rodoslovlju Milića sastavljenom prema predaji.512

510 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st, kutija 39, list 78r., 78v., DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/16. 511 Zagvozd župni list, godina 2, broj 2. Jozo Maslić, Zaseok Milići i smrt đakona Petra, str.117.-122. 512 Rodoslovno stablo Milića koje je sastavio Mirko Milić (rođ. 1926. god) prema svom sjećanju i sjećanju Jure Milića jer izuzetno vrijedan zapis iz narodne predaje. Međutim ima nekoliko kronološki pogrešno poredanih Milića u rodoslovnom stablu, a podatci o nekim Milićima nisu navedeni (Jozo MASLIĆ, Zaseok Milići i smrt đakona Petra, Zagvozd župni list, godina 2, broj 2. str.117.-122).

- U porodičnom stablu Milića nigdje se ne navodi Šimun Milić (Simone Milich) koji se spominje u mletačkim dokumentima 1686. godine čija obitelj broji 9 osoba, a Šimun je stariji od Grgura i Mate Milića od kojih po predaji počinje rodoslovlje.

- Prema predaji i sastavljenom porodičnom stablu Mate (Matija) Milića navodi se da su: Božo, Andrija, Nikola i đakon Petar njegovi sinovi. Prema povijesnim dokumentima đakon Petar rođen je 100 godina prije (1604. god) i nije sin Matin niti je brat Božin, Andrijin i Nikolin.

- Andrija Milić (1733.*-1818.) bio je neoženjen, ali nije sin Matin nego sin Grgin (NAS, M-113, stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, NAS, Parice, Matica umrlih 1818.).

- Bože Milić (prema predaji i povijesnim dokumentima ) je brat Andrijin, a sin Grgin a ne Matin kako se navodi u predaji ((NAS, M-113, stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 17v).

- Prema predaji i sastavljenom porodičnom stablu ne spominje Jure Milić, otac Mije Milića (rođ. 1750.). Obitelj Mije Milića sina Jurina nalazi se u popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS. M-113. list 17v, i NAS, Parice, Matica umrlih 1820. god.).

- Prema predaji i u porodičnom stablu Grge Milića (u prikazu stabla) nema Stipana Milića sina Grgina rođ 1732. godine i njegova sina Andrije (rođ. 1778.). Stipan je otac Ivana-Baje.

- Ivan Milić-Bajo (rođ. 1782.*) prema predaji sin Grgin (što nije točno). Ivan je sin Stipanov (NAS, M-113, stanje duša župe Zagvozd 1806. godine).

- Predaja ne spominje Lovru sina Šimuna mlađeg koji je zabilježen u povijesnim dokumentima.

- Petar nije sin Grgin kako je navedeno u porodičnom stablu Milića, Petar je sin Šimunov ( NAS, M-113, stanje duša župe Zagvozd 1806. godine i NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god.).


MILIĆ

313

Od najranijeg doba (17. st.) do danas prezime Milić nije se mijenjalo, jedino se u popisu krizmanika župe Zagvozd 1779. godine prezime Milić upisivalo Miličić (Milicich,).513

U Zagvozdu 1806. godine u Zagvozdu žive 4 obitelji Milića s ukupno 30 osoba.514 Godine 1846. u Zagvozdu živi 6 obitelji Milića.515 Godine 1876. živi 9 obitelji (upisano je na popisu 10 obitelji, ali je obitelj Josipa Milića p. Vice upisana dva puta, jednom u Milića, a jednom u Maslića).516

Godine 1876. u Milića živi i ima kuću Petar Puović p. Paške iz Makarske, a 1876. godine u vlasništvu je Josipa Puović p. Petra iz Makarske, zagvoškoga poštara, kasnije odseljava iz Zagvozda.517 U zaseoku Milića doselilo početkom 20. stoljeća živi jedna obitelj doseljenih Bartulovića.518

Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu žive 14 obitelji Milića, od toga jedna obitelj u D. Buljubašićima Kusićima, a jedna obitelj u Kristićima.519

Milići u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji Milića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.520

Godina Br. obitelji


1686. 1 Šimun Milić (Simone Milich) 9

1726. 2 Mate Milić-čauš (Matio Milich –Zaus) 7 Grgur Milić - (Gurgur Milich) 7

1733. 2 Mate Milić 11 Grgo Milić 9

513 NAS, M-105, Vizitacije i popis, krizmanika 1779. godine.

514 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 17v-18r.

515 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735.

516 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.

517 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. i 1876. godine, kutija 735 i 848.

518 Filip Bartulović dolazi na ženinstvo oženivši 1897. godine Ivu kći Ivana Milića. 519 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 st., listovi 162-173. 520 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152).


MILIĆ

314

Godina Br. obitelji


1806.

4

Andrija Milić p. Grge 9 Mijo Milić p. Jure 8 Petar Milić p. Šimuna 6 Stipan Milić p. Grge 7

1846.

6

Marko (i Ivan) Milić p. Martina - Andrija Milić p. Stipana - Ivan Milić p. Stipana - Jakov Milić p. Mije - Jozip Milić p. Vice - Jure Milić p. Šimuna -

1876.

9 (10)

Milić, Marijan p. Ivana - Milić, Mijo p. Jakova - Milić, Ivan p. Vice - Milić, Jozip p. Vice (Milići i Maslići)521 - Milić, Mate p. Martina - Milić, Marko p. Martina - Milić, Ante p. Martina - Milić, Jure p. Šimuna - Milić, Ivan p. Martina (D.B., Kus) -

Poimenični popis osoba iz roda Milić od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Milića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Podatci o stanovništvu Milića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominjali Milići). Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Milića jer nisu imali potomstva.

521 Milić Josip p. Vice upisan je dva puta u Upisniku kuća iz 1786. godine. Jednom u Maslića, a jednom u Milića (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848), Zbirke matičnih knjiga, Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).



MILIĆ

315

0. generacija

0.1. Jakov Milić (?) 523 (rođen oko 1480. god).

- Po predaji prvi doseljenik. Rodom je iz Brusja na otoku Hvaru. Sudionik je Hvarske bune (1510.1514.). Prebjegao s Hvara u Veliko Brdo, zatim u Lug u Imotskom polju koji je toga doba bio u Turskoj državi, a nakon toga u Zagvozd.

- Povijesnih dokumenata o Jakovljevoj selidbi nema, priča je nastala u predaji. 0.1.- 0.3. generacija

- Milići rođeni u razdoblju od 1500.do 1600. god., nepoznato.

0.4. generacija

- Milići rođeni oko 1600./1620. god., nepoznato. - đakon Petar Milić (1604.*-/1627.*).524

I. generacija (koja je spominje 1686. godine)

I.1. Šimun Milić (Simone Milich), rođ. oko 1650. god. II. generacija

II. 1. Mate (Matij) Milić-čauš, sin (?) sin Šimunov (rođ. oko 1690.).

─ 1. GRANA JURINA - Ivanov Dočić ─ 2. GRANA ŠIMUNOVA - Abatnik ─ 6. GRANA NIKOLINA (7. GRANA BARTULOVA)

II. 2. Grgo Milić, sin Šimunov (rođ. oko 1700.).

─ 3. GRANA STIPANOVA - Dvančica ─ 4. GRANA BOŽINA - Podrašac ─ 5. GRANA ANDRIJINA

- Prema predaji Mate Milić je sinovac Grgin.525 Prema povijesnim dokumentima, ne bi trebalo biti tako.526 Mate je istog doba kao i Grgo, možda koju godinu i stariji, oni

523 Povijeni dokumenti u Hvarskoj buni Matije Ivanića ne spominju Jakova Milića već Jakova Blaškovića.

524 Petar je poginuo u bitci s Turcima na Dobrinčima 1627. (1626.) godine. Petar je bio u redu đakonata, što znači da bi za koju godinu postao svećenik. Pokopan je u crkvi Blažene Gospe u Zagvozdu gdje je je nadgrobna ploča s natpisom „DYACON P(E)TAR AGUSTA A(NNO) S(ALUTIS) 1627. Petar je među prvim Milićima u Zagvozdu. Petar nije kao što kaže predaja Petar brat Božin i Andrijin., rođen je oko 130 godina prije. Povijesni dokumenti ne bilježe podatke o Petrovu prezimenu, po predaji se spominje kao Milić. Prema predaji Piplica s Dobrinača (koji su potomci zagvoških Piplica), đakon Petar bio je Pipličić


MILIĆ

316

mogu biti samo braća ili stričevići. Uz to, Mate je bio Čauš, a čauš nije mogla biti mlađa osoba od starije osobe u hijerarhiji istog plemena, osim ako je najstariji bio u dubokoj starosti, što ovdje nije bio slučaj.527

II. 3. Ivan Milić, sin (?) Šimunov, brat (?) Grgin/ Matin (rođ. oko 1710.).

II.3.0. „N“ žena Ivanova, nepoznato. II.3.1. Mate (Milić) Miličić, sin Ivanov (r. oko 1740.).

II.3.1.0. Klara, žena Matina, ostalo nepoznato.

- Kata, kći Matina i Klarina, krizmana.1779. god., ostalo nepoznato.

- Manda, kći Ivana Milića (r.1748.*), udata za Martina Serdarevića

Ivanova grana u Zagvozdu nestaje. Moguće je da je Ivan odselio u Bosnu, što se spominje u predaji.

525 Jozo MASLIĆ, Zaseok Milići i smrt đakona Petra, Zagvozd župni list, godina 2., broj 2, str. 117.-122. Usp: DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22., list 78r.

526 NAS, M-67, M-105, M-113, M-110, Parice.

527 Današnji Milići potomci su Mate i Grge Milića što se poklapa i s predajom. Predaja i povijesni dokumenti župe Zagvozd iz prve polovice 18. stoljeća daju nam različite podatke u prvim generacijama Milića. Kasniji podatci (od druge polovice 18. st) najvećim dijelom su usklađeni. Izgleda kao da je u predaji došlo do zamjene Grginih i Matinih sinova, jer nam arhivski podaci župe Zagvozd nedvojbeno ukazuju da su sinovi Grgini, upravo oni za koje predaja tvrdi da su Matini što je vidljivo u Popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. god. (NAS, M-113, list 17v18r.). Prema popisu obitelji Zagvozda 1733. godine Matina obitelj je brojnija (7 odraslih i 4 djeteta) od Grgine (4 odrasle osobe i 5djece). Prema predaji, Grgini sinovi su: Ivan-Bajo, Petar i Mijo. Prema povijesnim dokumentima, Grgini sinovi su: Stipan, Andrija i Bože, a nisu Grgini sinovi: Ivan-Bajo, Petar i Mijo. Ivan je sin Stipanov, unuk Grgin, Petar je sin Šimunov, a Mijo je sin Jurin. Prema predaji Matini sinovi su: Bože, Andrija, Nikola i Petar. Prema povijesnim dokumentima Petar đakon nije sin Matin, kao ni Andrija i Bože. Matini sinovi su Jure, Šimun i Nikola, dok za ostale Miliće III. generacije Bartula i Ivana nemamo podatke u povijesnim izvorima, tko im je otac Mate ili Grgo.


MILIĆ

317


1. GRANA JURINA - grana „Ivanov Dočić“

1. Jure Milić,528 sin Matin (rođ .oko 1720.). 1.0. Lucija,529 žena Jurina, ostalo nepoznato. 1.0. Jakovica,530 žena (?) Jurina (1725. - 1824.), kći Petra Skendera.

1.1. Mijo,531 sin Jurin (1750.*-1820.). 1.1.0. Petruša, žena Mijina (1769.*-1823.), kći Stipana Rake.

1.1.1. Jakov, sin Mijin, krizman 1798. ‡

1.1.2. Jure, sin Mijin *(1805.*). ‡

1.1.2. Jakov, sin Mijin (r. 1811.*). 1.1.2.0. Šime, žena Jakovljeva, rođena Lovrinčević, vj. 1830. god. u Župi.

1.1.2.1. Mate, sin Jakovljev (r. 1834.). ‡

1.1.2.2. Mijo, sin Jakovljev (1839.-1917.). 1.1.2.2.0. Anđa, žena Mijina (1830.-1917.), kći Jozipa Lovrinčevića

(vj. 1862.).

1.1.2.2.1. Tadija, sin Mijin i Anđin (r. 1865.). 1.1.2.2.1.0. Mara, žena Tadijina (1868.-1918.), kći Tome

Piplice (vj. 1892.).

1.1.2.2.1.1. Mate, sin Tadijin (1893.- 1974.). ─ 1.-.1.0. Mila, žena Matina (1894.-1984.*), kći

Marijana Bartulovića (vj. 1918.). ─► Mara, Jure, Tomislav-Mijo, Mate.

1.1.2.2.1.2. Šimun, sin Tadijin (r. 1899.). ─ 1.-.2.0. Kata, žena Šimunova (1893.-1978.*), kći

Jakova Milića (vj. 1928.).

─► Mara, Milica, Ana, Milan-Ivan

1.1.2.2.1.3. Grgo, sin Tadijin (r. 1903.). ►► Amerika (Arg.) 1.-.3.0. Kata, žena Grgina (r. 1905.), kći Ivana

Milića (vj. 1926.).

─►Mijo i Mate

528 Iako nema neposrednih podataka (matice, stanje duša) Jure je sin Matin, na što upućuju ostali indirektni pokazatelji.

529 Iz popisa krizmanika 1779. godine (NAS, M-105).

530 Iz matice umrlih (NAS, Parice)

531 Mijo Milić i otac mu Jure ne spominju se u predaji Milića. U popisu su obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS. M113. list 17v, i NAS, Parice, Matica umrlih 1820. god.). Godina rođenja u matici umrlih upisana je odoka, Mijo bi trebao biti mlađi najmanje 10 godina.


MILIĆ

318

1.1.2.2.1.4. Mijo, sin Tadijin (r./u. 1906.). †

1.1.2.2.1.5. Jure, sin Tadijin (r. 1911.). ►► Am./Arg.

- Jurka, kći Tadijina (r. 1897.), udana za Marka Matkovića. - Manda, kći Tadijina (r. 1907.), udana za Matu Milića.

1.1.2.2.2. Stipan, sin Mijin i Anđin (1869.-1905.).

1.1.2.2.2.0. Mara, žena Stipanova (r. 1878.), kći Ivana Milića, vj. 1899.

1.1.2.2.2.1. Ivan, sin Stipanov (r. 1902.). †

1.1.2.2.2.2. Ivan, sin Stipanov (r. 1904.). ─ 1.-.2.0. Iva, žena Ivanova (r. 1903.), kći Mate


- Mara, kći Mijina (r. 1862.), udana za Jozu Mušuru. - Matija, kći Mijina (r. 1871.), - Iva, kći Mijina (r. 1873.), - Jurka, kći Mijina (r. 1874.*), udana za Jozu Svagušu.

1.1.1.2.3. Tadija, sin Jakovljev (r. 1839.).

- Jurka, kći Jakovljeva (r.1836.) - Ružica, kći Jakovljeva (r.1843.)

1.1.3. Mate, sin Mijin (r. 1811.*), poginuo u bitci kod Visa.532

- Ivanica, kći Mijna (r. 1802.*). - Matija, kći Mijina (r. 1803.*), udana za Ivana Lovrinčevića.

1.2. Anton, sin Jurin, brat Mijin (rođ. oko 1760.).

1.2.0. Lucija, žena Antonova, ostalo nepoznato.

- Marta, kći Antonova i Lucijina (r. 1787.*).

1.2.0. Jakovica, žena Antonova (1770.*/1764.*-1827.), kći Petra Drlje.

1.2.1. Ivan, sin Antonov i Jakovičin (r. 1799.*), ostalo nepoznato.

Antonova grana u Zagvozdu nestaje.

- Marija, kći Jurina i Lucijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

532 Jozo MASLIĆ, Zaseok Milići i smrt đakona Petra, Zagvozd župni list, god. 2., broj 2, str. 122.


MILIĆ

319

2. GRANA ŠIMUNOVA - grana „Abatnik“

2. Šimun Milić,533 sin (?) Matin (rođ. oko 1730.). 2.0. Kata, žena Šimunova (1744.*/1727.*- 1823.), kći Mije Serdarevića.

2.1. Petar Milić, sin Šimunov (1772.*/1778.*-1836.). 2.1.0. Cvita, žena Petrova *(1781.*-1848.), kći Frane Rake.

2.1.1. Šimun, sin Petrov (1802.*-1843.). 2.1.1.0. Antica, žena Šimunova (1805.*-1876.), kći Lovre Varkaša (vj.1832.).

2.1.1.1. Jure, sin Šimunov (1834.-1883.). 2.1.1.1.0. Jele, žena Jurina (r.1838.), kći Andrije Mucića (vj.1860.).

2.1.1.1.1. Mate, sin Jurin (r. 1860.). 2.1.1.1.1.0. Mara, žena Matina (r. 1868.), kći Tome Piplice

(vj.1887.).

2.1.1.1.1.1. Jure, sin Matin (1888.-1914.). 2.-.1.0. Matija, žena Jurina, rođ. Buljubašić. 2.-.1.1. Ilija, sin Jurin (1914.-1915.). †

2.1.1.1.2. Petar, sin Jurin (1862.-1940.*). 2.1.1.1.2.0. Mande, žena Petrova (1870.-1920.), kći Josipa

Milića (vj.1893. god). 2.1.1.1.2.1. Mate, sin Petrov (1897.-1951.). ─

2.-.1.0. Mara, žena Matina (1897.-1920.), kći Ivana Milića i Matije Rako.

2.-.1.0. Pera 2. žena Matina (r. 1901), kći Dujma Lovrinčevića.

2.1.1.1.2.2. Jakov-Metod, sin Petrov (1902.-1903.). † 2.1.1.1.2.3. Grgo, sin Petrov (1908.-1909.). † 2.1.1.1.2.4. Jure, sin Petrov (1912.-1918.). † 2.1.1.1.2.5. Rajmondo, sin Petrov (1914.-1915.). †

- Jurka, kći Petrova (r. 1894.), udana za Matu Radića. - Iva, kći Petrova (r./u. 1896.). † - Iva, kći Petrova (1900.-1901). † - Milica, kći Petrova (1904.-1905). † - Cvita, kći Petrova (1906.-1911.). † - Matija, kći Petrova (1910.-1911.). †

2.1.1.1.3. Ivan, sin Jurin (r. 1882.). ─ 2.1.1.1.3.0. Ana, žena Ivanova (1893.-1923.), kći Mate


533 Iako nema neposrednih podataka (matice, stanje duša) Šimun je sin Matin, na što upućuju ostali indirektni pokazatelji.


MILIĆ

320

2.1.1.1.3.0. Matija, 2. žena Ivanova (r. 1897.), kći Grge

Gaće (vj. 1923.).

2.1.1.2. Jozip, sin Šimunov (1837.-1924*). 2.1.1.2.0. Ivanica, žena Jozipova (r.1849.), kći Petra Radića

(vj.1877.). 2.1.1.2.1. Ivan, sin Jozipov (r.1877.).

2.1.1.2.1.0. Iva, žena Ivanova (r. 1880.*), kći Mate Milića (vj. 1900.).

2.1.1.2.1.1. Mate, sin Ivanov (r. 1900.).

2.-.1.0. Matija, žena Matina (r. 1902.), kći Mate

Milića.

2.1.1.2.1.2. Mijo, sin Ivanov (r. 1901.). ►► Sar. /Osijek

2.1.1.2.1.3. Jerko, sin Ivanov (r. 1907.). ─ 2.-.1.0. Kata, žena Jerkova (r. 1911.), kći Ante Pirića i Joze Stapić.

2.1.1.2.1.4. Ivan, sin Ivanov (r. 1911.). ►► Am./Arg.

2.1.1.2.1.5. Marko, sin Ivanov (r. 1913.).

2.-.1.0. Filipa, žena Markova, kći Tadije

Svaguše.

2.1.1.2.1.6. Dujam, sin Ivanov (1915.-1916.). † 2.1.1.2.1.7. Luka, sin Ivanov. ►► Osijek

2.1.1.2.1.8. Jure, sin Ivanov. ►► Osijek

- Manda, kći Ivanova (r. 1903.), udn. za Matu Bartulovića

- Kata, kći Ivanova (r. 1905.), udana za Grgu Milića. - Iva, kći Ivanova (r. 1906.), ►► Osijek

- Mara, kći Ivanova (r. 1909.), udana za Jozu Brzicu.

2.1.1.2.2. Ante, sin Jozipov (1886.-1891.), umro djetetom

2.1.1.2.3. Jure, sin Jozipov (r. 1890.). neoženjen

2.1.1.2.4. Jozip, sin Jozipov (r. 1895.).

- Lucija, kći Jozipova (r. 1879.), udana za Ivana Milića. - Mara, kći Jozipova (r. 1881.), udana za Stipana Milića.

2.1.1.3. Ante, sin Šimunov (1841.-1890.). 2.1.1.3.0. Tomica, žena Antonova (1849.-1897.), kći Mate Žuge

(vj. 1871. god.).

2.1.1.3.1. Andrija, sin Antin (1874.-1909.). 2.1.1.3.1.0. Antica, žena Andrijina (r. 1881.), kći Marijana

Pirića (vj. 1899.). 2.1.1.3.1.1. Mate, sin Andrijin (1901.-1909.). †


MILIĆ

321

2.1.1.3.1.2. Jure, sin Andrijin (1908.-1910.). †

- Jurka, kći Andrijina (r.1904.), udana za Ivana Milića. - Mara, kći Andrijina (r./u. 1906.). † - Mara, kći Andrijina (r./u. 1907.). †

2.1.1.3.2. Stipan, sin Antin (r. 1886.). ─ 2.1.1.3.2.0. Jurka, žena Stipanova (1890.-1973.*), kći

Marka Milića (vj. 1924.)

- Mande, kći Antina (r.1872.). - Jele, kći Antina (1877.1896.), umrla djevojkom. - Ive, kći Antina (r.1880.). - Matija, kći Antina (r.1882.), udana za Juru Pirića.

2.1.1.4. Mate, sin Šimunov (1844.-1847.), umro djetetom.

- Lucija, kći Petrova *(1799.), udana za Jozipa Lovrinčevića - Jurka, kći Petrova (r. 1811.*), udana za Juru Mucića. - Ružica, kći Petrova (1807.*-1870.), - Lucija, službenica Petrova *(1792.), kći Jerka Granića.

2.2. Lovre, sin Šimunov, krizman 1786. god. ‡

- Matija, kći Šimunova i Katina krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Jela, kći Šimunova i Katina krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

3. GRANA STIPANOVA - grana „Dvančica“

3. Stipan Milić,534 sin Grgurov (r. 1732. *). 3.0. Jakovica, žena Stipanova (r. 1754.*), kći Grge Skendera.

3.1. Andrija, sin Stipanov (1778.*-1857.). 3.1.0. Šima, žena Andrijina

3.2. Frane, sin Stipanov, rođen oko 1780. god., krizman 1786. ‡

3.3. Anton, sin Stipanov, rođen oko 1780. god., krizman 1786. god. ╡ 3.3.0. Šima, žena Antonova (1780.-1848.), kći Petra Čelana Mušure. 3.3.0. Ana, žena Antonova (1780.-1848.), rođ. Radić.

- Ivanica, kći Antonova i Ane Radić (1814.*-1854.), neudana.

3.4. Ivan (Bajo), sin Stipanov (1782*-1858.). 3.4.0. Jurka, žena Ivanova (1790.*/1795.*), kći Jure Buljubašića (vj. 1821.).

3.4.1. Stipan, sin Ivanov (r./u. 1822.). †

534 Stipan Milić ne spominje se u predaji Milića. U popisu je obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS. M-113. list 18r).


MILIĆ

322

3.4.2. Marijan, sin Ivanov (1823.1896.). 3.4.2.0. Matija. žena Marijanova (r. 1824.), kći Andrije Buljubašića

(vj.1850.).

3.4.2.1. Luka, sin Marijanov (1853.-1918.). 3.4.2.1.0. Matija, žena Lukina 1861.-1938., kći Josipa i Anđe Bakote

(vj. 1886.).

3.4.2.1.1. Marijan, sin Lukin (1889.-1890.), umro djetetom. 3.4.2.1.2. Jure, sin Lukin (r. 1891.-1943.), neoženjen. 3.4.2.1.3. Petar, sin Lukin (r. 1893.-1957.), neoženjen. 3.4.2.1.4. Mate, sin Lukin (1896.-1973.). ─

3.4.2.1.4.0. Manda, žena Matina (r. 1907.), kći Tadije Milića i Mare Piplica (vj. 1934.)

3.4.2.1.5. Josip, sin Lukin (r. 1900.). † 3.4.2.1.6. Ivan, sin Lukin (r. 1903.). ►► Am./Arg.

- Mara, kći Lukina (r. 1887.). † - Mara, kći Lukina (1890.*-1893.). †

3.4.2.2. Bariša, sin Marijanov (r. 1855.). ‡

3.4.2.3. Ivan, sin Marijanov (1857.*-1888.), neoženjen.

3.4.2.4. Marko, sin Marijanov (1858.-1940.*.). 3.4.2.4.0. Kata, žena Markova (r. 1865), kći Marka Tomičića

(vj. 1892.).

3.4.2.4.1. Ivan, sin Markov (r. 1901.). ─ 3.4.2.4.1.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1904.), kći Andrije Mlića.

3.4.2.4.2. Ante , sin Markov (1904.-1905.), umro djetetom.

3.4.2.4.3. Petar , sin Markov (1904.-1906.), umro djetetom.

- Jurka, kći Markova (r. 1890.), udana za Stipana Milića - Manda, kći Markova (r. 1893.*), udana za Ivana Milića - Mara, kći Markova (r. 1899.), udana za Ivana Buljubašića. - Iva, kći Markova (r. 1907.), neudana.

3.4.2.5. Ante, sin Marijanov (1859.-1931.*). 3.4.2.5.0. Antica, žena Antina (r. 1869.), kći Petra Tomičića (vj.

1893. god).

3.4.2.5.1. Stipe-Božidar, sin Antin (r. 1894.). ─ 3.-.1.0. Filipa, žena Sipina (r. 1898.), kći Filipa Bartulovića.

3.4.2.5.2. Ivan, sin Antin (1913.-1944.). ┤

- Joza, kći Antina (r. 1898.), udana za Grgu Buljubašića. - Ivka, kći Antina (r. 1901.). ⧖ - Mara, kći Antina (r. 1903.). ⧖ - Ana, kći Antina (1910.-1911.). †


MILIĆ

323

- Jakovica, kći Marijanova (r. 1852.), udana za Petra Milića. - Joza, kći Marijanova (r. 1861.), udana za Jakova Milića. - Mara, kći Marijanova (r. 1866.), udana za Matu Mlikotu.

3.4.3. Bariša (Bartul) sin Ivanov (1828.-1830.), umro djetetom.

- Antica, kći Ivanova (r. 1829.), udana za Filipa Drljića. - Ivanica, kći Ivanova (r. 1832.),

- Petruša, kći Stipanova (1786*). - Matija, kći Stipanova (1788.*/1793.*-1829.), udana za Jakova Buljubašića - Jela, kći Stipanova i Jakovičina, krizmana 1792. god. - Jurka, kći Stipanova (1790.*-1870.). - Ivanica, kći Stipanova (1769.*-1853.), udata za Grgu Radića Pavlova.

4. GRANA BOŽINA - grana „Podrašac“

4. Bože Milić,535 sin Grgin (rođ. oko 1730.). 4.0. Petruša (Manda),536 žena Božina (r. 1733.*), kći Bariše Svaguše.

4.1. Martin, sin Božin (1770.*/1765.*-1835.) 4.1.0. Manda, žena Martinova (1778.*-1857.), kći Frane Rake.

4.1.1. Marko, sin Martinov (1804.*-1884.). 4.1.1.0. Matija, žena Markova (1807.1900.), kći Tome Piplice iz Dobr.

(vj. 1834. u Medovu Docu).

4.1.1.1. Andrija, sin Markov (1835.-1896.). neoženjen.

4.1.1.2. Jozip, sin Markov (r. 1839.). ‡

4.1.1.3. Petar, sin Markov (1844.-1881.). 2.1.1.3.0. Jakovica, žena Petrova (1852.-1932.), kći Marijana Milića

(vj. 1877. godine).

4.1.1.3.1. Ivan, sin Petrov (r. 1881.). ╢ 4.1.1.3.1.0. Lucija, žena Ivanova (r. 1879.), kći Josipa

Milića (vj. 1904.)

4.1.1.3.1.1. Andrija, sin Ivanov (r. 1904.). ⧖

Kćeri Ivanove: Mara†, Ana (r.1910.), Iva (r. 1914.) i Milka.

- Lucija, kći Petrova (r..1877.), udana za Matu Tomičića..

535 Bože je sin Grgin (a ne Matin što navodi predaja). To nam potvrđuju povijesni dokumenti: Popis krizmanika 1779. (NAS, M-105, list 118r), Popis krizmanika 1792. (NAS, M-106, list 80r i 80v), i Stanje duša župe Zagvozd 1806. gdje se navodi Andrija sin Grgurov i brat Božin (NAS. M-113. list 17v).

536 Nije potpuno sigurno da se Bože 2 puta ženio, međutim u arhivskim dokumentima imamo 2 puta upisanu Petrušu, a jednom Mandu ženu Božinu (NAS, M-105).


MILIĆ

324

4.1.1.4. Jakov, sin Markov (1853.-1933.*). ╢ 4.1.1.4.0. Joza, žena Jakovljeva (r. 1861.), kći Marijana Milića

(vj. 1883.). ˗ Mara, kći Jakovljeva (r. 1883.), udana za Ivana Tomičića. ˗ Kata, kći Jakovljeva (r. 1893.), udana za Šimuna Milića. ˗ Manda, kći Jakovljeva (r. 1895.), udana za Matu Mucića.

- Kata, kći Markova (r.1842.), udana za Petra Lovrinčevića, - Lucija, kći Markova (1848.-1856.), umrla djetetom.

4.1.2. Ante, sin Martinov (1820.*-1893.).

4.1.2.0. Ana, žena Antonova, (1824.-1888.), kći Mate Radića (vj.1852.).

4.1.2.1. Ivan, sin Antin (r.1860.). ─ 4.1.2.1.0. Matija, žena Ivanova (r.1861.), kći Martina Rake

(vj. 1884.).

4.1.2.1.1. Marko, sin Ivanov (1885.-1886.), umro djetetom.

4.1.2.1.2. Ante, sin Ivanov (r. 1894.). ─ 4.1.2.1.2.0. Iva, žena Antina (1894.-1953.), kći Mije

Bartulovića.

4.1.2.1.3. Ivan, sin Ivanov (1900.-1901.), umro djetetom. 4.1.2.1.4. Mate, sin Ivanov (r. 1903.). ⧖

- Matija, kći Ivanova (1887.-1905.), umrla djevojkom. - Jurka, kći Ivanova (1890.-1905.), umrla djetetom, - Mara, kći Ivanova (1897.-1920.), udana za Matu Milića. - Pera, kći Ivanova (r. 1906.). ⧖

- Ivanica, kći Antina (r. 1854.). - Matija, kći Antina (r. 1856.), udana za Juru Radića. - Jurka, kći Antina (r./ 1859.).

4.1.3. Mate, sin Martinov (1814.*-1888.). 4.1.3.0. Iva, žena Matina, rođena Lovrinčević (vj.1858.).

4.1.3.1. Mate, sin Matin i Ivin (1859.-1930.*). ─ 4.1.3.1.0. Matija, žena Matina (1859.-1930.), kći Jozipa Buljubašića-

Baltića (vj. 1880.).

4.1.3.1.1. Ivan, sin Matin (r. 1881.). ─ 4.1.3.1.1.0. Antica/Ana, žena Ivanova (1884.-1918.), kći

Mije Mušure (vj 1908.). Sinovi Ivanovi: Mate (r. 1912.), Jure (r. 1914.). Kći Ivanova: Milica (r. 1909.),

4.1.3.1.1.0. Mande, 2. žena Ivanova (r. 1893.), kći Marka Milića.

Sin Ivanov i Mandin: Nikola, Kćeri: Mara, Matija i Ana.


MILIĆ

325

4.1.3.1.2. Martin, sin Matin (1883.-1884.), umro djetetom.

4.1.3.1.3. Lovre, sin Matin (r. 1887.). ►► Am./Arg.

4.1.3.1.4. Toma, sin Matin (r. 1890.). ─ 4.1.3.1.4.0. Mila, žena Tomina (r. 1901.), kći Grge Gaće.

4.1.3.1.5. Luka, sin Matin (r. 1894.), neoženjen. 4.1.3.1.5. Petar, sin Matin (r. 1898.). ►► Am./Arg. 4.1.3.1.6. Ante, sin Matin (1900.-1901.). † 4.1.3.1.6. Mate, sin Matin (1902.-1903.). †

- Marija, kći Matina (r. 1884.), udana za Luku Zeca iz Krst. - Jurka, kći Matina (1886.-1887.). - Matija, kći Matina (1889.-1908.), umrla djevojkom. - Ana, kći Matina (1893.-1923.), udana za Ivana Milića. - Joza, kći Matina (r. 1897.), udana za Miju Drlju. - Manda, kći Matina (1901.-1905.), umrla djetetom. - Ive, kći Matina (r. 1903.), udana za Ivana Milića.

4.1.3.2. Pava, sin Matin (r. 1865.). ‡

4.1.3.4. Petar, sin Matin, ►► Zastražišće

- Jurka, kći Matina i Ivina (r. 1859.)

4.1.4. Ivan, sin Martinov (1815.*-1894.). ► Odselio na ženinstvu u Donje Buljubašiće-Kusiće

- Lucija, kći Martinova (1797.*/1804.*), udana za Stipana Buljubašića. - Jakovica, kći Martinova (1806.*- 1884.), udana za Antu Mucića.

4.2. Marko, sin Božin i Petrušin, krizman 1779. god. ‡

4.3. Vice (Vicenco), sin Božin (1781.*-1837.), 4.3.0. Jakovica, žena Vicina (r.1786.*), kći Grge Buljubašića (vj. 1810.).

4.3.1. Jozip, sin Vicin (1821.-1891.). 4.3.1.0. Ivanica, žena Jozipova ( 1827.*-1910.), kći Tome Maslića (vj.1852.).

4.3.1.1. Jure, sin Jozipov (r. 1853.). 4.3.1.1.0. Joza, žena Jurina (1864.-1929.), rođ Pejković iz Svinišća,

vj. 1888. god.

4.3.1.1.1. Jozip, sin Jurin (r./u. 1891.). † 4.3.1.1.2. Jure, sin Jurin (r. 1894.), pog. u I. svj. ratu, neoženjen.

- Ana, kći Jurina (r. 1892.), udana za Miju Mucića. - Matija, kći Jurina (r. 1896.), udana za Stipana Buljubašića. - Iva, kći Jurina (r. 1897.). ⧖ - Iva, kći Jurina (1900.-1901.), umrla djetetom. - Manda, kći Jurina (r. 1902.), udana za Iliju Lovrinčevića.

► Lovrinčević Ilija (r. 1903.), sin Jure Lovrinčevića na ženinstvu u Milića ►► Osijek


MILIĆ

326

4.3.1.2. Grgo, sin Jozipov (1855.-1918.). ► Na ženinstvu u Kristićima

4.3.1.3. Jakov, sin Jozipov (1863.-1909.). 4.3.1.3.0. Marija, žena Jakovljeva (1874.-1943.), rođ Pejković iz

Svinišća (vj. 1899.).

4.3.1.3.1. Stipe, sin Jakovljev (1900.-1901.). †

4.3.1.3.2. Klement, sin Jakovljev (r. 1907.). ─ 4.3.1.3.2.0. Milica, žena Klementova (r. 1907.), kći Ivana i

Jurke Baban (vj. 1929, u Župi).

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1902.). udana za Matu Milića. - Iva, kći Jakovljeva (r. 1905.), udana za Matu Babana. - Mara, kći Jakovljeva (1906.-1907.). †

4.3.1.4. Mate, sin Jozipov (r. 1856.). ‡

4.3.1.5. Petar, sin Jozipov. ►► Podgora

4.3.1.6. Stipan, sin Jozipov (1861.-1944.*). 4.3.1.6..0. Mara, žena Stipanova (r. 1881.), kći Josipa Milića

(vj. 1899.). 4.3.1.6.1. Mate, sin Stipanov (r./u. 1905.). † 4.3.1.6.2. Lovre/Frane, sin Stipanov (r. 1910.). ►► Am./Arg.

4.3.1.6.3. Ilija, sin Stipanov (r. 1914.). ─

4.3.1.6.3.0. Mila, žena Ilijna (r. 1911.), kći Joze Rake.

4.3.1.6.3. Ivan, sin Stipanov, umro momkom (utopio se).

Kćeri Stipanove: Iva (r. 1906.), Milica (r.1907.) i Ana.

4.3.1.7. Marko, sin Jozipov (r./u. 1866.). †

4.3.1.8. Mijo (Miše), sin Jozipov (1867.-1943.*), neoženjen.

- Jurka, kći Jozipova (1858.-1930), neudana. - Lucija, kći Jozipova (r.1864.), udana za Lovru Šuvara. - Manda, kći Jozipova (r.1870.), udana za Petra Milića Jurina.

4.3.2. Ivan, sin Vicin (1833.-1912.). 4.3.2.0. Matija, žena Ivanova (1844.-1917.), kći Antona Serdarevića

(vj. 1872.). - Ivanica, kći Ivanova (r. 1875.), udana za Filipa Bartulovića. ►

► Bartulovići na ženinstvu u Milića.

- Mare, kći Ivanova (r. 1878.), udana za Stipana Milića.

- Ivanica, kći Vicina (r. 1819.), udana za Marijana Mucića. - Šima, kći Vicina (r. 1823.), udana za Ivana Bikića iz Župe. - Matija, kći Vicina (r. 1829.).

- Marija, kći Božina i Petrušina (1774.*-1829.), neudana. - Manda, kći Božina i Petrušina,, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.


MILIĆ

327

- Doma, kći Božina i Petrušina, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato. - Andrijana, kći Božina i Petrušina, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato.

5. GRANA ANDRIJINA

5. Andrija Milić,537 sin Grgin *(1740./1733*-1818.)., neoženjen.

- Manda, kći Grgina (r. 1736.*), udata za Marka Buljubašića. - Jelina, kći Grgina (r. 1749.*), udata za Petra Drljića.

6. GRANA NIKOLINA

6. Nikola Milić, sin Matin (rođ. oko 1730/40.). 6.0. „N“ žena Nikolina, nepoznato. - Sin Nikolin, nepoznato, prema predaji pao s „orasa“. - Kći Nikolina, nepoznato, prema predaji, utopila se.

Nikolina grana se gasi. Obitelj Nikola Milića spominje predaja i povijesni dokumenti 1783. godine.538 Godine 1806. nema ga u popisu obitelji Zagvozda.

7. GRANA BARTULOVA

7. Bartul/Bariša Milić, sin Grgin ili Matin, (rođ. oko 1740./50.).

Nema podataka da je bio oženjen. Kum je 1779. god. Godine 1806. nema ga u popisu obitelji Zagvozda.

OSTALI: - Lucija, kći Katina (r.1869.). - Klara, kći Katina (r.1873.).

19.1. Milići u Donjim Buljubašićima-Kusićima

Ivan Milić sin Martinov ženi Anđeliju kći Mate Buljubašića i seli na ženinstvo u

Kusiće. 4.1.4. Ivan, sin Martinov (1815.*-1894.). 1. Ivan, sin Martinov (1815.*-1894.).

1.0. Anđelija, žena Ivanova (1822.-1904.), kći Mate Buljubašića (vj.1847.).

1.1. Mate, sin Ivanov (1848.-1929.*). 1.1.0. Antica, žena Matina (1842.-1923.*), kći Petra Brzice (vj 1873.).

537Andrija je sin Grgin (NAS, M-113, Stanja duša župe Zagvozd 1806. godine Zagvozd list.17v, NAS, Parice, Mat. knjiga umrlih, godina 1818.). Po predaji Andrija je sin Matin, što je pogrešno.

538 DAZD-4, Spisi mletačkog fiskalnog savjetnika, Popis dužnika travarine 1783. god., list. 59v


MILIĆ

328

1.1.1. Stipan, sin Matin (1875.-1953.*). 1.1.1.0. Iva, žena Stipanova (r. 1877.), kći Ilije Pirića (vj. 1900.) 1.1.1.1. Mate, sin Stipanov (r. 1901.). ─

1.-.1.0. Jurka, žena Matina (r. 1900.), kći Mate Buljubašića

1.1.1.2. Ivan, sin Stipanov (1903.-1918.). †

1.1.1.3. Ante, sin Stipanov (r. 1909.). ─ 1.-.3.0. Iva, žena Antina (r. 1909.), kći Mate Buljubašića

1.1.1.4. Stipan, sin Stipanov (1913.-1918). † 1.1.1.5. Josip, sin Stipanov (r. 1915.). 1.1.1.6. Ivan, sin Stipanov. ⧖ - Mara, kći Stipanova (r. 1906.), udana za Pavla Pirića.

- Lucija, kći Matina (r. 1884.), udana za Ivana Bikića iz Župe.

1.2. Luka, sin Ivanov (r. 1851.), ostalo nepoznato. 539 ‡

- Luca, kći Ivanova (1852.*-1854.). - Ruža, kći Ivanova (1856.-1917.). - Antica, kći Ivanova (r.1859.), udana za Ivana Pirića..

19.2. Milići u Kristićima

Grgo Milić sin Josipov ženi Maru kći Tome Kristića 1881. godine i seli na ženinstvo u Kristiće. 4.3.1.2. Grgo, sin Jozipov (1855.-1918.).

1. Grgo, sin Jozipov (1855.-1918.).

1.0. Mare, žena Grgina (1853.-1924.), kći Tome Krištića (vj. 1881.).

1.1. Ivan, sin Grgin i Marin (1884.-1885.).

1.2. Ante, sin Grgin i Marin (r. 1889.). ─ 1.2.0. Jurka, žena Antina (1886.-1918.), kći Ivana Brzice (vj. 1911.). - Mara, kći Antina (r. 1911). ⧖ - Kata, kći Antina (r. 1913). ⧖

1.2.0. Kata, žena Antina (r. 1890.), kći Ilije Šuvara (vj. 1920.).

Sinovi i kćeri Antine i Katine: Toma, Ivan, Ana, Milica, Vladimir-Stipan, Ivka.

1.3. Šimun, sin Grgin i Marin (1893.-1918.).540

- Matija, kći Grgina (1882.-1883.). - Jurka, kći Grgina (r. 1886.), udana za Juru Kristića.

- Manda, kći Grgina (r. 1898.), udana za Stipana Brzicu.

539 U predaji se spominje da je Luka sin Matin (br. 4.1.3.), no on je prema matici rođenih sin Ivanov. 540 Umro od „Španjolice“.


MLIKOTA

329

20. MLIKOTA

Mlikote su među najstarijim zagvoškim plemenima, starosjedioci u Zagvozdu. Starosjedioci su ona zagvoška prezimena koja se spominju godine 1686. u popisu izbjegloga stanovništva Zagvozda za vrijeme Bečkoga ili Morejskoga rata. Na popisu tako nalazimo obitelj Mate Mljigotića (Mattio Migligotich) sa 9 osoba.541

Prvi pisani trag o Mlikotama u Zagvozdu potječe iz 1659. godine.542 Povijesni dokumenti bilježe svjedočanstvo Mate Mlikote iz Zagvozda koji je sudjelovao u zatvaranju ponora u Prološkom blatu nakon provale Turaka u Imotsku Krajinu. Franjevci su zatrpavali ponore u Prološkom blatu stvarajući umjetno jezero s otočićem gdje su se smjestili radi sigurnosti od Turaka, što bi bilo oko 1609. godine.543. Prema sadržaju svjedočanstva (pisma) Mate Mlikote vidljivo je da su Mlikote toga doba živjeli u Zagvozdu, što znači da su još od 16. stoljeća stanovnici Zagvozda.

Mletačkom podjelom zemlje 1726. godine u Zagvozdu živi obitelj Mate Mlikotića (Matio Mlicotich) sa 6 osoba koja je dobila 8 kampi zemlje.544 Mletački katastar iz 1726. godine bilježi kuće Mlikotića na lokaciji Botin Dolac i Arišće s kućom (Botin dolaz e arzischie con casa...), što je i današnja lokacija.545

Prema predaji na koju se poziva Vrčić; Mlikotići (braća Ante i Mate) bježeći pred Turcima doselili su iz Prološca u 16. stoljeću u Zagvozd.546 Kada Turci zavladaše Krajinom braća i Mate i Ante s više članova svoje obitelji ostaviše prazne kuće u Čanjevicama i Šumetu pa preko Škobaljuša i Drežnja do Golog brda. Zatim su krenuli na zapadnu stranu u prisoje pod Orlov kuk i Procipinu.547 Sačuvanih povijesnih dokumenata o toj selidbi nema.

541 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga I. list 476v.

542 Ante UJEVIĆ, Imotska Krajina, Split 1954. str. 11. i 12. (prema prijevodu Ph. Ballif, Wasserbauten in Bosnia und der Herzegovina, Meliorationsarbeitenund Cistern im Karsgebietete, Wien 1896., str 74). Mate Mlikote iz Zagvozda je sudionik zatrpavanju ponora. U svjedočanstvu navodi položaje ponora, razloge njihova zatvaranja i vrijeme kad su ponori zatvarani, Ujević navodi 1609. godinu kao godinu kad su se zatrpavali ponori u Prološkom blatu, uz činjenicu da je na manastiru na otočiću upisana ista godina „Ovo A.D. 1609. F.M.R.“

543 Isto

544 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, list 77v. Od ukupno 8 kampi zemlje Mate Mlikoti dodijeljeno je oko 5,5 kami u Zagvozdu, 1,5 kampi na Dobrinčima i 1 kamp zemlje u Prološkom polju.

545 DAZD- 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 3r. DAZD-8, Skice katastarskim mapa Knina i Imotskog, Zagvozd, list 25/12.

546 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 295. i Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010, str. 326.

547 Ivo Mlikota, Mlikota i Mlikotići, Zagvozd/župni list, Godina IV, broj1(4), str 103-105.


MLIKOTA

330

Postoje naznake i mišljenja da su Mlikotići podrijetlom iz Poljica (Poljičke Republike) starog prezimena Tarnić. Godine 1779. u katalogu poljičkih plemića naveden je popis svih plemićkih obitelji koji potječu iz poljičke krajine. Među njima se navodi obitelj Tarnić rečeni Mlikotić koja je odselila u Imotsku krajinu.548 Teško je utvrditi povezanost poljičkih Tarnića (Mlikotića) s zagvoškim Mlikotama. Skoro stoljeća i po prije nego ih spominje poljički popis (1779. god.), Mlikote žive na imotskom prostoru. Drugih povijesnih vrela iz 16. stoljeća u kojima se spominju Mlikotići i Mlikote i njihovoj povezanosti s Poljičkom Republikom na žalost nema, pa se ne može samo na temelju jednog podatka (koji može biti samo rezultat podudarnosti) ova teorija s znanstvenog gledišta u potpunosti prihvatiti. Ona može biti samo putokaz za daljnja istraživanja o možebitnoj povezanosti. S povijesno demografskoga gledišta Mlikote su starinom Zagvožđani, te nije znanstveno moguće uopće dokazivati podrijetlo bilo kojeg zagvoškoga prezimena iz doba turske okupacije, jer povijesnih vrela o migracijama od prije 16. stoljeća za područje Zagvozda nema.

U starim crkvenim dokumentima (i popisima) tijekom 18. stoljeća najčešće su zapisivani kao Mlikotić (Mlicotich). U popisima krizmanika, 1779. godine upisivani su kao Mlikotić ili Mlikota (Mlicotich, Mlicota), godine 1786. pretežno Mlikota. U popisu krizmanika 1798. godine svi upisi bili Mlikotić,549 a početkom 19. stoljeća ustalio se oblik prezimena Mlikota.550

Godine 1733. u Zagvozdu živi obitelj Mate Mlikotića s 10 osoba od toga odraslih 6 osoba i 4 djece.551 U Zagvozdu 1806. godine žive tri obitelji Mlikota s ukupno 23 osobe.552 Ime Mate među Mlikotama provlači se učestalo u 17. i 18. stoljeću, pa je slučajnost da su osobe istog imena glave obitelj (a ne ista osoba).

Godine 1846. u Zagvozdu živi 6 obitelji Mlikota, a 1876. godine živi 10 obitelji.553 Početkom 20. stoljeća (prije početka I. svjetskoga rata) u Zagvozdu živi 12 obitelji Mlikota.554

548 Stipe KAŠTELAN: Povijesni ulomci iz bivše slobodne općine - Republike Poljica, Split, 1940. Usp: Ivo MLIKOTA, Mlikote i Mlikotići, Zagvozd- župni list, Godina IV, broj 1(4), 1998., str. 104.

549 NAS, M-114, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1798.god.

550 NAS, Matične knjige župe Zagvozd, Parice. DAST-179, Zbirka Matičnih knjiga, Matične knjige župe Zagvozd.

551 NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. god.

552 NAS, M-114, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.




MLIKOTA

331

Mlikote u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća

nalazimo podatke o broju obitelji Mlikota u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.555

Godina Br. obitelji


1686. 1 Mate Mljigotić (Mattio Migligotich) 9 1726. 1 Mate Mlikotić (Matio Mlicotich) 6 1733. 1 Mati Mlikotić 10

1806.

3

Luka Mlikota 9 Andrija Mlikota 6 Stipan Mlikota 8

1846.

6

Mlikota, Andrija p. Luke - Mlikota, Jozip p. Luke - Mlikota, Jakov p. Andrije - Mlikota, Marko p. Andrije - Mlikota, Petar p. Andrije - Mlikota, Marko p. Stipana -

1876.

10

Mlikota, Petar p. Mije - Mlikota, Marijan p. Mije - Mlikota, Toma p. Marka - Mlikota, Marko p. Marka - Mlikota, Stipan p. Marka - Mlikota, Andrija p. Petra - Mlikota, Stipan p. Ivana - Mlikota, Mate p. Jakova - Mlikota, Mijo p. Jakova - Mlikota, Petar p. Luke -

555 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Zbirke matičnih knjiga, Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).


MLIKOTA

332

Poimenični popis osoba iz roda Mlikota od 1659. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Mlikota sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Ne postoje pisani podatci (ni turski ni mletački) o stanovništvu Mlikota u 16. stoljeću. Postoje samo podatci iz predaje ili neposredni više pretpostavljeni podatci na temelju kasnijih bilješki iz 17. stoljeća. Podatci o stanovništvu iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi dostupni arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominjali nositelji prezimena Mlikota. Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Mlikota od 18.- 20. st. jer nisu imali potomstva.

0. generacija (u Prološcu - prema predaji)

0.1. Mate Mlikota (rođen oko 1500./1510 godine). 0.2. Ante Mlikota (rođen oko 1500./1510. godine).

- Prema predaji braća Mate i Ante (s obiteljima) doselili su iz Prološca u Zagvozd u 16. stoljeću. Povijesni izvori ne bilježe Mlikote ovoga doba. Predaju o selidbi u 16. st. možemo prihvatiti s povijesnog gledišta, jer je Imotski pao pod Turke oko 1500. godine i vjerojatno je nakon toga uslijedio zbjeg stanovništva s Imotskoga područja.

I. generacija - rođeni oko 1530./1540. godine.

- Imena I. generacije Mlikota nisu poznata.

II. generacija (u Zagvozdu) - rođeni oko 1560./1570. godine.

II.1. Mate Mlikota II. (r. oko. 1561.*).557 II.2.-n. „N“ brat/braća i stričevići Matini

- Imena ostalih Mlikota osim Mate iz II. generacije nisu poznata.

III. generacija - rođeni oko 1590./1620. godine.

- Imena III. generacije Mlikota nisu poznata.

IV. generacija - rođeni oko 1630./1640. godine. 556 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

557 Mate Mlikota je prvi kojeg od Mlikota povijest spominje. Godine 1659. Mate ima 98. godina: (Izvor: Ante UJEVIĆ, Imotska Krajina, Split 1954. str. 11. i 12.)


MLIKOTA

333

IV.1. Mate Mlikota III. (Mattio Migligotich), rođ. oko 1630. god., - Unuk je Mate Mlikote II., „glava“ obitelji Mlikota 1686. godine.

IV.2.- „N“, brat/braća Matina, nepoznato.

- Imena ostalih Mlikota IV. generacije nisu poznata. V. generacija - rođeni oko 1660./1680. godine.

- Imena Mlikota V. generacije nisu poznata.

VI. - XII. generacija

1. GRANA MATINA

1. Mate Mlikotić IV. (rođ. oko 1690./1700.).558 1.0. „N“ žena Matina, nepoznato.

1. GRANA MATINA - 1.1. Ogranak Šimunov

1.1. Šimun Mlikota, sin (?) Matin (rođ. oko 1720./1730.). 1.1.0. Kata, žena Šimunova, rođena Čagalj. 1.1.0. Mara,2. žena Šimunova (u. 1831.), rođena Baban

1.1.1. Luka Mlikota, sin Šimunov (1761.*-1839.). 1.1.1.0. Vida, žena Lukina (1775.* -1852.), kći Mate Pruže.

1.1.1.2. Mate, sin Lukin (1796.*-1821.), umro momkom.

1.1.1.3. Andrija, sin Lukin (r.1803.*). 1.1.1.3.0. Jakovica, žena Andrijina (r. 1801.*), kći Grge Sulića, vj.

1824. godine.

1.1.1.3.1. Mate, sin Andrijin (r. 1828.). ‡ 1.1.1.3.2. Marko, sin Andrijin (r. 1832.). ‡ 1.1.1.3.2. Toma, sin Andrijin (r. 1834.). ‡

- Matija, kći Andrijina (r./u. 1824.). † - Manda, kći Andrijina (r. 1825.). - Ivanica, kći Andrijina (r. 1838.). - Kata, kći Andrijina (r. 1842.).

Andrijina grana se gasi. Njegova obitelj je izumrla ili su odselili iz Zagvozda.

1.1.1.4. Jozip, sin Lukin (1805.*-1867.), neoženjen.

1.1.1.4. Jakov, sin Lukin (1806.*-1884.). neoženjen. 558 Mate Mlikota („glava obitelji“) spominje se 1726. godine kod mletačke podjele zemlje (DAZD-5, kutija 39, list 77v) i 1733. godine u popisu obitelji Zagvozda (NAS, M-67, list 313v). Uspoređujući broj osoba iz dva popisa može se zaključiti, da je Mate bio mlad čovjek (rođen oko 1690./1670.), jer se u obitelji rodilo četvero djece u razdoblju od 7 godina, od 1726.-1733. godine.


MLIKOTA

334

1.1.1.5. Petar, sin Lukin (1810. -1888.). 1.1.1.5.0. Ivanica, žena Petrova (1821.-1883.), kći Luke Rake

(vj.1850.).

1.1.1.4.1. Mate, sin Petrov (r. 1850.), umro djetetom. 1.1.1.4.2. Mate, sin Petrov (r. 1851.). ‡

- Tomica, kći Petrova (1852.-1854.), umrla djetetom. - Jurka, kći Petrova (r.1854.-1877.), umrla djevojkom. - Mara, kći Petrova (1855.-1856.), umrla djetetom. - Mara, kći Petrova (r. 1857.), udana za Cvitana Mlikotu. - Ivanica, kći Petrova (1858.-1860.), umrla djetetom. - Joza, kći Petrova (r.1860.), udana za Petra Mucića. - Antica, kći Petrova (r. 1862.), udana za Juru Raku. - Anđelija, kći Petrova (1869.-1954.*), udana za Ivana Mlikotu.

Petrova grana se gasi.

1.1.1.6. Stipan, sin Lukin (1816.*-1889.). 1.1.1.6.0. Ana, žena Stipanova (r. 1832.*), kći Ivana Mušure

(vj. 1853.). - Matija, kći Stipanova (r.1858.), udana za Andriju Raku. - Marija, kći Stipanova (r.1866.) - Antica, kći Stipanova (1862.-1936.), udana za Jakova Mlikotu. - Manda, kći Stipanova (r. 1868.), udana za Antu Čaglja. - Iva, kći Stipanova (r. 1871.), udana za Marka Mlikotu.

Stipanova grana se gasi, nema muških potomaka.

- Ivanica, kći Lukina (1790*-1868.), udana za Nikolu Buljubašića. - Šima, kći Lukina (1802.*-1880.), udana za Martina Buljubašića. - Jakovica, kći Lukina (1804.). - Matija, kći Lukina (1805.*-1882.), udana za Ivana Gaću Jozipova. - Pavica, kći Lukina (r. 1813.), udana za Jakova Raku.

1.1.2. Anton, sin Šimunov (1757.*-1835.), neoženjen. 1. GRANA MATINA - 1.2. Ogranak Stipanov

1.2. Stipan Mlikota, sin Matin (1730.*-1825.). 1.2.0. Mara, žena Stipanova (r. 1738.*), kći Martina Margetića.

1.2.1. Marko, sin Stipanov (1771.*-1852.). 1.2.1.0. Manda, žena Markova (1786.*-1853.), kći Jakova Tomičića

(vjenčani 1802.). 1.2.1.1. Stipan, sin Markov (1805.-1887.).


MLIKOTA

335

1.2.1.1.0. Cvita, žena Stipanova (1813.-1878.), kći Antona Rake, vj. 1838. godine.

1.2.1.1.1. Jure, sin Stipanov (r. 1839.). ‡ 1.2.1.1.2. Jozip, sin Stipanov (r. 1841.). ‡ 1.2.1.1.3. Jakov, sin Stipanov (1846.-1874.*), umro momkom.

1.2.1.1.4. Marko, sin Stipanov (1860.-1843.*). ╢ 1.2.1.1.4.0. Joza, žena Markova (1858.-1918.), kći Ante

Sulića (vj. 1883.). 1.2.1.1.4.0. Joza, 2. žena Markova (r. 1888), kći Luke

Alagića (vj. 1918.).

- Lucija, kći Stipanova (1844.-1852.) - Mare, kći Stipanova (r./u. 1851.) † - Jurka, kći Stipanova (r. 1854.), udana za Juru Bartulovića. - Mare, kći Stipanova (r. 1857.), udana za Matu Sulića.

1.2.1.2. Marko, sin Markov (1818.*-1899.). 1.2.1.2.0. Ivanica, žena Markova (1818.-1885.), kći Ivana Mušure

(vj. 1843. godine).

1.2.1.2.1. Cvitan, sin Markov (1846.*-1887.). 1.2.1.2.1.0. Mara, žena Cvitanova r. (1857.-1918.), kći Petra

Mlikote (vj. 1879.)

1.2.1.2.1.1. Mijo, sin Cvitanov (1880.-1918.). 1.-.1.0. Joza, žena Mijna (1890.-1931.*), kći Ante

Tomičića (vj.1908.).

1.-.1.1. Cvitan, sin Mijin (1911.-1918.). † 1.-.1.2. Marijan, sin Mijin (1912.-1913.). †

1.-1.3. Toma, sin Mijin (r. 1913.). ─ 1.-1.3.0. Ana , žena Tomina (r. 1914.), kći

Ante Mlikote.

1.-.1.4. Ante, sin Mijin (r. 1915.), neoženjen. 1.-.1.5. Ivan, sin Mijin (r. 1916.). †

- Tomica, kći Mijna (1909.-1911.). †

1.2.1.2.1.2. Mate, sin Cvitanov (1882.-1943.*). 1.-.2.0. Mara, žena Matina (1886.-1955.*), kći

Ivana Varkaša (vj.1911.).

Sinovi i kćeri Matine: Stipan (r. 1914.), Ivan (r.1917. †), Matija (1912.), Milica, Marica, Kata i Anka.

- Iva, kći Cvitanova (r. 1883.), udana za Stipana Tomičića. - Ana, kći Cvitanova (r. 1885.), udana za Antu Mlikotu. - Mara, kći Cvitanova (1887.-1894.), umr. djetetom.


MLIKOTA

336

1.2.1.2.2. Ivan, sin Markov (r./u. 1852.). †

1.2.1.2.3. Jure, sin Markov (r. 1857.). ╢ 1.2.1.2.3.0. Matija, žena Jurina (1866.-1891.), kći Ivana

Katušića (vj.1887.). - Tomica, kći Jurina (1888.-1891.), umrla djetetom.

1.2.1.2.4. Ivan, sin Markov (1863.-1923.*) 1.2.1.2.4.0. Anđelija, žena Ivanova (r. 1869.-1954.*), kći

Petra Mlikote (vj. 1891.).

1.2.1.2.4.1. Bariša, sin Ivanov (r. 1892.). ─ 1.-1.0. Manda, žena Barišina (r. 1886.), kći

Tome Piplice (vj. 1915.).

1.2.1.2.4.2. Marko-Metod, sin Ivanov (1894.-1917.).559 1.2.1.2.4.3. Andrija, sin Ivanov (1898.-1915.). † 1.2.1.2.4.4. Mate, sin Ivanov (r./u. 1906.). † 1.2.1.2.4.5. Ante, sin Ivanov (r. 1907.). †

1.2.1.2.4.6. Ivan, sin Ivanov (r. 1910.). ─ 1.-.6.0. Matija, žena Ivanova (r. 1909.), kći

Ante Mlikote. - Mara, kći Ivanova (r. 1896.), udana za Ivana Piplicu. - Iva, kći Ivanova (1902.-1912.), †

- Matija, kći Markova (r.1854.), udana za Ivana Raku. - Jurka, kći Markova (1857.-1912.), - Mara, kći Markova (r. 1860.), uzana za Jozu Mlikotu.

1.2.1.3. Toma, sin Markov (1825.-1906.).

1.2.1.3.0. Iva, žena Tomina (1835.-1917.), kći Mate Čaglja iz M. Doca, vj. 1858.

1.2.1.3.1. Ivan, sin Tomin (r. 1859.-1932.*). 1.2.1.3.1.0. Matija, žena Ivanova (r.1864.), kći Petra Čaglja

(vj.1887.).

1.2.1.3.1.1. Mijo, sin Ivanov (1888.-1891.). †

- Iva, kći Ivanova (r. 1890.), udana za Marka Vranjića, udana ud. za Luku-Antu Čaglja.

- Anka-Danica, kći Ivanova (r. 1894.). - Jurka, kći Ivanova (1893.-1915.). - Mara, kći Ivanova (r./u. 1896.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1900.). - Antica, kći Ivanova (1903.-1919.). †

559 Umro u bolnici u Mostaru, vojnik.


MLIKOTA

337

- Milica, kći Ivanova (1906.-1917). †

1.2.1.3.1.0. Kata, 2. žena Ivanova (r.1878.), kći Tome Šućura.

1.2.1.3.2. Mate, sin Tomin (1863.-1918.). 1.2.1.3.2.0. Joza, žena Matina (1869.-1907.), kći Ivana

Puljka (vj. 1894. u M. Docu).

1.2.1.3.2.1. Jure, sin Matin i Joze Puljak (1899.-1900.). †

1.2.1.3.2.2. Jure, sin Matin i Joze Puljak (1906.). ─ 1.-2.0. Janja, žena Jurina (r. 1910.), kći Ivana

Gudelja iz Krstatica.

- Mara, kći Matina (r. 1895.). ⧖ - Anica, kći Matina (r. 1897.). ►► - Ivka, kći Matina (r. 1901.). ►► - Kata, kći Matina (r. 1904.). ⧖

1.2.1.3.3. Stipan, sin Tomin (1866.-1937.), neoženjen.

1.2.1.3.4. Jure, sin Tomin (r. 1873.). 1.2.1.3.4.0. Mara, žena Jurina (r. 1879.), kći Mije Stanića

(vj. 1901.). 1.2.1.3.4.1. Frane, sin Jurin (r. 1909.). ►► Arg. 1.2.1.3.4.2. Ante, sin Jurin (r. 1912.), neoženjen. 1.2.1.3.4.3. Toma, sin Jurin. ─ 1.2.1.3.4.4. Bariša, sin Jurin. ─ Kćeri Jurine: Iva (r. 1904. †), Iva (r. 1907.) i Matija (r.

1914).

1.2.1.3.5. Marko, sin Tomin (r. 1876.). 1.2.1.3.6. Luka, sin Tomin (1878.-1917.), umro u vojnoj bolnici u

Usori. 1.2.1.3.7. Martin, sin Tomin (1881.-1888.), umro djetetom.

- Ivanica, kći Tomina (r./u. 1871.). †

- Matija, kći Markova (r. 1812.*), udana za Tomu Sovulja. - Šima, kći Markova (1822.-1859.), neudana. - Jurka, kći Markova (r. 1824.*), udana za Antu Raku.

1.2.2. Ivan, sin Stipanov (r. 1777.*-1823.), neoženjen.

1.2.3. Mijo, sin Stipanov (r. 1784.*), krizman 1792. godine. 1.2.3.0. Ivanica, žena Mijina (1795.*-1851.), kći Ivana Lončara (vj.1813.).

1.2.3.1. Marijan, sin Mijin (1826.-1892.). 1.2.3.1.0. Ivanica, žena Marijanova (1832.-1902.), kći Martina

Buljubašića ( vj. 1856. godine).

1.2.3.1.1. Anton, sin Marijanov (1872.-1873.), umro djetetom.


MLIKOTA

338

1.2.3.1.2. Mate, sin Marijanov (1857.-1858.), umro djetetom.

1.2.3.1.2. Jozip, sin Marijanov (r. 1859.). 1.2.5.1.3.0. Jurka, žena Jozipova (1857.-1891.), kći Ivana

Mlikote (vj. 1885.). - Iva, kći Jozipova (r./u. 1888.). †

1.2.3.1.3.0. Mara, 2. žena Jozipova (1866.-1907.), kći Ivana Kurtovića (vj. 1894.).

1.2.3.1.3.1. Toma, sin Josipov (1900.-1918.).

- Matija, kći Josipova i Mare Kurtović (r. 1897.). ⧖ - Iva, kći Josipova i Mare Kurtović (r. 1904.). ⧖

1.2.3.1.3. Marko, sin Marijanov (r. 1864.). ‡

1.2.3.1.4. Mate, sin Marijanov (1869.-1960.*). 1.2.3.1.4.0. Matija, žena Matina (1868.-1919.), kći Tome

Piplice (vj. 1892.).

1.2.3.1.4.1. Ante, sin Matin (r. 1897.-1964.*). ─ 1.-.1.0. Joza, žena Antina (1897.-1928.*), kći

Luke Buljubašića (vj. 1921.). ╢ 1.-.1.0. Mara, 2. žena Antina (r. 1902.), kći

Ivana Drlje (vj. 1928). ─

1.2.3.1.4.2. Martin, sin Matin (1900.-1901.). †

1.2.3.1.4.3. Stipan, sin Matin (r. 1910.) ─ 1.-.3.0. Milica, žena Stipanova, kći Marka

Mlikote.

- Mara, kći Matina (1903.- 1904.). † - Mara, kći Matina (r. 1905.), udana za Matu Kurtovića. - Milica, kći Matina (1908.- 1909.). †

1.2.3.1.5. Ante, sin Marijanov (r./u.1874.). † 1.2.3.1.6. Ivan, sin Marijanov (1874.-1877.), umro djetetom. 1.2.3.1.7. Ante, sin Marijanov (1879.-1880.), umro djetetom.

- Iva, kći Marijanova (r.1861.). - Jerka, kći Marijanova (r.1862.), udana za Grgu Buljubašića. - Matija, kći Marijanova (1866.*-1874.), umrla djetetom.

1.2.3.2. Šimun, sin Mijin (1826.*-1837), umro djetetom.

1.2.3.3. Petar, sin Mijin (1831.-1884.). 1.2.5.3.0. Jakovica, žena Petrova (1839.-1885.), kći Marka

Buljubašića, (vj. 1864.).


MLIKOTA

339

1.2.5.3.1. Mate, sin Petrov (r. 1867.). 1.2.5.3.1.0. Tomica, žena Matina (1869.-1896.), kći Jozipa


1.2.5.3.1.1. Mijo, sin Matin i Tomičin (r. 1894.). †

- Matija. kći Matina i Tomičina (r./u. 1893.). †

1.2.5.3.1.0. Mara, 2. žena Matina (1869.-1898.), kći Marijana Milića (vj. 1897.).

1.2.5.3.1.0. Manda, 3. žena Matina (r.1874.), kći Ivana Pilja iz Župe (vj. 1898.).

1.2.5.3.1.2. Mijo, sin Matin i Mandin (r. 1901.). ─ 1.-.2.0. Iva, žena Mijina (1897.-1932.), kći

Josipa Mlikote. ─ 1.-.2.0. Lucija, 2. žena Mijina (r. 1897.), kći Ivana

Lapende iz Poljica. ─

1.2.5.3.1.3. Ivan, sin Matin (1908.-1909.). † 1.2.5.3.1.4. Ivan, sin Matin (1916.-1917.). †

- Ana, kći Matina (r. 1899.). ►► Konjic - Mara, kći Matina (1904.-1906.). † - Iva, kći Matina (r. 1906.), udana za Antu Mušuru. - Mara, kći Matina (r. 1910.). ⧖ - Matija, kći Matina (r. 1913.). ►► Konjic

1.2.5.3.2. Mijo, sin Petrov (1869.-1870.), umro djetetom.

1.2.5.3.3. Marijan, sin Petrov (r./u. 1872.). †

1.2.5.3.4. Ivan, sin Petrov (r. 1883.). ►► Amerika

- Kata, kći Petrova (r. 1865.), udana za Petra Kurtovića. - Iva, kći Petrova (r. 1873.), udana za Cvitana Kurtovića.. - Antica, kći Petrova (r. 1877.), udana za Antu Zingoru iz Splita. - Tomica, kći Petrova (1879.-1880.).

- Manda, kći Mijina (rođ. 1820.), udana za Ivana Gaću. - Šime, kći Mijina (rođ. 1836.).

1.2.4. Ivan, sin Stipanov (r. 1786.*).

- u stanju duša 1806. upisan je Ivan, što je pogrešan upis. Upisana su dva brata Ivana što sigurno ukazuje na pogrešku, vjerojatno je umjesto Ivana trebao biti upisan Jozip ili Grgur kojih u popisu 1806. nema.

1.2.5. Jozip, sin Stipanov, krizman 1786. god., ostalo nepoznato ‡

1.2.6. Grgur, sin Stipanov, krizman 1786. god., ostalo nepoznato ‡

- Manda, kći Stipanova (r. 1790.*).


MLIKOTA

340

1. GRANA MATINA - 1.3. Ogranak Jozipov

1.3. Jozip, sin Matin (rođ. oko 1740.).

- Kum je na krizmi 1779. godine. Nema podataka da je Jozip imao obitelj i potomstvo, ostalo nepoznato.

2. GRANA GRGUROVA

2. Grgur Mlikota, brat (?) Matin (rođ. oko 1710.). 2.0. Manda, žena Grgina (?), rođena Kurtović, ostalo nepoznato.

2. GRANA GRGUROVA - 2.1. Ogranak Andrijin

2.1. Andrija Mlikota, sin Grgurov (1740.*/1743.-1820.). 2.1.0. Jurka, žena Andrijina (1753.*- 1821.), kći Andrije Drljića. (D)

2.1.1. Jakov, sin Andrijin (1773.*-1857.). 2.1.1.0. Ivanica, žena Jakovljeva (1778.*-1869.), kći Jozipa Lovrinčevića,


2.1.1.1. Mijo, sin Jakovljev (1812.*-1885.). 2.1.1.1.0. Matija, žena Mijina (rođ. 1821.), kći Marka Mušure, vj.

1850. godine.

2.1.1.1.1. Toma, sin Mijin (r./u.1853.), umro djetetom.

2.1.1.1.2. Mijo, sin Mijin (1859.-1943.*). 2.1.1.1.2.0. Antica, žena Mijina (1862.-1892.), kći Ivana

Gaće (vj. 1883.)

2.1.1.1.2.1. Ivan, sin Mijin (r. 1885.). ►► Amerika

2.1.1.1.2.2. Ante, sin Mijin ( 1891.-1964.). 2.-.2.0. Ana, žena Antina (1885.-1953.), kći

Cvitana Mlikote (vj. 1910.).

2.-.2.1. Mijo, sin Antin (1913.-1988.). ─ 2.-.2.1.0. Mara, žena Mijina (r. 1919.),

kći Marka Mlikote.

Kćeri Antine: Mara (1911.), Iva (r. 1914. †), Kata, Milica, Antica, Ana i Ivka.

- Mara, kći Mijina (1888.-1905), umrla djevojkom.

2.1.1.1.2.0. Pera, 2.žena Mijina (1858.-1936.), kći Jure Radića (vj. 1893.).

2.1.1.1.3. Petar, sin Mijin (1863.-1900.), neoženjen.

- Ivanica, kći Mijna (r. 1852.), udana za Juru Raku. - Mare, kći Mijna (r. 1856.), udana za Luku Svagušu. - Antica, kći Mijna (r. 1857.), udana za Antu Stapića.


MLIKOTA

341

2.1.1.2. Anton, sin Jakovljev (1821.-1889.), umro i pokopan u K. Lukšiću.

2.1.1.3. Jerolim, sin Jakovljev (r. 1824.). ‡

2.1.1.4. Mate, sin Jakovljev (1824.-1898.). 2.1.1.4.0. Lucija, žena Matina (1826.*-1893.), kći Jure Rake

(vj.1856.).

2.1.1.4.1. Jakov, sin Matin (1857.-1840.*). 2.1.1.4.1.0. Antica, žena Jakovljeva (r. 1862.), kći Stipana


2.1.1.4.1.1. Mate, sin Jakovljev (1883.1913.). ►► Amerika

2.1.1.4.1.2. Mijo, sin Jakovljev (r./u. 1886.). † 2.1.1.4.1.3. Ivan, sin Jakovljev (1887.- 1888.). †

2.1.1.4.1.4. Martin, sin Jakovljev i Antice (r. 1895.). ─ 2.-.4.0. Matija, žena Martinova (r. 1898.), kći

Josipa Rake. ─ Sinovi Martinovi: Jakov i Ivan. Kćeri Martinove: Mara i Iva.

2.-.4.0. Luca, 2. žena Martinova (r. 1898.), kći Marka Lizatovića.

Kći Martinova i Lucina: Matija.

2.1.1.4.1.4. Ivan, sin Jakovljev (r./u. 1907.). †

2.1.1.4.1.4. Ivan, sin Jakovljev (r. 1908.). ⧖

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1889.), udana za Ivana

Svagušu.

- Ruža, kći Jakovljeva (r. 1893.), udana za Antu Šuvara

- Mara, kći Jakovljeva (r. 1898.), udana za Nikolu Raku.

- Iva, kći Jakovljeva (r. 1901.), udana za Matu

Buljubašića.

- Milica, kći Jakovljeva (r. 1904.), udana za Marka

Pintara iz Maribora.

2.1.1.4.2. Jozip, sin Matin ( 1859.-1933). 2.1.1.4.2.0. Mara, žena Jozina (1862.-1918.), kći Marka

Mlikote (vj. 1886.). 2.1.1.4.2.1. Mijo, sin Josipov (1887.-1892.). † 2.1.1.4.2.2. Mijo, sin Josipov (1892.-1895.). † 2.1.1.4.2.3. Mijo, sin Josipov (1895.-1896.). † 2.1.1.4.2.4. Mate, sin Josipov (r. 1896.). ⧖

2.1.1.4.2.4. Andrija, sin Josipov (1901.-1932.). ─ 2.-.4.0. Kata, žena Andrijina (r. 1899.), kći Ivana

Gaće.


MLIKOTA

342

- Ivka, kći Jozipova (r. 1897.). ⧖

2.1.1.4.3. Ivan, sin Matin (1869.-1875.), umro djetetom. 2.1.1.4.4. Bariša, sin Matin (1872.-1876.), umro djetetom. -Matija, kći Matina (r. 1862.), udana za Juru Stapića.

- Jakovica, kći Jakovljeva (rođ. 1810.), udana za Šimuna Raku. - Marija, kći Jakovljeva ( 1817.*-1883.), udana za Ivana Alagića. - Ivanica, kći Jakovljeva (1819.-1859.), udana za Petra Mušuru.

2.1.2. Marko, sin Andrijin (1776.*/1770.*-1856.).

2.1.2.0. Kata, žena Markova (r.1791.*), kći Ivana Mustapića iz Medova Doca vjenčani 1812. godine.

2.1.2.1. Ivan, sin Markov (rođ. 1817.). 2.1.2.1.0. Ana, žena Ivanova (1817.*-1894.), kći Tome Buljubašića,


2.1.2.1.1. Jozip, sin Ivanov (1850.-1854.), umro djetetom.

2.1.2.1.2. Stipan, sin Ivanov (1850.-1911.). 2.1.2.1.2.0. Mare, žena Stipanova (1852.- 1936.), kći Ante


2.1.2.1.2.1. Ivan, sin Stipanov (1881.-1903).

2.1.2.1.2.2. Ante, sin Stipanov (r. 1885.). ►► Amerika

2.1.2.1.2.3. Jozo, sin Stipanov (r. 1888.). ─ 2..3.0. Filipa, žena Jozina (1889.), kći Ivana

Gaće (vj. 1912.). Sinovi Stipanovi: Ivan (r. 1914, †), Stipan,

Ivan, Mate i Josip, Kćeri Stipanove: Mara (r. 1913, †), Mara.

2.1.2.1.2.4. Mate, sin Stipanov (1891.-1892.). †

2.1.2.1.2.5. Mate, sin Stipanov (r. 1894.). ►► Am. /Arg.

- Ivanica, kći Stipanova (r. 1877.), udana za Matu Mušuru - Matija, kći Stipanova (r. 1879.), udana za Cvitana

Buljubašića. - Mara, kći Stipanova (r. 1884.), udana za Ivana Lišnjića. - Ana, kći Stipanova (r. 1897.), udana za Stipana

Buljubašića.

2.1.2.1.3. Marko, sin Ivanov (1859.-1927.*). 2.1.2.1.3.0. Iva, žena Markova (r. 1871.), kći Stipana

Mlikote (vj. 1890.). 2.1.2.1.3.1. Ante, sin Markov i Ivin (r. 1897.). ─

2.-.1.0. Iva, žena Antina (r. 1892.), kći Josipa Piplice (vj.1918.).


MLIKOTA

343

Sinovi Antini: Ivan, Marko. Kćeri Antine: Mara, Matija, Iva, Milica i

Nediljka.

2.1.2.1.3.2. Ivan, sin Markov i Ivin (1901.-1903.). †

- Tomica, kći Markova (1891.-1892.), umrla djetetom. - Tomica, kći Markova (r./u. 1905.). † - Iva, kći Markova (r. 1907.). - Matija, kći Markova (1911.-1914.). †

- Matija, kći Ivanova (r. 1852.), udana za Barišu Svagušu. - Joza, kći Ivanova (r. 1854.). - Jurka, kći Ivanova (r. 1857.), udana za Jozu Mlikotu.

2.1.2.2. Grgo, sin Markov (r./u. 1826.). †

- Matija, kći Markova (r. 1820.), udana za Ivana Mušuru. - Cvita, kći Markova (1822*.-1889.), udana za Matu Pirića. - Jurka, kći Markova (1829.-1880.), udana za Tomu Mušuru - Ivanica, kći Markova (1833.-1884.), udana za Marijana Buljubašića.

2.1.3. Petar, sin Andrijin (r. 1790.*).

2.1.3.0. Jela, žena Petrova (r. 1799.*), kći Petra Rake (vjenčani 1825.).

2.1.3.1. Luka, sin Petrov (r./u.1827.). † 2.1.3.2. Andrija, sin Petrov (1829.-1917.).

2.1.3.3. Mate, sin Petrov (1833.-1917.). 2.1.3.3.0. Ivanica, žena Matina (r.1839.), kći Tome Sulića (vj. 1864.)

2.1.3.3.1. Ante, sin Matin (1871.-1872.), umro djetetom.

2.1.3.3.2. Ante, sin Matin (1875.1946.*). 2.1.3.3.2.0. Joza, žena Antina (1877.-1942.), kći Ivana


2.1.3.3.2.1. Mate-Zvonimir, sin Antin (r. 1902.). ─ 2.-.1.0. Mara, žena Matina (1904.), kći Petra

Bartulovića.

2.1.3.3.2.2. Ivan, sin Antin (r. 1904.). ─ 2.-.1.0. Franka, žena Ivanova (1903.), kći Stipe

Ivaniševića.

2.1.3.3.2.3. Marko, sin Antin (r. 1906.). ►► Amerika

2.1.3.3.2.4. Andrija, sin Antin (r.1910.). ►► Amerika

- Mara, kći Antina (r. 1900.), udana za Filipa Hrvatina, udana udovicom za Miju Gaću.

- Kata, kći Antina (r.1907.), udana za Stipana Puljka iz Dobr.

- Matija, kći Antina (r. 1909.), udana za Ivana Mlikotu.


MLIKOTA

344

- Jurka, kći Antina (r./u. 1912.). † - Ana, kći Antina (r.1914.), udana za Tomu Mlikotu.


2.1.3.3.4. Jozo, sin Matin (r. 1881.). ─ 2.1.3.3.4.0. Iva, žena Jozina (1892.-1934.), kći Tome


Sinovi Josipovi: Ivan (r. 1912.), Ante. Kćeri Josipove: Mara, Kata, Milica i Nediljka-Kata.

- Manda, kći Matina (r. 1865.), udana za Petra Kristića. - Ana, kći Matina (r. 1869.), udana za Marijana Bartulovića. - Marija, kći Matina (1872.-1888.), umrla djetetom.

2.1.4. Grgo, sin Andrijin (1790.*). krizman 1792. godine.

- Ana, kći Andrijina i Jurkina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

2. GRANA GRGUROVA - 2.2. Ogranak Antin

2.2. Anton Mlikota, sin (?) Grgurov (rođ. oko 1740.). 2.2.0. Kata, žena Antonova, ostalo nepoznato.

2.2.1. Stipan, sin Antonov, kriz. 1779. god. 2.2.1. Marko, sin Antonov, kriz. 1779. god.

- Jurka, kći Antonova i Katina, udana za Andriju Pružu Antonova. - Jakovica, kći Antonova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Šima, kći Antonova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Tadijana, kći Antonova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Vida, kći Antonova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Antonova grana se ugasila. Njegova obitelj je izumrla ili su odselili iz Zagvozda.

_________

- Ivanica, kći Grgina (r.1743.*), udata za Antona Kurtovića. - Ana, kći Grgina (r. 1744.*-1829.), udata za Antona Sušića.

- Jelina, kći Grgina (r. 1746.), udata za Petra Čelana Kurtovića.


MUCIĆ

345

21. MUCIĆ Prvi pisani tragovi o prezimenu Mucić u Zagvozdu potječu iz druge polovine i

kraja 18. stoljeća. Među podatcima o svećenicima stare makarske biskupije nalazimo bilješku iz 1770. godine o zagvoškom svećeniku Josipu Piplici Muciću (Joseph Piplizza Mucich).560 U makarskom ljetopisu 1773. godine nalazimo podatke o hajducima, braći Grgi i Luki Muciću.561 Prezime Mucić nalazimo u pismu Ante Mucića upućenom makarskom biskupu Fabijanu Blaškoviću iz 1778. godine.562 Kasnije se Mucići ponovo spominju 1786. godine u popisu krizmanika župe Zagvozd.563

Mucića nema na popisu zagvoškoga stanovništva 1686. godine, nema ih na popisu posjednika kojima je dodijeljena zemlja 1726. godine, kao ni na popisu obitelji Zagvozda iz 1733. godine.564

Prema popisu obitelji i duša župe Zagvozd 1806. godine u zaselku Mucića popisane su dvije obitelji: Mate Piplice pok. Stipana i Ivana Mucića pok Jure.565 Obitelj Mate Piplice p. Stipana od 10 osoba navedena je s poimeničnim popisom svih osoba i njihovom dobi. Kasnije će te iste osobe u Maticama umrlih i vjenčanih biti upisane s prezimenom Mucić.566

Prema predaji na koju se poziva Vrčić, Mucići su iz Čitluka doselili u Imotsku Krajinu, najprije u Prološko Blato, odatle su otišli na Golo Brdo (Dobrinče), pa tek onda u Zagvozd.567 Među predajom spominje se dolazak iz Ljubuškog o čemu nema nikakvih sačuvanih povijesnih dokumenata. U predaji Mucića spominju se pojedinosti o mletačkoj o podjeli zemlje1726. godine, ali tada prezime Mucić nije zabilježeno.568

Kako povijesni dokumenti bilježi Muciće u Zagvozdu tek krajem 18. stoljeća, postavlja se pitanje jesu li Mucići toga doba doselili u Zagvozd ili se dolazak u Zagvozd

560 NAS, M-99, fol. 28v.

561 Gašpar Bujas, Makarski ljetopis od god 1773. do 1794. godine, JAZU Starine, knjiga 47, Zagreb 1957., str. 289. i 290.

562 NAS, M-1, fol. 115r i 115v. Pismo Ante Mucića nosi nadnevak 5. ilišnaka (srpnja) 1778. godine. Pismo je pisao netko od svećenika, nije pisano vlastitom rukom.

563 NAS, M-110, Vizitacije makarskih biskupa, Popis krizmanika 1786. god. list 105v. Na popisu krizmanika nalazi se Anđa Mucić kao krizmana kuma Jele Drljić.

564 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, listovi 1-126 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20. jenara (siječnja) 1733., listovi 313r-314r.

565 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., listovi 3r i 3v.

566 DAZD-378, Mat. knj. umrlih Zagvozd. DAST-179, Mat. knj. umrlih Zagvozd.

567 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.115., Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 295.-296.

568 Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd -župni list, Godina I., broj 1. str. 114.-115.


MUCIĆ

346

dogodio stoljeće prije? Analizirajući povijesne prilike i arhivsku građu s kraja 18. i početkom 19. stoljeća potpuno je sigurno da Mucići nisu doseljenici u Zagvozd toga doba, jer migracija odnosno doseljenja novog stanovništva toga doba u Zagvozdu nije bilo (niti su zabilježeni u povijesnim dokumentima). Mucići, ako su doselili u Zagvozd krajem 18. stoljeća mogli su doseliti samo na ženinstvo - što ovdje nije slučaj, jer je sva zagvoška zemlja od mletačke uprave raspodijeljena postojećim stanovnicima. Nove preraspodjele i novih doseljenike nije bilo. Ako se držimo predaje onda su Mucići doselili u Zagvozd početkom 17. stoljeća( ili prije) i imali su drugo prezime.

Temeljem svih raspoloživih dokumenata utvrđeno je; da je staro prezime Mucića Piplica, odnosno Pipličić. Krajem 18. (i početkom 19. stoljeća) koristili su i druge oblike prezimena: Pipličić-Petrović i Petrović.569

Da su Mucići potomci starih Piplica ukazuje nam mletački katastar iz 1726. godine. Na području današnjih Mucića nalaze se dvije kuće: kuća Luke i Andrije Piplice.570 Drugih kuća i drugih stanovnika na području današnjega zaseoka katastar ne bilježi, odnosno 1726. godine nema u Zagvozdu Mucića.571 U Zagvozdu su te godine žive 3 obitelji Piplica, od kojih su potomci Andrije Piplice (što povijesni dokumenti iz kasnijeg razdoblja potvrđuju), pretci današnjih Mucića. II. / 23. PIPLICA

Dokumenti stare Makarske biskupije, od kojih su najznačajnije vizitacije makarskih biskupa iz 1779., 1786., 1792. i 1798. godine donose nam značajne podatke o stanovništvu Zagvozda s kraja 18. stoljeća s podatcima o krizmanicima, a ti dokumenti također potvrđuju da su Mucići starinom bili Piplice. Tako u popisima krizmanika župe

569 Mucići i Piplice koristili su i prezime Petrović, kao potomci Petra Piplice, što je bio nadimak jedne grane Piplica. Piplice su od 17. stoljeća (sve do danas) na Dobrinčima imali posjede i staje, tek nekoliko desetljeća kasnije će iz Zagvozda doseliti na Dobrinče. Mletački katastar 1726. godine bilježi stare napuštene kuće zidine/ruševine (murache, Piplicichia zidine) na Dobrinčima. Uspoređujući predaju, te stare kuće su zasigurno pripadale Piplicama (Mucićima) koje su uslijed turskih opasnosti napustili Dobrinče i preselili se u Zagvozd u drugoj polovici 17. stoljeća, što bi odgovarao priči o doseljenju u predaji Mucića. (DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/15,16 i DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., svezak 22 i svezak 38).

570 Obitelji obitelj Luke Piplice ima kuću na čest. zem. 377 (Plati dozi con casa) sto je danas područje zaselka Mucića. Andrija Piplica ima dvije kuće, kuću na čest. zem. 378. Orišac (Orisaz con casa) u današnjem zaselku Mucića, a druga kuća bila je u središtu Zagvozda istočno od crkve Sv. Svetih u Trnavi iznad bunara, kod zidina starog samostana (Turnaua con case, orto e murache… bunari Turnaua).570 Kuća Josipa Piplice je pod Orljačom na čest. zem. 589 (Poduorniza con casa), na mjestu gdje su živjeli stariji stanovnici Braići. DAZD - 39, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., svezak 22. i svezak 38, DAZD - 8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/15,16.

571 Na popisu su obitelji: Jozipa Piplice s 9 osoba (čeljadi), od kojeg su današnje Piplice u Zagvozdu. Luke Piplice s 10 osoba (čeljadi), koji je odselio na Dobrinče gdje danas žive njegovi potomci i obitelji Andrijine Piplice s 11 osoba, a Andrijini potomci su kasnije promijenili prezime u Mucić. DAZD - 39, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 22. i 39.


MUCIĆ

347

Zagvozd možemo izdvojiti imena i prezimena krizmanike i njihovih roditelja iz roda Piplica (Pipličići, Petrovići). U popisu krizmanika iz 1786. godine dio istih osoba (roditelji krizmanika) upisivani su Mucić (Mucich, Muzich), a prije i poslije toga Pipličić i Petrović.572 Upis prezimena u vrijeme župnikovanja svećenika iz roda Piplica, Mucići su zabilježeni s prezimenom Piplica, dok župnik don Bariša Čagljević Muciće bilježi s prezimenom Mucić. To potvrđuje i navedeno pismo Ante Mucića iz 1778. godine koji ulaže prigovor na vjenčanje Mande Piplice i Stipana Piplice-Mucića, iz kojeg je vidljivo da su Mucići i Piplice isto pleme.573

Prema sačuvanim podacima iz starih Matičnih knjiga župe Zagvozd s početka 19. stoljeća (a nalaze se u Državnom arhivu u Zadru i Parica matičnih knjiga koje su dijelom sačuvane u Nadbiskupskom arhivu u Splitu),574 nalazimo različite upise prezimena za iste osobe: Pipličić, Piplica, Petrović-Pipličić, Petrović, Petrović-Mucić i Mucić. Početkom 19. stoljeća ustaljuje se samo oblik prezimena Mucić.575 Mucići su tako odvjetak starijeg prezimenskoga naziva Pipličić-Piplica.

Da su Mucići starinom Piplice potvrđuju nam podatci o zagvoškim svećenicima (svećenicima stare makarske biskupije). Tako u ređenju raznih kandidata za više i niže redove iz god. 1770. među onima koji su 3. VI. 1770. primili službe lektorata i egzorcistata upisan je Josip Piplica - Mucić (Joseph Piplizza Mucich).576 To je (onaj isti) Josip Petrović-Pipličić koji se spominje u mnogim zabilješkama i dokumentima s kraja 18. i početka 19. stoljeća.577 Među njegovim najznačajnijom pisanom ostavštinom je i crtica iz prepiske s makarskim biskupom Fabijanom Blaškovićem.578 Što potvrđuje da se

572 NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, popis krizmanika 1779. god., NAS, M-106, Vizitacije Makarskih biskupa, popis krizmanika 1792. god., NAS, M-110, Vizitacije Makarskih biskupa 1786.god NAS, M-114, Vizitacije Makarskih biskupa, popis krizmanika 1798.god.

573 NAS, M-1, fol 115r i 115v. Ante ulaže prigovor na ženidbu Mande i Stipana jer su rodbina. Manda je kći Jozipa Piplice ispod Orljače, a Stipan je sin Jakova Piplice Mucića.

574 DAZD-378, Zbirka matičnih knjiga, Matična knjiga rođenih 1825.-1830., 1831.-1851., Matična knjiga umrlih 1831.-1842. NAS, Matične knjige župe Zagvozd-parice 1818.-1900.

575 NAS, Matične knjige župe Zagvozd - parice., DAST-179, Zbirka matičnih knjiga, Matična knjiga rođenih 1851.-1875., 1875.-1893., Matična knjiga umrlih 1867.-1890.

576 NAS, M-99, fol. 28v.

577 O don Jozi Petroviću Pipličiću / Muciću ima cijeli niz podataka. On je jedan od najpoznatijih popova glagoljaša, čije su pisma i prepiske s makarskim biskupima već objavljene (S. Kovačić:1989., 234). Uz njegovo se ime pojavljuje nekoliko oblika prezimena: Pipličić, Petrović-Pipličić, Piplica-Mucić. Moguće da je don Jozo bio stric don Luke Mucića/Petrovića.

578 Isto U prepisci s biskupom don Josip Petrović-Pipličić piše: ... „nego ovo govorim: Dviesta godinah ima da od moje kuće nije redovnik pomanjka; i vazda smo bili težaci Isukrstova vinograda“.


MUCIĆ

348

„misničke kuće“ iz plemena Mucića (Piplica, Petrovića) u 18. i 19. stoljeću nastavljaju iz roda starih Piplica (Pipličića, Petrovića) iz 17. stoljeća.579

Među zagvoškim svećenicima spominje se don Luka Mucić.580 U knjizi stanja duša župe Zagvozd iz 1806. godine nalazimo Luku Mucića-đakona sina p. Stipana.581 U popisu krizmanika 1786. godine Luka je upisan kao sin Stipana i Mande Pipličić (Piplica). Isti don Luka (Mucić) je zagvoški kapelan početkom 19. stoljeća (1810.-1815)., a župnik je 1816.-1818. godine, a kasnije opet kapelan. U podacima o svećenicima makarske biskupije navodi se s prezimenom Pipličić, a ne Mucić, dok se sam don Luka potpisivao „don Luka Petrović“ kurat ili kapelan.582 Prezime Petrović je drugi oblik prezimena Piplica (često Pipličić-Petrović).

Mucići (osim što su nosili prezime Piplica, Pipličić-Petrović u 18. stoljeću), u drugoj polovici 19. stoljeća u zagvoškim Maticama upisivani su i Mučić i Mućić, ali se taj oblik gubi krajem stoljeća, ustaljuje se oblik prezimena Mucić (u doba župnikovanja don Petra Kaera).583 U katastarskom upisniku kuća 1876. godine upisani su Musić.584

Mucići kao odvojak grane Piplica, još od vremena turske okupacije i dolaska Mlečana žive na istom lokalitetu kao i danas.

Godine 1846. u Zagvozdu živi 6 obitelji Mucića, a 1876. godine živi 8 obitelji.585 Početkom 20. stoljeća u zaseoku Mucića živi 11 obitelji.586

579 U 17. i 18. stoljeću imamo više Piplica svećenika – popova glagoljaša, koji su svojim djelovanjem mnogo pridonijeli kulturnoj i vjerskoj održivosti Zagvozda. Svećenici iz roda Piplica iz 17. stoljeća zajednički su pretci današnjih zagvoških i dobrinačkih Piplica i zagvoških Mucića. Za svećenike iz roda Piplica u 18. stoljeću možemo reći da su pretci loze Pipličića koja je promijenila prezime u Mucić i nisu iz loze Piplica ispod Orljače (NAS, M-99, list 28v, NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.).

580 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.134., Vrčić navodi: „prema zagvoškom mrtvaru, umro je 18 prosinca., bez oznake godine. Don Luka je najprije bio zagvoški kapelan, kasnije kratko i župnik. Nakon Zagvozda župnik je u Krstaticama Usp: NAS, parice, Matična knjiga umrlih župe Zagvozd za god. 1823. Don Luka je umro 15. prosinca 1823. godine u Slivnu kao župnik, upisan prezimenom Petrović (a prezime Mucić je upisano u zagvoškom mrtvaru).

581 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list 3v.

582 NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd (godina 1818.-1819.).

583 Prezime Mucić župnici don M. Aljinović i don P. Kaer pišu Mučić i Mućić (DAST–179, Zbirka Matičnih knjiga, Matična knjiga rođenih 1851.-1875. i 1875.-1893, Matična knjiga vjenčanih od 1858.- 1892.

584 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.




MUCIĆ

349

U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Mucića (Piplica) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.587



1686. 1

/od 2 Petar Piplica (Pietro Pipliza) 8 Šimun Pipević/Pipličić (Simon Pipeuich) 8

1726. 1

/od 2 Andrija Piplica (Andria Pipliza) 11 Luka Piplica (Luca Pipliza) 10

1733. 1

/od 2 Andrija Piplica 10 Luka Piplica 12

1806. 2 Mate Piplica (p. Stipana) 10 Ivan Mucić (p. Jure) 16

1846.

6

Mucić, Mate p. Stipana - Mucić, Grgo p. Stipana - Mucić, Andrija p. Mate - Mucić, Anton p. Ivana - Mucić, Stipan p. Petra - Mucić, Pava p. Mate

1876.

8

Mucić, Ante p. Ivana - Mucić, Jozo p. Mate - Mucić, Andrija p. Mate - Mucić, Jure p. Grge - Mucić, Marko p. Mate (Mateše) - Mucić, Marijan p. Petra - Mucić, Pave p. Mate (Mateše) - Mucić, Stipan p. Petra -

587 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846.i 1876. godine (DAST-152), Zbirke matičnih knjiga, Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).


MUCIĆ

350

Poimenični popis osoba iz roda Mucića u Zagvozdu od kraja 17. do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Prezime se u razdoblju od sredine 17. do sredine 19. stoljeća često mijenjalo i

različito zapisivalo, tako razvoj prezimena pratimo u oblicima: Piplica, Pipličić, Petrović, Petrović-Pipličić, Piplica-Mucić, Mućić, Mučić i Mucić. 588

Pojedinačni popis Mucića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.589

Pleme Piplica (Pipličića) koje živi u Zagvozdu u 17. stoljeću su stare Piplice/ Pipličići. Početkom 18. stoljeća dijele se na: Piplice (pod Orljačom), Muciće i Piplice na Dobrinčima. Povremeno svi koriste i prezime Petrović.

I. generacija - Stare Piplice (Pipličići), prve polovine 17. stoljeća

I.-n. „N“ - imena osoba i obitelji Piplica koje žive u Zagvozdu prve polovice 17. stoljeća su nepoznata.

II. generacija - Stare Piplice (Pipličići) druge polovice 17. stoljeća

- Piplice prije podjele, pretci su: Piplica, Mucića i Piplica na Dobrinčima.

II.1. Petar Piplica,590 (rođ. oko 1640. godine). II.2. Mate Pipličić (rođeni oko 1640./1650.god.). II.3. Jure Pipličić (rođeni oko 1640./1650.god.).591 II.4. Šimun Pipličić (rođeni oko 1640./1650.god.). Piplice na Dobrinčima

II.5. Marko Pipličić(rođeni oko 1640./1650. god.). Odselio u Podgoru592 II.5. Stipan Pipličić(rođeni oko 1640./1650. god.). II.6. don Mate Pipličić (rođen oko 1650. godine).593

II. n. „N“ ostali, (braća, sestre), nepoznato.

588 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Popisi krizmanika(NAS, M-105, NAS, M-110, NAS, M-114). Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice)

589 Isto

590 Spominje se 1686. godine (DAZD - 1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686 .-1689. god), knjiga I. list 476v.). Po Petru su se Piplice i Mucići prozvali Petrovići.

591 Spominje se u turskom katastarskom popisu Nahije Gorske Župe, sela Zagvozda1701. (BOA, TD. No. 761 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.861).

592 Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje XXIX, Zagreb 1933., str. 134.

593 Pipličić don Mate bio je župnik Zagvozda na prijelazu iz 17. u 18. st. ( NAS, M-99).


MUCIĆ

351

III. generacija - Mucići

III.1. Andrija Piplica (rođ. oko 1670/1680.). III.2. don Jozo Pipličić-stariji594

III. generacija Piplice

III. 1. Jozip Piplica- stariji (rođ. oko 1680.). III. 2. „N“ brat Josipov (rođ. oko 1680. god.), ime nepoznato, otac Jozipa mlađega .

III. generacija Piplice na Dobrinčima

III.1. Luka Piplica (rođ. oko 1670/1680.).

III. generacija Piplice odselile u Neorić

III.1. Marko Pipličić, sin Stipanov (rođ. oko 1670/1680.).595

- Piplice treće generacije: Josip, Andrija i Luka nisu braća nego stričevići.596 Imena ostale braće i sestara nisu poznata. Poznata su imena samo nositelja -„glava“ obitelji.

IV. generacija - Mucići

IV.1. „N“, sin Andrijin (rođ. oko 1700.), nepoznato.

IV.2. Jakov (?) sin Andrijin (rođ. oko 1710.).

IV.3. don Jure Pipličić (rođ. oko 1700.).597

594 NAS, M-67, list 273v (Dvojbu o postojanju dvojica svećenika imena Josip Pipličić, ili se radi o jednoj te istoj osobi otklonio je don Slavko Kovačić, prema evidenciji svećenika stare makarske biskupije.

595 DAZD-1 Spisi generalnog providura A. Moceniga, knjiga IV, listovi 484v. i 485r. Usp. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. I - 110.

596 Da Josip, Andrija i Luka nisu braća nego stričevići pokazuje nam pismo Ante Mucića (Piplice) makarskom biskupu iz 1778. godine (NAS, M-1, fol. 115r i 115v).

597 Pipličić don Jure zaređen je u Trogiru 15. 6. 1726., nije poznato ime njegova oca ( NAS, M-99, NAS, M-67, list 273v).


MUCIĆ

352

V. - XI. generacija

1. GRANA STIPANOVA

1. Stipan Piplica, sin „N“ Piplice, unuk Andrijin (rođ. oko 1730.).598 1.0. Lucija,599 žena Stipanova (r. oko 1740.*-1832.), kći Martina Bartulovića-Maslića.

1. GRANA STIPANOVA - 1.1. Ogranak Matin

1.1. Mate (Mateša) Piplica600 sin Stipanov (r. 1760.*). 1.1.0. Celia (Cecilija) žena Matina (1776.), kći Grge Varkaša-Dedića.

1.1.1. Pava Piplica Mucić,601 sin Matin (1800.*-1890.). 1.1.1.0. Ružica, žena Pavlova (1807.*-1870.), kći Petra Milića (vj.1821.).

1.1.1.1. Jakov, sin Pavlov (r. 1830.). 1.1.1.2. Mate, sin Pavlov (r. 1834.). 1.1.1.3. Stipan, sin Pavlov (1838.-1895.).

1.1.1.4. Mijo, sin Pavlov (1841.-1917.). 1.1.1.4.0. Mande, žena Mijina (1843.-1917.), kći Tome Pruže

(vj. 1868.).

1.1.1.4.1. Ante, sin Mijin (1871.-1838.*). ┤ 1.1.1.4.1.0. Mara, žena Antina (1876.-1965.), kći Ivana

Čaglja (vj. 1902.)

1.1.1.4.2. Mate, sin Mijin (r. 1878.). 1.1.1.4.2.0. Matija, žena Matina (r. 1878.-1945.), kći Jure

Stanića (vj. 1909.). Sinovi Matini: Mijo (r. 1912.), Josip†, Josip. Kćeri Matine: Ana (r. 1910.), Mara.

1.1.1.4.3. Pava, sin Mijin (r. 1881.). 1.1.1.4.3.0. Joza, žena Pavlova (r. 1892.), kći Mate

Svaguše (vj. 1913.). Sinovi Pavlovi: Ante †i Ivan†. - Manda, kći Pavlova (r. 1913.), - Mila, kći Pavlova (r. 1919.), udana za Nikolu Tomičića.

► Tomičići na ženinstvu u Mucića - Mara, kći Pavlova.

598 Ime Stipanovog oca nije poznato.

599 U Matici umrlih Lucija žena Stipana Piplice, upisana je s prezimenom Mucić (NAS, Parice).

600 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 3r. Mate je upisan s prezimenom Piplica 1806. godine. A u popisu katastarskih posjednika 1846. upisan je s prezimenom Mucić (DAST-152). Njegova djeca u maticama vjenčanih upisana su s prezimenom Mucić.

601 Pava je u stanju duša upisan je kao sin Mate Piplice (NAS, M-113), a u Matici umrlih kao Pava Mucić sin Matin (DAST-179, Mat. knj. umrlih Zagvozd).


MUCIĆ

353

1.1.1.4.4. Ivan, sin Mijin (1884.-1918.). 1.1.1.4.3.0. Tomica, žena Ivanova (1888.-1931.), kći Rade

Mucića (vj. 1913). 1.1.1.4.3.1. Jure, sin Ivanov (r. 1913.). ─

1.-.1.0. Matija, žena Jurina (r. 1911.), kći Ivana Krištića.

- Tomica, kći Mijina (r.1873.), udana za Juru Brzicu. - Iva, kći Mijina (r.1876.), udana za Tomu Čaglja.

1.1.1.5. Jozip, sin Pavlov (1844.-1885.). 1.1.5.0. Kate, žena Jozipova (1844.-1916.), kći Tome Brzice,

vj. 1875.

1.1.5.1. Jakov, sin Jozipov (1879.-1960.*). 1.1.5.1.0. Matija, žena Jakovljeva (1882.-1922.), kći Mate

Krištića( vj. 1908.).

Kćeri Jakovljeve: Mara (r. 1910.), Kata (1911.), Iva (r. 1913.†), Milica (r. 1914.), Jurka (r. 1917.†) i Iva.

1.1.5.1.0. Ana, 2. žena Jakovljeva (r. 1892.), kći Ivana Balete (vj. 1926.).

- Pera, kći Jozina (1876.-1897.), umrla djevojkom.

1.1.1.6. Grgo, sin Pavlov (1846.-1929.*) 1.1.1.6.0. Iva, žena Grgina (1850.-1931.*), kći Jakova Prodana, (vj.

1877.).

1.1.1.6.1. Marko, sin Grgin (1887.-1954.*). ─ 1.1.1.6.1.0. Mara, žena Markova (1891.-1976.*), kći Ante

Čaglja (vj. 1914.) Sinovi Markovi: Grgo, Mate i Stipan. Kćeri Markove: Ivka i Kata.

1.1.1.6.2. Ante, sin Grgin (1890.-1898.), umro djetetom.

- Lucija, kći Grgina (r. 1878.), udana za Andriju Pružu. - Kata, kći Grgina (1882.-1912.). - Mara, kći Grgina (r. 1885.), udana za Antu Čaglja.

1.1.1.7. Jure, sin Pavlov (1854.-1920.). 1.1.1.7.0. Jurka, žena Jurina (1852.-1919.), kći Jakova Prodana.

1.1.1.7.1. Mijo, sin Jurin (r. 1886.). 1.1.1.7.1.0. Mara, žena Mijina (1890.-1918.), kći Ante


1.1.1.7.1.1 Jure, sin Mijin (r. 1911.). ►► Bizovac ─

1.1.1.7.1.2. Marinko, sin Mijin (r. 1914.). ─


MUCIĆ

354

1.1.1.7.2. Toma, sin Jurin (1891.-1894.).

1.1.1.7.3. Andrija, sin Jurin i Jurke Prodan (1881.-1947.). ─ 1.1.1.7.3.0. Mara, žena Andrijina (1891.-1978.), kći Mate


─►Kata, Jure, Jurka, Marko.

- Jurka, kći Jurina (r. 1877.), udana za Martina Brzicu. - Iva, kći Jurina (r./u. 1886.). †

- Matija, kći Pavlova (1832.- 1833.), umrla djetetom - Matija, kći Pavlova (r. 1850.), udana za Tomu Prodana, a udovicom za

Franu Prodana.

1.1.2. Marko Mucić (Petrović),602 sin Matin (1820.-1902.). 1.1.2.0. Matija (Jurka),603 žena Markova (1817.*-1896.), kći Petra Katušića

(vj. 1849.). - Šime, kći Markova (r.1850.), udana za Matu Prodana.

► Prodani na ženinstvu u Mucića

- Lucija, kći Matina (1799.*-1890), udana za Jozipa Katušića Petrova. - Ana,604 kći Matina (1803.*-1890.), udana za Tomu Stapića Petrova. - Ružica, kći Matina (1804.). - Ivanica,605 kći Matina (rođ.1810.), udana za Stipana Lovrinčevića. - Pera, kći Matina (r. 1819.), udana za Tomu Čaglja.

1. GRANA STIPANOVA - 1.2. Ogranak Grgin

1.2. Grgo Mucić, sin Stipanov (r. 1776.*). 1.2.0. Matija, žena Grgina, kći Jure Serdarevića Žuge.

1.2.1. Jure, sin Grgin (1812.* -1887.). 1.2.1.0. Jurka, žena Jurina (rođ.1811.), kći Petra Milića, vjenčani 1837.

1.2.1.1. Mate, sin Jurin (1843.-1901.). 1.2.1.1.0. Iva, žena Matina (r. 1850.), kći Ante Mušure (vj. 1882.).

1.2.1.2.1. Jure, sin Matin (r. 1883.) ─ 1.2.1.2.1.0. Iva, žena Jurina (1882.-1918.), kći Josipa Drlje

(vj. 1907.).

602 NAS, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd, 1820/2. Marko sin Mate Petrovića i Celije Dedić.

603 U matici vjenčanih upisana Jurka (što nije moguće), Matija je imala sestru Jurku, koja je udata za Antu Drlju i nije bila udovica, pa je zabunom upisana tada Jurka.

604 U Matici vjenčanih župe Zagvozd upisana je Ana Mucić kći Mate Mucića i Dedić Celie (NAS, Mk-parice)

605 U Matici vjenčanih župe Zagvozd upisana je Ivanica Mucić, kći Mate Mucića i Dedić Celie (NAS, Matične Knjige župe Zagvozd-parice).


MUCIĆ

355

1.2.1.2.1.1. Mate, sin Jurin (r. 1908.). ─ Mara, žena Matina (r. 1908), kći Tome Drlje i File Stanić.

1.2.1.2.1.2. Jure, sin Jurin (r. 1909.). ►► Amerika

1.2.1.2.1.3. Ivan, sin Jurin (1912.-1914.). †

- Mara, kći Jurina (1911.-1914). †

1.2.1.2.1.0. Iva, 2. žena Jurina (r. 1892.), kći Stipana Babana. (vj. 1919.). ─►Stipan, Jure, Marko. Mara, Ana i Iva.

1.2.1.2.2. Mijo, sin Matin (1887.-1918.). 1.2.1.2.2.0. Matija, žena Mijina (r. 1891.-1963.*), kći Tome


1.2.1.2.2.1. Marko, sin Mijin i Matijin (r.1914.). ─ Tomica, žena Markova (r. 1909.), kći Martina Brzice i Jurke Mucić

1.2.1.2.2.2. Ivan, sin Mijin i Matijin (r/u. 1917.). †

1.2.1.2.3. Stipe, sin Matin (1894.-1896.), umro djetetom.

- Kata, kći Matina (1889.-1891.), umrla djetetom.

1.2.1.2. Šimun, sin Jurin (1851.-1936.*). 1.2.1.2.0. Ruža, žena Šimunova (1847.*-1875.), kći Jure Brzice

(vj. 1873.).

- Ružica, kći Šimunova (r.1875.), udana za Miju Čaglja.

1.2.1.2.0. Jurka, 2. žena Šimunova (1856.-1915.), kći Pavla Sulića (vj.1876.).

1.2.1.2.1. Jure, sin Šimunov (r. 1886.) ─ 1.2.1.2.1.0. Iva, žena Jurina (r. 1890), kći Jure Stanića

(vj. 1910.). Sinovi Jurini: Ivan, Marko i Branko. Kćeri Jurine: Zora (r. 1912.), Kata (r. 1913.), Mara, Iva, Mila i

Ljuba.

1.2.1.2.2. Luka, sin Šimunov (r. 1889.) ─ 1.2.1.2.2. Iva, žena Lukina (r. 1889.), kći Petra Kristića

(vj. 1912.). Sinovi Lukini: Šimun†, Šimun, Ivan-Miroslav i Vinko. Kćeri Lukine: Matija (r. 1912.), Ana (r. 1914.), Milica.

1.2.1.2.3. Ivan, sin Šimunov (r. 1896.*), žandar. 1.2.1.2.3. Matija, žena Ivanova (r. 1899.), kći Luke Šarića iz

Župe (vj. 1922.). - Mare, kći Šimunova (r.1877.), udana za Martina Gudelja iz Župe.


MUCIĆ

356

- Tomica, kći Šimunova (r.1882.), udana za Nikolu Gaću. - Jurka, kći Šimunova (r.1893.), udana za Luku Brzicu.

- Matija, kći Jurina (1838.-1878.), udana za Jozipa Čaglja. - Mande, kći Jurina (r. 1841.), udana za Ivana Brzicu. - Klara, kći Jurina (r. 1847.). - Jele ,kći Jurina (r. 1856.), udana za Ivana Drlju.

2.1.0. Ivanica, 2. žena Jurina (1815.*-1887.), kći Stipana Brnasa.

- Jurka, kći Grgina (rođ 1816.), udana za Martina Kristića.

1.3. Jure (Piplica) Mucić, sin Stipanov i Lucijin (1778.* -1870.), neoženjen.

- Kata, kći Stipanova (1788.), sestra Matina i Grgina, krizmana 1792. god.606 - Ivanica, kći Stipanova i Lucijina (r.1776.*), kriz.1786. god., udata za Miju Kurtovića - Doma, kći Stipanova i Lucijina, krizmana 1779. god. - Ružica, kći Stipanova i Lucijina, krizmana 1792. god.607 - Marta, kći Stipana Piplice (1770.*-1856.), udata za Jakova Radića Mijina.

2. GRANA PETROVA

2. Petar Piplica, sin „N“ Piplice, brat Stipanov, (rođen oko 1730.). 2.0. Manda, žena Petrova (rođena oko. 1738.), kći Martina Bartulovića-Maslića.

- Filipa, kći Petra i Mande Pipličić, krizmana 1786. godine, ostalo nepoznato.

Petrova grana se gasi, izumire. Nema muških potomaka.

GRANE - 3. JOZINA, 4. ANTINA i 5. MATINA Grane koje izumiru

3. don Jozo Piplica-Mucić (rođ. oko 1730. god.). - U arhivskim dokumentima se najčešće spominje pod imenom don Josip Petrović-

Pipličić, a 1770. kao Piplica Mucić.608 Nema podataka o imenu don Jozina oca.

4. Ante Mucić/Pipličić, (rođ. oko 1730. god.). - Spominje se 1781. godine. 609 Nema podataka da je bio oženjen. Umro je prije 1806.

godine jer ga nema na popisu Stanja duša i obitelj. Nema podataka o imenu Antina oca. Ante bi trebao biti unuk Andrijin.

606 U popisu krizmanika 1792. Kata je upisana kao kći Stipana i Lucije Piplica (NAS, M-106, list 81r). U Stanju duša župe Zagvozd upisana je kao Kata kći Stipanova (NAS, M-113).

607 U popisu krizmanika 1792. Ružica je upisana kao kći Stipana i Lucije Petrović (NAS, M-106, list 82r)

608 NAS, M-67, list 273v, NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779. god, HDA-1448 Zbirka mikrofilmova matičnih knjiga i popisa obitelji, sign.16 (Matična knjiga rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782.). NAS, M-99, fol. 28v.

609 NAS, M-1, fol 115r i 115v.


MUCIĆ

357

5. Mate Pipličić (rođ. oko 1740.). 7.0. Kata, žena Matina, ostalo nepoznato

- Ivanica, kći Matina i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

6. GRANA JURINA

6. Jure Piplica-Mucić (rođ. oko 1730.). 6.0. Tomica, žena Jurina (r. oko 1736.*), kći Martina Vuletića. 6. GRANA JURINA - 6.1. Ogranak Ivanov

6.1. Ivan Mucić (Petrović),610 sin Jurin (r. 1764.*/1770.*-1832.). 6.1.0. Manda, žena Ivanova (r. 1774.*), kći Bože Mrnjavca (Zaradića).

6.1.1. Ilija, sin Ivanov (1804.-1851.), neoženjen.

6.1.2. Ante, sin Ivanov (1810.*-1897.). 6.1.2.0. Ivanica, žena Antina (1806.*-1885.), kći Martina Milića. - Cvita, kći Antonova (r./u.1854.). † - Jela, kći Antonova (1851.-1852.)

- Šima, kći Ivanova (1801.*/1798.*-1849.), udana za Petra Brzicu Ivanova, - Jela, kći Ivanova (1815.*-1885.), udana za Marka Drlju, vjenčani 1843. - Jurka, kći Ivanova (1819.*1882.), udana za Jozu Drlju. vj 1850

6. GRANA JURINA - 6.2. Ogranak Matin

6.2. Mate Mucić, sin Jurin (1768.*/1766.*-1833.). 6.2.0. Jakovica, žena Matina (1776.), kći Ivana Vrdoljaka.

6.2.1. Andrija, sin Matin (1800.*-1880.). 6.2.1.0. Šime, žena Andrijina (1801.*-1880.), kći Dujma Lovrinčevića,

vjenčani 1837. godine u Župi.

6.2.1.1. Jure, sin Andrijin (1842.-1889.), 6.2.1.1.0. Jurka, žena Jurina (r. 1852.), kći Ivana Prodana

(vj. 1876. godine). - Jele, kći Andrijina (r. 1838.), udana za Juru Milića.

6.2.2. Jozip, sin Matin (1815.-1892.). 6.2.2.0. Tomica,611 žena Jozipova (1829.*-1902.), kći Jakova Tomičića

(vj. 1851.).

610 Godine 1798. Ivan je upisan kao Petrović (Pipličić).NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 77v.

611 U MKV upisana Ivanica, a u MKR kod upisa rođenja kćeri i sina upisana Tomica kao i u Stanju duša župe Zagvozd !9. i 20. st. (NAS, Parice. ŽAZ)


MUCIĆ

358

6.2.2.1. Ante, sin Jozipov (1856.-1919.). 6.2.2.1.0. Matija, žena Antina (r. 1863.), kći Mate Čaglja

(vj. 1884.).

6.2.2.1.1. Mijo-Jerolim, sin Antin (1885.-1952.). ─ 6.2.2.1.1.0. Ana, žena Mijina (1892.1980.*), kći Jure Milića

(vj. 1914.). ─► Milica (1914.), Iva, Ante, Marija, Matija, Danica, Ana

i Dragica.

6.2.2.1.1. Josip, sin Antin (r. 1893.). ►► Perast 6.2.2.1.2. Vice, sin Antin (1898.-1899.), umro djetetom.

6.2.2.1.2. Ivan, sin Antin (r. 1904.). ⧖

- Marija, kći Antina (1888.-1889.). † - Mara, kći Antina (r. 1890.), udana za Miju Mucića. - Jurka, kći Antina (r. 1900.). ⧖ - Milica, kći Antina (1902.-1905.), umrla djetetom.

6.2.2.2. Rade-Frane-Jozip, sin Jozipov (r. 1859.). 6.2.2.2.0. Iva, žena Radina (1868.-1891.), kći Jure Katušića

(vj. 1887.). - Tomica, kći Radina (r. 1888.), udana za Ivana Mucića.

- Ivanica, kći Jozipova (r.1853.),udana za Matu Buljubašića. - Matija, kći Jozipova (r.1863.), udana za Juru Buljubašića.

- Jurka,612 kći Matina (1795.), udana za Andriju Čelana. - Ivanica,613 kći Matina (1798.*-1880.), udana za Petra Tomičića Jakovljeva. - Antica, kći Matina (1802.*-1883.), udana za Ivana Drlju Stipanova. - Matija, kći Matina (1805.). - Jakovica,614 kći Matina (1803.*-1846.), udana za Matu Tomičića Jakovljeva - Manda, kći Matina (rođ.1811.), udana za Ivana Pirića.

612 Jurka je u maticama upisivana upisana različito, više puta s prezimenom Petrović i jednom s prezimenom Mucić (NAS, Matice-parice).

613 NAS, Matična knjiga vjenčanih župe Zagvozd-parice. Ivanica je upisana s prezimenom Petrović, kći je Mate Petrovića i Jakovice rođ Vrdoljak. U Matici rođenih za 1826. godinu upisana je kao mater Ivanice Tomičić s djevojačkim prezimenom Mucić.

614 Jakovice nema u popisu obitelji i stanju duša 1806. godine.


MUCIĆ

359

6. GRANA JURINA - 6.3. Ogranak Petrov

6.3. Petar Mucić, sin Jurin (1773.*/1771.*-1839.). 6.3.0. Matija, žena Petrova (1779.-1854.), kći Grge Rake.615

6.3.1. Stipan, sin Petrov (1812.-1887.). 6.3.1.0. Antica, žena Stipanova (1812.*-1885.), kći Jakova Čaglja, vjenčani

1837. godine.

6.3.1.1. Petar, sin Stipanov (1839.*-1845.), umro djetetom. 6.3.1.2. Petar, sin Stipanov (r.1846.), umro djetetom.

6.3.1.3. Ivan, sin Stipanov (1849.-1917.). 6.3.1.3.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1851.*), kći Ivana Šute

(vj. 1876.).

6.3.1.3.1. Marko, sin Ivanov (1880.-1965.*). 6.3.1.3.1.0. Jurka, žena Markova (r. 1883.-1918.), kći Vice

Luetića iz Župe (vj. 1906.)

6.3.1.3.1.1. Toma, sin Markov (r. 1906.). ►► Amerika 6.3.1.3.1.2. Ivan, sin Markov (r. 1908.). - Mila, kći Markova (1910.- 1912.). † - Matija, kći Markova (r. 1912.). ⧖ - Nediljka, kći Markova (1917.-1918.). †

6.3.1.3.1.0. Matija, 2. žena Markova (1888.), kći Luke Buljubašića. (vj. 1919.).

Sinovi Markovi i Matijini: Marinko, Vicencij, Mijo i Petar. Kćeri Markove: Mila (r. 1914.†), Tereza i Ruža.

6.3.1.3.2. Stipan, sin Ivanov (1885.-1918.).616 6.3.1.3.2.0. Ana, žena Stipanova (r. 1892.), kći Ivana Balete,

(vj. 1912.). 6.3.1.3.2.1. Mate, sin Stipanov (r. 1913.).

6.-.1.0. Jurka, žena Matina (r. 1913.), kći Mate Drlje (vj. 1937. godine).

Kćeri Stipanove: Iva (r./u. 1915.),Matija (r. 1916.), Mara†.

6.3.1.3.3. Mate, sin bl. Ivanov (1889.-1891). †

6.3.1.3.4. Vice, sin Ivanov (1892.-1893). †

- Matija, kći Ivanova (r. 1877.), udana za Marijana Lasića iz Podstranja.

- Joza, kći Ivanova (1883.*-1884.) , umrla djetetom. - Mara, kći bl. Ivanova (r./u. 1889.). † - Vica, kći Ivanova (r. 1894.). ⧖

615 Matija je u Stanju duša upisana dva puta, ali nije navedeno da je udovica Lovre Gaće. 616 Umro u Trpnju na Pelješcu.


MUCIĆ

360

6.3.1.4. Mate, sin Stipanov (1843.-1854.), umro djetetom.

6.3.1.5. Petar, sin Stipanov (r.1851.). ┤ 3.3.1.5.0. Joza, žena Petrova (r.1860.), kći Petra Mlikote (vj.1883.).

6.3.1.6. Mate, sin Stipanov (1857.-1858.), umro djetetom.

- Jurka, kći Stipanova (r. 1838.), udana za Luku Pružu. - Lucija, kći Stipanova (r. 1840.) - Ivanica, kći Stipanova (r. 1842.), udana za Matu Krištića. - Jakovica, kći Stipanova (1844.-1874.), udana za Antona Pružu. - Joza, kći Stipanova (r. 1861.), udana za Ivana Prodana.

6.3.2. Marijan Mucić (Petrović),617 sin Petrov (1822.-1903.). 6.3.2.0. Ivanica, žena Marijanova (1819.*-1901.), kći Vice Milića (vj. 1851.).

6.3.2.1. Luka, sin Marijanov (r. 1857.). 6.3.2.1.0. Matija, žena Lukina (1860.-1896.), kći Jure Serdarevića

(vj. 1886.). 6.3.2.1.1. Mate, sin Lukin (r. 1895.). ─

3.3.2.1.1.0. Manda, žena Matina (r. 1895.), kći Jakova Milića (vj. 1920.).

6.3.2.1.0. Marija, žena Lukina (1876.-1900.), kći Stipana Buljubašića (vj. 1896.).

6.3.2.1.2. Stipan, sin Lukin i Marijin (r. 1897.). ─ 6.3.2.1.2.0. Iva, žena Stipanova (r. 1900.), kći Jure Buljubašića

(vj. 1925.).

6.3.2.1.3. Josip, sin Lukin (r./u. 1900.). †

- Jurka, kći Lukina (r. 1886.), udana za Stanka Turića. - Manda, kći Lukina (r. 1888.). ⧖

6.3.2.2. Ivan, sin Marijanov (r. 1861.), umro djetetom.

6.3.2.3. Ivan, sin Marijanov (r. 1864.). ┤ 6.3.2.3.0. Lucija, žena Ivanova (1870.-1968.*), kći Stipana Prodana

(vj. 1894. god.). 6.3.2.3.1. Jure, sin Ivanov (r./u. 1911.). †

- Ana, kći Ivanova (1897.-1910.). † - Ivka, kći Ivanova (1899.-1918), umrla djevojkom. - Mara, kći Ivanova (r./u. 1903.). † - Mara, kći Ivanova (r./u. 1905.). † - Mara, kći Ivanova (1906.-1918.), umrla djetetom.

- Kata, kći Marijanova (r. 1854.), udana za Antu Prodana.

617 U Matičnoj knjizi rođenih upisan je Marijan Petrović sin Petra Petrovića i Matije njegove žene rođene u Zagvozdu. (NAS, Marica Rođenih župe Zagvozd - parice, godina 1822.).


MUCIĆ

361

- Anđa,618 kći Jurina i Tomičina*(1760.-), udata za Tomu Buljubašića Šimunova.

GRANE - 7. STIPANOVA , 8. GRGINA, 9. LUKINA Grane koje izumiru.

7. Stipan Pipličić Mucić,619 sin Jakovljev (rođ. oko 1740.). 7.0. Manda, žena p. Stipana (r. 1754.*), kći Jozipa Piplice. 7.1. don Luka,620 Petrović (Pipličić, Mucić), sin Stipanov (1777*.-1823.).

8. Grgo Mucić, (1740.*/1750.*-1773,).

9. Luka Mucić (1740.*/1750.*-1773,).

- Grgo i Luka su braća, nije poznato ime njihova oca niti tko su im još braća. Nema podataka da su bili oženjeni. Grgo i Luka su bili hajduci. Ubijeni su 1773. godine od strane breljanskih bandura. Grgo je ubijen u D. Brelima, Luku su tada ranili i ubili na putu za Omiš.621

OSTALI:

- Mande, kći Anđelije Mucić (r. 1844), ostalo nepoznato - Ivanica, kći Anđelije Mucić (r. 1846), ostalo nepoznato - Jozip,622 sin Pere Mucić (r. 1849), ostalo nepoznato - Ivan, sin Marin (r./u. 1908). †

618 U knjizi Stanja duša župe Zagvozd iz 1806. god NAS M-113, list 2r., upisana je kao kći Jure Piplice. U Matici vjenčanih -parice (NAS) kod vjenčanja Antona Buljubašića, Anđelija je upisana kao majka Antona pod prezimenom Petrović, a kod vjenčanja Lucije Buljubašića, Anđelija je upisana kao majka Lucijina pod prezimenom Mucić.

619 Stipan je 1757. godine bio kum i upisan je Pipličić (NAS, Parice).

620 Luka sin p. Stipana upisan je u knjizi stanja duša župe Zagvozd 1806. god kao Luka (Mucić)-đakon. (NAS, M-113, list 3r.) U popisu krizmanika 1786. godine Luka je upisan kao Luka Pipličić sin Stipana i Mande Pipličić. NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god., list 103v. U zagvoškom mrtvaru upisan je kao don Luka Mucić (Vrčić 1980:134), U sačuvanim zagvoškim Maticama don Luka je bio zagvoški župnik i kapelan, potpisivao se don Luka Petrović. (NAS Matične knjige župe Zagvozd -parice). Don Luka je župnik u Zagvozdu 1816.-1818. god. a kapelan je od 1810.-1814. u vrijeme župnika don Jure Roglića.

621 Gašpar Bujas, Makarski ljetopis od god 1773. do 1794. godine, JAZU Starine, knjiga 47, Zagreb 1957., str. 289. i 290. 622 Josip sin Pere Mucić kršten je kao nezakonito dijete, kasniji upis s priznanjem Lovre Kristića kao oca Josipa, no nema upisa o promjeni prezimena (DAZD-378, Matičnih knjiga rođenih 1831.-1951., sign. 1547).

.


MUCIĆ

362

Svećenici iz roda Piplica/Mucića - navedeni su u poglavlju IV./ 1.1. Svećenici rođeni u Zagvozdu i župnici Zagvozda od sredine 17. do početka 20. stoljeća.

- Svećenici iz roda Piplica iz 17. stoljeća, pripadaju starim Piplicama (koji su živjeli na području od Trnave do Mucića).

- Svećenici iz roda Piplica iz 18. 19. stoljeća pripadaju rodu Piplica-Mucića, osim don Jure623 za kojeg nije poznato pripada li rodu Mucića ili Piplica.

Izvod iz matice umrlih župe Zagvozd za godinu 1823. (NAS, Parice).

Upis smrti don Luke Mucića. Luka je upisan s prezimenom Petrović (što je drugi oblik prezimena Piplica, kasnije Mucića korišten krajem 18. i početkom 19. stoljeća.



MUŠURA

363

22. MUŠURA Mušure su starinom Čelani odnosno Čelanovići tako da prezimena Mušura nema

zabilježenih u povijesnim dokumentima 17. i 18. stoljeća. Prvi poznati spomen prezimena Mušura nalazimo u popisu krizmanika župe Zagvozd iz 1798. godine,624 ali će se i dalje službeno prezime biti Čelan, tako da su u popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine još uvijek su Mušure upisani kao Čelani.625 II./ 8. ČELAN

Od kojih Čelana, iz koje točno obitelji, koje se spominju 1726. i 1733. godine potječu Mušure nije moguće sa sigurnošću utvrditi jer stare župne knjige iz 18 stoljeća nisu sačuvane. Neposredni potomci Mušura (a tako i Alagića) potječu iz jedne ili dvije obitelji (koje se spominju 1726. godine): Andrije Čelana (Andria Celano), Mate Čelana prozvanog Patak (Mattio Celan detto Patack) i Frane Čelana (Frane Celan). 626 Mletački katastri u blizini današnjih Alagića kuća ispod Kičera zabilježili su kuće Andrije i Mate Čelana.627 U blizini (u Škoričini) kuće su Frane i Jure Čelana, a i stočno prema Karusu bile su kuće starih Linčira-Matijaševića. Kuće ostalih Čelana; Kurtovića i Sulića nalaze se istom mjestu gdje i danas.

Prema predaji jedan od trojice braće Čelana (Ante) spustio se na prostor današnjega naselja u „mušu“ i tako dobio nadimak Mušura što mu postade prezimenom.628 Ako predaju uzmemo vjerodostojnom, silazak Mušurića mogao se dogoditi sredinom 18. stoljeća, samo je teško potvrditi koja su to trojica braće Čelana, jer povijest već početkom 18. st. bilježi četvoricu braće. Jure, od kojeg su Jukići već se odvojio od braće a tako i Frane Čelan od kojeg su Vranjići. Godine 1726. na starini su ostale obitelji: Andrije i Mate Čelana. Ante Čelan koji se navodi u predaji nije 1733. godine među Čelanima (Mušurama) u popisu obitelji Zagvozda.629 Početkom 19. stoljeća ustaljuje se prezime Mušura, a potpuno se kod Mušura gubi oblik prezimena Čelan. Tako od 1819. imamo zabilježeno samo prezime Mušura.630

624 NAS, M-114, Vizitacije, popis krizmanika 1798. god. Na listu 77v kao roditelji Jele upisani su Petar i Matija Mušura, a na listu 76r upisani su Petar i Matija Čelan kao roditelji krizmanika Andrije (list 78r), a radi se o istim osobama, pa je prvi poznati Mušura Petar Čelan rođ. 1734. god.


626 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, listovi 68r-87v.

627 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd, fol. 10, DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39., listovi 73r-73v.

628 Ljubomir Serdarević, Mušure, Zagvoški Zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I, Broj 1, 1995. str. 130.

629 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara 1733., listovi 313r - 314r. Predaja se ne podudara s povijesnim činjenicama. Povijest ne bilježi Antu Čelana kao jednog od stare braće Čelana. Isto tako mletački katastar ne bilježi kuću Ante Člana na području današnjih Mušurića. Tek u 19. stoljeću u Mušura se pojavljuje Ante kao glava obitelji. 630 NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd, DAZD-378, Mat. knjige Zagvozda (1825.-1851.).


MUŠURA

364

U širem okružju Mušurića nalazimo dosta arheoloških spomenka (ilirske gomile, stara groblja), ali sustavnijih arheoloških iskapanja nažalost nije bilo, što bi pridonijelo arheološkom značaju cijelog prostora, gdje su se kroz povijest izmjenjivale razne kulture. U blizini ima dosta ostataka starih kuća (zidine i ruševine), koje su pripadale starim Čelanima i starim Linčirima (Galina Ograda), zatim Vranjićima čije su napuštene kuće istočno od Mušurića (Vranjića kuće) i Jukićima koji su odselili i izumrli, a kuće su im bile ispod Mušurića na Jukića podu. Mušure su starinom bili dobri kovači.

Godine 1846. u Zagvozdu živi pet obitelji Mušura, a 1876. godine 12 obitelji (11 obitelji u zaselku Mušura, a jedna obitelj u Tomičića).631 Početkom 20. stoljeća u Zagvozdu živi 15 obitelji.632

Mušure (Čelani) u „popisima“ obitelji Zagvozda od 1726. do 1876. godine

Od početka 18. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Mušura (Čelana) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.


Ime i prezime Broj

osoba 1726.

1-2

/od 3/

Andrija Čelan (Andria Celano ─ Mušura, Alagić, 10 Mate Čelan prozvani Patak (Mattio Celan detto Patack) ─ Mušura, Alagić,

8

Frane Čelan (Frane Celan) ─ Vranjić, Mušura 10 1733.

1-2

/od 3/

Andrija Čelan ─ Mušura, Alagić 6 Tadija Čelan ─ Mušura, Alagić 6 Jelina Čelanović ─ Alagić, Mušura 3

1806. 2 Petar Čelan (Mušura) 15 Mara Čelan (Mušura) 1

1846.

4 (5)

Mušura Jure p. Vida - (Mušura Antica)633 - Mušura Marko - Mušura Ivan p. Jakova - Mušura Stipan p. Petra -



633 U popisu posjednika upisana i prekrižena je Mušura Antica. Prema rodoslovu to bi trebao biti pogrešan upis, a u izvorniku je i prekrižena (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika1846. godine, kutija 735 ).


MUŠURA

365


Ime i prezime Broj

osoba 1876.

12

Mušura, Jure p. Vida - Mušura, Petar p. Stipana - Mušura, Ivan p. Stipana - Mušura, Šima ud. Stipana - Mušura, Ante p. Marka - Mušura, Jure p. Marka - Mušura, Toma p. Ivana - Mušura, Jakov p. Ivana - Mušura, Mijo p. Ivana - Mušura, Andrija p. Luke - Mušura, Jerko p. Luke - Mušura, Marko p. Stipe (Tomičići) -

Poimenični popis osoba iz roda Mušura od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Mušura sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.634

Podatci o stanovništvu Mušura iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, iako su korišteni svi poznati arhivski podatci (u kojima su se na bilo koji način spominju Mušure /Čelani). Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Mušura jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I. 1. Andrija Čelan (rođen oko 1680. god).

I. 2. Mate Čelan proz. Patak (rođen oko 1680. god).

- Nije moguće utvrditi jesu li Alagići potomci Andrije Čelana ili Mate Čelana. Nedostaje dio povijesnih dokumenata temeljem kojih bi se to moglo utvrditi. Neosporno je da su Alagići potomci jednog od njih (Andrije ili Mate), a od drugog su potomci Mušure.

634 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).


MUŠURA

366

II. generacija

II.1. Martin Čelan, sin (?) Andrijin ili Matin (rođ. oko 1710.god). - Kata, žena Martinova, rođena Stapić.

II.2. Mijo Čelan, sin (?) Andrijin ili Matin (rođ. oko 1710. god), brat Martinov. II.2.0. „N“ žena Mijina, nepoznato

- Mara, kći Mijina (r. 1744.*), neudana.


1. GRANA PETROVA

1. Petar Čelan-Mušura635 sin Martinov (r. 1734.). dijelom upisano iz tablice za 1779. 1.0. Marta (? Ivanica)636 žena Petrova, rođena Čagalj (mater Mijina, Petrova, Vidova

i Ivaničina)

1.1. Mijo, sin Petrov i Martin (1774.*/1769.*-1827.)., kriz. 1779. god. 1.1.0. Klara637 žena Mijina (1776.*/1782.*-1822.). kći Jakova Mustapića.

1.1.1. Pava Čelan, sin Mijin (1816.-1821.). †

1.1.0. Antica 2. žena Mijina (1795.-1880.). kći Jure Čaglja iz M. Doca

1.2. Petar, sin Petrov i Martin,, krizman 1779., umro mlad,

1.3. Vid, sin Petrov i Martin, rođ. oko 1775., krizman 1779.godine. 1.3.0. Jakovica, žena Vidova, rođ Milić, ostalo nepoznato.

1.3.1. Jure Mušura, sin Vidov (1798.-1878.).638 je li ovo isti Jure ???? 1.3.1.0. Mande, žena Jurina (1795.*-1859.), rođ. Roščić, vj. 1813. u

Grabovcu. 1.3.1.1. Jozip, sin Jurin (1827.-1905.)

1.3.1.1.0. Manda, žena Jozipova (1826.*-1855.), kći Nikole Tomičića (vj. 1852.)

1.3.1.1.1. Šimun, sin Jozipov (r. 1853.). ‡

1.3.1.1.2. Mate, sin Jozipov (r. 1855.).

635 U knjizi Stanja duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Petar je upisan s prezimenom Čelan, a otac mu je Martin. Uspoređujući popise krizmanika iz 18. st. Petar bi mogao biti sin Mijin a ne sin Martinov (?).

NAS, M-114, Vizitacije, popis krizmanika 1798. god. Na listu 77v kao roditelji Jele upisani su Petar i Matija Mušura, a na listu 76r upisani su Petar i Matija Čelan kao roditelji krizmanika Petra, Andrije (list 78r), a radi se o istim osobama.

636 U Maticama umrlih župe Zagvozd za 1827. godinu (NAS-Parice) prva žena Petrova upisana je Ivanica a ne Manda kao u drugim dokumentima.

637 NAS, Matične knjige župe Zagvozd -parice, 1822. god.

638 Jure nije upisan, vjerojatno pogreškom, u stanju duša 1806. god. (NAS, M-113)


MUŠURA

367

1.3.1.2.1.0. Antica, žena Matina (r.1875.), kći Jakova Mušure (vj. 1892).

1.3.1.2.1.1. Josip, sin Matin (r. 1907.). ─ 1.-.1.0. Ana, žena Josipova (1902.), kći Mate


1.3.1.2.1.2. Ante, sin Matin (1893.-1960.).┤ 1.-.2.0. Kata, žena Antina (r. 1893.), kći Ante

Mušure (vj. 1921.). - Iva, kći Matina (r. 1896.), udana za Josipa Alagića. - Manda, kći Matina (r. 1899.), udana za Josipa Alagića. - Joza, kći Matina (1904.-1910.), umrla djetetom.

- Šima, kći Jozipova i Mandina (1853.*-1854.)

1.3.1.1.0. Joza 2. žena Jozipova (1828.*-1896.), kći Mate Tomičića (vj.1855.).

1.3.1.1.3. Marko, sin Jozipov (1858.-1918.). 1.3.1.1.3.0. Matija, žena Markova (r. 1885.-1966.*), kći

Josipa Mušure (vj. 1904).

1.3.1.1.3.1. Mijo/Miho, sin Markov (r. 1910.). ─ 1.3.1.1.3.2. Ivan, sin Markov (1913.-1948.*).

Kćeri Markove: Iva (r. 1906.), Mara (r. 1907.), Ana (r. 1909.) i Manda.

1.3.1.1.4, Ivan, sin Jozipov (r. 1864.). ‡ 1.3.1.1.5. Ante, sin Jozipov (1865.-1870.). †

- Jurka. kći Jozipova i Jozina (r. 1856.) - Iva, kći Jozipova i Jozina (r. 1861.) - Antica, kći Jozipova i Jozina (r. 1869.), umrla djetetom. - Antica, kći Jozipova i Jozina (r. 1871.) - Mande, kći Jozipova i Jozina (r. 1875.), udana za Stipu

Kurtovića.

1.0. Matija639 2. žena Petrova (r. 1766.*), kći Ivana Rakića.

1.2. Stipan (Mušura) sin Petrov i Matijin (r. 1778.*). 1.2.0. Jakovica, žena Stipanova (r.1786.*), rođena Dedić (vj. 1812. godine).

1.2.1. Mate Mušura, sin Stipanov (1806.*-1873.).

1.2.2. Petar, Mušura sin Stipanov (rođ. 1813.). 1.2.1.0. Ivanica, žena Petrova (1819.*-1859.), kći Jakova Mlikote,


1.2.1.1. Mijo, sin Petrov (r.1851.). ‡

639 U popisu krizmanika 1798. godine Matija je upisana kao Mušura (list 77r, list 77v.)


MUŠURA

368

1.2.1.2. Mate, sin Petrov (1856.-1930.). 1.2.1.2.0. Matija, žena Matina (1857.-1915.), kći Jozipa Stapića

(vj.1883.).

1.2.1.2.1. Mijo, sin Matin (r. 1885.). ►► Amerika 1.2.1.2.2. Petar, sin Matin (r. 1887.). ►► Amerika 1.2.1.2.3. Ante, sin Matin (r. 1889.). ►► Amerika 1.2.1.2.3. Jure, sin Matin (1891.-1915.*).

- Iva, kći Matina (1886.- 1887.), umrla djetetom. - Iva, kći Matina (r. 1894.), udana za Matu Bartulovića.

- Mare, kći Petrova (r. 1848.), udana za Miju Gaću. - Tomica, kći Petrova (r. 1849.), udana za Matu Maslića. - Lucija, kći Petrova (r. 1853.), udana za Juru Vranjića.

1.2.3. Ivan Mušura, sin Stipanov (1815.-1896). ■ 1.2.1.0. Matija, žena Ivanova (1820.*-1902.), kći Marka Mlikote

(vj 1847.).

1.2.1.1. Anton, sin Ivanov (1851.-1852.).

1.2.1.2. Anton, sin Ivanov (1856.- 1943.*). 1.2.1.2.0. Tomica, žena Antina (1859. -1926.*), kći Ivana


1.2.1.2.1. Stipan,640 sin Antin (1882.-1914.), neoženjen.

1.2.1.2.2. Marko, sin Antin (r. 1887.). ►► Amerika

1.2.1.2.3. Klement, sin Antin (r. 1894.). ►► Amerika

1.2.1.2.4. Jozo, sin Antin (r. 1889.). ─ 1.2.1.2.4.0. Iva, žena Jozina (r. 1904.), kći Jakova

Stapića (vj. 1926.)

1.2.1.2.5. Jure, sin Antin (r. 1891.). ─ 1.2.1.2.5.0. Matija, žena Jurina (1893.-1966.*), kći Luke

Buljubašića (vj. 1823.)

1.2.1.2.6. Mate, sin Antin (r. 1893.). ►► Odselio (?)

- Iva, kći Antina (r. 1884.), udana za Marka Svagušu. - Mara, kći Antina (r. 1885.). ⧖ - Ana, kći Antina (r. 1889.), udana za Antu Šuvara. - Kata, kći Antina (r. 1896.), udana za Antu Mušuru. - Pila, kći Antina (r.1901.). ⧖ - Milica, kći Antina (r.1901.). ⧖

1.2.1.3. Jakov, sin Ivanov (1858.-1880.), umro momkom.

640 Poginuo 15. 11. 1914. u I. svj. ratu , Glavica, Srbija.


MUŠURA

369

1.2.1.4. Paško/Pavao, sin Ivanov (1861.-1917.) 1.2.1.4.0. Mara, žena Paškina (1870.-1948.*), kći Ivana Dedića

(vj. 1892.).

1.2.1.4.1. Petar, sin Paškin (1898.-1899.). † 1.2.1.4.2. Ivan, sin Paškin (1902.-1903.). † 1.2.1.4.3. Ivan, sin Paškin (r. 1904.). ─

1.2.1.4.3. Mara. žena Ivanova (r. 1902.), kći Ivana Mušure.

1.2.1.4.4. Marko, sin Paškin (r./u. 1907.). † 1.2.1.4.5. Mijo, sin Paškin (r. 1912.). ⧖

- Mara, kći Paškina (r. 1900.). ⧖ - Ana, kći Paškina (r. 1908.). ⧖

- Tomica, kći Ivanova (1848.*-1851.). - Ivanica, kći Ivanova (1853.-1855.).

1.2.4. Mijo Mušura, sin Stipanov (r. 1825.). ‡

1.2.5. Marko Mušura, sin Stipanov (1829.-1899.). ► Odselio na ženinstvo u Tomičiće

- Ivanica641 kći Stipanova, (r. 1810.*), udata za Marka Stapića. - Tomica642 kći Stipanova, (1821.-1911.), udata za Jakova Raosa.

1.4. Anton, sin Petrov i Matijin, krizman 1792, umro mlad, nema potomstva.

1.5. Andrija643 sin Petrov i Matijin (1791.), 1.5.0. Jurka, žena Andrijina (r. 1795.*), kći Mate Petrovića (Piplice, Mucića),644

(vj. 1817. god.).

1.5.1. Anton, sin Andrijin (r. 1823.). ‡ 1.5.2. Jakov, sin Andrijin (r. 1828.). ‡

- Matija, kći Andrijina (rođ.1819.) - Marta, kći Andrijina (rođ.1820.). - Jela, kći Andrijina (rođ.1822.), umrla djetetom. - Jela, kći Andrijina (rođ.1825.). - Ivanica, kći Andrijina (r.1827.).

Andrijina grana se gasi.

1.6. Petar, sin Petrov i Matijin, krizman 1798, umro mlad, nema potomstva.

641 Ivanica je upisana kao kći Stipana i Jakovice Drlje (NAS, MKV-parice) 642 Tomica, kći Stipana i Jakovice Mušura (NAS, MKR-parice) 643 U popisu krizmanika 1798. god Andrija je upisan s prezimenom Čelan (NAS, M-114) 644 Jurka je u maticama upisivana upisana različito, više puta s prezimenom Petrović i jednom s prezimenom Mucić


MUŠURA

370

- Ivanica,645 kći Petrova (1767.*-1829.), udana za Jozipa Svagušu Ivanova - Pavica, kći Petrova i Matijina, krizmana 1798.god. - Šima, kći Petrova i Matijina (1780.*-1848.), udana za Antona Milića.

- Jela,646 kći Petrova i Matijina (rođ.1795.). krizmana 1798,- Mušura, udana za Jozipa Skendera.

2. GRANA JAKOVLJEVA

2. Jakov Čelan (Mušura)647 sin Martinov (1746.*-1838.). 2.0. Matija648 žena Jakovljeva 2.1. Marko, sin Jakovljev (1778.).

2.1.0. Kata, žena Markova (1782), kći Petra Piplice.

2.1.1. Luka, sin Markov (1803.*-1873.). 2.1.1.0. Ivanica, žena Lukina (1805.*-1885.), kći Jozipa Dedića, vjenčani

1836. godine

2.1.1.1. Andrija, sin Lukin (1837.-1917.). 2.1.1.1.0. Jurka, žena Andrijina (1845.-1917.), kći Petra Čaglja,

vj. 1871. godine. 2.1.1.1.1. Toma, sin Andrijin (r. 1873.).

2.1.1.1.1.0. Ruža, žena Tomina (1875.-1955.*), kći Luke Čaglja (vj. 1901.).

2.1.1.1.1.1. Mijo, sin Tomin (r. 1905.). ─ 2.1.1.1.1.2. Andrija, sin Tomin (r. 1907.). † 2.1.1.1.1.3. Ivan, sin Tomin (r. 1915.). ⧖ 2.1.1.1.1.4. Jure, sin Tomin Kćeri Tomine: Ivka†, Milica (r. 1906.†.), Milica (r.

1909. †), Iva (r. 1912.) i Kata (r. 1917.).

2.1.1.1.2. Jozo, sin Andrijin (1876.1957.). 2.1.1.1.2.0. Ana, žena Josipova (1881.-1930.), kći Luke

Čaglja (vj.1906.). 2.1.1.1.2.1. Stipe, sin Josipov (r. 1910.). ─ 2.1.1.1.2.2. Frane, sin Josipov (1913.-1917.). † 2.1.1.1.2.3. Frane, sin Josipov (1920.-1944.). Kćeri Tomine: Iva †, Iva i Kata

645 Kod vjenčanja Ivana Svaguše sina Josipa i Ivanice Svaguše, Ivanica je upisana s djevojačkim prezimenom Mušura (NAS, Matica vjenčanih župe Zagvozd -parice, godina 1833.) 646 Jela u popisu krizmanika 1798. upisana je Mušura (NAS, M-114). 647 U Matici umrlih Jakov je upisan prezimena Mušura. (NAS, Matične knjige Zagvozd - Parice).

U Stanju duša 1806. god. Jakov je upisan prezimena Čelan. (NAS, M-113, Zagvozd, list 8r). 648 Matija žena Jakovljeva. NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god., list 103r.


MUŠURA

371

2.1.1.1.3. Ivan, sin Andrijin (1878.-1880.), umro djetetom. 2.1.1.1.4. Mate, sin Andrijin (r./u. 1880.). † 2.1.1.1.5. Ivan, sin Andrijin (1881.-1882.), umro djetetom. 2.1.1.1.6. Stipan, sin Andrijin (r. 1883.). 2.1.1.1.7. Luka, sin Andrijin (r. 1886.). ►►

2.1.1.2. Mijo, sin Lukin (r.1850.), bl. 2.1.1.2.0. Iva, žena Mijina (r. 1851.), kći Jakova Čaglja (vj.1880.).

2.1.1.2.1. Stipan, sin Mijin (1881.-1916.). 2.1.1.2.1.0. Matija, žena Stipanova (1878.-1918.), kći

Jakova Mušure (vj. 1905.).

2.1.1.2.1.1. Josip, sin Stipanov (r. 1913.). ─ 2.-.1.0. Mara, žena Josipova (r. 1912.), kći

Marka Čaglja.

- Milica, kći Stipanova (r. 1906.), udana za Stipana Svagušu.

- Iva, kći Stipanova (r. 1910.), udana za Marijana Čaglja.

- Ana, kći Stipanova (1915.-1918.), †

2.1.1.2.2. Ivan, sin Mijin (r./u. 1885.). †

2.1.1.2.3. Ivan, sin Mijin (1890.-1970.*). ┤ 2.1.1.2.3.0. Iva, žena Ivanova (1880.-1965.), kći Mije

Mušure (vj. 1914.). - Antica, kći Mijina (r. 1884.), udana za Ivana Milića - Matija, kći Mijina (1888.-1889.), umrla djetetom. - Matija, kći Mijina (1893.-1896.), umrla djetetom.

2.1.1.3. Jerko, sin bl. Lukin (r.1850.) . ‡ - Jurka, kći Lukina (r. 1843.), udana za Jozu Čaglja.

2.1.2. Anton, sin Markov (1805.*-1898.). 2.1.2.0. Matija, žena Antonova (1812.-1881.), kći Petra Bartulovića. 2.1.2.1. Marko, sin Antonov (1844.-1918.).

2.1.2.1.0. Matija, žena Markova (1856.-1895.), kći Ante Gaće (vj. 1885.).

2.1.2.1.1. Mate, sin Markov (r.1890.). ─ 2.1.2.1.1.0. Mara, žena Matina (r. 1895.), kći Luke

Buljubašića.(vj. 1921.).

2.1.2.1.0. Vida, 2. žena Markova (1865.-1942.*), kći Stipana Buljubašića Baltića (vj. 1896.).

2.1.2.1.2. Ivan, sin Markov (r. 1907.). ─


MUŠURA

372

2.1.2.1.2.0. Kata, žena Ivanova (r. 19095.), kći Luke Zeca iz Krstatica.

- Kata, kći Markova (r./u. 1895.). †

- Mara, kći Markova (r. 1896.). ⧖

- Ivka, kći Markova (r. 1898.). ⧖ - Doma, kći Markova (r. 1903.), udana za Miju Čaglja.

2.1.2.2. Jozip, sin Antonov (1846.1931.*). 2.1.2.2.0. Mara, žena Jozipova (1862.-1944.), kći Mije Milića

(vj. 1883.).

2.1.2.1.1. Ante, sin Josipov (1891.-1898.). † 2.1.2.1.1. Mijo, sin Josipov (r./u. 1893.). † 2.1.2.1.3. Mijo, sin Josipov (1895.). ─

2.1.2.1.3.0. Mara, žena Mijina (1894.), kći Mate Dujmovića iz Grabovca (vj. 1920).

2.1.2.1.4. Ivan, sin Josipov (1898.-1916.). †

2.1.2.1.5. Ante, sin Josipov (r. 1900.). ─ 2.1.2.1.5.0. Kata, žena Antina (r. 1902.-1929.), kći Ante

Babaje (vj. 1925.). 2.1.2.1.5.0. Iva, 2. žena Antina (r. 1904.), kći Josipa


- Matija, kći Josipova (r. 1885.), udana za Marka Mušuru. - Iva, kći Josipova (r. 1886.), udana za miju Dedića. - Tomica, kći Josipova (1889.-1893.), umrla djetetom. - Anđa, kći Josipova (1905.-1910.), umrla djetetom.

2.1.2.3. Toma, sin Antonov (1856.- 1922.*). ┤ 2.1.2.3.0. Kata, žena Tomina (1863.), rođ. Jakšić iz Selca (Novo

selo), Brač (vj. 1886.).

2.1.2.3.1. Petar, sin Tomin (1892.-1917.). 2.1.2.3.2. Ante, sin Tomin (1895.-1896.), umro djetetom.

- Manda, kći Tomina (r. 1897.). ⧖ - Ana-Matija, kći Tomina (r. 1903.), udana za Antu Kristića. - Filipa (Pila), kći Tomina (1901-1908..), umrla djetetom.

2.1.2.4. Bartul/Bariša, sin Antonov (1859.-1917.).

- Petruša, kći Antonova (r. 1842.), udana za Matu Stapića. - Ivanica, kći Antonova (r. 1850.), udana za Matu Mucića. - Mare, kći Antonova (r. 1852.), udana za Stipana Mlikotu.


MUŠURA

373

2.1.3. Stipan, sin Markov (r. 1810.*). 2.1.3.0. Šime, žena Stipanova (1832.-1907), kći Stipana Stanića

(vj. 1856.).

2.1.3.1. Lovre, sin Stipanov (1858.-1859.), umro djetetom. 2.1.3.2. Toma, sin Stipanov (1859.1942.*).

2.1.3.2.0. Jurka, žena Tomina (1853.-1915.), kći Jakova Čaglja (vj. 1889.).

2.1.3.2.1. Ivan, sin Tomin (r. 1898.). ─ 2.1.3.2.1.0. Fila, žena Ivanova (r. 1895.), kći Mije


2.1.3.3. Mate, sin Stipanov (r. 1861.). 2.1.3.3.0. Matija, žena Matina (r. 1872.), kći Ilije Pirića

(vj. 1894.).

2.1.3.3.1. Stipe, sin Matin (r. 1897.). ►► 2.1.3.3.2. Ivan, sin Matin (r. 1900.). ►►

2.1.3.3.3. Marko, sin Matin (r. 1911.). 2.1.3.3.3.0. Iva, žena Markova (r. 1912.), kći Tome

Mušure.

- Mara, kći Matina (r. 1896.). ⧖ - Joza, kći Matina (r. 1903.), udana za Ivana Čaglja, udana

udovicom za Matu Brnasa. - Ana, kći Matina (1907.-1910.). † - Ana, kći Matina (r. 1914.), udana za Antu Maslića.

- Jela, kći Stipanova (r.1857.).

2.1.4. Jure, sin Markov (1813*-1880.). 2.1.4.0. Tomica, žena Jurina (1828.-1879.), kći Petra Bartulovića

(vj.1851.) 2.1.4.1. Mijo, sin Jurin (r.1852.). ►► Amerika 2.1.4.2. Toma, sin Jurin (r.1856.). 2.1.4.3. Marijan, sin Jurin (1858.-1888.).

2.1.4.3.0. Matija, žena Marijanova (r. 1864.), kći Nikole Tomičića (vj. 1886.).

2.1.4.3.1. Marko, sin Marijanov (r. 1887.). ►► Amerika

2.1.4.4. Toma, sin Jurin (r.1867.).

2.1.4.5. Marko, sin Jurin (r.1870.).

- Iva, kći Jurina (r. 1854.)-udana za Juru Raku. - Manda, kći Jurina (r.1862.). - Antica, kći Jurina (r.1865.). - Matija, kći Jure i Tomice. (r. 1867.), neudana.


MUŠURA

374

- Jakovica649 kći Markova (1807.-1888.), udana za Jakova Bartulovića Mijina. - Matija, kći Markova (rođ. 1821.), udana za Miju Mlikotu..

2.2. Jozip, sin Jakovljev, krizman 1786. god. ‡

2.2. Ivan Čelan (Mušura) sin Jakovljev (1783.-1872.). 2.2.0. Vide, žena Ivanova (1796.*-1875.), rođena Bartulović, 1819. godine.

2.1.1. Toma Čelan650(Mušura) sin Ivanov (1827.-1917.). 2.1.1.0. Jurka, žena Tomina (1829.-1880), kći Marka Mlikote (vj. 1852.).

2.1.1.1. Marijan, sin Tomin (1853.-1882.), umro momkom.

2.1.1.2. Šimun, sin Tomin (1858.-1939.*). 2.1.1.2.0. Kata, žena Šimunova (1863.-1944.*), kći Marijana

Stapića (vj. 1886.). 2.1.1.2.1. Mate, sin Šimunov (r./u. 1888.). † 2.1.1.2.2. Mate, sin Šimunov (r. 1897.). ►► Amerika 2.1.1.2.3. Josip, sin Šimunov (r. 1900.). ►► Amerika

2.1.1.2.3.0. Mara, žena Josipova (r. 1901.), kći Marijana Bartulovića (vj. 1928.).

2.1.1.2.4. Ivan, sin Šimunov (1903.-1915.), umro djetetom.

- Jurka, kći Šimunova (r. 1889.). ⧖ - Iva, kći Šimunova (r. 1892.). † - Manda, kći Šimunova (r. 1894.), udana za Marka Lončara. - Iva, kći Šimunova (r. 1907.), udana za Marka Svagušu.

2.1.1.3. Ivan, sin Tomin (r. 1865.). ‡

2.1.1.4. Josip, sin Tomin (1869.-1886.), umro momkom.

- Ane, kći Tomina (1855.-1879.), umrla djevojkom. - Matija, kći Tomina (r.1857.). - Joza, kći Tomina (r.1861.). - Mara, kći Tomina (r.1863.), udana za Marka Bartulovića.. - Ivanica, kći Tomina (1865.*-1870.), umrla djevojkom. - Tomica, kći Tomina (1873.-1882.), umrla djetetom.

2.1.2. Jakov, sin Ivanov (1836.-1884.). 2.1.2.0. Ive, žena Jakovljeva (1835.-1918.), kći Andrije Čaglja (vj. 1864.).

2.1.2.1. Mate, sin Jakovljev (r. 1865.). ‡ 2.1.2.2. Marko, sin Jakovljev (1869.-1917.).

2.1.2.3. Ivan, sin Jakovljev (r. 1871.). 2.1.2.3.0. Iva, žena Ivanova (r. 1874.), kći Mate Maslića

(vj. 1901.).

649 U Matici vjenčanih upisana je Mušura. (NAS, Matične knjige Zagvozd - Parice) 650 U Matici krštenih upisan je Toma sin Ivana Čelana i Vide Bartulović (NAS, Parice).


MUŠURA

375

2.1.2.3.1. Jakov, sin Ivanov (r. 1908.). ─ 2.1.2.3.1. Fila, žena Jakovljeva (r. 1913.), kći Stipana

Bartulovića. 2.1.2.3.2. Josip, sin Ivanov (1912.-1913.). †

- Mara, kći Ivanova (r. 1902.), udana za Ivana Mušuru. - Ana, kći Ivanova (r.1904.). - Tomica, kći Ivanova (r.1906), udana za Antu Alagića.

- Antica, kći Jakovljeva (1867.*-1873.). - Antica, kći Jakovljeva (r. 1874.), udana za Matu Mušuru. - Matija, kći Jakovljeva (r. 1878.), udana za Stipana Mušuru. - Tomica, kći Jakovljeva (1881.-1884.).

2.1.3. Mijo Mušura, sin Ivanov (r. 1839.) 2.1.3.0. Antica, žena Mijina (1842.-1909.), kći Ivana Gaće(vj. 1868.).

- Manda, kći Mijina (1870.-1946.*), neudana. - Jurka, kći Mijina (1874.-1896.), umrla djevojkom. - Ive, kći Mijina (r. 1880.), udana za Ivana Mušuru Mijina.

Mijina grana se gasi, nema muških potomaka.

- Ivanica kći Ivanova (1818.-1885.), udana za Marka Mlikotu. - Matija,651 kći Ivanova (1826.-1848.),neudana. - Ane, kći Ivanova (r. 1832.), udana za Stipana Mlikotu. - Marija, kći Ivanova (1834.-1835.), umrla djetetom.

- Jakovica, kći Jakovljeva, krizmana 1792. godine.652 - Pavica, kći Jakovljeva ili Petrova (kuma 1798. god.), ostalo nepoznato

- Ana. kći Martinova (1748.-1837.), sestra Petrova i Jakovljeva, neudata. 3. GRANA PAVLOVA

3. Pavao Čelan, sin Martinov ili Mijin (rođ. oko 1740. godine). 3.0. Lucija, žena Pavlova, ostalo nepoznato. 3.1. Petar, sin Pavlov (rođ. oko 1770.), kriz. 1779. god. 3.2. Ivan, sin Pavlov (rođ. oko 1770.), kriz. 1779. god.

Pavlova grana se gasi. Pavlove obitelji nema u Zagvozdu 1806. godine. Ili su izumrli ili odselili.

OSTALI: - Božica, kći Šimina (r. 1876.) - Toma, sin Jelin (r. 1890.).

651 U Matici krštenih upisana je Matija kći Ivana Mušure i Vide Bartulović (NAS, Parice).

652 U popisu krizmanika 1792. godine Jakovica je upisana kao kći Jakova i p. Matije Čelan (.NAS, M-106, list 81v.


MUŠURA

376

22. 1. Mušure u Tomičićima Marko Mušura sin Stipanov oženio je Ivanicu653 kći Nikole Tomičića 1858. godine i

doselio u Tomičiće na ženinstvo.

22. Mušura 1.2.5. Marko Mušura, sin Stipanov (1829.-1899.).

Godine 1876. i početkom 20. stoljeća u Tomičića živi jedna obitelj Mušura.654

1.. Marko Mušura, sin Stipanov (1829.-1899.). 1.0. Ivanica, žena Markova (1833.-1877.), kći Nikole Tomičića (vj. 1858.).

1.1. Petar, sin Markov (1863.-1945.) . 1.1.0. Joza, žena Petrova (r.1867.), kći Nikola Tomičića (vj. 1891).

1.1.1. Ivan, sin Petrov (r. 1896.). ►► Amerika

1.1.2. Marko, sin Petrov (r. 1906.). ─ 1. 1.2.0. Mara, žena Markova (r. 1910.), kći Ivana Gaće

(vj. 1930.). 1.1.3. Nikola, sin Petrov (r. 1910.). ►► Am. Arg.

- Matija, kći Petrova (r. 1900.), udana za Matu Svagušu. - Ana, kći Petrova (1912.1914.). †

1.2. Mate, sin Markov (r. 1870.-1945.*). 1.2.0. Iva, žena Matina (r.1877.-1960:*), kći Stipe Mlikote

(vj. 1899.).

1.2.1. Marko, sin Matin (r. 1900), umro djetetom 1.2.2. Ante, sin Matin (r./u. 1907.). † 1.2.3. Stipan, sin Matin (r.1908). ►► Am. Arg.

1.2.4. Ante, sin Matin (r. 1910.). ─ 1.2.4.0. Manda, žena Antina (r. 1916.), kći Marka Mušure.

1.2.5. Marko, sin Matin (r. 1911.). † 1.2.6. Marko, sin Matin (r. 1913). ►► Am. Arg.

1.2.7. Ivan, sin Matin (r.1919.). ╡ 1.2.7.0. Matija, žena Ivanova (r. 1919.), kći Jure Katušića.

- Ana, kći Matina (1903.- 1904.), umrla djetetom - Kata, kći Matina (r. 1904.), udana za Miju Tomičića. - Mara, kći Matina (r./u. 1914.). †

- Joza, kći Markova (r.1860.), udana za Ivana Buljubašića. - Matija, kći Markova (r.1867.). - Jurka, kći Markova (r.1874.), udana za Stipana Tomičića.

653 U zagvoškim maticama kod rođenja djece Ivanica je jednom upisana imenom Tomica. 654 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, listovi 198-207.


PIPLICA

377

23. PIPLICA Piplice su starosjeditelji su u Zagvozdu. Piplice u Zagvozdu nalazimo na

Calerghijevom popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva 1686. godine.655 Na popisu obitelji Petra Piplice (Pietro Pipliza) s 8 čeljadi i Šimuna Pipevića /Pipličića/?/ (Simon Pipeuich)656 s 8 čeljadi, a to su neposredni pretci zagvoških i dobrinačkih Piplica kao i neposredni pretci Mucića.

Piplice nalazimo u popisu dragovoljaca mletačko-hrvatske vojske zaslužnih za streljivo i oružje u tvrđavi Zadvarje iz 1686. godine.657 Među dragovoljcima-vojnicima (koji su bili s omiškoga, makarskoga, zabiokovskoga, poljičkoga i bosanskoga prostora) nalaze se Mate Piplić (Mattio Piplich) i Jure Pipličić (Iure Piplicich).

Prvi sačuvani trag o Piplicama nalazimo u podgorskim Maticama (1661.-1691.), u popisu obitelji i duša - seoske bratovštine (1669. god.) spominju se kao doseljenici u Podgori: Pipličić Marko, Matij sin Stipana i Petar iz Zagvozda.658 S povijesnog gledišta Piplice su uz Tomičiće i Čagljeviće bili jedno od najutjecajnijih zagvoških plemena. U 17. i 18. stoljeću imamo više Piplica svećenika – popova glagoljaša, koji su svojim djelovanjem mnogo pridonijeli kulturnoj i vjerskoj održivosti Zagvozda. Svećenici iz roda Piplica iz 17. stoljeća zajednički su pretci današnjih zagvoških i dobrinačkih Piplica i zagvoških Mucića. Za svećenike iz roda Piplica u 18. stoljeću možemo reći da su pretci loze Pipličića koja je promijenila prezime u Mucić. 659(NAS, M-99, list 28v, NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.).

Godine 1726. u Zagvozdu su 3 obitelji Piplica.660 Obitelj Josipa Piplice s 9 osoba (čeljadi), od kojeg su današnje Piplice u Zagvozdu. Obitelj Luke Piplice s 10 osoba (čeljadi), koji je odselio na Dobrinče gdje danas žive njegovi potomci. Potomci treće obitelji Piplica, Andrijine kasnije su promijenili prezime u Mucić.


656 Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja god. 1686. Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str. 78.). U prijepisu s talijanskoga Simona Pipeuicha svrstava u Piplice, odnosno zaključuje da se radi o Šimunu Pipličiću, taj se zaključak i ovdje prihvaća.

657 DAZD, Stari splitski arhiv, sv.481, list 37r. i 38r. (Registro delle spedizioni delle munizioni da guerra e bocca per la fortezza di Duare 1691.-1694. i 1686.-1687.) Registar ulaznih ratnih pošiljki streljiva za tvrđavu Zadvarje 1691.-1694., list 30. i 32., Popis dragovoljaca za prijenos oružja i streljiva za Tvrđavu Zadvarje.

658 Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje XXIX, Zagreb 1933., str. 134.

659 NAS, M-88, M-99, M-113, Parice.

660 DAZD- 9, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 22. i 39.


PIPLICA

378

U doba turske uprave Piplice su živjeli na području od Trnove do Mucića. Tek kasnije jedna grana seli pod Orljaču. Prema mletačkim katastrima iz 1726. godine 661 kuća Josipa Piplice je pod Orljačom na čest. zem. 589 (Poduorniza con casa), na mjestu gdje su živjeli stariji stanovnici Braići, koji je na to područje doselio početkom 18. stoljeća. Obitelj Luke Piplice ima kuću na čest. zem 377 (Plati dozi con casa) sto je danas područje zaselka Mucića. Andrija Piplica ima dvije kuće, kuću na čest. zem 378. Orišac (Orisaz con casa) u današnjem zaselku Mucića, a druga kuća bila je u središtu Zagvozda istočno od crkve Sv. Svetih u Trnavi iznad bunara, kod zidina starog samostana (Turnaua con case, orto e murache… bunari Turnaua).662

Godine 1733. u Zagvozdu pod Orljačom živi obitelj Jozipa Piplice, a 1806. u popisu obitelji Zagvozda na području današnjih Piplica žive tri obitelji.663

Piplice su se isprva prezivali Pipličić,664 a kasnije Piplica. U Zagvozdu tijekom 18. stoljeća imamo zabilježeno prezime Pipličić-Petrović,665. Petrovići su sigurno potomci Petra Piplice koji se spominje u povijesnim dokumentima iz 1686. godine. U starim mletačkim dokumentima u kojima se pojavljuju zagvoška prezimena rijetko pronalazimo i upise prezimena Pipević i Piplić za koje nedvojbeno utvrđujemo da su to samo oblici prezimena Piplica odnosno Pipličić.

Kad je krajem 17. stoljeća privremeno oslobođeni Zagvozd ponovo Karlovačkim mirom vraćen Turcima, dolazi do seobe Piplica 1699. godine. Tada Zagvozd napušta 25 obitelji na čelu s arambašom Matom Veićem Jurasovim i sele u Neorić, a među njima je obitelj Marka Pipličića sa 7 čeljadi. U isto vrijeme Zagvozd napušta i don Mate Pipličić sa 16 osoba (koji će se iste godine ipak vratiti u Zagvozd).666 Sredinom 18. stoljeća Piplice sele u Bosnu. U 19. i 20. stoljeću migracije su učestale, odlazi se u Ameriku, a kasnije ostale gradove Hrvatske i Europe, pa je pleme Piplica demografski u stagnaciji. U

661 DAZD- 8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/7., DAZD - 39, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., svezak 22. i svezak 38.

662 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski-popisi, kutija 39, svezak 22., list 4.

663 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., listovi 313r., NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., listovi 6v i 26v.

664 HDA-1448, Zbirka mikrofilmova matičnih knjiga i popisa obitelji sign. 16., Matična knjiga rođenih Medov Dolac, 1753.-1827., Matična knjiga vjenčanih Medov Dolac 1782. do 1826., Matična knjiga umrlih Medov Dolac 1782.-1828.

665 NAS, M-106, Vizitacije makarskih biskupa, popisu krizmanika 1792. godine., NAS, M-114, Vizitacije makarskih biskupa, popis krizmanika 1798. godine. Usp. don Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, (Čuvari Baštine…), Imotski 1989., str 234.

666 Mate MATAS, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52.

J. A. Soldo, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću (I. i II. dio), Sinj 2011., str. I - 81.


PIPLICA

379

Matičnom zaseoku krajem 20. stoljeća dvije obitelji Piplica i šest obitelji Buljubašića667 koji su doselili na ženinstvo u Piplica 1819. godine. Luka Buljubašić sin Jakovljev ženi Mandu kći Martina Piplice i nastanjuje se u Piplicama.668

Sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Zagvozdu pod Orljačom žive 2 obitelji Piplica, a 1876. godine 2 obitelji.669 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije početka I. svjetskoga rata u Zagvozdu (pod Orljačom) žive 2 obitelji Piplica.670

Piplice u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Piplica u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.671

Godina Broj

obitelji Ime i prezime Broj

osoba

1686. 1

/od 2 Petar Piplica (Pietro Pipliza) /?/ 8 Šimun Pipević/Pipličić (Simon Pipeuich) 8

1726. 1 Josip Piplica - (Giosip Pipliza) 9 1733. 1 Josip Piplica 8

1806.

3

Jure Piplica 10 Petar Piplica 3 ud. Ivanica Piplica 3

1846. 2 Jurka Piplica ud. Petra - Ivan Piplica p. Jure -

1876. 2 Piplica, Ivan p. Jure - Piplica, Luca p. Ivana -

667 Ljubomir SERDAREVIĆ, Piplice, Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I., broj 1, 1995., str. 131.

668 NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd, god 1819.



671 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152), Zbirke matičnih knjiga, Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).


PIPLICA

380

Poimenični popis osoba iz roda Piplica od sredine 17. do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

(Pipličić, Piplica, Petrović i Petrović-Piplica)672

Pojedinačni popis Piplica sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.673

Pleme Piplica (Pipličića) koje živi u Zagvozdu u 17. stoljeću su stare Piplice/ Pipličići. Početkom 18. stoljeća dijele se na: Piplice (pod Orljačom), Muciće i Piplice na Dobrinčima. Povremeno svi koriste i prezime Petrović.

I. generacija- Stari Pipličići (Piplice), prve polovice 17. stoljeća

I.-n. „N“ - imena osoba i obitelji Piplica koje žive u Zagvozdu prve polovice 17. stoljeća su nepoznata.

II. generacija- Stari Pipličići (Piplice), druge polovice 17. stoljeća

II.1. Petar Piplica,674 (rođ. oko 1640. godine). II.2. Mate Pipličić (rođeni oko 1640./1650.god.).675 II.3. Jure Pipličić (rođeni oko 1640./1650.god.).676 II.4. Šimun Pipličić (rođeni oko 1640./1650.god.). Piplice na Dobrinčima

II.5. Marko Pipličić(rođeni oko 1640./1650. god.). Odselio u Podgoru II.5. Stipan Pipličić(rođeni oko 1640./1650. god.). II.6. don Mate Pipličić (rođen oko 1650. godine).677 II. n. „N“ ostali, (braća, sestre ),nepoznato.

672 U mnogim dokumentima 17. i 18. stoljeća pisani su Pipličić, uz iznimku za 1726. godinu gdje se u mletačkom katastru pišu Piplica. U popisima krizmanika za 1779. i 1786. godinu upisani su većinom Pipličić uz pokoji rijetki upis Piplica. NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god., NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god. U popisu krizmanika 1798. većinom su upisani Petrović (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god.).


674 Spominje se 1686. godine (DAZD - 1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686 .-1689. god), knjiga I. list 476v.). Po Petru su se Piplice i Mucići prozvali Petrovići.

675 DAZD, Stari splitski arhiv, sv.481, list 37r. i 38r.

676 Isto. Spominje se i u turskom katastarskom popisu 1701. godine (BOA, TD. No. 761, Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.861).

677 Pipličić don Mate bio je župnik Zagvozda na prijelazu iz 17. u 18. st. ( NAS, M-99).


PIPLICA

381

III. generacija - Piplice

III.1. Jozip Piplica- stariji (rođ. oko 1680.).

- Jozip Piplica je najvjerojatnije sin Petra Piplice. Spominje se 1726. godine i glava je obitelji koja broji 9 osoba. Godine 1733. Jozip je isto glava obitelji koja broji 8 članova (6 odraslih i dvoje djece).678 Jozip stariji je stric Jozipa mlađega.

III.2. „N“ brat Josipov (rođ. oko 1680. god.), ime nepoznato, otac Jozipa mlađega.

- Imena ostalih članova obitelji II. generacije Piplica nisu poznata.

III. generacija Piplice-Mucići

III.1. Andrija Piplica (rođ. oko 1670/1680.). III. generacija Piplice na Dobrinčima

III.1. Luka Piplica (rođ. oko 1670/1680.).

III. generacija Piplice odselile u Neorić

III.1. Marko Pipličić sin Stipanov (rođ. oko 1670/1680.).679 - Piplice treće generacije: Josip, Andrija i Luka nisu braća nego stričevići.680 Imena

ostale braće i sestara nisu poznata. Poznata su imena samo nositelja -„glava“ obitelji.

IV. - IX. generacija

1. Jozip Piplica- mlađi (rođ. oko 1710.). 1.0. „N“ žena Josipova, nepoznato

1.1. Petar Piplica, sin Jozipov (r. 1740.*). 1.1.0. Ivanica, žena Petrova *(1754.), kći Bože Tomičića. - Kata, kći Petrova i Ivaničina, krizmana 1779. - Jurka, kći Petrova *(1786.*).

Petrova grana se gasi, nema muških potomaka.

678 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M- 67).

679 DAZD-1 Spisi generalnog providura A. Moceniga, knjiga IV, listovi 484v. i 485r. Usp. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. I - 110.

680 Da Josip, Andrija i Luka nisu braća nego stričevići pokazuje nam pismo Ante Mucića (Piplice) makarskom biskupu iz 1778. godine (NAS, M-1, fol. 115r i 115v).


PIPLICA

382

1.2. Mijo Piplica, sin Jozipov 1.2.0. Manda, žena Mijina, rođena Gaće.

1.2.1. Stipan, sin Mijin (r. 1772.*). 1.2.2. Blaž, sin Mijin i Mandin, krizman 1779. god., uro prije 1806. god. 1.2.3. Tadija, sin Mijin i Mandin,, krizman 1779. god., ostalo nepoznato. ‡

- Matija, kći Mijina i Mandina, krizmana 1779.god., ostalo nepoznato. - Šima, kći Mijina i Mandina (1768.-1858.), udata za Iliju Čelana. - Anđa, kći Mijina i Mandina, krizmana 1779., god., ostalo nepoznato. ‡

Mijina grana se gasi. Mijini sinovi su: ili umrli mladi pa nemaju potomstva ili je netko od njih odselio iz Zagvozda.

1.3. Martin Piplica,681 sin Jozipov.

1.3.0. Ivanica, žena Martinova *(1758.*/1763.*-1841.), kći Grge Margete.

- Manda (Matija),682 kći Martinova i Ivaničina (1795.*-1843.), udana za Luku Buljubašića

► Buljubašići na ženinstvu u Piplica

Martinova grana se gasi, nema muških potomaka. Matija kći Martinova udaje se za Luku Buljubašića, koji dolazi u Piplica na ženinstvo.

1.4. Jure Piplica (Petrović),683 sin Jozipov (r.1755.*). 1.4.0. Matija, žena Jurina (1768.*-1832.), kći Marka Čelana-Kurtovića.

1.4.1. Luka, sin Jurin (r. 1792.*). ‡ 1.4.2. Martin, sin Jurin (r. 1799.*). ‡

1.4.3. Andrija, sin Jurin (r. 1801.*-1830.). ╡ 1.4.3.0. Matija, žena Andrijina (r. 1803.*), kći Tadije Tomičića, (? udala se

udovicom za Matu Divića).

1.4.4. Ivan, sin Jurin (1805.*-1889.). 1.4.4.0. Manda, žena Ivanova (1805.*-1859.), kći Rade Tomičića

(vj. 1833.).

1.4.4.1. Toma, sin Ivanov (1843.-1905.). 1.4.4.1.0. Antica, žena Tomina (1842.-1901.), kći Jure Tomičića

(vj. 1866. godine).

681 Godine 1798. upisan je kao Petrović (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 76r).

682 U stanju duša1806. god. upisana je Matija, a u matici umrlih Manda.

683 Godine 1798. upisan je kao Petrović (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 76r).


PIPLICA

383

1.4.4.1.1. Pilip (Filip), sin Tomin (1872.-1955.*). 1.4.4.1.1.0. Matija, žena Filipova (1874.-1943.*), kći Mate

Tomičića (vj. 1897.). 1.4.4.1.1.1. Ivan, sin Filipov (r. 1900.). ─

1.-.1.0. Mara, žena Ivanova (r. 1896.), kći Ivana Mlikote (vj. 1920.).

- Ana, kći Filipova (1898.-1906.). † - Mara, kći Filipova (1902.-1910.). † - Jurka, kći Filipova (r.1903.), udana za Nikolu

Tomičića. - Milica, kći Filipova (1906.-1913.). † - Iva, kći Filipova (r. 1909.). - Ana, kći Filipova (r. 1911.), udana za Ivana Tomičića. - Manda, kći Filipova (r. 1914.), udana za Vinka Jurjevića.

1.4.4.1.1. Mijo, sin Tomin (1879.-1884.), umro djetetom.

- Ivanica, kći Tomina (r./u. 1874.). † - Mare, kći Tomina (r. 1868.), udana za Matu Milića, a udovicom za

Tadiju Milića. - Matija, kći Tomina (r. 1868.), udana za Matu Mlikotu. - Iva, kći Tomina (r. 1874.). ‡ - Antica, kći Tomina (r. 1875.), udana za Ivana Šćurlu iz M. Doca. - Mande, kći Tomina (r. 1878.), umrla mlada. - Jurka, kći Tomina (r. 1884.), udana za Marka Kurtovića. - Mande, kći Tomina (r. 1886.), udana za Barišu Mlikotu.

1.4.4.2. Jozip, sin Ivanov (1847.-1909.). 1.4.4.2.0. Mare, žena Jozipova (1856. -1930.), kći Joze Tomičića,

vjenčani 1876. god. 1.4.4.2.1. Ivan, sin Josipov (r. 1886.). ─

1.4.4.2.1.0. Mara, žena Ivanova (r. 1893.), kći Marka Mlikote (vj. 1916.).

─►Josip, Marko, Milica, Mara, Ivka/Kata.

1.4.4.2.2. Toma, sin Josipov (r. 1896.). nestao/poginuo u I. sv. ratu 1.4.4.2.3. Marko, sin Josipov (r. 1904.). ►► Amerika 1.4.4.2.4. Mate, sin Josipov (r./u. 1895.). †

- Kate, kći Jozina (r. 1876.), udana za Ivana Kurtovića. - Mande, kći Jozina (r. 1881.), udana za Ivana Brstila. - Jurka, kći Jozina (r. 1882.), udana za Josipa Tomičića. - Iva, kći Jozina (1890.-1891.), umrla djetetom. - Iva, kći Jozina (r. 1892.), udana za Antu Mlikotu.

- Jurka, kći Ivanova (r. 1835.), udana za Marka Tomičića.


PIPLICA

384

- Matija, kći Ivanova (r. 1839.), udana za Andriju Puljka (Dob). - Lucija, kći Ivanova.684

- Ivanica, kći Jurina (r. 1796.*) - Jurka, kći Jurina (r. 1802.*). - Šima, kći Jurina (1802.*-1858.), udana za Marka Čelana Vranjića. - Mara, kći Jurina (r. 1805.*).

- Manda, kći Jozipova (r. 1754.*), udana za Stipana Piplicu-Mucića.

2. Imena ostalih članova obitelji Piplica iz 18. stoljeća (brat ili braća Jozipova, stričevići Jozipovi , njihove sestre) nisu poznata.

popisu obitelji Zagvozda 1806. godine nema njihovih potomaka. Umrli su mladi, ili su njihovi potomci umrli bez nasljednika.

3. Svećenici iz roda Piplica - navedeni su u poglavlju IV./ 1.1. Svećenici rođeni u

Zagvozdu i župnici Zagvozda od sredine 17. do početka 20. stoljeća.

- Svećenici iz roda Piplica iz 17. stoljeća, pripadaju starim Piplicama (koji su živjeli na području od Trnave do Mucića).

- Svećenici iz roda Piplica iz 18. i 19. stoljeća pripadaju rodu Piplica-Mucića, osim don Jure685 za kojeg nije poznato pripada li rodu Mucića ili Piplica.



PIRIĆ

385

24. PIRIĆ

Prezime Pirić javlja se dosta kasno u Zagvozdu, tek početkom 19. stoljeća. U popisu obitelji i duša župe Zagvozd 1806. godine Pirići nisu zabilježeni.686 Pirića tako nema na Calergijevu popisu izbjeglih Zagvožđana 1686. godine,687 nema ih u kod mletačke podjele zemlje 1726. godine, niti se ne nalaze na popisu zagvoških obitelji 1733. godine.688

Prvi sačuvani dokument o prezimenu Pirić je iz 1837. godine, a nalazimo ga u starim Matičnim knjigama župe Zagvozd, gdje je ubilježeno vjenčanje Marka Pirića (sina Petra Pirića i Ivanice Svaguše) i Ivanice Radić.689 Sve do 1837. godine Petar Pirić, muž Ivanice Svaguše u svim drugim dokumentima (starim Maticama), u Stanju duša župe Zagvozd 1806. god. upisan je kao Petar Buljubašić.690

Povijesni dokumenti iz 19. stoljeća (župni i državni arhivi u Splitu i Zadru) nigdje ne sadrže podatke da su Pirići u tom razdoblju doselili u Zagvozd, što ukazuje da su Pirići starinom Zagvožđani i imali su prije drugo prezime.

U popisima krizmanika 1779., 1786., 1792. i 1798. godine Pirići (za koje nalazimo podatke iz 19. stoljeća) upisani su pod prezimenom Buljubašić.691 Prema popisu obitelji i duša župe Zagvozd u Zagvozdu 1806. godine živi 9 obitelji Buljubašića, među kojima je obitelj Petra Buljubašića od 9 osoba, koji će kasnije promijeniti prezime u Pirić.

U popisu katastarskih posjednika 1846. godine sinovi Petra Buljubašića upisani su s prezimenom Pirić.692

Matične knjige župe Zagvozd koje su dijelom sačuvane i nalaze se u državnim arhivama u Zadru i Splitu, kao i parice matičnih knjiga u Nadbiskupskom arhivu u Splitu nedvojbeno ukazuju da je Pirićima staro prezime Buljubašić.693 Tako u maticama možemo vidjeti iste osobe upisane u matici rođenih s prezimenom Buljubašić, a u matici vjenčanih i umrlih s prezimenom Pirić. Prezime Pirić u starim zagvoškim Maticama

686 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god.

687 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, listovi 476r – 477r.

688 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., listovi 313r - 314r.

689 NAS, Matične knjige župe Zagvozd-parice, Matica vjenčanih, godina 1837.

690 NAS, M-113.

691 NAS, M-105, Vizitacije makarskih biskupa, krizmanici, 1779. god., NAS, M-110, Vizitacije makarskih biskupa, krizmanici, 1786. god., NAS, M-106, Vizitacije makarskih biskupa, krizmanici, 1792. god., NAS, M-114, Vizitacije makarskih biskupa, krizmanici, 1798. god.

692 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju ( Popis katastarskih posjednika1846. , kutija 735.

693 DAZD-378, Zbirka matičnih knjiga, DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, NAS, Matične knjige župe Zagvozd, Parice.


PIRIĆ

386

druge polovice 19. st. u više navrata upisano je Piriić /Pirijić/ i Perić (upisi župnika don Mate Aljinovića don Luke Žuljevića i don Mate Vrdoljaka).694 Krajem 70-tih godina 19 stoljeća župnik don Petar Kaer u matice uz Piriće upisuje prezime Buljubašić-Pirić.695

Staro prezime Pirića je Buljubašić. Pirići su grana Donjih Buljubašića i potomci su Petra Buljubašića sina Matina. II./ 6. BULJUBAŠIĆ

U do sada objavljenoj literaturi (Vrčić, Župe Imotske krajine, 1980. i Plemena Imotske Krajine, 1990., 2010.) i usmenoj predaji nalazimo kontroverzne i netočne podatke o podrijetlu zagvoških Pirića. Vrčić navodi; da su Pirići doseljenici i kovači koji su se doselili najprije u Proložac, a kasnije u Lovreć i Zagvozd, a doselili su u Imotsku krajinu 1719. godine.696 Vrčić površno povezuje prološke, lovrećke i zagvoške Piriće ne navodeći nijedan povijesni dokument koji bi potvrđivao njihovu povezanost, niti ima bilo kakve povezanosti zagvoških s prološkim i lovrećkim Pirićima.

Isto tako u Zagvoškom župnom listu (broj 1, godina 1995.) Zagvoški zaseoci i plemena - Zaseok Pirići, nepoznati autor navodi da su doselili u Imotsku krajinu 1719. godine, primili krštenje i ostali kao kovači i zemljoradnici. Nepoznatom autoru nažalost nije bila dostupna arhivska građa koja nedvojbeno ukazuje da zagvoški Pirići nisu potomci proloških Pirića niti su doseljenici iz Prološca. Olaki zaključak izvan konteksta povijesnih prilika stvara nažalost trajnu teško brisanu i netočnu sliku o doseljenju.

Navodi iz predaje s znanstvenog stajališta nisu uvijek prihvatljivi, narodna predaja se vremenom uveličava ili omalovažava, nju možemo prihvatiti kao pripovjedačku baštinu, a ne nikako kao temelj u istraživanju podrijetla nekoga prezimena.

Mletački dokumenti s početka 18. stoljeća zabilježili su doseljenje Pirića u Proložac,697 dok u isto vrijeme u Zagvozdu već žive potomci Pirića koji su tada nosili prezime Buljubašić, Nijedan poznati mletački dokument iz 18. stoljeća, niti sačuvani crkveni dokument župe Zagvozda ili makarske biskupije nije zabilježio doseljenje Pirića u Zagvozd od početka 18. do sredine 19 stoljeća. U Zagvozdu je prezime Pirić nastalo od Buljubašića najvjerojatnije od nadimka „Pirić“.

Godine 1846. u Zagvozdu žive 4 obitelji Pirića (upisani u posjedniku Perich), a 1876. godine živi 5 obitelji.698 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije početka I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 5 obitelji Pirića.699

694 DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, Matične knjige župe Zagvozd, sign; 884, 885 i 886

695 DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, Matične knjige župe Zagvozd, sign; 885.

696 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.115. i str. 73., Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 296.,197. i 142., Vrčić spominje prološke i lovrećke Piriće kao kovače Cigane, koji su primili krštenje 1719. godine. Zagvoški Pirići nisu doselili u Zagvozd. iz Prološca i Lovreća oni su starinom Buljubašići.

697 DAZD - 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39.

698 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju (Popis katastarskih posjednika1846 , kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.


PIRIĆ

387

U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Pirića (Buljubašića) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.700


Ime i prezime Broj

osoba

1726. 1 Marko Buljubašić- (Marco Bugliubasich) (Donji Buljubašići, Pirići, Kusići i Baltići zajedno)

15

1733. 1 Marko Buljubašić (Donji Buljubašići, Pirići, Kusići i Baltići zajedno)

16

1806. 1 Petar Buljubašić (Pirić) 9

1846.

4 Pirić Mijo p. Petra (Perich) - Pirić Jure p. Petra - Perić Ivan p. Petra - Pirić Marko p. Petra -

1876.

5

Pirić, Mate p. Mije Pirić, Ilija p. Mije Pirić, Martin p. Jure Pirić, Marko p. Petra Pirić, Ivan p. Petra

Poimenični popis osoba iz roda Pirića (Buljubašića)od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Pirića (Buljubašića) sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.701 I. generacija

I.- 1. Marko Buljubašić-stariji (rođen oko 1670./1680. god.). I.- 1.0. „N“ žena Markova, nepoznato.


700 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67),Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).



PIRIĆ

388

II. generacija

II.1. Ivan Buljubašić, sin Markov, (rođ. oko 1700/1710. god) D. Buljubašići i Kusići

II.2 „N“ Buljubašić, sin Markov, nepoznato Baltići

II.3. Mate Buljubašić, sin Markov (r. oko 1720. god.), Pirići II.3.0. Kata, žena Matina, rođ. Mlikota, ostalo nepoznato.


1. Petar Buljubašić,702 sin Matin (1761.*/1766.*-1820.). 1.0. Ivanica, žena Petrova (1770.*/1774.*-1842.), kći Ivana Svaguše.

1.1. Mijo Buljubašić, sin Petrov (1792.*-1874.). 1.1.0. Ružica, žena Mijina, rođena Ćulap (Granić), vjenčani 1825. Oravje (Orah)

1.1.1. Mate Buljubašić-Pirić,703 sin Mijin (r.1827.). 1.1.1.0. Cvita, žena Matina (1822.-1889.), kći Marka Mlikote (vj. 1857.).

1.1.1.1. Ivan Pirić, sin Matin (1858.-1943.*). 1.1.1.1.0. Antica, žena Ivanova (r. 1859.), kći Ivana Milića

(vj. 1884.).

1.1.1.1.1. Mate,704 sin Ivanov (r. 1886.). ╢ 1.1.1.1.1.0. Iva, žena Matina, rođ. Baban.

1.1.1.1.2. Ilija, sin Ivanov (r. 1892.). ‡

1.1.1.1.3. Stipan, sin Ivanov (r. 1904.). ─ 1.1.1.1.3.0. Luca, žena Stipanova (r. 1909.), kći Mate Zeca

(vj. 1933.).

1.1.1.1.4. Marijan, sin Ivanov (r. 1897.). ─ 1.1.1.1.4.0. Jurka, žena Marijanova (r. 1899.), kći Ante


- Jurka, kći Ivanova (r./u. 1895.). † - Iva, kći Ivanova (r. 1900.). ⧖ - Matija, kći Ivanova (1890.-1891.).

1.1.1.2. Ante Pirić,, sin Matin (1863.-1892.), umro momkom.

1.1.1.3. Petar Pirić,, sin Matin (r. 1871.). ╢ 1.1.1.3.0. Iva, žena Petrova (1892.-1966.*), kći Josipa Babana

(vj. 1924.).

- Mara, kći Matina (r. 1867.).

702 U popisu obitelji i duša župe Zagvozd upisana je obitelj Petra Buljubašića s 9 osoba (NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 2v), Kasnije će promijeniti prezime u Pirić..

703 U Matici rođenih upisan je kao sin Mije Buljubašića i Ružice Ćulap (NAS, Parice).

704 O Mati nema podataka nakon I. svj. rata. Postoji bilješka da je oženjen Ivom Baban.


PIRIĆ

389

1.1.2. Ilija Buljubašić-Pirić,705 sin Mijin (1839.-1890.). 1.1.2.0. Mare, žena Ilijina (1839.-1905.), kći Antona Drlje (vj. 1868.). 1.1.2.1. Ante Pirić, sin Ilijin (r.1870.).

1.1.2.1.0. Joza, žena Antina (r. 1878.), kći Tome Stapića (vj. 1900.).

1.1.2.1.1. Stipan, sin Antin (r. 1920.). ─

- Kćeri Antine: Manda (r. 1904.), Mara (r. 1906. †), Iva (r. 1908.) i Kata (1911.), Jurka (r. 1915. †).

1.1.2.2. Jozo Pirić,706 sin Ilijin (r.1874.). ┤ 1.1.2.2. 0. Jurka, žena Josipova (1882.-1957.*), kći Josipa Babana

(vj. 1908.).

1.1.2.3. Marijan, sin Ilijin (r.1880.). ►► Amerika

- Matija, kći Ilijina (r.1872.), udana za Matu Mušuru. - Iva, kći Ilijina (r. 1877.), udana za Stipana Milića. - Manda, kći Ilijina (1884.-1893.), umrla djetetom.

- Kate, kći Mijina (r. 1831.). - Jurka, kći Mijina (1835.-1912.).

1.2. Jure (Juko) Buljubašić-Pirić,707 sin Petrov (1795.*/1788.*-1849.). 1.2.0. Jakovica, žena Jurina (1798.*-1898), kći Jakova Radića (vj.1832.).

1.2.1. Martin Pirić, sin Jurin (1843.-1908.). 1.2.1.0. Kata, žena Martinova, kći Martina Buljubašića (vj. 1866.).

1.2.1.1. Silvestar, sin Martinov (1867.-1891.), umro momkom. 1.2.1.2. Ivan, sin Martinov (r. 1870.), umro djetetom. 1.2.1.3. Jure, sin Martinov (1873.-1874.), umro djetetom. 1.2.1.4. Jure, sin Martinov (1884.-1991.), umro djetetom.

- Iva, kći Martinova (1871.-1919.), neudana. - Jurka, kći Martinova (r./u. 1876.). † - Ruža, kći Martinova (r. 1877.), udana za Stipana Buljubašića. - Matija, kći Martinova (r. 1881.), udana za Martina Buljubašića. Martinova grana se gasi. Martinovi muški potom umrli su mladi.

- Matija,708 kći Jurina (r. 1833.), udana za Andriju Buljubašića. - Mande,709 kći Jurina (r. 1844.), udana za Antu Buljubašića.

705 Godine 1877. Ilija je upisan s prezimenom Buljubašić-Pirić (DAST-179, Zbirka matičnih knjiga, Mat. knjiga rođenih župe Zagvozd 1875.-1893.,sign. 885).

706 U Matici rođenih upisan je s prezimenom Piriić (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884).

707 U Matici umrlih upisan je kao sin Petra Pirića. (NAS, Matične knjige župe Zagvozd - Parice).

708 U Matici rođenih upisana je kao Matija kći Jure Buljubašića i Jakovice Radić (NAS, Parice, DAST-179, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd sign. 885.


PIRIĆ

390

1.3. Jozip, sin Petrov (r. 1800.), umro mlad prije 1818.godine ili je odselio.

1.4. Ivan,710 sin Petrov (1799.*-1880.). 1.4.0. Manda, žena Ivanova (rođ.1811.), kći Mate Mucića (vj. 1838.).

1.4.1. Petar Pirić, sin Ivanov (r. 1840.). ╡ 1.4.1.0. Matija, žena Petrova (r.1839.), kći Jakova Buljubašića, vjenčani

1863. godine, udana udovicom za Stipana Runca1869. god.

1.4.1.1. Nikola, sin Petrov (1864.-1869). †

1.4.2. Marijan Pirić, sin Ivanov (1840.-1907.). 1.4.2.0. Mare, žena Marijanova (1839.-1918.), kći Jakova Bartulovića

(vj. 1870.).

1.4.2.1. Jure,711 sin Marijanov ( 1871.-1944.*). ┤ 1.4.2.1.0. Matija, žena Jurina (r. 1882.), kći Ante Milića

(vj. 1901.).

1.4.2.2. Jozo,712 sin Marijanov (r./u. 1876.). †

1.4.2.3. Ivan, sin Marijanov (1887. 1965.*). ─ 1.4.2.3.0. Stana, žena Ivanova (1888.1967.), kći Jakova Roglića iz

Župe (vj. 1909.) ─► Marijan (r. 1914), Jure i Mate, Mara (r. 1910.), Matija i Zorka.

- Antica,713 kći Marijanova (r. 1881.), udana za Andriju Milića. - Matija, kći Marijanova (1881.-1945.*), udana za Josipa Buljubašića.

- Ruža, kći Ivanova (r. 1849.), udana za Martina Radića. - Iva, kći Ivanova (r. 1856.), udana za Iliju Radića.

1.5. Marko Buljubašić-Pirić, sin Petrov (r. 1804.), umro djetetom.

1.6. Martin Buljubašić-Pirić , sin Petrov (r. 1809.). ╡ 1.6.0. Matija, žena Martinova (r. 1814.), kći Jakova Ivandića iz Krst. (vj. 1841.).

709 U Matici rođenih za 1878. godinu, Manda mater Marijana Buljubašića upisana je prezimena Buljubašić Pirić (DAST-179, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd sign. 885).

710 U popisu obitelji i duša župe Zagvozd Ivan je upisan s prezimenom Buljubašić (NAS, M-113, list 2v). U Matici vjenčanih prezime je Pirić (Ivan Pirić sin Petra Pirića i Ivanice Svaguša. (NAS, Matične knjige župe Zagvozd - Parice god. 1838).

711 U Matici rođenih upisan je; Jure Pirić, sin Marijana Pirića i Mare Bartulović (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884).

712 U Matici rođenih upisan je; Jozo Buljubašić, sin Marijana Buljubašića i Mare Bartulović (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884).

713 U Matici rođenih upisan je Antica Piriić kći Marijana Piriića (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884).


PIRIĆ

391

1.7. Marko Buljubašić-Pirić,714 sin Petrov (1811.-1880.). 1.7.0. Ivanica, žena Markova (1811.*-1899.), kći Jakova Radića (vj. 1837.).

1.7.1. Jozip Pirić, sin Markov (1837.-1889.). 1.7.1.0. Ivanica, žena Jozipova (1836.-1917.), kći Ivana Drlje (vj. 1868.).

1.7.1.1. Mijo, sin Jozin (1875.-1876.), umro djetetom.

- Mara, kći Jozipova (r. 1869.), udana za Matu Buljubašića. - Antica, kći Jozipova (r. 1879.), udana za Antu Bikića.

1.7.2. Paval Pirić , sin Markov (1850.-1888.) 1.7.2.0. Iva, žena Pavlova, r. Buljubašić, vj. 1878.

1.7.2.1. Marko, sin Pavlov (1881.-1924.). 1.7.2.1.0. Jurka, žena Markova (r. 1884.), kći Mije Buljubašića

(vj. 1906.).

1.7.2.1.1. Ante, sin Markov (r. 1907.). ─ 1.7.2.1.1. Matija, žena Antina (r. 1906.), kći Stipe Svaguše.

1.7.2.1.2. Pavao, sin Markov (r. 1909.). ─ 1.7.2.1.2.0. Mara, žena Pavlova (r. 1906.), kći Stipe Milića.

1.7.2.1.3. Ivan, sin Markov (r. 1912.). ─►► Amerika 1.7.2.1.4. Jure, sin Markov (r. 1914.). ⧖ 1.7.2.1.5. Marko, sin Markov. ⧖

- Iva, kći Markova. ⧖

- Kata, kći Pavlova (r. 1885.). ⧖

- Joza, kći Markova (r. 1842.), udana za Ivana Buljubašića. - Manda, kći Markova (r. 1844.), udana za Antona Buljubašića. - Ana, kći Markova (r. 1855.), udana za Marijana Buljubašića Baltića.

- Manda,715 kći Petrova (r.1796.*), udana za Jakova Domnjana Nikolina iz Poljica. - Matija, kći Petrova (r.1801.*). ostalo nepoznato.

2. Ivan Buljubašić, sin Matin i Katin, krizman 1779. god., umro prije 1806. godine.

- Manda, kći Matina i Katina (1757.*-1843.), udana za Grgu Svagušu.

714 U starim Matičnim knjigama župe Zagvozd, zabilježeno vjenčanje Marka Pirića (sina Petra Pirića i Ivanice Svaguše) i Ivanice Radić (NAS, Matične knjige župe Zagvozd-parice, Matica vjenčanih, godina 1837.) U stanju duša 1806. god. isti Marko je upisan kao sin Petra Buljubašića i Ivanice Svaguša (NAS, M-113). 715 U popisu obitelji i duša župe Zagvozd Manda je upisan s prezimenom Buljubašić (NAS, M-113, list 2v). U Matici vjenčanih prezime je Pirić (Manda Pirić kći Petra Pirića i Ivanice Svaguša. (NAS, Matične knjige župe Zagvozd - Parice god. 1837). U popisu krizmanika 1798. godine upisana j e Buljubašić (NAS, M-114).


PIRIĆ

392

Obitelj Petra Buljubašića (Pirića) u knjizi „Stanje duša“ župe Zagvozd 1806. god.

(NAS, M-113, fol. 2v, detalj)

Obitelj Ante i Josipa Prodana u knjizi „Stanje duša“ župe Zagvozd XIX. i XX. st. (ŽAZG, list. 223, detalj)


PRODAN

393

25. PRODAN

Prodani se spominju u Zagvozdu prvi put 1726. godine kad je Venecija stvarala zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se navodi obitelj Mate Prodana (Mattio Prodan) s 2 osobe.716 Prodana nema na Calerghijevu popisu izbjeglih Zagvožđana 1686. godine,717 iz čega bi se dalo zaključiti da su u razdoblju između 1686. do 1726. godine doselili u Zagvozd. Moguće je da su Prodani samo povratnici u Zagvozd krajem 17. ili početkom 18. stoljeća nakon zbjega ili su pripadali jednom od starijih zagvoških plemena i u istom razdoblju promijenili prezime u Prodan što je bio čest slučaj toga doba. U prošlosti, a naročito u 17. stoljeću, usljed tursko-mletačkih ratova bilo je velikih migracija stanovništva s zagvoškoga područjima u Makarsko primorje i na otoke. Prestankom opasnosti početkom 18. stoljeća dio stanovništva se vraća na stara ognjšta.

Prema predaji na koju se poziva Vrčić, Prodani su doselili iz Velikoga Brda.718 Tako se u predaji Prodana spominje da su se starinom Prodani iz Velikoga Brda pokapali u Zagvozdu (što nijje moguće potvrditi temeljem svih raspoloživh podataka). Prodani u Velikom Brdu spominju se sredinom 17. stoljeća U popisima obitelji (stanju duša) od 1695. do 1802. godine Prodani su među obiteljima (stanovnicima) Velikoga Brda dvojako upisivani kao: Prodanović ili Prodan.719 Uspoređujući političke i demografske prilike od sredine 17. do početka 18. stoljeća nameće se zaključak da su Prodani starinom Zagvožđani, da nisu doselili iz Velikoga Brda, nego su povratnici, a Prodani u Velikom Brdu su podrijetlom (doseljenici) iz Zagvozda. Jesu li prije toga imali su drugo prezime, jesu li ga promijenili sredinom 17. stoljeća ili je prezime nastalo u Velikom Brdu? Najvjerojatnije su dobili nadimak „Prodan“ koji je kasnije postalo prezime.720

Među zagvoškim plemenima rodnu povezanost Prodani možda ponajprije imaju s Milićima. Milići i Prodani imaju prema predaji isto mjesto odakle su doselili, a Milići su imali svoje posjede u neposrednoj blizini Prodanovih kuća (kod Pružića).721 Priči iz

716 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Selo Zagvozd okrug Imotski, kutija 22, list 12r.

717 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga I. listovi 476r- 477r.

718 Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 296.

719 Miroslav UJDUROVIĆ, nav. djelo, str. 49.-159.

720 S etimološkoga gledišta prezime Prodan moglo je nastati iz hrvatskoga jezika, od glagola prodati, prodan ili talijanskoga jezika, od pridjeva prode -hrabar (junak), a iz kojeg jezika, kojim oblikom ili kojom radnjom ili karakteristikom u prenesenom značenju nastaje prezime Prodan teško je utvrditi? Neke povijesne činjenice upućuju im staro prezime ponajprije treba tražiti u povijesnom kontaktu s prezimenom Milić ili manje vjerojatno s prezimenom Raos.

721 Iako Milići i Prodani u svojim predajama o doseljenju spominju isto mjesto odakle su došli (Veliko Brdo), migracije nisu bile u isto vrijeme. Milići su doselili nekoliko desetljeća prije nego što su se pojavili Prodani. Nameće se kao druga moguća vjerojatnost da su Prodani bili odvojak starog prezimena Milić, zadržavši za sebe priču o podrijetlu.


PRODAN

394

predaje o doseljenju, odnosno povratku iz Velikog Brda, možemo sasvim sigurno dodati da je Prodan ponovno naselio prostor koji mu je pripadao starinom, mjesto današnjega zaselka i tu se oženio, jer drukčije nije bilo moguće naseliti se u prostoru i sagraditi ili obnoviti vlastitu kuću. Kasnije će kao ravnopravni sudionik kao i svi drugi stari (i novopridošli) Zagvožđani dobiti zemljište u mletačkoj raspodjeli zemlje 1726. godine.

Mletački katastar 1726. godine bilježi kuću Mate Prodana na katastarskoj čes.t br.405 (Želišnice s kućom), što je područje današnjih Prodana.722 U neposrednoj blizini nalazila se kuća Ivana Buljubašića i stare zidine (murache) koje su podjelom pripadale medovačkim Raosima. Obitelj Mate Prodana te 1726. godine imala samo dva člana: Matu, a drugi član je vjerojatno njegova žena, što se može zaključiti na temelju popisa obitelji i duša župe Zagvozd 1733. godine, kad je obitelj Mate Prodan imala dvoje odraslih i dvoje djece.723 Godine 1726. odijeljeno im je 3 kampa zemljišta, od toga 1,70 kampi u Zagvozdu i 1,30 kampi u Medovu Docu neposredno uz Raose.724 Prodani i Raosi dijelili su iste prostore i zemljišta u Zagvozdu i Medovu Docu početkom 18. stoljeća. Jesu li u kakvom međusobnom srodstvu nije moguće dokazati niti o tome ima sačuvanih pisanih tragova. Od početka mletačke uprave Prodani žive na istoj lokaciji kao i danas. Druge polovice 19. stoljeća Marko Prodan sin Josipov seli na Butige (1876. godine), a Mate Prodan sin Josipov odlazi (1878. godine) na ženinstvo u Mucića.

Prezime Prodan u Hrvatskoj nalazimo u Zagvozdu, Velikom Brdu i na širem istarskom području (Buzet, Pazin, Umag), Lici, a ima ih u središnjoj Bosni. Svi Prodani u Južnom dijelu Hrvatske u neposrednoj vezi su s Prodanima iz Zagvozda/Velikoga Brda. U popisu obitelji i Stanju duša župe Zagvozd 1806. godine, u Zagvozdu su živjele dvije obitelji Prodana: Nikolina s troje i Jozipova sa 7 čeljadi.725

Godine 1846. u Zagvozdu živi 2 obitelji Prodana, a 1876. godine živi 5 obitelji (četiri u Prodana i jedna na Butigi).726 Početkom 20. stoljeća (prije početka I. svjetskoga rata) u Zagvozdu živi 8 obitelji Prodana (šest obitelji u Prodana, jedna u Mucića i jedna obitelj na Butigi).727

722 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd fol. 11.

723 NAS, M-67, listovi 313v.

724 DAZD- 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 80v. Malo je vjerojatno, ali nije isključeno da Prodan i Raosi imaju određene poveznice u podrijetlu. Raosi su krajem 17. stoljeća selili u Primorje i ponovo se vraćali na stara ognjišta (nisu bili doseljenici nego povratnici) U blizini Prodanovih kuća početkom 18 stoljeća imali su u vlasništvu kuću (zidinu), a Prodani su bili vlasnici velikoga kompleksa zemljišta uz Raosove kuće u Medovu Docu.

725 NAS, M-113, Imotski dekanat, br. 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 11r i 11v.




PRODAN

395

Prodani u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Prodana u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.728



1726. 1 Mate Prodan (Mattio Prodan) 2 1733. 1 Mati Prodan 4

1806. 2 Nikola Prodan 3 Jozip Prodan 7

1846. 2 Ivan Prodan p. Jozipa - Jozip, Jakov i Stipan Prodan p. Grge -

1876.

5

Prodan, Frane p. Joze - Prodan, Stipe p. Grge - Prodan, Toma p. Lovre - Prodan, Luca ud. Ivana - Prodan, Marko p. Josipa (BUTIGE) -

728 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Zbirke matičnih knjiga, Zagvozd (DAZD-378, DAST-179, NAS, Parice).


PRODAN

396

Poimenični popis osoba iz roda Prodan od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Prodana sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Nažalost, nedostaje u rodoslovlju sigurno jedan manji broj osoba iz 17. i 18. stoljeća, koji u dostupnim i sačuvanim arhivskim dokumentima nisu zabilježeni, a radi se o osobama (najčešće djeci koja su umrla mlada kao i neoženjenima i neudatima koji nisu imali potomstvo, te nisu utjecali na rodoslovlje današnjih Prodana.

I. generacija

I.1. Mate Prodan (rođ. oko 1700. god.). I.1.0. „N“, žena Matina, nepoznato.

II. generacija

II.1. Nikola Prodan, sin Matin (rođ. oko 1730.*). II.1.0. Ana, žena Nikolina, ostalo nepoznato.


1. GRANA JOZIPOVA

1. Jozip Prodan, sin Nikolin (1767.*- 1839.). 1.0. Jurka, žena Josipova (1770.*-1852.), kći Grge Gaće.

1.1. Lovre, sin Jozipov (1799.*-1846.). 1.1.0. Ivanica, žena Lovrina (1802.*-1840), kći Tome Buljubašića (vj.1827.).

1.1.1. Toma, sin Lovrin (1837.-1917.). 1.1.1.0. Ivanica, žena Tomina (1839.-1910.), kći Buljubašić Baltić Ivana

(vj. 1869. godine).

1.1.1.1. Marko, sin Tomin ( 1870.-1951.*). 1.1.1.1.0. Iva, žena Markova (r.1870.), kći Ivana Brzice (vj.1893.). 1.1.1.1.1. Jure, sin Markov (r. 1898.). ─

1.1.1.1.1.0. Mara, žena Jurina (r. 1903.), kći Mate Čaglja (vj. 1923.).

1.1.1.1.2. Ivan, sin Markov (r. 1904.). ►► Amerika 1.1.1.1.3. Toma, sin Markov (r. 1906.). ►► Amerika 1.1.1.1.4. Stipan, sin Markov (r. 1911.). †



PRODAN

397

1.1.1.1.5. Stipan, sin Markov (r. 1915.). ─

1.1.1.1.5.0. Iva, žena Stipanova (r. 1911.), kći Ivana Čaglja.

- Mara, kći Markova (1897.-1898.). † - Mara, kći Markova (1900.-1901.). †

1.1.1.2. Ilija, sin Tomin (1872.-1874.), umro djetetom.

1.1.1.3. Ivan, sin Tomin (1871.*-1875.), umro djetetom.

1.1.1.4. Miho/Mijo, sin Tomin (1876.-1943.*). 1.1.1.4.0. Mara, žena Mijina (r. 1879.), kći Marka Brzice (vj.1900.).

1.1.1.4.1. Mate, sin Mijin (r. 1903.). ►► Amerika 1.1.1.4.2. Marko, sin Mijin (1911.-1912.). † 1.1.1.4.2. Marko, sin Mijin (r. 1913.). ►► Amerika 1.1.1.4.3. Ivan, sin Mijin (r. 1919.). ⧖ 1.1.1.4.4. Milan, sin Mijin (r. 1924.), poginuo 1945.

- Manda, kći Mijina (r. 1900.), udana za Miju Kristića. - Iva, kći Mijina (r. 1906.), udana za Josipa Drlju. - Matija, kći Mijina (r. 1909.).

- Lucija, kći Lovrina (1828.-1829.), - Jurka, kći Lovrina (r. 1832.), udana za Stipana Buljubašića/Baltića.

1.2. Mijo, sin Jozipov (r. 1801.*). ‡

1.3. Ante, sin Jozipov (r. 1804.*). ►►Janjina

1.4. Jure, sin Jozipov (1805.-1858.), neoženjen.

1.5. Ivan, sin Jozipov (1806.). 1.5.0. Matija, žena Ivanova (1827.-1857.), kći Andrije Pruže (vj. 1851).

1.5.1. Jozip, sin Ivanov (r.1854.). ►►Janjina

1.5.2. Mijo, sin Ivanov (1857.-1858.), umro djetetom.

- Jurka, kći Ivanova i Matijna (r.1852.), udana za Juru Mucića. - Jela, kći Ivanova i Matijna (r.1856.),

1.5.0. Lucija, 2. žena Ivanova (1819.-1879.), kći Pavla Stapića (vj 1858.).

1.5.3. Jure, sin Ivanov (1861.-1927.*). 1.5.3.0. Ruža, žena Jurina (r.1859.-1935.*), kći Jakova Buljubašića

(vj. 1883.). 1.5.3.1. Ivan, sin Jurin (1885.-1939.*) ─

1.5.3.1.0. Mara, žena Ivanova (1895.1941.*), kći Grge Buljubašića (vj. 1922.).

Sinovi Ivanovi: Jure, Bartul-Stipe i Mijo-Danijel. Kćeri Ivanove: Ruža, Marija i Ljubica)

1.5.3.2. Mijo, sin Jurin (r. 1888.). ─


PRODAN

398

1.5.3.2.0. Manda, žena Mijina (1894.-1925.*), kći Ivana Vidovića iz Janjine (vj. 1921.).

1.5.3.2.0. Ana, 2. žena Mijina (1891.), kći Josipa Bartulovića. (vj. 1927.)

1.5.3.3. Bariša, sin Jurin (r. 1895.). ►► Odselio Plano

1.5.3.4. Cvitan,730 sin Jurin (1898.-1945.). ►► Sarajevo

1.5.3.5. Josip,731 sin Jurin (1901.-1943.*) ►► Zagreb 1.5.3.5.0. Milka, žena Josipova (1906), rođ. Vegara (vj. 1925).

- Iva, kći Jurina (r./u. 1884.). † - Tomica, kći Jurina (r. 1892.), udana za Antu Tomičića. - Milica, kći Jurina (r. 1906.). ⧖

- Matija, kći Ivanova (r./u. 1858.). † - Ivanica, kći Ivanova (1866.-1889.), udana za Matu Buljubašića.

1.6. Stipan, sin Jozipov (1808.-1822.), umro djetetom.

1.7. Mate, sin Jozipov (r. 1816. ►►Janjina

- Lucija, kći Jozipova (1802.*-1883.), udana za Juru Bartulovića. - Ivanica, kći Jozipova (1805.*-1860.), udana za Tomu Čaglja. - Ana, kći Jozipova (1814.*-1875.), udana za Marka Bartulovića.

2. GRANA GRGUROVA

2. Grgur Prodan, sin Nikolin (1775.*-1844.). 2.0. Jurka, žena Grgina (1781.*-1846.), kći p. Ivana Drljića.

2.1. Jozip Prodan, sin Grgin (1811.-1872.).♦ 2.1.0. Jakovica, žena Jozipova (1814.-1848.), kći Jozipa Roščića (vj. 1837.).

2.1.1. Frane, sin Jozipov (1838.-1918.). 2.1.0. Matija, žena Franina (1850.-1900.), kći Pavla Mucića.

2.1.2. Ivan, sin Jozipov (r. 1840.). ‡

2.1.3. Ante, sin Jozipov (1840.*-1926.*). 2.1.2.0. Kate, žena Antina (1854.*-1940.*),kći Marijana Mucića

(vj. 1878.).

2.1.2.1. Josip, sin Antin (r. 1879.). ─ 2.1.2.1.0. Kata, žena Josipa (1884.-1943.*), kći Marijana Dedića

(vj. 1914.). Sinovi Josipovi: Ivan i Mate.

730 Poginuo u Sarajevu, žandar. Dva puta se ženio. Prva žena rođ. Trifunović iz Sarajeva, a 2. žena Anka Nedved iz Daruvara.

731 Josip je bio financ.


PRODAN

399

2.1.2.2. Stipan, sin Antin (r. 1882.). ►► Amerika 2.1.2.3. Mate, sin Antin (r. 1882.). 2.1.2.4. Cvitan, sin Antin (r. 1889.). žandar, ►►Odselio 2.1.2.5. Ivan, sin Antin (1892.-1918.), umro momkom.

2.1.2.6. Jure, sin Antin (r. 1895.). ─ 2.1.2.6.0. Kata, žena Jurina (r. 1885.), kći Josipa Radića iz Janjine

(vj. 1921.). ◊Sinovi Jurini: Ante, Ivoslav i Stipe

2.1.2.7. Ante, sin Antin (r. 1899.). ►► Amerika 2.1.2.7.0. Mara, žena Antina (1896.), kći Petra Čaglja

(vj. 1921.).

- Iva, kći Antina (1886.-187.), umrla djetetom.

2.1.4. Mate, sin Jozipov (1842.-1909.). ► Prodani u Mucića

2.1.5. Jure, sin Jozipov (r. 1846.). ►► Postire, Brač 2.1.5.0. Vica, žena Jurina, kći Ivana Selinčića, vjenčani 1874. god u

Postirama na Braču.

- Ivanica, kći Jozipova (r. 1844.), udana za Jakova Lončara.

2.1.0. Mara, 2. žena Jozipova (1825.-1902.), kći Tome Sulića (vj.1851.).

2.1.6. Toma, sin Jozipov i Marin (r,/u.1851.).

2.1.7. Toma, sin Jozipov i Marin (1852.-1878.). 2.1.7.0. Matija, žena Tomina (r. 1850.), kći Pavla Mucića (vj. 1870.)

2.1.8. Marko-Filip, sin Jozipov i Marin (1856.-1940.*). Prodani na Butigi 2.1.8.0. Ruža, žena Markova (1860.-1903.), kći Šimuna Roščića iz Grabovca

(vj. 1884.). 2.1.8.1. Josip-Ivan-Ćiril, sin Markov (1885.-1942.*)

2.1.8.1.0. Milica, žena Josipova (1885.-1953.), kći Tome Roščića (vj. 1908.).

2.1.8.1.1. Marko, sin Josipov (r.1910.). ►► Amerika 2.1.8.1.2. Toma, sin Josipov (r.1912.). ►► Amerika 2.1.8.1.3. Stipan, sin Josipov (r.1914.). ►Tihaljna ─ 2.1.8.1.4. Frane, sin Josipov. ►Valpovo ─ 2.1.8.1.5. Josip, sin Josipov. †

2.1.8.1.6. Ivan, sin Josipov. ─

Kćeri Josipove: Kata, Nediljka ...

2.1.8.2. Toma, sin Markov (1888.-1919.).

2.1.8.3. Stipan, sin Markov (1890.-1950.*). ─ 2.1.8.3.0. Eufemija-Jela, žena Stipina (1897.), kći Grge Jadreška iz

Šišan Dola* (vj. 1918.).

- Kata, kći Markova (r. 1886.).


PRODAN

400

2.1.9. Luka, sin Jozipov i Marin (r.1858.-1860.), umro djetetom.

- Jurka, kći Jozipova i Marina (r.1854.), udana za Matu Čaglja. - Kata, kći Jozipova i Marina (r. 1860.). - Manda, kći Jozipova i Marina (r. 1863.). - Matija, kći Jozipova i Marina (1864.-1889.), udana za Mije Čaglja. - Kata, kći Jozipova i Marina (r. 1866.), udana za Marijana Luetića iz Župe. - Mara, kći Jozipova i Marina (r. 1870.), udana za Marka Breulja s Ugljana.

2.2. Jakov, sin Grgin (1814.*-1871.). 2.2.0. Mande, žena Jakovljeva ( u.1890.), kći Joze Roščića (vj. 1849. u Grab.).

2.2.1. Ivan, sin Jakovljev (1856.-1926.*) 2.2.1.0. Mare, žena Ivanova (1856.-1884.), kći Vida Gaće (vj. 1880.). - Matija, kći Ivanova (1881.- 1882.), umrla djetetom. - Kata, kći Ivanova (r. 1882.), udana za Martina Buljubašića.

2.2.1.0. Joza, 2. žena Ivanova (r. 1861.), kći Stipe Mucića (vj. 1886.).

2.2.1.1. Jakov, sin Ivanov (r. 1892.). ─ 2.2.1.1.0. Mara, žena Jakovljeva (r. 1892.), kći Nikole Rake

(vj. 1919.). 2.2.1.2. Jure-Ćiril, sin Ivanov (r. 1894.), umro djetetom 2.2.1.3. Jozo, sin Ivanov (1895.-1898.), umro djetetom. 2.2.1.4. Mijo, sin Ivanov (1897.-1898.), umro djetetom.

2.2.1.5. Jure, sin Ivanov (r. 1899.). ─ 2.2.1.5.0. Mara, žena Jurina (r. 1890.), Jure Rake (vj. 1922.).

- Jurka, kći Ivanova (r. 1889.), udana za Josipa Drlju. - Manda, kći Ivanova (r./u. 1891.). † - Mara, kći Ivanova (1897.-1891.), umrla djetetom.

2.2.2. Anton, sin Jakovljev (1858.-1859.), umro djetetom.

- Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1850.),udana za Grgu Mucića. - Jurka, kći Jakovljeva (r. 1852.), udana za Juru Mucića.

2.3. Stipan, sin Grgin (1820.-1888.).

2.3.0. Jakovica, žena Stipanova (1823.- 1857.), kći Andrije Pruže (vj. 1848.).

2.2.1. Grgo, sin Stipanov (1850.-1868.), umro momkom. 2.2.2. Marko, sin Stipanov (r./u. 1853.). † 2.2.3. Jozip, sin Stipanov (1854.-1885.), umro momkom. 2.2.3. Ante, sin Stipanov (r. 1856.), odselio na Brač.732

- Matija, kći Stipanova (1849.-1852.), umrla djetetom. - Matija, kći Stipanova (r. 1852.). - Antica, kći Stipanova (r./u. 1856.). †

732 Andre JUTRONIĆ, nav. djelo, str. 139.


PRODAN

401

2.3.0. Mara 2. žena Stipanova (1824.-1913.), kći Pavla Kristića (vj. 1857.).

2.2.4. Mate, sin Stipanov (1859.-1896.). 2.2.4.0. Kata, žena Matina (r.1864.), kći Martina Drlje (vj.1885.).

2.2.4.1. Stipan (Ivan),733 sin Matin (1890.-1910.*), umro momkom.

2.2.4.1. Josip, sin Matin (1895.-1924.*). ─ 2.2.4.1.0. Mara, žena Josipova (r. 1893.), kći Petra (vj. 1920.).

- Iva, kći Matina (r./u. 1887.). † - Matija, kći Matina (r. 1888.). ⧖ - Iva, kći Matina (r. 1893.). ⧖

2.2.5. Anton, sin Stipanov (r./u. 1860.). †

2.2.6. Cvitan, sin Stipanov (r. 1865.). ►►Bizovac, ─ 2.2.6.0. Perina, žena Cvitanova (r. 1872.), rođ. Jakić iz Podgore

(vj. 1894.).

2.2.6.1. Mate, sin Cvitanov (r. 1908.). † 2.2.6.2. Luka, sin Cvitanov (r. 1909.). ⧖ 2.2.6.3. Frane, sin Cvitanov (r. 1910.). ⧖

- Lucija, kći Cvitanova (r. 1897.). ⧖ - Milica, kći Cvitanova (r. 1898.). ⧖ - Mara, kći Cvitanova (r. 1899.). ⧖ - Ivka, kći Cvitanova (1900.-1901.), umrla djetetom. - Tereza, kći Cvitanova (r. 1902.). ⧖ - Kata, kći Cvitanova (r. 1904.). ⧖ - Stana, kći Cvitanova (r. 1906.), ⧖ - Luca, kći Cvitanova (r. 1909.), ⧖ - Perina, kći Cvitanova (r. 1914.), ⧖

- Jurka, kći Stipanova (r.1858.), udana za Matu Buljubašića. - Lucija, kći Stipanova (1861.-1868.). - Lucija, kći Stipanova (r. 1870.-1968.), udana za Ivana Mucića.

- Ivanica, kći Grgina (r.1805.*), udana za Tomu Čaglja. - Matija, kći Grgina (1824.-1829.), umrla djetetom.

OSTALI:

- Ante Prodan, sin bl. Katin (r./u. 1907.). † - Mara Prodan, kći bl. Katina (r./u. 1907.). †

733 U matici rođenih upisan Stipan, a matici umrlih upisan Ivan.


PRODAN

402

25. 2. Prodani u Mucića

Mate sin Jozipa Prodana, ženi Šimu kći Marka Mucića i dolazi na ženinstvo u Prodana 1878. godine.

2.1.4. Mate, sin Jozipov (1842.-1909.).

1. Mate, sin Jozipov (1842.-1909.). 1.0. Šime, žena Matina (1850.-1917.), kći Marka Mucića (vj, 1878.).

1.1. Ivan, sin Matin (1882.-1923.*). 1.1.0. Joza, žena Ivanova (1884.-1955.*), kći Mije Čaglja (vj. 1905.).

1.1.1. Mate, sin Ivanov (r. 1907.). ─ 1.1.1.0. Mila, žena Matina (r. 1909.), kći Ivana Milića.

1.1.2. Josip, sin Ivanov (r. 1910.). ►► Amerika 1.1.3. Jure, sin Ivanov (r. 1913.). ►► Amerika

1.1.4. Marko, sin Ivanov (r. 1918). ─ 1.1.4.0. Ljuba, žena Markova, kći Filipa Čaglja.

Kćeri Ivanove: Mara (r. 1906.), Matija (r. 1909.), Milica (r. 1911.), Iva i Ana.

1.2. Marko, sin Matin (1890.-1918.), neoženjen.

- Jurka, kći Matina (r. 1878.), udana za Matu Bartulovića. - Kate, kći Matina (r. 1879.), udana za Matu Drlju Martinova. - Ana, kći Matina (r. 1885.), udana za Ivana Drljića (Baltići).


PRUŽE

403

26. PRUŽE

Prema predaji Pruže su jedno od najstarijih plemena u Zagvozdu.734 Iako su prema predaji među najstarijima, prezime Pruže ne nalazimo se na Calergijevu popisu izbjeglih Zagvožđana u doba Bečkoga Rata 1686. godine.735 Do sada se u literaturi mogao pronaći podatak da je na popisu iz 1686. Andrija Prežiljić kojeg su povezivali sa Pružama,736 što je krivi podatak, na Calergijevu popisu iz 1686. nema Andrije Prežiljića Pruže.737

Prezimena Pruže nema ni na popisu zagvoških obitelji kojima je dodijeljena u doba mletačke podjele zemlje 1726. godine, niti se ne nalaze na popisu zagvoških obitelji 1733. godine.738 Povijesni dokumenti 18. stoljeća ne bilježe da su Pruže toga doba doselile u Zagvozd.

Prezime Pruže pojavljuje se u Zagvozdu krajem 18. stoljeća i prvi put je zabilježeno kao Prušić 1779. godine.739 Do kraja 18. stoljeća pisani su Prušić (Pružić),

U popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine nalazimo dvije obitelji: Obitelj Petra Pruže (Pruxe) s 4 osobe i obitelj Antona Pruže (Pruxe) sa šest osoba.740

Ako se vratimo predaji gdje su Pružići među najstarijim zagvoškim plemenima onda se nameće jedini zaključak da su se prije imali drugo (starije) prezime koje se promijenilo u Pruže druge polovice 18. stoljeća. Šire područje gdje su danas Pružića zemlje i kuće, prema mletačkom katastru 1726. godine bilo je u pretežnom vlasništvu Buljubašića, a manjim dijelom Milića, Piplica, Čagalja i Katušića.

Staro prezime Pruža (Pružića) bilo je Buljubašić. Pružići su grana Gornjih Buljubašića i potomci su Andrije Buljubašića (Andria Bugliubasich) koji se spominje u mletačkom popisu kod podjele zemlje 1726. godine.741

734 Zagvoški zaseoci i plemena, Pruže, Zagvozd - župni list, godina I. broj 1, str. 111.

735 DAZD - 1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga I. list. 476r - 477r.

736 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 296. Vrčić pogrešno pokušava pronaći postojanje drugog oblika prezimena Pruže 1686. godine, pozivajući se na Calerghijev popis i na kojem je Andrija Prežiljić s 3 čeljadi. U popisu iz 1686. nema među Zagvožđanima Andrije Prežiljića (krivi prijepis kod čitanja originala). Usp: Zagvoški zaseoci i plemena, Pruže, Zagvozd -župni list, godina I. broj 1, str. 111., Autor teksta o Pružićima ponavlja istu pogrešku, tekst je vjerojatno prijepis od Vrčića, bez proučavanja originalnog dokumenta.

737 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga I. list. 476r - 477r.

738 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. s.t, kutija 39. i NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara 1733., listovi 313r - 314r.

739 NAS, M-105, Viz., krizmanici 1779. god., list 116r., 117r., gdje se navode Mate i Tomica Prušić.

740 NAS, M-113, Popis obitelji župe Zagvozd 1806. godine, list 11r.

741 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 70r.


PRUŽE

404

Za proučavanje prošlosti prezimena Pruže mogu nam poslužiti sačuvani povijesni dokumenti, ponajprije arhivske građe makarske biskupije iz razdoblja druge polovice 18. stoljeća i prijepisi najstarijih matičnih knjiga župe Zagvozd. U vizitacijama makarskih biskupa župi Zagvozd koje sadržavaju i popise krizmanika iz godine 1779., 1786., 1792. 1798. godine742 nalazimo različite upise prezimena roditelja krizmanika, dok imena ostaju ista, tako u koloni „roditelji“ imamo iste osobe različitog prezimena (npr. Mate i Tomica Buljubašić i Mate i Tomica Prušić/Pružić). Na popisu 1786. i 1792. nema Pružića, svi su upisani kao Buljubašići. Godine 1798. Pružići su opet popisani u dva oblika prezimena - Pružić i Pruže. Promatrajući osobe s popisa krizmanika 1786. i 1792. godine koji su upisane prezimena Buljubašić i knjigu Stanja duša župe Zagvozd iz 1806. godine uočava se te iste osobe nalazimo popisane u obiteljima, ali s različitim prezimenom, Buljubašić i Pruže. Isti slučaj različitih upisa prezimena (Buljubašić ili Pruže) nalazimo u sačuvanim starim zagvoškim matičnim knjigama izvatcima prijepisa starih zagvoških matičnih knjiga s početka 19. stoljeća za osobe koje su u vizitacijskim popisima iz 18. stoljeća upisani s prezimenom Buljubašić.743

Zadnji upis prezimena Buljubašić kod Pružića zabilježen je godine 1880. u Matici rođenih. Tadašnji župnik don P. Kaer upisuje Mati sinu Antinu i Anti Pruži prezime Buljubašić, a kasniji župnik dopisuje prezime Pruže.744

Iz svega može se donijeti siguran zaključak da je staro prezime Pruža (Pružića) bilo Buljubašić. 5. BULJUBAŠIĆ

Krajem 18. stoljeća Pruže su promijenili prezime Buljubašić su prema nadimku (?) najprije u Prušić pa Pružić, a kasnije u Pruže. Kako i iz kojeg jezičnog oblika je nastalo prezime Pruže nije poznato.745

U Zagvozdu 1846. godine žive 1 velika obitelji Pružića, a 1876. godine žive 3 obitelji.746 Početkom 20. stoljeća u Zagvozdu žive 4 obitelji Pruža.747

742 NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779. god., NAS, M-106, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1792. god., NAS, M-110, Vizitacije Makarskih biskupa 1786. god.,

NAS, M-114, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1798.god. 743 NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd 1818.-1850. DAZD-378, DAST-179, Zbirke matičnih knjiga župe Zagvozd. 744 DAST-179, Mat. knjiga rođenih 1875.-1893., sign 885. 745 Postanak prezime Pruže možemo tražiti u hrvatskom jeziku, nastalom iz glagola „ispružiti“ i „pružati“, no nema nekoga posebnog pokazatelja da bi iz tog oblika nastalo prezime Pruže. Prema predaji jednom zgodom stari Pruže je lega ispred kuće i „ispružio“ se- pa ga po tome prozvaše Pruže. Moguće je, ali se ne može donijeti zaključak, da je prezime odnosno nadimak došao od riječi pržun (tal. prigione) dijal. zatvor, tamnica. Pa bi „Pruže“ bio bi zatvorenik - osoba koja je jedno vrijeme bila utamničena. Kako je to bilo u doba mletačke uprave, kad je velik broj tadašnjeg stanovništva bio na letačkim galijama, ta mogućnost nije isključena, ali nije ničim potkrijepljena.

746 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća, kutija 848.


PRUŽE

405

Obitelji Pruže u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine Od početka 18. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima

nalazimo podatke o broju obitelji Pružića (Buljubašića) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.748



1726. 1 Andrija Buljubašić (Andria Bugliubasich) 6 1733. 1 Andrija Buljubašić-Pruže 7

1806. 2 Petar Pruže 4 Anton Pruže 6

1846. 1 Andrija Pruže p. Antona -

1876.

3 Pruže, Toma p. Antona - Pruže, Ante p. Mate - Pruže, Ivan p. Andrije -

Poimenični popis osoba iz roda Pruže od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Pirića (Buljubašića) sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.749

I. generacija

I.1. Andrija Buljubašić (rođ. oko 1670./1680).

II. generacija

II.-n. Sin/sinovi Andrijini (rođ. oko 1700.).

- Imena ostalih članova obitelji II. generacije Pružića nisu poznata.

747 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 st., listovi 228-230. 748 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD - 5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1878. godine (DAST-152), Zbirke matičnih knjiga, Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

749 Isto.


PRUŽE

406


1. Mate Buljubašić-Pruže750 (rođ. oko 1730.god). 1.0. Tomica, žena Matina, rođena Bartulović-Džaja (M. Dolac).

1.1. Andrija Pruže, sin Matin (rođ. oko 1760.). 1.1.0. Anđa, žena Andrijina, mater Šimunova, ostalo nepoznato. ‡

1.1.1. Šimun, sin Andrijin i Anđin, (rođ. oko 1790., krizman 1798. god.

1.1.0. Matija, 2. žena Andrijina, rođena Jović (?).

1.1.2. Petar, sin Andrijin, krizman 1798. god., umro prije 1806. god.

1.1.3. Petar,751 sin Andrijin i Matijin (r. 1798.*). ‡

1.1.4. Luka, sin Andrijin i Matijin (r. 1800.*). ‡

- Anđa, kći Andrijina i Matijina (r. 1789.*-1837.), udana za Jozipa Raku. - Ruž/ic/a, kći Andrijina i Matijina (1794.), krizmana 1798. god.

Andrijina grana se gasi. Nema podataka o Andrijinim sinovima u zagvoškim maticama vjenčanih i umrlih od 1818. godine. Andrijini sinovi ili su umrli mladi ili su odselili iz Zagvozda.

1.2. Anton Buljubašić -Pruže, 752 sin Matin (1760.*-1839.) .

1.2.0. Jurka, žena Antonova (1764./1753.*-1818.), kći Mije Drljića.

1.2.1. Andrija Pruže, sin Antonov (1793.*). 1.2.1.0. Jurka,753 žena Andrijina, rođena Milić, vjenčani 1809. godine.

1.2.1.1. Mate, sin Andrijin (1812.*-1850.) NAS -MKU-parice 1.2.1.1.0. Matija, žena Matina, rođena Čagalj (vj. 1845.).

1.2.1.1.1. Anton, sin Matin ( 1846.-1904.). 1.2.1.1.1.0. Jakovica, žena Antonova, rođ. Mucić

- Jela, kći Antina (r. 1873.) ⧖

1.2.1.1.1.0. Mande, 2. žena Antonova (1851.-1933.*), kći Martina Kristića, (vj. 1874.)

750 Godine 1779. u popisu krizmanika upisan je jednom kao Pruže; Vida kći Mate i Tomice Prušića, a dva puta Buljubašić; Matija kći Mate i Tomice Buljubašić, Manda kći Mate i Tomice Buljubašić ( NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god., list 116r, 117r).

751 Godine 1798. upisan je kao Prušić (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 76v).

752 Godine 1779. u popisu krizmanika upisan je Anton sin Mate i Tomice Buljubašić (NAS, M-105, 117r.,), a u stanju duša župe Zagvozd Anton sin Matin upisan je s prezimenom Pruže (NAS, M-113, list 11r)

753 Jurka je u više slučajeva upisana Milić, a jednom je upisana s prezimenom Mlikota (NAS, Parice)


PRUŽE

407

1.2.1.1.1.1. Andrija, sin Antin (1877.-1915.).754 1.-.1.0. Luca, žena Andrijina (1878.-1960.*), kći

Grge Mucića(vj. 1906.)

1.-.1.1. Ante, sin Andrijin (r. 1908.). ─ 1.-.1.1.0. Matija, žena Antina (r. 1909.),

kći Jozipa Rake.

1.-.1.2. Stipe, sin Andrijin (1911.-1944.). ─ 1.-.1.2.0. Luca, žena Stipina (r. 1910.), kći

Stipe Drlje..

1.-.1.3. Ivan, sin Andrijin (1914.-1918.). †

- Iva, kći Andrijina (r./u. 1907.). † - Iva, kći Andrijina (r. 1910.), udana za Cvitana

Prodana. 1.2.1.1.1.2. Mate,755 sin Antin (r. 1880.). ►► Amerika 1.2.1.1.1.3. Marijan, sin Antin (r. 1883.). ►► Amerika 1.2.1.1.1.4. Frane, sin Antin (r. 1886.). ►► Amerika

1.2.1.1.1.5. Mijo, sin Antin (r. 1889.-1953.*). ─ 1.-.5.0. Iva, žena Mijina (r. 1894.), kći Stipana

Čaglja (vj. 1922.). Sinovi i kćeri Mijine: Ivan, Anka, Mate, Ljubica,

Ante, Janko i Frane-Stipan, Iva.

- Matija, kći Antina (r. 1875.). - Ana, kći Antina (r. 1893.).

- Ruža, kći Matina (r. 1850.), udana za Marijana Radića.

1.2.1.2. Pava, sin Andrijin (rođ. 1819.). ‡

1.2.1.3. Jure, sin Andrijin (1821.-1822.). †

1.2.1.4. Ivan, sin Andrijin (1832.-1917.). 1.2.1.4.0. Jurka, žena Ivanova (1828.-1868.), kći Tome Dedića

(vj.1862.)

1.2.1.4.1. Grgo, sin Ivanov (r. 1864.). ‡

1.2.1.4.0. Jurka, 2. žena Ivanova (1840.-1909.), kći Mate Čaglja (vj.1868.).

1.2.1.4.2. Jure, sin Ivanov (1870.-1871.), umro djetetom. 1.2.1.4.3. Jure, sin Ivanov (r./u. 1872.), † 1.2.1.4.4. Frane, sin Ivanov (r./u. 1874.), umro djetetom.

754 Umro u Šidu, mobiliziran, vojnik. 755 U Matici rođenih župnik don P. Kaer upisuje Mati sinu Antinu i Anti prezime Buljubašić, a kasniji župnik dopisuje prezime Pruže i precrtava Buljubašić (DAST-179, Mat. knjiga rođenih 1875.-1893., sign 885.)


PRUŽE

408

1.2.1.4.5. Andrija, sin Ivanov (1875.-1877.), umro djetetom.

- Ruža, kći Ivanova (1869.-1872.), umrla djetetom. - Iva, kći Ivanova (1873.-1894.), umrla djevojkom. - Ruža, kći Ivanova (r. 1878.), udana za Ivana Raku.

Jurina grana se gasi. Nema preživjelih muških potomaka u drugom koljenu.

- Kata, kći Andrijina (r. 1814.), udana za Vida Gaću. - Ivanica, kći Andrijina (r. 1816.), udana za Ivana Šutu. - Antica, kći Andrijina (r. 1830.), udana za Matu Čaglja. - Jakovica, kći Andrijina (1823.-1857.), udana za Stipana Prodana. - Lucija, kći Andrijina (1826.-1889.), udana za Jozipa Kurtovića. - Matija, kći Andrijina (1827.-1857.), udana za Ivana Prodana. - Ružica, kći Andrijina (r./u. 1829.). † - Jurka, kći Andrijina (r. 1834.), udana za Miju Drlju.

1.2.2. Toma, sin Antonov (1798.-1879.).756

1.2.2.0. Ivanica, žena Tomina (r. 1802.*/1798.*), kći Tadije Čaglja, vj. 1823.

1.2.2.1. Jozip, sin Tomin (1826.-1896.), neoženjen. 1.2.2.2. Anton, sin Tomin (1827.- 1837.), umro djetetom. 1.2.2.3. Jure, sin Tomin (1829.- 1843.), umro djetetom.

1.2.2.4. Luka, sin Tomin (1832.-1889.). 1.2.2.4.0. Jurka, žena Lukina (r.1838.), kći Stipe Mucića (vj. 1860.).

1.2.2.4.1. Stipan, sin Lukin (r. 1861.). ‡

1.2.2.4.2. Jure, sin Lukin (r. 1863.). 1.2.2.4.2.0. Jurka, žena Jurina (1871.-1918.), kći Nikole

Popovića (vj. 1894.). 1.2.2.4.2.1. Luka, sin Jure (1894.-1964.*). ─

1.-.1.0. Mara, žena Lukina (1893.-1943.*), kći Mate Buljubašića (vj. 1919.).

Sinovi Lukini: Jure, Ivan, Miroslav, Petar, Mate. Kćeri Lukine: Marija, Matija), Ivka, Slavica, Milka i Kata.

1.2.2.4.2.2. Pavao, sin Jure (r/u. 1896.). †

- Milica, kći Jurina (r. 1897.). ⧖ - Manda, kći Jurina (r. 1900.). ⧖ - Matija, kći Jurina (1903.-1905.), umrla djetetom. - Iva, kći Jurina (r. 1906.), udana za Marka Brnasa.

756 U Matici umrlih (NAS, Parice), Toma je upisan kao sin Antona Pruže i Matije Mlikota, u Stanju Duša 1806. god (NAS, M-113) Toma je sin Antona Pružića i Jurke Drljić, što bi trebao biti točniji podatak, jer to je podatak iz vremena kad je Tomina majka bila živa.


PRUŽE

409

- Cvita, kći Jurina (r./u. 1908.). † - Pila, kći Jurina (1910.-1917.). † - Matija, kći Jurina (r. 1914.). ⧖

1.2.2.4.3. Mate, sin Lukin (1865.-1836.*), neoženjen

1.2.2.4.4. Jakov, sin Lukin (1871.-1912.). 1.2.2.4.4.0. Matija, žena Jakovljeva (1880.-1946.), kći Ante

Rake (vj. 1906.). 1.2.2.4.4.1. Martin, sin Jakovljev (1908.-1962.). ─

1.-.1.0. Kata, žena Martinova (r. 1912.), kći Tome Drlje.

1.2.2.4.4.2. Josip, sin Jakovljev (r. 1912.). ⧖

- Mara, kći Jakovljeva (r. 1908.). ⧖ - Ana, kći Jakovljeva (r. 1910.), udana za Josipa Drlju.

1.2.2.4.5. Marko, sin Lukin (1872.-1893.), umro momkom. 1.2.2.4.6. Ivan, sin Lukin (r. 1876.). ‡ 1.2.2.4.7. Pava, sin Lukin (r./u. 1880.). †

1.2.2.4.8. Petar, sin Lukin (r. 1881.). ►► Amerika

- Iva, kći Lukina (r. 1868.), udana za Antu Kristića. - Manda, kći Lukina (1869.-1870.), umrla djetetom. - Mare, kći Lukina (r. 1874.), udana za Matu Raku. - Joza, kći Lukina (r. 1878.).

1.2.2.5. Mijo, sin Tomin (1834.-1889.), neoženjen.

1.2.2.6. Anton, sin Tomin (r. 1837.). 1.2.2.6.0. Jakovica, žena Antonova (1844.*-1874.), kći Stipana

Mucića, vj. 1870. godine. - Anđa, kći Antina (r. 1871.). - Matija, kći Antina (r./u.. 1874.). †

1.2.2.7. Frane, sin Tomin (r. 1841.)

- Joza, kći Tomina (r. 1838.) - Mande, kći Tomina (r. 1843.), udana za Miju Mucića.

- Manda, kći Antonova (1795.*-1871.), udana za Matu Tomičića Ivanova, - Ana, kći Antonova (1798.*/1801.*-1829.), neudana. - Jakovica, kći Antonova (1801.*-1872.), udana za Andriju Drljića Jerkova.

- Matija, kći Matina i Tomičina, krizmana 1779. god.., ostalo nepoznato. - Vida, kći Matina i Tomičina (1775.*-1852.), udata za Luku Mlikotu Šimunova. - Manda, kći Matina i Mandina,, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. OSTALI:- Ruža, kći Jelina (r. 1902.).757

757 Poslana u sirotište u Splitu.


PRUŽE

410


PULJAK

411

27. PULJAK

Puljci su starinom rastovačko pleme. U Rastovcu su bili su starosjedioci. Puljci su iz Rastovca doselili u Zagvozd (u Kurtoviće) iza I. svjetskoga rata.

Puljaka nema u Zagvozdu u razdoblju od 1686. do 1914. godine (doba koje je opisano u ovoj knjizi), oni su živjeli u Rastovcu, tako je i prezime Puljak obrađeno među rastovačkim prezimenima.

III. RASTOVAČKA PREZIMENA 6. PULJAK


412

Katastarski popisni list Ivana Radića i ud. Pavice Radić 1726. god

(HR-DAZD-5, kut. 39, fol. 21v)


RADIĆ

413

28. RADIĆ

Radići su starosjedioci u Zagvozdu i među najstarijim su stanovnicima Zagvozda. Od kada su u Zagvozdu i jesu li u Zagvozd od nekuda doselili nije poznato, jer nema sačuvanih pisanih tragova od prije sredine 17. stoljeća. Prvi put Radići su zabilježeni u zbjegu zagvoškoga stanovništva 1686. godine, gdje se navodi Ivan Radić (Zuane Radich) u obitelji s 14 osoba.758 U doba Morejskoga rata (1684.-1699.) i ratnih opasnosti zagvoško stanovništvo bježi u primorje. Prestankom rata, Radići se vraćaju iz izbjeglištva u Zagvozd, a dio Radića ostao je u Brelima. Kasnije su se proširili u Bast i Bašku Vodu, gdje se zabilježeni 1695. godine.759

Radići su starinom biokovsko pleme i postojbina im je područje stare župe Vrdol i područje Zagvozda. Radići kao doseljenici iz Vrdola (Zagvozda) spominju se u Klisu 1675. godine i Vranjicu 1671. godine.760

Radići su se dosta raseljavali tako da predaja spominje selidbe Radića u Krstatice, Podbablje, Zmijavce, Poljica, Bast i Bašku Vodu, o čemu postoji malo sačuvanih pisanih dokumenata koji bi potkrijepili navode iz predaje, ali sve ukazuje da je predaja dobrim dijelom temeljena na stvarnim pokazateljima.761 Isto tako po predaji na koju se poziva Vrčić, Radići su se raselili i razdijelili prema nadimcima na Gudelje, Budaliće, Guće i Biočiće.762 Teško je znanstveno potvrditi predaju, jer predaje su kod različitih međusobno povezanih plemena/prezimena često proturječne.

Početkom 18. st. i dolaskom mletačke uprave nalazimo više pisanih tragova o stanovništvu Zagvozda, tako su raspodjelom zemlje 1726. godine u Zagvozdu zabilježene 3 obitelji Radića. Zemlja je dodijeljena obiteljima: Mije Radića (Mio Radich) s 4 osobe, Ivana Radića (Iuan Radich) sa 7 osoba i obitelj udovice Ivanice Radić s 3 osobe.763 Radići od početka 18. stoljeća, a vjerojatno i prije, naseljavaju isto područje Zagvozda kao i danas.

758 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689. god), knjiga I., list. 476r – 477r.

759 Miroslav UJDUROVIĆ, Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, Gradac 2002. Radići su zabilježeni u Bastu 1695. godine.

760 DAST-378, Zbirke matičnih knjiga, Matica vjenčanih i rođenih župe Vranjic, god 1671. i Matice vjenčanih Klisa 1675. i 1676., Radići iz Vrdola zabilježeni su kao doseljenici u Vranjicu i Klisu.

761 Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I, broj 1, 1995., str. 118.

762 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 2010, str 327. Usp. Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I, broj 1, 1995., str. 117.


Usp. Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 2010, str 327. Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990. str. 297. Vrčić među Radiće pogrešno svrstava obitelj Grge Rakića s 14 osoba i obitelj udovicu Marte Serdaruše (Serdarević) s 2 osobe.


RADIĆ

414

Osim u matičnom zaseoku Radiće u Zagvozdu nalazimo u Stapića. Ivan Radić sin pok. Mije odselio je iz Radića na ženinstvo u Stapiće krajem 18. stoljeća, oko 1790. godine.

Prezime Radić izvedeno je od imena Rade (Radoslav, Radomir, Radovan...), od kojeg nastaje hipokoristik Radan, Radak, Radas, Radalj, Radoš, Radić ili što je uobičajeno toga doba „Radić“ bijaše Radin sin.

Godine 1733. u Zagvozdu žive 3 obitelji Radića s ukupno 11 osoba.764 Prema popisu obitelji i Stanju duša župe Zagvozd iz 1806. godine u Zagvozdu žive 4 obitelji Radića, tri u matičnom zaseoku, a jedna obitelj u Stapića.765

Godina Br. obitelji


1686. 1 Ivan Radić (Zuane Radich ) 14

1726.

3 Ivan Radić (Iuan Radich) 7 Mijo Radić (Mio Radich) 4 ud. Pavica Radić (Paviza Radichia-vedoua) 3

1733.

3

Jakov Radić 6 ud. Tomica Radić 4 ud. Pavica Radić, udovica 1

1806.

3

Marko Radić 8 Jakov Radić 4 Pava Radić 6

1846.

4

Petar Radić p. Grge - Anton Radić p. Grge - Jakov Radić p. Mije - Martin Radić p. Marka -

1876.

8

Radić, Marko p. Martina - Radić, Martin sin Matin - Radić, Petar p. Ivana - Radić, Jure sin Matin - Radić, Petar p. Grge - Radić, Ante p. Grge - Radić, Šimun sin Antin - Radić, Jerko p. Mije -

Godine 1846. u Zagvozdu živi 5 obitelji Radića (4 u Radićima, a jedna u Stapićima).

Godine 1876. u Zagvozdu je 8 obitelji u Radića i 2 obitelji u Stapića.766 Početkom 20.


765 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, Imotski dekanat, br 18, str. 18r -18v.


RADIĆ

415

stoljeća (neposredno prije I. svjetskoga rata) u Radića živi 9 obitelji, a u zaseoku Stapića živi jedna obitelj Radića.767

U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Radića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.768

Poimenični popis osoba iz roda Radić od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Podatci o stanovništvu Radića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca, koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Radića u Zagvozdu jer nisu imali potomstva. I. generacija

I.1. Ivan Radić-stariji (rođ. oko 1630./40). I.2. „N“, brat /braća i sestre Ivanove (rođeni oko 1630./40.).

II. generacija

II.1. Sinovi (i kćeri) Ivana Radića-starijeg, (rođ. oko 1660./70.). II.2. Ivan Radić- mlađi (rođ. oko 1660./70.), sin brata Ivana starijeg.770 II.3. Sinovi (i kćeri) Ivanova brata, (rođ. oko 1660./70.).

- Međusobnu povezanost Radića II. generacije i Radića III. generacije nije moguće u potpunosti potvrditi jer nam nisu poznati svi Radići II. generacije osim Ivana-mlađeg. Ivanov sin je Jakov (III. gen.), a tko je otac Mije Radića (III. gen.) i otac muža ud. Pavice nije poznato.




769 Isto.

Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

770 Ivan je glava obitelji 1726. godine (DAST-5)


RADIĆ

416


1. GRANA JAKOVLJEVA

1. Jakov Radić, sin Ivana Radića-mlađeg (r. oko 1690./1700.).771 1.0. „N“ žena Ivanova, nepoznato.

1. GRANA JAKOVLJEVA - 1.1. Ogranak Mijin

1.1. Mijo Radić, sin Jakovljev (rođ. oko.1720.). 1.1.0. Manda, žena Mijina, rođena Grubišić, ostalo nepoznato.

1.1.1. Ivan Radić, sin Mijin (1750.*-1820.). ► Odselio u Stapiće RADIĆI u Stapića

1.1.2. Jakov Radić, sin Mijin (1768.*-1853.). 1.1.2.0. Marta, žena Jakovljeva (1770.*-1756.), kći Stipana Piplice-Mucića.

1.1.2.1. Mate, sin Jakovljev (1795.-1877.). 1.1.2.1.0. Matija, žena Matina (1794.*-1854.), rođena Baban

(vj.1826.u Župi).

1.1.2.1.1. Jure, sin Matin (1828.-1901.). 1.1.2.1.1.0. Ivanica, žena Jurina (1832.-1910.), kći Stipana

Piplice iz Dobrinača (vj. 1852.).

1.1.2.1.1.1. Jakov, sin Jurin (1863.-1905.). 1.-.1.0. Marta, žena Jakovljeva (1866.-1885.), kći

Ilije Lovrinčevića., vj.1885. 1.-.1.0. Iva, žena Jakovljeva, (1863.-1896.), kći

Mije Bakote, vj. 1886.

1.-.1.1. Mate, sin Jakovljev (r./u. 1890.). †

- Mara, kći Jakovljeva (r. 1887.). † - Milica, kći Jakovljeva (r. 1891.), udana za Miju

Radića. - Matija, kći Jakovljeva (1894.-1895.). † - Mara, kći Jakovljeva (1895.-1896.). †

1.-.1.0. Mara, 3. žena Jakovljeva, kći Jerka Bakote (vj. 1896.).

1.-.1.2. Jure, sin Jakovljev (r. 1898.) ─ 1.-.1.2.0. Ana, žena Jurina (r. 1894.), kći

Jure Lišnjića (vj. 1919.).

- Milica, kći Jakovljeva (r. 1891.), udana za Miju Radića.

771 Jakov Radić je „glava“ obitelji 1733. godine, sin je Ivanov. (NAS, M-67).


RADIĆ

417

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1897.), udana u Bikiće.-- Mara, kći Jakovljeva (r. 1900.). ⧖ - Iva, kći Jakovljeva (r. 1901.), udana za Marijana

Radića. - Ruža, kći Jakovljeva (r. 1903.), udana za Matu

Radića. - Jurka, kći Jakovljeva (r./u. 1906.). †

- Iva, kći Jurina (r. 1852.), udana za Matu Bakotu - Matija, kći Jurina (r. 1855.), udana za Dragutina

Karlušića. - Pera, kći Jurina (r. 1858.), udana za Antu Raku, udana

udovicom za Miju Mlikotu. - Antica, kći Jurina (r. 1861.). - Mara, kći Jurina (r. 1868.), udana za Matu Raku. - Jurka, kći Jurina (r. 1872.), udana za Marijana Gudelja. - Ružica, kći Jurina (r. 1875.), udana za Grgu Gaću.

1.1.2.1.2. Lovre, sin Matin (1833.-1834.), umro djetetom.

- Manda, kći Matina (r. 1821.), udana za Pavla Zeca. - Antica, Ana, kći Matina (1824.-1888.), udana za Antu Milića.. - Jakovica, kći Matina (r. 1832.), umrla djetetom. - Jakovica, kći Matina (r. 1835.), udana za Juru Raku. - Jurka, kći Matina (1838.*-1853.), umrla djetetom.

1.1.2.2. Jure, sin Jakovljev (r. 1804.*). ‡

- Jakovica, kći Jakovljeva (r. 1798.*), udana za Juru Buljubašića-Pirića. - Ivanica, kći Jakovljeva (r. .1811.*), udana za Marka Pirića-Buljubašića.

1.1.3. Mate Radić, sin Mijin (r. oko 1750.). ╢ 1.1.3.0. „N“, žena Matina, nepoznato. - Manda, kći Matina (r. 1786.*), ostalo nepoznato.

- Matija, kći Mijina i Mandina, krizmana 1779. god. ostalo nepoznato.

1. GRANA JAKOVLJEVA - 1.2. Ogranak Markov

1.2. Marko Radić, sin Jakovljev (r. 1732.*).772 1.2.0. Ana, žena Markova, rođena Stapić.

1.2.1. Martin, sin Markov *(1780.*/1788.*-1867.). 1.2.1.0. Jurka, žena Martinova, rođena Bikić, vjenčani 1809. u Župi.

772 Velika je razlika u godinama između Marka i njegove djece. Podatci uzeti iz stanja duša, možda

su pogreškom upisane krive godine Markove (NAS, M-113, list 18r).


RADIĆ

418

1.2.1.1. Mate Radić, sin Martinov, (1813.*-1898.). 1.2.1.1.0. Marta,773 žena Matina (1812.*-1884.), kći Ante Gudelja

(vj. 1841. u Krstaticama).

1.2.1.1.1. Martin, sin Matin (r.1843.). 1.2.1.1.1.0. Ruža, žena Martinova (r.1849.), kći Ivana

Pirića (vj. 1870. god.).

1.2.1.1.1.1. Ivan, sin Martinov (r. 1871.). 1.-.1.0. Mara, žena Ivanova (1883.-1961.*), kći

Josipa Buljubašića (vj. 1903.).

1.-.1.1. Ante, sin Ivanov (r. 1904.). ►►Krst. 1.-.1.2. Martin, sin Ivanov. ─ 1.-.1.3. Jure, sin Ivanov, pog. u II. svj. ratu. 1.-.1.4. Luka, sin Ivanov. ►► Orebić. Kćeri Ivanove: Mara (r. 1908.), Iva (r. 1911.),

Ana (r. 1913.), Matija.

1.2.1.1.1.2. Mate, sin Martinov (r. 1878.). ‡

1.2.1.1.1.3. Josip, sin Martinov (r. 1882.). ►►Amerika

- Marta, kći Martinova (r.1873.), udana za Juru Lovrinčevića Matina.

- Matija, kći Martinova (r.1876.), udana za Antu Babana. - Iva, kći Martinova (r.1879.), udana za Iliju Buljubašića. - Mara, kći Martinova (r. 1885.), udana za Jakova Babana

iz Župe. - Kata, kći Martinova (1888.-1891), um. djetetom.774

1.2.1.1.2. Ilija, sin Matin (r.1852.). 1.2.1.1.2.0. Iva, žena Ilijina (r.1856.), kći Ivana Pirića

(vj.1884.) 1.2.1.1.2.1. Luka, sin Ilijin (r. 1884.). ─

1.-.1.0. Matija, žena Lukina (1891.-1951.*), kći Jure Radića (vj. 1912.).

Sinovi Lukini: Jure†, Jure, Marijan i Petar Kćeri Lukine: Mara (r. 1913. †), Iva (1914.)

Mara, Ljubica, i Nevenka.

1.2.1.1.2.2. Mate, sin Ilijin (r. 1893.). ►► Orebić 1.-.2.0. Ruža, žena Matina (r. 1903.), kći Jakova

Radića (vj. 1923.).

773 U tri upisa upisana je imenom Marta, a jednom Pavica.

774 U Radića je od 1889.-1892. bila epidemija dizenterije (starog naziva „pošljica“), umrlo je 10 osoba (većinom djece).


RADIĆ

419

- Pera, kći Ilijina (1886.-1887.), umrla djetetom. - Jurka, kći Ilijna (r. 1888.). ⧖ - Matija, kći Ilijna (r. 1889.), udana Lovrinčević.

- Ivanica, kći Matina (r. 1842.), udana za Ivana Buljubašića. - Jurka, kći Matina (1848.-1872.). - Kata, kći Matina (r.1855.).

1.2.1.2. Marko, sin Martinov (1831.-1907.). 1.2.1.2.0. Jela, žena Markova (1831.*1896.), kći Stipana Buljubašić

(vj. 1862.).

1.2.1.2.1. Stipan, sin Markov (1862.-1930.*) 1.2.1.2.1.0. Iva, žena Stipanova (1863.-1924.*), rođ.


1.2.1.2.1.1. Petar, sin Stipanov (r. 1892.). ►► Slavonija 1.-.1.0. Ana, žena Petrova (r. 1896.), kći

Stipana Babana (vj. 1921.).

1.2.1.2.1.2. Marko, sin Stipanov (r. 1897.). ─ 1.-.2.0. Iva, žena Markova (r. 1898.), kći Marka

Rake (vj. 1919.)

1.2.1.2.1.3. Marijan, sin Stipanov i Ivin (r. 1899.). ─ 1.-.3.0. Iva, žena Marijanova (r.1901.), kći

Jakova Radića (vj. 1924.). 1.-.3.1. Mirko, sin Marijanov (r./u. 1927.). † 1.-.3.2. Stipan, sin Marijanov (r. 1928.) .─ - Marija, kći Stipanova.

1.2.1.2.1.4. Jure, sin Stipanov (r. 1902.). ─ 1.-.4.0. Ruža, žena Jurina (r. 1904.), kći Mate

Vidakovića iz Dragljana (vj. 1931.) - Luca, kći Stipanova (r. 1889.), udana za Antu Radića. - Ivka, kći Stipanova (r. 1895.). † - Mara, kći Stipanova (r. 1905.), udana za Antu Babana. - Iva, kći Stipanova (1906.-1920.).

1.2.1.2.2. Martin, sin Markov (1866.- 1942.*). ┤ 1.2.1.2.2.0. Tomica, žena Martinova (1875.-1928.*), kći

Ante Buljubašića (vj. 1893.)

1.2.1.2.3. Mijo, sin Markov (1871.-1948.*). 1.2.1.2.3.0. Milica, žena Mijina (1891.-1947.*), kći Jakova

Radića (vj. 1909.). 1.2.1.2.3.1. Jakov, sin Mijin (r.1909.), umro djetetom. 1.2.1.2.3.2. Mijo, sin Mijin (r. 1914.), ─ 1.2.1.2.3.3. Mate, sin Mijin. ►► Vukovar ─


RADIĆ

420

1.2.1.2.3.4. Marko, sin Mijin. ►► Vukovar ─ Kćeri Mijine: Ana (r. 1911.), Mileva.

- Jerka, kći Markova (r. 1864.). - Iva, kći Markova (r. 1869.), umrla djetetom. - Iva, kći Markova (1875.-1876.).

- Matija, kći Martinova (1819.-1889.), udana za Marka Raku. - Ruža, kći Martinova (r. 1820.), udana za Matu Baltića. - Jela, kći Martinova (r. 1822.), udana za Miju Gudelja iz Krstatica.

1.2.2. Mijo, sin Markov *(1795.). ‡

- Jela, kći Markova (r. 1791.*), krizmana 1792. godine, ostalo nepoznato. - Matija, kći Markova (r. 1793.*). - Antica, kći Markova (r. 1798.*), udana za Antu Bikića.

1. GRANA JAKOVLJEVA - 1.3. Ogranak Ivanov

1.3. Ivan Radić, sin Jakovljev (rođ. oko 1740.). 1.3.0. Matija, žena Ivanova, rođena Bikić.

1.3.1. Jozip, sin Ivanov (1772.-1859.). 1.3.1.0. Lucija, žena Jozipova (1783.*-1828.), kći Andrije Buljubašića.

1.3.1.1. Ivan, sin Jozipov (1820.-1870.). 1.3.1.1.0. Jakovica, žena Ivanova (r 1822.), kći Ante Bikića,

vjenčani 1848. u Župi, udana udovicom za Ivana Babana 1874. god.

1.3.1.1.1. Petar, sin Ivanov (1851.-1905.). 1.1.1.3.1.0. Jurka, žena Petrova, rođ. Baban (vj. 1879.).

1.3.1.1.1.1. Jure, sin Petrov bl. (r. 1879.). ►► Am./Arg. 2.-.1.0. Mara, žena Jurina (r. 1881), kći Jure

Radića (vj. 1907). 2.-.1.1. Petar, sin Jurin (r. 1908.).

1.3.1.1.1.2. Ivan, sin Petrov (r. 1882.). ►► Am./Arg.

1.3.1.1.1.3. Mate-Krešimir, sin Petrov (r.1896.). ─ 2.-.3.0. Mara, žena Matina (1893.), kći Andrije

Turića (vj. 1919.). ►►Bizovac

- Jurka, kći Petrova bl. (r. 1879.), udana za Ivana Zeca. - Iva, kći Petrova (1885.-1886.), umrla djetetom. - Iva, kći Petrova (r. 1887.), udana za Ivana Lovrinčevića. - Matija, kći Petrova (r. 1889.), udana za Ivana

Lovrinčević. - Pera, kći Petrova (r./u. 1892.). †


RADIĆ

421

1.3.1.1.2. Jozip, sin Ivanov (1859.-1900.). 2.1.1.3.2.0. Ana, žena Jozipova(1864.-1902.), kći Nikole

Rake (vj. 1887.). - Mara, kći Jozipova (r. 1888.), udana za Grgu Čaglja. - Iva, kći Jozipova (r. 1891.). ⧖ - Jurka, kći Jozipova (r. 1897.). ⧖

- Lucija, kći Ivanova (1848.-1852.), umrla djetetom. - Matija, kći Ivanova (1854.-1855.), umrla djetetom. - Antica, kći Ivanova (r. 1856.), udana za Jozu Babana. - Pera, kći Ivanova (r. 1862.), udana za Marijana Babana. - Lucija, kći Ivanova (r. 1865.), udana za Matu Babana.

- Lucija, kći Ivanova i Matijina (1768.*-1849.). - Ivanica, kći Ivanova i Mandina, krizmana 1779. god, ostalo nepoznato.

1. GRANA JAKOVLJEVA - 1.4. Ogranak Jurin

1.4. Jure Radić ,775 sin (?) Jakovljev, (rođen oko 1730.-1740.). 1.4.0. Ivanica žena Jurina, ostalo nepoznato. - Marija, kći Jurina, krizmana 1779. godine.

Jurina grana se gasi. Nema njegovih potomaka u popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine.

775 Jakov je glava obitelji 1783. godine. Nalazimo ga upisanog u mletačkom popisu dužnika travarine 1783. god. (DAZD-4, Spisi mletačkog fiskalnog savjetnika list 59v).


RADIĆ

422

2. GRANA MIJINA

2. Mijo Radić (r. oko 1690.).776 2.0. Tomica, žena Mijina, ostalo nepoznato.

2. GRANA MIJINA -2.1. Ogranak Pavlov

2.1. Pava Radić, sin Mijin (r. 1719.*). 2.1.0. Jela,777 žena Pavlova (r.1742.*), kći Pavla Lončara.

2.1.1. Grgo, sin Pavlov (1768.*-1841.). 2.1.1.0. Ivanica, žena Grgina (1769.-1853.), kći Stipana Milića.

2.1.1.1. Ante, sin Grgin (1801.*/1805.*-1883.). 2.1.1.1.0. Anđelija, žena Antina, rođ. Bikić (vj. 1834.god. u Župi).

2.1.1.1.1. Mate, sin Antin (r. 1835.). ‡

2.1.1.1.2. Šimun, sin Antin (r. 1842.). 2.1.1.1.2.0. Jurka, žena Šimunova (r.1845.), kći Nikole Rake,

vj. 1869. godine. 2.1.1.1.2.1. Bartul, sin Šimunov (1870.-1883.). † 2.1.1.1.2.2. Jure, sin Šimunov (1875.-1876.), umro djetetom.

2.1.1.1.2.3. Mijo, sin Šimunov (1877.-1917).778 2.-3.0. Mara, žena Mijina (r 1886.), kći Nikole

Šućura (vj. 1906. u Krstaticama)

2.-3.1. Josip, sin Mijin i Marin (r. 1908.)

2.1.1.1.2.0. Šima, 2. žena Šimunova (r.1845.), r. Lovrinčević.

2.1.1.1.2.4. Ivan, sin Šimunov (r./u. 1884.). †

2.1.1.1.2.5. Nikola, sin Šimunov (1884.-1959.). ►► Hvar 2.-.4.0. Kata, žena Nikolina (r. 1880.), kći Ante

Rudana iz Bogomolja/Hvar (vj. 1914.).

- Jurka, kći Šimunova (r. 1881.), umrla djetetom. - Matija, kći Šimunova (r. 1885.), udana za Marijana Bikića - Joza, kći Šimunova (r./u. 1887.). † - Jurka, kći Šimunova (r./u. 1889.). † - Iva, kći Šimunova (1891.-1892.), umrla djetetom.

2.1.1.1.2.0. Ana, 3. žena Šimunova (r. 1870.), rođ. Alač iz Drašnice, vj. 1894.

- Mara, kći Šimunova (r. 1895.). ⧖

776 Nije poznato tko je otac Mije Radića. Sigurno je; da mu je djed Ivan Radić-stariji. Mije može biti sin od sina Ivana starijeg ili sin od Ivana Radića-mlađeg.

777 Jela žena Pavlova kći je Pavla Lončara, jednom je upisana Božica kći Pavla Lončara.

778 Poginuo u I. svj. ratu.


RADIĆ

423

- Cvita, kći Šimunova (r. 1898.). ⧖ - Kata, kći Šimunova (r. 1900.). ⧖ - Ana, kći Šimunova (r. 1904.). ⧖

2.1.1.1.3. Ivan, sin Antin (1845.-1915.), neoženjen. 2.1.1.1.4. Luka, sin Antin (1848.-1930.*),

2.1.1.1.5. Jure, sin Antin (1852.-1913.) . 2.1.1.1.5.0. Jurka, žena Jurina (1858.-1943.*), kći Ante


2.1.1.1.5.1. Ante, sin Jurin (r. 1885.). 2.-.1.0. Luca, žena Antina (1889.), kći Stipana

Radića (vj. 1908.).

2.-.1.1. Mate, sin Antin (r. 1910.). ─ 2.-.1.1. Mara, žena Matina (r. 1905.*), kći

Luke Lovrinčevića.

2.-.1.1. Ante, sin Antin (r./u. 1913.). †

- Iva, kći Antina (r. 1914.), udana za Juru Lovrinčevića.

2.1.1.1.5.2. Ivan, sin Jurin (1891.-1892.). † 2.1.1.1.5.3. Ivan, sin Jurin (1897.-1898.). †

- Iva, kći Jurina (r. 1882.), udana za Pavla Šućura. - Matija, kći Jurina (r/u. 1884.). † - Matija, kći Jurina (1892.-1895.). †

2.1.1.2. Petar, sin Grgin (1805.*-1897.). 2.1.1.2.0. Jakovica, žena Petrova (1813.*-1876.), kći Duje.

Lovrinčevića, vj. 1848. u Župi.

2.1.1.2.1. Jure, sin Petrov (r.1851.). 2.1.1.2.1.0. Matija, žena Jurina (1856.*-1895.), kći Ante


2.1.1.2.1.1. Martin, sin Jurin (1885.-1886.). 2.1.1.2.1.2. Luka, sin Jurin (1887.-1892.), umro djetetom.

- Mara, kći Jurina (r. 1881.), udana za Juru Radića. - Matija, kći Jurina (1884.-1885.), umrla djetetom. - Matija, kći Jurina (r. 1891.), udana za Luku Radića. - Iva, kći Jurina (1894.-1895.), umrla djetetom.779

779 Godine 1895. i 1896. u Radića (manje u ostalom dijelu Zagvozda), pojavila se epidemija nepoznate bolesti (s visokom temperaturom - visoki oganj, kako su to župnici bilježili kao uzrok smrti), zatim pošljica - dizenterije i „grlice“ te je umrlo skoro svako drugo dijete i novorođenče i nekoliko odraslih osoba.


RADIĆ

424

- Ivanica, kći Petrova (r.1849.), udana za Jozipa Milića.

2.1.1.3. Mijo, sin Grgin (1815.*-1867.). 2.1.1.3.0. Tomica, žena Mijina (1819.-1904.), kći Paške Gabelice

(vj.1849.).

2.1.1.3.1. Jerko, sin Mijin (1850.-1928.*). 2.1.1.3.1.0. Matija, žena Jerkova (1863.-1900.), kći Joze

Buljubašića.(vj. 1885.).

2.1.1.3.1.1. Mate, sin Jerkov (r. 1886.). 2.-.1.0. Jurka, žena Matina (1894.-1918.), kći

Petra Milića (vj. 1912.). 2.-.1.1. Jure, sin Matini Jurkin (r.1914.).

2.-.1.1.0. Matija žena Jurina r. Rako

2.-.1.0. Iva, 2. žena Matina (r. 1896. ), kći Josipa Rake (vj. 1919.).

2.-.1.1. Stipan, sin Matin i Ivin.

,Kćeri Matine: Mara, Matija.

2.1.1.3.1.2. Josip, sin Jerkov (1889.-1940.*). ┤ 2.-.2.0. Iva, žena Josipova (1886.-1932.*), kći

Dujma Bikića (vj. 1920.). 2.-.2.0. Antica, 2. žena Josipova (1886.-1932.*),

kći Ante Šulente iz Drašnica (vj. 1932.).

2.1.1.3.1.3. Ivan, sin Jerkov (1893.-1895.). †

2.1.1.3.1.4. Ivan-Stipan, sin Jerkov (1896.-1940.*), žandar ►► Odselio

- Iva, kći Jerkova (1890.-1891.). † - Matija, kći Jerkova (r./u. 1892.). † - Jurka, kći Jerkova (1900.-1901). †

2.1.1.4.1.0. Iva, 2. žena Jerkova (r. 1879.), kći Andrije Šućura (vj. 1915.), ud. pok. Mije.

Kćeri (i sin) Jerkove i Ivine: Iva (1914.), Toma†, Joza, Kata.

2.1.1.3.2. Pava, sin Mijin (1852.-1934.). neoženjen. 2.1.1.3.3. Mate, sin Mijin (1856.-1883.).

2.1.1.3.4. Miho/Mijo, sin Mijin (1863.-1909.). 2.1.1.4.1.0. Iva, žena Mijina (r. 1879.), kći Andrije Šućura

(vj. 1902.).

2.1.1.4.1.5. Luka, sin Mijin (r. 1902.). ►►Slavonija

2.1.1.4.1.6. Pavao, sin Mijin (r. 1905.). ─


RADIĆ

425

2.-.6.0. Mara, žena Pavlova (r. 1899.), kći Frane Bikića

2.1.1.4.1.7. Ivan, sin Mijin (r. 1908.). ─ 2.-.7.0. Anica žena Ivanova (1912.), kći

Marijana Babana.

- Iva, kći Mijina (r. 1859.), udana za Ivana Buljubašića.

2.1.1.4. Ivan, sin Grgin (r. 1819.). ╢ 2.1.1.4.0. Iva, žena Ivanova, rođ. Bikić (vj.1858). - Lucija, kći Ivanova (r. 1875.).

- Kata, kći Grgina (rođ. 1820.), udana za Stipana Gabelicu.

- Kata, kći Pavlova, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

2. GRANA MIJINA -2.1. Ogranak Petrov

2.2. Petar Radić, sin (?) Mijin (r. oko 1720. god.). 2.2.0. Manda, žena Petrova, rođ. Buljubašić.

- Marija, kći Petrova, (1749.-1838.)

Petrova grana se gasi. Nema njegovih potomaka u popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine.

3. GRANA „N“ RADIĆA

3. „N“ Radić (rođ. oko 1690/1700.), brat Jakovljev ili Mijin.780 3.0. Pavica Radić, žena „N“ Radića - ud. Pavica Radić imala je dvoje djece, imena nepoznata.781

Grana udovice Pavice Radić se gasi. Nema sačuvanih zapisa imena Pavičine djece. Pretpostavka je da su umrli mladi (neoženjeni) ili su se kći udale, ali nema pisanih tragova o tome. U popisu obitelji i Stanju duša Zagvozda 1806. nema ih.

- Imanje Pavice Radić postalo je vlasništvo Mate Milića -čauša 1746. god.782 Može se pretpostaviti da je Pavica bila iz roda Milića.

780 Nije poznato ime „N“ Radića muža udovice Pavice. On može biti brat Jakovljev ili brat Mijin. Možda je bio sin od nekog od drugih Radića iz II. generacije, čija nam imena nisu poznata. Na što upućuje ostavština udovice Pavice.

781 NAS, M - 67, Popis stanovnika Zagvozda 1733. godine, listovi 313r-314r

782 DAZD - 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 81v.


RADIĆ (u Stapićima)

426

28. 1. Radići u Stapićima

Radići u Stapićima su ogranak zagvoških Radića. Radići u Stapiće dolaze oko 1790. godine. Ivan Radić p. Mije ženi Jakovicu kći Nikole Stapića i ostaje na ženinstvu u Stapića.

U povijesnim dokumentima bilo je iznimaka kod upisa prezimena Radić u Stapićima. Tako su u razdoblju 1867.-1890. upisivani u starim zagvoškim maticama s prezimenom Radić-Stapić, Stapić-Radić (a bilo je i nekoliko upisa s prezimenom Stapić).783

U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Radića u Stapića za pojedinu popisnu godinu.

Godina Br. obitelji


1806. 1 Ivan Radić 6 1846. 1 Ante Radić p. Ivana784 -

1876. 2 Jozo Radić p. Mate 785 - Manda Radić ud. Marijana -

783 Upise su vršili župnici: don Andrija Lončar, don Luka Žuljević i don Mate Aljinović, don Petar Kaer (DAST-179, Matične knjige župe Zagvozd).

U popisu katastarskih posjednika i upisniku kuća 1876. godine, upisani su pod prezimenom Stapić (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848).

784 Anton Radić p. Josipa u katastarskom popisu posjednika 1846. godine upisan je s prezimenom Stapo (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 ).

785 Jozo Radić p. Mate i Manda Radić ud. Marijana u katastarskih upisniku kuća 1876. godine upisani je s prezimenom Stapić (DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 848 ).



427

Poimenični popis osoba iz roda Radić (u Stapićima) od kraja 18. do početka

20. stoljeća (rodoslovlje)

Ivan Radić sin pok. Mije odselio je iz Radića na ženinstvo u Stapiće krajem 18. stoljeća. RADIĆI 1.1.1. Ivan Radić, sin Mijin (1750.*-1820.).

1. Ivan Radić, sin Mijin (1743.*-1820.). 1.0. Jakovica žena Ivanova (1756.*-1838.), kći Nikole Stapića.

1.1. Mate, sin Ivanov (1790.*-1842.). 1.1.0. Lucija, žena Matina (1800.*-1875.) , kći Ivana Ančića, vj. 1820. godine u Grabovcu.

1.1.1. Jozip Radić-Stapić,786 sin Matin (1835.-1886.). 1.1.1.0. Jela, žena Jozipova (1834.*-1875.), kći Mije Svaguše (vj. 1858.).

1.1.1.1. Jozip, sin Jozipov (r. 1864.). ‡ 1.1.1.2. Marko, sin Jozipova (1872.-1873.).

- Ana, kći Jozipova (r. 1858.). - Matija, kći Jozipova (r. 1861.), udana za Miju Čaglja. - Manda, kći Jozipova (1861.-1881.)

1.1.1.0. Jela 2. žena Jozipova (1832.-1905.), kći Jure Gaće (vj. 1875.).

- Joza, kći Jozipova (r. 1877.).

- Ivanica, kći Matina (1820.*-1838.), umrla djevojkom. - Jela, kći Matina (1824.-1838.), umrla djetetom. - Jurka, kći Matina (r./u.1838.). † - Matija, kći Matina i Lucijina (r./u. 1830.). † - Matija, kći Matina (r. 1832.). - Ružica, kći Matina (1840.-1872.), udana u Stapiće.

Matina grana se gasi. Njegovi unuci nisu imali muških potomaka, umrli su u drugoj polovici 19. stoljeća

1.2. Ante, sin Ivanov (1797.*/1789.*-1875).

1.2.0. Jela, žena Antina (rođ.1800.), kći Grge Svaguše. vj.1834.

1.2.1. Marijan, sin Antin (r.1834.) 1.2.1.0. Manda, žena Marijanova (1832.-1895.), kći Šimuna Stapića, vj.

1857. godine.

786 U maticama je upisan s prezimenom Radić-Stapić. (DAST-179, Mat. knjiga umrlih župe Zagvozd 1867.1890., Matična knjiga vjenčanih 1858.-1892, i kao otac djece u Matičnoj knjiga rođenih 1875.-1893.)



428

1.2.1.1. Benedikt, sin Marijanov (1864.-1938.*). 1.2.1.1.0. Mara, žena Benediktova (1865.-1952.*.), kći Šimuna


1.2.1.1.1. Ivan, sin Benediktov (1894.-1928.). ─ 1.2.1.1.1.0. Iva, žena Ivanova (r. 1900), kći Blaža Varkaša

(vj. 1926.).

1.2.1.1.2. Mate, sin Benediktov (r. 1897.). ─ 1.2.1.1.2.0. Iva,787 žena Ivanova (r. 1900), kći Blaža


1.2.1.1.3. Marko, sin Benediktov (r. 1899.). ─ 1.2.1.1.3.0. Matija, žena Markova (1908.), kći Ivana Stapića

(vj. 1929.).

1.2.1.1.4. Stipan, sin Benediktov (r. 1901.). ►► Amerika

1.2.1.1.5. Marijan, sin Benediktov (r. 1904.). ►► Amerika

1.2.1.1.6. Nikola, sin Benediktov (r. 1907.). ►► Amerika

- Iva, kći Benediktova (r. 1891.), - Kata, kći Benediktova (r. 1892.), udana za Marka Maslića.

- Kata, kći Marijanova (r.1858.), udana za Petra Šutu. - Anđa, kći Marijanova (r.1861.).

1.2.1. Ivan,788 sin Antin (r.1834.).

- Ana, kći Ivanova *(1800.).

787 Iva je ostala udovica i udala se za Matu Stapića.

788 U matici rođenih župe Zagvozd upisan je Stapić (NAS-Parice).


RAKO

429

29. RAKO

Prezime Rako prvi put je zabilježeno u Zagvozdu 1726. godine kod mletačke podjele zemlje stanovnicima Zagvozda. U mletačkom popisnom katastru zagvoških obitelji nalazimo obitelj Grge Rakića s 14 osoba.789

U doba Morejskoga rata godine 1686. dolazi do zbjega imotskih i radobiljskih obitelji na područje Mletačke Republike u sela ispod Zadvarja. Na popisu izbjegloga stanovništva Zagvozda nema Rakića, ali među izbjeglicama iz Prološca 1686. godine nalazimo obitelji Stipe Rakuš/ića ili Raguš/ića (Steffano Raguseo) s 2 osobe i Vida Rakušića/Ragušića (Vido Ragusich) s 4 osobe.790 Temeljem poznatih i dostupnih povijesnih dokumenata nije moguće potvrditi da su prološki Rakušići (Ragušići) pretci zagvoških Rakića. Prema Vrčiću, nakon povratka iz zbjega jedan od Rakušića ostao u Zagvozdu, a drugi se vratio u Šumet791 (što povijest ne bilježi). Mletački katastar ne navodi Rake u Prološcu 1725. godine,792 prvi put ih nalazimo zabilježene u Prološcu u „Stanju duša“ župe Proložac 1744. godine, što upućuje na zaključak da su Rake u Prološcu odvojak zagvoških Raka. To nam potvrđuje i predaja prema kojoj je Rako iz Zagvozda doselio u Lug (Proložac), što se podudara s povijesnim činjenicama. S toga, teško je izvesti zaključak da su Rakušići iz Prološca (Raguš/ić) koji se navode u zbjegu 1686. godine pretci zagvoških Raka. Može se pretpostaviti (jer nam arhivski dokumenti ne daju potvrdu) da zagvoške Rake (Rakići) starinom mogu biti potomci Proložana; Stipe i Vida Rakušića ili su imali drugo prezime, jedno od starih zagvoških prezimena koji se spominju na popisu 1686. godine, kojeg su promijenili u Rako? U razdoblju od 1686. do 1726. godine neka prezimena nestaju, a pojavljuju se nova prezimena. Većina obitelji se vratila iz zbjega, manji dio je ostao na novim prostorima. Povijest ne bilježi nove doseljenike u Zagvozdu početkom 18. stoljeća već samo povratnike iz zbjega.

Turski katastarski popisi iz 16. i 17. stoljeća ne bilježe prezime ni obitelji Rako ili Rakić. Tijek prošlosti Rakića u Zagvozdu možemo pratiti tek od početka 18. stoljeća. Sve 789 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 81r. DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 8v. Grgo Rako dobio je 17 kampi i 2 četvrti zemljišta. Usp. Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 1990., str. 297 i III izdanje; Imotski 2010, str 328. Vrčić u popisu pogrešno navodi Juru Rakića, a u izvorniku se spominje Grgo Rakić (Gurgo Rachich).

790 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga I., list. 475v. Usp. Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 2010, str. 328. i Plemena Imotske krajine, Imotski 1990, str 297.Vrčić donosi zaključak o Rakušićima iz Prološca kao precima Raka bez navođenja podataka o istom, povezivajući predaju o selidbi Rakića iz Zagvozda u Šumet s općim povijesnim podatcima o stanovništvu Imotske Krajine s kraja 17. i početka 18. stoljeća.

791 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske krajine, Imotski 1990, str. 297.

792 792 DAZD-5, Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., ,

kutija 22.


RAKO

430

drugo su samo pretpostavke i predaje, koje se egzaktnim i znanstvenim metodama ne mogu potvrditi.

Među predajama o podrijetlu Raka (Rakića) navodi se jedna od varijanti da Rake potječu od naseljenog Talijana,793 o čemu nema baš nikakvih povijesnih pokazatelja i znanstveno je neprihvatljiva, jer je Venecija zabilježila sve „mletačko-talijanske“ obitelji koje su doseljene u Imotsku krajinu početkom 18. stoljeća, a Rakići su od prije živjeli na ovim prostorima. Prema mletačkom katastru iz 1726. godine mjesto gdje se nalazi kuća Grgura Rakića naziva se Cista (in loco Cista, con Poduorniza con casa...), što je područje malo zapadnije od današnjega zaselka.794 Kod podjele zemljišta 1726. godine Grgur Rako dobio je 17 kampi i 2 četvrti zemljišta, od toga oko 11 kampi u Zagvozdu, 4 kampa u Imotskom polju (u Lugu) i 2 kampa u Medovu Docu i Dobrinčima. Godine 1729. Grguru Rakiću dodjeljuje se još zemljišta oko 7 kampi u Nebriževcu i Lugu.795 Ta činjenica upućuje da su nakon toga Rakići odselili iz Zagvozda u Lug/Proložac.

U popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1733. godine u Zagvozdu živi jedna velika obitelj Rako od šesnaest osoba (jedanaest odraslih i petero djece).796 Isprva su se pisali Rakić (sve do pred kraj 18. stoljeća), U popisu krizmanika 1779. i 1786. godine nalazimo upise Rako i Rakić.797 Dvojaki upisi prezimena Rako i Rakić u zagvoškim maticama koristi se kroz cijelo 19. stoljeće.798

U Zagvozdu 1806. godine u Zagvozdu žive 7 obitelji Rako s ukupno 67 osoba.799 Godine 1846. u Zagvozdu živi 14 obitelji, a 1876. godine živi 21 obitelji.800

Početkom 20. stoljeća, neposredno prije početka I. svjetskoga rata u Zagvozdu žive 23 obitelji Rako.801

793 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske krajine II dio, Imotski 1980, str. 116.

794 DAZD- 8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/8., DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39. list 81r.


796 NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. god., 313v.

797 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god. NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god.

798 DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884, 885 i 886.

799 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 3v-5r.

800 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848..



RAKO

431

Obitelji Rako u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine


nalazimo podatke o broju obitelji Rakića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.802

Godina Br. obitelji


1726. 1 Grgo Rakić (Gurgo Rachich) 14 1733. 1 Grgo Rakić 16

1806.

7

seržent Grgo Rako 20 Luka Rako p. Ivana 5 Šimun Rakić p. Stipana 7 Bariša Rakić p. Martina 9 Petar Rakić p. Mate 14 Martin Rakić p. Andrije 7 Andrija Rakić p. Stipana 5

1846.

14

Rako, Anton p. Bariše/Bartula - Rako, Marko p. Bariše/Bartula - Rako, Jozip p. Antona - Rako, Jure p. Martina - Rako, Jakov p. Nikole - Rako, Marko p. Ivana - Rako, Mate p. Grge (Jakov p. Mate) - Rako, Ivan p. Šimuna - Rako, Petar p. Nikole - Rako, Ivan Šimunov - Rako, Šimun p. Nikole - Rako, Ivan p. Nikole - Rako, Stipan p. Marka - Rako, Jozip p. Luke -



RAKO

432

Godina Br. obitelji


1876.

21

Rakić, Ivanica ud. Mate - Rakić, Jure p. Martina - Rakić, Ivan p. Jure - Rakić, Luka Ivanov - Rakić, Jozo p. Bariše - Rakić, Mate p. Jakova - Rakić, Nikola p. Ivana - Rakić, Jozo p. Marka - Rakić, Jakov p. Mate - Rakić, Petar p. Mate - Rakić, Ante p. Mate - Rakić, Mijo p. Mate - Rakić, Jure p. Stipana - Rakić, Ivan p. Šimuna - Rakić, Petar p. Nikole - Rakić, Jozo p. Nikole - Rakić, Marko p. Stipana - Rakić, Mate p. Stipana - Rakić, Andrija p. Josipa - Rakić, Petar p. Josipa - Rakić, Ivan p. Josipa -


RAKO

433

Poimenični popis osoba iz roda Rako d 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Rakića sastavljen je u stilu rodoslovnog prikaza

prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.803 Nažalost, podatci iz 18. stoljeća su nepotpuni (djeca umrla mlada ili neoženjeni i neudate, a rođeni/e u 18. stojeću), što ipak ne utječe na rodoslovlje jer isti nisu ostavili potomstva.


I.1. Grgo Rakić, stariji (Gurgo Rachich), rođ. oko 1670. god. I.- n. „N“, brat/braća Grgina, nepoznato (rođen/i oko 1670./1680.). II. generacija

II.1. Mate Rako, sin Grgin (rođ .oko 1700.). II.1.0. „N“ žena Matina, nepoznato

─ 1. GRANA GRGINA ─ 2. GRANA PETROVA ─ 3. GRANA ANTONOVA

II.2. Šimun Rako, sin Grgin (rođ. oko 1700.). II.2.0. Matija, žena Šimunova, rođ. Jurič.

─ 4. GRANA FRANINA ─ 5. GRANA MARKOVA ─ 6. GRANA IVANOVA (?)

II.3. Martin Rakić, sin Grgina brata (rođ. oko 1700.). II.3.0. „N“ žena Martinova, nepoznato.

─ 7. GRANA BARIŠINA

II.4. Andrija Rakić, sin Grgina brata (rođ. oko 1710.). II.4.0. „N“ žena Andrijina, nepoznato.

─ 8. GRANA MARTINOVA

II. 5. Stipan Rako, sin Grgina brata (rođ. oko 1720.). II.5.0. Pavica žena Stipanova (1731.), kći Mate Bartulovića.

─ 9. GRANA ANDRIJINA ─10. GRANA ŠIMUNOVA

803 Isto. Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).


RAKO

434


1. GRANA GRGINA

1. Grgo Rako - mlađi (1731.*-1818.), seržent, sin Matin (Šimunov). 804 1.0. Anđelija, žena Grgina (1739.*- 1822.), kći Šimuna (Frane) Bitange.

1.1. Nikola, sin Grgin (r. 1766.*). 1.1.0. Kata,, žena Nikolina (1774.*-1858.), kći Petra Gudelja.

1.1.1. Ivan/Jakov, sin Nikolin (1801.*). 805

1.1.2. Šimun, sin Nikolin (rođ.1803.). 1.1.2.0. Jakovica,, žena Šimunova (r. 1810.), kći Jakova Mlikote (vj. 1838.).

- Matija, kći Šimunova (1839.*-1840.), umro djetetom. - Matija, kći Šimunova (r. 1844.). - Antica, kći Šimunova (r. 1846.).

1.1.3. Andrija, sin Nikolin (1804.*).

1.1.3. Jozip, sin Nikolin (1821.-1908.). 1.1.3.0. Jela, žena Jozipova (1827.*-1908.), kći Jure Lapende (vj. 1857. godine

u Poljicima). 1.1.3.1. Ante, sin Jozipov (1859.-1908.*).

1.1.3.1.0. Kata, žena Antina (r. 1870.), kći Mate Skendera (vj. 1890. u M. Docu).

- Kata, kći Antina (r. 1897.). ⧖ - Iva, kći Antina (r. 1900.). † - Iva, kći Antina (r. 1902.). † - Ana, kći Antina (r. 1905.). ⧖ - Iva, kći Antina (r. 1908.). ⧖

1.1.3.2. Ivan, sin Jozipov (1870.-1876.). †

- Jurka, kći Jozipova (r. 1863.), udana za Marka Skendera. - Matija, kći Jozipova (r. 1867.).

- Jela, kći Nikolina (1803.*-1888.), udana za Miju Buljubašića Božina. - Ivanica, kći Nikolina (rođ. 1812.*, udana za Barišu Vekića iz Kozice. - Marta, kći Nikolina i Katina (r. 1818.*)

1.2. Mate, sin Grgin (r. 1770.* -1849.). 1.2.0. Ivanica, žena Matina (1782.*), kći Marka Lasića.

804 Postoje različiti podatci o imenu Grgina oca. U stanju duša 1804. Grgin otac je Šimun. (NAS, M-113), a u Matici umrlih, Grgin otac je Mate (NAS, Parice). Svi drugi podaci (godine, žena) su isti, a usporedni podatci ukazuju da je Grgin otac Mate Rako.

805 U stanju duša 1806. upisan je imenom Ivan (NAS, M-113), U popisu posjednika 1846, upisan je imenom Jakov (DAST-152).


RAKO

435

1.2.1. Jakov, sin Matin (1806.*-1897.). 1.2.1.0. Marta 1. žena Jakovljeva (1813.*-1845.), kći Marka Rake (vj. 1844.).

- Joza, kći Jakovljeva (r. 1843.*), udana za Luku Raku. - Jurka, kći Jakovljeva i Martina (1845.-1847.), umrla djetetom.

1.2.1.0. Matija, 2. žena Jakovljeva (1818.*-1893.), kći Ante Rake (vj. 1849.).

1.2.1.1. Ivan, sin Jakovljev i Matijin (r. 1851.). 1.2.1.1. 0. Matija, žena Ivanova (1854.-1918.), kći Marka Mlikote

(vj. 1876.).

1.2.1.1.1. Luka, sin Ivanov (r. 1877.). 1.2.1.1.1.0. Mara, žena Lukina (r.1882.-1932.), kći Marka

Piplice iz Dobrinača (vj. 1904.).

1.2.1.1.1.1. Juraj, sin Lukin (r. 1909.*). ►►Amerika 1.2.1.1.1.2. Ivan-Josip, sin Lukin (r. 1914.*). ─

Kćeri Lukine: Milica (r. 1905.), Ljuba (r. 1907.), Ana (r. 1912.) i Marija.

1.2.1.1.2. Josip, sin Ivanov (r. 1883.). ►► Metković

1.2.1.1.3. Mijo, sin Ivanov (r. 1888.). ►► Amerika

1.2.1.1.3. Andrija, sin Ivanov (1891.-1913.).

- Matija, kći Ivanova (1880.-1886.). - Mara, kći Ivanova (1897.-1902.), umrla djetetom. - Matija, kći Ivanova (r. 1894.).

- Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1849.), udana za Ivana Kljenka. - Jurka, kći Jakovljeva (1858.-1859.), umrla djetetom.

1.2.1.0. Pavica, 3. žena Jakovljeva (1813.*-1896.), kći Luke Mlikote (vj.1850.).

1.2.1.2. Mate, sin Jakovljev i Pavičin (r. 1854.). 1.2.1.2.0. Matija, žena Matina (1854.- 1934.*), kći Ante Ujevića

(vj. 1882.).

1.2.1.2.1. Ivan, sin Matin (1883.-1885.). † 1.2.1.2.2. Jure, sin Matin (r./u. 1888.). † 1.2.1.2.3. Jure, sin Matin (r. 1892.). 1.2.1.2.4. Ivan, sin Matin (1897.-1900.). †

- Iva, kći Matina (r./u. 1884). † - Ana, kći Matina (r./u.1886). † - Iva, kći Matina (r. 1888.). ⧖

1.2.1.3. Ante, sin Jakovljev i Pavičin (1857.-1930.). 1.2.1.3.0. Matija, žena Antina (1868.-1905.), kći Ivana Rake

(vj. 1887.).

1.2.1.3.1. Mijo, sin Antin (1893.-1896.), umro djetetom.


RAKO

436

1.2.1.3.2. Mate, sin Antin (1898.). 1.2.1.3.2.0. Mara, žena Matina (r. 1894.), kći Mate Gaće

(vj. 1919.).

1.2.1.3.3. Marijan, sin Antin (r./u. 1901.). † 1.2.1.3.4. Ante, sin Antin (r./u. 1903.). † 1.2.1.3.5. Ilija, sin Antin (1904.-1905.), umro djetetom.

- Lucija, kći Antina (1888.-1892.), umrla djetetom. - Jurka, kći Antina (r. 1891.). - Matija, kći Antina (1893.-1895.), umrla djetetom.

- Joza, kći Jakovljeva i Pavičina (r. 1854.). - Ivanica, kći Jakovljeva i Pavičina (r./u. 1859.). †

1.2.2. Ante, sin Matin (1814.*-1893.). 1.2.1.0. Jurka, žena Antina (1824.*-1902.), kći Marka Mlikote (vj. 1850.).

1.2.1.1. Martin, sin Antin (1851.-1904.). 1.2.1.1.0. Joza, žena Martinova (1855.-1902.), kći Jozipa Gudelja iz

Krstatica (vj. 1881.).

1.2.1.1.1. Ante, sin Martinov (1885.-1886.), umro djetetom. 1.2.1.1.2. Jure, sin Martinov (1890.-1891.), umro djetetom.

1.2.1.1.3. Mijo-Mirko, sin Martinov (1893.-1962.*.) 1.2.1.1.3.0. Mara, žena Mijina-Mirkina (1899.), kći Stipana

Rake (vj. 1919.).

- Iva-Lucija, kći Martinova (r. 1883.), udana za Jakova Raku. - Jurka, kći Martinova (r. 1887.), udana za Luku Gudelja iz Krstatica. - Matija, kći Martinova (r. 1892.), udana za Marijana Buljubašića. - Anica, kći Martinova (r. 1896.).

1.2.1.2. Jure, sin Antin (1858.-1937.*). 1.2.1.2.0. Antica, žena Jurina (r.1864.), kći Petra Mlikote (vj.1889.).

1.2.1.2.1. Ivan, sin Jurin (1893.-1897.), umro djetetom.

1.2.1.2.2. Mate, sin Jurin (r. 1900.). 1.2.1.2.2.0. Iva, žena Matina (1900.-1944.*), kći Ivana

Buljubašića (vj. 1823.). 1.2.1.2.2.0. Mara, 2. žena Matina (r. 1920.*), kći Marijana

Drlje.

1.2.1.2.3. Marjan, sin Jurin (1903.- 1909.). †

- Mara, kći Jurina (r. 1890.), udana za Juru Prodana. - Ana, kći Jurina (r./u. 1892.). † - Iva, kći Jurina (r. 1907.). ⧖


RAKO

437

1.2.1.3. Bartul (Bariša), sin Antin (1866.-1902.).

1.2.1.3.0. Iva, žena Barišina (r. 1875.), kći Jure Rake (vj. 1898.).

1.2.1.3.1. Jure, žena Barišina (r. 1902.). ⧖

- Iva, kći Barišina (r. 1899.), udana za Matu Buljubašića. - Mara, kći Barišina (r. 1901.), udana za Matu Buljubašića.

1.2.1.4. Jozip, sin Antin (1870.-1950.*). 1.2.1.4.0. Matija, žena Jozipova (r. 1879.), kći Ivana Buljubašića

(vj. 1901.).

- Mara, kći Antina (r. 1855.). - Manda, kći Antina (r. 1862.), udana za Marijana Gudelja. - Antica, kći Antina (r. 1873.). - Iva, kći Antina (r. 1874.), udana za Matu Gudelja.

1.2.4. Petar, sin Matin (1820.-1895.). 1.2.4.0. Matija, žena Petrova (1842.*-1871.), kći Mate Gudelja

(vj. 1857. u Krstaticama). - Jurka, kći Petrova, (r. 1861.), udana za Marijana Raku.

1.2.5. Mijo, sin Matin (1818.*-1883.). 1.2.5.0. Jakovica žena Mijina (1829.*-1896.*), kći Luke Rake (vj. 1856.).

1.2.5.1. Andrija, sin Mijin (1857.-1943.*). 1.2.5.1.0. Matija, žena Andrijina (.1858.-1930.), kći Stipana Mlikote

(vj. 1879.).

1.2.5.1.1. Marijan, sin Andrijin (r. 1880.). ─ 1.2.5.1.1.0. Iva, žena Marijanova (1885.-1949.*), kći Mate

Gaće (vj. 1906.).

Sinovi Marijanovi: Mate (r. 1912.), Ivan (r. 1919.), Ante (r. 1921.), Stipan (r. 1923.),

Kćeri Marijanove: Matija (r. 1907.), Iva (r. 1909.†), Mara (r. 1911. †), Janja (r. 1915.), Marija, Agata.

1.2.5.1.2. Ante, sin Andrijin (r. 1884.). ►► Amerika

1.2.5.1.3. Mate, sin Andrijin (r./u. 1891.). † 1.2.5.1.4. Ivan, sin Andrijin (1895.-1901). †

- Jurka, kći Andrijina (r. 1882.), udana za Matu Gudelja. - Matija, kći Andrijina (r./u. 1887.). † - Iva, kći Andrijina (1892.-1901.). †

1.2.5.2. Ante, sin Mijin (r. 1863.). ‡ 1.2.5.3. Nikola, sin Mijin (1869.-1870.). 1.2.5.4. Bartul/Bariša, sin Mijin (r./u. 1871.). †


RAKO

438

- Iva, kći Mijina (r. 1861.) - Pera, kći Mijina (1865.*-1973.), umrla djetetom. - Manda, kći Mijina (r. 1867.).

- Manda, kći Matina (1805.*-1886.), udana za Luku Drlju Cvitanova. - Doma, kći Matina (1811.*-1890.), udana za Jakova Drlju Cvitanova. - Ivanica, kći Matina (r. 1820.), udana za Matu Raku.

1.3. Anton, sin Grgin, krizman 1786., umro mlad.

1.4. Bariša, sin Grgin (1772.*-1827.) 1.4.0. Doma, žena Barišina (1770.*-1856.), kći Ivana Loze.

1.5. Ivan, sin Grgin (1778.*-1831.) 1.5.0. Pavica, žena Ivanova (1775.*-1852.), kći Jozipa Gudelja.

1.5.1. Marko, sin Ivanov (r.1812.*). 1.5.1.0. Matija, žena Markova (1819.-1889.), kći Martina Radića

(vj. 1838.).

1.5.1.1. Jozip, sin Markov (r. 1839.). 1.5.1.1.0. Antica, žena Jozipova (1845.-1894.), kći Ilije Žarkovića

iz Poljica (vj. 1868.).

1.5.1.1.1. Ilija, sin Jozipov (1871.-1955.*). 1.5.1.1.1.0. Mara, žena Ilijina (1892.-1903.), kći Josipa Ćelića

iz Poljica.

1.5.1.1.1.1. Petar, sin Ilijin (r. 1901.). ╢ 1.-.1.0. Ana, žena Petrova (r. 1898.), kći Marka

Zeca (vj. 1921.).

1.5.1.1.1.0. Lucija, 2. žena Ilijina (1885.-1957.*), kći Jure Rake (vj. 1903.).

1.5.1.1.1.2. Ivan, sin Ilijin (1907.-1909.). † 1.5.1.1.1.3. Ivan, sin Ilijin (r./u. 1910). † 1.5.1.1.1.4. Ćiril, sin Ilijin (r. 1911.). ►► 1.5.1.1.1.5. Ivan, sin Ilijin (r. 1914). ⧖ 1.5.1.1.1.6. Ante, sin Ilijin (r. 1915.). ⧖

Kćeri Ilijine i Lucijine: Ana i Danica.

1.5.1.1.2. Andrija, sin Jozipov (r./u. 1873.). † 1.5.1.1.3. Jure, sin Jozipov (1874.-1875.), umro djetetom. 1.5.1.1.4. Andrija, sin Jozipov (1876.-1879), umro djetetom. 1.5.1.1.5. Jure, sin Jozipov (1879.-1880.), umro djetetom. 1.5.1.1.6. Ante, sin Jozipov (1881.-1888.), umro djetetom. 1.5.1.1.7. Petar, sin Jozipov (r./u. 1887.). †

- Jela, kći Jozipova (r. 1870.), umrla djetetom. - Ana, kći J Jozipova (r. 1876.-1879.), umrla djetetom.


RAKO

439

- Jela, kći Jozipova (r. 1877.). - Joza, kći Jozipova (1885.-1886.), umrla djetetom. - Matija, kći Jozipova (1889.-1891.), umrla djetetom.

1.5.1.2. Ivan, sin Markov (1843.-1844.).

1.5.1.3. Bariša, sin Markov (1845.-1904.). 1.5.1.3.0. Matija, žena Barišina (r. 1851.), kći Ilije Žarkovića

(vj. 1874. u Poljicima).

1.5.1.3.1. Marko, sin Barišin (1878.-1887.), umro djetetom. 1.5.1.3.2. Ivan, sin Barišin (1880.-1881.), umro djetetom. 1.5.1.3.3. Luka, sin Barišin (r./u. 1882.). †

- Mare, kći Barišina i Matijina (r. 1875.), udana za Luku Gudelja iz Krstatica.

- Ive, kći Barišina (1883.-1888.), umrla djetetom (rubeola). - Lucija, kći Barišina (1886.-1888.), umrla djetetom (rubeola). - Ana, kći Barišina (1888.-1891.), umrla djetetom.

1.5.1.4. Anton, sin Markov (r. 1849.), odselio na Brač.806

1.5.1.5. Ivan, sin Markov (r. 1855.). 1.5.1.5.0. Matija, žena Ivanova (1858.-1932:*), kći Mate Gudelja iz

Krstatica (vj. 1883.). 1.5.1.5.1. Andrija, sin Ivanov (1883.-1888.), umro djetetom.807 1.5.1.5.2. Stipan, sin Ivanov (1885.-1886), umro djetetom. 1.5.1.5.3. Mijo, sin Ivanov (1891.-1896.), umro djetetom.

1.5.1.5.4. Jure (Jureško), sin Ivanov i Matijin (1894.-1963.). ─ 1.5.1.5.4.0. Kata, žena Jurina (1895.-1934.), kći Tome

Bartulovića (vj. 1919.). 1.5.1.5.4.0. Mila, 2. žena Jurina (r. 1907.), kći Mate Gudelja

(vj. 1934.). 1.5.1.5.5. Marijan, sin Ivanov (1899.-1901.), umro djetetom.

- Iva, kći Ivanova (1887.-1889.). † - Matija, kći Ivanova (1890.- 1891.). † - Ivka, kći Ivanova (r. 1901.). ⧖

1.5.1.6. Luka, sin Markov (r. 1859.). ‡

- Lucija, kći Markova (1833.*-1859.), neudana. - Jele, kći Markova (r. 1852.), udana za Matu Margetu iz Poljica.

806 Andro JUTRONIĆ, nav. djelo, str. 76. Anton Rako je odselio i oženio u Ložišćima 1882. godine.

807 Godine 1888. u Rakića se pojavila rubeola (rosolia) i te godine umrlo je 16 djece, iduće godine epidemija jenjava i umire samo dvoje djece. (DAST-179, Matična knjiga umrlih).


RAKO

440

1.5.2. Nikola, sin Ivanov i Pavičin (1818.-1882.). 1.5.2.0. Matija, žena Nikolina (1812*-1852.), rođ. Lozo (vj.1843.).

- Jurka, kći Nikolina (r. 1845.), udana za Šimuna Radića. - Mare, kći Nikolina (r. 1848.), udana za Matu Raku.

1.5.2.0. Jurka (Joza),808 2. žena Nikolina (1823.-1879.), rođena Matković (vj.1852.).

1.5.2.1. Ante, sin Nikolin i Jurkin (1854.-1891.). 1.5.2.1.0. Pera žena Antonova (r. 1858.), kći Jure Radića (vj. 1880.).

1.5.2.1.1. Nikola, sin Antin (1881.-1883.), umro djetetom.

1.5.2.1.2. Ivan, sin Antin (1883.-1913.). 1.5.2.1.2.0. Tomica, žena Ivanova (1886.-1918.*), kći Mate

Gaće (vj. 1908.). 1.5.2.1.2.1. Jure-Kajo, sin Ivanov (1912.). ─

1.-.1.0. Ljuba, žena Jurina (r. 1907.), kći Luke Rake i Mare Piplice.

- Mara, kći Ivanova (r. 1914.).

1.5.2.1.3. Stipan, sin Antin (1889.-1890.). † 1.5.2.1.4. Jozip, sin Antin (1891.-1892.). †

- Iva, kći Antina (r. 1887.).

1.5.2.2. Mate, sin Nikolin i Jurkin (1856.-1906.). ┤ 1.5.2.1.0. Mara, žena Matina (1868.-1920.), kći Jure Radića

(vj. 1885.).

1.5.2.1.1. Jure, sin Matin (r. 1888.).

1.5.2.1.2.. Marko, sin Matin (1899.-1957.*). ┤ 1.5.2.1.2.0. Mara, žena Markova (r. 1899.), kći Ivana


1.5.2.1.3. Ante, sin Mate (1905.-1906.), umro djetetom.

- Lucija, kći Matina (r./u. 1886.) †. - Jurka, kći Matina (1891.-1892.), umrla djetetom. - Iva, kći Matina (r. 1896.), udana za Juru Raku. - Mara, kći Matina (r. 1901.), udana za Matu Babana.

1.5.2.3. Jozip, sin Nikolin i Jurkin (r.1871.). 1.5.2.3.0. Luca, žena Josipova (1874.-1940:*), kći Mate Lizatovića

(vj. 1897.)

808 Koje je točno ime Jurka ili Joza, nije moguće jer nemamo podatak iz matice rođenih župe Poljica (nije dostupno). U zagvoškim maticama tri puta je upisana Jurka, a u stanju duša Joza.


RAKO

441

1.5.2.3.1. Nikola, sin Josipov (1903.1960.*). ─ 1.5.2.3.1.0. Mara, žena Nikolina (1898.-1989.), kći Jakova

Mlikote (vj. 1920.) 1.5.2.3.2. Josip, sin Josipov (r./u. 1909.). † 1.5.2.3.3. Ivan, sin Josipov (1910.). ►► Amerika

- Matija, kći Jozipova (r. 1898.), udana za Martina Mlikotu. - Mara, kći Jozipova (1901.-1903.), umrla djetetom. - Mara, kći Jozipova (r. 1906.). ⧖

- Jurka, kći Nikolina (r.1858.). - Matija, kći Nikolina (r.1861.). - Ana, kći Nikolina (r.1864.), udana za Jozu Radića.

1.6. Jozip, sin Grgin (r. 1783.*- 1847.)

1.6.0. Anđelija, žena Jozipova (1789.*-1837.), kći Andrije Pruže (vj. 1808.)

1.6.1. Petar, sin Jozipov (1817.-1886.). 1.6.1.0. Jakovica, žena Petrova, (r. 1822.), kći Mate Loze iz Poljica

(vj. 1850. u Poljicima). 1.6.1.1. Jure, sin Petrov (r. 1851.-1933.*).

1.6.1.1.0. Iva, žena Jurina (r. 1852.), kći Mije Mlikote (vj.1877.).

1.6.1.1.1. Ivan, sin Jurin (1877.- 1878.), umro djetetom. 1.6.1.1.2. Mijo, sin Jurin (1886.- 1896.), umro djetetom. 1.6.1.1.3. Luka, sin Jurin (1894.- 1896.), umro djetetom.

- Mara Jurka, kći Jurina (r. 1879.), udana za Marijana Ćerluku iz Poljica..

- Antica, kći Jurina (1881.-1882.), umrla djetetom. - Matija, kći Jurina (r. 1882.), udana za Matu Skendera. - Iva, kći Jurina (1885.-1886.), umrla djetetom. - Jurka, kći Jurina (r. 1888.). ⧖ - Iva, kći Jurina (r./u. 1891.). † - Kata, kći Jurina (1889.-1891.), umrla djetetom. - Kata, kći Jurina (r. 1892.), udana za Marka Raku - Jurka, kći Jurina (1895.-1896.), umrla djetetom. - Ivka, kći Jurina (r. 1898.). ⧖

1.6.1.2. Mate, sin Petrov (r. 1856.-1930.). ┤

1.6.1.3. Ivan, sin Petrov (1856.-1859.)

- Jela, kći Petrova (r. 1861.). - Lucija, kći Petrova (1866.-1869), umrla djetetom. - Matija, kći Petrova (1867.*-1869.), umrla djetetom.

1.6.1.0. Ružica 2. žena Petrova (1829.*-1889.), kći Jerke Bakote iz Krstatica.


RAKO

442

1.5.2. Ivan, sin Jozipov (1822.-1892.).

1.5.2.0. Jela (Ana),809 žena Ivanova (1837.-1908.), kći Stipana Margete (vj. 1858. u Poljicama).

1.5.2.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1861.-1932.*). 1.5.1.1.0. Iva, žena Stipanova (r. 1864.), kći Martina Kljenka iz Poljica

(vj. 1883.).

1.5.1.1.1. Luka, sin Stipanov (1885.-1888.), umro djetetom. 1.5.1.1.2. Ivan, sin Stipanov (1887.- 1888). † 1.5.1.1.3. Jure, sin Stipanov (r./u. 1892). †

- Ive, kći Stipanova (1889.-1896.), umrla djetetom.810 - Mara, kći Stipanova (1893.-1896.), umrla djetetom. - Marija-Božidarka, kći Stipanova (r. 1899.). ⧖

1.5.1.2. Anton, sin Ivanov (1865.-1873.), umro djetetom. 1.5.1.3. Ivan, sin Ivanov (r./u. 1876.). † 1.5.1.4. Bariša, sin Ivanov (r. 1877.). - Matija, kći Ivanova (r. 1868.), udana za Antu Raku. - Ivanica, kći Ivanova (r. 1871.), udana za Jakova Piplicu iz Dobrinača.

Ivanova grana se gasi. Njegovi potomci (sinovi i unuci), nisu ostavili muških potomaka.

1.5.2. Stipan, sin Jozipov (r. 1828.). ‡

1.5.3. Andrija, sin Jozipov (r. 1832.). 1.5.3.0. Iva, žena Andrijina (1845.*-1907.), kći Stipana Margete


1.5.3.1. Jozip, sin Andrijin (r. 1870.-1956.*). 1.5.3.1.0. Antica, žena Josipova (1873.-1948.*), kći Filipa Brstila

(vj. 1895.)

1.5.3.1.1. Ivan, sin Josipov (1899.-1901.). † 1.5.3.1.2. Mate, sin Josipov (r./u. 1902.). † 1.5.3.1.3. Ante, sin Josipov (r. 1909.). ─

- Mara, žena Antina (1922.), kći Nikole Rake.

- Iva, kći Josipova (r. 1896.), udana za Matu Radića.

809 U Matici vjenčanih Poljica upisana Ana (DAST-179, M. k. vjenčanih Poljica 1858.-1892., sign. 406) u Zagvoškim maticama upisana imenom Jela (DAST-179, NAS, Parice) 810 Godine 1895. i 1896. u Rakića (a manje u ostalom dijelu Zagvozda), pojavila se epidemija nepoznate bolesti (s visokom temperaturom - visoki oganj, kako su to župnici bilježili kao uzrok smrti), zatim pošljica - dizenterija i „grlice“ te je umrlo skoro svako drugo dijete i novorođenče i nekoliko odraslih osoba.


RAKO

443

- Mara, kći Josipova (r. 1898.). ⧖ - Ana, kći Josipova (r. 1903.). ⧖ - Milica, kći Josipova (1907.-1908.). † - Milica, kći Josipova (r. 1911.), udana za Iliju Milića - Matija, kći Josipova (r. 1914.). ⧖

1.5.3.2. Jure, sin Andrijin (1875.-1953.*). 1.5.3.2.0. Mara, žena Jurina (1880.-1959.*), kći Nikole Skendera

(vj. 1904.) 1.5.3.2.1. Ivan, sin Jurin (1904.-1905.). † 1.5.3.2.2. Mirko, sin Jurin (r. 1910.). ►► 1.5.3.2.3. Ivan, sin Jurin (r. 1914.). ─ 1.5.3.2.4. Jure, sin Jurin. ─

- Anica, kći Jurina (r. 1906.).

- Lucija, kći Andrijina (1867.-1953.), udana za Marka Piplicu (Dob.)

- Birgita/Briđa, kći Jozipova (rođ. 1820.-1837.). - Kata, kći Jozipova (r. 1826.), udana za Petra Buljubašića.

- Kata, kći Grgina (r.1770.), udana za Luku Buljubašića. - Matija, kći Grgina (1779.-1854.), udana za Lovru Gaću, udana udovicom za Petra

Mucića.

2. GRANA PETROVA

2. Petar Rakić, sin Matin (r. 1740.*) 2.0. Lucija, žena Petrova (1744.*/1753.*-1838.), kći Mije Juriča.

2.1. Nikola, sin Petrov (1781.*/1777.*-1847.), neoženjen. 2.2. Anton, sin Petrov (1799.-1860.).

- Ivanica, kći Petrova (1783.*-1839.). - Ružica, kći Petrova (1792.).+ - Jelina, kći Petrova (r. 1794.*/1799.*), udana za Petra Mlikotu. - Mara, kći Petrova i Lucijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Manda, kći Petrova i Lucijina,, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Petrova grana se gasi. Njegovi sinovi nemaju potomaka.

3. GRANA ANTONOVA

3. Anton Rakić, sin Matin (r. 1742*.). 3.0. Andrijana, žena Antonova (1755.-1831.), kći Mate Varkaša.

3.1. Ivan, sin Antonov (r. 1788.*). ‡ 3.2. Marko, sin Antonov (r. 1792.*). ‡

3.3. Jozip, sin Antonov (r. 1797.*).


RAKO

444

3.3.0. Manda, žena Jozipova (r. 1799.*), kći Jerke Drlje (vj. 1829.godine).

3.3.1. Martin, sin Jozipov (1830.-1896.). 3.3.1.0. Ivanica žena Martinova (1829.-1882.), kći Petra Brzice

(vj. 1859.). 3.3.1.1. Ivan, sin Martinov (1864.-1885.). ┤

3.3.1.2. Mate, sin Martinov (1870.- 1943.*). ╡ 3.3.1.2.0. Mara, žena Matina (1874.-1931.*), kći Luke Pruže

(vj. 1900.).

- Matija, kći Martinova (r. 1861.), udana za Ivana Milića. - Joza, kći Martinova (r. 1874.), udana za Stipana Zeca iz Krstatica.

3.3.2. Jure, sin Jozipov (1839.-1840.), umro djetetom. 3.3.3. Mate, sin Jozipov (1842.-1843.), umro djetetom.

3.3.4. Jure, sin Jozipov (1844.-1895.) 3.3.4.0. Iva, žena Jurina (1844.-1931.), kći Jure Mušure (vj. 1877.).

3.3.4.1. Jure, sin Jurin (1890.). ►► Amerika

3.3.4.2. Ilija, sin Jurin (1893.-1947.*). 3.3.4.2.0. Ruža, žena Ilijina (1893.-1933.*), kći Mate Buljubašića

(vj. 1917.). - Lucija, kći Jurina (r. 1885.), udana za Iliju Raku. - Ana, kći Jurina (r. 1887.), udana za Stipu Zeca iz Krstatica. - Mara, kći Jurina (r. 1889.), udana za Josipa Zeca iz Krstatica.

3.3.5. Marijan, sin Jozipov ( 1853.-1937.*) 3.3.5.0. Jurka žena Marijanova (1861.-1923.*), kći Petra Rake (vj. 1880.).

3.3.5.1. Luka, sin Marijanov (1885.-1886.), umro djetetom. 3.3.5.2. Marko, sin Marijanov (r. 1892.). ─

3.3.5.2.0. Kata, žena Markova (r. 1892.), kći Jure Rake i ive Mlikota (vj. 1916.).

3.3.5.3. Jozo, sin Marijanov (r. 1895.). ⧖

3.3.5.4. Ivan, sin Marijanov (1904.-1906.), umro djetetom.

- Matija, kći Marijanova (r. 1883.), udana za Miju Raku. - Ana, kći Marijanova (r. 1888.), udana za Jakova Raku. - Antica, kći Marijanova (1898.-1900.), umrla djetetom. - Iva, kći Marijanova (1901.-1935.).

- Matija, kći Jozipova (1834.-1919.). - Antica, kći Jozipova (1847.-1849.). † - Joza, kći Jozipova (r. 1850.), udana za Andriju Ćelića.

- Kata, kći Antonova (r. 1794.*). - Manda, kći Antonova r. (1800.*). ? udana za Jakova Buljubašića.


RAKO

445

4. GRANA FRANINA

4. Frane Rako, sin Šimunov (r. 1736. *) 4.0. Jelina, žena Franina (r. 1741. *), kći Ivana Ćelića. - Ivanica, kći Franina *(1766. *), udana za Jerka Granića. kriz. 1779. god - Jakovica, kći Franina i Jelina (r.1774.*-1844.), udana za Božu Stanića. - Manda, kći Franina (1778.*-1857.), udana za Martina Milića Božina. - Cvita, kći Franina (1781.*-1848.), udana za Petra Milića.

Franina grana se gasi. Frane nema muških potomaka.

5. GRANA MARKOVA

5. Marko Rako, sin Šimunov (1743. *-1826*.). 5.0. Ana, žena Markova (1754.-1822.), kći Antona Granića.

5.1. Stipan, sin Markov (1783.*-1857.). 5.1.0. Joza, žena Stipanova (1790.*-1855.), kći Nikole Domnjana, vj. 1812. godine u

Poljicima.

5.1.1. Marko, sin Stipanov (1826.-1917.). 5.1.1.0. Ivanica, žena Markova (r. 1838.), kći Antona Margete (vj.1858.). 5.1.1.0. Jele, 2. žena Markova (1836.-1883.), kći Andrije Čaglja (vj.1862.).

5.1.1.1. Ivan, sin Markov (r. 1863.). 5.1.1.2. Mate, sin Markov (1868.-1869), umro djetetom. 5.1.1.3. Jozo, sin Markov (1873.-1942.*).

5.1.1.3.0. Anđelija, žena Jozina (r. 1875.), kći Filipa Rake (vj. 1897.).

5.1.1.3.1. Andrija, sin Josipov (r. 1899.). ►► Amerika

5.1.1.3.2. Jure, sin Josipov (r. 1902.). ─ 5.1.1.3.2.0. Iva, žena Jurina (r. 1903.), kći Martina

Rake. 5.1.1.3.3. Ivan, sin Josipov (r. 1903.). ►► Amerika

5.1.1.3.4. Marko, sin Josipov (r. 1914.). ─ ►► 5.1.1.3.4.0. Matija, žena Markova (r. 1913.), kći Jakova

Rake. - Matija, kći Josipova (r.1909.), udana za Antu Pružu. - Milica, kći Josipova.

5.1.1.4. Mate, sin Markov (1877.-1888.), umro djetetom (rubeola).

- Iva, kći Markova (r.1863.), udana za Ivana Piplicu iz Dobrinača. - Kata, kći Markova (r.1866.), udana za Antu Skendera iz Dobrinača. - Kata, kći Markova (r.1870.). - Antica, kći Markova (r./u. 1879.). †


RAKO

446

- Manda, kći Markova (1880.-1883.), umrla djetetom. - Tomica, kći Markova (u.1888.),

5.1.2. Mate, sin Stipanov (r. 1827.), umro djetetom.

5.1.3. Mate, sin Stipanov (1835.-1915.). 5.1.3.0. Cvita, žena Matina (r.1843.), kći Jure Rake, vj. 1868.

5.1.3.1. Martin, sin Matin (1868.-1934.*). 5.1.3.1.0. Iva, žena Martinova (1873.-1930.), kći Mije Čaglja

(vj. 1898.).

5.1.3.1.1. Andrija, sin Martinov (r. 1898.). ►► Amerika 5.1.3.1.2. Marijan, sin Martinov (r. 1900.). † 5.1.3.1.3. Mijo-Marko, sin Martinov (1902.--1903). † 5.1.3.1.4. Jure, sin Martinov (r. 1904.). ►► Amerika 5.1.3.1.5. Marko, sin Martinov (r. 1910.). ╢

5.-5.0. Nediljka žena Markova, r. Šušnjar. 5.1.3.1.6. Ivan, sin Martinov (r. 1914.). ─

5.-6.0. Milica žena Ivanova, kći Ivana Rake,

- Mara, kći Martinova (r. 1901.). ⧖ - Joza, kći Martinova (r./u. 1907.). † - Iva, kći Martinova (r. 1908.). ⧖ - Mara, kći Martinova (r./u. 1909.). †

5.1.3.2. Ante, sin Matin (1876.-1880.), umro djetetom.

5.1.3.3. Jozo, sin Matin (r. 1878.).

- Mara, kći Matina (r. 1870.), umrla djetetom. - Mara, kći Matina (r. 1873.), udana za Ivana Skendera. - Iva, kći Matina (r. 1882.). - Jerka, kći Matina (r./u. 1885.). †

- Matija, kći Stipanova (1812.*-1883), udana za Matu Čaglja. - Antica, kći Stipanova (r. 1820.). - Vida, kći Stipanova (1825.-1900.), neudana. - Ana, kći Stipanova, udana za Jozu Jonjića iz Poljica.

5.2. Grgo, sin Markov (r. 1788. *). ‡

5.3. Jure, sin Markov (r. 1792.*), ostalo nepoznato. 5.3.0. Jela žena Jurina (1790.*-1871.), kći Andrije Ćelića, vj. 1820. god u Poljicima.

- Jurka, kći Jurina (r. 1821.), udana za Miju Žužula. - Lucija, kći Jurina (r. 1826.), udana za Matu Mlikotu. - Marta, kći Jurina (r. 1834.), udana za Jozipa Žužula.

Jurina grana se gasi, nema muških potomaka.


RAKO

447

6. GRANA IVANOVA

6. Ivan Rako (rođ. oko 1730.). 6.0. Matija, žena Ivanova (r. 1734.*), kći Jure Juriča.

6.1. Luka Rako, sin Ivanov (r. 1776.*) 6.1.0. Tereza, žena Lukina (r. 1779.*.), kći Ilije Jukića (Čelana?).

6.1.1. Mijo, sin Lukin (r. 1804.*). ‡ 6.1.2. Šimun, sin Lukin (r. 1805.*). ‡

6.1.0. Joza 2. žena Lukina, rođena Guć.

6.1.3. Jozip, sin Lukin (rođ. oko 1815.), posjednik glava kuće 1846. god. 6.1.4. Jure, sin Lukin (r. 1820.). ‡

- Ana, kći Ivanova i Matijina, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato. - Matija, kći Ivanova i Matijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Ruža, kći Ivanova i Matijina,, krizmana 1779.god., ostalo nepoznato.

Ivanova grana se gasi. Njegovi unuci nisu imali potomaka.

7. GRANA BARIŠINA

7. Bariša Rako, sin Martinov (1729.*-1820.). 7.0. Šima, žena Barišina (1745.), kći Mate Radalja.

7.1. Martin, sin Barišin (r. oko 1760.). 7.1.0. Pavica, žena Martinova (1775.*-1852.), kći Jozipa Gudelja.

7.1.1. Jure, sin Martinov (1798.*-1883.). 7.1.1.0. Pera žena Jurina (u. 1882.), kći Tome Prgometa, vj. 1832. godine u

Slivnu.

7.1.1.1. Mate, sin Jurin (r. 1834.).

7.1.1.2. Anton, sin Jurin ( 1835.-1908.). 7.1.1.2.0. Antica,811 žena Antina (1841.-1919.), kći Stipana Žarkovića


7.1.1.2.1. Toma, sin Antin (1871.-1888.), umro i pokopan u Pučišćima.

7.1.1.2.2. Jakov, sin Antin (1877.-1944.*). 7.1.1.2.2.0. Iva-Lucija, žena Jakovljeva (1883.-1908.*), kći

Martina Rake (vj. 1907.). - Matija, kći Jakovljeva i Ivina (r 1908.).

811 Antica je u Matičnim knjigama kod rođenja djece i stanju duša upisana: 3 puta s prezimenom Livajić, četiri puta s prezimenom Žarković i jednom s prezimenom Ćuklin (Žarković), a radi se o istoj osobi.


RAKO

448

7.1.1.2.2.0. Ana, 2. žena Jakovljeva (1888.-1937.*), kći Marijana Rake (vj. 1908.).

7.1.1.2.2.0. Marijan, sin Jakovljev (1921.-1944.). ╢

─►Kćeri Jakovljeve: Mara (r. 1909.), Luca (r. 1910.), Matija (r. 1913.), Iva (r. 1914.), Milica†, Doma i Nediljka.

7.1.1.2.2. Jozo, sin Antin (r./u. 1885.). † 7.1.1.2.2. Vid, sin Antin (r./u. 1888.). †

- Lucija, kći Antina (r. 1869.). - Iva, kći Antina (r. 1870.). - Matija, kći Antina (r. 1881.), udana za Jakova Pružu.

7.1.1.3. Martin, sin Jurin (r. 1846.). ‡

- Cvita, kći Jurina (r.1843.), udana za Matu Raku. - Mande, kći Jurina (1839.-1869.), udana za Petra Raku. - Jela, kći Jurina (r.1851.), udana za Marijana Runca.

7.1.2. Vid, sin Martinov (r. 1803*).‡

- Jurka, kći Martinova (r. 1801.*), udana za Matu Lozu iz Poljica. 7.2. Marko, sin Barišin (1768.*-1850.).

7.2.0. Joza, žena Markova (1778.*-1849.), kći Jure Ujevića

7.2.1. Ivan, sin Markov (1805.-1891.). 7.2.1.0. Tomica žena Ivanova (1813.-1869.) kći Tome Prgometa

(vj. 1837. u Slivnu).

7.2.1.1. Luka, sin Ivanov (1838.-1895.). 7.2.1.1.0. Matija, žena Lukina (1842.-1910.), kći Stipana Rake

(vj. 1867.).

7.2.1.1.1. Toma, sin Lukin (1877.- 1880.), umro djetetom.

7.2.1.1.2. Mate, sin Lukin (1881.-1943.*). 7.2.1.1.2.0. Mara, žena Matina (1887.-1933.*), kći Ivana

Rake (vj. 1906.). ─►Iva †, Marija †, Milica (r. 1909.), Matija (r. 1912.),

Mara (r. 1914.), Ivan i Luka.

7.2.1.1.3. Marko, sin Lukin (1884.-1886.), umro djetetom.

- Ivanica, kći Lukina (1872.-1873.), umrla djetetom. - Tomica, kći Lukina (1870.*-1873.), umrla djetetom. - Ivanica, kći Lukina (r. 1874.), udana za Miju Zeca iz Krstatica. - Cvita, kći Lukina (1889.-1891.), umrla djetetom.

7.2.1.2. Pava/Paško, sin Ivanov (1842.-1916.).


RAKO

449

7.2.1.3. Filip, sin Ivanov i Prgomet Tomice (r. 1845.). 7.2.1.3.0. Mara, žena Filipova (1850.-1916.), kći Paške Šušnjara iz

Poljica (vj. 1873.). 7.2.1.3.1. Bariša, sin Filipov (1876.-1898.), umro momkom 7.2.1.3.2. Mate, sin Filipov (1883.-1888.), umro djetetom. 7.2.1.3.3. Ilija, sin Filipov (1885.-1886.), umro djetetom. 7.2.1.3.4. Petar, sin Filipov (1891.-1892.), umro djetetom. 7.2.1.3.5. Mate, sin Filipov (1888.-1893.), umro djetetom.

7.2.1.3.6. Ivan,812 sin Filipov (r. 1893.). 7.2.1.3.6.0. Matija, žena Ivanova (1890.-1973.*), kći Ivana

Gudelja (vj. 1910.). 7.2.1.3.6.1. Ante, sin Ivanov (r. 1911.). ►► Amerika 7.2.1.3.6.2. Jure, sin Ivanov (r. 1913.). ⧖ 7.2.1.3.6.3 Ivan, sin Ivanov (r. 1920.). ─

Kćeri Ivanove: Milica i Mara

- Anđelija, kći Filipova (r. 1875.), udana za Josipa Raku. - Matija, kći Filipova (r. 1878.). ‡ - Matija, kći Filipova (1879.-1888.), umrla djetetom (epid. rubeole). - Mara, kći Filipova (r./u. 1880.). † - Mara, kći Filipova (1886.-1887.). † - Joza, kći Filipova (1890.*-1893.), umrla djetetom.

7.2.1.4. Nikola, sin Ivanov (1848.-1921.*).

7.2.1.4.0. Matija, žena Nikolina (1857.*-1931.*), kći Paške Šušnjara iz Poljica (vj. 1886.).

7.2.1.4.1. Jakov, sin Nikolin (r. 1888.). ►► Amerika 7.2.1.4.2. Jozo, sin Nikolin (1895.-1897.), umro djetetom.

7.2.1.4.3. Jure, sin Nikolin (r. 1899.). ╢ 7.2.1.4.3.0. Iva, žena Jurina (1896.), kći Mate Rake

(vj.1919.).

- Lucija, kći Nikolina (1884.-1886.), umrla djetetom. - Mara, kći Nikolina (r. 1892.), udana za Jakova Prodana. - Ivka, kći Nikolina (r./u. 1897.). †

7.2.1.5. Mijo, sin Ivanov (1851.-1913.), 7.2.1.6. Mate, sin Ivanov (r. 1856.). ‡

- Marta, kći Markova (r. 1813.*/1803.*-1845.), udana za Jakova Raku. - Dome, kći Markova (1821.-1824.), umrla djetetom.

812 U knjizi Stanja duša Ivan je upisan kao sin Filipa i Jele Margete, a u Matici rođenih Ivan sin Filipov i Mare Šušnjar, što bi bio točan podatak.


RAKO

450

7.3. Jure, sin Barišin i Šimin, krizman 1779. god., ostalo nepoznato.

7.4. Ante, sin Barišin (1782.*-1859.). 7.4.0. Šima, žena Antina (1785.*-1841.), kći Jozipa Gudelja, vj. 1810. god.

7.4.1. Stipan, sin Antin (r. 1821.). 7.4.2. Ivan, sin Antin (rođ. 1824.). 7.4.3. Petar, sin Antin (1825.*-1843.), umro momkom.

7.4.2. Mate, sin Antin (r. 1824.). 7.4.2.0. Ivanica, žena Matina (1820.-1908.), kći Mate Rake (vj. 1849.).

- Ivanica, kći Antina (r. 1806.*), udana za Antona Domnjana iz Poljica. - Cvita, kći Antina (r. 1813.*), udana za Stipana Mlikotu - Matija, kći Antina (r. 1818.*), udana za Jakova Raku. - Anđelija, kći Antina (r. 1820.).

- Matija. kći Barišina (1777.* -1849.), udana za Petra Varkaša Matina. - Mande, kći Barišina (1764.*-1850.), udana za Marijana Gaću.

8. GRANA MARTINOVA

8. Martin Rako, sin Andrijin (r. 1740.*). 8.0. Manda, žena Martinova (1742.*.-1829.), kći Mate Zujića.

8.1. Nikola, sin Martinov (1776.). 8.1.0. Ivanica (Matija)813 žena Nikolina, rođena Gudelj, vj 1820. godine u

Krstaticama

8.1.1. Marko, sin Nikolin (r. 1828.). 8.1.1.0. Ivanica žena Markova (1839.*-1859.*), kći Antona Margete iz

Poljica. 8.1.2. Petar, sin Nikolin (1830.-1918.). ■

8.1.2.0. Manda, žena Petrova (r. 1839.-1869.), kći Jure Rake (vj. 1862. godine).

8.1.2.1. Ivan, sin Petrov (1863.-1932.*). ┤ 8.1.2.1.0. Ružica, žena Ivanova (1878.-1946.*), kći Ivana Pruže

(vj.1899.). 8.1.2.2. Silvestar, sin Petrov (1867.-1874.), umro djetetom.

8.1.2.3. Jozip, sin Petrov (1869.-1955.*). x.1.2.0. Joza, 2. žena Petrova (1840.-1919.), kći Ante Ćelića, vj. 1869. u

Poljicima. x.1.2.1. Jure, sin Petrov (1873.-1874.). x.1.2.2. Marijan, sin Petrov (1879.-1888.).814

813 Nikolina žena jednom se spominje kao Ivanica Gudelj, a jednom kao Matija Gudelj iz Krstatica.


RAKO

451

x.1.2.3. Mijo, sin Petrov (r. 1881.). x.1.2.3.0. Matija, žena Mijina (1883.-1937.*), kći Marijana Rake

(vj. 1906.). x.1.2.3.1. Stipan, sin Mijin (r. 1906.). ─

x.1.2.3.1.0. Milica žena Stipanova (r. 1905.), kći Luke Rake (vj.1928.).

x.1.2.3.2. Mate, sin Mijin (r. 1909.). ►► Amerika

x.1.2.3.3. Mirko, sin Mijin (r. 1913.). ►► Amerika

- Danica, kći Mijina (1911.-1919.). †

x.1.2.4. Bariša, sin Petrov (1886.-1888.).815 †

- Ana, kći Petrova i Jozina (r. 1870.), udana za Miju Ujevića. - Cvita, kći Petrova i Jozina (r. 1872.). - Jurka, kći Petrova i Jozina (1875.-1903.), umrla djevojkom.

- Ružica, kći Nikolina (r./u. 1825.). † - Ivanica, kći Nikolina (r. 1822.).

8.2. Luka, sin Martinov (1779.*-1837.).

8.2.0. Antica, žena Lukina (r. 1786.), kći Mate Buljubašića-Baltića (vj. 1819. god.).

8.2.1. Ante, sin Lukin (1826.-1846.), umro momkom. - Ivanica, kći Lukina (1821.-1883.), udana za Petra Mlikotu. - Jakovica, kći Lukina (r.1829.), udana za Miju Raku.

8.3. Jakov, sin Martinov (r. 1781.*), krizman 1792. godine.

8.3.0. Joza žena Jakovljeva (1811.*-1843.), kći Antona Zujića, vjenčani 1839.godine u Poljicima.

8.3.1. Mate, sin Jakovljev (1841.-1918.), neoženjen.

8.4. Luka (?),816 sin Martinov (r. 1784.*). ‡

8.5. Lovre, sin Martinov (r. 1790.*). ‡

814 Godine 1888. u Rakića se pojavila rubeola (rosolia) i te godine umrlo je 16 djece, iduće godine epidemija jenjava i umire samo dvoje djece. ( DAST-179, Matična knjiga umrlih).

815 Isto.

816 Pogreška. U knjizi stanja duša Luka je upisan dva puta (nije moguće da Martin ima dva sina istog imena). Iz kasnijih podataka nije utvrđeno koje je pravo ime Martinovu sinu koji je upisan kao drugi Luka. Vjerojatno je umro mlad.


RAKO

452

9. GRANA ANDRIJINA

9. Andrija Rako, sin. Stipanov (1752.*-1837.) 9.0. Mara, žena Andrijina (1764.), kći Petra Radića.

9.1. Toma, sin Andrijin, krizman 1792. godine, umro prije 1806. godine. ‡ 9.2. Mate, sin Andrijin (r. 1794.*). ‡ 9.3. Pava, sin Andrijin (r. 1801.*) ‡

- Antica, kći Andrijina (r. 1790.*)

Andrijina grana se gasi, njegovi sinovi nemaju muških potomaka (umrli su mladi ili su odselili.

10. GRANA ŠIMUNOVA

10. Šimun Rakić, sin Stipanov (1770.*-1854.). 10.0. Ana/Antica, žena Šimunova (1770.*-1830.), kći Mije Livajića.

10.1. Stipan, sin Šimunov (1796.-1851.). 10.1.0. Vida, žena Stipanova (1802.*-1893.), kći Jozipa Svaguše (vj.1833.).

10.1.1. Jure, sin Stipanov (1834.-1908). 10.1.1.0. Jakovica, žena Jurina (1835.-1895.), kći Mate Radića (vj.1868.).

10.1.1.1. Martin, sin Jurin (1871.-1938.*). 10.1.1.1.0. Luca, žena Martinova (1878.-1962.*), kći Petra Ćelića

(vj. 1902.).

10.1.1.1.1. Stipan, sin Martinov (r. 1905.). ─ 10.-.1.0. Ana, žena Stipanova (r. 1903.), kći Josipa Rake.

10.1.1.1.2. Marijan, sin Martinov (1908.-1909.). † 10.1.1.1.3. Josip, sin Martinov (r. 1910.). ►► Amerika 10.1.1.1.4. Jure, sin Martinov (1911.-1915.). † 10.1.1.1.5. Mate, sin Martinov (r. 1914.). ►► Amerika 10.1.1.1.6. Petar, sin Martinov (r. 1915.). ─ 10.1.1.1.7. Jure, sin Martinov (r./u.1917.). †

Kćeri Martinove: Iva †, Iva, Ana (r.1907.), Andrijana (r.1912.†), Milica i Ruža-Zorica.

10.1.1.2. Petar, sin Jurin (r. 1880.*). ►► Amerika

- Jurka, kći Jurina (r. 1869.). ‡ - Iva, kći Jurina (1875.-1915.), udana za Barišu Raku.

10.1.2. Mate, sin Stipanov (1836-1913.). 10.1.1.1.0. Mara, žena Matina (1848.1915.), kći Nikole Rake (vj.1882.)

10.1.1.1.1. Ilija, sin Matin (1886.-1896.), umro djetetom.

10.1.3. Anton, sin Stipanov (1839.-1869.), neoženjen.

10.1.4. Marko, sin Stipanov (1845.-1847.), umro djetetom.


RAKO

453

10.1.5. Mijo, sin Stipanov (r./u. 1848.). †

- Matija, kći Stipanova (r. 1842.), udana za Luku Raku. 10.2. Ivan, sin Šimunov (1806.-1889.).

10.2.0. Jakovica, žena Ivanova (1813.-1893), kći Mate Domnjana iz Poljica (vj. 1838.).

10.2.1. Bariša, sin Ivanov (r. 1839.). ‡

10.2.2. Ivan, sin Ivanov (1841.-1917.). 10.2.2.0. Marija (Matija), žena Ivanova (r. 1854.), kći Mate Bartulovića

(vj.1877.).

10.2.2.1. Ante, sin Ivanov (r.1881.). 10.2.2.1.0. Lucija, žena Antina (1885.-1956.*), kći Mate Buljubašića

(vj. 1908.).

10.2.2.1.1. Ante/Mate, sin Antin (r. 1910.). ►► Amerika 10.2.2.1.2. Mate, sin Antin (1916.- 1917.). † 10.2.2.1.2. Jure, sin Antin (r. 1923.). ─

10.-.2.0. Nediljka (Vinka), žena Jurina, kći Nikole Rake.

Kćeri Antine: Mara (r. 1912.), Iva (r. 1913.) i Danica.

10.2.2.1. Jure, sin Ivanov (1890.-1893.). †

10.2.2.2. Jure, sin Ivanov (r. 1894.) ►► Amerika

- Ive, kći Ivanova (r.1878.), udana za Miju Lovrinčevića. - Kata, kći Ivanova (1883.-1884.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1887.), udana za Matu Raku Lukina.

10.2.3. Jakov, sin Ivanov (r./u.1844.). †

10.2.4. Luka, sin Ivanov (1845.-1886.*) 10.2.4.0. Joza, žena Lukina (r.1842.), kći Jakova Rake (vj. 1882.).

10.2.4.1. Petar, sin Lukin (1885.-1886.), umro djetetom.

10.2.4.2. Andrija, sin Lukin (r. 1886.). ─ 10.2.4.2.0. Anđa, žena Andrijina (1886.), kći Ivana Kljenka

iz Poljica (vj. 1912.).

─►Mara (1913.), Marijan (1915.), Milica Luka, Ivan i Ana

- Matija, kći Lukina (r. 1883.), udana za Juru Ćelića iz Poljica.

- Cvita, kći Ivanova (1841.-1843.) - Jakovica, kći Ivanova (r.1843.) - Cvita, kći Ivanova (r. 1844.) - Ivanica, kći Ivanova (r. 1851.), udana za Stipana Gudelja iz Krstatica.

10.3. Mijo, sin Šimunov (rođ. 1820.). ‡


RAKO

454

- Šima, kći Šimunova (rođ.1804.-1868.), udana za Luku Buljubašića Jurina. - Jurka, kći Šimunova (1803.). - Matija, kći Šimunova (rođ.1809.), udana za Ivana Domnjana iz Poljica. - Ana, kći Šimunova (1817.*-1835.).

_______________________ - Petruša, kći Stipanova (1769.*-1823.), udana za Miju Milića Jurina. (ili r.b.17.)

Obitelji starih Raka koje su izumrle u 18. stoljeću, 11., 12., 13. i 14. grana

x. Ivan Rako sin (?) (r. oko 1740.)

x.o. Marija, žena Ivanova (1754.-1838.), kći Petra Radića.

x. Jure Rakić, rođ. oko 1740. x.o. Cvita, žena Jurina, ostalo nepoznato

- Jakovica, kći Jurina i Cvitina, krizmana 1779. god. x. Mijo Rako,817 rođ. oko 1740.

x.o. Petruša, žena Mijina, ostalo nepoznato - Lucija, kći Mijina i Petrušina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

x. Ilija Rako, rođ. oko 1750.

x.o. Matija, žena Ilijina, ostalo nepoznato x.1. Anton, sin Ilijin i Matijin, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato. Ilijina grana se gasi. Nema ih u stanju duša 1806. godine, izumrli su ili odselili iz

Zagvozda (?). OSTALI: - Jozip, sin Matijin (r.1859.). - Matija, kći Matijina (r.1857.).

817 DAZD-4, Mletački fiskalni savjetnik (1622.-1797.), sv. 955, Popis dužnika desetine 1783. god


STAPIĆ

455

30. STAPIĆ

Prema povijesnim izvorima Stapići su prvi put zabilježeni u Zagvozdu 1726. godine. Te godine Venecija je razdijelila zemlju stanovnicima i formirala popisni katastar.818 Na popisu se nalaze obitelji: Tome Stapića (Toma Stapich) s 10 osoba, Mije Stapića (Mio Stapich) s 12 osoba i Ivana Stapića (Iuan Stapich) s 5 osoba.

Predaja tvrdi, da su Stapići staro pleme, ali Stapića nema na popisu zagvoškoga stanovništva 1686. godine.819 Ako je vjerovati predaji da su Stapići staro pleme onda su se krajem 17. stoljeća drukčije prezivali pa su promijenili prezime početkom 18. stoljeća? U sačuvanim povijesnim dokumentima ne nalazimo nikakav trag o potvrdi ove tvrdnje. Među Stapićima je sačuvana priča; da su Stapići doselili iza Karpata.820 Ta teorija s znanstvenog, demografskoga i povijesnog stajališta nije održiva. U predaji je jednom sigurno došlo do pogreške u prijenosu usmene riječi i zamjene geografskoga pojma ili toponima, koji je ušao u predaju Stapića. Fra Vjeko Vrčić izvodi zaključak da su Stapići možda prije nosili prezime Stupalo, navodeći mletački popis iz 1686. godine.821 Pleme Stupalo odselilo je iz Zagvozda 1701. godine822 i nažalost nema poznatog i sačuvanog povijesnog dokumenta koji bi potvrdio povezanost Stupala i Stapića.

Stare Stapića kuće, njihovo prvo boravište nalazilo se sjevernije od sadašnjih kuća Pićolaca, prema brdu.823 Mletački katastar iz 1725./1726. bilježi kuće Stapića (Mijinu, Tominu i Ivanovu) na području današnjih Pićolaca u Oskorušama na Podvornici (Oscorussa, Poduorniza con casa).824 Odatle su Stapići odselili sredinom 18. stoljeća na mjesto današnjega zaselka gdje su bile zemlje i posjedi u njihovu vlasništvu: Zaranač (Zaranaz), Šarčev dolac s zidinom (Sarceu dolaz con murache), Cikov tor (Cicou), Turski dolac, Vinogradina i Otmilovac. Na novu lokaciju odselili su potomci Tome i Mije Stapića,

818 DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 82v, 84v i 85v.

819 DAZD-1, Spisi gen. providura G Cornara (1686.-1689.god), knjiga I., list. 476r – 477r.

820 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010., str. 328., Župe Imotske Krajine - II dio, Imotski 1980., str. 116.

821 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990., str. 298. i Imotski 2010, str. 328. Vrčić, navodi obitelji iz popisa 1686. godine i to Marka Stupala s 11 čeljadi i Marka Stupala s 9 čeljadi, koji nisu na popisu. Na popisu se nalazi Mate Stupalo s 11 osoba i udovica Marta Stupalova s 2 osobe. (Izvor;. DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara 1686.-1689. god. knjiga prva, list 476v.)

822 Mate MATAS, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, Knjiga I. i II., Sinj 2011., str. I - 81.

823 Kazivao Milan Stapić-Pićolac p. Jure.



STAPIĆ

456

a potomci Ivana Stapića ostali su u staroj kući na Podvornici u Pićolaca. Nadimak Pićolac pojavljuje se kod Stapića sredinom 19. stoljeća.825

Prema predaji na Podvornici su živjela tri brata Stapića. Jedan brat odselio je jedne Badnje večeri iz Stapića i nastanio se u Rami.826 Kad se to dogodilo nije poznato, prije ili poslije 1726. godine? Stapići iz Rame raselili su se dalje u Zenicu i Sarajevo.

U starim Maticama i državnim popisnim dokumentima nije svaki put upisivan oblik prezimena Stapić, tako se u austrijskim popisnom katastru 1846. upisano prezime Stapo za sve nositelje prezimena Stapić. U župnim maticama druge polovine 19. st. (od 1870. do 1890.) upisivano je prezime Stapo, a vrlo rijetko Stapić.827

Godine 1733. u Stapićima žive 4 obitelji, a 1806. godine 3 obitelji.828 U Zagvozdu 1806. godine u Zagvozdu žive 3 obitelji Stapića s ukupno 24 osobe. Godine 1846. u Zagvozdu živi 5 obitelji Stapića (4 obitelji u zaselku Stapića, a jedna obitelj u Pićolaca). 1876. godine živi 7 obitelji (5 obitelji u zaselku Stapića, a jedna obitelj u Pićolaca).829 Početkom 20. stoljeća neposredno prije I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 14 obitelji Stapića, u zaselku Stapića 12 obitelji, a u Stapića Pićolaca 2 obitelji.830

U Stapića je krajem 18. stoljeća doselilo na ženinstvo Ivan Radić oženivši Ivanicu kći Nikole Stapića. Godine 1848. u Stapiće na ženinstvo dolazi Jakov Svaguša oženivši Ružu kći Josipa Stapića. Prve polovice 20. stoljeća doseljava na ženinstvo u Stapića Ivan Birčić oženivši 1935. godine Tomicu kći Mate Stapića.

U Zagvozdu Stapići žive u matičnom zaseoku Stapića, u zaseoku Stapić-Pićolac (Stapin Dub), jedna obitelj u Svagušama, a od 20. st. i u centru Zagvozda (Butigama).

825 DAST-179, Zbirka Matičnih knjiga, Mat. kn. vjenčanih Zagvozd (1858.-1892., godina 1875. rb. 5.

826 Ivica ŠUŠIĆ; Stapići, Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I., broj 1, 1995., str. 132.

827 DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, Matične knjige župe Zagvozd, sign. 884, 885 i 886.

828 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara1733., listovi 313v - 314r. NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., listovi 26v i 27v.


830 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, listovi 299 -312.


STAPIĆ

457

Stapići u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Stapića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.831


Ime i prezime Broj

osoba

1726.

3 Toma Stapić (Toma Stapich) 10 Mijo Stapić (Mio Stapich) 12 Ivan Stapić - (Iuan Stapich) 5

1733.

4

Toma Stapić 8 Mijo Stapić 7 Lovre Stapić 4 Ivan Stapić 5

1806.

3

Josip Stapić 7 Mijo Stapić 4 Anton Stapić 13

1846.

5

Jozip Stapić p. Jure - Pavao Stapić p. Jure - Ivan Stapić p. Petra (Jure Stapić p. Petra)

-

Šimun Stapić p. Antona (Marko Stapić p. Antona) (Jakov Stapić p. Antona)

-

Mijo Stapić p. Ivana - Pićolac 1876.

7

Stapić, Andrija p. Marka - Stapić, Josip p. Jakova - Stapić, Mate p. Šimuna - Stapić, Ante p. Jure - Stapić, Ivan p. Petra - Stapić, Toma p. Pavla - Stapić, Petar p. Mije - Pićolac -



STAPIĆ

458

Poimenični popis osoba iz roda Stapić od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Stapića sastavljen je u stilu rodoslovnog prikaza

prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.832

Podatci o stanovništvu Stapića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo je u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca, koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile/udavale), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Stapića u Zagvozdu jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I.1. Toma Stapić (rođ. oko. 1680.). I.2. Mijo Stapić-stariji (rođ. oko. 1680.). I.3. Ivan Stapić, „stariji“ (rođ. oko. 1680.).

II. generacija

II.1. Andrija Stapić sin Tomin (rođ. oko. 1710.). II.2. Stipan Stapić sin Tomin (rođ. oko. 1720.). II.3. Lovre Stapić sin Mijin (rođ. oko. 1710.). II.4. Nikola Stapić sin Mijin (rođ. oko. 1710.). II.5. Mijo Stapić-mlađi. sin Ivanov (rođ. oko. 1710.).

II.-VIII. generacija

1. GRANA ANDRIJINA

1. Andrija Stapić , sin Tomin (rođ. oko 1710.). 1.0. Jelina, žena Andrijina (r. 1714.*).

1.1. Jure Stapić, sin Andrije (rođ. oko 1750.). 1.1.0. Manda, žena Jurina (1759.*-1834.), kći Mate Bartulovića.

1.1.1. Josip Stapić, sin Jurin (1781.-1857.). 1.1.1.0. Cvita, žena Jozipova (1781.-1857.), kći Petra Raosa. - Ružica, kći Jozipova (1820.-1890.), udana za Jakova Svagušu.

► Svaguše na ženinstvu u Stapića 32.3. Svaguše u Stapića



STAPIĆ

459

1.1.2. Pava Stapić, sin Jurin (r. 1791.*). 1.1.2.0. Ana ,žena Pavlova (1794.-1857.), kći Rade Tomičića (vj.1818.).

1.1.2.1. Toma, sin Pavlov (1822.-1894.). 1.1.2.1.0. Ana, žena Tomina (1824.*1870.*), kći Mate Puljka (D.),

(vj. 1852. god.).

1.1.2.1.1. Mate, sin Tomin (r. 1855.). ‡ 1.1.2.1.2. Anton, sin Tomin (r. 1863.). ‡

1.1.2.1.3. Cvitan, sin Tomin (r. 1868.). 1.1.2.1.3.0. Matija, žena Cvitanova (r. 1886.), kći Andrije

Stapića (vj. 1907.).

Sinovi Cvitanovi: Mate (r. 1907.), Josip (r. 1912.), Toma.

Kćeri Cvitanove: Iva (r./u. 1909.), Ana (r. 1910.), Manda (r. 1915. †), Milica, Kata.

- Mara, kći Tomina (r.1857.), udana za Stipana Čaglja. - Matija, kći Tomina (r.1860.)

1.1.2.1.0. Matija, 2. žena Tomina (r. 1844.), kći Marka Stapića, vj. 1871. god.

1.1.2.1.3. Jozo, sin Tomin (r./u. 1874.). †

1.1.2.1.4. Ivan, sin Tomin (r. 1875.). ►► Amerika

1.1.2.1.5. Petar, sin Tomin (1881.*-1887.).

1.1.2.1.6. Jozo, sin Tomin (r. 1889.). 1.1.2.1.6.0. Mara, žena Jozina (1894.-1926.*), kći Ivana

Bekavca. ─ 1.1.2.1.6.0. Matija, 2. žena Jozina (r. 1891.), r. Dedić. ─

- Jurka, kći Tomina (r. 1872.), udana za Ivana Drljića. - Joza, kći Tomina (r. 1878.), udana za Antu Pirića. - Lucija, kći Tomina (r. 1879.), umrla djetetom. - Ivanica, kći Tomina (r. 1883.), udana za Antu Svagušu. - Lucija, kći Tomina (r. 1885.). ⧖

1.1.2.2. Mijo, sin Pavlov (1831.-1831.), umro djetetom.

- Ivanica, kći Pavlova (r. 1820.*), udana za Jozu Buljubašića. - Mande, kći Pavlova (r. 1828.), udana za Marijana Stapića. - Matija, kći Pavlova (1832.-1834.*), umrla djetetom. - Lucija, kći Pavlova, udana za Ivana Prodana.

- Ivanica, kći Jurina (r. 1783.), krizmana 1792. god., ostalo nepoznato. - Matija, kći Jurina (r. 1788.*), udana za Ivana Ančića. - Vida, kći Jurina (r. 1794.*).


STAPIĆ

460

- Ivanica, kći Andrijina (r.1749.*), udana za Antona Šutu Ivanova. - Oršula, kći Andrijina (r.1758.*/1743.*-1846.),), udana za Lovru Šutu Ivanova.833

2. GRANA STIPANOVA

2. Stipan Stapić, sin (?) Tomin (rođ. oko 1720.). 2.0. Jakovica, žena Stipanova *(1724), kći Mije Kusića. 2. GRANA STIPANOVA – 2.1. Ogranak Antonov

2.1. Anton Stapić, sin Stipanov (1750.*-1829.).834 2.1.0. Ivanica, žena Antonova (1761.*-1831.), kći Mije Stanića.

2.1.1. Šimun, sin Antonov *(1791.). 2.1.1.0. Jakovica, žena Šimunova, kći Antona Roščića (vj. 1815. u Grab.)

2.1.1.1. Mate, sin Šimunov (r. 1822.). 2.1.1.1.0. Matija, žena Matina (1818.*-1905.), kći Stipana Dedića

(vj. 1849. godine). 2.1.1.1.1 Anton, sin Matin (1850.-1859.), umro djetetom. 2.1.1.1.2. Ivan, sin Matin (1856.-1859.), umro djetetom. 2.1.1.1.3. Martin, sin Matin (1858.- 1859.), umro djetetom . - Antica, kći Matina (1852.-1841. ), udana za Antu Alagića. - Iva, kći Matina (r. 1860.),udana za Stipana Dujmovića iz Grab.

Matina grana se gasi, njegovi sinovi nemaju potomstva.

2.1.1.2. Marijan, sin Šimunov (1824.*-1905). 2.1.1.2.0. Jurka, žena Marijanova (1834.-1916.), kći Cvitana Raosa

iz M. Doca (vj. 1863.)

2.1.1.2.1. Šimun, sin Marijanov (r.1867.). 2.1.1.2.1.0. Antica, žena Šimunova (r.1872.), kći Filipa

Svaguše (vj. 1893. god.).

2.1.1.2.1.1. Marko, sin Šimunov (1898.-1899.). †

2.1.1.2.1.2. Josip, sin Šimunov (r. 1901.). ─ 2.-2.0. Mara, žena Josipova (r. 1909.), kći Filipa

Šušića.

2.1.1.2.1.3. Ivan, sin Šimunov (r. 1897.). ─ 2.-3.0. Mara, žena Ivanova (r. 1904.), kći Mate

Stapića.

833 Prema Stanju duša 1806. god. Oršula je kći Nikole Stapića i udana za Ivanu Šutu, a prema Matici umrlih za 1846. godinu Oršula kći Andrije Stapića udana za Lovru Šutu Ivanova.

834 U Matici umrlih župe Zagvozd (NAS, Parice) Anton je upisan kao sin Ivana Stapića i Jele Mustapić, što je pogrešan upis. U knjizi stanja duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Anton je upisan kao sin Stipana Stapića i Jakovice Kusić.


STAPIĆ

461

2.1.1.2.1.4. Dujam, sin Šimunov (r./u. 1903.). †

2.1.1.2.1.5. Mate, sin Šimunov (r. 1908.). ►► Amerika

2.1.1.2.1.1. Marko, sin Šimunov (1911.-1915.). †

- Kata, kći Šimunova (r. 1900.), udana za Matu Buljubašića. - Mara, kći Šimunova (r. 1907.), udana za Matu Svagušu. - Manda, kći Šimunova (r. 1904.). ⧖ - Lucija, kći Šimunova (1905.-1910.). † - Fila, kći Šimunova (r. 1915.), udana za Milana Sulića.

2.1.1.2.2. Andrija,835 sin Marijanov (r.1877.).

2.1.1.2.3. Mate, sin Marijanov (1880.-1896).

- Kata, kći Marijanova (r. 1863.), udana za Stipana Mušuru. - Lucija, kći Marijanova (r. 1869.), udana za Juru Babaju iz

Grabovca. - Mande, kći Marijanova (r. 1871.), udana za Pavla Dedića. - Matija, kći Marijanova (r. 1875.)

2.1.1.3. Josip, sin Šimunov (r./u.1831.). †

- Matija, kći Šimunova (r. 1820.). - Ivanica, kći Šimunova (r. 1828.), udana za Stipana Šušića. - Manda, kći Šimunova (r. 1832.), udana za Stipana Radića.

2.1.2. Jakov, sin Antonov (1797.-1854.).

2.1.2.0. Tadijana, žena Jakovljeva (1803.*-1886.), kći Jakova Dedića (vj. 1835. godine).

2.1.2.1. Jozip, sin Jakovljev (1836.-1903.). 2.1.2.1.0. Ivanica, žena Jozipova (1834.-1917.), kći Mate Roščića


2.1.2.1.1. Jakov, sin Jozipov (r. 1858.), umro djetetom.

2.1.2.1.2. Jakov, sin Jozipov (1861.-1912.). 2.12.1.2.0. Kata, žena Jakovljeva (1868.-1937.*), kći Mije


2.12.1.2.1. Josip, sin Jakovljev (r. 1904.). ─ 2.1.2.1.2.1.0. Mara, žena Josipova (r. 1907.), kći Mate


2.1.2.1.2.2. Stipan, sin Jakovljev (r. 1912.). ─ 2.1.2.1.4.2.0. Mara, žena Stipanova ( r. 1915.). kći

Ante Svaguše i Ive Stapić.

- Iva, kći Jakovljeva (r./u. 1890.). † - Iva, kći Jakovljeva (r. 1891.), udana za Stipana Kristića.

835 U Matici rođenih 1875.-1893. upisan je prezimena Stapo (DAST-179, sign. 885).


STAPIĆ

462

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1897.), udana za Josipa Tomičića. - Lucija, kći Jakovljeva (r. 1899.), udana za Nikolu Tomičića. - Ana, kći Jakovljeva (r. 1906.), udana za Nikolu Tomičića. - Milica, kći Jakovljeva (1809.-1811). †

2.1.2.1.3. Šimun, sin Jozipov (r. 1862.). 2.1.2.1.3.0. Joza, žena Šimunova (1872.), kći Mije Svaguše

(vj. 1892.). 2.1.2.1.3.1. Jure, sin Šimunov (1898.). ─

2.2.1.3.1.0. Iva-Milica, žena Jurina (1901.), kći Šimuna Tomičića (vj. 1920.).

- Filipa, kći Šimunova (r. 1894.). ⧖ - Mara, kći Šimunova (r. 1895.), udana za Antu Tomičića.

2.1.2.1.4. Ivan, sin Jozipov (1867.-1877.), umro djetetom.

2.1.2.1.5. Stipan, sin Jozipov (1869.-1893.), umro momkom.

► Stapići 2.1.2.1.6. Mijo, sin Jozipov (1869.-1949.*). ► Odselio na ženinstvo u Svagušićima 2.1.2.1.6.0. Iva, žena Mijina (r. 1886.), kći Bariše Svaguše

(vj. 1902.).

2.1.2.1.6.1. Ivan, sin Mijin (r. 1911.). 2.-.1.0. Kata, žena Ivanova, rođ Majić.

2.1.2.1.6.2. Josip, sin Mijin (r. 1913.). ⧖

Kćeri Mijine: Mara (r. 1908.), Matija, Milica, Fila, Ana.

2.1.2.1.7. Marijan, sin Jozipov (r./u. 1871.). †

2.1.2.1.8. Stipan-Marijan, sin Jozipov (r./u. 1873.). †

2.1.2.1.9. Mate, sin Jozipov (r. 1881.). 2.1.2.1.9.0. Joza, žena Matina (1872.-1954.*), kći Mije Svaguše,

udov . pok. Šimuna Stapića (vj. 1892.).

- Milica, kći Matina (r. 1912.), udana za Ivana Čaglja

2.1.2.1.10. Luka, sin Jozipov (1875.-1886), umro djetetom.

2.1.2.1.11. Martin, sin Jozipov (1878.-1916.), poginuo u I. svj. ratu.

- Matija, kći Jozipova (r.1857.), udana za Matu Mušuru. - Tomica, kći Jozipova (r. 1859.). ⧖ - Antica, kći Jozipova (r. 1865.), udana za Martina Dedića. - Ivanica, kći Jozipova (r. 1877.). ⧖

2.1.2.2. Stipan, sin Jakovljev (r. 1839.)

2.1.2.3. Ivan, sin Jakovljev (r. 1843.)

- Ivanica, kći Jakovljeva (u. 1843.), umrla djetetom. - Kata, kći Jakovljeva (1845.-1852.), umrla djetetom.


STAPIĆ

463

2.1.3. Marko, sin Antonov (r.1796.*). 2.1.3.0. Ivanica, žena Markova (1810.*-1907.), kći Stipana Mušure

(vj. 1838. godine).

2.1.3.1. Andrija, sin Markov (1839.-1905.). ■ 2.1.3.1.0. Šima, žena Andrijina (1843.-1920.),kći Ante Tomičića, vj.

1869. godine.

2.1.3.1.1. Mijo, sin Andrijin (r. 1870.). 2.1.3.1.1.0. Jurka, žena Mijina (1872.-1905.), kći Joze


2.1.3.1.1.1. Jozo, sin Mijin (r. 1899.). ►► Amerika 2.-.1.0. Manda, žena Jozina (r. 1898), kći

Josipa Svaguše (vj. 1920.).

2.1.3.1.1.2. Mate, sin Mijin (r. 1903.). ─ 2.-.2.0. Mara, žena Matina (r. 1905.), kći Jure

Mustapića iz Grabovca. 2.1.3.1.1.0. Ruža, 2. žena Mijina (1876.-1920.), kći Šimuna

Stanića i Jele Matković (vj. 1898.).

- Mara, kći Mijina (r. 1908.), udana za Ivana Lončara. - Pila, kći Mijina (r. 1912.). ⧖

2.1.3.1.2. Marko, sin Andrijin (r. 1878.). ►► Amerika 2.1.3.1.3. Stipan, sin Andrijin (r. 1880.). ►► Amerika 2.1.3.1.4. Ivan, sin Andrijin (1883.-1897.), umro djetetom.

- Tomica, kći Andrijina (r. 1873.), udana za Juru Svaguša. - Mara, kći Andrijina (r. 1876.), udana za Tomu Brzicu. - Matija, kći Andrijina (r. 1886.), udana za Cvitana Stapića.

2.1.3.2. Ante, sin Markov (r. 1841.) 2.1.3.2.0. Kate, žena Antina (1852.*-1876.), kći Ante Roščića

(vj 1875. u Grabovcu).

- Iva, kći Antina (r./u. 1876.). †

2.1.3.2.0. Matija, 2.žena Antina, kći Jakova Svaguše (vj.1877.).

2.1.3.2.1. Mate, sin Antin (r. 1878.). 2.1.3.2.1.0. Iva, žena Matina (r. 1881.), kći Mate Stapića

(vj. 1901.).

Sinovi Matini: Ivan (r. 1912. †), Ivan, Ante.

- Matija, kći Matina (1902.-1918.). - Mara, kći Matina (r. 1904.), udana za Ivana Stapića. - Fila, kći Matina (r. 1907.), udana za Petra Dedića. - Iva, kći Matina (1909.-1915.). † - Kata, kći Matina (1914.-1915), †

- Kata, kći Antina (r. 1879.).


STAPIĆ

464

- Manda, kći Antina (r. 1881.), udana za Jakova Stapića.

2.1.3.3. Mijo, sin Markov (1850.-1852.), umro djetetom.

2.1.3.4. Jure, sin Markov (1854.-1929.*). 2.1.3.4.0. Matija, žena Jurina (1862.-1933.*), kći Ante Mlikote

(vj.1883.).

2.1.3.4.1. Mate, sin Jurin (r. 1890.). ╢ 2.1.3.4.2.0. Mara, žena Matina (r.1890.), kći Marijana


Kćeri Matine: Mara (1913.), Pila (1915.), Mila, Ana.

2.1.3.4.2. Ivan-Tražimir, sin Jurin (1894.-1896.), umro djetetom.

2.1.3.4.3. Ivan, sin Jurin (r. 1902.). ►► Amerika

2.1.3.4.4. Ante, sin Jurin (r. 1906.). ─ 2.1.3.4.4.0. Ana, žena Antina (r. 1910.), kći Cvitana


- Iva, kći Jurina (r. 1884.), udana za Andriju Alagića. - Mare, kći Jurina (r./u. 1886.). † - Ana, kći Jurina (r. 1887.), udana za Marka Kurtovića. - Mare, kći Jurina (r./u. 1889.). † - Manda, kći Jurina (r. 1898.), udana za Matu Šušića. - Mare, kći Jurina (1900.-1905.). † - Kata, kći Jurina (r. 1905.). †

2.1.3.5. Jozip, sin Markov (1856.-1920.).

2.1.3.5.0. Ana, žena Jozipova (1868.-1951.*), kći Mate Dedića (vj. 1890.).

2.1.3.5.1. Marko, sin Josipov (r. 1894.). ─ 2.1.3.5.1.0. Kata, žena Markova (r. 1901.), kći Ivana

Kurtovića (vj. 1924.)

2.1.3.5.2. Mate, sin Josipov (1899.-1901.). †

2.1.3.5.3. Mate, sin Josipov (r. 1907.). ┤ 2.1.3.5.3.0. Mara, žena Matina, kći Stipana Dundića.

2.1.3.5.2. Ivan, sin Josipov (1911.-1915.). †

- Matija, kći Jozipova (1892.-1920.), umrla djevojkom. - Iva, kći Jozipova (1905.-1920.), umrla djetetom.

2.1.3.6. Mate, sin Markov (1861.-1840.*). 2.1.3.6.0. Iva, žena Matina (1863.-1943.*), kći Šimuna Stanića

(vj. 1890. god.).

- Antica, kći Matina (1897.-1905.), umrla djetetom. - Marica-Milica, kći Matina (r. 1901.).


STAPIĆ

465

- Matija, kći Matina (r. 1903.). ⧖ - Tomica, kći Matina (r. 1907.), udana za Ivana Birčića

►BIRČIĆI ►na ženinstvu u Stapića

Ivan Birčić (r. 1911.), sin Ivana Birčića i Ane Munitić dolazi na ženinstvo u Stapića i ženi Tomicu kći Mate Stapića 1935. godine.

- Ane, kći Markova (r. 1842.), udana za Jozipa Kurtovića. - Matija, Markova (r.1844.), udana za Tomu Stapića. - Jurka, kći Markova (r.1846.), udana za Filipa Svagušu. - Antica, kći Markova (r. 1848.), udana za Stipana Dujmovića (Saltu) - Ivanica, kći Markova (1858.-1859), umrla djetetom.

- Jelina, kći Antonova (r. 1784.*). - Matija, kći Antonova (1790.*-1872.), udana za Antu Tomičića. - Manda, kći Antonova (1803./1796.*-1853.), udana za Miju Tomičića.

2. GRANA STIPANOVA – 2.2. Ogranak Petrov

2.2. Petar, Stapić sin Stipanov (1761.*/1754.*-1847.) 2.2.0. Manda, žena Petrova (1774.*-1841.), kći Petra Tomičića.

2.2.1. Toma, sin Petrov (1796.*-1843.). 2.2.1.0. Ane (Anica), žena Tomina (1803.*-1890.), kći Mate Mucića.

(vj. 1828.).

2.2.1.1. Mate, sin Tomin (1835.-1917.). 2.2.1.1.0. Petruša, žena Matina (r. 1842.), kći Ante Mušure

(vj.1875.).

2.2.1.1.1. Jakov, sin Matin (1876.-1953.*). 2.2.1.1.1.0. Manda, žena Jakovljeva (1881.-1969.*), kći

Ante Stapića (vj. 1902.).

Sinovi Jakovljevi: Petar (r. 1911.), Mate (r.1914.), Ivan†, Ivan.

Kćeri Jakovljeve: Iva (r. 1904.), Nediljka, Matija (r. 1908.), Mila.


- Ive, kći Matina (r. 1878.), umrla djetetom. - Ive, kći Matina (r. 1881.), udana za Matu Stapića.

2.2.1.2. Petar, sin Tomin (r. 1842.). 2.2.1.2.0. Iva, žena Petrova (1846.-1936.*), kći Mate Šarića iz


- Jurka, kći Tomina (1830.-1886.), udana za Matu Bartulovića. - Ružica, kći Tomina (r. 1833.), udana za Stipana Bartulovića.


STAPIĆ

466

2.2.2. Jure, sin Petrov (rođ. 1808.). 2.2.2.0. Jakovica, žena Jurina (1812.-1890.), kći Jozipa Dedića (vj.1841.).

2.2.2.1. Anton, sin Jurin (1841.-1910.). 2.2.2.1.0. Antica, žena Antonova (1857.-1942.*), kći Mije Mlikote

(vj. 1890).

2.2.2.1.1. Petar, sin Antin (r. 1895.). ►► Amerika (Arg.)

2.2.2.1.2. Ante, sin Antin (1898.-1963.*). ─ 2.2.2.1.2.0. Jurka, žena Antina (1897.-1957.*), kći Jure


- Iva, kći Antina (r. 1891.), udana za Ivana Tomičića.

- Kate, kći Jurina (r. 1843.), udana za Antu Luetića iz Župe: - Šime, kći Jurina (r. 1845.) - Matija, kći Jurina (1853.-1854.), umrla djetetom. - Matija, kći Jurina (r. 1856.)

2.2.3. Ivan, sin Petrov (1810.*-1888.), neoženjen.

- Ružica, kći Petrova (r.1798.*/1802.*), udana za Juru Mustapića iz Grabovca. - Jela, kći Petrova (1806.-1868.), neudana.

- Matija, kći Stipanova (1758.*-1829.), udana za Jakova Tomičića. 2.3. Mate836 Stapić, sin (?) Stipanov (rođ .oko 1750.).

2.3.0. Klara, žena Matina, ostalo nepoznato.

2.3.1. Luka, sin Matin,, krizman. 1779. godine, ostalo nepoznato.

2.3.0. Lucija, 2. žena Matina, ostalo nepoznato.

2.3.2. Anton, sin Matin, kriz. 1779. godine, ostalo nepoznato.

Matina grana se gasi. Njegovi potomci nisu zabilježeni u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

2.4. Jure Stapić sin (?) Stipanov (rođ. oko 1760.

2.4.0. Ružica žena Jurina, ostalo nepoznato.

2.4.1. Petar, sin Jurin, krizman 1792. god. ‡

Jurina grana se gasi. Njegovi potomci nisu zabilježeni u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

836 U popisu dužnika desetine iz 1783. godine nalazimo Matu Stapića s 4 osobe (DAZD–4 , Splitski arhiv, sv. 955).


STAPIĆ

467

3. GRANA LOVRINA

3. Lovre Stapić, sin Mijin (rođ. oko. 1710.). 3.0. „N“ žena Lovrina, ostalo nepoznato. - sinovi i kći Lovrine, nepoznato

Lovrina grana se gasi. Nema muškoga potomstva. Lovrina obitelj nije zabilježena u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

4. GRANA NIKOLINA

4. Nikola Stapić, sin Mijin (rođ. oko. 1720.). 4.0. Manda, žena Nikolina, rođena Piplica.

- Jakovica, kći Nikole Stapića *(1756.*-1838.), udana za Ivana Radića. RADIĆ - Oršula, kći Nikole Stapića (1758.*/1743.*-1846.), udana za Lovru Šutu.837 - Doma, kći Nikole Stapića *(1766.*), udana za Ivana Čaglja (M.D) - Lucija, kći Nikolina i Mandina (1760.*-1844.), udana za Jerka Drljića.

4.0. Jela, 2.žena Nikolina, ostalo nepoznato.

4.1. Lovre, sin Nikolin i Jelin, kriz. 1779. god., umro mlad. ‡

Nikolina grana se gasi. Nema muških potomaka. Jakovica kći Nikole Stapića udaje se za Ivana Radića sina Mijina, koji dolazi na ženinstvu u Radića. ► RADIĆI na ženinstvu u Stapića 28.2. Radići u Stapića

Stare obitelji Stapića izumrle u 18. stoljeću

x.1. Ivan Stapić sin (?)… (rođ. oko 1760.). x.1.0. Jakovica, žena Ivanova, ostalo nepoznato.

x.1.1. Mate, sin Ivanov, krizman. 1798.god., ostalo nepoznato.

- Šima, kći Ivanova i Jakovičina, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato.

Ivanova grana se gasi, nema muškoga potomstva u drugoj generaciji. Njegove obitelji nema u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

x.2. Mate Stapić, sin (?)… (rođ. oko 1760.).

x.2.0. Ana, žena Matina, ostalo nepoznato. - Manda, kći Matina i Anina, krizmana 1792. god., ostalo nepoznato.

Mate grana se gasi, nema muškoga potomstva. Njegove obitelji nema u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

OSTALI:

- Mate, sin Matijin (r. 1865.).

837 Prema Stanju duša 1806. god. Oršula je kći Nikole Stapića i udana za Ivanu Šutu, a prema Matici umrlih za 1846. godinu Oršula kći Andrije Stapića udana za Lovru Šutu Ivanova.


STAPIĆ

468

30.1. Stapić - Pićolac

Pićolci su ogranak starih Stapića, koji su ostali živjeti na starini Stapića. Prezime im je Stapić, a Pićolac samo nadimak. U 20. stoljeću dvije obitelji su se „spustile“ na cestu kod Stapina duba.

Poimenični popis osoba iz roda Stapić -Pićolac od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

5. GRANA MIJINA - PIĆOLCI

5. Mijo Stapić mlađi, sin Ivanov (rođ. oko 1710.) 5.0. „N“ žena Mijina, nepoznato.

5.1. Ivan Stapić, sin Mijin (rođ. oko 1735.). 5.1.0. Dominika,838 žena Ivanova *(1733.*), rođena Čagalj.

5.1.1. Mijo Stapić –Pićolac, sin Ivanov (1773.*-1857.). 5.1.1.0. Vida, žena Mijina (1778.-1848.), kći Mate Svaguše.

5.1.1.1. Pava Stapić, sin Mijin (rođ 1820.).

5.1.1.2. Petar Stapić – Pićolac,839 sin Mijin (1820.-1895.). 5.1.1.2.0. „N“, 1. žena Petrova, rođena Baleta. 5.1.1.2.0. Lucija, 2. žena Petrova (1852.-1884.), kći Jakova


5.1.1.2.1. Mijo, sin Petrov (1879.-1933.*). 5.1.1.2.1.0. Filipa, žena Mijina (1881.-1962.*), kći Jure

Dujmovića iz Grabovca (vj.1901.). 5.1.1.2.1.1. Jure, sin Mijin (1907.). ─

5.-.1.0. Iva, žena Jurina (1907.), kći Stipana Bartulovića (vj. 1930.).

Kćeri Mijine: Manda⧖, Mara†, Ana†, Iva (r. 1910), Lucija (r. 1911.), Ljubica (r. 1913.), Kata, Fila, Marija.

5.1.1.2.2. Ivan, sin Petrov (1882.-1883.*), umro djetetom.

- Mande, kći Petrova (r. 1878.), udana za Juru Podruga iz Dicma, fin. nadstražara u Zagvozdu.

- Ive, kći Petrova (1881.-1882.), umrla djetetom.

838 U Matici umrlih za 1857. godinu, kod upisa smrti Mije Stapića, kao roditelji upisani su Ivan Stapić i Ana Čagalj. (NAS, Parice).

839 U Matici vjenčanih Petar je upisan Stapić- Pićolac (DAST-179, Matične knjige župe Zagvozd).


STAPIĆ

469

5.1.1.2.0. Matija, 3. žena Petrova (1855.-1930.), kći Jakova Svaguše (vj. 1884.).

5.1.1.2.3. Ivan, sin Petrov (1886.-1943.*). 5.1.1.2.3.0. Iva, žena Ivanova (1886.-1965.*), kći Josipa

Čaglja (vj. 1907.). 5.1.1.2.3.1. Petar, sin Ivanov (r. 1906.). ►► Belgija/Rijeka 5.1.1.2.3.4. Slavko, sin Ivanov, neoženjen 5.1.1.2.3.2. Mirko, sin Ivanov (1927-1943.),neoženjen.840 5.1.1.2.3.3. Ivan, sin Ivanov.

Kćeri Ivanove: Matija (r. 1908.), Mara (r. 1910.), Milica (r. 1912.), Fila (1914.), Ljuba-Ana, Ljubica†, Slavka, Ana

5.1.1.3. Jozip Stapić-Pićolac, sin Mijin (1824.-1829.).

- Ružica, kći Mijina (1806.*-1883.), udana za Luku Buljubašića-Piplicu

- Ivanica, kći Ivanova, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato. - Manda, kći Ivanova, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

840 Ubijen od četnika.


STAPIĆ

470

Izvadak iz knjige „Stanja duša“ župe Zagvozd 1806. god. - Svaguša, Stapić, Čelan

(NAS, M-113, fol. 27v)


SULIĆ

471

31. SULIĆ

Sulići su starinom Čelani odnosno Čelanovići. Čelani su staro zagvoško pleme koji su tijekom 18. i 19. stoljeća promijenili prezime u: Sulić, Alagić, Kurtović, Mušura, Vranjići i Jukić. Sulića tako nema zabilježenih u povijesnim dokumentima 17. i prve polovice 18. stoljeća. Povijest bilježi Čelane u Zagvozdu sredinom 17. stoljeća, a spominju se ponovno 1686. godine u zbjegu zagvoškoga stanovništva u Brelima u doba Morejskoga rata.841

Stare kuće Čelana u 17. stoljeću nalazile su se kod Mušurića.842 II./ 8. ČELAN

Sulići su neposredni potomci Antona Čelana pok. Tome prozvanog Sule (Anton Celan gm. Toma detto Sule) koji se spominje u mletačkim dokumentima iz 1726. godine. 843 Prema mletačkim katastru iz 1726. godine kuća Antona Čelana prozvanog Sule nalazila se u Bunjama, a uz njega su još kuće: Jure Čagljevića (na čest. 423), Šimuna Šuvara (na čest 429) i kuća Ane Kosor (na čest.431), koja će kasnije pripasti Mati Krištiću),844 iz čega se može zaključiti da su se Sulići u Bunjama naselili na prijelazu iz 17. na 18. stoljeće.

Prezime Sulić nastalo je od nadimka Sule. U popisu obitelji Zagvozda 1733. još uvijek se pišu Čelani.845 U drugoj polovici 18. st. gubi se oblik prezimena Čelan i ustaljuje se prezime Sulić. U popisu krizmanika 1779. godine zabilježeno je samo prezime Sulić, 846 a tako i u svim kasnijim popisima.

U popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine nalazi se 5 obitelji Sulića s ukupno 19 osoba.847 Godine 1846. u Zagvozdu žive 3 obitelji Sulića, a 1876. godine živi 7 obitelji (5 u Sulića i 2 na Butigi).848

Godine 1885. na Braču (Postire) živi obitelj Tome Sulića doseljenika iz Zagvozda.849,

841 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, list 476v. 842 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd, fol. 11. 843 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 74r . 844 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, 25. Zagvozd, fol. 11. 845 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733. god, list 313r. 846 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god. 847 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., listovi 19r. -26v. 848 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848. U upisniku kuća upisano im je prezime Zulić. 849 Andre JUTRONIĆ, nav. djelo, str. 167.


SULIĆ

472

Sulići u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

U popisima obitelji i katastarskim popisima od kraja 17. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Sulića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.850

Godina Br. obitelji


1726. 1 Anton Čelan p. Tome prozvani Sule (Anton Celan gm. Toma detto Sule)

9

1733. 1 Anton Čelan 14

1806.

5

Jure Sulić 7 Lovre Sulić 4 Martin Sulić 3 Grgo Sulić 4 Andrija Sulić 1

1846.

3

Jozip Sulić p. Jure - Pava Sulić p. Tome - Stipan Sulić p. Martina -

1876.

7 (8)

Sulić, Ante p. Josipa - Sulić, Mare (Jela)851 p. Mate - Sulić, Stipan p. Martina - Sulić, Ivan p. Tome - Sulić, Ante p. Tome - (Sulić, Ivanica p. Ivana, rečena Svaguša)852 - Sulić, Mijo p. Tome - Sulić, Pava p. Tome -

850 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152). 851 U upisniku je upisana Mare ud. Mate, a Matina udovica je Jela. 852 Među Sulićima je upisana i Ivanica Svaguša ud. Ivana, rođena Sulić.


SULIĆ

473

Poimenični popis osoba iz roda Sulić (Čelan) od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Sulića (a do sredine 18. st. Čelana) sastavljen je u

stilu rodoslovnog prikaza prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.853

Podatci do godine 1818. su nepotpuni. Nisu upisane sve osobe jer nema sačuvanih Matičnih knjiga iz 18. stoljeća i prva dva desetljeća 19. stoljeća. Radi se o osobama koji su umrli mladi ili djeca i nemaju potomstva, a isti nisu od utjecaja na rodoslovlje današnjih Sulića.

I. generacija

I.1. Anton Čelan – Sule (rođ. oko 1680. godine.). - Nema podataka je li Anton imao braće. Kako su 1726. godine popisano više obitelji

Čelana za pretpostaviti je; da Antonovu obitelj čine žena i djeca (a ne braća i sestre). II. generacija

II. 1. Toma Sulić, sin Antonov (rođ. oko 1705./1715.).

─ 1. GRANA PAVLOVA ─ 2. GRANA IVANOVA ─ 3. GRANA GRGUROVA

II. 2. Luka Sulić, sin Antonov (rođ. oko 1705./1715.).

─ 4. GRANA JURINA ─ 5. GRANA IVANOVA

II. 3. Jure Sulić, sin Antonov (rođ. oko 1705./1715.).

─ 6. GRANA ANDRIJINA ─ 7. GRANA RADINA

853 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).


SULIĆ

474

III. - VIII. generacija 1. GRANA PAVLOVA

1. Pavao Sulić, sin Tomin (rođ. oko 1740). 1.0. Ivanica, 1. žena Pavlova (r.1743.*), kći Martina Bartulovića-Maslića.

1. GRANA PAVLOVA – 1.1. Ogranak Martinov

1.1. Martin Sulić, sin Pavlov (r. 1768.*). ☻ 1.1.0. Mara, žena Martinova (r. 1780.*), kći Marka Čaglja.

1.1.1. Stipan, sin Martinov (1812.*-1894.). ♦ ■ 1.1.1.0. Matija, žena Stipanova (rođ. 1819), kći Stipana Puljka iz Rastovca,

vj. 1844. godine.

1.1.1.1. Andrija, sin Stipanov (r. 1849.). 1.1.1.1.0. Kata, žena Andrijina (1848.*-1880.), kći Ivana Munitića

(vj. 1871.). 1.1.1.1.1. Pilip (Filip), sin Andrijin (r. 1873.).

1.1.1.1.1.0. Mara, žena Pilipova (r. 1869.), kći Jakova Lončara (vj. 1898.).

1.1.1.1.1.1. Martin, sin Pilipov (r. 1902.). ►► Am./Arg.

1.1.1.1.1.2. Mijo, sin Pilipov (1904.-1905.). †

1.1.1.1.1.3. Ivan, sin Pilipov (r./u. 1907.). †

1.1.1.1.1.4. Marko, sin Pilipov (r. 1908.). ─ 1.-.4.0. Anka, žena Markova (r. 1912.-), kći

Tadije Bajića (Zadvarje).

1.1.1.1.1.5. Jure, sin Pilipov (r. 1910.). ►► Am./Arg.

1.1.1.1.1.3. Ivan, sin Pilipov (r./u. 1913.). †

- Kata, kći Pilipova (r. 1899.). ⧖ - Milica, kći Pilipova (1901.-1903.), umrla djetetom. - Matija, kći Pilipova (r./u. 1906.). †

- Mare, kći Andrijina (r. 1871.), udana za Antu Maslića. - Iva, kći Andrijina (1875.- 1876.), umrla djetetom. - Iva, kći Andrijina (1877.- 1962.), udana za Matu Čaglja Jurina.

1.1.1.2. Anton, sin Stipanov (1852.-1854.), umro djetetom.

1.1.1.3. Mate, sin Stipanov (1855.-1914.*). 1.1.1.3.0. Mara, žena Matina (1857.-1917.), kći Stipana Mlikote

(vj. 1881.). 1.1.1.3.1. Stipan (Stipiš), sin Matin (1882.-1956.*). ─


SULIĆ

475

1.-.1.0. Marija, žena Stipanova (1886.-1944.), kći Dragutina Temanov-Žuvića iz Luke, Sali (vj. 1910.).

─► Manda (r. 1912.), Mila (r.1914.), Mate (r. 1917. †), Ana, Nediljko, Mara, Dragica-Marija.

1.1.1.3.2. Ivan,854 sin Matin (1885.-1914.*). ►► Podgora 1.1.1.3.2.0. Mara, žena Ivanova, rođ. Marinović iz Podgore

(vj. 1911.)

1.1.1.3.3. Marko,855 sin Matin (1890.-1917.).

1.1.1.3.4. Ante, sin Matin (r. 1901.). ⧖

1.1.1.3.5. Frane, sin Matin (1905.-1918.).856

- Matija, kći Matina (r. 1888.), udana za Petra Sulića. - Mara, kći Matina (r. 1892.), udana za Petra Kristića. - Ana, kći Matina (1895.-1918.). - Iva, kći Matina (1898.-1916.).

- Kata, kći Stipanova (1837.*-1845.), umrla djetetom. - Kata, kći Stipanova (r. 1845.), - Ivanica, kći Stipanova (r. 1847.), udana za Jozipa Buljubašića.

1. GRANA PAVLOVA – 1.2. Ogranak Grgin

1.2. Grgo Sulić, sin Pavlov (r. 1776.*-1820.). 1.2.0. Kata, žena Grgina (r. 1780.*-1849.), kći Vida Bartulovića.

1.2.1. Mijo, sin Grgin (r. 1804.*), umro mlad. - Ivanica, kći Grgina (1811.*-.1885.), udana za Ivana Svagušu Jozipova. - Jakovica, kći Grgina (r. 1801.*/1799.*), udana za Andriju Mlikotu Lukina. - Jurka, kći Grgina (rođ. 1806.), udana za Miju Alagića. - Šima, kći Grgina (rođ. 1818.), udana za Petra Svagušu.

Grgina grana se gasi. Na Grgino imanje, na ženinstvo dolazi Ivan Svaguša Jozipov oženivši Grginu kći Ivanicu.

► Svaguše na ženinstvu u Sulića.

854 Poginuo u I. svjetskom ratu u Srbiji.

855 Umro u Osijeku u vojnoj bolnici /I. svjetski rat/.

856 Umro od „Španjolice“.


SULIĆ

476

1. GRANA PAVLOVA – 1.3. Ogranak Stipanov

1.3. Stipan Sulić, sin Pavlov, krizman 1779. god., ostalo nepoznato, nema potomstva

1. GRANA PAVLOVA – 1.4. Ogranak Tomin

1.4. Toma Sulić, sin Pavlov (1784.*-1845.).857 1.4.0. Petruša, žena Tomina, rođena Bartulović, vjenčani 1814. godine.

1.4.1. Pava, sin Tomin (1816.-1897.*). 1.4.1.0. Ivanica, žena Pavlova (1828.*-1900.), kći Lovre Serdarevića

(vj.1849.).

1.4.1.1. Toma, sin Pavlov (1850.-1925.*). 1.4.1.1.0. Iva, žena Tomina (1851.-1925.*), kći Mate Čaglja

(vj. 1876.).

1.4.1.1.1. Frane, sin Tomin (1876.-1895.), umro momkom.

1.4.1.1.1. Marijan, sin Tomin (r.1880). 1.4.1.1.1.0. Ana, žena Marijana (1884.), kći Ilije Šuvara

(vj. 1906.). Sinovi Marijanovi: Toma (1907.-1909), Ivan (r. 1911.),

Milan (r. 1913.), Frane (r. 1906. †), Frane, Mirko

Kćeri Marijanove: Iva (r./u. 1905.), Zorka (r. 1909.), Slavka (r. 1914.), Danica,

- Antica, kći Tomina (r.1885.), udana za Marijana Svagušu. - Kata, kći Tomina (r. 1896.).

1.4.1.2. Martin, sin Pavlov (1863.-1927.*). ►►

1.4.1.2.0. Tonka, žena Martinova (r. 1892.), kći Stipana Radića.

1.4.1.3. Ivan, sin Pavlov (r. 1867.). ‡

1.4.1.4. Mate, sin Pavlov (r. 1870.-1932.*). 1.4.1.4.0. Ana. žena Matina (r. 1873.), kći Jure Stanića (vj. 1894.).

1.4.1.4.1. Pavao, sin Matin (r./u. 1896.). † 1.4.1.4.2. Ivan, sin Matin (r./u. 1902.). †

1.4.1.4.3. Ivan-Stipan, sin Matin (r. 1911.). ─ 1.4.1.4.3.0. Ruža, žena Ivanova, kći Stipe Prodana.

- Iva, kći Matina (r. 1888.), udana za Milana Reljića (žandara).

857 U popisu Krizmanika 1792. godine Toma je upisan kao sin Pavla i Ivanice Čelan (NAS, M-106, list 80v).


SULIĆ

477

- Matija-Milica, kći Matina (1900.-1918.), umrla djevojkom. - Marija, kći Matina (r. 1904.), udana za Matu Malenicu (žand.). - Kata, kći Matina (r. 1907.), udana za Antu Čikeša. - Ljuba-Jurka, kći Matina (r. 1909.), udana za Tomu Obrovca

1.4.1.5. Frane, sin Pavlov (r. 1876.). ‡

- Petruša, kći Pavlova (r. 1853.-1854.). - Jurka, kći Pavlova (r. 1856.), udana za Šimuna Mucića. - Kate, kći Pavlova (r. 1859.), udana za Stipana Čaglja..

1.4.2. Ivan, sin Tomin (1819.-1886.). 1.4.2.0. Joza, žena Ivanova (r.1833.),kći Tome Čaglja ( vj.1854.).

- Ruža, kći Ivanova (r. 1854.), udana za Šimuna Cuzzija iz Nina. - Tomica, kći Ivanova (r. 1857.), udana za Juru Lišnjića (vj. 1880.) - Iva, kći Ivanova (r. 1860.), udana za Iliju Šuvara. - Kata, kći Ivanova (r. 1865.), udana za Petra Čaglja. - Pera, kći Ivanova (r. 1871.), udana za Franju Krausa iz Blasdorf-

Reichmana (vj. 1891. u Zagvozdu.). - Ana, kći Ivanova (r. 1863.), udana za Jakova Krištića. - Matija, kći Ivanova (r. 1869.). - Mande, kći Ivanova (1874.-1955*), udana za Josipa Majera.858 - Milica, kći Ivanova (1877.-1919.).

Ivanova grana se gasi. Ivan nema muškoga potomstva. Na Ivanovo imanje, na ženinstvo dolazi jure Lišnjić iz Krstatica oženivši Ivanovu kći Tomicu. ► LIŠNJIĆI na ženinstvu u Sulića

1.4.3. Anton, sin Tomin (r. 1821.). 1.4.3.0. Jakovica, žena Antonova (1829.-1869.), kći Antona Milića

(vj. 1851.).

1.4.3.1. Jure, sin Antonov (1854.-1933.*). 1.4.3.1.0. Joza, žena Jurina (1856.-1919.), kći Jakova Čaglja

(vj. 1882.).

1.4.3.1.1. Jozo, sin Jurin (r. 1885.). ►► Amerika 1.4.3.1.2. Ivan, sin Jurin (r. 1886.), umro djetetom. 1.4.3.1.3. Ante, sin Jurin (r. 1888.). ►► Amerika

1.4.3.1.4. Petar, sin Jurin (r. 1890.). ►► Amerika ─ 1.4.3.1.4.0. Matija, žena Petrova (1888.-1918.), kći Mate

Sulića (vj. 1918.).859

858 Manda Sulić udana je za Josipa Majera iz Trogira (rođen u Veneciji) koji je bio na službi nadcestara u Zagvozdu. Josip je sin Bazilija Majera iz Poljske, a majka mu je Beatrice Olivieri iz Brescie (Italija).

859 Umrla od „Španjolice“.


SULIĆ

478

1.4.3.1.4.0. Iva, 2. žena Petrova (r. 1891.), kći Paške Sulića (vj. 1919.).

.

1.4.3.1.5. Ivan, sin Jurin (r. 1893.). ─ 1.4.3.1.5.0. Manda, žena Ivanova (1889.-1956.*), kći

Marka Dedića (vj. 1920.).

1.4.3.1.6. Mate, sin Jurin (r. 1895.). ►► Amerika

1.4.3.1.7. Toma, sin Jurin (r. 1897.). ►► Dobrota

- Iva, kći Jurina (r. 1883.), udana za Martina Kristića. - Milica, kći Jurina (1898.-1918.).

1.4.3.2. Petar, sin Antonov (r. 1863.). ‡

1.4.3.3. Andrija, sin Antonov (r. 1866.). ‡

- Manda, kći Antonova (r.1857.), udana za Juru Stanića.. - Mara, kći Antonova (r.1861.).

1.4.3.0. Ivanica 2. žena Antonova (r. 1832.), kći Luke Buljubašića (vj. 1869. godine).

- Lucija, kći Antina (r. 1870.).

1.4.4. Mijo, sin Tomin (1828.-1901.), neoženjen.

1.4.5. Jakov, sin Tomin (1833.-1845.), umro djetetom.

- Mara, kći Tomina (r. 1825.), udana za Jozu Prodana. - Jakovica, kći Tomina (r. 1826.), udana za Jozipa Garmaza iz Župe. - Mande, kći Tomina (r. 1831.), udana za Juru Munitića iz Grabovca. - Matija, kći Tomina (r. 1836.), udana za Jakova Čaglja. - Ivanica, kći Tomina (r. 1839.), udana za Marka Mlikotu.

- Manda, kći Pavlova, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

2. GRANA IVANOVA

2. Ivan Sulić, sin Tomin (rođ. oko 1750.). 2.0. Ivanica, žena Ivanova, ostalo nepoznato. 2.0. Jelina, žena Ivanova ( 1757.*/1762.*-1820), kći Mate Bartulovića.

2.1. Lovre Sulić, sin Ivanov i Jeline (r. 1781.). - Nema podataka da je oženjen i imao djece.

2.2. Mijo860 Sulić, sin Ivanov (r. 1787.), krizman 1792. godine. - Nema podataka da je oženjen i imao djece.

860 U popisu 1792. godine Mijo je upisan kao sin Ivana i Jele Čelan (NAS, M-106, list 82v).


SULIĆ

479

2.3. Anton Sulić, sin Ivanov (r. 1789.*). - Nema podataka da je oženjen i imao djece.

Ivanova grana se gasi, izumire.

3. GRANA GRGUROVA

3. Grgur Sulić, sin (?) Tomin (rođ. oko 1750.). 3.0. Doma, žena Grgurova, ostalo nepoznato.

3.1. Anton, sin Grgurov, kriz. 1779. god., ostalo nepoznato. ‡

- Manda, kći Grgurova, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

3.0. Manda, 2. žena Grgurova, ostalo nepoznato.

- Pavica, kći Grgina i Mandina, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

Grgina grana se gasi. Nema muškoga potomstva. Grgina obitelj nije zabilježena u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

4. GRANA JURINA

4. Jure Sulić, sin Lukin (r. 1743.*). 4.0. Ana, 1. žena Jurina, mater Jozipova, ostalo nepoznato.

4. GRANA JURINA - 4.1. Ogranak Jozipov

4.1. Jozip, sin Jurin (r. 1776.*). 4.1.0. Pavica, žena Jozipova (1782.*-1858.), kći Petra Kurtovića.

4.1.1. Mate, sin Jozipov (1812.*-1869.), 4.1.1.0. Jela, žena Matina (rođ. 1814.), kći Jakova Čaglja (vj. 1846.).

4.1.1.1. Jozip, sin Matin (r./u.1847.). † 4.1.1.2. Grgur, sin Matin (1852.-1855.). † 4.1.1.3. Jozip sin Matin (r./u.1852.). †

- Joza, kći Matina (r. 1847.). - Jurka, kći Matina (r./u. 1848.). † - Mara, kći Matina (r. 1854.).* - Matija, kći Matina (r. 1857.), udana za Matu Kristića. - Jurka, kći Matina (1861.-1872), umrla djetetom.


4.1.2. Ante, sin Jozipov (1822.-1892.). 4.1.2.0. Andrijana, žena Antina (r.1825.*), kći Matije Čagalj (vj. 1853.).

4.1.2.1. Paško (Pavao), sin Antunov (1861.-1910.). 4.1.2.1.0. Ana, žena Paškina/Pavlova (1866.-1935.*), kći Petra

Šuvara (vj. 1886.).

4.1.2.1.1. Ivan, sin Paškin (1886.-1892.), umro djetetom.


SULIĆ

480

4.1.2.1.2. Ivan, sin Paškin (r. 1896.). ►► Lipik

4.1.2.1.3. Ante, sin Paškin (r. 1894.). ⧖

4.1.2.1.4. Jure, sin Paškin (r. 1899.). ►► ─

4.1.2.1.4.0. Roza, žena Jurina (r. 1906.), kći Mihajla Totha iz Starog Vilaša

4.1.2.1.5. Josip, sin Paškin (r. 1902.). ►► Hvar

4.1.2.1.6. Mate, sin Paškin (r. 1909.). ►► Amerika

- Jurka, kći Paškina (r./u. 1889.). † - Iva, kći Paškina (r. 1891.), udana za Petra Sulića. - Ana, kći Paškina (1905.-1918.). †

- Antica, kći Antina (r. 1854.), udana za Miju Čaglja.. - Joza, kći Antina (r. 1858.), udana za Marka Mlikotu. - Cvita, kći Antina (1866.-1892.), umrla djevojkom.

4. GRANA JURINA - 4.2. Ogranak Antonov

4.0. Jela, 2. žena Jurina (r. 1755.*), kći Antona Drljića. (D), mater Antonova.

4.2. Anton ,sin Jurin (r. 1787.*). ‡

- Ivanica, kći Jurina (r. 1789.*) udana za Tomu Buljubašića. - Matija, kći Jurina (r. 1791.*). ‡. - Vida, kći Jurina (r. 1793.*). ‡

_____________________________________________

- Pavica, kći Lukina (1764.*-1846.), udana za Ivana Čelana-Jukića. - Jurka, kći Lukina (1764.), udana za Matu Katušića.

5. GRANA IVANOVA

5. Ivan Sulić, 861 sin Lukin (ili Jurin), (rođ. oko 1740.. 5.0. Kata, žena Ivanova, rođena Skender, ostalo nepoznato.

5.1. Jakov, sin Ivanov i Katin, krizman 1779. god. ‡ 5.2. Jozip, sin Ivanov i Katin, krizman. 1779. god. ‡

- Jakovica, kći Ivanova i Katina (1770.*-1850.), udana za Antona Čelana-Alagića - Ivanica, kći Ivanova i Katina, ostalo nepoznato. - Pavica, kći Ivanova i Katina, ostalo nepoznato.

Ivanova grana se gasi. Ivanova obitelj nije zabilježena u popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

861 Nema podataka o imenu Ivanova oca.


SULIĆ

481

Mletački popisni katastar 1726. god. (HR-DAZD-5, kut. 39. fol. 74r)

Anton Čelan-Kurt i Anton Čelan-Sule (Sulić)


SULIĆ

482

6. GRANA ANDRIJINA

6. Andrija Sulić, sin Jurin (r. 1751.). neoženjen.

7. GRANA RADINA

7. Rade Sulić,862 sin Jurin (ili Lukin), rođ. oko 1750.. 7.0. Pavica, žena Radina, ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Radina i Pavičina, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.

Radina grana se gasi. Nema muškoga potomstva. Radina obitelj nije zabilježena u popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

- Ivanica, kći Jure Sulića (1746.*1744.-1819.), udana za Augustina Bartulovića - Mara, kći Jure Sulića (1734.), udana za Lovru Brzicu.

OSTALI: - Špiro, sin Matijin (r./u. 1876.). † - Luka, sin Matijin (r. 1881.). - Ante,863 sin Marin (r. 1876.). - Ive, kći Marina (1880.-1882.). † - Jure,864 sin Marin (r. 1883.). - Joza,865 kći Marina (r. 1886.). - Jakov, sin Marin (r. 1887.). - Polikarpo, sin Marin (r. 1895.). - Petar, sin Marin (r. 1895.). - Jakov, sin Marin (r. 1897.). - Ante, sin Ružin (1881.-1901.). - Petar, sin Ružin (1883.-1884.). † - Jurka, kći Cvitina (r. 1890.). - Ljubica, kći Miličina (r. 1905.).

862 Nema podataka o imenu Radina oca, pretpostavlja se da je Rade sin Jure Sulića.

863 Otpremljen u sirotište u Splitu 22. veljače 1876. godine.

864 Isto

865 Isto.


SVAGUŠA

483

32. SVAGUŠA

Prvi pisani trag o Svagušama u Zagvozdu je iz 1726. godine kad je Venecija

stvarala zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se navodi obitelj Mije Svagušića (Mio Suagusich) s 5 osoba i obitelj Ivanice Svaguša (Iuaniza Suagussa) s dvije osobe.866 Svaguša nema na Calergijevu popisu izbjeglih Zagvožđana 1686. godine.867

Prema Vrčiću (koji se poziva na predaju), Svaguše su doselile u Zagvozd iz Prološca.868 U predaji se spominje doseljenje Švaguša s Karpata u Proložac uz Blato (pod Krivodolom) na lokalitet koji se i danas zove Svagušin Jaz, a odatle u doba turskog zuluma sele u Zagvozd.869 O predaji nažalost nema sačuvanih povijesnih dokumenata. Na popisu izbjeglih Proložana u doba Morejskoga rata 1686. godine nema Svaguša ni Svagušića.870 Može se zaključiti da su u razdoblju između 1686. do 1726. godine Svaguše doselili u Zagvozd ili su pripadali jednom od starijih zagvoških plemena i u istom razdoblju promijenili prezime što je bio čest slučaj toga doba.

Mletački katastar 1726. godine bilježi kuće Svaguša u na mjestu današnjega naselja. Zapadno od Svagušića, na lokalitetu „Pod orahom, iznad Ograde,“ nalazila se kuća Ivana Babića koji je odselio iz Zagvozda sredinom 18. stoljeća.871 U predaji Svagušića taj lokalitet se veže uz prve Svagušine kuće. Ruševevine kuća u Vodoteću zapadno od Svagušića pripadale su starim Šilobadovićima.

Kroz 18. stoljeće prezime Svaguša je u župnim dokumentima upisivano u obliku Svagušić i Svaguša (a pojavljivao se upis i Svakušić - Suacusich), a prevladavao je oblik prezimena „Svagušić“.872 Početkom 19. stoljeća ustalio se oblik prezimena Svaguša.

Osim u matičnom zaselku Svaguše u Zagvozdu nalazimo u Stapića i zaseoku Sulića, gdje su tijekom 19. stoljeća na ženinstvo. U Svagušića zaselku osim Svaguša, nalazimo i obitelj Čagalja, Stapića i Dundića koji su doseljenici u 19. 20. stoljeću.

Godine 1733. u Zagvozdu žive dvije obitelji Svagušića, a 1806. godine tri obitelji.873 Godine 1846. u Zagvozdu živi 6 obitelji Svaguša (4 u Svagušića i 1 u Sulića), a 1876. godine živi 13 obitelji (10 u Svagušića, 2 u Sulića i jedna u Stapića).874

866 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39, listovi 83r. i 83v. 867 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, listovi 476r – 477r. 868 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.116 i Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 289., Imotski 2010, str. 329. 869 Kazivao Mirko Svaguša p. Mate.

870 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god), list 475v. 871 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/10. 872 NAS, M-105, Popis krizmanika 1779. god. Upis prezimena Svagušić. NAS, M-110, Popis krizmanika 1786. god. Upis prezimena Svaguša NAS, M-114, Popis krizmanika 1798. god. Upis prezimena Svagušić.


SVAGUŠA

484

Početkom 20. stoljeća, prije početka I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 15 obitelji Svaguša. Od toga 10 obitelji živi u matičnom zaselku u Svagušića, 3 obitelji Svaguša u Stapića i 2 obitelji u Sulića.875

U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Svaguša u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.876


Ime i prezime Broj

osoba

1726. 2 Mijo Svagušić (Mio Suagusich) 5 ud. Ivanica Svaguša (Iuaniza Suagussa) 2

1733. 2 Mijo Svagušić 9 Ivanica Svagušić 2

1806.

3

Tadija Svaguša 13 Mijo Svaguša 5 ud. Ana Svaguša 3

1846.

6

Svaguša Jure p. Jozipa - Svaguša, Jakov p. Jozipa - Svaguša, Mijo p. Grge - Svaguša, Anton p. Tadije - Svaguša, Andrija p. Tadije - Svaguša, Ivan p. Jozipa Sulići -

1876.

13

Svaguša, Petar p. Josipa - Svaguša, Jozo p. Jure - Svaguša, Mate p. Jure - Svaguša, Mate p. Josipa - Svaguša, Ivan p. Mije - Svaguša, Ante p. Tadije - Svaguša, Marko p. Tadije - Svaguša, Bariša p. Andrije - Svaguša, Ante p. Jakova - Svaguša, Grgo p. Jakova - Svaguša, Grgo p. Ivana Sulići - Svaguša, Toma p. Ivana Sulići - Svaguša, Jakov p. Tadije Stapići -

873 NAS, M-67, listovi 313r-314r. NAS, M-113 list 27r i 27v. 874 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.


876 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


SVAGUŠA

485

Poimenični popis osoba iz roda Svaguša od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Svaguša sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema

svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.877 Podatci iz 18. stoljeća su nepotpuni. Nisu upisane sve osobe jer nema sačuvanih Matičnih knjiga iz 18. stoljeća. Radi se o osobama koji su umrli mladi ili djeca i nemaju potomstva, a isti nisu od utjecaja na rodoslovlje današnjih Svaguša. I. generacija

I.1. Mijo Svagušić (rođ. oko 1690./1700.).

I.2. Bariša Svaguša (rođ. oko 1700.), brat Mijin.

I.3. „N“ Svaguša, nepoznato I.3.0. Ivanica, žena „N“ Svaguše (rođ. oko 1690./1700.).878

II. - VIII. generacija

1. GRANA IVANOVA

1. Ivan Svagušić, sin Mijin (rođ. oko 1730.). 1.0. Jela, (?) žena Ivanova, ostalo nepoznato.879 1.0. Ana, 2. žena Ivanova, rođena Skender.

1. GRANA IVANOVA – 1.1. Ogranak Tadijin

1.1. Tadija Svaguša, sin Ivanov i Anin (1760.*-1843.). 1.1.0. Šima, žena Tadijina (1769.*-1840.), kći Vida Bartulovića.

1.1.1. Andrija, sin Tadijin (r. 1794.*). 1.1.1.0. Šima, žena Andrijina, kći Andrije Šarca iz Kučića (vj. 1830.).880


878 Ivanica Svagušić imala je najmanje jedno dijete (možda i više). Spol djeteta je nepoznat. Ako je bilo muško dijete, umrlo je mlado, a moguće žensko dijete je umrlo mlado ili se kasnije udalo. U knjizi Stanja duša župe Zagvozd 1806. god. nema ove obitelji (niti njihovih muških nasljednika). Godine 1770. Ivanica je svoje imanje ostavila Miji Svaguši p. Grge

879 Jela Svagušić, kuma je na krizmi 1779. god. NAS, M-105.

880 U zagvoškim Maticama navodi se da je rodom sa Povila, a rodom je iz Kučića. Povilo je bio opći pojam za područje ispod Zadvarja.


SVAGUŠA

486

1.1.1.1. Mijo, sin Andrijin (1832 .-1917.). 1.1.1.1.0. Iva,881 žena Mijina (1843.-1917.), kći Nikole Mustapića iz


1.1.1.1.1. Jakov, sin Mijin (1878.-1880.). † 1.1.1.1.2. Jozo, sin Mijin (1881.-1892.). †

1.1.1.1.3. Marko, sin Mijin (1884.-1939.*) 1.1.1.1.3.0. Iva, žena Markova (r. 1884.), kći Ante Mušure

(vj. 1906.).

1.1.1.1.3.1. Stipan, sin Markov (r. 1907.). ─ 1.-.1.0. Ana žena Stipanova, kći Tome Stanića.

1.1.1.1.3.2. Mijo, sin Markov (r. 1909.). ►► Amerika 1.1.1.1.3.4. Ivan, sin Markov ( 1911.-1915). † 1.1.1.1.3.3. Toma, sin Markov (r. 1914.). ►► 1.1.1.1.3.4. Ivan, sin Markov.(1918.-1943.). ┤

Kćeri Markove: Iva, Mara, Mila.

1.1.1.1.4. Jakov, sin Mijin (1887.-1907.).

- Kata, kći Mijina (r. 1868.), udana za Jakova Stapića. - Manda, kći Mijina (1871.-1891), umrla djevojkom. - Joza, kći Mijina (r. 1873.), udana za Šimuna Stapića, udana

udovicom za Matu Stapića. - Mara, kći Mijina (r. 1875.), udana za Šimuna Mostarčića iz

Imotskoga.

1.1.1.2. Bariša, sin Andrijin (1838.-1908.). 1.1.1.2.0. Matija, žena Barišina (1852.1942.*), kći Ivana Mlikote

(vj. 1873. god.).

1.1.1.2.1. Ivan, sin Barišin (1882.-1897.), umro djetetom.

- Iva, kći Barišina (r. 1886.), udana za Miju Stapića.

Barišina grana se gasi. ►Stapići na ženinstvu u Svaguša

- Anđelija, kći Andijina (r. 1842.), udana za Stipana Tomičića. - Šima, kći Andijina (1845.-1848.), umrla djetetom.

1.1.3. Ante, sin Tadijin (1800.*-1880.). 1.1.3.0. Pavica, žena Antina, rođ Radić, vjenčani 1842. god

1.1.3.1. Mate, sin Antin (1853.-1927.*). 1.1.3.1.0. Matija, žena Matina (1853.-1911.), kći Jakova Buljubašića

(vj. 1877.).

881 Iva je upisivana u maticama kod rođenja djece nekad Ivanica i Ivka, a jednom je upisano prezime Munitić (DAST-179. Mat. knj. rođ. 1851.-1875. i 1875.-1893., sign. 884 i 885.).


SVAGUŠA

487

1.1.3.1.1. Ante, sin Matin (1879.-1914.).882 1.1.3.1.1.0. Antica, žena Antina (r. 1883.), kći Jakova


1.1.3.1.1.1. Mate, sin Antin (r./u. 1910.). †

- Matija, kći Antina (1908.-1910.). † - Mara, kći Antina (r. 1911.). - Matija, kći Antina (r. 1913.). - Iva, kći Antina (r. 1915.).

1.1.3.1.2. Stipan, sin Matin (r. 1881.). ►► Amerika

1.1.3.1.3. Tadija, sin Matin (1885.-1944.*). ─ 1.1.2.1.3.0. Joza, žena Tadijina (r. 1892.), kći Paške

Lončara(vj. 1917.).

─► Mate, Filipa, Stipe†, Kata, Tomislav-Stipe,

1.1.3.1.4. Mate, sin Matin (1899.-1901.), umro djetetom.

- Joza, kći Matina (1888.-1891.), umrla djetetom. - Joza, kći Matina (r. 1892.), udana za Pavla Mucića. - Kata, kći Matina (1895.-1901.), umrla djetetom.

1.1.4. Jure, sin Tadiijn (1805.*-1888.). 1.1.3.0. Jakovica, žena Jurina (1824.-1909.), kći Antona Balete iz Grabovca

(vj. 1858.).

1.1.5. Jakov, sin Tadiijn (rođ. 1814.). ► Odselio u Stapiće 32.3. Svaguše u Stapića

1.1.6. Marko, sin Tadijin (1819.-1904.). 1.1.6.0. Matija, žena Markova (1821.-1913.), kći Petra Kusića (Šuljića)

/Ančića iz Grabovca (vj. 1851.).883

1.1.6.1. Jozip, sin Markov (r. 1859.). 1.1.6.1.0. Lucija, žena Josipova (1859.-1901.), kći Mate Balete iz


1.1.6.1.1. Marko, sin Josipov (1890.-1891.). †

1.1.6.1.2. Jozo-Slavoljub, sin Josipov (1895.-1916.), pog. u I. svj. ratu.

- Matija, kći Josipova (r. 1887.). ►► Amerika - Mara, kći Josipova (r. 1892.). ►► Amerika - Manda, kći Josipova i Ivina (r. 1898.), udana za Josipa Stapića.

1.1.6.1.0. Jurka, 2. žena Josipova (1871.-1949.*), kći Mije Milića (vj. 1901.).

882 Ante je umro u Tuzli. Vojnik u I. svj. ratu. 883 Matija, žena Markova, u zagvoškim maticama upisivana je s prezimenom Kusić, a u grabovačkoj matici vjenčanih prezimena je Ančić.


SVAGUŠA

488

1.1.6.1.3. Mate, sin Josipov i Jurkin (1903.-1944.*). ─ 1.1.5.1.1.0. Mara, žena Matina (r. 1907.), kći Šimuna Stapića

(vj. 1928.). ─►Josip, Milan, Zorka, Mirko

1.1.6.1.4. Mijo, sin Josipov i Jurkin (r./u. 1907.). †

1.1.6.1.5. Josip, sin Josipov i Jurkin (1908.-1910.). †

- Iva, kći Josipova (r. 1911.), udana za Roka Dujmovića. - Mara, kći Josipova (r. 1913.), udana za Ivana Dundića, udana

udovicom za Ivana Cvitkovića.

1.1.6.2. Blaž, sin Markov (r. 1864.). 1.1.6.2.0. Mara, žena Blaževa (1868.-1952.*), rođ. Šarac (vj. 1889.)

1.1.6.2.1. Ivan, sin Blažev (r. 1891.). (►► Amerika) ─ 1.1.5.2.1.0. Milka, žena Ivanova (r. 1893.), kći Tome

Dundića i Ive Matković (vj 1917.)

1.1.6.2.2. Toma, sin Blažev (r. 1894). ►► Amerika

1.1.6.2.3. Ante, sin Blažev (1898.-1901.). †

1.1.6.2.3. Ante, sin Blažev (1901.-1902.). †

1.1.6.2.4. Marko, sin Blažev (r. 1903.). ►► Amerika 1.1.6.2.4.0. Iva, žena Markova (r. 1907.), kći Šimuna Mušure

(vj. 1827.).

1.1.6.2.5. Stipan, sin Blažev (r. 1906.). ╢ 1.1.6.2.5.0. Milica, žena Stipanova (r. 1906.), kći Stipana

Mušure (vj, 1930.)

1.1.6.2.6. Ante, sin Blažev (r. 1909.). ─ 1.1.5.2.6.0. Mara, žena Antina (r.1910), kći Ivana Stapića.

- Iva, kći Blaževa (r./u. 1893.). †

1.1.6.3. Mate, sin Markov (1870.-1898.), umro momkom. 1.1.6.4. Mijo, sin bl. Markov (r./u. 1874.). †

- Kate, kći Markova (r. 1852.), udana za Luku Alagića. - Iva, kći Markova (r. 1856.),udana za Marka Birčića iz Grabovca. - Joza, kći Markova (r. 1868.). - Mare, kći bl. Markova (r. 1874.), udana za Nikolu Munitića iz Grabovca.

- Jakovica, kći Tadijina (r. 1798.*).


SVAGUŠA

489

1. GRANA IVANOVA – 1.2. Ogranak Jozipov

1.2. Jozip, sin Ivanov *(1764.*-1849.). 1.2.0. Ivanica, žena Jozipova (1767.*-1829.), kći Petra Čelana (Mušure).

1.2.1. Jure, sin Jozipov (1791.*-1869.). 1.2.1.0. Manda, žena Jurina (1810.*-1856.), kći Jakova Popovića iz Žeževice

(vj. 1837. u Grabovcu).

1.2.1.1. Jozip, sin Jurin (1839.-1891.). 1.2.1.1.0. Matija, žena Jozipova (1842.-1891.), kći Mate Dundića-

Špalatrin (vj. 1868. god. u Grabovcu).

1.2.1.1.1. Jure, sin Jozipov (1870.-1956.*) 1.2.1.1.1.0. Tomica, žena Jurina (1873.-1943.*), kći

Andrije Stapića (vj. 1894.).

1.2.1.1.1.1. Marko, sin Jurin (r. 1899.). ─ 1.-.1.0. Iva, žena Markova (1898.), kći Ivana

Dundića (vj.1920.).

1.2.1.1.1.2. Josip, sin Jurin (r. 1903.). ─ 1.-.2.0. Tomica, žena Josipova (r. 1909.), kći Mije

Mustapića.

1.2.1.1.1.3. Stipan, sin Jurin (1906.-1918.). †

1.2.1.1.1.4. Ivan, sin Jurin (r. 1909.). ►► Amerika 1.-.4. Mara, žena Ivanova, kći Josipa Svaguše.

1.2.1.1.1.5. Mate, sin Jurin (1912.-1913.). †

- Kata, kći Josipova (r./u. 1884.). † - Matija, kći Jurina (r. 1895.). ⧖ - Iva, kći Jurina (r. 1896.). ⧖ - Mara, kći Jurina (r. 1901.). ⧖ - Matija, kći Jurina (r. 1905.). ⧖ - Manda, kći Josipova (1910.-1914.). † - Milica, kći Jurina (r. 1914.). ⧖

1.2.1.1.1. Ivan, sin Josipov (r. 1888.). ►► Amerika

- Mande, kći Jozipova (r. 1872.). - Jurka, kći Jozipova (r. 1877.), udana za Miju Stapića. - Iva, kći Jozipova (1882.-1886.), umrla djetetom. - Kate, kći Jozipova (r. 1879.), umrla djetetom. - Kate, kći Jozipova (1883.-1884.), umrla djetetom.

1.2.1.2. Mate, sin Jurin (1847.-1916.). 1.2.1.2.0. Mara, žena Matina (1852.-1940.*), kći Mije Munitića iz



SVAGUŠA

490

1.2.1.2.1. Jozo, sin Matin (1882.-1973.*). 1.2.1.2.1.0. Tomica, žena Jozina (1887.-1954.*), kći

Martina Rupčića iz Lovreća (vj. 1906. u Zag.). 1.2.1.2.1.1. Mate, sin Jozin (r. 1907.). ─

1.-.1.0. Matija, žena Matina (r. 1904.), kći Mate Babaje.

1.2.1.2.1.2. Mijo, sin Jozin (r. 1909.). ►► Metković

1.2.1.2.1.2. Ivan, sin Jozin (r./u. 1914.). †

- Pila, kći Jozina. ⧖

1.2.1.2.2. Ivan, sin Matin i Mare Munitić (r. 1885.). ►► Derventa 1.2.1.1.2.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1881), kći Ivana Roščića

(vj. 1910.). 1.2.1.1.2.1. Ante, sin Ivanov (1911.-1915.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1914.).

1.2.1.2.0. Ante, sin Matin (1888.). ►► Amerika

- Ive, kći Matina (r. 1875.). ⧖ - Ane, kći Matina (r. 1878.), udana za Jakova Žižanovića iz Lovreća. - Pila, kći Matina (r. 1891.). ⧖ - Manda, kći Matina (r. 1895.). ⧖

- Ivanica, kći Jurina (r. 1843.). - Jurka, kći Jurina (r. 1852.).

1.2.2. Ivan, sin Jozipov (r. 1797.*/1804.*). ► Odselio na ženinstvo u Suliće

1.2.3. Jakov, sin Jozipov (1808.*-1854.). 1.2.3.0. Šima, žena Jakovljeva (rođ.1809.), kći Jakova Tomičića

(vj. 1835.).

1.2.3.1. Anton, sin Jakovljev (1835.-1915.). 1.2.2.1.0. Mara, žena Antina (1833.*-1908.), kći Šimuna Kusića


- Matija, kći Antina (r. 1859.).

1.2.3.2. Ivan, sin Jakovljev (r. 1839.).

1.2.3.3. Grgo, sin Jakovljev (1843.1916.). 1.2.3.3.0. Jela, žena Grgina (1849.-1912.), kći Jakova Munitića


1.2.3.3.1. Marko, sin Grgin (r. 1879.).

1.2.3.3.2. Ante, sin Grgin (1890.-1938.*). ─ 1.2.2.3.2.0. Filipa, žena Antina (1894.), kći Mate Vrdoljaka

iz Grab. (vj. 1913.).


SVAGUŠA

491

─► Filipa (1913.), Ivan (1915.), Ljubica, Grgo, Jela, Ante, Slavko.

- Jurka, kći Jurina (1873.-1874.), umrla djetetom. - Filipa, kći Jurina (1877.-1881.), umrla djetetom. - Mare, kći Grgina (1880.-1939.*), udana za Matu Čaglja. - Filipa, kći Jurina (r. 1883.). ⧖ - Iva, kći Grgina (1885.-1896.), umrla djetetom. - Iva, kći Grgina (r. 1887.). ⧖

- Ivanica, kći Jakovljeva (1848.-1853.).

1.2.4. Petar, sin Jozipov (1805.*-1888.). 1.2.4.0. Šima, žena Petrova (1818.*-1899.), kći Grge Sulića. vjenčani 1848.

1.2.4.1. Marijan, sin Petrov (1856.-1936.*). 1.2.4.1.0. Ruža, žena Marijanova (1844.-1918.), kći Mate Dundića

(vj. 1881.).

1.2.4.1.1. Mijo, sin Marijanov (1882.-1919.). 1.2.4.1.1.0. Mara, žena Mijina (1885.-1930.), kći Josipa

Mustapića (vj. 1906.) 1.2.4.1.1.1. Ivan, sin Mijin (r. 1908.).

1.-.1.0. Mila, žena Ivanova (r. 1913.), kći Marka Buljubašića i Ive Baban.

1.2.4.1.1.2. Mate, sin Mijin (r. 1909.). ►► Belgija 1.2.4.1.1.3. Marinko, sin Mijin (1913.-1915.). † 1.2.4.1.1.4. Petar, sin Mijin (r. 1914.). ⧖ 1.2.4.1.1.5. Marinko, sin Mijin (r. 1916.). ⧖

- Pila, kći Mijina (r. 1910.). ⧖

- Mara, kći Marijanova (1885.-1886.), umrla djetetom. - Mara, kći Marijanova (r. 1890.), udana za Matu Stapića.

- Matija, kći Petrova (r.1851.), udana za Šimuna Gaću.

1.2.5. Mate, sin Jozipov (1810.*-1897.). ■ 1.2.5.0. Antica, žena Matina (1823.*-1888.), kći Vida Birčića iz Grabovca

(vj. 1856.). ► 10. DUNDIĆ (u Svagušićima)

- Marta, kći Jozipova (1788.*-1885.), udana za Antona Tomičića. - Mara, kći Jozipova (1792.*-1979), udana za Matu Buljubašića. - Matija, kći Jozipova (r. 1799.*). - Vida, kći Jozipova (rođ.1800), udana za Stipana Raku Šimunova.

- Ružica, kći Ivanova (1770.*-1849.), udana za Jakova Bartulovića, udana udovicom za Jakova Čaglja.

- Ivanica, kći Ivanova (1770.*/1774.*-1842.), udana za Petra Buljubašića-Pirića.


SVAGUŠA

492

2. GRANA MATINA

2. Mate Svaguša, sin Barišin (rođ. oko 1740.) 2.0. Ana, žena Matina *(1743.), kći Brne Šušića.

- Jurka, kći Matina i Anina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato - Lucija, kći Matina(1778.*-1851.), udana za Jozipa Čaglja Matina. ► Čagalj - Vida, kći Matina (1778.-1848.), udana za Miju Stapića Ivanova.

Matina grana se gasi, nema muških potomaka. Na Matino imanje doseljava na ženinstvo Jozip Čagalj Matin.

► Čagalj na ženinstvu 7.3. Čaglji u Svagušićima

3. GRANA GRGINA

3. Grgo Svaguša, sin Barišin (r. oko 1750.). 3.0. Manda, žena Grgina *(1757.*-1843.), kći Mate Buljubašića.

3.1. Mijo Svaguša, sin Grgin i Mandin (r. 1790.).884 3.1.0. Matija, žena Mijina (1806.*-1893. ), kći Mije Šuvara Šimunova

(vj. 1833.).

3.1.1. Ivan, sin Mijin (1837.-1918.). 3.1.1.0. Mara, žena Ivanova (r. 1842.), kći Marijana Šarića iz Grabovca

(vj. 1863.).

3.1.1.1. Mijo, sin Ivanov (1870.-1930.). 3.1.1.1.0. Tomica, žena Mijina (1865.-1933.*), kći Luke Šošića iz Brela

(vj. 1894.). - Mara, kći Mijina (r. 1894.). ⧖

3.1.1.2. Bariša, sin Ivanov (1874.-1896.), umro momkom. 3.1.1.3. Mate, sin Ivanov (r./u. 1885.). †

3.1.1.4. Mate, sin Ivanov (r. 1886.). ─ 3.1.1.4.0. Fila, žena Matina (1887.-1932.*), kći Tome Dundića i Ive

Matković (vj. 1906.). Sinovi Matini: Ivan (r. 1913.), Mijo (r. 1915.), Toma, Marko, Mirko i

Stipe. Kćeri Matine: Mara (r. 1907.), Iva (r. 1909.), Milica (1911.-1912),

Iva, Tomica, Matija†.

3.1.1.4.0. Iva, 2. žena Matina (r. 1897.), kći Jozipa Varkaša ─

884 Mijo Svaguša p. Grge naslijedio je 1770. godine imanje pok. ud. Ivanice Svaguše, što je njena ostavština (DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 83v).


SVAGUŠA

493

- Jurka, kći Ivanova (1863.-1881.), umrla djevojkom. - Augustina, kći Ivanova (1864.-1888.), udana za Matu Bartulovića. - Lucija, kći Ivanova (r. 1867.), umrla djetetom. - Manda, kći Ivanova (r. 1872.), udana za Marijana Kusića (Gra.). - Ivanica, kći Ivanova (r. 1877.), udana za Barišu Svagušu. - Lucija, kći Ivanova (r. 1879.), udana za miju Čaljkušića. - Matija, kći Ivanova (1881.-1885.), umrla djetetom.

3.1.2. Filip, sin Mijin (r. 1844.), umro djetetom 3.1.3. Filip, sin Mijin (r. 1847.).

- Jele, kći Mijina (1834.-1875.), udana za Jozipa Radića Stapića. - Ruža, kći Mijina (r. 1840.), udana za Jozu Alagića.

3.2. Bariša Svaguša, sin Grgin (r. 1792.*), kriz. 1798. god.

3.2.0. Ana, žena Barišina (1804.-1848.), kći Jerka Stanića, vj. 1839. god.

3.2.1. Toma, sin Barišin (1839.-1852.). † 3.2.2. Grgo, sin Barišin (1847.*-1848.). † 3.2.1. Filip, sin Barišin (r. 1847.)

- Jakovica, kći Barišina (r. 1843.), udana za Jozipa Gaću.

Barišina grana se gasi, njegovi sinovi umrli su mladi, bez potomstva.

- Matija, kći Grgina *(1787.). - Jela, kći p. Grge (r. 1800.*), udana za Antu Radića Ivanova (Stapići).

- Petruša, kći Barišina (r.1733.), udana za Božu Milića.

OSTALI:

- Matija-Kata, kći Marina (r. 1898.). ⧖


SVAGUŠA (u Sulićima)

494

32. 1. Svaguše u Sulićima

Ivan Svaguša sin Jozipa Svaguše i Ivanice Čelan (Mušura), odselio je iz Svagušića na ženinstvo u Sulića 1833. godine. Ivan je oženio Ivanicu kći Grge Sulića.

32. SVAGUŠA, 1.2.2. Ivan, sin Jozipov.

1. Ivan Svaguša, sin Jozipov (r. 1797.*/r.1804.*).885 1..0. Ivanica, žena Ivanova (1811.-1885.), kći Grge Sulića (vj.1833.).

1.1. Grgo,886 sin Ivanov (1834.-1890.). 1.1.0. Tomica, žena Grgina (1836.-1905.), kći Luke Stanića

(vj. 1856.).

1.1.1. Ivan, sin Grgin (1866.*-1872.), umro djetetom. 1.1.2. Mate, sin Grgin (1870.-1872.), umro djetetom.

1.1.3. Ivan, sin Grgin (1875.-1951.*). 1.1.3.0. Matija, žena Ivanova (1889.-1943.), kći Jakova Mlikote

(vj. 1908.). 1.1.3.1. Grgo, sin Ivanov (1909.-1936.) 1.1.3.2. Josip, sin Ivanov (r. 1915.), 1.1.3.3. Vicko-Ante, sin Ivanov(r. 1922.). 1.1.3.4. Ivan, sin Ivanov (r. 1925.). ─ 1.1.3.5. Mate, sin Ivanov. ►► - Tomica, kći Ivanova (r. 1912.), udana za Ivana Stanića.

- Matija, kći Grgina (r.1873.), udana za Marka Serdarevića.

1.2. Toma, sin Ivanov (1836.-1917.). 1.2.0. Jurka, žena Tomina (1844.-1913.), kći Petra Kurtovića

(vj. 1869.). 1.2.1. Marko,887 sin Tomin (r.1873.).

1.2.1.0. Matija, žena Markova (r. 1879.), kći Ivana Čaglja (vj. 1905.).

1.2.1.1. Toma, sin Markov (r. 1915.). ─ 1.-.1.0. Ana, žena Tomina (r. 1915.), kći Ivana Kristića.

Kćeri Markove: Kata (r. 1906.), Mara (r. 1908.), Manda (r. 1910.), Jurka (r. 1913.), Mara, Mila.

885 Kod Ivana nemamo podatke o godini rođenja jer nema sačuvane matice rođenih. Podatke o godini rođenja nalaze se u knjizi stanja duša (NAS, M-113) i matici vjenčanih (NAS, Parice), ali su podaci različiti za 7 godina. 886 U Matici rođenih župe Zagvozd, kod rođenja kćeri Matije, Grgo Svaguša upisan je s prezimenom Svaguša- Sulić (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884).

887 U Matici rođenih župe Zagvozd, upisan s prezimenom Sulić, a otac Toma je upisan Sulić rečeni Svaguša (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884)


SVAGUŠA (u Sulićima)

495

- Manda, kći Tomina (r. 1870.), udana za Šimuna Čaglja. - Ana, kći Tomina (r. 1876.), udana za Miju Čaglja. - Ivanica, kći Tomina (r. 1879.), udana za Franu Bartulovića. - Kata, kći Tomina (1884.-1904.), umrla djevojkom. - Tomica, kći Tomina (r. 1887.). ⧖

1.3. Jure, sin Ivanov (r. 1848.).

1.4. Mate, sin Ivanov (r. 1852.)

- Jurka, kći Ivanova (r. 1840.), udana za Marka Kristića. - Lucija, kći Ivanova (r. 1843.), udana za Matu Šušnjara iz Poljica.

- Mara, kći Lucijina (r. 1877.), udana za Franca Hrvatina (Iz Istre), oružnika u Zagvozdu.


SVAGUŠA (u Stapićima)

496

32. 2. Svaguše u Stapićima

Jakov Svaguša, sin Tadijin i Šime Bartulović iz Svagušića, godine 1843. ženi Ružu kći Jozipa Stapića i odlazi na ženinstvo u Stapiće.

32. SVAGUŠA, 1.1.5. Jakov, sin Tadiijn (rođ. 1814.).

1. Jakov Svaguša, sin Tadijin (1806.-1896.). 1.0. Ruža, žena Jakovljeva (1820.-1890.), kći Jozipa Stapića (vj.1843.).

1.1. Filip, sin Jakovljev (r. 1843.). 1.1.0. Jurka. žena Filipova (r.1846.), kći Marka Stapića, (vj.1867.).

1.1.1. Bartul (Bariša), sin Filipov (1869.-1940.*). 1.1.1.0. Ivanica, žena Bartulova (r. 1872.), kći Ivana Svaguše (vj. 1896.).

1.1.1.1. Mate, sin Barišin (r. 1899.). ►► Belgija 1.1.1.1.0. Matija, žena Matina (r. 1900.), kći Petra Mušure (vj. 1923.).

1.1.1.2. Ivan, sin Barišin (r./u. 1901.). † 1.1.1.3. Jakov, sin Barišin (1907.-1952.*). ►► Belgija 1.1.1.4. Andrija, sin Barišin (r. 1908.). ►► Belgija

1.1.1.5. Ivan, sin Barišin. ╢ 1.-.5.0. Mara, žena Ivanova (r. 1910), kći Stipana Roščića.

Kćeri Barišine: Mara (r. 1896. †)Milica (r/u. 1902.), Manda (1903.-1904.), Matija (r. 1905. ⧖), Mara (r/u. 1906.), Mara (r. 1914.), Pila.

1.1.2. Marijan, sin Filipov (1875.-1949.*). ►► 1.1.2.0. „N“, žena Marijanova, nepoznato 1.1.2.0. Antica, 2. žena Marijanova (1885.- 1967.*), kći Tome Sulića

(vj.1919.).

1.1.3. Luka, sin Filipov (r./u. 1880.). †

1.1.4. Ivan, sin Filipov (r. 1888.). ►► Amerika

- Antica, kći Filipova (r. 1872.), udana za Šimuna Stapića. - Manda, kći Filipova (r. 1881.), udana za Petra Tomičića.

1.2. Stipan, sin Jakovljev (1844.-1845.), umro djetetom.

1.3. Luka, sin Jakovljev (1845.-1895.). 1.3.0. Mare, žena Lukina (r.1856.), kći Mije Mlikote (vj. 1879.).

1.3.1. Ivan, sin Lukin (1882.-1900.), umro momkom.

1.3.2. Mate, sin Lukin (1883.-1884.).

1.3.3. Ante, sin Lukin (1885.-1916.). poginuo u I. svj. ratu (Oslavia, Italija). 1.3.3.0. Iva, žena Antina (r. 1883.), kći Tome Stapića (vj. 1908.).

1.1.3.1. Mate, sin Antin (1910.). ─ 1.1.3.1.0. Mara, žena Matina, kći Josipa Mlikote.


SVAGUŠA (u Stapićima)

497

1.1.3.2. Marko, sin Antin (1911.-1938.*). ►► Belgija 1.1.3.3. Ivan, sin Antin (1913.-1958.*). ►► Slavonija - Mara, kći Antina (1915.), udana za Stipana Stapića.

1.3.4. Marko, sin Lukin (1886.-1908.). (umro negdje vani)

- Matija, kći Lukina (r./u. 1888.). † - Iva, kći Lukina (r./u. 1889.). † - Matija, kći Lukina (r./u. 1891.). † - Matija, kći Lukina (r./u. 1893.). † - Tomica, kći Lukina (r. 1894.), udana za Nikolu Gaću.

1.4. Stipan, sin Jakovljev (1848.-1912.).

1.4.0. Antica, žena Stipina (1866.- 1949.*), kći Ivana Tomičića (vj. 1886.).

1.4.1. Jozo, sin Stipanov (r. 1896.). ─ 1.4.1.0. Mara, žena Jozina (r. 1898.), kći Jakova Roščića (vj. 1825.).

1.4.2. Mijo, sin Stipanov (r. 1899.). ►► Amerika

1.4.3. Jakov, sin Stipanov (r. 1902.). ►► Amerika

- Kata, kći Stipanova (1888.). ⧖ - Iva, kći Stipanova (r. 1891.), udana za Ivana Kristića. - Mara, kći Stipanova (1904.), udana za Franu Dedića. - Matija, kći Stipanova (1906.), udana za Antu Pirića. - Ana, kći Stipanova (1910.-1911.), † - Ana, kći Stipanova (r. 1911.).

1.5. Mate, sin Jakovljev (1850.-1856.), umro djetetom.

1.6. Marko, sin Jakovljev (1853.-1933.*). ►► Amerika/Arg.

1.7. Jozip, sin Jakovljev (1860.-1892.).888 1.7.0. Iva. žena Jozipova (r. 1863.), kći Šimuna Stanića (vj. 1887.). - Ruža, kći Jozipova (1891.-1892.), umrla djetetom.

1.8. Mate, sin Jakovljev (1864.-1890.).

- Ivanica, kći Jakovljeva (r.1852.), udana za Juru Šarića iz Grabovca. - Matija, kći Jakovljeva (r. 1855.), udana za Antu Stapića, udana udovicom za Petra

Stapića. - Manda, kći Jakovljeva (1858.-1859.),umrla djetetom. - Pera, kći Jakovljeva (r. 1862.), udana za Šimuna Tomičića.

OSTALI:

- Iva, kći Anina (1898.- 1899.). †

888 Utopio se u Brelima, tu je i pokopan.


498


ŠUŠIĆ

499

33. ŠUŠIĆ

Šušići su prema povijesnim izvorima prvi put zabilježeni u Zagvozdu 1726. godine nakon uspostave mletačke uprave i podjele zemlje.889 Na katastarskom popisu zagvoških obitelji kojima je raspodijeljena zemlja nalaze se obitelji: Jure Šušića (Giure Sussich) sa 7 osoba i Brne Šušića (Burne Sussich) sa 7 osoba.

Šušića nema na popisu zagvoških stanovništva (izbjeglica u vrijeme Morejskoga rata) 1686. godine.890 Prema Vrčiću, među izbjeglicama 1686. godine nalazi se Jure Šuste s 8 čeljadi.891 U izvorniku popisa iz 1686. godine nema Jure Šuste, upisan je Zorzi Suffai, Jure Šufaj, odnosno Šuvar.

Kad su i odakle Šušići doselili u Zagvozd nije poznato. U Glavini se 1725. godine spominje Mijo Sušić,892 a toga doba su Šušići u Zagvozdu. Nema povijesnih dokumenata koji mogu ukazati na međusobnu povezanost s zagvoškim Šušićima, niti podataka da su Šušići doselili iz Glavine u Zagvozd, ali ta mogućnost nije isključena. Moguće je da su Šušići pripadali jednom od starijih zagvoških plemena koji su u istom razdoblju promijenili prezime što je bio čest slučaj toga doba. Veći broj zagvoških prezimenima koja se spominju 1686. godine, ne spominju se 1726. godine, a pojavljuju se nova prezimena, među kojima nisu novi doseljenici već stara plemena koja su promijenila prezime.893

Šušići su prema predaji odselili u Kučiće i Hercegovinu, a pisani dokumenti koji bi potvrdili predaju na žalost nisu postojali ili nisu sačuvani.894 Vjerojatno su odselili u kasnijem razdoblju (sredinom 18, st.) i to obitelj ili potomci Brne Šušića koji se spominje 1726. godine. Šušići u Kučićima javljaju 1686. godine kao izbjeglice u studenačkom zbjegu.895

Današnji Šušići pamte i bilježe da su se sve do 30-tih godina ukopavali kod Velike Gospe, a nakon toga na groblju kod Sv. Križa. Šušića stari grob kod Gospe je zajednički sa

889 DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 85r i 85v.

890 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga I., listovi476r – 477r.

891 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990., str. 299. i Imotski 2010., str. 329.

892 DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, Usp. Vjeko VRČIĆ Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990., str. 75.. 83. i 299

893 U zbjegu 1686. godine oko 20-tak obitelji nije se vratilo u Zagvozd, ostalo je u Brelima i Primorju. Godine 1701. godine oko 20 obitelji odselilo je iz Zagvozda u Neorić.

894 Vjeko VRČIĆ Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990., str. 83. i 299. Usp. Ivica ŠUŠIĆ, Zagvoški zaseoci i plemena, Šušići, Zagvozd-župni list, Godina I., broj 1, 1995., str 134.

895 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga I., listovi 476r – 477r. Među izbjeglim studenačkim obiteljima nalazi se obitelj Petra Šušića i smješteni su u Kučićama.


ŠUŠIĆ

500

Šuvarovim, a nalazi se odmah ispred pročelja crkve.896 Ova činjenica bliža je varijanti o Šušićima kao starom zagvoškom plemenu, jer da su doselili krajem 17. i početkom 18. stoljeća ne bi sigurno dijelili zajedničku grobnicu sa Šuvarima niti bi ta grobnica bila neposredno uz staru crkvu. Te pozicije su zauzimali plemena prema starini (starosti boravka u Zagvozdu).

Prvo zabilježeno boravište Šušića u Zagvozdu nalazilo se na mletačkim česticama zemlje 461 i 467 starih naziva Kinkovac, Vučibabac i Gluščev dočić (Chincouaz, Vucibabaz e Glusceu docich).897 Danas su to Murvica i Mandeševac (Petrova Pasika, Jozina Kuća) i Čagljeva njiva, ispod ceste, između Stapića i Bartulovića.

Prema predaji prešli su na današnju lokaciju gdje su im bile staje, odnosno da im je serdar Tomičić dao dva doca i dvije kamenice.898 Povijesni dokumenti bilježe da je područje gdje su danas Šušića kuće starinom bile Bazinove kuće. Bazine su staro zagvoško pleme. Jedna obitelj Bazina priključuje se zagvoškom zbjegu u Neorić, tako da ih u 17. i 18. stoljeću nalazimo među obiteljima Neorića i Muća.899 Dio Bazina ostaje u Zagvozdu, što bilježi mletački katastar 1726. godine, pa je među posljednjim Bazinama u Zagvozdu udovica Jelina Bazina (Jelina Bazinoua-vedoua), čija je kuća bila u današnjim Šušićima.900 Nakon smrti Jeline Bazinove 1738. godine (Jelina nije imala djece), Bazinovo imanje pripalo je Šušićima u nasljedstvo.901 Šušići su u tako; ili u Bazina došli na „materinstvo“ ili je Jelina Bazina iz roda Šušića, pa su Šušići tako bili neposredni nasljednici starih Bazina.

896 Ivica ŠUŠIĆ, Zagvoški zaseoci i plemena, Šušići, Zagvozd-župni list, Godina I., broj 1, 1995., str 134.


898 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine - II dio, Imotski 1980., str. 117. Pozivajući se na predaju fra Vjeko Vrčić navodi da je Tomičić dao svom radniku Šušiću dva doca i dvije kamenice. Tomičić je u to doba serdar i mogao je samo potvrdio selidbu starih Sušića sa starog na novo prebivalište, jer zemljište na koje su došli Šušići nije starinom bilo vlasništvo Tomičića, nego Bazina. Usp: Ivica ŠUŠIĆ, Zagvoški zaseoci i plemena, Šušići, Zagvozd-župni list, Godina I., broj 1, 1995., str 134.

899 Mate MATAS, Mućko-lećevički prostor, Zagreb 1993., str. 190 i 202. Bazine su se sigurno naknadno priključile Zagvožđanima u Neoriću, jer ih popis iz 1701. nije obuhvatio. Obzirom kako Bazina nema na sinjskom području prije ovih selidba (J.A. SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, Knjiga I. i II. Sinj 2011.), neosporno je da su Bazine u Neoriću doseljenici iz Zagvozda. U Muću su u mletačkom katastru 1711. god. navedene dvije obitelji „Bezina“, ali povjesničari ne daju odgovor jesu li to zagvoško-neorićki Bazine ili drugo pleme.

900 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22., list 13r.

901 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 68r.


ŠUŠIĆ

501

Godine 1733. u popisu obitelji župe Zagvozd nalazimo 3 obitelji Šušića, s ukupno 14 osoba.902 Popis obitelji pisan je bosančicom i hrvatskim jezikom pa je važan u utvrđivanju izvornog oblika prezimena, a glasi Šušić, a ne Sušić. U ostalim povijesnim dokumentima iz 18. stoljeća pisanim talijanskim jezikom prezime Šušić pisano je Sussich.903

U popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine nalazimo obitelj Antona Sušića s 5 osoba.904 Upis je pisan hrvatskim jezikom na latinici ali je transkripcija talijanska (Anton Susich). U Razdoblju između dva popisa obitelji i duša (1733.-1806. god.) broj Šušića u Zagvozdu se znatno smanjio, od 14 stanovnika 1733. godine na 5 stanovnika 1806. godine, tako da sve do kraja 19. stoljeća u Zagvozdu živi samo jedna obitelj Šušića. U ovom slučaju pretpostavka je da manji utjecaj imao mortalitet (jer bi Šušići bili iznimka u Zagvozdu) već su to pokazatelji da je dio Šušića odselio iz Zagvozda.

Šušići su malobrojno pleme, dugo su živjeli u jednoj obitelji. U popisu posjednika 1846. i 1876. godine zabilježena je samo jedna obitelj Šušića.905 Kasnije će početkom 20. stoljeća Šušići podijeliti na 3 obitelji.906

U popisima obitelji i katastarskim popisima od početka 18. do druge polovice

19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Šušića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.907

Godina Broj


Broj osoba

1726. 2 Jure Sušić - (Giure Sussich) 7 Brne Šušić - (Burne Sussich) 7

1733.

3

Jure Šušić 5 Grgo Šušić 4 Brne Šušić 5

1806. 1 Anton Šušić 5 1846. 1 Jakov Šušić p. Antona - 1876. 1 Stipan Šušić p. Jakova -

902 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20. jenara (siječnja) 1733., listovi 313r-314r.

903 NAS: M-82, M-105, M-106, M-110 i M-114.

904 NAS, M-113 (Imotski dekanat, br. 18) Popis obitelji Zagvozda 1806. god., list 26v.


906 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, listovi 343 i 344.

907 Mletački katastarski popis 1726. god. (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


ŠUŠIĆ

502

Poimenični popis osoba iz roda Šušić od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim


Podatci o stanovništvu Šušića iz 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo je u još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca, koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Šušića u Zagvozdu jer nisu imali potomstva. I. generacija

I. 1. Jure Šušić (stariji),909 rođ. oko 1670./1680. god. I. 2. Brne Sušić, 910 brat (?) Jurin, rođ. oko 1680. god.


1. Grgo Sušić, sin Jurin, rođen oko 1700./1710. god.911 1.0. „N“ žena Grgina, nepoznato.

1.1. Anton Sušić, sin p. Grge (1734.*). 1.1.0. Ana, žena Antonova (1744.*- 1829.), kći Grge Mlikote

1.1.1. Jakov, sin Antonov (1780.*/1777.*-1849.). 1.1.1.0. Ivanica, žena Jakovljeva (1781.*-1858.), rođena Runac.

1.1.1.1. Grgo, sin Jakovljev (1811*-1841.), umro momkom.

1.1.1.2. Stipan, sin Jakovljev (1821.-1895). 1.1.1.2.0. Ivanica, žena Stipanova (1828.-1904), kći Šimuna Stapića

(vj. 1856. godine).

908 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

909 Nakon smrti udovice Jele Bazinove 1738. god. njena zemlja ostavštinom pripala je Juri Sušiću. iz čega možemo izvući zaključak;, da je žena Jure Šušića iz roda Bazina ili je Jelina Bazinova sestra Jure Šušića. (DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 68r).

910 Godine 1733. U Brninoj obitelji živi 5 odraslih osoba, nema djece. Obitelj su: Brne, njegova žena i 3 odraslih osoba (2 sina i kćer). koji će se tek nakon 1733. oženiti (NAS, M-67)

911 Grgo se 1733. odvojio u samostalnu obitelj. Po popisu 1733. god. obitelj čine: Grgo, žena i dvoje djece. (NAS, M-67) . Odselio na „materinstvo“ u Bazina, gdje su današnji Šušići.


ŠUŠIĆ

503

1.1.1.2.1. Mate, sin Stipanov (1861.-1897.). 1.1.1.2.1.0. Iva, žena Matina (1859.-1934.*), kći Ivana

Alagića (vj.1886.).

1.1.1.2.1.1. Ivan, sin Matin (r. 1889.). ─ 1.-.1.0. Manda, žena Ivanova (r. 1898.), kći Jure


─► Mate, Milka, Marija, Mirko-Stipan.

- Mara, kći Matina (r. 1894.).

1.1.1.2.2. Filip, sin Stipanov (1867.1919.). 1.1.1.2.2.0. Tomica-Ana, žena Filipova (r. 1877.), kći Joze

Čaglja/Svaguše/, vjenčani 1886..godine.

1.1.1.2.2.1. Stipan, sin Filipov (r. 1907.). ─ 1.-.1.0. Ana. žena Stipanova (1909.), kći Ivana


- Milica-Filipa, kći Filipova (r. 1902.), udana za Franu Lončara.

- Kata, kći Filipova (r. 1904.), u Dubrovniku. - Mara, kći Filipova (r. 1909.), udana za Josipa Stapića. - Iva, kći Filipova (r. 1910.). ⧖

1.1.1.2.3. Jure, sin Stipanov (1872.-1918.). 1.1.1.2.3.0. Joza, žena Jurina (r.1885.), kći Jure Mušure i

Lucije Vranjić (vj. 1904.).

1.1.1.2.3.1. Mate, sin Jurin (r. 1909.). ►►Belgija 1.1.1.2.3.2. Vice, sin Jurin (r. 1916.). ─

1.-.2.0. Nedjeljka, žena Vicina, kći Petra Rake.

- Pila, kći Jurina (r./u. 1906.). † - Pila, kći Jurina (r. 1907.). ⧖ - Ljuba, kći Jurina (r. 1912.). ⧖ - Anđa, kći Jurina (r./u. 1915.). †

- Jurka, kći Stipanova. (r. 1857.). - Joza, kći Stipanova (r. 1859.), udana za Antu Alagića, udana

udovicom za Miju Čaglja. - Matija, kći Stipanova. (r. 1864.), udana za Filipa Tomičića.

- Matija, kći Jakovljeva (1802.-1849.), neudana. - Ružica, kći Jakovljeva (1814.*-1874.), neudana

- Vida, kći Antonova i Anina (1774.*/1770.*-1843.), udana za Petra Bartulovića


ŠUŠIĆ

504

2. Brne (mlađi), sin Jurin, rođ. oko 1710. godine. 2.0. „N žena Brnina, nepoznato. - Ana, kći Brne Sušića (r. 1743.*.), udana za Matu Svagušu.

Brnina (Brne mlađi) grana u Zagvozdu gasi se krajem 18. stoljeća. U popisu obitelji Zagvozda 1806. godine nema Brninih potomaka, odnosno nema sačuvane zabilježbe da je imao muškoga potomstva. Ako ih je i bilo onda su umrli bez potomstva ili su odselili

3. „N“ sin Jurin (rođen oko 1710. godine). 3.0. „N“ žena, nepoznato 3.1. Jure Šušić, sin (?) „N“ (rođ. oko 1740. god.).

3.1.0. Kata, žena Jurina, rođena Bubalo. - Barbara, kći Jurina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Jakovica, kći Jurina (1756.*-1835.), udana za Jozipa Bartulovića Matina

Jurina grana u Zagvozdu gasi se krajem 18. stoljeća. U popisu obitelji Zagvozda 1806. godine nema Jurinih potomaka, odnosno nema sačuvane zabilježbe da je imao muškoga potomstva. Ako ih je i bilo onda su umrli bez potomstva ili su odselili.

- Vida, kći Jure starijega, rođ. oko 1700.godine, udana za Stipana Varkaša.

4. „N“ sin Brne starijega (rođ. oko 1710. god.), ime nepoznato.912 4.0. „N“ žena - nepoznato

4.1. Ivan Šušić, sin (?)„N“ , rođ. oko 1740. god 4.1.0. Kata, žena Ivanova, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Ivanova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Ivanova grana se u Zagvozdu nestaje. Njegovih potomaka nema u popisu obitelji Zagvozda 1806. godine, što znači da nije imao muškoga potomstva, ili su izumrli.

5. „N“, sin Brne starijega (rođ. oko 1710. god.), ime nepoznato.

5.0. „N“ žena - nepoznato

5.1. Luka Šušić, sin (?) „N“, rođ. oko 1740. godine. 5.1.0. Ivanica, žena Lukina, ostalo nepoznato.

5.1.1. Anton, sin Lukin, r. oko 1770., kriz. 1779. god. (Ivanica pok.)

5.1.0. Lucija, 2. žena Lukina, ostalo nepoznato.

5.1.2. Mijo, sin Lukin, rođ. oko 1775. kriz. 1779. god. ,ostalo nepoznato.

Lukina grana se u Zagvozdu nestaje. Pretpostavka je: da su Lukini sinovi Anton i Mijo odselili. Nema ih u popisu obitelji Zagvozda 1806. godine.

912 Godine 1733. u obitelji Brne Šušića (starijeg) živi 5 odraslih osoba. Obitelj su; Brne, njegova žena i još troje odraslih, pretpostavljajući da su to(njihova djeca; 2 sina i kći. (NAS, M-67)


ŠUVAR

505

34. ŠUVAR

Šuvari su staro zagvoško pleme, starosjeditelji su u Zagvozdu. Prvi pisani trag o Šuvarima u Zagvozdu nalazimo na Calerghijevom popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva 1686. godine.913 Na popisu se nalazi obitelji Jure Šuvara (Zorzi Suffai) s 8 osoba.914

Godine 1726. kad je Venecija izvršila podjelu zemlje stanovništvu Zagvozda, među zagvoškim obiteljima nalazi se obitelj Šimuna Šuvara s 10 osoba koji je dobio 9 kampa zemljišta.915

O podrijetlu prezimena Šuvar u predaji i u literaturi možemo pronaći više podataka i zaključaka koji su većim dijelom znanstveno neutemeljeni. Tako se može pronaći podatak, navodno temeljen na predaji, da prezime Šuvar potječe od Francuza,916 što je potpuno krivi zaključak. Prezime Šuvar pojavljuje u Zagvozdu više od stoljeća prije dolaska francuske uprave.

Fra Vjeko Vrčić navodi da je prezime Šuvar zabilježeno u prološkom mrtvaru, što bi značilo da su tu živjeli i iz Prološca doselili u Zagvozd, odnosno da su Šuvari nastali od Cvitanovića, ne nudeći nikakav povijesni dokument koji bi potvrdio tu tvrdnju. Isto tako ne navodi da su Šuvari u Zagvozdu prije 1726. godine.917 U Zagvozdu su živjeli Cvitanovići, spominju se u zagvoškom zbjegu 1686. godine, ali nije poznato niti je zabilježeno u povijesnim dokumentima da su se Cvitanovići vratili iz izbjeglištva, ostali su u Brelima. Povijesni dokumenti nam ne nude dokaze koji bi potvrdili povezanost Šuvara i Cvitanovića.


914 Isto. (Mletački činovnik, porijeklom Grk, Juraj Kalergi (Giorgio Calergi) napravio je popis izbjegloga stanovništva iz imotskih i radobiljskih sela u sela ispod Zadvarja 1686. godine. Upisivao ih je na način kako ih je on razumio, a pisana su na „mletačkom“ talijanskome jeziku tako da nisu potpuno točno zapisana pojedina prezimena, što se odnosi na prezime Šuvar. Usp: Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja godine 1686., Imotski zbornik 1, Imotski 1992., str. 78., Kovačić upisano prezime Suffai kao „Šufaj“ i zaključuje da se radi o prezimenu Šuvar.


Šimun Šuvar dobio je 8 kampi, 3 četvrti i 124 tabli zemljišta, što je nešto manje od 9 kampi zemljišta.

916 Milena PRODAN, Zagvoški zaseoci i plemena, Šuvar, Zagvozd-župni list, God. I, broj1, str.123. Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.117 i Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010, str. 329. i 321.

917 Vjeko Vrčić, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.117. i Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010., str. 329. i 321.


ŠUVAR

506

Od kada su Šuvari u Zagvozdu i odakle su u Zagvozd doselili nije poznato, ali kako su prisutni u Zagvozdu u 17. stoljeću onda su Šuvari izvorno zagvoško pleme. Svim Šuvarima u Hrvatskoj podrijetlo je iz Zagvozda.

Prezime Šuvar kroz povijest pisalo se na više načina; najprije imamo Suffai, Šuffar, (1686.), Suar (1726.) , Šuv/a/r (1733.), Suuar, Suuareuich (1779), Suvar (1806), Suvor (1840), Šuvar (1871), Šuar (1874.) i kasnije samo Šuvar. 918

Kako je nastalo prezime Šuvar nije poznato, može se samo pretpostaviti iz kojeg jezičnog oblika je nastalo, za što imamo različite pretpostavke.919

Od starine (kraj 17. i početak 18. st.) kuće Šuvara nalaze se na istom mjestu gdje su i danas, tako da se Šuvari nisu selili unutar područja Zagvozda. Mletački katastar iz 1726. godine zabilježio je kuću Šimuna Šuvara na mlet. kat. čest. zemlje 429 Zemunice (danas se zovu Bunje). U neposrednoj blizini bile su kuće Kosora, Čagljevića i Čelana-Sulića.920

Godine 1733. u Zagvozdu je jedna obitelj Šuvara s 9 osoba, a 1806. godine su dvije obitelji s ukupno 8 osoba.921 Godine 1846. u Zagvozdu živi 1 obitelji Šuvara, a 1876. godine isto 1 obitelj.922 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije početka I. svjetskoga rata u Zagvozdu žive 3 obitelji Šuvara.923


919 Prezime Šuvar izvedeno je od staroslavenske riječi, pridjeva „šuj“, što znači lijeva, pa bi prezime Šuvar nastalo od nadimka ljevak. Etimolog prof. P. Skok od pridjeva šuj naveo je niz izvedenica, npr: šuvak- ljevica, prezime Šujica - lijeva ruka i prezimena: Šuvak, Šuvaković, Šuvar. Manje je vjerojatno, ali nije isključeno da je prezime Šuvar nastalo od: Rijeći suvari (tur. süvari) konjanik, riječi šufa (tur. süfa)- pravo prvootkupa susjednog zemljišta, pa bi Šufar/Šuvar bio onaj koji je ostvario to pravo, ili je prezime nastalo od starohrvatske imenice šuvor – suho stablo.

920 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/11. DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 86r.

921 NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine. NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list 11r.

922DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.



ŠUVAR

507

Šuvari u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima nalazimo podatke o broju obitelji Šuvara u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.924

Godina Br. obitelji


1686. 1 Jure Šuvar /Šufaj/ - (Zorzi Suffai ) 8 1726. 1 Šimun Šuvar - (Simon Suar) 10 1733. 1 Stipan Šuv/a/r 9

1806. 2 Šimun Šuvar 4 Mijo Šuvar 4

1846. 1 Anton Šuvar p. Mije - 1876. 1 Petar Šuvar925 p. Ante -

Poimenični popis osoba iz roda Šuvar od 1686. godine do početka 20. stoljeća (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Šuvara sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema

svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.926

Podatci o stanovništvu Šuvara iz 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo je u još osoba koje nisu u popisu (djeca, koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje jer nisu imali potomstva. Isto tako u predaji Šuvara nalazimo osobe koje povijesni dokumenti iz 18. i 19. i stare matice ne bilježe, pa su ti podatci korišteni samo za usporedbu.


925 Prezime Šuvar u upisniku kuća 1876. god. upisano je Šuar.



ŠUVAR

508

I. generacija

I.1. Jure Šuvar (Zorzi Suffai ), rođen oko 1650. god. I.1.0. „N“, žena Jurina, nepoznato.

I.1.n. „N“, brat/braća ( i sestre) Jurine, nepoznato (rođ. oko 1650-1666. god.).

II. generacija

II.1. Šimun Šuvar927 (stariji), rođ. oko 1680.god. II.1.0. „N“ žena Šimunova, nepoznato.

II. n. „N“, Šimunov brat/braća (i sestre), nepoznato. III. generacija

III.1. Stipan Šuvar, sin (?) Šimunov, rođ oko 1710 god. III. 1.0. „N“ žena Stipanova, nepoznato.

III.2. Mijo Šuvar,928 sin Šimunov (brat Stipanov?), spominje se samo u predaji, nema zabilježenih povijesnih podataka da je Mijo postojao.

IV. -VII. generacija

1. Šimun Šuvar-mlađi, sin Stipanov (r. 1744.*). 1.0. Ivanica, žena Šimunova, rođena Mucić, ostalo nepoznato.

1.1. Mijo Šuvar,929 sin Šimunov i Ivaničin (1772.*/1768.*-1848.). 1.1.0. Vida, žena Mijina (1776.*-1869.), kći Stipana Balete.

1.1.1. Ante, sin Mijin (1801.-1871.). 1.1.1.0. Ivanica, žena Antina (1807*.-1848.), kći Jozipa Čaglja (Stapići), vj.

1839. godine.

927 Šimun je „glava“ jedine obitelji Šuvara 1726. godine (DAZD-5, Mletački katastarski popis 1726. godine).

928 Na Šuvarovu spomeniku upisana je godina rođenja i smrti Mije Šuvara (1719.-1799.), međutim o Miji Šuvaru (sinu Šimunovu, a bratu Stipanovu) nema nikakvih sačuvanih pisanih tragova u arhivskoj građi (DAZD, DAST, NAS), prvi Mijo koji je zabilježen je njegov nećak, sin Šimuna mlađeg.

929 Mijo Šuvar je glava obitelji 1806. godine i ima 34. godine što bi značilo da je rođen 1772. godine, a druga obitelj je otac Šimun s ženom i mlađim sinovima (NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god.). Prema matici umrlih Mijo Šuvar je umro 1848. god. od 80 godina, rođen je oko 1768. godine (NAS, Parice Matične knjige umrlih župe Zagvozd, za god. 1848.)


ŠUVAR

509

1.1.1.1. Petar,930 sin Antin (r. 1840.). 1.1.1.1.0. Ruža, žena Petrova (1843.-1906.), kći Jozipa Katušića, vj.

1865. godine.

1.1.1.1.1. Jure, sin Petrov (1871.1898.). 1.1.1.1.1.0. Ružica, žena Jurina (r. 1875.), kći Luke Čaglja

(vj. 1897.). - Mara, kći Jurina (r. 1898.), udana za Franu Čaglja.

1.1.1.1.2. Mate,931 sin Petrov (1874.-1918.), poginuo u I. svj. ratu. 1.1.1.1.2.0. Jurka, žena Matina (1880.-1960.*), kći Šimuna


1.1.1.1.2.1. Jure, sin Matin (1906.-1907.). †

1.1.1.1.2.2. Marko, sin Matin (1914.-1930.), neoženjen.

1.1.1.1.2.3. Mate, sin Matin, neoženjen.

- Ana, kći Matina (r. 1903.). ⧖ - Matija, kći Matina (1908.-1909.). † - Kata, kći Matina (1910.-1918.). †

1.1.1.1.2. Ivan, sin Petrov (1881.-1882.), umro djetetom.

- Antica, kći Petrova (r. 1866.), udana za Pavla Sulića. - Iva, kći Petrova (1868.*-1881.), umrla djetetom. - Mara, kći Petrova (r. 1868.),udana za Jozu Čaglja. - Ivanica, kći Petrova (r./u. 1876.). † - Iva, kći Petrova (r. 1878.). - Matija, kći Petrova (r. 1883.). - Ruža, kći Petrova (r. 1886.).

1.1.1.0. Ivanica, 2. žena Antina (1810.*-1884.) rođena Čuić iz Prološca (vj. 1850.. god. u Prološcu).

1.1.1.2. Mate, sin Antin (r. 1853.). ‡

1.1.1.3. Ilija,932 sin Antin (1855.-1935.). 1.1.1.3.0. Iva, žena Ilijina (1860.-1947.*), kći Ivana Sulića (vj.1881.).

1.1.1.3.1. Ante, sin Ilijin (1881.). ─ 1.1.1.3.1.0. Ana, žena Antina (1889.-1951.*), kći Ante


930 Prema matici rođenih Petar je rođen 1840., a ne kako piše na spomeniku 1856. (NAS, Parice Matične knjige rođenih župe Zagvozd), vjenčao se 1865. god. (DAST-179, Matica vjenčanih župe Zagvozd).

931 U matici rođenih Mate je upisan prezimenom Šuar (DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, sign. 884).

932 Ilija je rođen 1855. god, a ne 1858. godine kako piše na grobnom spomeniku (izvor: DAST-179, Matica rođenih župe Zagvozd, sign. 884).


ŠUVAR

510

─► Iva (r. 1913. †), Dujam-Mate, Nediljko, Milan, Vinko Ljubomir.

1.1.1.3.2. Marko, sin Ilijin (r. 1886.). ►► (Korčula)

1.1.1.3.3. Ivan, sin Ilijin (1892-1896.), umro djetetom.

1.1.1.3.4. Ivan, sin Ilijin (1898.). 1.1.1.3.4.0. Kata, žena Ivanova (r. 1906.), kći Marka

Svaguše i Matije Čagalj (vj. 1931.).

1.1.1.3.5. Stipe, sin Ilijin (1904.-1929.*).

- Ana, kći Ilijina (r. 1884.), udana za Marijana Sulića. - Manda, kći Ilijina (r. 1888.), - Kata, kći Ilijina (r. 1890.), udana za Antu Milića. - Mara, kći Ilijina (1895.-1896.), umrla djetetom.

1.1.1.4. Lovre,933 sin Antin (1859.-1945*.).

1.1.1.4.0. Lucija, žena Lovrina (1864.-1927.*), kći Josipa Milića (vj. 1891.).

1.1.1.4.1. Mijo, sin Lovrin (r. 1892.).

1.1.1.4.2. Jozo, sin Lovrin (r. 1894.). ►► Amerika

1.1.1.4.3. Jure, sin Lovrin (1895.-1896.), umro djetetom.

1.1.1.4.4. Ante, sin Lovrin (1896.-1967.*). ─ 1.1.1.4.4.0. Ruža, žena Antina (r. 1893.), kći Jakova Mlikote

(vj. 1919.).

1.1.1.4.5. Ivan, sin Lovrin (r. 1897.). ►► ─ 1.1.1.4.5.0. Mila, žena Ivanova (r. 1900.), kći Mije Čaglja i

Mare Kristić (vj.1926.).

1.1.1.4.6. Mate, sin Lovrin (1901.-1904.), umro djetetom.

1.1.1.4.7. Marko, sin Lovrin (r. 1907.). ─ vidi list 285. 1.1.1.4.7.0. Milica, žena Markova (r. 1908.), kći Šimuna


- Matija, kći Antina (1862.-1890.).

- Matija, kći Mijina (r. 1805.*), udana za Miju Svagušu Grgina. - Ivanica, kći Mijina (rođ. 1810.), udana za Marka Popovića. - Cecilija, kći Mijina (rođ.1814.), udana za Luku Birčića. - Petruša, kći Mijina (rođ.1819.), udana za Juru Čaglja Ivanova. - Jurka, kći Mijina, (1807.*-1857.), udana za Špira Ratunarija iz Splita.

933 Lovre je rođen 1859. god, a ne 1861. godine kako piše na grobnom spomeniku (izvor: DAST-179, Matica rođenih župe Zagvozd, sign. 884).


ŠUVAR

511

1.0. Jelina, 2. (?) žena Šimunova (r. 1752.*-1828.), kći Grgura Brstila.

1.1. Mate, sin Šimunov (r. 1789.*). ‡

1.2. Jozip, sin Šimunov (r.1794.*). ‡

- Cecilija, kći Šimunova i Ivaničina, krizmana 1779. god.

2. Jozip, sin Stipanov ili sin Stipanova brata (rođ. oko 1740.). 2.0. Ivanica, žena Jozipova, ostalo nepoznato.

2.1. Jure, sin Jozipov, krizman 1779. god., ostalo nepoznato.

- Ruža, kći Jozipova, krizman a1779. god., ostalo nepoznato.

Jozipova grana se gasi. Nemaju muškoga potomstva u drugoj generaciji, njihovi potomci nisu zabilježeni u „popisu obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

3. Ivan Šuvar,934 sin Stipanov ili sin Stipanova brata (rođ. oko 1740.). 3.0. Matija, žena Ivanova (1748.*-1846.), kći Šimuna Čaglja.

Ivanova grana se gasi. Nema podataka da su imali djece, nisu zabilježeni u „popisu“ obitelji i stanju duša župe Zagvozd 1806. godine“.

4. Ante Šuvar, sin Stipanov ili sin Stipanova brata (rođ. oko 1740.)

4.0. „N“, žena Antina, ostalo nepoznato.

5. Ante Šuvar, sin Mijin, 1745.-1818. (?.) ostalo nepoznato.935

6. „N“ Šuvar, hajduk, rođ. oko 1740./1750., ubijen 1773. god.936

- Hajduk Šuvar (kojem nije poznato ime) bio je u grupi sa Grgom i Lukom Mucićem. Ubijen je u D. Brelima od strane breljanskih „bandura“.

934 Nalazimo ga u mletačkom popisu dužnika travarine 1783. god. Glava obitelji. (DAZD-4, Spisi mletačkog fiskalnog savjetnika list 59v).

935 Ante Šuvar nije zabilježen u sačuvanim pisanim podacima stanovništva Zagvozda (DAZD, DAST), kao ni u stanju duša župe Zagvozd 1806. (NAS, M-113), nema podatka da je postojao. U predaji Šuvara on postoji i uklesana mu je godina rođenja i smrti na spomeniku 1745.-1818. U sačuvanoj matici umrlih župe Zagvozd iz 1818. godine Ante nije zabilježen. (NAS, Parice)

936 Gašpar Bujas, Makarski ljetopis od god 1773. do 1794. godine, JAZU Starine, knjiga 47, Zagreb 1957., str. 289. i 290.


512

Zapisnik o posjeti biskupa Fabijana Blaškovića Zagvozdu 1798. godine, str.1. (NAS, M-110, fol. 71r)


TOMIČIĆ

513

35. TOMIČIĆ

Tomičići su među najstarijim zagvoškim plemena. Prema poznatim povijesnim dokumentima prezime Tomičić prvi put je zabilježeno u Zagvozdu 1657. godine u pismu makarskoga providura Grgura Detrica zagvoškom župniku Petru Čagljeviću, gdje se spominje knez Grgo Tomičić iz Gornjega Zagvozda (conte Gregorio Tomicich da Zaguosd Superior).937

Na mletačkom popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva u doba Morejskoga rata 1686. godine ne spominju se Tomičići.938 Može se pretpostaviti da su se vratili iz izbjeglištva prije popisa ili se nisu priključili zbjegu, za što može biti više razloga, koje s današnjega gledišta ne možemo točno zaključiti.

Godine 1726. godine za vrijeme mletačke podjele zemlje na popisu zagvoških obitelji kojima je dodijeljena zemlja, nalaze se: serdar Stipe Tomičić (serdar Stipe Tomicich) s obitelji od 10 osoba i Bože Tomičić (Bose Tomicich) s obitelji od 8 osoba.939

Od kada su Tomičići u Zagvozdu nije poznato. Prema predaji u Zagvozdu su već oko 400 godina. Doselili su iz Like krajem 16. ili početkom 17. stoljeća.940 Tako se prema predaji navodi da su Tomičići bili prijatelji mletačkoga providura i vojevali su Mlečane. Na nagovor providura doselili su u Zagvozd, nastanili se najprije na Karusu, odakle su otišli „radi turskoga zuluma“ na staje, na današnju lokaciju, sto bi odgovaralo vremenu sredine 17. stoljeća.941 Povijesnih dokumenata koji bi potvrdili predaju o dolasku Tomičića u Zagvozd nažalost nema. Mletački katastar iz 1726. godine ne bilježi Tomičića kuće (ili zidine) na Karusu. Tomičića kuće Stipanova i Božina su na području

937 Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej Grada Trogira, Zbirka dokumenata pisana bosančicom, list 1r. Usp. Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine u vrijeme turske vladavine, Čuvari Baštine.., Imotski 1989., str. 247.-248. Radi se o uputama makarskog providura upućenom zagvoškom župniku don Petru Čagljeviću za nositelje dvaju pisama za mletačke diplomate u Drinopolju. Nositelji tih pisama su knez Grgo Tomičić i i Ivan Matijević iz Gornjega Vrdola. Drinopolje je grad u blizini Carigrada. 938 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, listovi 476r – 477r. 939 DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 86r i 86v. 940 Nediljko TOMIČIĆ, Tomičići (Zagvoški zaseoci i prezimena), Zagvozd - župni list, Godina I., broj 1, str. 135 -137. 941 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990., str. 299. i Župe Imotske Krajine - II dio, Imotski 1980., str. 117. Nediljko TOMIČIĆ, Tomičići (Zagvoški zaseoci i prezimena), Zagvozd - župni list, Godina I., broj 1, str. 135 -137.


TOMIČIĆ

514

sadašnjih Tomičića. Zemljišta na Karusu je razdijeljeno između Tomičića (Vinogradine), Čelana i Linčira (Matijaševića), a tu su u blizini bile samo Čelanove kuće.942

Godine 1623. u doba turske okupacije ovih prostora, Zagvozd se spominje kao džemat Tome sina Matijina (Matina) i ima 88 obitelji.943 Jesu li Tomičići potomci kneza Tome? Knez Grgo Tomičić koji se spominje 1657. godine, bio bi sin Tomin. Iako nema povijesnih dokaza, možemo pretpostaviti da su Tomičići staro zagvoško pleme i bili su „poglavari“ - knezovi u doba turske i serdari u doba mletačke vladavine. U turskom katastarskom popisu 1701. godine nahije Gorske župe, kadiluka Imotskoga u selu Zagvozdu spominje se „knez“ Stipan sin Matije (Mate).944

Predaja, koja se prenosila s koljena na koljeno spominje da je serdar Stipan Tomičić išao u Carigrad godine 1628. po „ferman“ za gradnju crkve Blažene djevice Marije na Ćemeru, a sam pohod je trajao sve do 1630. godine.945 Je li priča o pohodu u Carigrad i ime serdara Tomičića tijekom vremena izmijenjena, odnosno krivo datirana?946 Pohod je morao biti prije 1620. jer je tih godina Crkva Velike Gospe (Sv Marije) izgrađena, što se navodi u izvješću makarskoga biskupa Bartola Kačića Vatikanu 1626. godine.947 Selom su u to doba (17. stoljeće) upravljali starješine koji su se zvali „knezovi“, a ne serdari.948 Nedvojbeno je da „serdar“ Stipan Tomičić nije išao u Carigrad

942 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, fol. 25/10,11. 943 BOA, TD. No. 746 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.746), Arhiv BiH - fotokopije (Milan GLIBOTA, Nahija - Gorska župa, rukopis). 944 BOA, TD. No. 761 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.861) , Arhiv BiH - fotokopije, ( Milan GLIBOTA, Nahija - Gorska župa, rukopis). 945 Nediljko TOMIČIĆ, Tomičići, Zagvoški zaseoci i plemena, Zagvozd-župni list, Godina I., broj 1, 1995., str. 136. 946 Pohod u Carigrad zbog fermana nije mogao biti u razdoblju od 1628.-1630. god. Crkva na ćemeru („Sv. Marije“) sagrađena je nekoliko godina prije, prije 1626. godine, oko 1620 godine. U priči o pohodu serdar Tomičić susreće se u predgrađu Carigrada sa sestrom koju su Turci oteli 1626. godine, a ona bijaše udana za turskog agu, koji je pomogao ishoditi ferman za gradnju zagvoške crkve (Sve ukazuje da je pohod morao biti oko 1610. godine). 947 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine u vrijeme turske vladavine, Čuvari Baštine.., Imotski 1989., str. 230. 948 Serdari kao vojni zapovjednici, namjesnici i seoski suci javljaju se tek dolaskom mletačke uprava, a serdarija je mletačka, a ne turska najmanja teritorijalna administrativna jedinica unutar okruga/krajine. Stipan Tomičić bio je serdar u doba mletačke uprave. Usp. Marijan STOJKOVIĆ; Podgora u XVII. Stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje, Godina XXIX, Zagreb 1933. Stojković Ističe da selima toga doba upravljaju starješine koji se zovu knezovi. Nema razloga sumnjati o odlasku Tomičića u Carigrad po ferman za gradnju crkve, ali nema nažalost sačuvanog povijesnog dokumenta koji bi potvrdio koje je to godine bilo. Da su Tomičići i poslije išli u Carigrad, svjedoči nam odlazak kneza Grge Tomičića kao nositelja mletačke diplomatske pošte u Drinopolje kod Carigrada 1657. godine.


TOMIČIĆ

515

po ferman o gradnji (Stipan je postao serdar početkom mletačke uprave, skoro 100 godina nakon gradnje crkve), već možemo sa sigurnošću pretpostaviti da se radi o „knezu“ Tomi sinu Matijinu (Matinu), Stipanovu „djedu“ kojeg spominju turski dokumenti.949 Po knezu Tomi njegovi potomci su prozvani Tomičići što je kasnije postalo prezime.950

Nažalost turski ferman (dozvola) o gradnji nije sačuvan. Priču o turskom fermanu zabilježio je i 1715. godine i biskup Bijanković, gdje se spominje ferman za gradnju crkve sv. Svetih i poteškoće o gradnji koje je prouzročio bosanski paša.951 Da je postojao ferman svjedoči nam zabilježba iz godine 1879. zagvoškoga župnika don Petra Kaera.952 Kasnije je izgubljen, možda je stradao u požaru župske kuće 1943. godine.953

Dolaskom mletačke uprave (1717.-1797.) Zagvozd postaje serdarija kojom je zapovijedao serdar Tomičić (koji je imao nižu vojnu, upravnu i sudbenu vlast,).954 Mletačka vlast je najvjerojatnije prema zaslugama u mletačko-turskom ratu „Malom ratu“ (1715.-1718. godine), uvažavajući povijesni kontinuitet Tomičića kao seoskih starješina imenovala serdarom Stipana Tomičića. Kasnije, a do dolaska austrijske uprave serdari su bili Jakov Tomičić i Petar Tomičić.

Prezime Tomičić nastalo je od osobnog imena Toma, pa bi Tomičić bio Tomin sin, što je kasnije postalo prezime. Potomci kneza Toma s početka 17. stoljeća prozvani su Tomičići.

Tomičići su od 17. do 19. st. uz Čagljeviće i Pipličiće jedno od najutjecajnijih zagvoških plemena.

Sultanov ferman (dozvola) o gradnji Crkve dobivao se posredstvom beglerbega- upravitelj elajeta, pašaluka, a u posebnim slučajevima i sandžak-beg, upravitelja sandžaka. - Hazim ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo 1959., str. 155. 949 Godine 1623. spominje se na turskom katastarskom popisu knez Toma sin Matije. BOA, TD. No. 746 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.746), Arhiv BiH - fotokopije (Milan GLIBOTA, Nahija - Gorska župa, rukopis). Usp. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo str. 248., također zaključuje da to nije bio serdar Stipan Tomičić, već otac kneza Grge Tomičića (Stipanov djed). 950 Prezimena u današnjem smislu nisu postojala u 16. stoljeću, a ne bilježe ih ni turski popisi toga doba. Uz ime se navodilo ime oca, a ne prezime. Bez obzira na dugu postojanost Tomičića u Zagvozdu, prezime se formiralo tek pred kraj 17. stoljeća.

951 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo str. 232. 952 Karlo JURIŠIĆ, Crkve biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine (16.-17. st) - Kačić, Zbornik...,1969, Zagreb 1972, str. 135. 953 U župnom arhivu nalazi se bilješka don Marka Perice: „Svi Sveti u Zagvozdu sagrađeni su pod vladanjem turskim godišta 1688.. kako se nalazi upisano u fermanu cara Stambuliskoga (prepisano iz breviara pk. Andrije Lončara župnika Zagvozda)“ -ŽAZG, Naličje knjige Stanja duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća. 954 Josip Ante SOLDO, Pregled geološko-geografske i historiografske bibliografije Imotske Krajine, Čuvari baštine..., Imotski 1989. str. 58.


TOMIČIĆ

516

U Zagvozdu 1806. godine u Zagvozdu žive 6 obitelji Tomičića s ukupno 41 osobom.955 Godine 1846. u Zagvozdu živi 13 obitelji Tomičića, a 1876. godine živi 17 obitelji (a u zaseoku Tomičića i jedna obitelj Mušura).956 Početkom 20. stoljeća uoči I. svjetskoga rata u Zagvozdu živi 20 obitelji Tomičića.957

Tomičići u „popisima“ obitelji od 1657. do 1876. godine

U popisima obitelji i katastarskim popisima početka 18. do sredine 19. stoljeća nalazimo podatke o broju obitelji Tomičića u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.958


Ime i prezime Broj

osoba 1657. - knez Grgo Tomičić - 1686. - Nisu zabilježeni -

1726. 2 serdar Stipe Tomičić (serdar Stipe Tomicich) 10 Bože Tomičić (Bose Tomicich) 8

1733. 2 serdar Jakov Tomičić 8 Bože Tomičić 9

1806.

6

Petar Tomičić 8 Ivan Tomičić 5 Jakov Tomičić 14 Ivan Tomičić 10 Tadija Tomičić 3 Jakov Tomičić 1

955 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 7r -7v. 956 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.. 957 Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća, listovi 313-326 i 350-352. 958 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152).


TOMIČIĆ

517


Ime i prezime Broj

osoba 1846.

13

Tomičić, Anton p. Petra - Tomičić, Nikola p. Petra - Tomičić, Blaž p. Jakova - Tomičić, Mijo p. Petra - Tomičić, Luka p. Rade - Tomičić, Mate p. Jakova - Tomičić, Petar p. Jakova - Tomičić Mijo p. Rade - Tomičić, Ivan p. Ante - Tomičić, Mate p. Ivana - Tomičić, Ante p. Ivana - Tomičić, Mate i Anton p. Ivana - Tomičić, Jure p. Ivana -


Ime i prezime Broj

osoba 1876.

17

Tomičić, Jakov p. Tadije - Tomičić, Nikola Antin - Tomičić, Ante p. Ivana - Tomičić, Jure p. Ivana - Tomičić, Božo p. Mate - Tomičić, Ante p. Petra - Tomičić, Stipe p. Petra - Tomičić, Ivan p. Ante - Tomičić, Toma p. Mate - Tomičić, Šimun p. Joze - Tomičić, Lucija ud. Petra - Tomičić, Ivanica ud. Petra - Tomičić, Mate p. Mije - Tomičić, Toma p. Mije - Tomičić, Mate p. Ante - Tomičić, Ivan p. Blaža - Tomičić, Luka p. Jakova -


TOMIČIĆ

518

Poimenični popis osoba iz roda Tomičić od 1657. godine do početka

I. svjetskoga rata (rodoslovlje) Pojedinačni popis stanovnika Tomičića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema


Stari Tomičići u XVI. stoljeću

Zagvozd je u 16. stoljeću pod okupacijom Turskoga carstva. U turskim

dokumentima nemamo podatke o prezimenima Zagvozda. Postoji turski katastarski popis s početka 17. stoljeća (1623. god. god.) u kojim se navode posjednici samo imenom i imenom oca.960 Na popisu je knez Toma sin Matijin (Matin). Usporedbom kasnijih podataka, nedvojbeno se može zaključiti da radi o Tomičićima, knezovima Zagvozda od sredine 16. do početka 18. stoljeća.

I. generacija

I.1. Matij (Mate), otac kneza Tome, prezime nije zabilježeno (rođ. oko 1550./60.).961 II. generacija

II.1. knez Toma sin Matin (rođ. oko 1580./90), knez Zagvozda. - pretpostavlja se da su Tomini potomci prozvani po ocu Tomičići, što je kasnije postalo

prezime.

II. 2-n. „N“, brat/braća kneza Tome, nepoznato.

959 Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej grada Trogira, Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice). 960 Arhiv BiH - fotokopije. Turski katastarski popis 1623. godine (BOA, TD. No. 746, Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.746). Usp. Milan GLIBOTA, Nahija - Gorska župa, rukopis.

961 Prezimena u današnjem smislu nisu postojala u 16. stoljeću, a ne bilježe ih ni turski popisi toga doba. Uz ime se navodilo ime oca, a ne prezime. Iako postojanost roda Tomičića u Zagvozdu seže od 16. stoljeća, prezime se formiralo tek pred kraj 17. stoljeća.


TOMIČIĆ

519

Tomičići od XVII.-XIX. st.

Tek od sredine 17. stoljeća pojavljuju se zabilježeni podatci o prezimenu Tomičić u Zagvozdu. Iako je toga doba Zagvozd još uvijek pod turskom okupacijom, pisane podatke nalazimo u mletačkim bilješkama toga doba.

III. generacija (s zabilježenim prezimenom Tomičić)

III.1. Grgo Tomičić (sin Tomin), rođen oko 1620. godine, „knez“ Zagvozda.962

- Spominje se 1657. godine u pismu makarskoga providura Grgura Detrica (Gregorio Detrico) zagvoškom župniku Petru Čagljeviću, kao knez Grgo Tomičić iz Gornjega Zagvozda (conte Gregorio Tomicich da Zaguosd Superior).

III.2. Matij (Mate) Tomičić (mlađi), sin Tomin, a brat Grgin i otac Stipanov (rođen oko 1620./1630. godine).

III.3-n. „N“, brat/braća Grgina i Matijeva, sinovi brata kneza Tome, nepoznato. IV. generacija

IV.1. „N“ -sinovi (kćeri) Grgini/e, nepoznato.

IV.1. Stipan Tomičić (stariji), sin Matin - knez i serdar - rođ. oko 1660. god., umro između 1726. i 1733. godine,.963

IV.2-n. „N“, brat/braća i sestre Stipanove, i/ili unuci brata kneza Tome, imena nepoznata. (među njima je otac Bože Tomičića, ime Božina oca nije poznato).

- U sve, nije moguće utvrditi neposrednu povezanost Tomičića II. i IV. generacije, pisanih podataka toga doba je malo. Postoje podatci samo o nositeljima „glavama“ obitelji.

- Iz IV. generacije Tomičića jedna obitelj odselila je početkom 18. stoljeća u Makarsku. Iz te obitelji je don Josip-Toma Tomičić. Tomičići nestaju/izumiru u Makarskoj krajem 19. st. 964

962 Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej Grada Trogira, Zbirka dokum.pisana bosančicom, list1r. Usp. Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine u vrijeme turske vladavine, Čuvari Baštine.., Imotski 1989., str. 247.-248. Grgo je 1656. godine trebao imati oko 40 godina, jer je to zrela dob i fizički bi mogao podnijeti putovanje do Drinopolja (današnji Edrine) kod Carigrada. Ne bi trebao biti mlađi (samim tim i fizički jači) jer knezovi (starješine) nisu bili mlađe dobi. Je li bio oženjen, imao djecu, nije poznato. 963 Stipan Tomičić bio je knez Zagvozda. Prema turskom katastarskom popisu 1701. godine spominje se knez Stipan sin Matije (BOA, TD. No. 746 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.746, Milan Glibota, Nahija - Gorska župa, rukopis). Stipan je dolaskom mletačke uprave postao serdar Zagvozda. (DAZD-5, kutija 39, listi 86r). Predaja serdara Stipana povezuje s ishođenjem ferman za gradnju crkve velike Gospe na ćemeru i njegovu odlasku u Carigrad. Serdar Stipan rođen je nakon što je crkva bila izgrađena, Stipanov djed, knez Tomičić je bio osoba koja je ishodila u Sultana dozvolu za gradnju, a ne Stipan.


TOMIČIĆ

520

1. GRANA STIPANOVA/JAKOVLJEVA (Serdari, Ivanovići, Gornja korta)

V. generacija

V.1. Jakov Tomičić sin Stipanov (rođ. oko 1680./90. god., serdar.965 III.1.0. „N“ žena Jakovljeva, nepoznato

V.2-n.“N“ brat/braća i sestre serdara Jakova, nepoznato.

VI. n. don Jure Tomičić, sin Jakovljeva brata (rođen u Makarskoj, umro u Rimu.

1. GRANA SERDAREVA - 1. ogranak „SERDAREV“

VI.- XI. generacija

1. Stipan Tomičić (mlađi), sin Jakovljev (rođ. oko 1710./1715.).966 1.0. Jela, žena Stipanova, rođena Piplica (mater Petrova i Jakovljeva). 1.0. Matija, 2. žena Stipanova, rođena Lovrinčević., (mater Radina) 1.1. Petar Tomičić, sin Stipanov (r. 1742.*), serdar.967

1.1.0. Matija, žena Petrova (r. 1748.*), kći Ilije Tomičića. 968

1.1.1. Jakov, sin Petrov (r. 1772.*). 1.1.1.0. Ivanica, žena Jakovljeva (1782.*-1856.), kći Frane Peke

(vj. 1802. godine).

1.1.1.1. Luka, sin Jakovljev (1803.*-1873.). 1.1.1.1.0. Cvita, žena Lukina (1822.-1902.), kći Andrije Kurtovića,

(vj.1854. god).

1.1.1.1.1. Toma, sin Lukin (1858.-1880.). ┤

- Ivanica, kći Lukina (1856.-1857.), umrla djetetom.

1.1.1.2. Blaž, sin Jakovljev (1813.*-1873.). 1.1.1.2.0. Iva, žena Blaževa (1815.*-1896.), kći Ivana Skendera iz

Dobrinača (vj. 1850.).

1.1.1.2.1. Mate, sin Blažev (1857.-1867.), umro djetetom.

1.1.1.2.2. Ivan, sin Blažev(1863.-1938.*). 1.1.1.2.2.0. Ana, žena Ivanova (1867.-1924.*), kći Marka


1.1.1.2.2.1. Mate, sin Ivanov (r. 1889.). ►► Amerika

964 Miroslav UJDUROVIĆ, Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, Gradac 2002. 965 Jakov je serdar 1733. godine. (NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. god.). 966 Stipan sin Jakovljev, umro je mlad jer je nakon Jakova, Petar sin Stipanov postao serdar. 967 Godine 1783. i 1786. na dužnosti je serdara (DAZD - 4, Spisi mletačkog fiskalnog savjetnika.). 968 Matija je u matici umrlih kod smrti kćeri Mande 1841. godine upisana s prezimenom Grabovac


TOMIČIĆ

521

1.1.1.2.2.2. Josip, sin Ivanov (r. 1894.). ►► Amerika 1.1.1.2.2.3. Blaž, sin Ivanov (r. 1897.). ⧖ 1.1.1.2.2.4. Marko, sin Ivanov (1899.-1899.), poginuo u I.

svj. ratu, neoženjen.

1.1.1.2.2.5. Nikola, sin Ivanov (r. 1906.). ╢ 1.-.5.0. Jurka, žena Nikolina (r. 1903.), kći

Filipa Piplice (vj 1925.).

1.1.1.2.2.6. Stipan, sin Ivanov (r. 1908.). ►► Amerika

- Mila, kći Ivanova (r./u. 1892.). † - Mara, kći Ivanova (r. 1902.), udana za Marka Tvrdu iz

Gata.

- Matija, kći Blaževa, udana za Antu Buljubašića. - Mara, kći Blaževa (r.1859.),

1.1.1.3. Mate, sin Jakovljev (r. 1820.).

- Šima, kći Jakovljeva (1805.*-1870.), udana za Jakova Svagušu. - Antica, kći Jakovljeva (1827.-1885.), udana za Jozipa Kurtovića. - Ivanica, kći Jakovljeva (r. 1829.*), udana za Jozipa Mucića.

1.1.2. Marko, sin Petrov (r.1774.*). ‡

1.1.3. Anton, sin Petrov, krizman 1786. †

1.1.4. Mijo, sin Petrov (r. 1786.*). 969 1.1.4.0. Mara, žena Mijina (r. 1786.-1872.), kći Jakova Puljka (Dob.),

vjenčani 1814. godine u Medovu Docu.

1.1.4.1. Toma, sin Mijin (r.1810.*). 1.1.4.1.0. Antica, žena Tomina (1825.-1889.), kći Petra Bartulovića

(vj. 1847. godine).

1.1.5.1.1. Bariša, sin Tomin (1857.-1934.*). 1.1.5.1.1.0. Ana, žena Barišina (1863.-1915.), kći Ivana

Tomičića (vj. 1882.).

1.1.5.1.1.1. Stipe, sin Barišin (r./u. 1886.). †

1.1.5.1.1.2. Toma, sin Barišin (r. 1892.). ─ 1.-.2.0. Mara, žena Tomina (r. 1894.), kći Bariše


1.1.5.1.1.3. Stipan, sin Barišin (1895.-1896.). †

- Matija, kći Barišina (1883.- 1884.), umrla djetetom - Matija, kći Barišina (r. 1887.),udana za Antu Gaću. - Antica, kći Barišina (r.1890.). ⧖

969 Mijo je zakoniti sin Petrov, a posinovljeni sin Ivanov. Prešao je živjeti kod strica Ivana., koji nije imao djece.


TOMIČIĆ

522

- Mara, kći Barišina (r.1897.), udana za Matu Buljubašića. - Manda, kći Barišina (1899.-1901.). † - Manda, kći Barišina (r.1902.). ►►

- Ana, kći Barišina (r.1905.). ►►

- Joza, kći Tomina (1851.-1853.), umrla djetetom. - Matija, kći Tomina (1853.-1855.), umrla djetetom. - Matija, kći Tomina (r. 1855.). - Mara, kći Tomina (1861.-1884.), umrla djevojkom.

1.1.5.2. Mate, sin Mijin (1816.*-1884.). 1.1.5.2.0. Matija,970 žena Matina (1833.-1894.), kći Mate Čaglja

(vj.1854.). 1.1.5.2.1. Mijo, sin Matin (1858.-1930.).

1.1.5.2.1.0. Mara, žena Mijina (r. 1862.), kći Marka Tomičića (vj. 1885.).

1.1.5.2.1.1. Mate, sin Mijin (r. 1893.). ─ 1.-.1.0. Mara, žena Matina (r. 1894.), kći Mate


1.1.5.2.1.2. Josip, sin Mijin (r. 1897.). ►► Slavonija 1.1.5.2.1.3. Stipe, sin Mijin (r. 1903.). ⧖ 1.1.5.2.1.4. Ante, sin Mijin (r. 1906.). ►► Bosna/Slavonija

- Filipa, kći Mijina (r. 1885.). - Iva, kći Mijina (r. 1886.). - Iva, kći Mijina (r. 1890.). - Matija, kći Mijina (r. 1899.), udana za Antu Dujmovića iz

Rastovca.

1.1.5.2.2. Jure, sin Matin (1867.-1868.)umro djetetom.

1.1.5.2.3. Ante, sin Matin (r. 1876.). 1.1.5.2.3.0. Jurka, žena Antina (r. 1886.), kći Tomičić Ante

(vj. 1908.).

1.1.5.2.3.1. Mate, sin Antin (r. 1910.). ─ 1.-.1.0. Jurka, žena Matina (r. 1924.), kći Bariše

Gaće

Kćeri Antine: Matija (r. 1909. †), Iva (r. 1911. †), Matija (r. 1915.), Mara.

1.1.5.2.4. Stipan, sin Matin (1879.-1899.), umro momkom.971

- Mara, kći Matina (1869.-1918.), neudana.

970 U Knjizi Stanja duša župe Zagvozd upisana je imenom Jurka. 971 Utopio se u Bolu na Braču i pokopan na bolskom groblju.


TOMIČIĆ

523

1.1.5.3. Ante, sin Mijin (1821.-1845.), umro momkom. 1.1.5.4. Ivan, sin Mijin (r. 1826.). ‡

- Matija, kći Mijina (r. 1819.). - Ivanica, kći Mijina (r. 1828.), udana za Ivana Katušića.

1.1.6. Nikola, sin Petrov (1790.*-1874). 1.1.6.0. Matija, žena Nikolina (1793.-1873.), rođ Puljak (vj. 1815. godine u

M. Docu).

- Jurka, kći Nikolina (rođ.1820.). - Manda, kći Nikolina (1826.-1855.), udana za Jozipa Mušuru. - Ivanica,972 kći Nikolina (1833.-1877.), udana za Marka Mušuru. ►Marko Mušura dolazi na ženinstvo u Tomičića ─ MUŠURE

1.1.7. Mate, sin Petrov krizman 1792. godine. ‡

1.1.8. Anton, sin Petrov (1796.*/1785.*-1860.). 1.1.8.0. Marta, žena Antonova (1788.*-1885.), kći Jozipa Svaguše

(vj. 1809. godine).

1.1.8.1. Mate, sin Antonov i Martin (1820.-1901.). 1.1.8.1.0. Lucija, žena Matina (1832.-1912.), kći Antona Varkaša,


1.1.8.1.1. Toma, sin Matin (r. 1858.). ‡ 1.1.8.1.2. Filip, sin Matin (1863.-1889.), neoženjen. 1.1.8.1.3. Ivan, sin Matin (1868.-1893.), umro momkom.

1.1.8.1.4. Anton, sin Matin (r. 1870.). 1.1.8.1.4.0. Matija, žena Antina (r. 1873.), kći Tome

Tomičića (vj. 1896).

1.1.8.1.4.1. Mate, sin Antin (1897.-1959.*). ►► 1.1.8.1.4.2. Marijan, sin Antin (1900.-1902.). † 1.1.8.1.4.3. Jozo, sin Antin (r. 1907.), neoženjen.

1.1.8.1.4.4. Ivan, sin Antin (r. 1910.). ─ 1.-.3.0. Milica, žena Ivanova, kći Ivana Piplice.

- Mara, kći Antina (1898.-1899.). † - Mara, kći Antina (r. 1912.). ⧖ - Iva, kći Antina (1904.-1905.). †

1.1.8.1.5. Jozo, sin Matin (r. 1877.). 1.1.8.1.5.0. Jurka, žena Jozina (r. 1882.), kći Joze Piplice

(vj. 1909.). Sinovi Jozini: Marko (r./u. 1910.), Ivan (r. 1914. †),

Ante (r. 1925.).

Kćeri Jozine: Mila (r.1912.), Iva (r. 1915.), Ana,

972 Ivanica je jednom upisana imenom Tomica u zagvoškim maticama.


TOMIČIĆ

524

- Matija, kći Matina (r. 1874.), udana za Filipa Piplicu.

- Manda, kći Antina (r. 1815.*), udana za Tomu Dedića. - Matija, kći Antina (r. 1818.*), udana za Ivana Kurtovića. - Jakovica, kći Antina/Antonova (1822.-1886). - Šima, kći Antina/Antonova (1826.-1829).

- Ivanica, kći Petrova i Matijina/Marina, krizmana 1779. god., ost. nepoznato. - Manda, kći Petrova i Matijina (1774.*1841.), udana za Petra Stapića. - Jakovica, kći Petrova i Matijina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

1.2. Ivan Tomičić, sin Stipanov (1749.*/1747*-1822.). 1.2.0. Ružica,973 žena Ivanova (1752.*-1831.), kći Mate Puljka.

Ivan i Ružica nemaju djece. Ivan je uzeli sebi na skrb, bratovu djecu.

(1.1.5. Mijo, posinovljeni sin Ivanov (1786.), zakoniti sin Petrov). (- Jela, posinovljena kći Ivanova (1790.), zakonita kći Jakovljeva).

Mijo i Jela upisani su u obitelji Petra i Jakova.

1. GRANA STIPANOVA/JAKOVLJEVA - 1.3. ogranak „GORNJA KORTA“

1.3. Jakov Tomičić, sin Stipanov i Jelin (1756.*/1749.*-1829.) 1.3.0. Matija, žena Jakovljeva (1758.*-1829.), kći Stipana Stapića.

1.3.1. Petar, sin Jakovljev (r. 1796.*/1794.*-1847.). 1.3.1.0. Ivanica, žena Petrova (1798.*-1880.), kći Mate Petrovića/Piplice,

Mucića (vj. 1818. god.).

1.3.1.1. Stipan, sin Petrov (1832.-1911.). 1.3.1.1.0. Anđelija, žena Stipanova (1842.-1931.*), kći Andrije

Svaguše (vj. 1866. godine).

1.3.1.1.1. Jozo, sin Stipanov (1880.-1881.), umro djetetom.

1.3.1.1.2. Jozo, sin Stipanov (r. 1889.). ─ 1.3.1.1.2.0. Tomica, žena Jozina (r. 1893.), kći Ante


- Dorotija, kći Stipanova (1866.-1879.). - Mara, kći Stipanova (r. 1870.), udana za Antu Tomičića. - Joza, kći Stipanova (r. 1876.), udana za Miju Tomičića - Iva, kći Stipanova (1882.-1884.). † - Iva, kći Stipanova (r. 1885.), udana za Ivana Tomičića.

973 Prema upisu u Matici umrlih župe Zagvozd, Ružica je kći Ivana Buljubašića (NAS, Parice), Gore navedeni upis je iz knjige Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113)..


TOMIČIĆ

525

1.3.1.2. Anton (Ante), sin Petrov (1835.-1901.). 1.3.1.2.0. Matija, žena Antina (1845.-1918.), kći Jure Tomičića, vj.

1871. god.

1.3.1.2.1. Marko,974 sin Antin (1880.-1916.*). 1.3.1.2.1. Manda, žena Markova (1887.-1958.), kći

Tome Munitića (vj. 1908.).

1.3.1.2.1. Ante, sin Markov (r. 1910.). ─ 1.3.1.2.1.0. Kata, žena Antina, kći Martina

Buljubašića. 1.3.1.2.2. Ivan, sin Markov (r. 1912.). ►► Amerika

- Ana, kći Markova (r. 1914.). ⧖

1.3.1.2.2. Mijo, sin Antin (1890.-1892.). †

1.3.1.2.3. Mate-Mirko, sin Antin (r. 1897.). ⧖

- Ivanica, kći Antina (r. 1875.), udana za Ivana Puljka iz Dobr. - Jurka, kći Antina (r. 1886.), udana za Antu Tomičića.

- Matija, kći Petrova (1820.-1884.), neudana. - Marija, kći Petrova (r. 1824.), udana za Miju Krnića (Žež. Zad.). - Ivanica, kći Petrova (r. 1826.). - Mande, 975kći Petrova (1828.-1884.), udana za Jozipa Čaglja.

1.3.2. Mate, sin Jakovljev (1798.-1847.).

1.3.2.0. Jakovica, žena Matina (r. 1803.*-1846.), kći Mate Mucića (vj. 1823. godine).

1.3.2.1. Jozip,976 sin Matin (1833.-1870.). 1.3.2.1.0. Jurka, žena Jozipova (1831.-1901.), kći Bariše Stanića

(vj 1855. godine).

1.3.2.1.1. Šimun, sin Jozipov (1858.-1936.*).

1.3.2.1.1.0. Kata, žena Šimunova (1852.-1907.), kći Križana Dedića (vj. 1887.).

1.3.2.1.1.1. Josip, sin Šimunov (r. 1892.-). ─ 1.-.1.0. Matija, žena Josipova (r. 1897.), kći

Jakova Stapića (vj. 1919.).

1.3.2.1.1.2. Nikola, sin Šimunov (1896.-1942.*). ─ 1.-.1.0. Lucija, žena Nikolina (r. 1899.), kći

Jakova Stapića.

974 Poginuo u I. svjetskom ratu (Oslavia, Italija). 975 U Matici umrlih upisana pod imenom Matija u drugim dokumentima Manda. (DAST-179).

976 U Matici umrlih župe Zagvozd, stoji zabilježba da je Josip „ubijen iz puške“.


TOMIČIĆ

526

1.3.2.1.1.3. Marko, sin Šimunov (r. 1902.). ►► Amerika

- Iva, kći Šimunova (r. 1888.). ⧖

1.3.2.1.2. Mate, sin Jozipov (1861.-1938.*), neoženjen.

1.3.2.1.3. Stipan, sin Jozipov (1864.-1932.*). 1.3.2.1.3.0. Jurka, žena Stipanova (1874.-1945.*), kći

Marka Mušure (vj. 1897.).

1.3.2.1.3.1. Ante, sin Stipanov (r. 1902.). ─ 1.-.1.0. Kata, žena Antina (r. 1904.), kći

Josipa Bartulovića 1.3.2.1.3.2. Vicko, sin Stipanov (r. 1909.). ─

- Nediljka, žena Vickova, kći Ivana Gaće.

1.3.2.1.3.3. Petar, sin Stipanov (r./u. 1916.). †

- Mara, kći Jozipova (r. 1856.). - Manda, kći Jozipova (r. 1867.), udana za Petra Puljka iz

Dobrinača. - Matija, kći Jozipova (r. 1870.).

1.3.2.2. Toma, sin Matin (1836.-1890.). 1.3.2.2.0. Lucija, žena Tomina (1842.-1917.), kći Ivana Serdarevića,

vjenčani 1872.

1.3.2.2.1. Stipan, sin Tomin (r. 1876.). 1.3.2.2.1.0. Manda, žena Stipanova (1880.-1920.), kći

Marka Tomičića (vj. 1904.).

1.3.2.2.1.1. Mate, sin Stipanov (r. 1905.). ►► Amerika

1.3.2.2.1.2. Jakov, sin Stipanov (1911.-1912.). †

- Tomica, kći Stipanova (r. 1908.), udana za Antu Dundića.

- Matija, kći Stipanova (r. 1913.). ⧖

1.3.2.2.2. Jozo, sin Tomin (1882.-1956.*). 1.3.2.2.2.0. Manda, žena Jozina (1884.-1958.*), kći Mije

Tomičića (vj. 1908.). 1.3.2.2.2.1. Toma, sin Jozin (r. 1909.). ─ 1.3.2.2.2.2. Nikola, sin Jozin (r. 1911.), ►► Bel., Bosna. 1.3.2.2.2.3. Ante, sin Jozin (r. 1913. ). † 1.3.2.2.2.4. Mijo, sin Jozin (r. 1914.). ►► Zagreb. 1.3.2.2.2.5. Ivan, sin Jozin. †

Kćeri Jozine: Ana, (1907.-1918.),977- Iva (r./u. 1908.). † Kata i Matija.

977 Umrla od „Španjolice“. Ostali Tomičići umrli kroz 1918. godinu umrli su također od „Španjolice“.


TOMIČIĆ

527

1.3.2.2.3. Filip, sin Tomin (1885.-1964.*). 1.3.2.2.3.0. Iva, žena Filipova (r. 1892.), kći Šimuna

Tomičića (vj. 1913.) Sinovi i kćeri Filipove: Mara (r. 1914.), Ivan, Ana, Stipan.

- Matija, kći Tomina (r. 1873.), udana za Antu Tomičića Matina. - Mara, kći Tomina (1879.-1880.).

1.3.2.3. Filip, sin Matin (r. 1841.)

1.3.2.4. Stipan, sin Matin (1844.-1845.), umro djetetom.

- Joza, kći Matina (r. 1828.), udana za Jozipa Mušuru. ili 2. Mate - Tomica, kći Matina (r.1845.)

- Manda, kći Jakovljeva (1786.*-1853.),), udana za Marka Mlikotu Matina. - Marta, kći Jakovljeva (1801.- 1878.), udana za Petra Čelana-Kurtovića. - Ivanica, kći Jakovljeva (1791.), krizmana 1792. godine. - Šima, kći Jakovljeva (1802.*-1820), umrla djevojkom. - Jurka, kći Jakovljeva (1803.*-1843.), udana za Miju Dedića. - Jela, kći Jakovljeva (1790.)978, posinovljena, kći Ivanova.

978 Jela je zakonita kći Jakovljeva, a posinovljena kći Ivanova. Prešla je živjeti kod strica Ivana., koji nije imao djece.


TOMIČIĆ

528

1. GRANA STIPANOVA/JAKOVLJEVA - 1.3. ogranak „IVANOVIĆI“

1.4. /Rafael/ Rade, sin Stipanov (1758.*-1840.).

1.4.0. Matija, žena Rafaelova (1762.*-1843.), kći Petra Lovrinčevića.

1.4.1. Stipan, sin Rafaelov/Radin (r. 1791.), ostalo nepoznato

1.4.2. Anton, sin Rafaelov/Radin (r. 1796.-1821.), oženjen. 1.4.2.0. Matija, 2. žena Antina (1790.*-1872.), kći Antona Stapića.

1.4.2.1. Ivan, sin Antin (1820.-1903.). ■ 1.4.2.1.0. Kata, žena Ivanova (1825.*-1910.),kći Jozipa Granića

(vj. 1850.).

1.4.2.1.1. Šimun, sin Ivanov (1853.-1942.*). 1.4.2.1.1.0. Pera, žena Šimunova (1862.-1947.*), kći Jakova

Svaguše(vj. 1883.).

1.4.2.1.1.1. Ivan, sin Šimunov (r. 1885.). ╢ 1.-.1.0. Iva, žena Ivanova (r. 1885.-1943.*), kći

Stipana Tomičića (vj. 1913.).

► Čaglji na ženinstvu u Tomičića

1.4.2.1.1.2. Radoslav, sin Šimunov (1902.). ►► Amerika

- Manda, kći Šimunova (r. 1883.), udana za Šimuna Raku iz Imotskog.

- Matija, kći Šimunova (r. 1884.). ⧖ - Jurka, kći Šimunova (r. 1887.). ⧖ - Mara, kći Šimunova (r. 1890.). ⧖ - Iva, kći Šimunova (r. 1892.), udana za Filipa Tomičića. - Kata, kći Šimunova (r. 1890.). ⧖

1.4.2.1.2. Grgo, sin Ivanov (1857.-1958.*). 1.4.2.1.2.0. Iva, žena Grgina (r. 1870.), kći Stipana Bartulovića

(vj. 1892.).

1.4.2.1.2.1. Josip, sin Grgin (1894.). ►►

1.4.2.1.2.2. Ante, sin Grgin (1898.). ─ 1.-.2.0. Tomica, žena Antina (r. 1892.), kći Jure


1.4.2.1.2.3. Stipe, sin bl. Grgin (1899.-1900.), umro djetetom. 1.4.2.1.2.4. Ivan, sin bl. Grgin (1899.). ►► Amerika/Arg.

1.-4.0. Ana, žena Ivanova (r. 1914), kći Grge Tomičića.

1.4.2.1.2.5. Stipe, sin Grgin (1902.-1918.). 979

979 Umro na Hvaru, pokopan u Svirču.


TOMIČIĆ

529

1.4.2.1.2.6. Bariša, sin Grgin (1904.). ►► Amerika 1.-6.0. Kata, žena Barišina, kći Joze Tomičića.

1.4.2.1.2.7. Toma, sin Grgin (1911.-1912.). †

- Kata, kći Grgina (1907.-1908.). † - Iva, kći Grgina (r. 1903.). † - Iva, kći Grgina (r. 1908.). ⧖ - Ana, kći Grgina (r. 1914.), udana za Ivana Tomičića.

1.4.2.1.3. Ante, sin Ivanov (1860.-1940.*). 1.4.2.1.3.0. Mara, žena Antina (r. 1870.), kći Stipana Tomičića

(vj. 1888.).

1.4.2.1.3.1. Ivan, sin Antin (1890.*-1893.), umro djetetom.

1.4.2.1.3.2. Mate, sin Antin (r. 1892.1977.). ─ 1.-.2.0. Ana, žena Matina (r. 1903.), kći Stipana

Stanića (vj. 1921.). ─►Mijo, Ivan.

1.4.2.1.3.3. Marko, sin Antin (r. 1897.). ─ 1.-.3.0. Božica, žena Markova (1899.-1949.*), kći

Josipa Skendera (vj. 1923.).

1.4.2.1.3.3. Mijo, sin Antin (r. 1900.), neoženjen.

- Iva, kći Antina (r./u. 1888.). † - Joza, kći Antina (r. 1890.), udana za Miju Mlikotu. - Kata, kći Antina (1903.-1918.), umrla djevojkom.

- Matija, kći Ivanova (r. 1850.), udana za Ivana Drlju iz Dobrinača. - Mare, kći Ivanova (r. 1852.), umrla djetetom. - Mare, kći Ivanova (r. 1856.), udana za Miju Bartulovića. - Iva, kći Ivanova (r./u. 1859.). † - Manda, kći Ivanova (r./u. 1859.). † - Ana, kći Ivanova (r. 1863.), udana za Barišu Tomičića. - Antica, kći Ivanova (r. 1866.), udana za Stipu Svagušu. - Iva, kći Ivanova (r. 1868.), umrla djetetom. - Iva, kći Ivanova (r. 1871.).

- Ruža, kći Antina i Matijina, (r. 1821.*), udana za Jakova Buljubašića.

1.4.3. Luka, sin Rafaelov/Radin (1796.*-1860.). 1.4.3.0. Matija980, žena Lukina (1796.*-1859.), kći Križana Kurtovića

(vj.1840.).

980 Ime Lukine žene jednom je upisano Matija, a jednom Cvita Kurtović (NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd).


TOMIČIĆ

530

1.4.4. Mijo, sin Rafaelov/Radin (1800.*-1854.). 1.4.4.0. Manda, žena Mijina (1803.*/1796.*-1853.), kći Antona Stapića,


1.4.4.1. Petar, sin Mijin (1837.*-1875.). 1.4.4.1.0. Lucija, žena Petrova (1834.-1877.), kći Tome Čaglja

(vj. 1862. godine).

1.4.4.1.1. Stipan, sin Petrov (1862.1869.), umro djetetom.

1.4.4.1.2. Stipan, sin Petrov (r. 1863.). ‡

1.4.4.1.3. Ante, sin Petrov (r. 1873.). 1.4.4.1.3.0. Lucija, žena Antina (1877.-1918.), kći Jozipa

Brstila (vj. 1896.).

1.4.4.1.3.1. Petar, sin Antin (1897.-1919.), umro momkom.

1.4.4.1.3.2. Mijo, sin Antin (1902.-1957.*). ─ 1.-.2.0. Mara, žena Mijina (r. 1906.), kći Mate

Dundića (vj. 1925.).

1.4.4.1.3.3. Ivan, sin Antin (1905.-1918.). †

- Iva, kći Antina (1900.-1930.). - Mara, kći Antina (r./u. 1907.). †

1.4.4.1.3.0. Joza, 2. žena Antina (r. 1885.), ud. Jure Šušića, kći Lucije Vranjić (vj. 1931.).

- Antica, kći Petrova (r. 1869.), udana za Antu Milića.

- Ivanica, kći Mijina (1833.-1898.), neudana. - Jurka, kći Mijina (r. 1843.), udana za Matu Puljka iz M. Doca.

- Ana, kći Rafaelova/Radina (1794.*-1857.), udana za Pavla Stapića. (?). - Manda, kći Rafaelova/Radina (1805.*-1859.), udana za Ivana Piplicu

- Petruša, kći Stipanova (1747.*/1752.-1820), neudata.

2. Petar Tomičić, sin Jakovljev (rođ. oko 1720.). ‡

- nema podataka da je bio oženjen, umro mlad.


TOMIČIĆ

531

2. GRANA BOŽINA – 3. Boškovići V. GENERACIJA

V.3. Bože Tomičić sin Stipanova brata (rođ. oko 1690. god.).981 V.2.0. „N“ žena Božina, nepoznato.

V.4. Ilija Tomičić, brat Božin (rođ. oko 1700/1710.), V.4..0. „N“ žena Ilijina, nepoznato - Matija, kći Ilije Tomičića (r.1748.*), udana za Petra Tomičića Stipanova.

- Sestre Božine i Ilijine,982 nepoznato.

VI.- XI. generacija

3. Ivan Tomičić, sin Božin (1733.*/1725*.- 1819.), alfir.983 3.0. Kata, 1. žena Ivanova, rođena Smoljko

3.1. Bože, sin Ivanov, krizman 1779.godine, umro djetetom. 3.3. Lovre .sin Ivanov, kriz. 1779. godine, umro djetetom.

- Tadijana. kći Ivanova i Katina (----), kriz.1779.god. - Šima. kći Ivanova i Katina (1766.*-1849.), udana za Šimuna Čaglja.

3.0. Ana, 2. žena Ivanova (r.1756.*), kći Jure Čelana-Kurtovića. ►

3.2. Tadija Tomičić, sin Ivanov (1771.*/1780.*-1832.). 3.2.0. Ivanica, žena Tadijina (1779.), kći Petra Varkaša-Dedića.

3.2.1. Jakov, sin Tadijin (1820.-1892.). 3.2.1.0. Mara, žena Jakovljeva (1829.-1894.), kći Ivana Kusića iz Grabovca


3.2.1.1. Mate, sin Jakovljev (1860.-1928.). ►► 3.2.1.1.0. Antica, žena Matina (r. 1877.), kći Josipa Grgičevića

(vj. 1899.). 3.2.1.1.1. Ivan, sin Matin (r. 1902.). ⧖ 3.2.1.1.1. Josip, sin Matin (1905.-1906.). † 3.2.1.1.2. Ante, sin Matin (r. 1906.). ⧖

- Antica, kći Jakovljeva (r.1865.). - Matija, kći Jakovljeva (r.1869.).

981 Ime Božina oca nije poznato. Božin otac je brat serdara Stipana. Bože i Jakov nisu braća na što nam ukazuje činjenica da je Petar, sin Jakovljev oženio kći Božina brata. Da su Jakov i Bože braća to ne bi bilo moguće. 982 Prema podacima iz 1733. godine Bože i Ilija Tomičić imali su više sestara, no njihova imena nisu poznata, niti je poznato gdje su se udale. 983 Godine 1783. na dužnosti je alfira (DAZD - 4, Spisi mletačkog fiskalnog savjetnika.)


TOMIČIĆ

532

- Matija, kći Tadijina (r. 1798.*/1804.*), udana za Andriju Piplicu Jurina, udana udovicom za Matu Divića. vj 1835.

- Antica, kći Tadijina (rođ. 1815.), udana za Antona Čaglja iz M. Doca.

3.2. Šimun, sin Ivanov, krizman 1792. godine, umro djetetom.

3.3. Mate, sin Ivanov (r. 1792.*/1790.*). 3.3.0. Manda, žena Matina (1795.*-1871.), kći Antona Pruže (vj. 1823.).

3.3.1. Bože, sin Matin (1832.-1901.). 1.3.1.0. Matija, žena Božina (1832.-1912.), kći Tome Dedića (vj. 1862).

1.3.1.1. Marko, sin Božin (r. 1866.). ►► 1.3.1.1.0. Vica, žena Markova (1877.-), kći Marka Suraća iz

V. Luke (vj. 1907.). 1.3.1.1. Marko-Bože, sin Markov (r. 1914.), neoženjen.

- Marija, kći Markova (r. 1910.).

1.3.1.2. Ante, sin Božin (1869.-1838.*). 1.3.1.2.0. Mara, žena Antina (r. 1887.-), kći Stipana Puljka iz

M. Doca (vj. 1913.). Sinovi i kćeri Antine: Mate (r.1914. †), Mara, Bože, Ivan.

1.3.1.3. Pilip (Filip), sin Božin (1872.-1917).984 1.3.1.3.0. Matija, žena Pilipova (1864.-1899.), kći Stipana Šušića

(vj. 1897.). 1.3.1.3.0. Kata, 2. žena Filipova (1882.-1929.*), kći Mate Granića

iz M. Doca (vj. 1902.).

1.3.1.3.1. Marko, sin Filipov (r. 1903.). ►► Am. Arg.

1.3.1.3.0. Ana, žena Markova (r. 1915.), kći Mate Tomičića.

1.3.1.3.2. Mijo, sin Filipov (r. 1904.). ─ 1.3.1.3.0. Kata, žena Mijina (r. 1904.), kći Mate Mušure.

1.3.1.3.3. Ivan, sin Filipov (r. 1908.). ►► Am./Arg.

1.3.1.3.4. Mate, sin Filipov (r. 1913.). ►► Am./Arg.

- Filipa, kći Filipova (r. 1906.), udana za Filipa Matoša. - Milica, kći Filipova (r. 1910.).

1.3.1.4. Marijan, sin Božin (r. 1876.). ►► Am. /Arg.

- Ana. kći Božina . (r. 1864.).

3.3.2. Mijo, sin Matin (1838.-1916.). 3.3.2.0. Kata, žena Mijina (1855.*-1916.), kći Grge Čaglja (vj. 1877. godine).

3.3.2.1. Stipan, sin Mijin (r./u.1879.).

984 Umro u vojnoj bolnici u Mostaru.


TOMIČIĆ

533

3.3.2.2. Josip, sin Mijin (1889.-1893.), umro djetetom. 3.3.2.2. Josip-Marko, sin Mijin (1895.). ⧖

3.3.2.3. Mate, sin Mijin (r. 1897.). ─ 3.3.2.3. Mara, žena Antina (r. 1895.), kći Šimuna Stapića

(vj. 1918.).

- Jurka, kći Mijina (r. 1881.), udana za Šimuna Varkaša. - Manda, kći Mijina (r. 1884.), udana za Josipa Tomičića. - Iva, kći Mijina (1886.-1905.), umrla djevojkom.

- Antica, kći Matina (r. 1826.), udana za Stipana Šćurlu iz Medova Doca. - Joza, kći Matina (1827.-1829.), umrla djetetom. - Joza, kći Matina (r. 1830.).

3.4. Jure, sin Ivanov (1794.*/1784.*-1878.).

3.4.0. Cvita, žena Jurina (1799.*-1846.), kći Luke Buljubašića (vj.1826.).

3.4.1. Marko, sin Jurin (1838.-1920.) 3.4.1.0. Jurka, žena Markova (1835.-1897.), kći Ivana Piplice (vj. 1861.).

3.4.1.1. Ivan, sin Markov (r./u. 1869.). †

3.4.1.2. Mate, sin Markov (1870.-1917.). 3.4.1.2.0. Lucija, žena Matina (1877.-1957.*), kći Petra Milića

(vj. 1897.).

3.4.1.2.1. Petar, sin Matin (r. 1905.). ►► Am. Arg. 3.4.1.2.2. Marko, sin Matin (r. 1908.).

- Matija, kći Matina (r./u. 1899.). † - Ivka, kći Matina (r. 1900.). ⧖ - Milica, kći Matina (r. 1903.). ⧖ - Matija, kći Matina (1911.-1917.). † - Ana, kći Matina (r. 1915.). ⧖

3.4.1.3. Petar, sin Markov (1873.-1916.). 3.4.1.3.0. Manda, žena Petrova (1881.-1918.), kći Filipa

Svaguše i Jurke Stapić (vj. 1903.).

3.4.1.3.1. Ivan, sin Petrov (1903.-1904.). †

3.4.1.3.2. Marko, sin Petrov (1905.-1918.). †

3.4.1.3.3. Ivan, sin Petrov (r. 1913.). ─ 3.4.1.3.3.0. Ana, žena Ivanova (r. 1911.), kći Filipa

Piplice. - Iva, kći Petrova (r./u. 1908.). † - Jurka, kći Petrova (1910.-1918.). †

3.4.1.4. Ivan, sin Markov (r. 1876.). 3.4.1.4.0. Mara, žena Ivanova (1883.-1920.), kći Jakova Milića

(vj. 1904.).


TOMIČIĆ

534

3.4.1.4.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1905.) ►► Amerika 3.4.1.4.2. Josip, sin Ivanov (1908.-1909.). †

3.4.1.4.3. Josip, sin Ivanov (r. 1910.). 3.4.1.4.3.0. Mara, žena Josipova, kći Ante Tomičića.

3.4.1.4.4. Marko, sin Ivanov (r./u. 1911.). † 3.4.1.4.5. Mate, sin Ivanov (1912.-1913.). †

- Mara, kći Ivanova (r. 1906.). - Kata, kći Ivanova (r. 1914.).

3.4.1.4.0. Iva, 2. žena Ivanova (r. 1891.), kći Ante Stapića (vj. 1921.).

Sin i kćeri Ivanove i Ivine: Mila, Ivan, Ana

- Mara. kći Markova (r. 1862.), udana za Miju Tomičića. - Kata. kći Markova (r. 1865.), udana za Marka Milića. - Mande, kći Markova (r. 1880.), udana za Stipana Tomičića.

- Ivanica, kći Jurina i Cvitina (1833.-1853.). - Matija, kći Jurina i Cvitina (1836.-1837.). - Antica, kći Jurina i Cvitina (r. 1842.), udana za Tomu Piplicu. - Matija, kći Jurina i Cvitina (1845.-1918.*), udana za Antu Tomičića.

3.4.0. Ivanica, 2.žena Jurina, rođena Skender, vj 1850. godine u M. Docu.

3.4.2. Mate, sin Jurin (1857-1859.)

- Matija, kći Jurina i Ivaničina (r. 1852.).

3.5. Ante, sin Ivanov (1799.*/1801.*-1885.). 3.5.0. Ivanica, žena Antina, ostalo nepoznato.

- Ivanica, kći Antina (r. 1818.).

3.5.0. Cvita, 2. žena Antonova (1800.*-1880.), rođena Skender, vj. 1834. god. u Medovu Docu.

3.5.1. Nikola, sin Antonov (1834.-1894.). 3.5.1.0. Matija, žena Nikolina (1833.-1920.), kći Ivana Gaće, vj. 1860. god. 3.5.1.1. Šimun, sin Nikolin (r. 1861.).

3.5.1.1.0. Manda, žena Šimunova (1867.-1943.*), kći Tome Topića (vj. 1894.).

3.5.1.1.1. Nikola, sin Šimunov (r. 1897.). ─ 3.5.1.1.1.0. Ana, žena Nikolina (r. 1906.), kći Jakova

Stapića i Kate Svaguše (vj. 1925.).

3.5.1.1.2. Ivan, sin Šimunov (r. 1907.). ►► Amerika

3.5.1.1.3. Mate, sin Šimunov (r./u. 1912.). †

- Matija-Milica, kći Šimunova (1895.-1896.), umrla djetetom. - Milica, kći Šimunova (1900.-1906.), umrla djetetom.


TOMIČIĆ

535

- Iva-Milica, kći Šimunova (r. 1901.), udana za Juru Stapića. - Matija, kći Šimunova (r. 1905.). ⧖ - Manda, kći Šimunova (r./u.1907.). †

3.5.1.2. Mijo, sin Nikolin (1869.-1915.). 3.5.1.2.0. Joza, žena Mijina (r. 1876.), kći Stipe Tomičića (vj. 1899.).

3.5.1.2.1. Andrija, sin Mijin (r. 1901.). ►► ─ 3.5.1.2.1.0. Fila, žena Andrijina (r. 1900.), kći Ivana Dundića

3.5.1.2.2. Ivan, sin Mijin (1905.-1906.). †

3.5.1.2.3. Ivan, sin Mijin (r. 1910.). ►► ─

3.5.1.2.1.0. Marija, žena Ivanova, kći Ilije Zeca

- Matija, kći Mijina (1907.-1908). † - Ana, kći Mijina.

3.5.1.3. Jozip, sin Nikolin (1871.-1918.). 3.5.1.3.0. Manda, žena Josipova (1878.-1918.), kći Ante Alagića i

Antice Stapić (vj. 1905.).

3.5.1.3.1. Mate, sin Josipov (1905.-1908.). † 3.5.1.3.2. Ante, sin Josipov (r./u. 1911.). † 3.5.1.3.3. Ante, sin Josipov (r. 1912.). ⧖

3.5.1.3.4. Mate, sin Josipov (1914.-). ─ 3.5.1.3.4.0. Mara, žena Matina, kći Josipa Tomičića.

- Kata, kći Josipova (r. 1909.), udana za Barišu Tomičića.

3.5.1.4. Stipan, sin Nikolin (1873.-1944.*). 3.5.1.4.0. Iva, žena Stipanova (r. 1883.), kći Cvitana Mlikote

(vj. 1906.).

3.5.1.4.1. Nikola, sin Stipanov (r.1914.). 3.5.-1.0. Mila, žena Nikolina, kći Pavla Mucića ► Odselio na ženinstvo u Muciće.

3.5.1.4.2. Josip (Petar) sin Stipanov. ─

3.5.1.4.3. Mate-Slavko. Kćeri Stipanove: Pila (r. 1907.), Mara (r. 1909. †), Iva (r. 1910. †)

Pera (r. 1912.), Zorka, Kata.

3.5.1.5. Mate, sin Nikolin (r. 1876.).

- Matija, kći Nikolina (r. 1864.), udana za Marijana Mušuru. - Joza, kći Nikolina (r. 1867.), udana za Petra Mušuru.. - Ana, kći Nikolina (r. 1880.), udana za Ivana Bartulovića.

3.5.2. Mate, sin Antonov i Cvitin (1839.-1888.*). 3.5.2.0. Mande, žena Matina (1846.-1918.), kći Marka Dujmovića (vj.1871). 3.5.2.1. Andrija, sin Matin (1872.-1897.).


TOMIČIĆ

536

3.5.2.2. Ivan, sin Matin (r./u. 1876.). † 3.5.2.3. Ivan, sin Matin (1877.-1946.*).

3.5.2.3.0. Matija, žena Ivanova (r. 1885.), kći Lovre Gaće (vj. 1906.)

3.5.2.3.1. Mate, sin Ivanov (r. 1915.) 3.-.1.0 Mara, žena Matina, kći Ivana Piplice.

3.5.2.3.2. Stipan, sin Ivanov, umro djetetom.

Kćeri Ivanove: Iva (r. 1907.), Manda (r. 1910.), Mara (r. 1912.), Nediljka, Stipan†, Darinka…).

3.5.2.4. Jozo, sin Matin (1884.-1961.*). ─ 3.5.2.4.0. Iva, žena Jozina (1888.-1923.*), kći Šimuna Tomičića

(vj. 1916.).

3.5.2.5. Stipan, sin Matin 1882.-1952.* ►►

- Mara, kći Matina (r.1880.).

- Mare, kći Antonova (r. 1842.), udana za Matu Varkaša.

- Šime, kći Antonova (r. 1843.), udana za Andriju Stapića.

- Kata, kći Ivanova (1793.). - Ivanica, kći Ivanova (r.1797.*), udana za Franu Peku. - Jelina, kći Ivanova (1799.). - Lucija, kći Ivanova (1790-1877.). je li udata?, umrla Tomičić!. - Jakovica, kći Ivanova (1803.*-1885.), udana za Martina Buljubašića..

4. Jakov Tomičić, sin Božin (r. 1736.), neoženjen.

- Ivanica, kći Božina *(r. 1754.*), udana za Petra Piplicu Jozipova. - Kata, kći Božina *(r. 1726.*), udana za Grgu Gaću.

OSTALI: - Dujam (r. 1859.), sin Mandin. ⧖ - Toma (r./u. 1874.), sin Matijin. ⧖


VRANJIĆ

537

36. VRANJIĆ

Staro im je prezime Čelan (Čelanović). Čelani su u Zagvozdu starosjedioci, danas prezimena Čelan u Zagvozdu više nema, promijenili su prezime pa su njihovi neposredni potomci: Alagići, Jukići, Kurtovići, Mušure, Sulići i Vranjići.

II./ 8. ČELAN

Krajem 18. stoljeća potomci Frane Čelana u Zagvozdu su prozvani Vranjići (op. Franići), ali su i dalje upisivani u zagvoškim Maticama s prezimenom Čelan. Prezime Vranić/ Vranjić prvi put je zabilježeno u Zagvozdu 1779. godine u popisu krizmanika u vizitacijskom zapisniku makarskoga biskupa za posjete župi Zagvozd.985

Kasnije, pa sve do 1829. godine nije zabilježen oblik prezimena Vranić ili Vranjić, prezime im je Čelan, i tako su upisani u svim crkvenim dokumentima, starim maticama, kao u popisima krizmanika makarske biskupije. U popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1806. godine nema prezimena Vranjić (Vranić), već su također upisani kao Čelani.986 Godine 1829. godine pojavljuje se novi oblik prezimena Čelan-Franić.987 Prvi upis prezimena u obliku Vranjić zabilježen je 1835. godine, zatim imamo upis Vranić 1839. godine, pa kasnije samo Vranjić.988 Godine 1876. Jure i Ante sinovi p. Marka u popisu posjednika upisani su Vrankić.989

Godine 1846. u Zagvozdu živi jedna obitelj Vranjića, a 1876. godine dvije obitelji, Vranjić Jure p. Marka i Vranjić Ante p. Marka.990

Vranjića u Zagvozdu više nema. Dio Vranjića je izumro, nisu imali muških potomaka, dio ih se raselio (Slavonija, Amerika). Godine 1909. Marko Vranjić sin Jurin iz Zagvozda ženi Mandu kći Jakova Puljka iz Rastovca.991 Marko nakon I. svjetskoga rata

985 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine. Na popisu je krizmanik Tadija, sin Grge i Lucije Vranić (list 113r.)


987 NAS, Matične knjige-parice. U Matici umrlih za 1829. godinu upisan je Marko Čelan Franić sin p. Šimuna.

988 NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd, DAZD-378, Matične knjige župe Zagvozd (1825.-1851.)

989 DAST-152, kutija 848.

990 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika, kutija 735 i Upisnik kuća, kutija 848.

991 Matična knjiga vjenčanih župe Zagvozd 1892.-1922. (UDU-Imotski, Matični ured Zagvozd). Usp: Jozo Maslić, Plemena Gornjeg Rastovca, Zagvozd župni list, Godina II broj 2, str. 114. (Maslić navodi godinu vjenčanja 1914.).


VRANJIĆ

538

dolazi u Puljaka (Rastovac) na ženinstvo.992 Danas Vranjići, potomci Marka Vranjića iz Zagvozda žive samo u Rastovcu u starom Puljkovu „selu“. Puljaka tamo više nema, dio ih je odselio (Dobrinče, Zagvozd, Dubrovnik, Bosna i Amerika), a ostali Puljci su izumrli, nisu imali muškoga potomstva.

III./ 6. PULJAK

Vranjići su u Zagvozdu imali kuće istočno od Mušura, pa se i danas taj lokalitet naziva „Vranjića kuće“.

Vranjići u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine Od početka 18. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o

broju obitelji Vranjića (Čelana) u Zagvozdu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.993



1726. 1 Frane Čelan (Frane Celan) ─Vranjić, Mušura 10 1733. 1 Vrane Čelanović ─ Vranjić, Mušura 11 1806. 1 Marko Čelan (Vranić) 3 1846. 1 Marko Vranić p. Marka -

1876. 2 Jure Vranjić p. Marka - Ante Vranjić p. Marka -

992 Markova žena Manda Puljak nije bila „dotarica“. Stari Jakov Puljak imao je 3 sina. Sin Stipan je poginuo/nestao u I. svj. ratu, a nevjesta Jakovljeva, Stipanova žena Ruža, vratila se na očinstvo u Kurtoviće, drugi sin je odselio u Dubrovnik, a treći je umro djetetom, tako je Manda žena Marka Vranjića ostala na očinstvu u Puljaka. Kasnije je s nevjestom (brata Stipana ženom) razmijeniti zemljišta u Vranjićima za zemljišta u Puljcima.

993 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1786. godine (DAST-152).


VRANJIĆ

539

Poimenični popis osoba iz roda Vranjić od 1726. godine do početka 20. stoljeća (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Vranjića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema

svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.994 Podatci do godine 1818. su nepotpuni. Nisu upisane sve osobe jer nema sačuvanih Matičnih knjiga iz 18. stoljeća i prva dva desetljeća 19. stoljeća. Radi se o osobama koji su umrli mladi ili djeca i nemaju potomstva, a isti nisu od utjecaja na rodoslovlje današnjih Vranjića.

I. generacija

I. Frane Čelan,995 rođ. oko 1690. I. 0. „N“ žena Franina, nepoznato.


1. Šimun Čelan, sin Franin, rođ. oko 1720. (prozvan Vranjić, po ocu Frani Čelanu). 1.0. Kata žena Šimunova, rođena Mustapić, ostalo nepoznato.

1.1. Marko Čelan-Franić,996 sin Šimunov (1754.*- 1829.).

1.1.0. Manda,997 žena Markova (1766.*/1770.*-1829.), kći Jure Puljka.

1.1.1. Marko Vranjić, 998sin Markov (1807.*-1859.). 1.1.0. Šima, žena Markova (1802.-1858.), kći Jure Piplice (vj. 1835. godine).

1.1.1. Jakov Vranić,999 sin Markov (r.1839.). ‡

1.1.2. Jure Vranić,1000 sin Markov (1843.-1883.).


995 Frane je glava jedne obitelji Čelana, po kojima su nazvani Vranjići. (DAZD-5 Mletački katastarski popis 1726. godine. NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine NAS, M-67).

996 U knjizi Stanja duša 1806. god. upisan je Marko Čelan sin p. Šimuna (NAS, M-113) . U Matici umrlih za 1829. godinu upisan je Marko Čelan Franić sin p. Šimuna (NAS, Matične knjige-parice).

997 Pokopana na groblju kod Sv. Svetih, što je bio zadnji ukop na tom groblju (NAS, parice, MKU za god.1829. 998 U starim maticama Marko je upisan Vranić.

999 U Matici rođenih za 1829. godinu upisan je Jakov sin Marka Vranića i Šime Piplica (NAS, Parice).

1000 U Matici umrlih upisan je Vranić (NAS, Parice)


VRANJIĆ

540

1.1.2.0. Ane, žena Jurina (1846.-1878.), kći Jure Babaje, vj.1873. u Grabovcu.

1.1.2.1. Marko Vranjić,1001 sin Jurin (r. 1874.-1923.). ►► Rastovac 1.1.2.1.0. Manda žena Markova (r. 1889.), kći Jakova Puljka,

vjenčani 1909. u Zagvozdu.

1.1.2.1.1. Mijo, sin Markov (r. 1910.). ─ 1.1.2.1.1.0. Mara, žena Mijina (1909), kći Nikole

Stanica.

1.1.2.1.2. Stipe, sin Markov (r. 1914.). 1.1.2.1.2. Matija, žena Stipina (r. 1916.), kći Stipana

Mucića.

1.1.2.1.3. Marko, sin Markov (r. 1923.). ─ 1.1.2.1.2.0. Ivanka, žena Markova, rođ. Arambašić.

Kćeri Markove: Ana (r. 1911.†). Iva (r. 1912.),

Ana (r. 1922.†).

- Iva, kći Jurina (r./u. 1878.). †

1.1.2.0. Luca 2. žena Jurina (r. 1853.), kći Petra Mušure, vjenčani 1878. godine.

1.1.2.2. Mijo, sin Jurin I Lucije Mušure (r. 1881.). ►► Amerika

- Ive, kći Jurina (r./u. 1878.) - Mare, kći Jurina (1879.- 1880.). umrla djetetom.

1.1.3. Anton, sin Markov (1853-1932.). 1.1.3.0. Iva, žena Antina (1858.-1936.), rođ. Lovrinčević (vj.1883.).

1.1.3.1. Marko, sin Antin i Ive Lovrinčević (1890.-1914.). 1002 1.1.3.1.0. Iva, žena Markova (r. 1890.), kći Ivana Mlikote

(vj. 1912.).

1.1.3.1.1. Ivan, sin Markov (r. 1912.). ─ ►► Slavonija 1.1.3.1.1. Iva, žena Ivanova (r. 1911.), kći Petra Lišnjića

iz Krstatica

1.1.3.2. Ante, sin Antin (r. 1901.). ╢ 1.1.3.2.0. Cvita, žena Markova (r. 1913.), kći Luke Anića iz Slivna.

- Ruža, kći Antina (r. 1883.), udana za Luku Buljubašića. - Joza, kći Antina (r./u. 1887.). † - Kate, kći Antina (1888.-1889.). † - Tomica, kći Antina (r. 1894.). - Matija, kći Antina (r./u. 1896.). †

1001 U matici rođenih upisan Vranjić (DAST-179). 1002 Poginuo u I. svj. ratu u Kutnju, Srbija.


VRANJIĆ

541

- Ana, kći Markova (r. 1836.). - Ivanica, kći Markova (r. 1848.).

- Mara, kći Markova (r. 1788.*).

- Mara, kći Šimunova (r. 1739.*), udana za Grgu Stanića. - Jela, kći Šimunova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

2. Grgur Čelan- Vranić (rođ. oko 1740.) . 2.0. Lucija, žena Grgurova, ostalo nepoznato. 2.1. Tadija,1003 sin Grgurov, kriz. 1779. god., ostalo nepoznato.

3. Jure Čelan, Vranjić (rođ. oko 1740.).

3.0. Lucija, žena Jurina, ostalo nepoznato. 3.1. Frane, sin Jurin kriz. 1779. god., ostalo nepoznato.

OSTALI:

- Jozo, sin Lucijin (r. 1890.).1004 - Joza, kći Lucijina (r. 1885.).

1003 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine.

1004 Poslan u sirotište u Splitu


542


543

III. dio

RASTOVAČKA PREZIMENA

I

POIMENIČNI PRIKAZ STANOVNIŠTVA RASTOVCA OD

SREDINE XVII. STOLJEĆA DO POČETKA I. SVJETSKOGA RATA


544

. . .


DEDIĆ

545

1. DEDIĆ

Prvi put su zabilježeni u Rastovcu 1779. godine kod vizitacije makarskoga biskupa župi Zagvozd u popisu krizmanika župe Zagvozd.1005 Povijesni izvori sve do sredine druge polovice 18. stoljeća ne spominju prezime Dedić u Rastovcu. Tako Dedića nema na ranijim popisima zagvoškoga stanovništva: u zbjegu 1686. godine i mletačkom popisnom katastru iz 1726. godine.1006 U popisu obitelji i duša župe Zagvozd iz 1733. godine nema upisanih obitelji prezimena Dedić.1007 U razdoblju od 1733. do 1770. godine malo je dostupnih i sačuvanih podataka o demografskim prilikama u Zagvozdu. Župni arhiv je većim dijelom uništen/zapaljen, a u arhivu makarske biskupije za navedeno razdoblje nema podataka o stanju duša ili popisa obitelji u Zagvozdu.

O podrijetlu Dedića do sada smo imali samo podatke iz usmene predaje, po kojoj su Dedići doselili iz Prološca s područja Kiseljače.1008 U starim Maticama župe Proložac nigdje se ne spominje prezime Dedić. Dedića nema u Prološcu 1725. godine kad je Venecija stvarala zemljišnik za Imotsku Krajinu.1009 Možda bi se moglo pretpostaviti da su Dedići prije drukčije prezivali ako se držimo predaje podrijetlu, ali u predaji se ne spominje vrijeme dolaska u Rastovac. Da su Dedići doselili u Rastovac u doba mletačke uprave, mogli su se doseliti samo na ženinstvo (u Varkaša), jer nakon podjele zemlje 1726. godine nije bilo moguće, niti je zabilježeno da nova obitelj dođe u prostor gdje je već zemlja raspoređena postojećem stanovništvu. Predaju ne možemo potpuno odbaciti iako se ne temelji na znanstvenim pokazateljima. Ako prihvatimo osnovni pokazatelj o dolasku, onda se dolazak Dedića u Rastovac dogodio sredinom 17. stoljeća, ali tada su Dedići zasigurno imali drukčije prezime.

Do sada poznati i sačuvani povijesni izvori iz 18. stoljeća u kojima je zabilježeno prezime Dedić možemo pronaći u popisima krizmanika i vizitacijama makarskih biskupa 1779., 1786., 1792. i 1798. godine.1010 Iz popisa je vidljivo da imamo dvojake upise prezimena za iste osobe, tako nalazimo upise istih roditelja jednom upisane kao Varkaš, a kasnije Dedić i obrnuto. U popisu obitelji Zagvozda 1806. godine nalazimo 4 obitelji Dedića.1011 Usporedbom ovih podataka (Stanje duša) s podatcima iz vizitacija makarskih

1005 NAS, M-105, Popis krizmanika 1779. god., list 112v. (Jela, kći Ivana i Anđe Dedić)

1006 DAZD-1, Spisi gen. providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, listovi 476r – 477r DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st. kutija 22., listovi 1-23 i kutija 39, listovi 1-126.

1007 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara 1733., listovi 313r-314r.

1008 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine II. dio, Imotski 1980., str. 113.

1009 DAZD-5, Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, listovi 1-126.

1010 NAS, M-105, Popis krizmanika 1779. god., list 112v. NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god., list 103r-107r, NAS, M-106, Vizitacije, krizmanici 1798. god., list 73v-78v, NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god., list 73v-78v.

1011 NAS, M-113,Imotski dekanat, br 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list 12r-12v.


DEDIĆ

546

biskupa s potpunom sigurnošću utvrđuje se neosporno podrijetlo Dedića od Varkaša.1012 To potvrđuju i stare matične knjige župe Zagvozd (i njihovi sačuvani dijelovi) s početka 19. stoljeća gdje nalazimo različite upise prezimena za iste osobe. Upisi osoba prezimena Varkaš s upisima imenima njihovih roditelja iz 18. stoljeća, u potpunosti odgovaraju imenima osoba i njihovih roditelja prezimena Dedić u maticama rođenih, umrlih i vjenčanih župe Zagvozd s početka 19. stoljeća.1013

Dedićima je staro prezime Varkaš, kojega su promijenili u Dedić krajem 18. stoljeća. Potomci Ivana Varkaša koji se spominje 1686. godine1014 su današnji Dedići.

III./ 10. VARKAŠ

Da su Dedići jedna grana Varkaša potvrđuju nam i mletački katastri. Stare kuće Jure Varkaša prema mletačkim katastarskim skicama i popisnom katastru nalaze se na području današnjih Dedića, dok su na području Varkaša starinom kuće Petra Varkaša.1015 Kuće i zemlje Jure Varkaša prema mletačkom katastru iz 1726. godine identične su kućama i zemljama koje posjeduju Dedići prema austrijskom katastru iz 1835. godine.1016 Tako su Dedići potomci Jure Varkaša koji se spominje 1726. godine u popisu stanovnika Zagvozda (Rastovca) kod mletačke podjele zemlje, Jure Varkaš (Giure Varcas) u obitelji sa 7 osoba1017 i u popisu stanovnika Zagvozda na 20. siječnja 1733. godine nalazimo Juru Varkaša u obitelji sa 8 osoba.1018 Kasnije se sredinom 18. stoljeća

1012 Primjeri dvojakih upisa prezimena Varkaš i Dedić za iste osobe: Godine 1779. Anton „Dedić“ je upisan kao sin Tome i Kate Varkaš (NAS, M-105, Vizitacije,

krizmanici 1779. god. list 113v), a u Stanju duša 1806. godine Anton je upisan kao sin Tome i Kate Dedić (NAS, M-113).

Godine 1779. Josip Dedić je upisan kao sin Marka i Matije Varkaš (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god. list 113v). a u Stanju duša 1806. godine Josip je upisan kao sin Marka i Matije Dedić (NAS, M-113).

Matija, kći Jozipova krizmana je kao kći Jozipa Varkaša, a u stanju duša upisana kao kći Jozipa Varkaša, u matici vjenčanih (NAS, Mkv-parice) upisana je kao kći Jozipa Dedića (NAS, M-105, NAS, M-113, list 8r).

U popisu krizmanika 1779. godine upisana je Ana kći Grge Varkaša i Jeline rođ. Serdarević, a u popisu krizmanika 1786. godine nalazimo Ceciliju kći Grge Dedića i Jeline rođ. Serdarevića (NAS, M-105, list 112v),

U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine upisan je Petar Varkaš sin p. Stipana (NAS, M-113). U Matici umrlih župe Zagvozd upisan je Petar Dedić sin p. Stipana.

1013 DAZD-378, Zbirka matičnih knjiga, Matična knjiga rođenih 1825.-1830., 1831.-1851. Matična knjiga umrlih 1831.-1842., NAS, Matične knjige župe Zagvozd-parice 1818.-1940. DAST-378, Matična knjiga umrlih župe Zagvozd 1867.-1890. 1014 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, fol. 476r. 1015 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/14. 1016 DAZD-8, DAZD-5, DAST-152. 1017 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 87r. 1018 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733. godine, list 313v.


DEDIĆ

547

pojavljuje prezime Dedić kod Jurinih potomaka, pa je prezime Dedić najvjerojatnije nastalo prema nadimku starog Jure Varkaša.

Sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Rastovcu živi 9 obitelji Dedića, a 1876. godine 14 obitelji.1019 Početkom 20. stoljeća, neposredno pred I. Svjetski rat u Rastovcu živi 20 obitelji Dedića.1020

Dedići u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

Godina Broj


Broj osoba

1686. 1 Ivan Varkaš (Zuane Barcas) 6 1726. 1 Jure Varkaš (Giure Varcas) 7 1733. 1 Jure Vark/a/š 8

1806.

4

Jakov Dedić 11 Marko Dedić 13 Andrija Dedić 9 Jakov Dedić 6

1846.

9

Jozip Dedić (p. Marka) - Mijo Dedić p. Ante - Stipan Dedić p. Grge - Mate Dedić p. Marka - Šimun Dedić p. Marka - Martin Dedić p. Marka - Toma Dedić p. Jakova - Stipan Dedić p. Jozipa - Marko Dedić p. Petra -

1876.

14

Šimun Dedić p. Tome - Stipan Dedić p. Joze - Grgo Dedić p. Martina - Mijo Dedić p. Martina - Mate Dedić p. Marka - Bariša Dedić p. Šimuna - Marijan Dedić p. Stipe - Ivan Dedić p. Stipe - Marko Dedić p. Stipana - Mate Dedić p. Stipana - Ilija Dedić p. Stipana - Ivan Dedić p. Josipa - Marijan Dedić p. Tome - Ivan Dedić p. Mije -

1019 DAST-152, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848. 1020 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 st., listovi 80-99.


DEDIĆ

548

Poimenični popis osoba iz roda Dedić u Rastovcu do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)



Prvi Dedići u Rastovcu (kao što je već navedeno) imali su prezime Varkaš. Podatci o stanovništvu Dedića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni. Korištenjem svih dostupnih arhivskih podataka stvoren je ovaj popis iz kojeg se može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo od njegovih pisanih početaka do danas. Postojalo je sigurno u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Dedića jer nisu imali potomstva.

I. generacija (Varkaši i Dedići)

I. 1. Mate Varkaš (Mattio Barcas),1022 rođen oko 1660. godine. ─ VARKAŠI

I. 2. Ivan Varkaš (Zuane Barcas),1023 rođen oko 1660. godine. ─ DEDIĆI

- Iz Ivanove obitelji koja se spominje 1686. godine potječu Dedići, što uzimamo kao pretpostavku s visokom sigurnošću, na što upućuju povijesni dokumenti s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Iz Matine obitelji su Varkaši.

II. generacija

II.1. Jure Varkaš-Dedić, sin Ivanov, rođ. oko 1690./1700. god. II.1.0. „N“, žena Jurina, nepoznato.

─ 1. grana Markova

─ 2. grana Tomina

─ 3. grana Mijina

─ 4. grana Petrova

─ 5. grana Andrijina


1022 Ne treba zbunjivati činjenica da je upisano prezime Barkaš. Mletački činovnik (Giorgio Calergi) zapisivao je prezimena 1686. godine na način kako ih je on razumio. Tako da ima više pogrešno upisanih prezimena. No nema dvojbe, radi se o prezimenu Varkaš.

1023 Isto


DEDIĆ

549

II.2. Stipan Varkaš-Dedić, sin Ivanov, rođ. oko 1690./1700. god. II.2.0. Vida, 1024 žena Stipanova, rođena Šušić.

─ 6. grana Ivanova ─ 7. grana Petrova ─ 8. grana Jakovljeva ─ 9. grana Jozipova


1. GRANA MARKOVA

1. Marko Dedić, sin Jurin (r. 1731.*). 1.0. Matija, 1. žena Markova (r. oko 1740.), ostalo nepoznato

1.1. Jozip,1025 sin Markov i Matijin (1770.*-1847.). 1.1.0. Lucija, žena Jozipova (r. 1778.*/1872.*-1854.), kći Ivana Kristića.

1.1.1. Ivan, sin Jozipov (r. 1815.). 1.1.1.0. Matija, žena Ivanova (1819.-1896.), kći Jerka Stanića (vj. 1855. ).

1.1.1.1. Filip, sin Ivanov (1858.- 1918.), neoženjen.

1.1.1.2. Dujam, sin Ivanov (r. 1861.). 1.1.1.2.0. Matija, žena Dujmova (r. 1858.), kći Ivana Dedića

(vj. 1891.).

1.1.1.2.1. Ivan,1026 sin Dujmov (1892.-1917.).

1.1.1.2.2. Stipe, sin Dujmov (r. 1897.). ╢ 1.1.1.2.2.0. Matija, žena Stipanova (r. 1891.), kći Martina

Dedića (vj. 1921.)

1.1.1.2.3. Mate, sin Dujmov (r. 1899.). ─ 1.1.1.2.3.0. Iva, žena Matina (r. 1902.), kći Mate Dedića

i Ive Varkaš (vj.1928.).

1.1.1.2.4. Petar, sin Dujmov (r. 1902.). ─ 1.1.1.2.4.0. Fila, žena Petrova (r. 1907.), kći Mate


- Ivka, kći Dujmova (r. 1894.), udana za Stipana Dedića. - Mara, kći Dujmova (r. 1895.), udana za Juru Gavrana. - Kata, kći Dujmova (r. 1905.), udana za Josipa Dedića.

1024 Ime Stipanove žene upisano je različito, jednom Vida, a jednom Ana (NAS, Parice), a jednom Cvita (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine). Je li Stipan bio udovac i imao više žena ili su upisu u prijepisu pogrešni.

1025 Godine 1779. Josip je upisan kao sin Marka i Matije Varkaš (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god. list 113v).

1026 Poginuo u I. svj. ratu, na talijanskoj bojišnici (Soči).


DEDIĆ

550

- Šima, kći Jozipova (1802.*-1888.), udana za Antu Varkaša Grgina. - Ivanica, kći Jozipova (1805.*-1885.), udana za Luku Mušuru. - Jakovica, kći Jozipova (1812.*-1890.), udana za Juru Stapića. - Jela, kći Jozipova (r. 1815.*), udana za Tomu Stanića.

1.2. Ivan, sin Markov (r. 1779.*). ‡

- Mara,1027 kći Markova i Matijina (r. 1764.*), udana za Marka Serdarevića.

1.0. Vida,1028 2. žena Markova (1756.*-1832.), kći Šimuna Gavrana.

1.3. Martin, sin Markov i Vidin (1786.*-1856.). 1.3.0. Ivanica, žena Martinova (1790.*-1880.), kći Mate Čikeša.

1.3.1. Grgo, sin Martinov (1822.*-1896.). 1.3.1.0. Matija, žena Grgina (1828.*-1910.) , kći Andrije Maslića

(vj. 1850.).

1.3.1.1. Mate, sin Grgin i Matijin (r. 1852.). ‡

1.3.1.2. Jozip, sin Grgin i Matijin (r./u.1856.). †

1.3.1.3. Marko, sin Grgin i Matijin (r. 1857.). 1.3.1.3.0. Antica, žena Markova (1856.-1920.), kći Marka Dedića

(vj. 1884.).

1.3.1.3.1. Ante, sin Markov (1888.-1915.), poginuo u I. svj. ratu.

1.3.1.3.2. Stipan, sin Markov (r. 1893.). ►► Amerika

1.3.1.3.3. Mate, sin Markov (r. 1886.). ►► Amerika

1.3.1.3.4. Luka, sin Markov (1890.-1916.), poginuo u I. svj. ratu.

- Ana, kći Markova (r. 1884.), udana za Ivana Dedića. - Matija, kći Markova (r. 1895.), udana za Josipa Maslića. - Mara, kći Markova (r. 1898.), udana za Matu Varkaša. - Iva, kći Markova (r. 1901.), udana za Josipa Dedića.

1.3.1.4. Jozip, sin Grgin i Matijin (1859.-1930.). 1.3.1.4.0. Manda, žena Jozipova (r. 1868.), kći Mate Bartulovića

(vj. 1890.). 1.3.1.4.1. Grgo, sin Josipov (r. 1893.). ►► Amerika 1.3.1.4.2. Jure, sin Josipov (r. 1903.). ►► Amerika

1.3.1.4.3. Luka, sin Josipov (1906.). ─ 1.3.1.4.3.0. Ana, žena Lukina (r. 1914.), kći Mate Stanića.

1.3.1.4.4. Josip, sin Josipov (r./u. 1910.). † 1.3.1.4.5. Marko, sin Josipov (r./u. 1912.). †

- Kata, kći Josipova (r. 1895.). ⧖

1027 Godine 1779. god u popisu krizmanika upisana je kao Mara Varkaš (NAS, M-105, list 112v).

1028 Vida 2. žena Markova, upisana je 1779. godine kao Vida Varkaš (NAS, M-105. list 111v), a u stanju duša Vida žena Marka Dedića.


DEDIĆ

551

- Ivka, kći Josipova (1898.-1899.). † - Ivka, kći Josipova (r. 1900.). ⧖

1.3.1.5. Stipan, sin Grgin i Matijin (r. 1875.). ►► Amerika 1.3.1.5.0. Manda, žena Stipanova (r. 1883.), kći Mije Stanića

(vj. 1905.).

1.3.1.6. Ivan, sin Grgin i Matijin (r.1870.). ►► Amerika 1.3.1.6.0. Mara, žena Ivanova (r. 1876.), kći Marijana Dedića

(vj. 1902.). - Matija, kći Ivanova (1902.).

1.3.1.7. Stipan, sin Grgin i Matijin (r.1875.). ‡

- Joza, kći Grgina (1845.*-1855.). - Joza, kći Grgina (r. 1855.). - Ana, kći Grgina (r. 1862.), udana za Petra Dedića. - Augustina, kći Grgina (r. 1865.), udana za Ivana Gavrana.

1.3.2. Mijo, sin Martinov (1826.-1913.). 1.3.2.0. Marta, žena Mijina (1831.*-1906.), kći Antona Žuge (vj. 1856.).

1.3.2.1. Martin, sin Mijin (r. 1857.). 1.3.2.1.0. Antica, žena Martinova (r.1865.), kći Joze Stapića

(vj. 1888).

1.3.2.1.1. Ivan, sin Martinov (r. 1894.). ⧖

1.3.2.1.2. Ante, sin Martinov (r. 1896.). 1.3.2.1.2.0. Iva, žena Antina (r. 1904.), kći Mate Stanića

(vj. 1926.)

1.3.2.1.3. Mijo, sin Martinov (r. 1897.). ─ 1.3.2.1.3.0. Manda, žena Mijina (r. 1909.), kći Mate Stanića.

1.3.2.1.4. Šimun-Bogoslav, sin Martinov (1901.-1918.). 1029

1.3.2.1.5. Josip, sin Martinov (r. 1905.). ─ 1.3.2.1.5.0. Kata, žena Jozipova (r. 1905.), kći Dujma

Dedića. 1.3.2.1.6. Mate, sin Martinov (r. 1908). ─

1.3.2.1.6.0. Fila, žena Matina, kći Ivana Gaće.

- Matija, kći Martinova (r. 1891.), udana za Stipu Dedića - Ana, kći Martinova (1900.-1901.), umrla djetetom - Anka, kći Martinova (r. 1903.), udana za Matu Dedića.

1.3.2.2. Luka, sin Mijin (r. 1864.). 1.3.2.2.0. Matija, žena Lukina (r. 1872.), kći Joze Maslića.

(vj. 1895.).

1029 Umro od „Španjolice, kao i svi ostali Dedići umrli kroz 1918. godinu.


DEDIĆ

552

1.3.2.2.1. Jozo, sin Lukin (1899.-1945.*). ╡ 1.3.2.2.1.0. Janja, žena Jozina (r. 1909.), kći Pavla Lončara.

1.3.2.2.2. Klement, sin bl. Lukin (1902.-1929.), poginuo u Belgiji.

1.3.2.2.3. Jure, sin Lukin (r. 1913.). ─ 1.3.2.2.3.0. Milica, žena Jurina, kći Tome Stanića.

- Mara, kći Lukina (r. 1896.), udana za Antu Lončara. - Jurka, kći Lukina (1898.-1899.). †. - Kata, kći bl. Lukina (r. 1902.), udana za Marijana Varkaša. - Ana, kći Lukina (r. 1905.), udana za Ivana Čaglja. - Jurka, kći Lukina (1908.-1909.). † - Fila, kći Lukina (r. 1910.), udana za Franu Stanića. - Matija, kći Lukina. †

1.3.2.3. Toma, sin Mijin (1867.-1931.*). 1.3.2.2.0. Iva, žena Tomina/ (r. 1874.), kći Mate Dedića

(vj. 1899.).

1.3.2.2.1. Bože, sin Tomin (r. 1907.). ─ 1.3.2.2.1.0. Kata, žena Božina, kći Marijana Varkaša.

1.3.2.4. Bože, sin Mijin (r. 1871.). ►► Amerika

1.3.2.5. Šimun, sin Mijin (1874.-1900.), umro momkom.

- Iva, kći Mijina (r. 1859.). - Mara, kći Mijina (r. 1862.), udana za Jozu Bartulovića.

1.4. Šimun, sin Markov (1790.*-1871.). 1.4.0. Mande, žena Šimunova, (1804.*-1885.), kći Bože Stanića (vj. 1835.).

1.4.1. (Bartul) Bariša, sin Šimunov (1836.1909.). ╡ 1.4.1.0. Lucija, žena Barišina (1833.-1876.), kći Mate Stanića (vj.1862.).

1.4.1.1. Mate, sin Barišin (r. 1871.). ►► Amerika 1.4.1.1.0. Tomica, žena Matina (r. 1874.), kći Šimuna Gaće

(vj. 1896.). 1.4.1.1.1. Ivan, sin Matin (r. 1905.). ⧖ 1.4.1.1.2. Stipan, sin Matin (r. 1910.). ⧖ 1.4.1.1.3. Ante, sin Matin (r. 1913.). ⧖ - Lucija, kći Matina (r. 1897.), udana za Nikolu Buljubašića. - Iva, kći Matina (r. 1899.). ⧖ - Milica, kći Matina (r. 1902.). ⧖ - Matija, kći Matina (r. 1907.). ⧖ - Ruža, kći Matina (1908.-1909.). †

1.4.1.2. Ivan, sin Barišin (1874.-1875.), umro djetetom.

- Iva. kći Barišina (r. 1863.), udana za Petra Lončara.. - Matija, kći Barišina (r./u. 1876.). †


DEDIĆ

553

1.4.1.0. Ivanica, 2. žena Barišina (1838.-1917.), kći Ante Varkaša

1.4.1.3. Stipan, sin Barišin (r. 1880.). ►► Amerika 1.4.1.4. Nikola, sin Barišin (1884.-1886.), umro djetetom.

1.4.2. Jure, sin Šimunov (1845.-1869.), umro momkom. - Jakovica, kći Šimunova (1840.-1882.), udana za Jakova Stanića.

1.5. Mate, sin Markov (r. 1795.*/1796.*- 1880.). 1.5.0. Jela, žena Matina (r. 1797.*-1869.), kći Petra Varkaša (vj. 1825.).

1.5.1. Jozip, sin Matin (1827.-1859.). 1.5.1.0. Ruža, žena Jozipova (1826.-1904.), kći Lovre Roščića

iz Grabovca (vj. 1854. godine).

1.5.1.1. Stipan, sin Jozipov (1859.-1946.*). 1.5.1.1.0. Jurka, žena Stipanova (r. 1861.), kći Jakova Žuge

(vj.1883.). 1.5.1.1.1. Jozip, sin Stipanov (1888.-1893.), umro djetetom. 1.5.1.1.2. Mate, sin Stipanov (1894.-1895.), umro djetetom.

1.5.1.1.3. Frane, sin Stipanov (1901.). ─ 1.-.2.0. Mara, žena Franina (r.1904.), kći Stipe Svaguše.

1.5.1.1.4. Ante, sin Stipanov (1903.). ─ 1.-.4.0. Iva, žena Antina (r. 1899.), kći Marka Dedića.

- Marija, kći Stipanova (r. 1885.), udana za Juru Dedića. - Iva, kći Stipanova (r. 1892.), udana za Matu Stanića. - Matija, kći Stipanova (r. 1896.), udana za Petra Dedića. - Ana, kći Stipanova (r. 1898.), udana za Juru Dedića. - Iva, kći Stipanova (r. 1902.), udana za Matu Stanića.

1.5.1.2. Ante, sin Jozipov (1856.-1918.),

- Matija, kći Matina (r. 1829.), udana za Grgu Puljka.

- Jelina, kći Markova (1789.*-1867.), udana za Pavla Kristića. - Lucija, kći Markova (r. 1791.*),udana za Jozipa Kristića Grgina. - Petruša, kći Markova (r. 1792.*), udana za Matu Buljubašića.


DEDIĆ

554

2. GRANA TOMINA

2. Toma Dedić, sin (?) Jurin /r. oko 1740./. 2.0. Kata, žena Tomina (1747.*-1837.), kći Jure Bartulovića.

2.1. Andrija Dedić, sin Tomin (r. 1772.*). 2.1.0. Ivanica, žena Andrijina, rođena Buljubašić 2.1.0. Kata, 2. žena Andrijina (r. 1780.*), kći Antona Lončara.

2.1.1. Toma, sin Andrijin i Ivaničin (1799.*-1851.), neoženjen.

- Ana, kći Andrijina i Katina (r. 1804.*). - Mande, kći Andrijina i Katina (rođ.1820).

Andrijina grana se gasi. 2.2. Anton Dedić,1030 sin Tomin (r. 1778.*).

2.2.0. Dorotija, žena Antina (r. 1781.*), kći p. Grge Stanića.

2.2.1. Mijo, sin Antonov (r. 1801.*). 2.2.1.0. Jurka (Joza), žena Mijina (1803.-1843.), kći Jakova Tomičića

(vj. 1823.). 2.2.1.1. Anton, sin Mijin (r. 1833.). ‡

2.2.1.2. Ivan, sin Mijin (r. 1841.). 2.2.1.2.0. Kata, žena Ivanova (1837.-1908.), kći Bariše Stanića

(vj. 1864.). 2.2.1.2.1. Mijo, sin Ivanov (r. 1866.).

2.2.1.2.1.0. Ana, žena Mijina (1883.-1937.*), kći Ante Lončara (vj. 1903.).

2.2.1.2.1.1. Ante, sin Mijin (r. 1905.). ►► Amerika 2.2.1.2.1.2. Ivan, sin Mijin (r./u. 1909.). † 2.2.1.2.1.3. Ivan, sin Mijin (r. 1910.). ►► Amerika 2.2.1.2.1.4. Stipe, sin Mijin (r. 1913.). ►► Amerika 2.2.1.2.1.5. Marko, sin Mijin (r. 1916.). ╢ 2.2.1.2.1.6. Mate, sin Mijin ►► Amerika 2.2.1.2.1.7. Jozo, sin Mijin (1924.-1945.).

Kćeri Mijine: Iva (r./u. 1904.), Kata (r. 1907.) i Mara-Nediljka.

2.2.1.2.2. Stipan, sin Ivanov (r. 1874.). 2.2.1.2.2.0. Jurka, žena Stipanova (r. 1884.), kći Petra Šute

(vj. 1900.).

2.2.1.2.2.1. Jozo, sin Stipanov (r. 1906.). ►► Dubrovnik 2.2.1.2.2.2. Ivan-Tišimir, sin Stipanov (r. 1901.). ►►Am.

1030 Godine 1779. Anton Dedić je upisan kao sin Tome i Kate Varkaš (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god. list 113v).


DEDIĆ

555

2.2.1.2.2.3. Ante, sin Stipanov (r. 1912.). ─ ╢

2.-.3.0. Mara, žena Matina, kći Marka Maslića.

2.2.1.2.2.4. Mate, sin Stipanov (r. 1914.). ►► Dubrovnik

Kćeri Stipanove: Mara (r. 1903.), Iva (r. 1909. †), i Kata.

2.2.1.2.3. Jakov, sin Ivanov (r. 1876.). ‡

- Pavica, kći Ivanova (r. 1864.). - Mara, kći Ivanova (r. 1870.), udana za Pašku Mušuru.

- Ivanica, kći Mijina (r. 1837.), udana za Marka Šutu. - Matija, kći Mijina (r. 1839.), udana za Matu Dedića.

2.2.2. Ivan, sin Antin (1804.*-1840.), neoženjen.

2.2.3. Toma, sin Antin (1812.*/1806.*-1869.). 2.2.3.0. Manda, žena Tomina (r. 1815.), kći Ante Tomičića (vj.1841.).

2.2.3.1. Marijan, sin Tomin (1843.-1927.*). 2.2.3.1.0. Mande, žena Marijanova (1843.-1897.), kći Lovre

Varkaša, (vj. 1870. godine). 2.2.3.1.1. Jure, sin Marijanov (1881.-1938.*).

2.2.3.1.1.0. Marija, žena Jurina (1885.-1918.), kći Stipana Dedića (vj. 1908.)

2.2.3.1.1.1. Josip, sin Jurin (1908.-1969.*), neoženjen.

2.2.3.1.1.2. Marijan, sin Jurin (1913.-1914.). †

- Manda, kći Jurina (r. 1910.), udana za Nikolu Varkaša.

2.2.3.1.1.0. Ana, 2. žena Jurina (1898.-1921.*), kći Stipana Dedića (vj. 1919.). ╢

2.2.3.1.1.0. Manda, 3. žena Jurina (1886.-1963.*), kći Mate Varkaša (vj. 1926.). ─

- Matija, kći Marijanova (r. 1872.), umrla djetetom - Iva, kći Marijanova (r. 1873.), udana za Miju Bartulovića. - Jurka, kći Marijanova (r. 1875.), udana za Miju Dedića. - Mare, kći Marijanova (r. 1876.), udana za Ivana Dedića. - Matija, kći Marijanova (r. 1878.), udana za Stipana Dedića. - Kata, kći Marijanova (r. 1884.), udana za Jozu Prodana. - Tomica, kći Marijanova (r./u. 1885.). †

2.2.3.2. Mate, sin Tomin (1846.-1880.). ┤

2.2.3.3. Marko, sin Tomin (1850. 1910.). 2.2.3.2.0. Iva, žena Markova (r. 1858..), kći Jozipa Stanića (vj.1880.).

2.2.3.2.1. Ivan, sin Markov (1885.-1918.). ╢ 2.2.3.2.1.0. Ana, žena Ivanova (r. 1884.), kći Marka



DEDIĆ

556

Kćeri Ivanove: Iva (r. 1911.), Tomica (r.1912.), Antica (r. 1915.) i Kata.

2.2.3.2.2. Petar, sin Markov i Ivin (1887.-1948.*). ─ 2.2.3.2.2.0. Matija, žena Petrova (r.1896), kći Stipana

Dedića (vj. 1915.)

2.2.3.2.3. Stipan, sin Markov (r. 1893.). ─ 2.2.3.2.3.0. Ivka, žena Stipanova (r. 1898.), kći Ante

Maslića (vj. 1919.).

2.2.3.2.4. Mate, sin Markov i Ivin (r. 1897.). ►► Amerika

2.2.3.2.5. Jakov, sin Markov i Ivin (r. 1904.). ►► Amerika

- Ana, kći Markova (r. 1882.). ⧖ - Manda, kći Markova (r. 1889.). udana za Ivana Sulića. - Matija, kći Markova (r. 1891.). ⧖ - Marija, kći Markova (r. 1895.). ⧖ - Iva, kći Markova (r. 1899.), udana za Antu Dedića.

- Matija, kći Tomina (r. 1846.). - Ana, kći Tomina (r. 1854.), udana za Miju Stanića.

- Jurka, kći Antonova (1806.*-1830.), umrla djevojkom.

2.3. Petar, sin Tomin (1781.*-1837.). 2.3.0. Mara, žena Petrova, rođ. Čagalj (vj. 1819.).

2.3.1. Križan, sin Petrov i Mare Čagalj (1822.-1883.). 2.3.1.0. Matija, žena Križanova (1826.-1881.), rođ. Džaja, vjenčani 1857.

godine u M. Docu.

2.3.1.1. Petar, sin Križanov (1857.- 1931.*). 2.3.1.1.0. Ana, žena Petrova (1862.-1920.), kći Grge Dedića

(vj. 1883.). 2.3.1.1.1. Ante, sin Petrov (1884.-1957.*). ─

2.3.1.1.1.0. Kata, žena Antina (1879.-1916.), kći Mate Dedića (vj. 1913.).

2.3.1.1.1.0. Matija, 2. žena Antina (r. 1887.), kći Josipa Varkaša (vj. 1917.).

2.3.1.1.2. Josip, sin Petrov (1890.-1915.). 2.3.1.1.3. Ivan, sin Petrov (1893.). ►► Amerika 2.3.1.1.4. Mate, sin Petrov (1900.). ►► Amerika

- Matija, kći Petrova (r. 1887.), udana za Ivana Dedića. - Tomica, kći Petrova (r. 1894.), udana za Barišu Stanića. - Mara, kći Petrova (r. 1897.), udana za Matu Varkaša. - Kata, kći Petrova (r. 1903.), udana za Petra Kurtovića. - Iva, kći Petrova (r. 1906.). ⧖


DEDIĆ

557

2.3.1.2. Mate, sin Križanov (r./u. 1860.). †

2.3.1.3. Mate, sin Križanov (1867.-1896.), umro momkom.

- Lucija, kći Križanova (r.1852.), udana za Marka Stanića. - Kata, kći Križanova (r.1852.), udana za Šimuna Tomičića.

- Matija, kći Petrova i Mare Čagalj (1826.-1827.) .

2.3.0. Mara, 2.žena Petrova, (1780.*-1828.), rođena Šušković iz Podgore.

3. GRANA MIJINA

3. Mijo Dedić,1031 sin Jurin (rođ. oko 1720./30.). 3.0. Manda, žena Mijina, rođena Bakota, ostalo nepoznato.

- Matija, kći Mijina (1756.*-1829.), udana za Barišu Bartulovića.

Mijina grana se gasi. Mije Dedića nema u popisu obitelji i duša Zagvozda 1806. godine. Možda je odselio(što bi bilo manje vjerojatno)?

4. GRANA PETROVA

4. Petar Varkaš – Dedić, sin (?) Jurin, r. oko 1740. god. 4.0. Kata, žena Petrova, ostalo nepoznato. - Jela, kći Petrova, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Petar umire prije 1779. god. Nema muških nasljednika. Grana se gasi.

5. GRANA ANDRIJINA

5. Andrija Dedić – Dedić sin (?) Jurin, r. oko 1740. god. 5.0. Marta, žena Andrijina 5.1. Jozip, sin Andrijin, krizman 1779. god., umro mlad.

Andrijina grana se gasi, sin Jozip umire prije 1806. godine i nema nasljednika.

1031 Nalazimo ga u mletačkom popisu dužnika travarine 1783. god. (DAZD-4, Spisi mletačkoga fiskalnog savjetnika list 59v).


DEDIĆ

558

6. GRANA IVANOVA

6. Ivan Varkaš (Dedić),1032 sin (?) Stipanov (rođ. oko 1720. godine). 1.0. Anđa, žena Ivanova, rođena Stanić, ostalo nepoznato.

6.1. Grgo,1033 sin Ivanov (rođ. oko 1750. god). 6.1.0. Jelina, žena Grgina (1748.*-1842.), kći Mije Serdarevića.

6.1.1. Stipan, sin Grgin (1780.*-1859). 6.1.1.0. Petruša, žena Stipanova (1781.*-1876.), kći Martina Dundića


6.1.1.1. Marijan, sin Stipanov (1815.-1900.). 6.1.1.1.0. Matija, žena Marijanova (1814.-1897.*), kći Lovre

Varkaša, (vj. 1848.).

6.1.1.1.1. Anton, sin Marijanov (r./u.1856.). †

6.1.1.1.2. Jakov, sin Marijanov (1853.-1918.). 6.1.1.1.2.0. Tomica. žena Jakovljeva (1864.-1930.), kći Joze


6.1.1.1.2.1. Ante, sin Jakovljev (1877.*- 1891.). †

6.1.1.1.2.1. Stipan, sin Jakovljev (r. 1891.-1921.*). ─ 6.-.1.0. Manda, žena Stipanova (1886.), kći Mate


6.-.1.1. Mate, sin Stipanov (r. 1914.). ─

6.1.1.1.2.2. Mijo, sin Jakovljev (r. 1896.). ─ 6.-.2.0. Zorka, žena Mijina (1895.), kći Jakova

Puljka (vj. 1925.).

6.1.1.1.2.3. Ivan, sin Jakovljev (r. 1905.). ─ u Stanićima.

6.-.3.0. Iva,1034 žena Ivanova (r. 1893.), kći Ivana Dujmovića. iz Grab. (vj. 1934.).

6.1.1.1.2.4. Petar, sin Jakovljev (r. 1907.). ─ 6.-.4.0. Mara, žena Petrova (r1908.), kći Nikole

Gaće. - Manda, kći Jakovljeva (1899.-1902.). †

1032 Ivan Varkaš (Dedić) je svjedok kod posjete makarskoga biskupa Rastovcu 1770. god. kojem podnosi izvješće o stanju u župi. Upisan je kao Ivan Varkaš (NAS, M-82, Vizitacije makarskih biskupa 1770. god. , fol. 428r). Godine 1779, u popisu krizmanika upisana je Jela, kći Ivana i Anđe Dedić, što je prvi put da se prezime Dedić spominje u Rastovcu (NAS, M-105, list 112v). U stanju duša Zagvozda upisan kao Ivan Dedić, a njegova kći Ivanica udana Bartulović upisana je kao kći Ivana Varkaša (NAS, M-113,Stanje duša župe Zagvozd 1806.).

1033 Godine 1779. Grgo je upisan kao Grgo Varkaš (NAS, M-105, Vizitacije…1779. god. list 112r). Godine 1786. Grgo je upisan kao Grgo Dedić (NAS, M-110, Vizitacije…1786. god. list 106r).

1034 Iva Dujmović je udovica p. Josipa Stanića.


DEDIĆ

559

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1902.). ⧖

- Kata, kći Marijanova (1848.-1852.). - Ivanica, kći Marijanova (r.1851.), udana za Ivana Serdarevića. - Kata, kći Marijanova (1857.-1859.). - Ana, kći Marijanova (r. 1860.).

6.1.1.2. Ivan, sin Stipanov (1820.*-1910.). ╢ 1.1.1.2.0. Tomica, žena Ivanova (1826.-1882.), kći Tome Dedića

(vj. 1856. godine). - Jurka, kći Ivanova (1856.-1942.*). - Matija, kći Ivanova (r. 1858.), udana za Dujma Dedića. - Mara, kći Ivanova (r. 1860.). - Joza, kći Ivanova (r. 1863.). - Ivanica, kći Ivanova (r. 1866.).

6.1.1.3. Marko, sin Stipanov (1824.*-1905.). 6.1.1.3.0. Jela, žena Markova (1825.*-1896.), kći Mate Stanića

(vj. 1856. god.).

6.1.1.3.1. Ante, sin Markov (r. 1861.). 6.1.1.3.1.0. Ana, žena Antina (r. 1872.), kći Mate Varkaša

(vj. 1894.).

6.1.1.3.1.1. Ivan, sin Antin (1895.-1896.), umro djetetom.

6.1.1.3.1.2. Mate, sin Antin (1901.). ─ 1.-.2.0. Ana, žena Matina (1903.), kći Martina


6.1.1.3.1.3. Ivan, sin Antin (1903.). ►► 1.-.3.0. Iva, žena Ivanov (1912.), kći Nikole


6.1.1.3.1.4. Marko, sin Antin (1906.-1945.*). ┤

6.1.1.3.1.5. Jure, sin Antin (r. 1914.).

- Matija, kći Antina (r. 1897.). - Iva, kći Antina (1899.-1901.), umrla djetetom. - Iva, kći Antina (r./u. 1910.). † - Manda, kći Antina (r. 1911.).

6.1.1.3.2. Mijo, sin Markov (r. 1865.). ► U Puljcima na ženinstvu 6.1.1.3.2.0. Jurka, žena Mijina (1875.-1904.), kći Marijana

Dedića. 6.1.1.3.2.0. Manda, žena Mijina (1887.-1954.*), kći Andrije

Puljka (vj. 1918.). ─

- Antica, kći Markova (r. 1856.), udana za Marka Dedića. - Manda, kći Markova (r. 1858.).


DEDIĆ

560

6.1.1.4. Mate, sin Stipanov (1827.-1911.). 6.1.1.4.0. Matija, žena Matina (r. 1839.), kći Mije Dedića (vj.1860.).

6.1.1.4.1. Stipan, sin Matin (r. 1860.). 6.1.1.4.1.0. Kata, žena Stipanova (r. 1873.), kći Šimuna


6.1.1.4.1.1. Jozo, sin bl. Stipanov (r. 1897.). † 6.1.1.4.1.2. Mate, sin bl. Stipanov (r. 1897.). † 6.1.1.4.1.3. Mate, sin Stipanov (r./u. 1905.). † 6.1.1.4.1.4. Mate, sin Stipanov (1906.). ►► Belgija 6.1.1.4.1.5. Ivan, sin Stipanov (1908.-1931.*). 6.1.1.4.1.6. Vladimir, sin Stipanov (1913.-1917.). † 6.1.1.4.1.7. Vicko, sin Stipanov (r. 1914.). 6.1.1.4.1.8. Frane, sin Stipanov (1916.-1917.). † 6.1.1.4.1.9. Ilija, sin Stipanov. (1918.). ►► Dubrovnik

- Matija, kći Stipanova (r.1900.). ⧖ - Iva, kći Stipanova (r./u. 1901.) †. - Iva, kći Stipanova (1902.-1905.) †. - Ana, kći Stipanova (r.1910.). ⧖

6.1.1.4.2. Jozip, sin Matin (1871.-1896.), umro momkom.

- Antica, kći Matina (1865.-1883.), umrla djevojkom. - Ana, kći Matina (r. 1868.), udana za Jozu Stapića. - Ivka, kći Matina (r. 1874.), udana za Tomu Dedića. - Kata, kći Matina (r. 1879.), udana za Antu Dedića. - Mara, kći Matina (r. 1882.), udana za Matu Stanića.

6.1.1.5. Ilija, sin Stipanov (1830.-1917.). 6.1.1.5.0. Mare, žena Ilijina (1845.-1871.), kći Stipana Dedića

(vj. 1868. godine).

- Matija, kći Ilijina (r. 1869.). - Jurka, kći Ilijina i Marina (r. 1871.).

6.1.1.5.0. Matija, 2. žena Ilijina (1839.-1903.), kći Šimuna Varkaša (vj. 1871. god.).

6.1.1.5.1. Mijo, sin Ilijin (1885.). (►Amerika◄) 6.1.1.5.1.0. Iva, žena Mijina (r. 1886.), kći Josipa Mušure

(vj. 1908.).

6.1.1.5.1.1. Mate, sin Mijin (r. 1914.).

Kćeri Mijine: Marija (r. 1912.), Matija i Slavka.

- Ivanica, kći Ilijina i Matijina (r. 1872.), udana za Grgu Stanića. - Antica, kći Ilijina i Matijina (r. 1877.). - Matija, kći Ilijina i Matijina (r./u. 1883.). †


DEDIĆ

561

- Matija, kći Stipanova (r. 1818.*), udana za Matu Stapića.

- Ana, Kći Grgina (1770.*), udana za Miju Bartulovića Jurina.1035 - Cecilija,1036 kći Grgina (r.1776.*), udana za Matu Piplicu-Mucića. - Jakovica, kći Grgina (1786.-1870.), krizmana 1792. god. - Ivanica, kći Grgina (1790.*-1845.), udana za Luku Bartulovića. - Anđelija, kći Grgina (r. 1795.*), udana za Miju Bašića iz Žeževice.

6.2. Jakov Dedić, sin Ivanov (1760.*/1752.*-1850.). 1.1.2.0. Manda, žena Jakovljeva (1762.*-1839.), kći Mije Serdarevića.

- Matija, kći Jakovljeva (r.1789.*). - Vida, kći Jakovljeva, krizmana 1798. god., ostalo nepoznato. - Andrijana, kći Jakovljeva (r. 1797.*). - Kata, kći Jakovljeva (1798.*-1871.), udana za Luku Lončara Antina. - Tadijana, kći Jakovljeva (1803.*-1886.), udana za Jakova Stapića Antina.

- Ivanica,1037 kći Ivanova (1754.*), udata za Ivana Bartulovića Jurina. - Birgita, kći Ivanova (1758.*/1745.*-1829.), udana za Marka Bartulovića - Jela, kći Ivanova i Anđina (r. 1764.*), udana za Matu Serdarevića.

Ogranak Jakovljev se gasi.

7. GRANA PETROVA

7. Petar Varkaš -Dedić,1038 sin Stipanov (1738.*-1829.). 7.0. Anđa (Ana) žena Petrova (1758.), kći Šimuna Gavrana.

7.1. Marko,1039 sin Petrov (r. 1786.). ‡

- Šima,1040 kći Petrova, krizmana 1792. - Jakovica, kći Petrova (1790.) - Ivanica, kći Petrova (1791.*), udana za Tadiju Tomičića.

Grana Petrova se gasi.

1035 Ana kći Grge Dedića udana za Miju Bartulovića, upisana je u knjizi stanja duša 1806. godine kao Ana kći Grge Varkaša (NAS, M-113, list 8v).

1036 U Stanju duša župe Zagvozd iz 1806. god., upisana je kao kći Grge Varkaša ( NAS, M-113,Imotski dekanat, br. 18, list 12r).

1037 U popisu krizmanika upisana je 1779. god. kao Ivanica Varkaš (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god. list 112r).

1038 U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine upisan je Petar Varkaš sin p. Stipana (NAS, M-113). U Matici umrlih župe Zagvozd upisan je Petar Dedić sin p. Stipana.

1039 U popisu krizmanika 1792. god. upisan je Marko sin Petra i Ane Dedić. (NAS, M-106, list 81r.).

1040 U popisu krizmanika 1792. god. upisana je Šima kći Petra i Matije Dedić. (NAS, M-106., list 81v.).


DEDIĆ

562

8. GRANA JAKOVLJEVA

8. Jakov Dedić, 1041 sin Stipanov (1749.*-1843.). 8.0. Lucija, žena Jakovljeva (1764.-1850.), kći Marka Buljubašića.

8.1. Toma Dedić -Varkaš,1042 sin Jakovljev (1794.*-1876.). 8.1.0. Ivanica, žena Tomina (r. 1799.*), kći Ivana Stanića (vj. 1825.).

8.1.1. Šimun Dedić-Varkaš,1043 sin Tomin (1825.-1907.). 8.1.1.0. Jurka, 1. žena Šimunova (1827.-1854.) 8.1.1.0. Ana ,2. žena Šimunova (1832.*-1916.), kći Tome Maslića (vj.1857.).

8.1.1.1. Ivan, sin Šimunov (1870.-1873.), umro djetetom. 8.1.1.2. Paško, sin Šimunov (r. 1862.).

8.1.1.2.0. Manda, žena Paškina (r. 1871.), kći Marijana Stapića (vj. 1894.).

8.1.1.2.1. Mate, sin Paškin (r. 1907.). ─ 8.-.1.0. Joza, žena Matina (r.1908), kći Grge Stanića.

8.1.1.2.2. Ivan, sin Paškin (r. 1914.). ─ 8.-.1.0. Mila, žena Ivanova, kći Mije Dedića.

- Ana, kći Paškina (r. 1897.). ⧖ - Iva, kći Paškina (r. 1903.). ⧖ - Matija, kći Paškina (r. 1909.). ⧖ - Mara, kći Paškina (r. 1912.). ⧖

8.1.1.3. Stipan, sin Šimunov (r. 1876.). 8.1.1.3.0. Matija, žena Stipanova (1878.-1962.*), kći Marijana

Dedića (vj. 1909.) Sinovi Stipanovi: Šimun (r. 1911.), Ante (r. 1913.), Marko i

Marijan. - Milica, kći Stipanova (r. 1915.).

- Matija, kći Šimunova (r. 1858.), udana za Ivana Varkaša. - Mara, kći Šimunova (r. 186-.), udana za Benedikta Radića-Stapića. - Iva, kći Šimunova (r. 1868.). ‡ - Kate, kći Šimunova (r. 1868.), umrla djetetom. - Kate, kći Šimunova (r. 1873.), udana za Stipana Dedića. - Antica, kći Šimunova (r. 1878.), udana za Grgu Varkaša.

1041 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine. Jakov je upisan s prezimenom Dedić.

1042 DAZD-378, sign. 1546, Toma Dedić upisan je pod imenom Toma Varkaš. NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 76v. Upis, Toma sin Jakova Varkaša. NAS, M. k. vjenčanih župe Zagvozd, Parice, godina 1825./2. Upis, Toma sin Jakova Varkaša.

1043 U Matici rođenih župe Zagvozd Šimun je upisan kao sin Tome Varkaša i Ivanice Stanić ((DAZD-378, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1830., sign. 1546 i NAS, Matične knjige rođenih župe Zagvozd, Parice, godina 1825.).


DEDIĆ

563

- Tomica,1044 kći Tomina (1826.-1882.), udana za Ivana Dedića. - Jurka, kći Tomina (1828.-1868.), udana za Ivana Pružu. - Matija, kći Tomina (r. 1833.), udana za Božu Tomičića.

8.2. Martin, sin Jakovljev (1790.-1878.). ‡

8.3. Mate, sin Jakovljev (1801.*-1880.). ┤

- Jela, kći Jakovljeva (1796.). ‡

9. GRANA JOZIPOVA

9. Jozip Dedić, sin Stipanov (rođ. oko 1750. god.). 9.0. Jelina, žena Josipova 9.0. Ivanica, 2. žena Josipova (1745.*-1850.), kći Marka Buljubašića

9.1. Stipan, sin Jozipov (1794.*-1876.). 1045 9.1.0. Antica, žena Stipanova (1813.*-1881.), kći Jerka Stanić (vj.1844.).

9.1.1. Mate, sin Stipanov (r. 1851.). 9.1.1.0. Iva, žena Matina (1856.-1932.*), kći Grge Varkaša (vj. 1883.).

9.1.1.1. Ivan, sin Matin (r. 1888.). 9.1.1.1.0. Matija, žena Ivanova (r. 1887.), kći Petra Dedića

(vj. 1912.). 9.1.1.1.1. Mate, sin Ivanov (r. 1912. ). ─

9.1.1.1.1.0. Mara, žena Matina, kći Mije Dedića 9.1.1.1.2. Frane, sin Ivanov (1914.-1942.).

9.1.1.2. Stipe, sin Matin (r. 1894.). ─ 9.1.1.2.0. Iva, žena Stipina (1894.-1941.), kći Nikole Čikeša iz

Žeževice (vj. 1919.). ─► Ljubica , Ivan, Mirko, Milan, Mate.

9.1.1.2.0. Iva, 2. žena Stipina (1894.-1958.*), kći Dujma Dedića. (vj. 1948.).

- Ana, kći Matina (r. 1886.). ⧖ - Mara, kći Matina (1891.-1896.), umrla djetetom. - Mara, kći Matina (r. 1898.). ⧖ - Iva, kći Matina (r. 1902.), udana za Matu Dedića.

- Mare, kći Stipanova i Antičina (1845.-1871.), udana za Iliju Dedića. - Jurka, kći Stipanova i Antičina (r. 1849.). ‡ - Matija, kći Stipanova i Antičina (r. 1853.), udana za Križana Varkaša. - Iva, kći Stipanova i Antičina (r. 1856.),udana za Jozipa Varkaša.

1044 U Matici rođenih župe Zagvozd Tomica i otac joj Toma upisani su s prezimenom Varkaš. (DAZD-378, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1830., sign. 1546) 1045 Nema ga u popisu obitelji i duša 1806. godine (NAS, M-113).


DEDIĆ

564

- Matija, kći Jozipova (r. oko 1760.*), udana za Barišu Bartulovića.1046

- Jakovica, kći Stipanova (1741.*-1829.), udata za Antona Stanića Ivanova. - Jela,1047 kći Stipanova (r. oko 1760.*), god., udata za Antona Buljubašića.

Prvi pisani trag o prezimenu Dedić u Rastovcu iz 1779. godine.

(NAS, M-105, fol. 112v )

1046 Matija kći Jozipova u stanju duša upisana kao kći Jozipa Varkaša, u matici vjenčanih (NAS, M.k.v. -parice) upisana je kao kći Jozipa Dedića (NAS, M-105, NAS, M-113, list 8r).

1047 Ime Jeline majke upisano je Cvita (NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine).


DUJMOVIĆ

565

2. DUJMOVIĆ Dujmovići su podrijetlom iz Grabovca. Marko Dujmović 1048 sin Antona, ženi

Ivanicu kći Jozipa Serdarevića i dolazi na ženinstvo u Rastovac početkom 19. stoljeća.

Marko i Ivanica vjenčani su u Rastovcu (nema upisa vjenčanja u Grabovcu). Zagvoške župske Matice do sredine 19. stoljeća nisu sačuvane, već samo dijelovi prijepisa zagvoških matica tkz. Parice koje se nalaze u Nadbiskupskom arhivu u Splitu, ali nažalost nisu sačuvani podatci o njihovu vjenčanju, da bi zaključili koje je godine Marko došao u Serdarevića na ženinstvo.

Prvi pisani trag o Dujmovićima u Rastovcu nalazimo u sačuvanim izvatcima Matice rođenih župe Zagvozd (NAS, Parice) iz 1830. godine, gdje je zabilježeno rođenje Andrije sina Marka Dujmovića i Ivanice Serdarević.1049 Da su Dujmovići postali Rastovčani potvrda nam je o pokopu Markove malodobne kći Katarine u groblju kod Sv. Križa u Rastovcu (a ne u groblju u Grabovcu).1050 Možemo zaključiti da su Dujmovići u Rastovcu od 1829. godine.1051

Dujmovići su staro Grabovačko prezime/pleme. Spominju se u Grabovcu prvi put 1686. godine na popisu izbjeglih Grabovčana (za vrijeme Morejskoga rata) na područje Slimena ispod Zadvarja, gdje nalazimo upisanu obitelj Mije Dujmovića (Michel Duimouich) sa 16 osoba.1052 Godine 1725. kod mletačke podjele zemlje u Grabovcu je zabilježeno 5 obitelji Dujmovića (Grgina, Markova, Šimunova, Ilijina i don Jurjeva). Iz obitelji Marka Dujmovića, njegov praunuk Marko odseliti će u Rastovac.

Godine 1846. god. u Rastovcu živi 1 obitelji Dujmovića (obitelj Marka Dujmovića), a 1876. godine 1 obitelj (Andrije Dujmovića p. Marka).1053

1048 Ivan VRDOLJAK, Rodoslovlja Grabovca, Split, 2003., str.283.

Vrdoljak navodi da je u Rastovac doselio Marko Dujmović sin Stipana (rođ. 1843.god.). U Rastovac je doselio Marko sin Antona Dujmović i Kate Šarić.

1049 NAS, Matične knjiga rođenih župe Zagvozd, Parice (god 1830.r.b.13.).

1050 NAS, Matične knjige umrlih župe Zagvozd, Parice (god 1835.).

1051 U upisu kod rođenja djece Marka Dujmovića i Ivanice Serdarević (Andrija i Petar) zabilježen je i podatak o vjenčanju 20. siječnja 1829. godine. Međutim brojka godine je nečitka (nije jasno je li zadnja brojka „9“ ili „1“). U upisu kod rođenja Jure sina Markova i Kate kći Markove upisana je godina vjenčanja 1821. što je malo sumnjiva brojka obzirom na dob Marka i Ivanice, vjerojatno je pogrešan prijepis. Vjerojatnijom se čini godina 1829. , kao godina vjenčanja.


1053 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 i kutija 848. (Iako se austrijski katastarski popis odnosi na 1846. godinu, vidljivo je da su podatci posjednika napravljeni iza 1846. godine. Te godine Marko Dujmović je bio živ, umire 1847. godine, a u popisu posjednika 1846. je upisan njegov najstariji sin Andrija.


DUJMOVIĆ

566

Početkom 20. stoljeća, neposredno prije početka I. Svjetskoga rata u Rastovcu žive 2 obitelji Dujmovića.1054

Preci rastovačkih Dujmovića u Grabovcu1055

1. Mijo Dujmović (1641.*-1736.). - Jelina, žena Mijina (1657.*-1742.). (Mijo ima tri sina: Marka, Dujma i Juru)

1.1. Marko 1. sin Mijin (1682.*-1746.) - Kata, žena Markova (1682.*-1745.)

1.1.1. Pava, sin Markov (1713.*-1773.) - Manda, žena Pavlova, rođ. Lovrić iz Rogoznica, Pava ima tri sina: Antona, Iliju i Jakova, kasnije se Pava drugi put ženi s Petrušom (?).

1.1.1.1. Anton 1. sin Pavlov (r. 1757.*). - Kata, žena Pavlova (u. 1839.), rođena Šarić.

Antonu su se rodila četiri sina: Pava, Marko Jakov i Stipan. Marko sin Antunov seli u Rastovac.

Grana Serdarevića čiji su baštinici Dujmovići

3. Jure Serdarević, (rođ. oko 1720. god.). 3.0. Petruša, žena Jurina (1721.).

- Ivanica, kći Jozipova (1805.-1872.), udaje se za Marka Dujmovića Antonova iz Grabovca.

Grana Jure Serdarevića se gasi. Jozip sin Jurin imao je sina Ivana koji je umro mlad i nije ostavio muškoga nasljednika.


1055 Ivan VRDOLJAK, Rodoslovlja Grabovca, Split, 2003., str. 280. i 282.


DUJMOVIĆ

567

Poimenični popis osoba iz roda Dujmović od početka 19. do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Dujmovića sastavljen je kao rodoslovni prikaz


1. Marko Dujmović 2. sin Antonov (1795./1801.*-1847.)1057

1.0. Ivanica, žena Markova (1805.-1872.), kći Jozipa Serdarevića.

1.1. Andrija, sin Markov (1830.-1906.). 1.1.0. Ruža,1058 žena Andrijina, kći Petra Birčića (vj. 1867. god. u Grabovcu).

1.1.1. Ivan, sin Andrijin (1875.-1946.*). 1.1.1.0. Iva, žena Ivanova (1881.-1964.*), kći Stipana Dujmovića iz


─► Andrija (r. 1911.), Milan bl. (r/u. 1913.), Stipan bl. (r. 1913. †), Anđa (r. 1914.), Jakov, Mila, Milan.

1.1.2. Jakov, sin Andrijin (r. 1882.). ►►

- Matija, kći Andrijina (1870.), umrla djetetom. - Matija, kći Andrijina (1872.-1953.*), udana za Blaža Varkaša. - Mare, kći Andrijina (r.1879.).

1.2. Jure, sin Markov (1832.-1904.). 1.2.0. Jurka, žena Jurina (r. 1840.), kći Šimuna Knezovića iz Grabovca

(vj. 1873.).

1.2.1. Ivan, sin Jurin (r. 1885.). 1.2.1.0. Mara, žena Ivanova (1885.-1917.), kći Ilije Munitića

(vj. 1908.) 1.2.1.1. Jure, sin Ivanov (r. 1909.).

1.2.1.2. Mate, sin Ivanov (r. 1911.).

1.2.1.0. Mara, 2. žena Ivanova (r. 1897.), kći Ivana Čaglja.

─► Marko, Stjepan, Iva.

1056 Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).

1057 Marko Dujmović umro je u Rastovcu, 29. prosinca (xbre) 1847. godine u dobi od 46 godina, dob je upisana otprilike, ne navodi se godina rođenja. Pokopan je iste godine na 31.prosinca u Rastovcu (NAS, Matična knjiga umrlih župe Zagvozd, Parice).

Usp. Ivan VRDOLJAK, Rodoslovlja Grabovca, Split, 2003., str. 283., navodi da se Marko rodio 1795. godine.

1058 Upisana je jednom s prezimenom Škare, kod rođenja kći Matije 1872. godine, a jednom s prezimenom Birka, kod rođenja sina Ivana 1875. godine (DAST-179, sign. 884).


DUJMOVIĆ

568

- Ive, kći Jurina (r. 1874.). - Jurka, kći Jurina (r. 1876.).

1.3. Jozip, sin Markov (1835.-1911), neoženjen.

1.4. Ivan, sin Markov (1839.-1868.), neoženjen.

1.5. Petar, sin Markov (1843.-1916.). 1.5.0. Kate, žena Petrova (r.1847.), kći Stipana Munitića (vj. 1878.).

1.5.1. Mijo, sin Petrov (r. 1880.). 1.5.2. Marko, sin Petrov (r. 1881.). 1.5.3. Marijan, sin Petrov (r. 1884.), neoženjen. 1.5.4. Ante, sin Petrov (r. 1887.). ─

1.5.3.0. Matija, žena Antina (r. 1899.), kći Mije Tomičića (vj. 1921.).

- Iva, kći Petrova (r. 1890.), udana za Marijana Varkaša.. - Manda, kći Petrova (r. 1893.). - Mara, kći Petrova (r. 1899.), udana za Petra Žugu.

- Katarina, kći Markova (1833.*-1835.). - Mande, kći Markova (r. 1846.), udana za Antu Tomičića.


GAVRAN

569

3. GAVRAN

Gavrane u Rastovcu povijest prvi put bilježi 1726. godine kad je Venecija stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se spominje obitelj Andrije Gavrana sa 7 osoba.1059 Gavrana nema na popisu izbjeglog zagvoškoga stanovništva 1686. godine.

Prema predaji (na koju se poziva fra Vjeko Vrčić)1060 vojnik Gavran putujući kroz Rastovac tu se zaustavio, oženio i ostao na ženinstvu. U predaji Gavrana spominje se habsburški (austrijski) vojnik iz okolice Sinja koji se vraćao na dopust kući, zalutavši u Rastovac kod Serdarevića tu ostade na ženinstvu.1061 Nema razloga ne vjerovati da se tako dogodilo, ali s povijesnog gledišta nije moguće povezati Gavrana s austrijskom vojskom krajem 17. i početkom 18. stoljeća. niti s Gavranima s područja Sinja toga doba. U 17. stoljeću nema zabilježenog prezimena Gavran na širem sinjskom području. Gavrani se spominju prvi put na sinjskom području tek u 18. stoljeću, prvi put 1734. zatim 1747., 1750. godine i na Alberghettijevu popisu iz 1766. godine, ali samo kao dodatak prezimenu i to: „Radinović rečeni Gavran“ i „Nikolić rečeni Gavran.1062 Više od desetljeća pa čak i pola stoljeća prije nego što se Gavrani pojavljuju na sinjskom području, Gavrani su bili u Rastovcu. To je razdoblje kraja turske i početak mletačke uprave. Tek krajem 18. stoljeća slomom Venecije područje Zagvozda dolazi pod (prvu) austrijsku upravu.1063

Kroz 18. stoljeće povijesni dokumenti (u izvješćima zagvoških župnika biskupiji u Makarskoj i vizitacijski zapisnici za vrijeme biskupskih pohoda Zagvozdu s popisima krizmanika) nisu svaki put zabilježeno prezime Gavran. U popisima krizmanika 1786. i 1798. godine nema upisanih s prezimenom Gavran.1064

1059 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 9r-9v.

1060 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.113. i Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 293.

1061 Ante SERDAREVIĆ, Prilog poznavanju doseljenja plemena u Rastovac Donji, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str.106.

1062 Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću (knjiga prva i knjiga druga), Sinj 2011.

1063 Malo je vjerojatno da bi krajem 17. i početkom 18. stoljeća austrijski vojnik Gavran iz Sinja bio na području koje je bilo pod turskom okupacijom i nije bilo ratnih operacija. Ako je Gavran doselio u doba Malog (mletačko- turskog) rata 1714. - 1718. godine tada Austrijska vojska nije na ovim područjima u tom ratu sudjelovala. Postavlja se pitanje, što bi radio na tada tursko-mletačkom graničnom i ratnom području, uz to vraćajući se s dopusta? Mišljenja sam da predaja ne prati povijesne okolnosti, tijekom vremena se nadopunjavala i izmijenila. Usp. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću ( knjiga prva i knjiga druga), Sinj 2011.

1064 NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god., NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. Jesu li Gavrani omaškom administratora kod upisa upisani kao Serdarevići ili među krizmanicima nije bilo Gavrana, nije moguće sa sigurnošću utvrditi.


GAVRAN

570

Godine 1733. godine imamo u popisima obitelji i duša upisanu obitelj Andrije Gavrana sa 7 osoba, 6 odraslih i jedno dijete.1065

U knjizi Stanja duša župe Zagvozd iz 1806. godine samo je Ivanica kći p. Jure upisana s prezimenom Gavran. Obitelji Brne i Šimuna Gavrana nisu popisane.1066

Uspoređujući predaju i povijesne dokumente ne može se donijeti siguran zaključak je su li Gavrani doseljenici ili su Gavrani izvorno Serdarevići, jer kroz 18. stoljeće nekad su bilježeni s prezimenom Gavran, a nekad su ih pribrajali Serdarevićima. Moguće je; da su doseljeni Gavrani ostali bez muške loze druge polovice 18. stoljeća (?), jer su u arhivskim popisnim dokumentima bili izostavljani (je li to pogrešaka) ili je dio loze Serdarevića kasnije prema nadimku prozvan Gavran?

Prezime Gavran nastalo je od imenice gavran (lat. corvus corax), vrsta ptice iz porodice vrana, što je sigurno bio nadimak za osobu izrazito tamne kose.

Gavrani su skoro cijelo 18. i 19. stoljeće živjeli u jednoj obitelji s iznimkom početkom 19. stoljeća kad su bile dvije obitelji Gavrana. 1846. godine u Rastovcu živi 1 obitelji Gavrana, a 1876. godine 1 obitelj (Šimuna Gavrana p. Jure).1067 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Rastovcu žive dvije obitelji Gavrana.1068

Gavrani u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine

Od početka 18. do sredine 19. stoljeća, prema povijesnim dokumentima, u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Gavrana u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu.



1726. 1 Andrija Gavran (Andria Gauran) 7 1733. 1 Andrija Gavran 7

1806. 2 (?) Ivanica Gavran 1 Brnado ili Šimun Gavran (neupisan 1806.)

?

1846. 1 Šimun Gavran p. Jure - 1876. 1 Šimun Gavran p. Jure -

1065 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20. jenara 1733., listovi 313v.

1066 NAS M-113, Imotski dekanat, br 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine. U tom popisu upisano su 164 obitelji, dok se u istom navodi da u Zagvozdu (Rastovcu i Medovu Docu) živi ukupno 170 obitelji. Među 6 nepopisanih obitelji zasigurno su Šimunova i Brnina obitelj.


1068 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 st., list 113.


GAVRAN

571

Poimenični popis osoba iz roda Gavran od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)



Podatci o stanovništvu Gavrana iz 18. stoljeća nisu potpuni. Postojalo je sigurno u toga doba još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Gavrana jer nisu imali potomstva. I. generacija

I. 1. Andrija Gavran (rođ. oko 1690. god.). I. 1.0. „N“, žena Andrijina, nepoznato.

I. 2. „N“, brat Andrijin, nepoznato.1070


1. Jure Gavran, sin Andrijin (rođ. oko 1720.). 1.0. „N“ žena Jurina, nepoznato.

1.1. Brnado (Brne),1071 Gavran, sin Jurin (rođ. oko 1750.). 1.1.0. Manda, žena Brnina, rođena Šuta.

1.1.1. Jure Gavran, sin Brnadov/Brnin (r. 1784.*). 1.1.1.0. Ivanica, žena Ivanova (1785.*-1859.), kći Ilije Čaglja (vj. 1820.).1072

1.1.1.1. Šimun Gavran, sin Jurin (1820.-1877.). 1.1.1.1.0. Kata, žena Šimunova (1828.-1908.), kći Mije Dujmovića

(vj. 1859. godine u Grabovcu).

1.1.1.1.1. Ivan-Pavao, sin Šimunov (1860.-1939.*). 1.1.1.1.1.0. Augustina, žena Ivanova (r. 1865.), kći Grge

Dedića (vj.1887.)


1070 Andrija je sigurno imao brata, jer 1733. godine ima više odraslih osoba u obitelji Gavrana (NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine).

1071 Brnado Gavran je ista osoba koja je u starim Maticama upisivana na više načina Brnado, Brne, Bariša. Nije upisan u Stanju duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113).

U popisu krizmanika 1779. godine, upisan je kao Brnado otac Jure Gavranovića. (NAS, M-105, Vizitacije, Popis krizmanika 1779. godine).

1072 Ivanica je udovica Stipana Serdarevića.


GAVRAN

572

1.1.1.1.1.1. Šimun, sin Ivanov (r. 1892.). ‡

1.1.1.1.1.2. Jure, sin Ivanov (1894.). ─ 1.-.2.0. Mara, žena Jurina (1895.), kći Dujma


1.1.1.1.1.3. Mate, sin Ivanov (1896.-1901.). umro djetetom.

1.1.1.1.1.4. Jozo, sin Ivanov (1899.). ─ 1.-.4.0. Milka, žena Jozina (r. 1905.), kći Ivana

Serdarevića (vj. 1929.).

1.1.1.1.1.5. Ante, sin Ivanov (1900.-1901.), umro djetetom.

1.1.1.1.1.6. Vicenc, sin Ivanov (1906.). ►► Belgija

- Jurka, kći Ivanova (1885.-1891.), umrla djetetom. - Matija, kći Ivanova (r. 1888.), udana za Stipana

Serdarevića - Mara, kći Ivanova (r. 1902.). ⧖ - Iva, kći Ivanova (r. 1905.), udana za Ivana Šutu. - Kata, kći Ivanova (1909.-1918.). †

1.1.1.1.2. Bartol (Bariša), sin Šimunov (r.1863.). ‡

1.1.1.1.3. Lovre, sin Šimunov (1871.-1915.). 1.1.1.1.3.0. Ana, žena Lovrina (r. 1887.), kći Ivana Šute

(vj. 1912).

1.1.1.1.3.1. Ivan, sin Lovrin (1913.-1914.). †

- Tomica, kći Lovrina (r. 1912.). ⧖

- Tomica, kći Šimunova (1867.-1910.)

- Jela, kći Jurina (1824.-1843.).

1.1.2. Grgo Gavran, sin Brnadov/Brnin (1783.*-1850.). ╡ 1.1.2.0. Ivanica, žena Grgina, rođ. Čagalj.

1.1.3. Marko, sin Brnin i Mandin, krizman 1792. god., ostalo nepoznato. ‡

- Ivanica, kći Jurina (1758.*/1743.*- 1821.), neudana.

1.2. Jozip Gavranović, sin (?) Jurin (rođ. oko 1740.). 1.2.0. Ivanica, žena Jozipova, ostalo nepoznato.

- Ruža, kći Jozipova i Ivaničina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Jozipova grana se gasi. Obitelji Jozipa Gavranovića i njegovoga potomstva nema u popisu obitelji Zagvozda 1806. godine i kasnijim dokumentima.


GAVRAN

573

2. Šimun Gavran, sin Andrijin ili sin Andrijina brata (rođ. oko 1720.godine).

2.0. Jela, žena Šimunova, ostalo nepoznato.

- Ana, kći Šimunova (r. 1758.*), udata za Petra Varkaša, Stipanova.1073 - Vida, kći Šimunova (1756.*-1832.), udana za Marka Dedića.1074

Šimunova grana se gasi. Nema podataka da je imao muškoga potomstva.

1073 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 12v.

1074 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine, list 12r.


574

Izvod iz matice rođenih, godina 1819.

(NAS, parice, Matična knjiga rođenih Zagvozd, 1819./2)


LONČAR

575

4. LONČAR

Lončari su staro rastovačko pleme, među najstarijim u Rastovcu - starosjedioci su. Prvi pisani trag o Lončarima potječe iz doba Morejskoga rata, a nalazimo ga u mletačkim dokumentima u zbjegu zagvoškoga stanovništva 1686. godine. Uslijed turske opasnosti stanovništvo Zagvozda bježi na mletački teritorij u sela ispod Zadvarja (Gornja i Donja Brela). Na popisu izbjegloga stanovništva 1686. godine (Calergijev popis) nalazi se Ivan Lončar (Zuane Lonzar) s obitelji od 6 osoba.1075 Prestankom ratnih opasnosti Lončari zajedno s većinom zagvoškoga stanovništva vraćaju se na stara ognjišta (još uvijek pod okupacijom turskoga carstva).

Lončari su nakon Serdarevića prema predaji, najstariji stanovnici Donjega Rastovca, što se podudara s povijesnim činjenicama. Ne teško je utvrditi od kada su Lončari u Rastovcu i od kuda su doselili?

U predaji se spominje da su Lončari doselili u Rastovac iz Vinjana sredinom 17. stoljeća, a prvi doseljenik je Pavao Lončar i nastanio se u Lončarevoj Dubravi gdje su i danas ostatci starih zidina, a kasnije će se „spustiti“ na današnju lokaciju.1076 Predaju nažalost ne možemo potkrijepiti povijesnim dokumentima, jer turskih popisa stanovništva iz sredine 17. stoljeća nema, postoje katastarski popisi iz 1623. i 1701. godine u kojima se ne spominju prezimena, već samo ime i ime oca.1077 Ime Pavla Lončara ne nalazimo među rijetkim sačuvanim mletačkim dokumentima 17. stoljeća. Prvi poznati Lončar imenom Pavao, pojavljuje se u pisanim dokumentima tek početkom 18. stoljeća.

Jesu li Lončari doselili iz Vinjana? Na popisu stanovništva Vinjana 1686. godine nema obitelji s prezimenom Lončar.1078 U Vinjanima tek mletački katastar 1725. godine spominje Lončare. Prema Vrčiću, Lončari su staro imotsko pleme, koje je odselilo u Hercegovinu pa se ponovno 1718. vratilo u Vinjane Gornje ne navodeći izvore za svoje tvrdnje. 1079 Istovremeno se poziva na stare Imotske matice po kojima su se Lončari prije drukčije prezivali. Iz svega teško je dokazati povezanost vinjanskih i zagvoških Lončara, jer o njihovoj vezi nema povijesnih dokumenata, već samo predaja.

Rastovac je za razliku od drugih sela u okružju u doba turske okupacije bio mjesto sigurnijeg boravišta, jer se narod uslijed turskih osvajanja „povlačio“ prema Biokovu, tu

1075 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, list 476v. (Proveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico), list 476v.

1076 Andrija (Dragan) Lončar, Lončari unazad pola stoljeća, Župni list, Godina II, broj 2, str. 111.

1077 BOA, TD. 746, 861 (Istanbul Başbakanluk Osmanli Arşivi, Tapu Tahrir Defteri, No.746, 861.).

1078 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, list 476r.

1079 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str. 114., fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 294-295. Vrčić se poziva na stare Imotske Matice, ali ne navodi kako su se prije prezivali.


LONČAR

576

se trajno li privremeno naseljavao. Odatle se dijelom ponovo vraćao na stara ognjišta pa se kroz razdoblje turske uprave više puta demografski potpuno promijenio. Nemoguće je utvrditi tko je sve živio u Rastovcu u doba 17. stoljeća, kada i od kuda se doselio ili odselio. Po prezimenu isto nije moguće utvrditi kontinuitet življenja na jednom prostoru. Prezimena nisu imala značaj kao danas. Ona su se četo mijenjala (naročito od sredine 17. do sredine18. stoljeća) i bila su obilježje nastalo po imenu oca, zanimanju, osobnoj karakteristici i sl.

Godine 1726. Venecija stvarala Zemljišnik za područje Zagvozda i vrši razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu. Mletački katastarski popis ujedno je i popis obitelji, gdje se spominje obitelj Jure Lončara (Giure Lonzar) s 11 osoba.1080 Osim broja članova obitelji, katastar bilježi kuće i zemljišta, njihovu ukupnu površinu. Tako je Juri Lončaru dodijeljeno 13 kampi i 3 četvrti zemljišta. Prema Zemljišniku i katastarskim skicama kuća Jure Lončara nalazi se na istočnom dijelu čest. zemlje 738, Podvornica s kućom i okućnicom (Poduorniza con casa e orto), što je iznad doca Ružica, a prva kuća je uz put sjeverno od staroga guvna u središtu sela. Mletački katastar ne bilježi kuću ili zidinu (murache) u Lončarevoj Dubravi.

Prezime Lončar u 19. stoljeću pisano je u Lončarić, tako se cijelo vrijeme svoje službe u Zagvozdu potpisivao i don Andrija Lončar (župnik Zagvozda), a tako su ga bilježili i kasniji župnici.1081

Lončari od kraja 17. pa sve do početka 19. stoljeća žive u jednoj obitelji, što nam potvrđuju mletački dokumenti iz 1686. i 1726. godine,1082 kao i popisi obitelji i stanje duša župe Zagvozd iz 1733. i 1806. godine.1083 Tako su Lončari dugo vremena bili najbrojnija obitelj u Rastovcu. Tek će se u prvoj polovici 19. stoljeća Lončari razdijeliti u više obitelji, pa je broj od osam stalnih obitelji što se spominje u predaji nastao krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a ne prije.1084

Sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Rastovcu žive 3 obitelji Lončara, a 1876. godine 4 obitelji, od kojih je jedan don Andrija Lončar. Jedna obitelj Lončara (Jakov sin Markov) 1876. godine živi u Bartulovića u Zagvozdu, gdje su odselili na ženinstvo.1085

1080 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 12r.

1081 DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga župe Zagvozd, sign. 884. 885 i 886

1082 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, list 476v. DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39, listovi 76v-77r.

1083 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733. godine, list 313v., NAS, M-113,Imotski dekanat, br 18, str. 19r -26v.

1084 Andrija (Dragan) LONČAR, Lončari unazad pola stoljeća, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str. 111. Usp. Stanje duša župe Zagvozd 1806. god (NAS, M-113) i Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća (ŽAZG).



LONČAR

577

Početkom 20. stoljeća, neposredno pred I. svjetski rat u Rastovcu živi 7 obitelji Lončara, a dvije obitelji žive u Zagvozdu u Bartulovića.1086

Lončari u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima

nalazimo podatke o broju obitelji Lončara u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.

Godina Broj

obitelji Ime i prezime Broj

osoba 1686. 1 Ivan Lončar (Zuane Lonzar) 6 1726. 1 Jure Lončar (Giure Lonzar) 11 1733. 1 Jure Lončar 10 1806. 1 Mate Lončar 17

1846.

3

Toma Lončar p. Antona - Ivan Lončar p. Antona - Luka Lončar p. Antona -

1876.

4

don Andrija Lončar - Marijan Lončar p. Ivana - Mate Lončar p. Luke - Iva Lončar p. Tome -

1 Jakov Lončar p. Marka (Zagvozd-Bart.)



LONČAR

578

Poimenični popis osoba iz roda Lončar od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika Lončara sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema


Podatci o stanovništvu Lončara u poimeničnom popisu iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, Postojalo još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile/udavale), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje jer nisu imali potomstva.

„0.“ generacija

- Pavao Lončar, prema predaji prvi doseljenik u Rastovac, nije zabilježen u povijesnim dokumentima.

I. generacija (koju povijesni dokumenti spominju)

I. 1. Ivan Lončar (rođen oko 1650./60. god.). - začetnik loze Lončara u Rastovcu, spominje se 1686. godine.1088


1088 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, list 476v.


LONČAR

579

II. -VII. generacija

1. Jure Lončar1089 (rođ. oko 1690./1700.). 1.0. „N“ žena Jurina, nepoznato.

1.1. Anton Lončar, sin (?) Jurin (rođ. oko 1730.god.). 1.1.0. Ivanica, žena Antonova (umrla prije 1786.).1090

1.1.1. Mate Lončar, sin Antonov (r. 1760.*). 1.1.1.0. Klara, žena Matina (1769.*-1856.), kći Nikole Čikeša.

1.1.1.1. don Andrija Lončar, sin Matin (1801.-1881.). 1091

1.1.1.2. Križan, sin Matin (1803.*-1829.), umro momkom.

- Božica, kći Matina (r. 1799.*). - Lucija, kći Matina (r. 1808. *), udana za Juru Vrdoljaka iz Grabovca.

1.1.2. Ivan Lončar, sin Antonov (1766.-1849.). 1.1.2.0. Ana, žena Ivanova (1761.-1846.), kći Nikole Čikeša.

1.1.2.1. Marijan, sin Ivanov (1790.-1878.). 1.1.2.1.0. Šima, žena Marijanova (1799.-1878), kći Ante Ivandića –

Bekavca (vj. 1834. u Brelima).

1.1.2.1.1. Stipan, sin Marijanov (1834.-1908.). 1.1.2.1.1.0. Joza, žena Stipanova, (1849.-1934.*), kći Ivana

Čikeša iz Grabovca (vj. 1872.).

1.1.2.1.1.1. Ivan, sin Stipanov (r. 1873.). 1.-.1.0. Fila, žena Ivanova (r. 1884.), kći Stipe

Čikeša (vj. 1907.). - Kata, kći Ivanova (r. 1909). - Joza, kći Ivanova (r. 1911), udana za Jozu

Pejkovića iz Žeževice.

1.1.2.1.1.2. Marko, sin Stipanov (r. 1875.).

1.1.2.1.1.3. Ante, sin Stipanov (1876.-1943.*). ─ 1.-.3.0. Mara, žena Antina (r. 1896.), kći Luke


1.1.2.1.1.4. Jozo, sin Stipanov (r./u. 1888.). †

1089 Jure Lončar bi trebao bit sin Ivanov, ali nema sačuvanih povijesnih dokumenata koji to potvrđuju.

1090 NAS, M-110, fol. 105v. U popisi nije navedeno djevojačko prezime pok. Ivanice, ni ime njenog oca. 1091 Don Andrija Lončar župnik je Zagvozda od 1835.-1871. godine, prije toga od 1826.-1935. bio je pomoćnik-kapelan. Don Andrija je dao ponovno sagraditi/obnoviti crkvu Sv Stipana u Rastovcu, U Lončarima je sagradio crkvicu Gospe od Zdravlja. Don Andrija je svojim pastoralnim radom obilježio 19. stoljeće u Zagvozdu. Sačuvao je vrijedne crkvene knjige, povijesne dokumente, rukopise i zabilježbe.


LONČAR

580

1.1.2.1.1.5. Mate, sin Stipanov (r./u. 1889.). † 1.1.2.1.1.6. Jozo, sin Stipanov (r. 1890.). ►► Amerika/Arg. 1.1.2.1.1.7. Marijan, sin Stipanov (r./u. 1893.). † 1.1.2.1.1.8. Stipe, sin Stipanov (r. 1895.). ►► Amerika/Arg.

- Kata, kći Stipanova (r./u. 1879.). † - Kata, kći Stipanova (r. 1880.), udana za Stipana Stanića. - Manda, kći Stipanova (r. 1883.), udana za Miju Čikeša. - Milica, kći Stipanova (1885.-1892.), umrla djetetom. - Mara, kći Stipanova (r./u. 1889.). † - Joza, kći Stipanova i Joze Čikeš (r. 1890.), neudana.

1.1.2.1.2. Jozip, sin Marijanov (1837.-1917.). 1.1.2.1.2.0. Manda, žena Jozipova (1851.-1919.), kći Luke


1.1.2.1.2.1. Marijan, sin Jozipov (1881.-1961.*). 1.-.1.0. Jaka,1092 žena Marijana (1885.-1962.*),

kći Jakova Kalajžića i Šime Trogrlić (vj.1909.).

─► Tomica (r. 1910.), Josip (r. 1912.), Manda (r. 1914.), Jakov, Nikola-Mirko, Mara, Iva.

1.1.2.1.2.2. Pavao, sin Jozipov (r. 1882.). pog. u I. svj. ratu.

1.1.2.1.2.3. Nikola, sin Jozipov (1884.-1916.), poginuo u I. svj. ratu.

1.1.2.1.2.4. Grgo, sin Jozipov (1886.-1969.*). 1.-.4.0. Antica, žena Grgina (1896.-1941.*), kći

Mije Žuge (vj. 1919.). ─► Pavao, Milica, Marijan, Ivan, Mara, Josip,

Andrija, Stipan.

- Klara-Mara, kći Jozina (r. 1879.), udana za Miju Čikeša. - Manda, kći Jozina (1891-1892.), umrla djetetom. - Iva, kći Jozina (r. 1895.), udana za Stipana Šutu. - Tomica, kći Jozina (r. 1888.), udana za Matu Vrdoljaka

iz Grabovca. - Matija, kći Jozina (r. 1891.).

1.1.2.1.3. Nikola, sin Marijanov (r. 1839.). ‡

1.1.2.1.4. Petar, sin Marijanov (1841.-1917.). 1.1.2.1.4.0. Iva, žena Petrova (1863.-1893.), kći Bariše


1092 Podatci preuzeti iz knjige „Stanje duša župe Zagvozd“ i iz zagvoških matica (u upisima rođenja djece). Podaci iz knjige rođenih župe Žeževica nisu dostupni.


LONČAR

581

1.1.2.1.4.1. Frane, sin Petrov (1889.-1969.*). ─ 1.-.1.0. Mila, žena Franina (1902.), kći Filipa

Šušića (vj. 1923.). ─► Ivan, Petar, Luka†, Ana, Lovre-Stipan,

Iva†, Jure, Marija, Cecilija, Joka.

1.1.2.1.4.2. Križan, sin Petrov (1892.-1893.). †

- Antica, kći Petrova (r. 1886.), udana za Ivana Čaglja. - Mara, kći Petrova (r./u. 1891.). †

1.1.2.1.5. Pava, sin Marijanov (r. 1844.). ‡ 1.1.2.1.6. Bože, sin Marijanov (1845.-1918.).

1.1.2.2. Marko, sin Ivanov (rođ. 1802.). ► U Bartulovićima na ženinstvu

II. 18. LONČAR

1.1.2.3. Šimun, sin Ivanov (1810.-1860.). 1.1.2.3.0. Antica, žena Šimunova (1810.*-1888.), kći Mate Šute,

vj. 1840. godine. 1.1.2.3.1. Ivan, sin Šimunov (1847.- 1928.*).

1.2.3.1.0. Iva, žena Ivana (1851.-1937.*), rođ. Čikeš (vj. 1876.).

1.1.2.3.1.1. Šimun, sin Ivanov (r. 1886.). ─ 1.-.1.0. Matija, žena Šimunova (r. 1896.), kći Jakova

Šute (vj. 1919.). ─► Iva, Ivan, Jakov, Mara, Filipa, Ana, Šimica,

Mate-Josip,

1.1.2.3.1.2. Jakov, sin Ivanov (r. 1889.). ►► Amerika (Arg.)

- Mare, kći Ivanova (r.1877.), udana za Stipana Dujmovića iz Grabovca.

- File, kći Ivanova (r. 1880.). ⧖ - Jurka, kći Ivanova (r. 1882.). ⧖ - Ane, kći Ivanova (1884.-1889.), umrla djetetom. - Tomica, kći Ivanova (r. 1892.). ⧖ - Ana, kći Ivanova (r. 1895.). ⧖

- Lucija, kći Šimunova (1841.*-1844.), umrla djetetom. - Tomica, kći Šimunova (r. 1845.), udana za Miju Čaglja. - Ivanica, kći Šimunova (r. 1851.), udana za Juru Stanića.

- Ivanica, kći Ivanova (1795.*-1851.), udana za Miju Mlikotu. - Manda, kći Ivanova (1797.*-1869.),udana za Tomu Brzicu. - Matija, kći Ivanova (r. 1799.*). - Jurka, kći Ivanova (1806.-1875.), udana za Antu Šutu. - Tomica, kći Ivanova (rođ.1811.), udana za Antona Serdarevića.


LONČAR

582

1.1.3. Toma Lončar, sin Antonov (r. 1771.*). 1.1.3.0. Ivanica, žena Tomina (1780.-1879.), kći Petra Matkovića

(vj. 1812. god.).

1.1.3.1. Ivan, sin Tomin (r. 1822.), umro djetetom.

1.1.3.2. Anton, sin Tomin (1825.-1906.). ╡ 1.1.3.2.0. Iva, žena Antonova (1833.-1918.), kći Bariše Stanića

(vj. 1862. godine.).

1.1.3.3. Ivan, sin Tomin (1826.-1906.). 1.1.3.3.0. Jurka, žena Ivanova (1829.-1913.), kći Marijana Šarića iz

Grabovca (vj. 1852. ).

1.1.3.3.1. Paško, sin Ivanov (1862.-1942.*). 1.1.3.3.1.0. Kata, žena Paškin (r. 1870.), kći Jure Stanića

(vj. 1890).

1.1.3.3.1.1. Jozip, sin Paškin (r./u. 1891.). †

1.1.3.3.1.2. Ivan, sin Paškin (r./u. 1895.). †

1.1.3.3.1.3. Ivan, sin Paškin (r. 1896.). ─ 1.-.3.0. Mara, žena Ivanova (1908.), kći Mije


1.1.3.3.1.4. Jozo, sin Paškin (1901.-1930.), neoženjen. 1.1.3.3.1.6. Marko, sin Paškin (r. 1900.). ⧖ 1.1.3.3.1.7. Vicko, sin Paškin (r. 1904.). ►► Amerika 1.1.3.3.1.8. Nikola, sin Paškin (r. 1907.). ►► Bel./Šibenik 1.1.3.3.1.9. Mate, sin Paškin (r. 1911.), neoženjen.

- Joza, kći Paškina (r. 1892.), udana za Tadiju Svagušu. - Mara, kći Paškina (r. 1894.),

1.1.3.3.2. Mate, sin Ivanov (r.1865.-1940.*).

1.1.3.3.2.0. Mara, žena Matina (1871.-1954.*), kći Josipa Pejkovića iz Žeževice (vj. 1894.).

1.1.3.3.2.1. Josip, sin Matin (r./u. 1896.). †

1.1.3.3.2.1. Ante, sin Matin (r. 1897.). ►► Amerika 1.-.1.0. Šima, žena Antina (r. 1892.), kći Ivana

Borića iz Podgore

1.1.3.3.2.2. Toma, sin Matin (r. 1899.). financ ►► Odselio, oženjen, nema djece.

1.1.3.3.2.3. Stipan, sin Matin (1902.-1939.), neož. ►►

1.1.3.3.2.4. Milan, sin Matin (r./u. 1895.). †

1.1.3.3.2.5. Mijo, sin Matin (r. 1911.). ─ 1.-.5.0. Kata, žena Mijina (r. 1913.), kći Tome

Stanića i Ive Kusić .


LONČAR

583

- Tomica, kći Matina (r. 1908.), udana za Josipa Čikeša. - Milica, kći Matina (r. 1914.), udana za Ivana Čikeša.

1.1.3.3.3. Stipan, sin Ivanov (r.1868.). ►► Amerika

1.1.3.3.4. Pavao, sin Ivanov (1870.-1947.*). 1.1.3.3.4.0. Tomica, 2. žena Pavlova (1876.-1940.*), kći

Ivana Šute (vj.1900.). 1.1.3.3.4.1. Andrija, sin Pavlov i Tomičin (r. 1903.). ─

1.-5.0. Mila, žena Andrijina (1905.), kći Mije Čikeša iz Žeževice.

1.1.3.3.4.2. Ivan, sin Pavlov (1911.-1912.). †

- Klara, kći Pavlova (r. 1900.). ⧖ - Janja, kći Pavlova (r. 1909.), udana za Josipa Dedića.

- Mara, kći Ivanova (r. 1853.), udana za Stipana Stanića. - Matija, kći Ivanova (1856.-1868), umrla djetetom. - Tomica, kći Ivanova (r. 1858.), udana za Matu Šutu.

1.1.3.4. Mate, sin Tomin (1831.-1832.).

- Ivanica, kći Tomina (rođ.1812.), udana za Petra Kalajžića. - Matija, kći Tomina (rođ.1831.).

1.1.0 Ana, 2. žena Antonova (umrla prije 1798. god).

1.1.4. Luka Lončar, sin Antona i Ane (1789.*/1785.*-1867.). 1.1.4.0. Kata, žena Lukina (1798.*-1871.), kći Jakova Dedića (vj. 1822.).

1.1.4.1. Mate, sin Lukin (1826.-1898.). 1.1.4.1.0. Mara, žena Matina (1825.-1897.), rođ. Kovačević iz

Kreševa (vj. 1847.).

- Ivanica, kći Matina (r.1856.), udana za Grgu Vrdoljaka iz Grab.

1.1.4.2. Jakov, sin Lukin (r./u. 1843.). †

- Ružica, kći Lukina (r. 1828.), udana za Martina Babića iz Žeževice. - Ivanica, kći Lukina (r. 1830.), udana za Matu Pilipovića iz Brela. - Matija, kći Lukina (r. 1832.), udana za Barišu Vrdoljaka iz Grab. - Ane, kći Lukina (r. 1834.), udana za Marka Vrdoljaka. - Klara, kći Lukina (r. 1836.), udana za Tadiju Bekavca. - Jurka, kći Lukina (1838.-1878.), udana za Marijana Stanića. - Mande, kći Lukina (r. 1840.), udana za Pavla Luetića iz Župe. - Jakovica, kći Lukina (r. 1843.)

Grana Lukina izumire. Obitelji Luke djece (njegovih potomaka) nema u Stanju duša župe Zagvozd XX. stoljeća. Izumrli su (ili su odselili).

- Kata, kći Antonova (r.1780.*), udata za Andriju Dedića Tomina. - Mara, kći Antonova, krizmana 1786. god., ostalo nepoznato.


LONČAR

584

1.2. Luka Lončar, sin Jurin (rođ. oko 1730.god). 1.2.0. Ružica, žena Lukina, rođena Piplica.

1.2.1. Jure, sin Lukin (1764.*-1844.). 1.2.1.0. Manda, žena Jurina (1767.-1843.), kći Mije Bekavca.

1.2.2. Anton Lončar, sin (?) sin Lukin ili Pavlov (rođ. oko 1760). 1.2.2.0. Šima, 2. žena Antonova - Jakovica, kći Antonova, krizmana 1798. god., ostalo nepoznato

1.1.3. Toma Lončar, sin (?) Lukin ili Pavlov (rođ. oko 1760.) 1.1.3.0. Jela, žena Tomina 1.1.3.1. Toma, sin Tomin, krizmana 1798. god., ostalo nepoznato. ‡

- Jelina, kći Lukina (r.1750.*), udata za Juru Serdarevića-Žugu.

Obitelji Antona i Tome Lončara i njegovih potomaka nema u popisu obitelji i duša župe Zagvozd 1806. god. Izumrli su (ili su odselili).

1.3. Petar Lončar, sin (?) Jurin (rođen oko 1730. godine).1093

1.3.0. Manda, žena Petrova, rođena Buljubašić.

- Jurka, kći Petrova (1763.*-1843), udana za Andriju Čaglja.

Petra Lončara i njegovih potomaka nema u popisu obitelji i duša župe Zagvozd 1806. god. Izumrli su (ili su odselili).

2. Pavao Lončar, sin Ivanov (?) brat Jurin (rođ. oko 1700./1710. god.).

2.0. „N“ žena Pavlova, nepoznato

- Jela, kći Pavla Lončara (r.1742.*), udata za Pavla Radića Mijina. - Ana, kći Pavla Lončara (r.1744.*), udata za Stipana Piplicu Ivanova (D.).

Pavla Lončara i njegovih potomaka nema u popisu obitelji i duša župe Zagvozd 1806. god. Izumrli su, nema muškoga potomka.

Ostali, neraspoređeni:

x. Marko Lončar1094 x.0. Iva, žena Markova, r. Čondić iz Aržana, vj. 1905. u Aržanu x.1. Luka-Mirko, sin Markov (r. 1906).

1093 Ime oca Petra Lončara nije poznato. Petar bi moga biti sin Jure Lončara ili Pavla Lončara.

1094 Nema ga upisanog u Stanju duša župe Zagvozd. U Matici rođenih upisano je rođenje Luke-Mirka sina Marka Lončara i Ive Čondić. Moguće da se radi o Marku, sinu Stipanovu (r. 1875.) iz Rastovca..


MASLIĆ

585

5. MASLIĆ

Maslići su podrijetlom Bartulovići i staro im je prezime Bartulović. Starinom su živjeli u Rastovcu na području od „Stećka“ (jugozapadno od Dedića) i na području današnjih Maslića, a prema predaji u Kureniku. Maslići odnosno Bartulovići nisu doselili iz Zagvozda u Rastovac, već su Bartulovići iz Rastovca odselili u Zagvozd.

Bartulovići su staro rastovačko-zagvoško pleme i starosjedioci su u Rastovcu. Prvi pisani trag o Bartulovićima nalazimo u mletačkim dokumentima u zbjegu zagvoškoga stanovništva uslijed turskih opasnosti u sela ispod Zadvarja 1686. godine.1095 Zagvoške izbjeglice (koje čine stanovnici Zagvozda, Rastovca, Medova Doca, Dobrinača i manji broj stanovnika Župe, Krstatica Slivna i Lokvičića) smještaju se u selima Gornja i Donja Brela. Na popisu izbjegloga stanovništva nalaze se obitelji serženta Mate Bartulovića (serg. Mattio Bartulouich) s 8 osoba i Mate Bartulovića (Mattio Bartulouic) sa 6 osoba.

II./ 3. BARTULOVIĆ

Maslići u Rastovcu dugo su nosili prezime Bartulović, sve do početka 19. stoljeća, tako Maslića nema u „popisima“ stanovništva Zagvozda 1686., 1726. i 1733. godine. U Stanju duša 1806. godine među rastovačkim obiteljima upisana je obitelj Marka Bartulovića, kasnije Maslića.1096

Povijesni dokumenti prvi put bilježe prezime Maslić u Rastovcu 1798. godine u vizitacijskom posjetu makarskoga biskupa župi Zagvozd u popisu krizmanika.1097 U sačuvanim Matičnim knjigama župe Zagvozd (parice) prvi put prezime Maslić zapisano je 1822. godine.1098 Tako će se na prijelazu 18. na 19. stoljeće Maslići će se bilježiti jednom kao Maslić a drugi put Bartulović, da bi tek sredinom 19. stoljeća ostalo samo prezime Maslić.

Prema predaji Maslići potječu iz Huma (Hercegovina) odakle su došli u Rastovac na Kurenik ili Staro selo još u 15. stoljeću, a odatle na današnju lokaciju.1099 Ova pretpostavku ne možemo potkrijepiti povijesnim dokumentima. Da je bilo tako, onda bi Maslići zasigurno bili zabilježeni u mletačkim dokumentima 17. i 18. stoljeća kao i drugi stanovnici Zagvozda i Rastovca. Uz to nije bilo moguće toga doći u prostor gdje je već

1095 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, listovi 476r – 477r (Proveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico).

1096 NAS, M-113, Imotski dekanat, br. 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine.

1097 Marko Bartulović upisan je kao Marko Maslić, Manda kći Marka i Birgite Maslić što je prvi zabilježeni zapis prezimena Maslić (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 77v).

1098 U Matičnoj knjizi rođenih godine 1822. upisana je Tomica Maslić kćer Tome Maslića i Petruše Čikeš, što je prvi zabilježeni upis prezimena Maslić u matičnim knjigama (NAS, Mat. knjige rođenih Zagvozd - parice, godina 1822.)

1099 Jozo MASLIĆ, Plemena Gornjega Rastovca, Zagvozd/Župni list, Godina II. broj 2 i Jozo MASLIĆ, Prilog poznavanju plemena Maslić u 18. i 19. stoljeću, Zagvozd/Župni list, Godina IV., broj 1(4)


MASLIĆ

586

zemlja raspoređena postojećem stanovništvu, a slobodne zemlje nije više bilo za došljake nakon 1726. godine. Ovu teoriju bi dijelom mogli prihvatiti sam ako govorimo o seobama prije sredine 17. stoljeća, a ona bi se mogla odnositi samo na Bartuloviće.

Mletački katastar iz 1726. godine i katastarske skice iz 1725. godine, spominje ruševine i zidine kuća (murache) u Kureniku (Starom selu), ali one toga doba (prema mletačkom katastru iz 1726. godine) ne pripadaju Maslićima već pripadaju Stanićima i medovačkim Granićima.1100 Na katastarskom popisu 1726. godine nalaze se tri obitelji Bartulovića kojima se dodjeljuje zemlja.1101 Mate Bartulović (Mattio Bartulouich) s 13 osoba koji je dobio 16 kampi zemljišta, Martin Bartulović (Martin Bartulouich), s 3 osobe koji je dobio 4 kampa zemlje i Petar Bartulović (Petar Bartulouich) s 8 osoba koji je dobio 10 kampi zemljišta.

Današnji Maslići potomci su Martina Bartulovića. Prezime Maslić nastalo je od nadimka, koje je kasnije postalo prezime. Zagvoški Bartulovići potomci su Mate Bartulovića, a medovačke Džaje potomci su Petra Bartulovića koji su odselili iz Rastovca krajem 17. i početkom 18. stoljeća koji se spominje kod mletačke razdiobe zemlje 1726. godine1102 i u popisu obitelji Zagvozda 1733. godine. Stara kuća Marina Bartulovića kasnije Maslića nalazila se ispod bunara Duba.1103

Sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Rastovcu žive 2 obitelji Maslića, a 1876. godine 1 obitelj (Andrije Maslića p. Marka).1104 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Rastovcu žive 3 obitelji Maslića.1105

1100 DAZD- 8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/14, DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. s.t, kutija 39, list 68r.

1101 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22., listovi 1-23.

1102 Isto.

1103 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, list 25/14.




MASLIĆ

587

Maslići u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji i katastarskim popisima nalazimo podatke o broju obitelji Maslića (Bartulovića) u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.1106



1686.

1 od 2

seržent Mate Bartulović (sergente Mattio Bartulouich

8

Mate Bartulović (Mattio Bartulouic) 6

1726. 1 Martin Bartulović (Martin Bartulouich) 3 1733. 1 Martin Bartulović 4 1806. 1 Marko Bartulović (Maslić) 8

1846. 2 Toma Maslić p. Marka - Andrija Maslić p. Marka -

1876. 1 Adrija Maslić p. Marka

Poimenični popis osoba iz roda Maslić (Bartulović) od 1686. godine do

početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.1107 Podatci o stanovništvu Maslića iz 18. stoljeća su nepotpuni, Postojalo još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje jer nisu imali potomstva.

Rodoslovlje Maslića počinje od početka rodoslovlja starih Bartulovića.

I. generacija

I. Mate Bartulović (rođ. oko 1640. god.). - Mate je prvi Bartulović u Zagvozdu/Rastovcu (jedan od dvojice) koji se spominje u

pisanim povijesnim dokumentima. Starije generacije Bartulovića nisu poznate. Mate je prema svim pokazateljima začetnik loze zagvoških Bartulovića i rastovačkih Maslića (ali nemamo o tome čvrste pisane izvore već samo pretpostavke).

1106 Calergijev popis (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113) i Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152), Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice). 1107 Isto.


MASLIĆ

588

II. generacija

II.1. „N“- sinovi Matini (rođ. oko 1670. god.), nepoznato. III. - IX. generacija

1. Martin Bartulović (rođ. oko 1700./1710. god.).1108 1.0. Ivanica, žena Martinova, ostalo nepoznato. 1.0. Lucija, 2. žena Martinova, rođena Čagljević, ostalo nepoznato.

1.1. Marko Bartulović,1109 sin Martinov (1744.*-1838.). 1.1.0. Birgita1110 („Briđe“) žena Markova (1758.*/1745.*-1829.), kći Ivana Dedića.

1.1.1. Toma (Bartulović/Maslić), sin Markov (1787.*-1876.).1111 1.1.1.0. Petruša, žena Tomina, rođena Čikeš (vj. 1817. god. u Žeževici).

- Tomica,1112 kći Tomina (rođ. 1822.). - Božica,1113 kći Tomina (1825.-1827.).

1108 Martin je unuk, a ne sin (jednog od dvojice) Mate Bartulovića koji se spominju na popisu Zagvožđana 1686. god. (DAZD-1).

1109 U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. Maslići ću još uvijek upisani kao Bartulovići (NAS M-113, Imotski dekanat, br 18, list 14r.) Marko sin Markov 1798. godine upisan je Maslić.(Manda kći Marka i Birgite Maslić, a kuma je Manda Rakić.), što je prvi spomen Maslića (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. list 77v.) U Matici umrlih Zagvozda Marko je upisan Maslić (NAS, Parice).

1110 U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. upisana je Bartulović (NAS, M-113), a u Matici umrlih Zagvozda upisana je Maslić (NAS, Parice).

1111 U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. upisan je Bartulović (NAS, M-113) Usp: Jozo MASLIĆ, Prilog poznavanju plemena Maslić u 18. i 19. stoljeću, Zagvozd-župni list, Godina IV., broj 1(4) Maslić, kad govori o Tomi Masliću navodi njegovu godinu rođenja 1784., a godinu smrti 1876. Matice rođenih župe Zagvozd nisu sačuvane. Najstariji dijelovi starih Matica su tkz. Parice i čuvaju se u Nadbiskupskom arhivu u Splitu s najstarijom godinom 1818. Tomina godina rođenja, a tako i Andrijina je nepoznata. Godina rođenja preuzeta je iz knjige Stanja duša župe Zagvozd iz 1806. god. (NAS, M-113), gdje se navodi Toma sin Marka Bartulovića od godina 19, što bi značilo da je rođen 1787.godine. Upisi godina su neprecizni, što će se vidjeti usporedbom s upisima u Maticama umrlih, što navodi na zaključak da godina koju je naveo J. Maslić, kao i ovdje navedena je neprecizna, može ali i ne mora biti točna. Ostali podatci koje navodi J. Maslić su istovjetni s onima zabilježenim u starim Maticama, osim podatka da je jedna od kći Tome Maslića udana u Džaje /Medov Dolac, što povijesni dokumenti i medovačke matice to ne potvrđuju.

1112 U Matičnoj knjizi rođenih upisana je Tomica Maslić kćer Tome Maslića i Petruše Čikeš, što je prvi zabilježeni upis prezimena Maslić u Matičnim knjigama (NAS, Parice, Mat. knjige rođenih Zagvozd, god. 1822.)


MASLIĆ

589

- Ivanica, kći Tomina (1828.- ), udana za Jozipa Milića. - Božica, kći Tomina (r. 1831.). - Kate,1114 kći Tomina (r. 1831.), udana za Matu Kurtovića. - Ane, kći Tomina (r. 1835.), udana 1857. god. za Šimuna Dedića. - Ruža, kći Tomina (r. 1839.), udana za Ivana Čaglja.

1.1.1.0. Lucija, 2. žena Tomina, rođena Sulić.1115

1.1.2. Andrija,1116 (Bartulović/Maslić), sin Markov (1797.*-1880.). 1.1.2.0. Mande, žena Andrijina (1800.*-1882.), kći Mije Bartulovića

(vj. 1828. godine).

1.1.2.1. Jozip, sin Andrijin (1833.-1917.).─ 1.1.2.1.0. Jela, žena Jozina (1844.-1919.), kći Jakova Munitića

(Mladina), vj. 1867. u Grabovcu.

1.1.2.1.1. Ante, sin Jozipov (1869.-1946.*). 1.1.2.1.1.0. Mara, žena Antina (r. 1872.), kći Andrije Sulića

(vj. 1894). 1.1.2.1.1.1. Josip, sin Antin (r. 1895.-1976.). ─

1.-.1.0. Matija, žena Josipova (r. 1895.), kći Marka Dedića i Antice Dedić.

1.1.2.1.1.2. Ivan, sin Antin (r. 1900.). ►► Amerika

1.1.2.1.1.3. Mate, sin Antin (r./u. 1909.). † 1.1.2.1.1.4. Mate, sin Antin ( 1910.-1945.*). ─

1.-.4.0. Matija, žena Matina (r. 1911.), rođ. Batinić s Lovreća (vj. 1933.).

1.1.2.1.1.5. Marko, sin Antin (r. 1913.). †

- Ivka, kći Antina (r. 1898.), udana za Stipana Dedića. - Joza, kći Antina (r. 1902.). ⧖ - Milica, kći Antina (r. 1904.). ⧖ - Manda, kći Antina (r. 1906.), udana za Ivana Varkaša.

1.1.2.1.2. Andrija, sin Jozipov (r./u 1871.). †

1113 U Matičnoj knjizi umrlih upisana je Božica Maslić kćer Tome Maslića i Petruše Čikeš, (NAS, Parice, Mat. knjige umrlih Zagvozd, god. 1827.

1114 Božica i Kata nisu blizanke, a rođene su iste godine (!).

1115 Jozo Maslić, Rodoslovlje plemena Maslić, Župni list, Godina VII, broj 1(7) 2001. str. 96. Maslić spominje Luciju ženu Tominu, međutim podataka o Luciji Sulić nema u starim zagvoškim maticama.

1116 U knjizi Stanje duša župe Zagvozd 1806. Andrija je upisan Bartulović. (NAS M-113, Imotski dekanat, br 18, list 14r).

U Mat. knjige vjenčanih Zagvozd - parice, god. 1828. Upisan je Andrija Maslić sin Maslić Marka i Briđe Dedić. (NAS, Parice, Matične knjige župe Zagvozd).


MASLIĆ

590

1.1.2.1.3. Andrija, sin Jozipov (1876.-1941.*). 1.1.2.1.3.0. Matija, žena Andrijina (r. 1883.*-1962.*), kći

Mate Gaće (vj. 1901.). 1.1.2.1.3.1. Stipan, sin Andrijin (r. 1910.). ─

1.-.1.0. Kata, žena Stipanova (r. 1914.), kći Jure


1.1.2.1.3.2. Jure, sin Andrijin (r. 1911.). ►► Amerika

1.1.2.1.3.3. Ante, sin Andrijin (r. 1913.). ─ 1.-.3.0. Ana, žena Antina (r. 1914.), kći Mate


- Mara, kći Andrijina (r. 1921.).

1.1.2.1.4. Toma, sin Jozipov (r./u. 1879.). † 1.1.2.1.5. Jakov, sin Jozipov (1885.- 1886.), umro djetetom. 1.1.2.1.6. Stipan, sin Jozipov (r. 1886.).

- Matija, kći Jozipova (r. 1872.), udana za Luku Dedića. - Ana, kći Jozipova (r. 1882.), udana za Antu Brzicu.

1.1.2.2. Stipan, sin Andrijin (1835.- 1907.), neoženjen.

1.1.2.3. Marko, sin Andrijin (r. 1838.). ‡

1.1.2.4. Mate, sin Andrijin (1841.-1915.). ─ 1.1.2.4.0. Tomica, žena Matina (r. 1849.), kći Petra Mušure, vjenčani

1873. godine.

1.1.2.4.1. Marijan, sin Matin (r. 1876.). ►► Amerika

1.1.2.4.2. Marko, sin Matin (1888.-1972.*). ─ 1.1.2.4.2.0. Ana, žena Markova (1889.-1920.), kći

Marijana Stanića i Ive Puljak (vj. 1914.).

1.1.2.4.2.1. Mate, sin Markov i Anin (1914.-1945.*).

1.1.2.4.2.0. Kata, 2. žena Markova (r. 1892.), kći Benedikta Radića (vj. 1920.). ─► Mara, Marijan, Stipan, Petar †, Ivka.

1.1.2.4.3. Stipan, sin Matin (1891.-1893.), umro djetetom.

- Jurka, kći Matina (r. 1879.), udana za Martina Kristića. - Iva, kći Matina (1874.-1953.), udana za Ivana Mušuru - Manda, kći Matina (1882.-1892.), umrla djetetom. - Mara, kći Matina (r./u. 1884.). † - Mara, kći Matina (1886.*-1893.), umrla djetetom. - Ana, kći Matina (r. 1895.). ⧖


MASLIĆ

591

1.1.2.5. Marko, sin Andrijin (1846.-1879.), neoženjen.1117

- Matija, kći Andrijina (r. 1828.), udana za Grgu Dedića. - Božica, kći Andrijina (r. 1831.), udana za Tomu Ančića (Grab.). - Ana, kći Andrijina (r. 1832.), udana za Šimuna Dedića. - Jele, kći Andrijina (1843.-1920.), udana za Andriju Puljka.

- Ivanica, kći Markova1118 (1789.*-1871.), udana za Matu Stanića. - Jela, kći Markova1119 (r. 1792. *). krizmana 1792. god. - Manda, kći Markova (1795.*-1847), neudana. - Jakovica, kći Markova, udana za Matu Stanića..

- Manda, kći Martinova (r.1738.*), udata za Petra Piplicu (Mucića). - Lucija, kći Martinova (r.1740.*-1832.), udata za Stipana Piplicu (Mucića). - Ivanica, kći Martinova (r. 1743.*), udana za Pavla Sulića.

- Pavica,1120 kći Martinova (1756.*-1821.), neudata

Izvadak iz knjige „Stanja duša i popisa obitelji župe Zagvozd 1806. god. - obitelj Marka Bartulovića (Maslića)

(NAS, M-113, fol 14r, detalj)

1117 Jozo MASLIĆ, Rodoslovlje plemena Maslić, Zagvozd-župni list, Godina VII, broj 1(7) str. 97.

1118 U popisu krizmanika 1792. godine upisana je kao kći Marka i Birgite Bartulović (NAS, M-106, list 81r.

1119 U popisu krizmanika 1792. godine upisana je kao kći Marka i Birgite Bartulović (NAS, M-106, list 83r.

1120 Pavica kći Martinova upisana je u Matičnoj knjizi umrlih Maslić (NAS, Mat. knjige župe Zagvozd - parice/god.1821./I, str. 4).


592

Katastarski popisni list obitelji Jure Lončara 1726. god.

(HR DAZD-5, fol. 77r)


PULJAK

593

6. PULJAK

Prvi pisani (sačuvani) trag o Puljcima u Rastovcu je iz 1726. godine, neposredno nakon što je Venecija zaposjela ovo područje. Mletačka uprava uspostavlja zemljišnik za Imotsku Krajinu, a time i za naselje Zagvozd, kojim je izvršena razdioba zemljišta lokalnom stanovništvu.1121 U Rastovcu te godine (prema mletačkom katastru), živi obitelj Frane Puljka od 8 osoba.

Kako i kada je nastalo prezimena Puljak nije poznato. Promatrajući demografske prilike pred kraj turske i početak mletačke vladavine ne možemo sa sigurnošću tvrditi da su Puljci staro rastovačko pleme, ali obzirom na mjesto gdje su živjeli i mnoge toponime vezane uz ime Puljak, ukazuju da su Puljci starinom u Rastovcu. Nema ih 1686. godine na popisu izbjeglog zagvoškoga stanovništva, što ne pokazuje da tada nisu živjeli u Rastovcu. Moguće je da su se Puljci prije drukčije prezivali pa promijenili prezime, o čemu nažalost nemamo pisanih tragova.

Prema nekim pokazateljima (koje bi znanstveno trebalo istražiti i potvrditi) Puljci bi mogli biti „povratnici“ iz talijanske regije Apulije (tal. Puglia - „Pulja“). U doba Kandijskoga rata (1645.-1669.) jedan dio stanovništva iz Zabiokovlja i Primorja uslijed ratnih opasnosti od turske vojske bježi na srednjedalmatinske otoke i u Italiju, najvećim dijelom u pokrajinu Apuliju (Pugliu). Dolaskom mletačke vlasti dio stanovništva se ponovo vraća na stara ognjišta.1122 Domaće stanovništvo povratnike naziva prema mjestu odakle su se vratili, a ne prema starom prezimenu, tako da na ovim prostorima imamo: Puljke, Puljiće i Puljize, Puljiziće, itd. U tom slučaju Puljci su starinom nosili najvjerojatnije jedno od izumrlih zagvoških prezimena.

Puljci na Dobrinčima podrijetlom su iz Rastovca, odselili su iz Rastovca na prijelazu sa 17. na 18. stoljeće.

Danas u Rastovcu nema prezimena Puljak. Puljci u Rastovcu bili su malobrojno pleme i demografske promjene utjecale su na njihov nestanak iz Rastovca. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća nekoliko Puljaka (zrele dobi, momci) odselio je u Ameriku, a dio na područje tadašnje države (u Dubrovnik i Zavidoviće). Od onih koji ostadoše, loza se ugasila sredinom prve polovice 20. stoljeća, kada umire zadnji muški potomak roda

1121 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 21v (Villa Zaguosd Teritorio d' Imoschi, in luglio 1726.).

1122 Andre JUTRONIĆ, Naselja i podrijetlo stanovništva na otoku Braču, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knjiga 34., Zagreb 1950. Marko PEROJEVIĆ, Odjek Bečkog rata na makarskom primorju i Hercegovini (1683.-1723.), Historijski zbornik, godina XXXI-XXXII, Zagreb 1980.

Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u XVII. Stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje XXIX, Zagreb 1933.


PULJAK

594

Puljaka, ostavljajući žensko potomstvo.1123 Na ženinstvo u Puljaka iz Zagvozda dolazi Marko Vranjić i ženi Mandu Puljak 1909. godine.1124

Loza rastovačkih Puljaka nastavlja se u Zagvozdu u zaseoku Kurtovića.

Od godine 1726. do sredine 19. stoljeća Puljci u Rastovcu žive u jednoj obitelji, a od sredine 19. do početka 20 stoljeća u 2 obitelji.1125 Početkom 20. stoljeća, uoči I. svjetskoga rata u Rastovcu žive dvije obitelji Puljaka.1126

Puljci u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine Od početka 18. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o

broju obitelji Puljaka u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.1127



1726. 1 Frane Puljak (Frane Pugliack) 8 1733. 1 Vrane /Frane/ Puljak 10 1806. 1 Jure Puljak 5 1846. 1 Jure Puljak p. Stipana -

1876. 2 Grgo Puljak p. Stipana - Andrija Puljak p Jure -

1123 Godine 1948. u Zagvozdu živi jedna obitelj Puljaka, Leksik prezimena SR Hrvatske, Matica hrvatska, Zagreb 1976, str. 538.

1124 Markova žena Manda Puljak nije bila „dotarica“. Stari Jakov Puljak imao je 3 sina. Sin Stipan je poginuo/nestao u I. svj. ratu, a nevjesta Jakovljeva, Stipanova žena Ruža, vratila se na očinstvo u Kurtoviće, drugi sin je odselio u Dubrovnik, a treći je umro djetetom, tako je Manda žena Marka Vranjića ostala na očinstvu u Puljaka. Kasnije je s nevjestom (brata Stipana ženom) razmijeniti zemljišta u Vranjićima za zemljišta u Puljcima.

1125 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 st., listovi 331 i 232. Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848 (DAST-152).


1127 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M - 67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


PULJAK

595

Poimenični popis osoba iz roda Puljak od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Puljaka sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim

dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.1128 Podatci u poimeničnom popisu Puljaka iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni, Postojalo još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile/udavale), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje jer nisu imali potomstva.

I. generacija

I. 1. Frane Puljak, rođen oko 1670. godine. Začetnik loze Puljaka u Rastovcu I. 1.0. „Ana (?)“ žena Franina, nepoznato.

II.-VIII. generacija

1. Grgo Puljak (rođ. oko 1700.). 1.0. „N“ žena Grgina, nepoznato.

1.1. Jure Puljak, sin p. Grge (r. 1736.*). 1.1.0. Jelina, žena Jurina (r.1741.*), kći p. Ivana Buljubašića.

1.1.1. Stipan, sin Jurin (1770.*/1761.*-1847.). krizman 1779. god. 1.1.1.0. Jelina, žena Stipanova (1780.*-1855.), kći Mije Stanića (vj.1801.).

1.1.1.1. Jure, sin Stipanov (1806.*-1856.). 1.1.1.1.0. Cvita,1129 žena Jurina, kći Mije Kusića (vj. 1843. godine).

1.1.1.1.1. Andrija, sin Jurin (1844.-1906.). 1.1.1.1.1.0. Jele, žena Andrijina (1843.-1920.), kći Andrije


1.1.1.1.1.1. Jure, sin Andrijin (1881.-1893). †

- Mara, kći Andrijina (1872.-1953.*), udana za Marka Stanića (vj. 1899.).

- Ive, kći Andrijina (r. 1875.). - Kate, kći Andrijina (1878.-1880.), umrla djetetom. - Ana, kći Andrijina (1884.-1895.). † - Manda, kći Andrijina (r. 1887.), udana za Miju Dedića.

Andrijina grana se gasi. Nema muškoga potomstva u 2. „kolinu“.


1129 U svim zagvoškim maticama upisana je pod imenom Cvita, u grabovačkoj matici vjenčanih upisana je imenom Mara (DAST-179, sign. 137.).


PULJAK

596

1.1.1.1.2. Ivan, sin Jurin (r. 1847.) . ╢ 1.1.1.1.2.0. Kate, žena Ivanova (r.1849.), kći Jure Stanića

(vj. 1882.).

1.1.1.1.2.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1882.). ►► Amerika

1.1.1.1.2.2. Mate, sin Ivanov (r. 1888.). ►► Amerika

- Mande, kći Ivanova (1884.-1885). † - Antica, kći Ivanova (r. 1886.), udana za Marijana

Buljubašića.1130 - Mara, kći Ivanova (1892.-1905). † - Mande, kći Ivanova (1893.-1905). †

1.1.1.1.3. Marijan,1131 sin Jurin (1853.-1877.), umro momkom.

- Matija, kći Jurina (r.1850.), udana za Stipana Serdarevića. - Ana, kći Jurina (r.1855.).

1.1.1.2. Grgo, sin Stipanov (1815.-1882.).

1.1.1.2.0. Matija, žena Grgina (1829.*-1896.), kći Mate Dedića (vj. 1855. godine).

1.1.1.2.1. Marko, sin Grgin (1858.-1859.), umro djetetom.

1.1.1.2.2. Jakov, sin Grgin (1859.-1924.). 1.1.1.2.2.0. Tomica, žena Jakovljeva (1856.-1911.), kći

Jerka Kristića (vj. 1885.).

1.1.1.2.2.1. Stipan, sin Jakovljev (1886.-1915.).1132 1.-.1.0. Ruža, žena Stipanova (r. 1883.), kći

Ivana Čaglja (vj. 1914.god.).

► Puljci u Kurtovićima

1.-.1.1. Ivan, sin Stipanov (1914.-1965.). ─ 1.-.1.0. Iva, žena Ivanova (r. 1910), kći

Stipana Buljubašića i Ane Piplice (vj. 1933.).

─► Stipe†, Zdravko, Ivan, Stipan, Ante, Ruža i Ljuba.

1.1.1.2.2.2. Luka, sin Jakovljev (1892.-1916.), poginuo u I. svj. ratu.

1130 Vjenčani 29. 1. 1912. godine.

1131 U Matici Umrlih Zagvozda (DAST-179) u koloni ime majke upisano je Matija Kusić, u svim drugim upisima je Cvita Kusić.

1132 Stipan Puljak sin Jakovljev poginuo/nestao u I. svjetskom ratu (upisana godina smrti 1915.), što je godinu dana nakon vjenčanja s Ružom Čagalj (Kurtović). Stipanova žena Ruža, udovicom se vratila se u Kurtoviće na očinstvo sa sinom Ivanom.


PULJAK

597

1.1.1.2.2.3. Mate, sin Jakovljev (r. 1899.). 1.-.3.0. Kata, žena Matina (r. 1900.), kći

Jakova Batinića iz Dubr./Gruž.. ►► Odselili u Dubrovnik

- Manda, kći Jakovljeva (1889.-1974.), udana za Marka Vranjića.

► Vranjići u Rastovcu

- Zorka, kći Jakovljeva (r.1895.), udana za Miju Dedića. - Ruža, kći Jakovljeva (r. 1902.), udana za Matu Čaglja.

1.1.1.2.2.0. Ana, 2. žena Jakovljeva (r. 1885.), kći Josipa Varkaša, vj. 1921. godine.

Kćeri Jakovljeve i Ane Varkaš: Darinka i Mila.

1.1.1.2.3. Toma, sin Grgin (r. 1864.). ‡

1.1.1.2.4. Mate, sin Grgin (r. 1867.). ►► Zavidovići, Bosna/Amerika 1.1.1.2.4.0. Julija-Tereza, žena Matina (r. 1881.), kći

Dragutina Zimmerlinga.

- Iva, kći Grgina (r.1857.), udana za Marijana Stanića. - Jela, kći Grgina (r.1860.). - Marta, kći Grgina (r.1863.), udana Za Jozipa Klaričića iz

Živogošća. - Manda, kći Grgina (r.1872.).

1.1.1.3. Mate, sin Stipanov (1826.-1855.), umro momkom.

- Jakovica, kći Stipanova (r. 1803.*), udana za Barišu Bekavca iz Žeževice. - Matija, kći Stipanova (rođ.1821./1819.*), udana za Stipana Sulića..

- Ivanica, kći Jurina *(1776), udata za Juru Stanića Jozipova. - Manda, kći Jurina (1770.*-1829.), udana za Marka Čelana-Vranjića.

- Ana, kći Grgina (1741.*), udata za Grgu Kristića Matina - Kata, kći (?) Grgina, udana za Ivana Stanića.

2. Martin Puljak (rođ. oko 1710. god.)

2.0. „N“ žena Martinova, nepoznato.

- Ana, kći Martinova (1741.*/1729.*-1824.), udata za Marka Gaću. - Ivanica, kći Martinova (r.1754.), udata za Nikolu Gaću.


598

Izvadak iz knjige „Stanja duša“ župe Zagvozd 1806. god. - Serdarević /Lončar

(NAS, M-113, fol. 17r)


SERDAREVIĆ

599

7. SERDAREVIĆ

Serdarevići su staro rastovačko pleme, jedno od najstarijih u Rastovcu i s pravom ih možemo smatrati starosjediteljima Rastovca. Prvi pisani trag o Serdarevićima nalazimo u mletačkim dokumentima u zbjegu zagvoškoga stanovništva uslijed turskih opasnosti u sela ispod Zadvarja (Gornja i Donja Brela) 1686. godine, tako na popisu nalazimo Grgu S/a/rdelevića (Gregorio Sardeleuich), Marka S/a/rdaljevića (Marco Sardagleuich), Nikolu S/a/rdaljević (Nicolo Sardagleuich) i Mijo S/a/rdaljevića (Michel Sardagleuich).1133

Godine 1726. godine kad je Venecija stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta stanovništvu u Zagvozdu (Rastovcu) popisane su obitelji Mate Serdarevića (Mattio Serdareuich), udovice Marte Serdarević (Marta Serdarussa-vedoua) i Ivana Serdarevića prozvanoga Žugo (Iuan Serdareuic detto Zugo).1134 Današnji Serdarevići potomci su Mate Serdarevića (i njegove braće), dvočlana obitelj udovice Marte izumrla je bez muških potomaka, a potomci Ivana Serdarevića su današnje Žuge.

Uspoređujući podatke iz 1726. godine i one iz 1686. godine vidljivo je da je broj Serdarevića u Rastovcu smanjio. Dio Serdarevića nije se vratio iz izbjeglištva 1686. godine, a vratile su se obitelji Grge i Marka Serdarevića. Nakon toga dolazi do nove selidbe Serdarevića godine 1701. kada obitelj Ivana Serdarevića zajedno s ostalim Zagvožđanima seli u Neorić.1135

1133 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva (Proveditori generali, Girolamo Cornaro, libro unico), list 476v. Mletački činovnik porijeklom Grk, Juraj (Giorgio) Calergi, napravio je popis izbjegloga stanovništva iz imotskih i radobiljskih sela u sela ispod Zadvarja 1686. godine. Prezimena je upisivao na način kako ih je on razumio, a pisana su na „mletačkom“ talijanskome jeziku, pa s današnjega gledišta izgledaju pogrešno napisana, no nedvojbeno se radi o upisu obitelji Serdarevića.

1134 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Selo Zagvozd okrug Imotski, kutija 22, listovi 9v, 10r, 11v i 11r. Usp. Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 297. Vrčić je napravio veliku pogrešku u čitanju mletačkoga dokumenta. U izvorniku za Ivana Serdarevića piše (Iuan Serdareuic detto Zugo), pa je Vrčić to „pročitao“ kao Cigo, a moralo se pročitati Žugo. Ta pogreška je unijela zabunu, provlačila se u mnogim kasnijim prijepisima, koja se mora ispraviti.

1135 Kad je Karlovačkim mirom godine iz 1699. godine tada oslobođeni Zagvozd ponovo vraćen Turskoj, arambaša Mate Veić Jurasov odvodi 1701. godine iz Zagvozda i okolice 20 obitelji s 117 duša u Neorić na mućko-lećevačkom području. Među njima je bila i 5-člana obitelj Ivana Serdarevića iz Zagvozda. Ta je obitelj upisana i u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u sklopu banderije harambaše Mate Veića pokojnog Jurasa iz Neorića, ali tada s četiri člana. (Mate MATAS, Mućko-lećevački prostor, Zagreb 1993., str. 52. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, Knjiga I. i II. Sinj 2011., str. I-81.)


SERDAREVIĆ

600

Od kada su Serdarevići u Rastovcu nije poznato. Prema predaji Serdarevići su prvi stanovnici Rastovca.1136 U odnosu na postojeća plemena Donjega Rastovca taj dio predaje poklapa se s povijesnim činjenicama. Prema predaji Serdarevića spominje se kako je u doba Hasan age Arapovića1137 (to je sredina 17. stoljeća) postojao sluga Birka kojeg je aga radi posebnih zasluga i čestitosti imenovao serdarom, čiji su potomci današnji Serdarevići.1138 Potvrdu o tome ne nalazimo u dostupnim turskim i mletačkim dokumentima od kraja 16. do početka 18. stoljeća, naprotiv povijesne prilike toga doba bile su drukčije.1139 Fra Vjeko Vrčić u „Župama i plemenima Imotske Krajine“ o podrijetlu Serdarevića poziva se na usmenu predaju.1140 Rastovac je u doba turske okupacije bio jezgro većeg broja starih zagvoških, rastovačkih pa i medovačkih plemena, gdje se uslijed turskih osvajanja narod „povlačio“ prema Biokovu i Rastovcu, tu se naseljavao i odatle se ponovo vraćao na stara ognjišta, pa se kroz razdoblje turske uprave više puta demografski potpuno promijenio, pa je nemoguće utvrditi tko je sve živio u Rastovcu toga doba. U svemu, predaju Serdarevića ne smijemo zanemariti, već poduzimati daljnja istraživanja u tom smjeru i oslanjati se na arhivsku pisanu građu toga doba.

Prezime Serdarević nastalo je od imenice serdar – vojni zapovjednik, serdar (tur.) sardar, serdar ili sirdar. U slučaju rastovačkih Serdarevića prije bi se reklo da im je prezime nastalo od nadimka „serdar“. Da su bili serdari, onda bi zasigurno bili u vojnoj službi Osmanske države (što nije bio slučaj, niti dostupni povijesni dokumenti na to ne ukazuju), pa onda ne bi uslijed turskih ratnih opasnosti 1686. godine privremeno preselili na područje mletačke republike u zbjegu s ostalim zagvoškim stanovništvom.

1136 Ante SERDAREVIĆ, Prilog poznavanju doseljenja plemena u Rastovac Donji, Zagvozd – Župni list, Godina II, broj 2, str.105.

1137 Teško je utvrditi povezanost Hasan–age Arapovića sa Serdarevićima. Hasan aga je muž čuvene Hasanaginice. Imao je svoje posjede u Zagvozdu, Župi i Grabovcu te svoju kulu u Vinici, bio je zapovjednik Zadvarja. Mjesto njegovog podrijetla je vjerojatno Mostar ili Ljubuški. Nema povijesnih dokumenata da je živio u Zagvozdu, sva istraživanja se temelje na pretpostavkama, o čemu nema povijesnih dokumenata.

1138 Marko SERDAREVIĆ, Serdarevići, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str.109. „Hasan aga Arapović u svojoj vlasti imao je nekoliko sela (Župu, Zagvozd, Grabovac). posjedovao je puno stoke, Imao je slugu imenom Birka. Bio mu je vjeran i odan. Jednog dana dok je čuvao stoku podno Biokova, našao je posudu punu cekina. Taj pronalazak nije sakrio od svoga Gospodara. Aga ga nagradi i nastani u Rastovcu. Postavi ga za serdara i suca porotnika na Perinuši. Birka se oženio i imao sedam sinova.“

1139 U doba turske uprave nije bilo suda na Perinuši, sjedište kadiluka bilo je u Imotskom. Imotski kadiluk osnovan je 1562. godine (J. A. Soldo 1989:54). U turskoj sudbenoj vlasti toga doba nije bilo sudaca porotnika. Hasan aga nije mogao imenovati Birku sa suca na Perinuši (Imotski). U vrijeme Hasan age (sredina 17. st.), Imotski je bio kapetanija od 1630. godine a kapetan je Omer aga (J. A. Soldo 1989:54). Dio narodne predaje o vezi Serdarevića i „Birke“s Hasan agom nije potvrđena povijesnim dokazima. Usp: Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk, Sarajevo 1859.

1140 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.116. i Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 297.


SERDAREVIĆ

601

Povijest nam nije sačuvala za područje Zagvozda u 17. stoljeću tragove i podatke vojno-administrativnog ustroja kakvog nalazimo na primorskoj strani Biokova. Moguće je, da je zagvoško područje bilo samoupravno organizirano slično organizaciji Primorske lige – upravnom sustavu spoja kršćanskoga i islamskoga ustroja (kneževi, serdari, kapetani, suci i čauši).1141 Jesu li Turci imenovali Serdareviće vršitelje upravne vlasti (serdare i suce) i je li Zagvozd samoupravno bio organiziran toga doba nije poznato. Serdare imenuje tek mletačka uprava i to od početka 18. stoljeća, a Serdarevići su već skoro stoljeće u Rastovcu. Serdari su imali niže izvršne i zakonodavne ovlasti u tkz. serdarijama (administrativnim područjima koja su se sastojala od više sela). U vrijeme mletačke uprave serdari su bili Tomičići, a Tomičići su bili seoske starješine „knezovi“ u vrijeme turske uprave u 17. stoljeću. Arambaše su bili Veići i Bartolini, a kasnije Brstili i Buljubašići.

Od Serdarevića je nastalo pleme Žugo, koji su sve do početka 19. stoljeća nosili prezime Serdarević. Povijesni dokumenti koje nalazimo u arhivima makarske biskupije1142 upućuju, ali sa sigurnošću ne ukazuju da su Šute i Gavrani starinom Serdarevići, premda predaja kazuje drukčije.

Prezime Serdarević nije se tijekom pisane povijesti u Rastovcu mijenjalo (od 17. stoljeća do danas), smo se različito pisalo, ovisno jesu li upisi bili na taljanskom ili hrvatskom jeziku. Od najranijih pisanih oblika na talijanskom jeziku: S/a/rdelevića i S/a/rdaljevića, pa Serdarević (Serdareuich) U drugoj polovici 19. stoljeća prezime se piše Srdarević1143 i konačno Serdarević. Župnici don P. Kaer i don J. Bečić bilježe (rijetko) upise u maticu rođenih s (drugim) prezimenom Levanta, a odnosi se na jednu granu Serdarevića.1144 Isto tako u grabovačkim maticama vjenčanih imamo upisano prezime Levanta (nema upisa prezimena Serdarević).1145 Druga grana Serdarevića nosi nadimak Minići.

U popisu stanovnika Zagvozda na 20. siječnja 1733. godine nalazimo obitelj Mate Serdarevića s 9 osoba i udovicu Martu Serdarević kao jednočlanu obitelj.1146 Početkom

1141 U vertikali vlasti u 17. stoljeću na čelu sela/područja stoje seoske starješine „knezovi“ (jedan ili više njih). Iza njih su serdari, a u svakom serdarluku bila su dva kapetana sa 100 ljudi, u svakom kapetanluku po dva suca s 50 ljudi, a svaki sudac imao je 2 čauša s 25 ljudi (M. UJDUROVIĆ , 2002:46-48)

1142 Gavrani su 1786. 1798. i 1806. godine popisivani kao Serdarevići (NAS, M-110, Vizitacije, 1786. god., NAS, M-114, Vizitacije, 1798. god. i NAS M-113, Imotski dekanat, br 18, Stanje duša župe Zagvozd. list 16r).

1143 Zagvoške župne Matice druge polovice 19. stoljeća, u doba župnika don Kaera, i don Aljinovića (DAST-179, DAZD-378, , NAS Parice).

1144 DAST-179, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1875.-1893. Godina 1877, upisano prezime za Luciju Serdarević je Lucija Levanta.

1145 NAS, Parice, Matična knjiga vjenčanih župe Grabovac, god.1873.

1146 NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda 1733. godine, list 313r, 313v.


SERDAREVIĆ

602

19. stoljeća (1806. god), u Rastovcu je 6 obitelji Serdarevića, a sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Rastovcu žive 4 obitelji Serdarevića, a 1876. godine 5 obitelji.1147 Neposredno prije početka I. svjetskoga rata u Rastovcu živi 7 obitelji Serdarevića.1148

Serdarevići u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća prema povijesnim dokumentima u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Serdarevića u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu.1149



1686.

4

Grgo S/a/rdelević (Gregorio Sardeleuich) 7 Marko S/a/rdaljević (Marco Sardagleuich) 4 Nikola S/a/rdaljević ( Nicolo Sardagleuich) 4 Mijo S/a/rdaljević (Michel Sardagleuich) 6

1726.

2 Mate Serdarević (Mattio Serdareuich) 10 ud. Marta Serdarević (Marta Serdarussa-vedoua) 2

1 Ivan Serdarević – prozvani Žugo (Iuan Serdareuic- detto Zugo) 12. ŽUGO

5

1733. 2 Mati Serdarević 9 ud. Marta Serdarević 1

1806.

6

Petar Serdarević p. Antona 8 Josip Serdarević p. Jure 7 Martin Serdarević p. Mije 6 Marko Serdarević p. Mije 5 Mate Serdarević p. Grge 8 Jozip Serdarević p. Grge 2

1846.

4

Petar Serdarević p. Antona - Ivan Serdarević p. Marka - Lovre Serdarević p. Mate - Lovre Serdarević p. Antona -

1876.

5

Lovre Serdarević p. Mate - Jozo Serdarević p. Ivana - Jerko Serdarević p. Jure - Luka Serdarević p. Petra - Jozo Serdarević p. Ante -

1147 NAS, M-113, str. 16r, 16v., DAST-152, kutija 735 i , kutija 848.


1149 Calergijev popis iz 1868. godine (DAZD-1),, Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


SERDAREVIĆ

603

Poimenični popis osoba iz roda Serdarević od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Serdarevića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim


Podatci o stanovništvu Serdarevića iz 17. i 18. stoljeća za sada su nepotpuni. Korištenjem svih dostupnih arhivskih podataka (u kojima su se na bilo koji način spominjali Serdarevići) stvoren je ovaj popis iz kojeg se može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo od njegovih pisanih početaka do danas. Postojalo je sigurno u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Serdarevića jer nisu imali potomstva.

I. generacija (koja je spominje 1686. godine - „glave“ obitelji)

I. 1. Grgo Serdarević , ─ Rastovac I. 2. Marko Serdarević, ─ Rastovac ─ Neorić I. 2. Nikola Serdarević, ►► I. 4. Mijo Serdarević , ►►

- U Rastovcu do 1685./1686. godine žive četiri obitelji Serdarevića s ukupno 21 osobom. U tijeku tursko-mletačkoga rata (Morejski rat 1684.-1699.), stanovnici Zagvozda i Rastovca bježe na područje Mletačke Republike ( u Donja i Gornja Brela).

- Nakon izbjeglištva 1686. godine u Zagvozd (Rastovac) vraćaju se vratili Grgo i Marko Serdarević.

- Obitelji Nikole i Mije Serdarevića nisu se vratile iz izbjeglištva 1686. godine (ili, ako se netko od članova njihovih obitelji i vratio, nije ostavio potomstva).

- Godine 1701. Ivan Serdarević sin Markov s obitelji seli u Neorić.1151


1151 DAZD-1 Spisi generalnog providura A. Moceniga, knjiga IV, listovi 484v. i 485r. Usp. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. 81/I., 110./I.


SERDAREVIĆ

604

II. generacija

II. 1. Mate1152 Serdarević , sin (?) Grgin (rođ. oko 1680. god.) II.1.0. „N“ žena Matina, nepoznato.

- Iako nema pisanih tragova (povijesnih dokumenata), Mate bi trebao biti sin Grgin jer na to upućuju ostali indirektni podatci.

II. 2-n. „N“ brat/braća Matina, nepoznato. 1153 II.2.-n.0. ud. Marta Serdarević (žena je od Matina brata, kojemu nije poznato ime.).

II. 3. Ivan Serdarević prozvani Žugo, III. / 12. ŽUGO


1. GRANA GRGINA- Minići

1. Grgo Serdarević, sin Matin (rođ. oko 1710./20. godine). 1.0. Cvita, žena Grgina rođ. Krželj, ostalo nepoznato.

1.1. Mate,1154 Serdarević, sin Grgin (1749-1830.). 1.1.0. Jela (Jelina),1155 žena Matina (1764.*- 1830.), kći Ivana Dedića-Varkaša.

1.1.1. Šimun,1156 sin Matin (r. 1790.), umro prije 1818. ili je nekud odselio (?).

1.1.2. Stipan, sin Matin (1797.*/1792.*-1850.). 1.1.2.0. Jurka, žena Stipanova , rođena Čikeš (vj. 1827. god. u Žeževici).

1.1.2.1. Jure, sin Stipanov (r. 1833.). ‡

1.1.2.2. Mate, sin Stipanov (r. 1835.). x.x.x.x.0. Ana, žena Matina, rođ. Birčić (vj. 1865.). x.x.x.x.1. Stipan, sin Matin (r. 1867.). ‡

1.1.2.3. Mijo, sin Stipanov (r. 1836.). ‡

1.1.2.4. Ivan, sin Stipanov (1839.-1899.). 4.1.2.4.0. Ivanica, žena Ivanova (r.1851.), kći Marijana Dedića

(vj. 1874.).

4.1.2.4.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1881.). ─ 4.1.2.4.1.0. Matija, žena Stipanova (r. 1888.), kći Ivana

Gavrana (vj. 1906.).

1152 Mate Serdarević glava je obitelji 1726. godine 1153 Obitelj Mate Serdarevića 1733. godine ima 9 osoba i to sve odrasle osobe. U obitelji nema malodobne djece., iz čega se zaključuje da Matinu obitelj čine odrasli članovi, braća Matina njihove žene i sinovi i kći. (NAS, M-67, Popis stanovnika Zagvozda na 20 jenara 1733.godine, listovi 313v). 1154 NAS, Matica umrlih župe Zagvozd, Parice. U matici umrlih upisan Serdarević. 1155 U arhivskim dokumentima dvaput je upisana Jela (Jelina) žena Matina, kći Ivana Dedića-Varkaša, a jednom Ivka žena Matina , kći Jure Dedića (NAS, M-113, NAS, Parice,). 1156 U popisu 1792. god. upisan je Šimun sin Mate i Jele Serdarević (NAS M-106, list 81r).


SERDAREVIĆ

605

Sinovi Stipanovi: Ivan (r.1912.), Josip (r. 1915.), Frane, Ljubomir.

Kćeri Stipanove: Ljubica (r. 1907.), Iva (r. 1909.), Manda (r. 1910.), Mara (r. 1913.), Milka, Anđa, Kata, Iva.

4.1.2.4.2. Nikola, sin Ivanov (1885.-1892.). †

4.1.2.4.3. Lovre, sin Ivanov (r. 1888.). ─ 4.1.2.4.2.0. Kata, žena Lovrina (1900.), kći Marka

Bartulovića (vj. 1921.). ─► Milan, Ivan, Marko, Stipan, Marko, Ljubica,

Rosa i Marija.

4.1.2.4.4. Frane, sin Ivanov (r. 1890.). ►► Amerika

- Manda, kći Ivanova (r. 1875.), udana za Jerka Serdarevića. - Matija, kći Ivanova (r. 1877.), udana za Iliju Žugu.

1.1.2.5. Jozip, sin Stipanov (1842.-1886.), neoženjen.

- Kate, kći Stipanova (r. 1827.), udana za Jozipa Baletu iz Grabovca. - Joza, kći Stipanova (r. 1832.), udana za Stipana Čikeša. - Matija, kći Stipanova (r. 1844.), udana za Matu Serdarevića. . - Manda, kći Stipanova (1846.-1849.), umrla djetetom.

1.1.3. Lovre, sin Matin (1796*-1886.), neoženjen.

1.1.4. Jakov, sin Matin (r. 1801.). ‡

1.1.5. Petar, sin Matin (1802.*-1882.). 1.1.5.0. Marta, žena Petrova (1809.*-1894), kći Križana Čikeša

(vj. 1833. godine u Žeževici).

1.1.5.1. Marko, sin Petrov (r. 1838.), umro djetetom. 1.1.5.2. Toma, sin Petrov (1842.-1843.), umro djetetom. 1.1.5.3. Mate, sin Petrov (1844.-1878.), umro momkom.

1.1.5.4. Marko, sin Petrov (1849.-1919.). 1.1.5.4.0. Jurka, žena Markova (1857.-1917.), kći Andrije Balete

(vj. 1881.).

1.1.5.4.1. Mate, sin Markov (1882.-1915.), pog. u I. svj. ratu.

1.1.5.4.2. Petar, sin Markov (r. 1887.). ‡

1.1.5.4.3. Ivan, sin Markov (1890.-1912.).

1.1.5.4.4. Marko, sin Markov (1893.-1894). †

1.1.5.4.5. Jozo, sin Markov (r. 1895.). ─ (ovo I.S. 1.1.5.4.5.0 Ivka, žena Jozina (1898.), kći Marka

Serdarevića (vj. 1920.)

─► Jurka, Matija-Agata, Matija, Marija, Danica, Kata-Slavka, Marko, Mila.


SERDAREVIĆ

606

1.1.5.4.6. Marko, sin Markov (r. 1898.). ►► Francuska

- Fila, kći Markova i Jurkina (r. 1885.), neudana.

- Tomica, kći Petrova (r. 1835.).

- Jakovica, kći Matina (r. 1781*.), udata za Ivana Čaglja.

1.2. Josip Serdarević, sin Grgin (r. 1755.*). 1.2.0. Mara, žena Josipova (r. 1760.*), kći Mije Glavaša. Josip i Mara nemaju djece.

1.3. Antona Serdarević, sin Grgin (r. 1761.*), neoženjen. ‡

1.4. Rade (Rafael) Serdarević , sin (?) Antonov (rođ. oko 1760.). 1.4.0. Matija, žena Radina, ostalo nepoznato. 1.4.1. Luka, sin Radin, kriz. 1798. god., umro prije 1806. godine.

Radina grana se gasi. Obitelji Rade Serdarevića nema u popisu obitelji Zagvozda 1806. godine.

2. GRANA MIJINA- Minići

2. Mijo Serdarević, (rođ. oko 1710.), sin Matin (?). 2.0. Jela, žena Mijina, rođena Mustapić, ostalo nepoznato.

2.1. Martin Serdarević, sin Mijin (r. 1742.*). 2.1.0. Manda, žena Martinova (r. 1748.*), kći Ivana Milića.

2.1.1. Stipan, sin Martinov (r. 1779.*). 2.1.1.0. Ivanica, žena Stipanova (r. 1785.*), kći Ilije Čaglja.

2.1.1.1. Mijo, sin Stipanov (1805*-1888.), neoženjen. 2.1.1.2. Križan, sin Stipanov (1808.*-1895.), neoženjen.

- Jelina, kći Martinova i Mandina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

- Kata, kći Mijina (1744.*/1727.*- 1823.), udata za Šimuna Milića. - Jelina, kći Mijina (1748.*-1842.), udata za Grgu Dedića Ivanova. - Manda, kći Mijina *(1762.*-1839.), udata za Jakova Dedića Ivanova.

Martinova grana se gasi. Izumrli su, ostali su bez muškoga potomstva.

2.2. Marko Serdarević, sin Mijin (1752.*-1839.). 2.2.0. Mara, žena Markova (1764.*-1846.), kći Marka Dedića. 2.2.1. Ivan, sin Markov (r. 1796.*-1870.*).

2.2.1.0. Mande, žena Ivanova (1794.*/1798.*-1877.), kći Antona Šute, vjenčani 1824. godine

2.2.1.1. Mate, sin Ivanov (1825.*-1829.), umro djetetom. 2.2.1.2. Mate, sin Ivanov (r. 1829.). ‡


SERDAREVIĆ

607

2.2.1.3. Stipan, sin Ivanov ( 1848.-1932.). 2.2.1.3.0. Matija, žena Stipanova (1850.-1934.*), kći Jure Puljka

(vj. 1878. godine).

2.2.1.3.1. Marko, sin Stipanov (1882.-1892.), umro djetetom 2.2.1.3.2. Ivan, sin Stipanov (1887.-1911.), umro momkom. 2.2.1.3.3. Ante, sin Stipanov (r. 1890.). ⧖

- Mara, Mande, kći Stipanova (r. 1879.), umrla djetetom. - Mara, kći Stipanova (1885.- 1886.). †

2.2.1.2. Jozip, sin Ivanov (1826.*-1893). 2.2.1.2.0. Mara, žena Jozipova (1843.-1907.), kći Jozipa Dujmovića

(vj. 1867.).

2.2.1.2.1. Ivan, sin Jozipov (1869.-1870.), umro djetetom.

2.2.1.2.2. Mate, sin Jozipov (r. 1871.). ►► Amerika

2.2.1.2.3. Ivan, sin Jozipov (1875.-1928.*). 2.2.1.2.3.0. Manda, žena Ivanova (1876.-1946.*), kći

Mate Serdarevića (vj.1903.). 2.2.1.2.3.1. Josip, sin Ivanov (r. 1910.). ─

1.-.1.0. Ljubica, žena Josipova (r. 1907.), kći Stipana Serdarević.

2.2.1.2.3.2. Mate, sin Ivanov. ─ 1.-.2.0. Milica, žena Matina kći Grge Lončara.

- Milka, kći Ivanova (r. 1903.), udana za Josipa Gavrana. - Ljubica, kći Ivanova (r. 1905.). ►►Sarajevo - Mara, kći Ivanova (r. 1907.). ►► Sarajevo - Ruža, kći Ivanova (r. 1908.), udana za Nikolu Šutu.. - Ana, kći Ivanova (r. 1912.), udana za Antu Čikeša. - Kata, kći Ivanova (r. 1913.). ⧖ 3.2.1.2.4. Mijo, sin Jozipov (1879.-1917.).1157

- Jurka, kći Ivanova (r. 1831.), udana za Matu Kusića iz Grabovca. - Jele, kći Ivanova (r. 1835.), udana za Jozipa Munitića iz Grabovca. - Lucija, kći Ivanova (r. 1842.), udana za Tomu Tomičića.

- Jelina, kći Markova (1791.).

2.3. Ivan, sin Mijin (r.1754.*), neoženjen.

2.4. Mate, Serdarević, sin (?) Mijin (rođ. oko 1750.) 3.4.0. Manda, žena Matina, ostalo nepoznato

Mate i Manda nemaju djece.

1157 Umro u Doboju, vojnik (I. svj. rat).


SERDAREVIĆ

608

3. GRANA JURINA.

3. Jure Serdarević, sin (?), (rođ. oko 1720.). 3.0. Petruša,1158 žena Jurina (r. 1721.*), rođena Bolčić.

3.1. Josip Serdarević, sin Jurin (1761.*-1833.). 3.1.0. Lucija, žena Josipova (1770.*-1842.), kći Mije Stanića.

3.1.1. Ivan, sin Josipov (r. 1800.*), umro mlad, neoženjen.

- Kata, kći Jozipova (r. 1795.*).+ - Manda, kći Jozipova (r. 1803.*). - Matija, kći Josipova, krizmana 1798.god., umrla djetetom. - Ivanica, kći Jozipova (r. 1805.-1872.), udaje se za Marka Dujmovića Antonova iz

Grabovca, ►Dujmovići na ženinstvu u Rastovcu.

- Jurka, kći Jurina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Jurina (1768.*-1854.), udana za Matu Šutu.

Grana Jurina se gasi. U trećoj generaciji nema muških potomaka.

4. GRANA ANTONOVA - Levanta

4. Anton Serdarević, (rođ. oko 1730.), sin Matina brata. 4.0. Tomica, žena Antonova (r. 1736.*), kći Ivana Serdarevića Žuge.

4.1. Nikola Serdarević, sin Antona, krizman 1779. god.., ostalo nepoznato.

4.2. Petar Serdarević, sin Antonov (1776.*/1768.*-1848.). 4.2.0. Kata, žena Petrova (1781.*-1742.), kći Mije Munitića.

4.2.1. Luka, sin Petrov (1802.-1892.). 4.2.1.0. Mare, žena Lukina (1810.-1866.), rođena Mustapić, vj. 1840. god u

Grabovcu. 4.2.1.1. Mate, sin Lukin (1841.-1918.).

4.2.1.1.0. Matija, žena Matina, (1844.-1917.), kći Stipana Serdarevića (vj. 1868.).

4.2.1.1.1. Ivan, sin Matin (1869.-1870.), umro djetetom. 4.2.1.1.2. Ivan, sin Matin (r./u. 1871.). †

4.2.1.1.3. Mijo, sin Matin (r. 1878.). 4.2.1.1.3.0. Matija, žena Mijina (r. 1885.), kći Ivana Šute

(vj. 1908.) Sinovi Mijini: Ivan (r. 1911.), Mate. Kćeri Mijine: Jurka (r. 1909.), Marija (r. 1913. †),

Marija (r. 1915.), Milka, Kata†, Kata.

1158 Jednom je upisana kao Manda, u MKU Zagvozd, parice, 1854. godina, u upisu smrti kćeri upisana je kao Ivanica.


SERDAREVIĆ

609

4.2.1.1.4. Stipan, sin Matin (r. 1884.). ►► Amerika

- Kate, kći Matina (r. 1872.), udana za Jakova Šutu. - Mande, kći Matina (r. 1876.), udana za Ivana Serdarevića. - Tomica, kći Matina (r. 1881.). - Jurka, kći Matina (1886.-1908.), umrla djevojkom.

4.2.1.2. Anton, sin Lukin (1847.-1907.).

4.2.1.3. Mijo, sin Lukin (1851.-1874.)

- Lucija, kći Lukina (1843.-1874.), udana za Antona Drljića. - Jurka, kći Lukina (r. 1856), udana za Juru Žugu.

4.2.2. Marko, sin Petrov (r. 1805.). 4.2.2.0. Joza, žena Markova (r. 1821.), kći Ivana Ančića iz Grabovca

(vj. 1852.). 4.2.2.1. Petar, sin Markov (r. 1856.).

4.2.2.1.0. Mara, žena Petrova (r. 1870), rođ. Dundić (vj. 1891.).

4.2.2.1.1. Marko, sin Petrov (r. 1897.). ►► Split, pokopan u Rastovcu. 4.2.2.1.2. Ivan, sin Petrov (r. 1903.). ►►Belgija, pokopan u Rastovcu.

4.2.2.1.3. Vicenc, sin Petrov (r. 1908.). ─ 4.2.2.1.3.0. Mara, žena Vicina (r.1905.), kći Jakova Šute.

- Kata, kći Petrova (1892.-1910.), umrla djevojkom. - Mara, kći Petrova (r. 1894.). - Iva, kći Petrova (r. 1900.), udana za Petra Šutu.

- Iva, kći Markova (r.1858.). - Barbara, kći Markova (r.1861.), udana za Marka Čikeša..

4.2.3. Jure, sin Petrov (1808.*-1867.).1159 4.2.3.0. Ivanica, žena Jurina (1826.-1894.), kći Jure Mustapića iz M. Doca

(vj.1854.). 4.2.3.1. Jerko, sin Jurin (1863.-1940.*).

4.2.3.1.0. Mande, žena Jerkova (1875.-1906.), kći Ivana Serdarevića (vj. 1894.).

4.2.3.1.1. Ivan, sin Jerkov (r. 1901.). ─ 4.2.3.1.0. Kata, žena Ivanova (r. 1903.), kći Mate

Vrdoljaka iz M. Doca (vj.1930.).

4.2.3.1.2. Jure, sin Jerkov (r.1897.). ─ 4.2.3.2.0. Matija, žena Jurina (r. 1904.), kći Tome Šute

(vj. 1927.). - Mara, kći Jerkova (r. 1899.), udana za Stipana Šutu. - Iva, kći Jerkova (r./u. 1904.). † - Matija, kći Jerkova (r./u. 1906.). †

1159 Uz Juru Serdarevića u maticama se bilježi dodatak prezimenu Levanat (DAST-179).


SERDAREVIĆ

610

- Antica (Ana), kći Jurina (r.1855.), udana za Petra Drlju. - Iva, kći Jurina (r./u. 1859.). † - Matija, kći Jurina (r. 1860.), udana za Luku Mucića.

- Tadijana, kći Petrova (1805.-1875.), udana za Šimuna Varkaša Grgina. - Jela, kći Petrova (rođ. 1815.), udana za Matu Knezovića iz Grabovca.

4.3. Lovre, sin Antonov (1781.-1868.). 4.3.0. Jurka, žena Lovrina (1783.*-1874.), kći Lovre Šute.

4.3.1. Anton, sin Lovrin (1813.*-1871.). 4.3.1.0. Tomica, žena Antonova (1815.-1897.), kći Ivana Lončar

(vj. 1841. godine.).

4.3.1.1. Jozip, sin Antonov (r. 1845.). ‡

4.3.1.2. Ivan, sin Antonov (1848.-1932.*), neoženjen.

4.3.1.3. Marko, sin Antonov (r.1853.-1931.*). 4.3.1.3.0. Matija, žena Markova (1873.-1919.), kći Grge Svaguše

(vj. 1889.). 4.3.1.3.1. Ante, sin Markov (r. 1890.). ─

4.3.1.3.1.0. Milka, žena Antina (r. 1891.), kći Jure Žuge (vj. 1920.). ─► Mate, Marko-Mirko.

4.3.1.3.2. Mate, sin Markov (r. 1892.). ‡

- Milica, kći Markova (r. 1894.), udana za Ivana Šutu. - Ivka, kći Markova (r. 1898.). ⧖

- Kate, kći Antonova (r. 1841.), udana za Jozu Šarića iz Grabovca. - Matija, kći Antonova (r. 1844.), udana za Ivana Milića. - Mande, kći Antonova (r. 1850.), udana za Filipa Čikeša iz Žeževice.

4.3.2. Mate, sin Lovrin (rođ.1820.). ‡

- Križana, kći Lovrina (r. 1828.). - Ivanica, kći Lovrina (r. 1828.), udana za Pavla Sulića..

- Mara, kći Antonova i Tomičina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato 5. GRANA „N“ SERDAREVIĆA

II.3. „N“ brat Mate Serdarevića, muž Martin, ime nepoznato. II.3.0. Marta Serdarević, žena „N“ Serdarevića, ostalo nepoznato, 1160

(Marta Serdarević je 1726. i 1733 upisana kao udovica. Ime muža nepoznato, ali je on sigurno brat Mate Serdarevića). Grana se gasi.

1160 Godine 1726. Martina obitelj broji 2 osobe, samo mater i kći. Nema muškoga člana. (DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje Imotskoga, kutija 39, list 82r).


STANIĆ

611

8. STANIĆ

Stanići su staro rastovačko pleme, starosjedioci su u Rastovcu. Prvi pisani trag o Stanićima nalazimo u mletačkim dokumentima na „Calergijevu popisu izbjegloga zagvoškoga stanovništva u sela ispod Zadvarja 1686. godine.1161 Na popisu se nalazi obitelj Mate Stanića (Mattio Stanich) s 5 osoba. Od kada su Stanići u Rastovcu i koliko dugo seže njihovo postojanje nije poznato, kao što nije poznato u kakvoj su međusobnoj povezanosti s starim zagvoškim plemenom Staničić (Stanišić, Staričić) koji su odselili iz Zagvozda 1686. godine.1162

Godine 1726. godine kad je Venecija stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta stanovništvu u Zagvozdu (Rastovcu) nalazi se obitelj Petra Stanića i Petra Solde (Petar Stanich e Petar Soldo) sa 13 osoba.1163

Prema predaji Stanići se dijele na dva ogranka. Prvi su došli iz Livna u Maslića, a drugi su došli iz Istre na ženinstvo u Stanića.1164 Ovi navodi iz predaje u svemu se ne temelje na povijesnim pokazateljima. Stanići nisu sigurno došli iz Livna u Maslića jer su Maslići starinom Bartulovići, mogli su doseliti samo kod Bartulovića (ali nema povijesnih dokumenata koji bi pokazali tko je prije i od kada u Rastovcu). Stanići su prije nego što su doselili na današnju lokaciji kod crkve Sv. Križa u prvoj polovini 18. stoljeća, stanovali u njihovim starim kućama koje su se nalazile oko 600 m istočno od crkve Sv. Križa, što bilježe mletački katastri (na kat čest 623, Podvornica s kućom i vrtom, (Poduorniza con casa e Orto), i danas se lokalitet zove Stare kuće („veli e mali Brighigneuaz“), dok je druga kuća Stanića bila zapadno od crkve (č. zem. 633 Bobišće - Bobistie), gdje je danas naselje Stanića.1165 Petar Soldo koji se spominje 1726. godine možda je doseljenik iz Istre kojega predaja spominje. Petar Soldo je s povijesnog gledišta osoba koja ima jednak utjecaj u zajedničkoj obitelji s Petrom Stanićem. (U Zagvozdu 1726. godine bile su samo dvije obitelji čiji su nositelji bile dvije jednako važne osobe). Prema prezimenu ili nadimku „Soldo“ je vojnik (tal. soldato-vojnik), koji se najvjerojatnije nakon Maloga

1161 DAZD-1, Spisi generalnog providura G. Cornara (1686.-1689.god), knjiga prva, list 476r. Usp: Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 298. Vrčić za Staniće navodi Staničiće (Staričić) uz to s pogrešnim brojem osoba, koji su drugo pleme i odselili su u Brela i Bašku Vodu. Upitno ih je povezivati sa Stanićima. Vrčić ne navodi jedinog Stanića s popisa Matu Stanića s 5 osoba, kojega čita i upisuje kao Mate Stanak, a ta osoba na popisu ne postoji..

1162 Isto, list 476r, 476v. Na popisu se nalazi Ivan Staričić /?/Staničić (Z(ua)no Staricich s 8 osoba), Marko Staričić /?/ Staničić (Marco Staricich) s 4 osobe, i alfir Frane Staničić (alf. Frane Stanissich ) s 8 osoba. Njih Vrčić dijelom stavlja među Staniće no prije bi bilo da su Staničići drugo pleme.


1164 Jozo MASLIĆ, Plemena Gornjeg Rastovca, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str.113.

1165 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri za područje područja Imotskoga, kutija 39, list 82r; DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/14.


STANIĆ

612

(mletačko-turskoga) rata 1714.-1718. godine skrasio u Rastovcu, oženivši se iz Stanića.1166

U arhivskim dokumentima makarske biskupije koja sadrži nekoliko dokumenata o stanovništvu Zagvozda iz 1733. godine, kao i u vizitacijama makarskih biskupa (1770., 1779., 1786., 1798. godine) nema podataka o Petru Soldi i njegovom potomstvu, iz čega bi mogli izvući zaključak da Petar Soldo nije imao muškoga potomstva ili je odmah promijenio prezime u Stanić.

Pleme Stanića u drugoj polovici 18. stoljeća (doba mletačke uprave) imalo je velik utjecaj među stanovništvom Rastovca, pa su sve do dolaska austrijske uprave Stanići obnašali dužnost alfira (tal. alfiere- stjegonoša, barjaktar). Alfiri su bili osobe koje su se iskazale posebnom hrabrošću u borbi. U sklopu serdarija formirane su bandijere, isključivo radi zaštite granice prema Turcima Na čelu svake bandijere je alfir. U bandijeri su se rješavali manji upravni poslovi kao što su suprotstavljanje hajdučiji, borbi protiv bolesti i sl.

Početkom 19. stoljeća, 1806. godine u Rastovcu živi 5 obitelji Stanića.1167 Godine 1846. god. u Rastovcu žive 10 obitelji Stanića, a 1876. godine 9 obitelji.1168 Početkom 20. stoljeća u Rastovcu živi 10 obitelji Stanića.1169

1166 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str. 116. i fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 298. Vrčić iznosi navode iz tkz. predaje i spominje da je došao prosjak Istranin i oženio Stanićku uzevši njezino prezime. Ovi navodi Vrčića ne temelje se na znanstvenim istraživanjima nego na predaji koja se vremenom znatno mijenja uvećava ili umanjuje. Prije bi se reklo da ovaj dio predaje na kojega se poziva Vrčić nastao u predaji ne Stanića, već među drugim stanovnicima Gornjega Rastovca, jer su Stanić i Soldo kod podjele zemlje 1726. godine dobili „kvalitetnija“ zemljišta (i zemljište oko današnjeg naselja) pa su ostali stanovnici Gornjega Rastovca, vjerojatno nepomireni s tom činjenicom htjeli doseljenika Soldu poniziti pričom o njegovu podrijetlu.

1167 NAS, M-113, Stanje duša župe Zagvozd 1806. god., list 13r -14r.

1168 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 i kutija 848. DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, Popis katastarskih posjednika 1846. godine, kutija 735 i Katastarski upisnik kuća 1876. godine, kutija 848.



STANIĆ

613

Stanići u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća prema povijesnim dokumentima u popisima

obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Stanića u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu.1170



1686. 1 Mate Stanić (Mattio Stanich) 5

1726. 1 Petar Stanić i Petar Soldo (Petar Stanich e Petar Soldo)

13

1733. 1 Petar Stanić 12

1806.

5

Ante Stanić 8 Anton Stanić 4 Jerko Stanić 7 Mate Stanić 12 Jure Stanić 12

1846.

10

Jozip Stanić p. Ivana - Mate Stanić p. Grge - Jure Stanić p. Grge - Anton Stanić p. Mije - Stipan Stanić p. Antona - Grgo Stanić p. Jure - Bariša (Toma) Stanić - Mijo Stanić p. Bože - Luka Stanić p. Bože Bariša Stanić p. Bože

1876.

9

Bariša Stanić p. Bože - Mijo Stanić p. Bože - Luka Stanić p. Bože - Grgo Stanić p. Jure - Ante Stanić p. Mije - Ivan Stanić p. Stipe - Jakov Stanić p. Mate - Jure Stanić p. Jerka - Josip Stanić p. Ivana -

1170 Calergijev popis iz 1868. godine (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine (DAST-152).


STANIĆ

614

Poimenični popis osoba iz roda Stanić od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis Stanića sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim povijesnim dokumentima, katastarskim popisima, matičnim knjigama i knjigama stanja duša župe Zagvozd.1171

Podatci u poimeničnom popisu Stanića iz 17. i 18. stoljeća su nepotpuni. Postojalo još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile/udavale), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Stanića jer nisu imali potomstva.


I. 1. Mate Stanić (rođ. oko 1650. god.). II. generacija

II. 1. Petar Stanić, sin Matin (rođ. oko 1680. god.). II. 2. „N“ brat /braća Petrova (rođ. oko 1680. god.). II. 3. Petar Soldo, doseljenik u Stanića.

- Petar Soldo je rođen oko 1690./1700. godine pa je u doba „Malog rata“ imao oko 20 - 25 godina. Oženio je sigurno kći Mate Stanića. Nema ga u popisu 1733. godine, sto znači da je imao samo kćeri ili je upisan (promijenio prezime) u Stanić.

- Nije moguće utvrditi neposrednu povezanost II. i III. generacije za sve osobe, jer nema sačuvanih povijesnih dokumenata. Tako da ne znamo točno kojim osobama iz III. generacije je otac Petar Stanić, a kojima je otac Petrov brat.

III.- VII. generacija

1. GRANA MARKOVA

1. Marko Stanić,1172 (rođ. oko. 1710./1720.). 1.0. „N“ žena Markova, nepoznato.

1.1. Ante Stanić, sin Markov (r. 1743.*). 1.1.0. Ivanica, žena Antina (1754.*-1827.), kći Mate Bartulovića.


1172 Marko Stanić je najvjerojatnije sin Petra Stanića, na nema povijesnih dokumenata koji to potvrđuju.


STANIĆ

615

1.1.1. Mijo, sin Antin (r. 1780.*). 1.1.1.0. Vida, žena Mijina (1781.*-1856.), kći Mate Varkaša.

1.1.1.1. Ante, sin Mijin (1812.-1877.). ┤

- Manda, kći Mijina (r.1804.*). - Matija, kći Mijina, krizmana 1798, umrla mlada. - Jurka, kći Mijina (1815.*- 1884.), udana za Juru Stanića Jerkova.

1.1.2. Stipan, sin Antonov (1784.*-1853.). 1.1.2.0. Jelina, žena Stipanova (1795.*-1872.), kći Antona Stanića, vjenčani

1818. god.

1.1.2.1. Jozip, sin Stipanov (1824.*-1834.).

1.1.2.1. Ivan, sin Stipanov (1828.-1905.). 1.1.2.1.0. Iva, žena Ivanova (1832.-1917), kći Mate Guća iz

Podbablja (vj.1859.*).

1.1.2.1.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1860.). 1.1.2.1.1.0. Mara, žena Stipanova (r. 1853.), kći Ivana

Lončara (vj. 1885.)

1.1.2.1.2. Grgo, sin Ivanov (r. 1864.). 1.1.2.1.2.0. Ivka, žena Grgina (1871.-1898.), kći Stipana

Drlje (vj. 1894.).

1.1.2.1.2.1. Ivan, sin Grgin i Ivin (r. 1895.). ►►

1.1.2.1.2.2. Jure, sin Grgin i Ivin (1897.-1898.). †

1.1.2.1.2.0. Mara, 2. žena Grgina (1879.-1903.), kći Šimuna Gaće (vj. 1899.).

- Matija (Iva), kći Grgina i Marina (r. 1901.).

1.1.2.1.2.0. Ivanica, 3. žena Grgina (r. 1872), kći Ilije Dedića (vj. 1906.).

1.1.2.1.2.2. Mate, sin Grgin (r. 1910.). ►► Belgija 1.1.2.1.2.4. Stipan, sin Grgin (r. 1911.). ─

1.-.4.0. Fila, žena Stipanova (r. 1911.), kći Marka Varkaša.

1.1.2.1.2.5. Ante, sin Grgin (r. 1914.). 1.-.5.0. Mila, žena Antina (r. 1915.), kći Stipana

Dedića.

1.1.2.1.2.6. Petar, sin Grgin (r./u. 1916.).

- Joza, kći Grgina (r. 1908.), udana za Matu Dedića.

1.1.2.1.3. Marko, sin Ivanov (1870.-1959.*). 1.1.2.1.3.0. Mara, žena Markova (r 1871.), kći Andrije

Puljka (vj. 1899.). 1.1.2.1.3.1. Jure, sin Markov (r. 1902.). ⧖


STANIĆ

616

1.1.2.1.3.2. Frane, sin Markov (r. 1904.). ─ 1.-.2.0. Fila, žena Franina (r. 1910.), kći Luke

Dedića i Matije Maslić. 1.1.2.1.3.3. Marko, sin Markov (1912.-1918.). †

Kćeri Markove: Vica (r. 1907.), Iva (r. 1909.) i Ana (r. 1913.).

1.1.2.1.4. Mate, sin Ivanov (r. 1873.). 1.1.2.1.4.0. Mara, žena Matina (1882.-1961.*), kći Mate


Sinovi Matini: Ivan (r. 1907.), Josip (r. 1910. †) Stipan (r. 1912.), Mate, Luka, Jure.

Kći Matina: Ana (r. 1914.).

- Iva, kći Ivanova (r./u. 1868.). † - Joza, kći Ivanova (r. 1877.), udana za Antu Mlikotu.

- Križa, kći Stipanova (rođ.1819.). - Cvita, kći Stipanova (rođ.1821.). - Petruša, kći Stipanova i Jelina (rođ.1826.). - Šima, kći Stipanova (r.1832.), udana za Stipana Mušuru. - Kate, kći Stipanova (rođ.1835.).

1.1.3. Bože, sin Antin (r. 1788.*). ‡

- Manda, kći Antunova i Ivaničina, krizmana 1779. godine, umrla mlada. - Cvita, kći Antonova (1790.), krizmana 1792. godine. - Manda, kći Antunova i Ivaničina, krizmana 1792. god.

- Pavica, kći Markova (1743.*/1755.*-1820.), udata za Pavla Serdarevića Žugu.

2. GRANA GRGINA

2. Grgo Stanić, (rođ. oko 1730. god.). 2.0. Mara, žena Grgina (r. 1739.), kći Šimuna Čelana.

2.1. Petar Stanić, sin Grgin, krizman 1779. god., umro prije 1806. god. ‡

2.2. Jerko Stanić, sin Grgin (r. 1770.*). 2.2.0. Jela, žena Jerkova (r. 1774.*), kći Marka Bartulovića. ►

2.2.1. Andrija, sin Jerkov (r. 1798.*). ‡

2.2.2. Jure, sin Jerkov (1801.-1877.). 2.2.2.0. Jurka, žena Jurina (1815.*-1884.), kći Mije Stanića (vj. 1841.).

2.2.2.1. Marko, sin Jurin (r. 1841.-1889.). ╢ 2.2.2.1.0. Lucija, žena Markova (1852.-1903.), kći Križana Dedića

(vj. 1882.).


STANIĆ

617

- Matija, kći Markova (r. 1883.), udana za Antu Rajmona iz Imotskog.

- Ana, kći Markova (1888.-1905.).

2.2.2.2. Ivan, sin Jurin (r. 1853.). ‡

- Mare, kći Jurina (r. 1843.). - Kate, kći Jurina (r. 1849.), udana za Ivana Puljka. - Ivanica, kći Jurina (r./u 1853.). † - Ana, kći Jurina (r. 1854.).

2.2.3. Marijan, sin Jerkov (1808.*-1838), neoženjen.

2.2.4. Anton, sin Jerkov (rođ. 1813.). 3.2.4.0. Jele, žena Antonova, rođena Stanić. (vj.1845.)

- Joza, kći Antonova (r. 1847.-1932.*), neudana - Ivanica, kći Antonova (r.1850.),

- Ana, kći Jerkova (1804.-1848.), udana za Barišu Svagušu Grgina. - Antica, kći Jerkova (1813.*-1881.), udana za Stipana Dedića. - Matija, kći Jerkova (r 1819.), udana za Ivana Dedića.

Jerkova (Andrijina, Jurina, Marijanova i Antonova) grana se ugasila. 3.3. Mate, sin Grgin (1786.*-1857.).

3.3.0. Ivanica, žena Matina (1789.*-1871.), kći Marka Maslića (vj. 1813.).

3.3.1. Ante, sin Matin (1813.*-1874.). ┤

3.3.2. Jakov, sin Matin (1829.-1907.). 3.3.2.0. Jakovica, žena Jakovljeva (1840.-1882.), kći Šimuna Dedića

(vj. 1867. godine).

3.3.2.1. Mate, sin Jakovljev (1870.-1939.*). 3.3.2.1.0. Ana , žena Matina (1878.-1964.*), kći Jure Gaće

(vj. 1900.). Sinovi Matini: Jakov-Zvonimir (r. 1900.), Stipan (r. 1912.),

Ante (r.1915.), Marko, Jure. Kćeri Matine: Iva (r. 1904.), Antica (r. 1906.), Manda (r. 1909.).

3.3.2.2. Jure, sin Jakovljev (1873.-1874.), umro djetetom.

3.3.2.1. Stipe, sin Jakovljev (r. 1877.). ►► Amerika

- Manda, kći Jakovljeva (r. 1867.), udana za Marka Ančića. - Ivanica, kći Jakovljeva (r./u.1876.). †

- Manda, kći Matina (1819.*-1822.). - Jurka, kći Matina (1822.-1874.), umrla u Makarskoj, neudana. - Jela, kći Matina (rođ. 1825.), udana za Marka Dedića. - Mande, kći Matina (rođ. 1827.). - Lucija, kći Matina (1833.-1876.) udana za Barišu Dedića.


STANIĆ

618

- Ana, kći Grgina i Marina, krizmana 1779.god.p - Doroteja, kći Grgina i Marina (r. 1801.*), udata za Antona Dedića Tomina.

3. GRANA IVANOVA

3. Ivan Stanić, (rođ. oko.1720.).1173 3.0. Kata, žena Ivanova, rođena Puljak.

3.1. Anton Stanić, sin Ivanov (1756.*-1840.). 3.1.0. Jakovica, žena Antina (1741.*-1829.), kći Stipana Varkaša.

3.1.1. Dujam, sin Antonov (1790.*-1818.), neoženjen.

- Jela, kći Antonova (1793.), krizmana 1792. godine. - Manda, kći Antonova (r. 1780.*),udata za Lovru Varkaša Matina. - Jela, kći Antonova (r. 1795.*-1872.), udana za Stipana Stanića.

3.2. Pavao, sin Ivanov i Katin, krizman 1779. god. ‡

- Jurka, kći Ivanova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Manda, kći Ivanova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Ana, kći Ivanova i Katina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato.

Ivanova (Antonova, Dujmova) grana se ugasila.

4. GRANA MIJINA

4. Mijo Stanić- alfir, 1174 (rođ. oko 1730.god.). 4.0. Jakovica, žena Mijina (1734.*/1725.*- 1822.), kći Mije Bartulovića.

4.1. Mate Stanić, sin Mijin (r. 1760.).

4.2. Ivan Stanić, sin Mijin (1766.*-1836.). 4.2.0. Ružica, žena Ivanova (1770.-1849.), kći Dujma Trogrlića iz Žeževice.

4.2.1. Jozip,1175 sin Ivanov (1804.*-1888.).

1173 Ivan Stanić nije sigurno brat 1. Marka Stanića, što se da zaključiti da iz činjenice što je Markov unuk oženio Ivanovu unuku. Ako je Marko sin Petrov, onda je Ivan sin Petrova Brata

1174 Godine 1783. Mijo Stanić je alfir (DAZD-4, Spisi mletačkoga fiskalnog savjetnika, Popis dužnika travarine 1783. god., list. 59v). U popisu krizmanika iz 1779. 1792. god upisan je Mijo i Jakovica Stanić (NAS M-110, list 103r i NAS M-105, list 111r., 115r. i116v.), a 1786. god. (NAS M-110, list 103v. ) upisan je Mijo i Augustina Stanić, što može biti pogreška kod upisa. Toma sin Mijin i Jakovičin nalazi se u popisu obitelji i duša Zagvozda 1806. godine, što bi ukazivalo da je ipak pogreška kod upisa imena Mijine žene, pa bi se s velikom sigurnošću moglo utvrditi da se radi o pogrešci.

1175 U maticama umrlih vjenčanih i rođenih nema točnog podatka o Josipovu ocu. Znamo samo da mu je otac Ivan. U ovom poimeničnom popisu temeljem raspoloživih podataka, a ne čvrstih pisanih dokaza; Josip sin Ivanom „raspoređen“ je kao sin Ivana Stanića p. Mije. Svako drugo mjesto u poimeničnom popisu je manje vjerojatno. Ova pretpostavka s visokim stupnjem sigurnosti prihvaćena je u popisu.


STANIĆ

619

4.2.1.0. Mande, žena Jozipova (1817.*-1913.), kći Marijana. Ujevića, vj. 1850. god. u Poljicima.

4.2.1.1. Ivan, sin Jozipov (r. 1850.). ‡

4.2.1.2. Mijo, sin Jozipov (r. 1852.). 4.2.1.2.0. Ana, žena Mijina (r. 1854.*), kći Tome Dedića ( vj. 1876.).

4.2.1.2.1. Ivan, sin Mijin (r. 1886.). ►► Amerika

4.2.1.2.2. Josip, sin Mijin (1889.-1922.*). ─ 4.2.1.2.2.0. Ivka, žena Josipova (r. 1893.), kći Ivana

Dujmovića iz Grabovca ( vj. 1917.). ─► Kata, Mijo, Ana.

4.2.1.2.3. Marko, sin Mijin (1893.-1917.), umro u Mostaru, vojnik.

- Mare, kći Mijina (1877.- 1878.). - Mare, kći Mijina (r. 1879.), udana za Juru Mlikotu. - Manda, kći Mijina (r. 1883.), udana za Stipana Dedića. - Ivka, kći Mijina (r. 1896.). ⧖

4.2.1.3. Šimun, sin Jozipov (1858.-1859.), umro djetetom.

- Ivanica, kći Jozipova (r.1855.). - Iva, kći Jozipova (r. 1858.), udana za Marka Dedića. - Tomica, kći Jozipova (1864.-1845.*), udana za Jakova Dedića.

- Matija, kći Ivanova (r.1795.*/ 1790.*), udana za Juru Bartulovića. - Ivanica, kći Ivanova (r.1798.), udana za Tomu Varkaša-Dedića. - Šima, kći Ivanova (r. 1800.). - Vida, kći Ivanova (r. 1802.*/1794.*), udana za Barišu Ujevića. - Jela, kći Ivanova (1804.*-1885.).

4.3. Bariša, sin Mijin (1770.*-1834.), krizman 1779. god. 4.3.0. Matija, žena Barišina (r.1786.), kći Mate Varkaša.

- Matija, kći Barišina (rođ. 1820.).

4.4. Andrija, sin Mijin, krizman 1779. god, umro mlad. 4.5. Mijo, sin Mijin, krizman 1779. god, umro prije 1806. godine. 4.6. Mijo, sin Mijin, krizman 1786.god, umro prije 1806. godine. 4.7. Marko, sin Mijin (r. 1779.*). ‡ 4.8. Toma, sin Mijin (r. 1783.*). ‡

- Ivanica, kći Mijina (1761.*-1831.), udata za Antona Stapića Stipanova. - Matija, kći Mijina, krizmana 1779. god. - Lucija, kći Mijina (1770.), udata za Jozipa Serdarevića Jurina. - Jelina, kći Mijina (1780.*-1855.), udata za Stipana Puljka.


STANIĆ

620

5. GRANA JOZIPOVA

5. Jozip Stanić, (rođ. oko 1730.). 5.0. Jelina, žena Josipova, ostalo nepoznato.

5.1. Jure Stanić, sin Jozipov (r.1758.*). 5.1.0. Ivanica, žena Jurina (r. 1776.), kći Jure Puljka.

5.1.1. Vid, sin Jurin (r. 1789.*). ‡ 5.1.2. Jozip, sin Jurin (r. 1794.*). ‡ 5.1.3. Grgo, sin Jurin (1800.*-1880). ┤

5.1.4. Toma, sin Jurin (1815.*-1892.). 5.1.4.0. Jela, žena Tomina (1815.*-1893.), kći Jozipa Dedića (vj. 1852.).

5.1.4.1. Jure, sin Tomin (1858.-1938.*). 5.1.4.1.0. Manda, žena Jurina (r. 1857.), kći Ante Sulića

(vj. 1885.).

5.1.4.1.1. Ante, sin Jurin (1886.-1917.), pog. u I. sv. ratu (Italija). 5.1.4.1.1.0. Iva, žena Antina (r. 1894.), kći Tome

Kurtovića(vj. 1914.).

5.1.4.1.1.1. Jure, sin Antin (r. 1915.).

5.1.4.1.1. Jozip, sin Jurin (1891.-1892.). †

- Matija, kći Jurina (r. 1888.), udana za Matu Mucića. - Mara, kći Jurina (r. 1893.). ►► Amerika - Iva, kći Jurina (r. 1895.), udana za Antu Šarića iz Grab.. - Ana, kći Jurina (r. 1903.), udana za Marka Kristića.

- Matija, kći Jurina (r. 1791.*). - Lucija, kći Jurina i Ivaničina, krizmana 1798. god.

5.2. Marko Stanić, sin (?) Jozipov (rođ. oko 1760.). 5.2.0. Jurka, žena Markova, ostalo nepoznato.

5.2.1. Ilija, sin Markov, krizman 1798. god. umro mlad.

Markova grana se gasi. Godine 1806. u popisu obitelji i duša Zagvozda nema Markovih potomaka.

5.3. Bože Stanić, sin Jozipov (r. 1770.*). 5.3.0. Jakovica, žena Božina (1774.*-1844.), kći Frane Rake.

5.3.1. Bariša, sin Božin (1795.*-1880.). 5.3.1.0. Mara, žena Barišina (1799.*-1878.), kći Mije Bartulovića.

5.3.1.1. Šimun, sin Barišin (1826.-1827.), umro djetetom.

5.3.1.2. Šimun, sin Barišin (1828.1908.). 5.3.1.2.0. Jela, žena Šimunova (r. 1840.), kći Tome Matkovića iz

M. Doca (vj.1860.).


STANIĆ

621

5.3.1.2.1. Marko, sin Šimunov (1867.-1906.).

5.3.1.2.2. Ivan, sin Šimunov (r. 1870.). 5.3.1.2.2.0. Iva, žena Ivanova (1879.), kći Bariše

Dujmovića (vj.1900.).

5.3.1.2.2.1. Stipe, sin Ivanov (1903.-1904.). † - Filipa, kći Ivanova (r. 1905.). ⧖

5.3.1.2.3. Toma, sin Šimunov (1882.-1924.). 5.3.1.2.3.0. Iva, žena Tomina (r. 1892.), kći Marijana

Kusića iz Grabovca (vj. 1910.).

Sinovi Tomini: Ivan †, Ivan (r. 1911.), Mate. Kćeri Tomine: Kata (r. 1913.), Milica, Ana.

5.3.1.2.4. Mate, sin Šimunov (1886.-1921.*). 5.3.1.2.4.0. Iva, žena Matina (r. 1892.), kći Stipana Dedića

(vj. 1911.). 5.3.1.2.4.1. Marko, sin Matin (r. 1913.). ─

5.-.1.0. Kata, žena Markova, kći Stipana Dedića.

- Iva, kći Šimunova (r. 1863.), udana za Jozu Svagušu, udana udovicom za Matu Stapića Markova.

- Kata, kći Šimunova (r. 1866.). - Matija, kći Šimunova (r. 1872.), udana za Tomu Bartulovića. - Ružica, kći Šimunova (r. 1877.), udana za Miju Stapića. - Jurka, kći Šimunova (r. 1880.), udana za Matu Šuvara.

5.3.1.3. Marijan, sin Barišin (1832.-1900.). 5.3.1.3.0. Jurka, žena Marijanova (r. 1838.), kći Luke Lončara

(vj. 1867. godine).

5.3.1.3.1. Andrija, sin Marijanov (1868.-1888.), umro momkom.

5.3.1.3.2. Mate, sin bl. Marijanov (1872.-1873.*).

- Pilipa, kći bl. Marijanova (r./u. 1872.). † - Marija-Pavica, kći Marijanova (r./u. 1872.). † - Mara, kći Marijanova (r. 1873.), udana za Ivana Roščića. - Tomica, kći Marijanova (1876.- 1877.), umrla djetetom.

5.3.1.3.0. Iva, 2. žena Marijanova (r. 1857.), kći Grge Puljka, vjenčani 1886. godine.

5.3.1.3.3. Bariša, sin Marijanov i Ive Puljak (r./u. 1891.). †

5.3.1.3.4. Bariša, sin Marijanov i Ive Puljak (r. 1892.). ─ 5.3.1.3.4.0. Tomica, žena Barišina (1894.), kći Petra

Dedića (vj. 1919.) ─►Marijan, Iva, Ana, Mara, Neda, Manda, Kata, Mirko.

- Manda, kći Marijanova (r. 1887.), udana za Stipana Drlju. - Ana, kći Marijanova (r. 1889.), udana za Marka Maslića.


STANIĆ

622

- Matija, kći Marijanova (r. 1896.), ⧖

5.3.1.4. Jure, sin Barišin (1835.-1906.). 5.3.1.4.0. Ivanica, žena Jurina (1851.-1901.), kći Šimuna Lončara

(vj. 1869. godine).

5.3.1.4.1. Mate, sin Jurin (1875.-1877.), umro djetetom.

5.3.1.4.2. Nikola, sin Jurin (1877.-1950.*). 5.3.1.4.2.0. Pera, žena Nikolina (1877.-1950.*), kći Ivana


5.3.1.4.2.1. Jozo, sin Nikolin (r. 1903). ►► Amerika 5.3.1.4.2.2. Jure, sin Nikolin (1905.-1943.*). ┤ 5.3.1.4.2.3. Toma, sin Nikolin (r. 1906). ─

5.-.3.0. Mara, 1. žena Tomina, rođ. Buljubašić. 5.-.3.0. Mara, 2. žena Tomina, kći Ante Mlikote.

5.3.1.4.2.4. Mate, sin Nikolin (r. 1914). ►► ─ 5.3.1.4.2.5. Ante, sin Nikolin. ⧖

- Mara, kći Nikolina (r. 1909.), udana za Miju Vranjića. - Fila, kći Nikolina (r. 1911.), udana za Josipa Varkaša. - Iva, kći Nikolina (r. 1912.), udana za Ivana Dedića.

5.3.1.4.3. Jozo, sin Jurin (r./u. 1887.) . †

5.3.1.4.4. Mate, sin Jurin (r. 1888.). ►► Amerika

- Kata, kći Jurina (r. 1870.), udana za Pavla Lončara. - Ana, kći Jurina (1873.-1953.), udana za Matu Sulića. - Mande, kći Jurina (r. 1880.), udana za Šimuna Čaglja. - Fila, kći Jurina (r. 1882.), udana za Tomu Drlju. - Antica, kći Jurina (r. 1886.). † - Iva, kći Jurina (r. 1890.), udana za Juru Mucića.

- Jurka, kći Barišina (r. 1831.), udana za Jozipa Tomičića. - Ivanica, kći Barišina (r. 1833.), udana za Antona Lončara. - Kate, kći Barišina (r. 1837.), udana za Ivana Dedića.

5.3.2. Luka, sin Božin (1800.*-1893.). 5.3.2.0. Jela, žena Lukina (1803.-1871.), kći Mije Bartulovića

(vj. 1834.).

5.3.2.1. Marko, sin Lukin (r./u. 1834.). †

5.3.2.2. Ivan, sin Lukin (1842.-1917.). 5.3.2.2.0. Ivanica, žena Ivanova (1845.-1917.), kći Martina Kristića

(vj. 1869. god.).

5.3.2.2.1. Petar, sin Ivanov (r. 1871.). ►► Amerika ─

5.3.2.2.2. Stipan, sin Ivanov (1872.-1956.*).


STANIĆ

623

5.3.2.2.2.0. Kata, žena Stipanova (1880.-1938.*), kći Stipana Lončara (vj. 1902.).

5.3.2.2.2.1. Mate, sin Stipanov (r. 1907.). ►► Belgija 5.3.2.2.2.2. Ivan, sin Stipanov (1911.-1945.*). 5.3.2.2.2.3. Josip, sin Stipanov (r. 1914.). ─

5.-.3.0. Milica, žena Josipova (r. 1911.), kći Ivana Prodana.

5.3.2.2.2.4. Toma, sin Stipanov (r. 1919.). 5.3.2.2.2.5. Nikola, sin Stipanov (1921.-1945.).

- Ana, kći Stipanova (r. 1903.), udana za Matu Tomičića. - Mara, kći Stipanova (1905.), udana za Vicu Filipovića iz

Brela. - Tomica, kći Stipanova (1909.), udana za Ivana Bartulovića.

5.3.2.2.3. Bariša, sin Ivanov (1877.-1917.). 5.3.2.1.3.0. Iva, žena Barišina, rođ Dedić. 5.3.2.1.3.1. Ante, sin Barišin (r. 1914.)

5.3.2.2.4. Jure, sin Ivanov (r./u. 1886.). † 5.3.2.2.5. Jozo, sin Ivanov (r./u. 1888.). †

- Mara, kći Ivanova (r. 1870.). - Pola-Đula, kći Ivanova (r. 1875.-1880.). - Manda, kći Ivanova (r. 1882.), udana za Ivana Gaću. - Jurka, kći Ivanova (r. 1890.), udana za Josipa Brzicu.

5.3.2.3. Mate, sin Lukin (r. 1845.). ‡

- Tomica, kći Lukina (r. 1836.), udana za Grgu Svagušu. - Antica, kći Lukina (r. 1839.). - Fila (Filipa), kći Lukina (r. 1848.), udana za Juru Kristića - Mande, kći Lukina (r. 1851.), udana za Josipa Lončara. - Matija, kći Lukina (1853.-1855.).

5.3.3. Mijo, sin Božin (r. 1805.*). ‡

- Manda, kći Božina (1804.*-1885.), udana za Šimuna Dedića.

- Ivanica, kći Petra Stanića (r. 1738.*), udata za Vida Bartulovića Matina. - Matija, kći Petra Stanića (r. 1730.*), udata za Miju Drljića..

OSTALI: - Julijan, sin Šimin (r. 1864.). - Fabijan, sin Šimin (r. 1866.) - Nikola, sin Šimin (r. 1868.).

- Jurka, kći Šimina (r. 1870.).


STANIĆ

624

Izvod iz matice umrlih župe Zagvozd, god 1822. (Stanić, r. b. 1. i 3.) (NAS, parice 1822/IV)


ŠUTA

625

9. ŠUTA

Prvi put se spominju u Rastovcu 1726. godine kad je Venecija stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se spominje Andrija Šuta (Andria Sutta), čija obitelj broji 9 osoba.1176 Šute ne nalazimo na Calergijevu popisu izbjeglih Zagvožđana 1686. godine.1177 Nameće se zaključak da su u međuvremenu u Rastovac doselili, ali o tome nema sačuvanih pisanih dokumenata. Vjerojatnijim se čini da su pripadali jednom od starijih rastovačko-zagvoških plemena, koji su zabilježeni u 17. stoljeću i na prijelazu na 18. stoljeće promijenili prezime što je bio čest slučaj toga doba, među njima su možda i Šute. Od zagvoško-rastovačkih prezimena koji se spominju 1686. godine većine od njih nema u mletačkom katastarskom popisu iz 1726. godine, a pojavljuju se nova prezimena. Veći dio starih stanovnika promijenio je prezime, manji dio zabilježenih 1726. godine su doseljenici, dok je u isto vrijeme dio stanovništva trajno odselio iz Rastovca i Zagvozda.

Prema predaji na koju se poziva Vrčić,1178 Šute su u Rastovac doselile iz Bosne, a kasnije da su iz Rastovca odselili u Zmijavce (Šuto). Pisanih tragova koji bi potvrdili ove tvrdnje nema. U predaji se spominje i druga varijanta, da su Šute u Rastovac doselili iz Runovića i prve su im nastambe bile u Lisači (Šutina Mandešina). Odatle su odselili u podnožje Biokova kod staroga rimskoga (?) bunara Kucejevac pa konačno na današnju lokaciju.1179

Na mletačkom katastru iz 1726. godine kuća Andrije Šute nalazi se k.č. 723, Vinogradina s kućom (Vinogradina con casa), kod Kucejevca (Coceljieuaz), iznad Ilijina vrtla (Elijn vertal), ispod Sadića kod ćemera (Sadich cod chiemera ).1180

1176 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 11r-11v.

1177 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, listovi 476r – 477r. (Na popisu sigurno nema Šuta). Usp: Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 298., Vrčić navodi da se na popisu nalazi Ivan Šuta s 5 čeljadi, što nije točan podatak (DAZD - 1).

1178 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.117., Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 298.

1179 Ante SERDAREVIĆ, Prilog poznavanju doseljenja plemena u Rastovac Donji, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str.105. Usp: DAZD - 8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/13 Mletački katastar ne bilježi Šutine kuće u Mandešini niti bunar na Kucejevcu. Bunar zasigurno nije rimski bunar, odnosno iz rimskoga doba. U blizini nema tragova rimske kulture ni arheoloških ostataka. Stil gradnje današnjega bunara nije rimski. Možda je postojala toga doba građevina – bunar u kojoj se skupljala voda, ali nema o njoj materijalnih dokaza, ostalo je samo ime u legendi.

1180 DAZD - 5, Katastri Dalmacije 17. i 18. s.t, kutija 39, list 84r-84v.


ŠUTA

626

Po predaji, Šute su nakon Serdarevića najstariji stanovnici Donjega Rastovca.1181 Nema razloga ne vjerovati u narodnu predaju o dolasku Šuta u Rastovac, ali povijesni dokumenti (turski, mletački i župski) to ne pokazuju. Godine 1686. u Rastovcu se od današnjih prezimena spominju: Serdarevići, Lončari, Stanići, Bartulovići i Varkaši. Tek početkom 18. stoljeća u D. Rastovcu pojavljuje prezime Šuta, Gavran i Žugo.

U arhivskim dokumentima makarske biskupije druge polovice 18. stoljeća (1779. godine) među rastovačkim stanovništvom ne nalazimo u popisu Šute.1182 Jesu li (možda pogreškom ili ne) upisani kao Serdarevići, što bi značilo da su Šute odlomak prezimena Serdarević? Teško je zaključiti da Šute potječu od Serdarevića iako navedeni povijesni dokumenti na to upućuju. Predaju o dolasku u Rastovac također moramo prihvatiti, ali uz sustavna istraživanja i znanstvenom obradom uklopiti u vrijeme migracija stanovništva 17. i početka 18. stoljeća i donijeti ispravan zaključak.

Sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Rastovcu žive 2 obitelji Šuta, a 1876. godine također 2 obitelji.1183 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije početka I. svjetskoga rata u Rastovcu živi 5 obitelji Šuta, a kasnije će se uslijed rata i migracija broj obitelji smanjivati i povećavati.1184

Šute u „popisima“ obitelji od 1726. do 1876. godine Od početka 18. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o

broju obitelji Šuta u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.



1726. 1 Andrija Šuta (Andria Sutta) 9 1733. 1 Andrija Šuta 9

1806. 2 Lovre Šuta 8 Anton Šuta 7

1846. 2 Mate Šuta p. Lovre - Šuta Ivan p. Ilije -

1876. 2 Mijo Šuta p. Ivana - Ante Šuta p. Mate -

1181 Ante SERDAREVIĆ, Prilog poznavanju doseljenja plemena u Rastovac Donji, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str. 105-107.

1182 NAS, M-82, Vizitacije makarskih biskupa 1770.god., NAS, M-105, Vizitacije makarskih biskupa, krizmanici 1779. god.


1184 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20 stoljeća, listovi 276 - 281.


ŠUTA

627

Poimenični popis osoba iz roda Šuta od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis sastavljen je kao rodoslovni prikaz prema svim dostupnim


Podatci o stanovništvu iz 17 i 18. stoljeća u poimeničnom popisu su nepotpuni. Kod Šuta je sigurno u 17. i 18. stoljeću postojalo još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile/udavale), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Šuta jer nisu imali potomstva. I. generacija

I. 1. Andrija Šuta (rođ. oko 1670.god.). II. generacija

II. 1. Ivan Šuta, sin Andrijin (rođ. oko 1700.). II. 2. „N“ brat (i sestre) Ivanove.1186 III. - VIII. generacija

1. GRANA ANTONOVA

1. Anton Šuta, sin Ivanov (r. 1736.*) . 1.0. Jurka, žena Antunova, ostalo nepoznato.

1.1. Stipan, sin Antunov (rođ. oko 1780.), umro prije 1806. god.

1.0. Ivanica, 2. žena Antonova (r. 1749.*), kći Andrije Stapića.

1.2. Ilija,1187 sin Antonov i Ivaničin (r. 1781.*). 1.2.0. Antica, žena Ilijina, (r. 1787.*), kći Pavla Serdarevića-Žuge.

1.2.1. Ivan, sin Ilijin (1813.*-1869.). 1.2.1.0. Ivanica, žena Ivanova (1816.-1898.), kći Andrije Pruže (vj. 1844.).

1.2.1.1. Mijo, sin Ivanov (1845.-1895.), neoženjen.

1.2.1.2. Nikola, sin Ivanov (1853.-1907.). 1.2.1.2.0. Doma, žena Nikolina (1865..-1937.*), kći Jozipa Žuge

1185 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD -5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846.i 1876. godine (DAST - 152). Matične knjige župe Zagvozd (DAZD-378, DAST-179. NAS, Parice).

1186 Ivan je možda imao brata, jer 1733. godine ima više odraslih osoba u obitelji Šuta (NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine).

1187 U popisu krizmanika 1792. godine upisan je Šutić (Suttich), a ne Šuta (NAS, M106, list 81r).


ŠUTA

628

(vj. 1889.).

1.2.1.2.1. Ivan, sin Nikolin (1891.-1961.*). ─ 1.2.1.2.1.0. Milica, žena Ivanova (r. 1894.), kći Marka

Serdarevića (vj. 1919.)

─► Nikola, Milan, Zorka.

1.2.1.2.2. Jure, sin Nikolin (r. 1895.). ─ 1.2.1.2.2.0. Mara, žena Jurina (r. 1903.), kći Stipana Dedića

(vj. 1926.). ─► Ivan, Stjepan, Ivka, Mila, Ana, Nikola, Mila, Nediljka

- Kata, kći bl. Nikolina (r. 1892.), udana za Ivana Žugu. - Mara, kći bl. Nikolina (r. 1892.),

1.2.1.3. Toma, sin Ivanov (r. 1855.). 1.2.1.3.0. Iva, žena Tomina (1868.-1944.*), kći Jure Žuge

(vj. 1892.).

1.2.1.3.1. Stipan, sin Tomin (1893.-1916.). 1188

1.2.1.3.2. Mijo, sin Tomin (r. 1897.). ►► Amerika

1.2.1.3.3. Nikola, sin Tomin (1902.-1907.). †

1.2.1.3.4. Mate, sin Tomin (1907.-1909.). †

1.2.1.3.5. Nikola, sin Tomin (r. 1910.). ─ 1.2.1.3.5.0. Ruža, žena Nikolina (r. 1908.), kći Ivana


- Mara, kći Tomina (r. 1896.), udana za Matu Žugu. - Matija, kći Tomina (r. 1904.), udana za Juru Serdarevića. - Ana, kći Tomina (r. 1912.), udana za Jozu Dujmovića (Grab.).

1.2.1.4. Ilija, sin Ivanov (1858.-1859.). †

- Ivanica, kći Ivanova (1839.*-1849.). - Lucija, kći Ivanova (r. 1846.), udana za Marka Brzicu. - Tomica, kći Ivanova (r. 1848.). - Jurka, kći Ivanova (r. 1851.), udana za Ivana Mucića.

1.3. Ivan, 1189 sin Antonov (r. 1784.*), ostalo nepoznato. ‡

1.4. Marko,1190 sin Antonov (r. 1789.*), krizman 1792. godine. ‡

1.5. Nikola, sin Antonov (r. 1791.*). ‡

- Matija, kći Antonova (r. 1794.*), udana za Ivana Serdarevića Markova.

1188 Poginuo u I. svj. ratu u Budveisu.

1189 U popisu krizmanika 1792. godine upisan je Šutić (Suttich), a ne Šuta (NAS, M106, list 79v).

1190 U popisu krizmanika 1792. godine upisan je Šuta, a ne Šutić kao njegova braća (NAS, M-106, list 83r).


ŠUTA

629

2. GRANA LOVRINA

2. Lovre Šuta, sin Ivanov (r. 1739.*). 2.0. Oršula, žena Lovrina (1758.*/1743.*-1846.), kći Nikole (Andrije) Stapića.1191

2.1. Mate, sin Lovrin (1776*-1871.). 2.1.0. Ivanica, žena Matina (1778.*/1768.*-1854.), kći Jure Serdarevića.

2.1.1. Anton, sin Matin (1804.*-1880.). 2.1.1.0. Jurka, žena Antina (1806.*-1875), kći Ivana Lončara (vj.1834.).

2.1.1.1. Marko, sin Antonov (1835.-1914.). 2.1.1.1.0. Iva, žena Markova (1837.-1908.), kći Mije Dedića

(vj. 1859.).

2.1.1.1.1. Jakov, sin Markov (1870.-1944.*). 2.1.1.1.1.0. Kata, žena Jakovljeva (1872.-1962.*), kći Mate


2.1.1.1.1.1. Ivan, sin Jakovljev (1898.-1907). † 2.1.1.1.1.2. Marko, sin Jakovljev (r. 1902.). ►► Amerika 2.1.1.1.1.3. Ivan, sin Jakovljev (r. 1910.). ►► Amerika

2.1.1.1.1.4. Josip, sin Jakovljev (r. 1913.). ─ 2.-.4.0. Kata žena Josipova, kći Josipa Stanića.

2.1.1.1.1.5. Mate, sin Jakovljev (r. 1915.). ►► Zemun/Split

- Matija, kći Jakovljeva (r. 1896.), udana za Šimuna Lončara.

- Pila/Filipa, kći Jakovljeva (r./u. 1901.). † - Pila, kći Jakovljeva (r. 1904.), udana za Mirka Botarića - Mara, kći Jakovljeva (r. 1905.), udana za Vicu Serdarevića. - Ana, kći Jakovljeva (r. 1907.), udana za Juru Dujmovića. - Iva, kći Jakovljeva (r. 1909.). ►►

- Kata, kći Markova (r. 1859.). - Filipa, kći Markova (1861.-1883), umrla djevojkom. - Marija, kći Markova (1865.*-1870.). - Matija, kći Markova (r. 1866.). - Matija, kći Markova (r./u. 1870.), umrla djetetom. - Matija, kći Markova (r. 1872.).

2.1.1.2. Stipan, sin Antonov (1837.-1878.). ┤

2.1.1.3. Ivan, sin Antonov (1839.-1905.). 2.1.1.3.0. Jurka, žena Ivanova (r. 1853.), kći Mije Gaće (vj.1875.).

1191 Moguće je da je Oršula 2. žena Lovrina, jer je razlika u Lovrinoj djeci velika. Pretpostavka da je Lovrina 1. žena (nepoznato) rodila Matu, a Oršula ostalo troje djece. Prema Matici umrlih Oršula je kći Andrije Stapića, a ne Nikole Stapića kako je upisan u Stanju duša 1806. godine.


ŠUTA

630

2.1.1.3.1. Stipan, sin Ivanov (r. 1891.). ─ 2.1.1.3.1.0. Iva, žena Stipanova (r. 1895.), kći Josipa

Lončara (vj. 1919.). ─►Mara, Ivan, Josip, Ana, Mirko, Milka.

2.1.1.3.2. Ante, sin Ivanov (r. 1894.). ►► Amerika

- Tomica, kći Ivanova (r.1876.), udana za Pavla Lončara. - Mare, kći Ivanova (r.1878.), udana za Marijana Varkaša. - Kata, kći Ivanova (r. 1882.). ⧖ - Matija, kći Ivanova (r. 1885.), udana za Miju Serdarevića. - Ana, kći Ivanova (r. 1887.), udana za Lovru Gavrana. - Jurka, kći Ivanova (r. 1901.). ⧖

2.1.1.4. Andrija, sin Antonov (1841.-1910.). ┤

2.1.1.5. Petar, sin Antonov (r. 1843.). 2.1.1.5.0. Kata, žena Petrova (1853.-1918.), kći Marijana Radića-

Stapića (vj.1881.).

2.1.1.5.1. Stipan, sin Petrov (r./u. 1882), umro djetetom.

2.1.1.5.2. Mate, sin Petrov (r. 1887.). ►► Amerika

2.1.1.5.3. Nikola, sin Petrov (1889.-1960.*). 2.1.1.5.3.0. Milica, žena Nikolina (1896.-1918.), kći

Stipana Čikeša (vj. 1913.).

2.1.1.5.3.1. Mate, sin Nikolin (1914.). ─

- Mara, kći Nikolina, udana za Ivana Serdarevića.

2.1.1.5.3.0. Kata, 2. žena Nikolina (r. 1893.), kći Ante Alagića (vj. 1919.).

─►Kata, Mila, Josip, Jurka, Marijan, Andrija.

2.1.1.5.4. Jozip, sin Petrov (r. 1892.). ⧖

2.1.1.5.5. Blaž-Marijan, sin Petrov (r. 1895.). ⧖

2.1.1.5.6. Stipe, sin Petrov (1898.-1951.*). ─ 2.1.1.5.6.0. Mara, žena Stipina (1899.-1969.*), kći Jerka

Serdarevića (vj. 1927.). ─►Marija, Ivan, Kata, Petar, Josip, Marko.

2.1.1.5.7. Ante, sin Petrov (r./u. 1902.). †

2.1.1.5.8. Ivan, sin Petrov (r. 1904.). ─ 2.1.1.5.8.0. Iva, žena Ivanova (r. 1905.), kći Ivana Gavrana

(vj. 1930.)

- Jurka, kći Petrova (r. 1884.), udana za Stipu Dedića.

2.1.1.6. Lovre, sin Antonov (1846.-1938.*), neoženjen.


ŠUTA

631

2.1.1.7. Mate, sin Antonov (1848.-1925.*). 2.1.1.6.0. Tomica, žena Matina (1858.-1934.*), kći Ivana Lončara

(vj.1883.). 2.1.1.6.1. Ante, sin Matin (1887.-1931.*).

2.1.1.6.1.0. Matija, žena Antina (1889.-1960.*), kći Josipa Bartulovića (vj. 1912.).

─►Tomica (r. 1913.), Mara (r. 1915.), Manda, Mate.

2.1.1.6.2. Petar, sin Matin ( r. 1891.). 2.1.1.6.2.0. Iva, žena Petrova (r. 1900.), kći Petra


─► Ante, Nikola, Ivan, Marija-Iva, Manda, Tomica, Kata.

2.1.1.6.3. Marko, sin Matin (1893.-1896.), umro djetetom. 2.1.1.6.4. Mijo, sin Matin (1895.-1896.), umro djetetom. 2.1.1.6.5. Stipe, sin Matin (1900.-1901.), umro djetetom. 2.1.1.6.7. Filip, sin Matin (r./u. 1902.), umro djetetom.

- Manda, kći Matina (r. 1884.). ►► - Ana, kći Matina (r./u. 1886.), umrla djetetom. - Pilipa, kći Matina (1888.-1889.), umrla djetetom. - Matija, kći Matina (r./u. 1889.), umrla djetetom. - Iva, kći Matina (r. 1898.), udana za Antu Bartulovića.

- Manda, kći Matina (1798.*/1801.*-1877.), udana za Ivana Serdarevića. - Antica, kći Matina (1800.*-1888.), udana za Šimuna Lončara Ivanova.. - Cvita, kći Matina (1818.*/1814*-1851.), udana za Jakova Žugu.

2.2. Jakov, sin Lovrin (r. 1799.*). ‡

- Jelina, kći Lovrina (1794.*-1833.), neudana. - Jurka, kći Lovrina (1783.*-1874.), udana za Lovru Serdarevića Antonova.

- Ivanica, kći Lovrina, krizmana 1798. god., ostalo nepoznato.


632


VARKAŠ

633

10. VARKAŠ

Varkaši su staro rastovačko pleme i možemo ih smatrati starosjediocima u Rastovcu. Prvi pisani trag o Varkašima nalazimo u mletačkim dokumentima, „Calergijev popis izbjeglog zagvoškoga stanovništva u sela ispod Zadvarja 1686. godine.1192 Na popisu izbjegloga stanovništva nalaze se obitelji Mate Varkaša (Mattio Barcas) sa 6 osoba i Ivana Varkaša (Zuane Barcas) sa 6 osoba.1193 U izvorniku Calergijeva popisa Mate i Ivan upisani su kako Barkaš, no nedvojbeno je da se upis odnosi na prezime Varkaš,1194 što ne isključuje mogućnost da je prezime isprva bilo Barkaš, a kasnije Varkaš.1195

Varkaši su izvorno rastovačko prezime jer su živjeli u Zagvozdu (Rastovcu) sredinom 17. stoljeća. Migracije stanovništva koje su se događale na ovim prostorima prije toga, povijest ne bilježi. Od kada su Varkaši u Rastovcu i koliko dugo seže njihovo postojanje nije poznato. Prema predaji na koju se poziva Vrčić „Varkaši su doselili iz Mađarske. Ne mora značiti da je od mađarskoga prezimena Farkaš nastalo prezime Varkaš.1196 Ovi navodi ne temelje se na znanstvenim pokazateljima i više su rezultat olakih zaključaka i pretpostavki jer nijedan povijesni dokument koji spominje migracije stanovništva ovih područja ne nudi o istome nikakvi pisani trag. Kako je nastalo prezime Varkaš nije poznato. Etimološki nije moguće utvrditi kako je nastalo prezime ili nadimak Varkaš, moglo je nastati iz hrvatskog, talijanskoga ili turskoga jezika.1197

1192 DAZD-1, Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), knjiga prva, list 476r.

1193 Isto. Usp. Vjeko VRČIĆ u „Plemenima Imotske krajine“ navodi 8 osoba u obitelji Ivana Varkaša, a u izvorniku je upisano 6 osoba.

1194 U jeziku i pismu toga doba često se „b“ mijenjalo „v“ što bi ovdje bio slučaj. Važno je napomenuti da stanovništvo nije bilo pismeno, u popisu izbjegloga stanovništva 1686. godine mletački činovnik zapisivao je prezimena na način na koji je on to“ čuo“ pa ih često i pogrešno zapisao.

1195 Slavko KOVAČIĆ, Obitelji iz imotskih i radobiljskih sela u zbjegu u selima ispod Zadvarja god 1686. (Imotski zbornik 1) list77-78., navodi Matu Barkaša sa 6 osoba i Ivana Barkaša sa 6 osoba, bez zaključka da su Varkaši.

1196 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.117.

1197 Prezime Varkaš, isprva Barkaš moglo je nastati od talijanske riječi barca - lađa, čamac, brodić, (fra. barcasa), pa bi Barkaš, Varkaš bio osoba koja je bila lađar, mornar ili veslač. Ovu pretpostavku ne možemo znanstveno utvrditi, već se zaključak može temeljiti samo na činjenici da je veliki dio stanovništva ovih područja u 17. stoljeću službovao (i robovao) na mletačkim brodovima. Isto tako prezime Varkaš moglo bi se tražiti u riječima: varcare (tal.), prijeći, onaj koji je prešao s mletačkoga na tursko područje, varak (tur.), list biljke, list kovine (zlata) i fark, ferk (tur), razlika, različitost, što bi značilo; onaj koji je drukčiji.


VARKAŠ

634

Mletački katastar iz 1726. godine spominje dvije obitelji Varkaša: Petra Varkaša (Petar Varcas) i Jure Varkaša (Giure Varcas).1198 Petrova obitelj imala je 8 članova i dobila je raspodjelom zemljišta 10 kampi, a Jurina obitelj ima od 7 članova dobila je 8 kampi zemljišta. Kuća Petra Varkaša nalazila se na mletačkoj katastarskoj čestici br. 654. Podvornica s kućom (Poduorniza con casa) što je na području današnjih Varkaša. Jurina kuća nalazila se na mletačkoj katastarskoj čestici br. 660. Podvornica s kućom (Poduorniza con casa), što je na području današnjih Dedića (u Strani pod Gracom).1199

Varkaši su se krajem 18. stoljeća razdvojili u Varkaše i Dediće. Potomci Petra Varkaša u Rastovcu su današnji Varkaši, a potomci Jure Varkaša promijenili su prezime u Dedić.

Sredinom 19. stoljeća (1846. god.) u Rastovcu živi 5 obitelji Varkaša, a 1876. godine 3 obitelji.1200 Početkom 20. stoljeća, neposredno prije I. svjetskoga rata u Rastovcu živi 5 obitelji Varkaša.1201

Druge polovice 19. stoljeća (70-tih godina) prezime Varkaš u zagvoškim maticama upisivano je u obliku Vrkaš.1202

Varkašii u „popisima“ obitelji od 1686. do početka 20. stoljeća

Od kraja 17. do sredine 19. stoljeća u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Varkaša u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu, prema povijesnim dokumentima.1203



1686. 1

od 2 Mate Barkaš /Varkaš/ - (Mattio Barcas) 6 Ivan Barkaš / Varkaš/ - (Zuane Barcas) 6

1726. 1 Petar Varkaš (Petar Varcas) 8 1733. 1 Petar Vark/a/š 9

1806.

3

Petar Varkaš 4 Mate Varkaš 13 Grgo Varkaš 6

1198 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., (Villa Zaguosd Teritorio d' Imoschi, in luglio 1726.), kutija 22., listovi 1-23.

1199 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozda 25/14.

1200 DAST-152, Arhiv mapa za Dalmaciju, kutija 735 i kutija 848.


1202 DAST-179 , Zbirka matičnih knjiga, Matične knjige župe Zagvozd, sign. 884, 885 i 886.

1203 Calergijev popis iz 1868. godine (DAZD-1), Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD- 5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1786. godine (DAST-152).


VARKAŠ

635



1846.

5

Grgo Varkaš p. Petra - Mate Varkaš p. Mate / Varkase - Manda Varkaš ud. p. Lovre - Anton Varkaš p. Šimuna - Anton Varkaš p. Grgo -

1876.

3

Grgo Varkaš p. Petra - Ante Varkaš p. Šimuna - Križan Varkaš p. Ante -

Poimenični popis osoba iz roda Varkaš od 1686. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika plemena Varkaš sastavljen je kao rodoslovni prikaz


Podatci o stanovništvu Varkaša iz 17 i 18. stoljeća nisu potpuni. Korištenjem svih dostupnih arhivskih podataka (u kojima su se na bilo koji način spominjali Varkaši) stvoren je ovaj popis iz kojeg se može sasvim dostatno razabrati rodoslovno stablo od njegovih pisanih početaka do danas. Postojalo je sigurno u 17. i 18. stoljeću još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak. Međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Varkaša jer nisu imali potomstva.

I. generacija (Varkaši i Dedići)

I. 1. Mate Varkaš (Mattio Barcas),1205 rođen oko 1660. godine. ─ VARKAŠI

I. 2. Ivan Varkaš (Zuane Barcas), rođen oko 1650/1660. godine. ─ DEDIĆI

- Iz Matine obitelji koja se spominje 1686. godine potječu Varkaši, a iz obitelji Ivana Varkaša su Dedići.


1205 Ne treba zbunjivati činjenica da je upisano prezime Barkaš. Mletački činovnik (Giorgio Calergi) zapisivao je prezimena 1686. godine na način kako ih je on razumio. Tako da ima više pogrešno upisanih prezimena. No nema dvojbe, radi se o prezimenu Varkaš.


VARKAŠ

636

II. generacija

II.1. Petar Varkaš, sin Matin, rođ. oko 1690./1700. godine. II.1.0. Ana, žena Petrova, rođena Milić, ostalo nepoznato.

- Sestre Petrove, nepoznato.1206


1. GRANA MATINA

1. Mate Varkaš, sin Petrov (r. 1729.*). 1.0. Jela, žena Matina (r. 1738.*/1828.*-1726.), kći Nikole Kusića.

1.1. Petar, sin Matin (1764.*-1826.). 1.1.0. Matija, žena Petrova (r. 1777.*/1776.*-1849.), kći Bariše Rake

(vj. 1796.). ►

1.1.1. Grgo, sin Petrov (1800.*-1887.). 1.1.1.0. Ivanica, žena Grgina (1813.-1892.), kći Ivana Gaće (vj. 1844.).

1.1.1.1. Ivan, sin Grgin (1847.-1918.). 1.1.1.1.0. Matija, žena Ivanova (1858.-1934.*), kći Šimuna Dedića

(vj.1882.). 1.1.1.1.1. Petar, sin Ivanov (1891.-1896.), umro djetetom.

1.1.1.1.2. Stipan, sin Ivanov (r. 1883.). ►► Amerika

1.1.1.1.3. Ante, sin bl. Ivanov (1894.-1815.), poginuo u I. sv. ratu. 1.1.1.1.3. Jure, sin bl. Ivanov (1894.-1896.), umro djetetom.

1.1.1.1.4. Mate, sin Ivanov (r. 1899.). ╡ 1.1.1.1.4.0. Mara, žena Matina (1897.), kći Petra Dedića

(vj. 1921.).

1.1.1.1.5. Nikola Zvonimir, sin Ivanov (r. 1901.). ─ 1.1.1.1.5.0. Manda, žena Nikolina (1910.), kći Jure

Dedića.

1.1.1.1.6. Josip, sin Ivanov (r. 1905.). ►► Amerika

- Mara, kći Ivanova (1886.-1955.*), udana za Matu Mlikotu. - Kata, kći Ivanova (1888.-1918.). - Jurka, kći Ivanova (1897.-1898.), umrla djetetom.

1.1.1.2. Jozip, sin Grgin (1850.-1931.*). 1.1.1.2.0. Iva, žena Jozipova (1856.-1938.*), kći Stipana Dedića

(vj.1884.).

1206 Godine 1733. u Petrovoj obitelji bilo je 6 odraslih osoba. Petar, njegova žena i sestre. Moguće je da je Petar imao brata, ali ako je i postojao nema potomstva (NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. godine).


VARKAŠ

637

1.1.1.2.1. Mate, sin Jozipov (r./u. 1889.). †

1.1.1.2.2. Mate, sin Josipov (r. 1892.). ─ 1.1.1.2.2.0. Mara, žena Matina (r. 1898.), kći Marka


─►Josip, Nikola, Mara

1.1.1.2.3. Ivan, sin Josipov (r. 1903.). ╡ 1.1.1.2.3.0. Manda, žena Ivanova (r. 1897.), kći Josipa

Bartulovića.

- Ana, kći Jozipova (r. 1885.), udana za Marka Varkaša, udana udovicom za Jakova Puljka.

- Matija, kći Jozipova (r. 1887.), udana za Antu Dedića. - Mara, kći Jozipova (1894.-1918.). - Iva, kći Jozipova (r. 1897.), udana za Matu Svagušu. - Ruža, kći Jozipova (1899.-1918.). 1207

1.1.1.3. Jure, sin Grgin (1853.-1880.), umro momkom.

1.1.1.4. Šimun, sin Grgin (r. 1858.). ‡

- Antica, kći Grgina (r. 1845.), udana za Luku Piplicu (Dobr.). - Iva, kći Grgina (r. 1856.), udana za Matu Dedića. - Matija, kći Grgina (r. 1861.), udana za Jozipa Šarića iz Grabovca.

1.1.2. Nikola, sin Petrov (1801.*-1882.).

1.1.3. Mate, sin Petrov (1816.*-1820), umro djetetom.

1.1.4. Mate, sin Petrov (1825.-1896.). 1.1.4.0. Mara, žena Matina (1842.1912.), kći Ante Tomičića (vj. 1867. ).

1.1.4.1. Marijan, sin Matin (1867.-1932.*). 1.1.4.1.0. Marija, žena Marijanova (1878.-1915.), kći Ivana Šute

(vj. 1898.). 1.1.4.1.0. Iva, žena Marijanova (1890.-1967.*), kći Petra

Dujmovića (vj. 1915.). ─► Mate (1916.), Mara, Kata, Ivan, Josip.

- Ana, kći Matina (r. 1872.), udana za Antu Dedića. - Joza, kći Matina (1876.-1940.*), neudana. - Manda, kći Matina (r. 1886.), udana za Stipana Dedića, a udovicom udana

za Juru Dedića.

- Jelina, kći Petrova (1797*-1869.), udana za Matu Dedića Markova.. - Ivanica, kći Petrova (r. 1804.*/1810.*-1854.), neudana. - Šima, kći Petrova (1808.*-1820.), umrla djetetom. - Ružica, kći Petrova (1813.*-1857.), neudana.

1207 Umrla od „Španjolice“.


VARKAŠ

638

1.2. Ivan, sin Matin (1770.*/1765.*-1848.), neoženjen.

1.3. Stipan, sin Matin, krizman 1779. god., ostalo nepoznato. ‡

1.4. Lovre, sin Matin (r. 1775.*). ╢ 1.4.0. Manda, žena Lovrina (r. 1780.*), kći Antona Stanića Ivanova.

- Antica, kći Lovrina (1805.*-1876.), udana za Šimuna Milića Petrova. - Matija, kći Lovrina (r. 1814.*), udana za Marijana Dedića.

- Andrijana, kći Matina (1755.*-1831.), udana za Antona Rakića. - Birgita, kći Matina, krizmana 1779. god., ostalo nepoznato. - Ivanica, kći Matina, udata za Tomu Bartulovića Augustinova. - Vida, kći Matina (1781.*-1856.), udata za Miju Stanića. - Matija, kći Matina (1786.), krizmana 1792. god., udana za Barišu Stanića.

2. GRANA GRGINA

2. Grgo Varkaš,1208 sin Petrov (1741.*-1829.). 2.0. Anđelija, 1. žena Grgina, ostalo nepoznato.

- Matija, kći Grgina i Anđelijina (r.1780.*), kriz.1786., udata za Šimuna Kristića.

2.0. Cecilija (Celja), 2. žena Grgina, rođena. Bartulović.

2.1. Jure,1209 sin Grgin i Cecilijin (r. 1788.*), krizman 1792. god. ►► 2.1.0. Ivanica, žena Jurina, rođena Čikeš (vj. 1817.).

2.1.1. Paško, sin Jurin (rođ. 1822.). 2.1.2. Toma, sin Jurin (r. 1827.). 2.1.3. Ivan, sin Jurin (r. 1831.). - Tomica, kći Jurina (r. 1835.)

►► Obitelj Jure Varkaša odselila je iz Rastovca 1846. god u Bosansku Posavinu u mjesto Sivša.1210

2.2. Mijo,1211 sin Grgin (r. 1790.*).

1208 U popisu krizmanika 1798. god upisan je Šimun sin Grgura i Cecilije Varkaš, list 73v., a na listu 76r Mijo sin Grgura i Cecilije Dedić (NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798., list 73v).

1209 U popisu krizmanika 1792. god. Jure sin Grgura i Cecilije Varkaš (NAS, M-114, list 80r).

1210 NAS, S-M, Spisi 1846., kut II. Dopisom fra Ante Soića župnika župe Sivša u Bosanskoj Posavini od 24. listopada, traži od zagvoškoga župnika podatke za Pašku sina Jure Varkaša kako bi mogao sklopiti ženidbu u župi Sivša. Na dopis mu odgovara zagvoški župnik don Andrija Lončar u pismu od 11. studenog 1846. godine.

1211 U popisu krizmanika 1798. god Mijo je upisan kao sin Grgura i Cecilije Dedić. (NAS, M-114, list 73v i 76r). Mijo je umro najvjerojatnije prije 1818. godine, jer se njegovo ime ne pojavljuje u zagvoškim maticama vjenčanih i umrlih nakon 1818. godine.


VARKAŠ

639

2.3. Ante, sin Grgin (1794.*-1874.). 2.3.0. Šima, žena Antina (1802.-1888.), kći Jozipa Dedića (vj. 1832. ).

2.3.1. Križan Varkaš, sin Antin (1835.-1922.*). ╡ 2.3.1.0. Matija, žena Križanova (1853.-1947.), kći Stipana Dedića

(vj. 1875.).

- Jurka, kći Antonova, ostalo nepoznato. - Lucija, kći Antonova (r. 1832.), udana za Matu Tomičića. - Matija, kći Antonova (r. 1834.), umrla djetetom. - Joza, kći Antonova (r. 1837.). - Ivanica, kći Antonova (r. 1838.), udana za Barišu Dedića. - Matija, kći Antunova (r. 1839.), udana za Iliju Dedića. - Mande, kći Antonova (r. 1843.), udana za Dedić Marijana. - Božica, kći Antonova (r. 1847.).

2.4. Šimun, sin Grgin (rođ. 1796.*-1843.). 2.4.0. Tadijana, žena Šimunova (1805.-1875.), kći Petra Serdarevića (vj. 1834.).

2.4.1. Ante, sin Šimunov (1837.- 1895.). 2.4.1.0. Iva, žena Antina (1841.-1905.), kći Mije Alagića (vj.1860.).

2.4.1.1. Luka, sin Antin (1878.*-1879).umro djetetom.

2.4.1.2. Blaž, sin Antin (r. 1865.). 2.4.1.2.0. Matija, žena Blaževa (1872.-1953.*), kći Andrije

Dujmovića (vj. 1897.).

2.4.1.2.1. Mate, sin Blažev (r. 1902.). ►► Amerika

2.4.1.2.2. Jakov, sin Blažev (r. 1903.). ►► Amerika

2.4.1.2.3. Ivan, sin Blažev (r. 1905.). ─ 2.4.1.2.3.0. Manda, žena Ivanova (r. 1906.), kći Ante


2.4.1.2.4. Jure, sin Blažev (r. 1910.). ─ 2.4.1.2.4.0. Iva, žena Jurina (r. 1915.), kći Joze Tomičića.

- Iva, kći Blaževa (1898.-1900.), umrla djetetom. - Mara, kći Blaževa (1899.-1900.), umrla djetetom. - Iva, kći Blaževa (r. 1900.), udana za Ivana Radića, udana

udovicom za Matu Stapića. - Kata, kći Blaževa (r. 1906.), udana za Marijana Drlju.

2.4.1.3. Šimun, sin Antin (1867.-1938.*). 2.4.1.3.0. Jurka, žena Šimunova (r. 1881.), kći Mije Tomičića

(vj. 1907.). 2.4.1.3.1. Josip, sin Šimunov (r./u. 1909.), † 2.4.1.3.2. Josip, sin Šimunov (r. 1911.), ─ 2.4.1.3.3. Ivan, sin Šimunov (r. 1913.). ─ 2.4.1.3.4. Vice, sin Šimunov (r./u. 1915.), †


VARKAŠ

640

2.4.1.3.5. Vicko, sin Šimunov (r. 1921.). 2.4.1.3.6. Mijo, sin Šimunov (r. 1924.).

- Milica, kći Šimunova (r. 1908.). - Fila, kći bl. Šimunova (r./u. 1911.).† - Iva, kći bl. Šimunova (r. 1911.).†

2.4.1.4. Marko, sin Antin (1869.-1916.).1212 2.4.1.4.0. Ana, žena Markova (1885.), kći Josipa Varkaša (vj. 1906.).

2.4.1.4.1. Marijan, sin Markov (r. 1906.). ─ 2.4.1.4.1.0. Kata, žena Marijanova (r. 1902.), kći Luke

Dedića. ─►Marko, Mate, Ana, Milan

2.4.1.4.2. Mate, sin Markov (r./u. 1909.). †

- Fila, kći Markova (r. 1910.), udana za Stipana Stanića. - Mara, kći Markova (r. 1912.),

2.4.1.5. Cvitan, sin Antin (1871.-1874). †

2.4.1.6. Grgo, sin Antin (1876.-1859.*). 2.4.1.6.0. Antica, žena Grgina (r. 1878.), kći Šimuna Dedića

(vj. 1908.). 2.4.1.6.1. Mate, sin Grgin. (r./u. 1909.).

2.4.1.6.2. Ante, sin Grgin. (r. 1911.). ─ 2.4.1.6.2.0. Jurka, žena Antina (r. 1915.), kći Petra Dedića.

2.4.1.6.3. Mate, sin Grgin (r. 1913.). ►► 2.4.1.6.4. Frane, sin Grgin (r./u. 1922.). †

- Iva, kći Grgina (r. 1910.). - Mara, kći Grgina (r. 1915.), udana za Marka Dedića.

2.4.1.7. Ante, sin Antin (r./u. 1886.). †

2.4.1.8. Luka, sin Antin (1888.-1889.). †

- Mara, kći Antina (r. 1862.). - Jurka, kći Antina (r./u.1874.). - Mande, kći Antina (1880.-1891), umrla djetetom. - Kata, kći Antina (1883.-1887.), umrla djetetom.

- Ana, kći Grgina (r. 1787.*), krizmana 1792. god. - Lucija, kći Petrova (1734.), sestra Matina.

1212 Umro u Sinju. Vojnik.


VRANJIĆ

641

11. VRANJIĆ

Vranjići su starinom zagvoško pleme. Staro im je prezime Čelan (Čelanović). U Zagvozdu su starosjedioci.

Vranjići su iz Zagvozda doselili u Rastovac početkom 20. stoljeća. Marko Vranić sin Jurin (r. 1874.), ženi 1909. godine Mandu kći Jakova Puljka (r. 1889.) i odlazi na ženino očinstvo u Puljaka u Rastovac.

Vranjića nema u Rastovcu u razdoblju od 1686. do početka 20. stoljeća (doba koje je opisano u ovoj knjizi), živjeli u Zagvozdu, tako je prezime Vranjić obrađeno među zagvoškim prezimenima.

II. ZAGVOŠKA PREZIMENA 36. VRANJIĆ


642

Zapisnik o posjeti makarskoga biskupa F. Blaškovića crkvi Sv. Križa u Rastovcu 30. lipnja 1779. godine (NAS, M-105, fol.114r)


ŽUGO

643

12. ŽUGO Prezime Žugo nastalo je od Serdarevića i izvorno prezime im je Serdarević. Prvi

put se spominje u Rastovcu 1726. godine kad je Venecija stvarala Zemljišnik i izvršila razdiobu zemljišta lokalnom stanovništvu, gdje se spominje Ivan Serdarević prozvani Žugo (Iuan Serdareuic detto Zugo) čija obitelj broji 5 osoba.1213

III. / 7. SERDAREVIĆ

Usmena predaja također potvrđuje da je prezime Žugo nastalo od Serdarevića prema nadimku, što potvrđuju povijesni dokumenti. Prema predaji, u doba mletačke podjele zemlje, jedan od Serdarevića nezadovoljan radom mletačkoga mjernika na području lokaliteta Granica, stalno je prigovarao-žugao, po čemu je dobio nadimak Žugo.1214 Da li se tako i dogodilo, nema razloga ne vjerovati, ali uvijek predaju treba uzeti s rezervom, ona se vremenom mijenja i dopunjuje.

Fra Vjeko Vrčić u „Plemenima i župama Imotske Krajine“ u opisu prezimena Žugo poziva se na predaju ne navodeći podatke iz mletačkoga zemljišnika iz 1726. godine.1215

Dugo vremena pleme Žugo nosilo je prezime Serdarević. U popisu obitelji i duša Zagvozda iz 1806. godine još uvijek se pišu Serdarević i dodatak Žugo se ne spominje1216. U drugoj polovici 18. st. u povijesnim dokumentima upisivani su kao Žugo, Žugić i Serdarević.1217 Možemo zaključiti da je njihovo prezime od 1726. godine bilo različito bilježeno (Serdarević-Žugo, Žugo, Serdarević). U popisu katastarskih posjednika 1846. godine upisani su Žugo (Xugo) - Serdarević, da bi se tek od sredine 19. stoljeća ustalilo u današnjem obliku prezime Žugo.

1213 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 22, list 9v-10r.

1214 Ante SERDAREVIĆ, Prilog poznavanju doseljenja plemena u Rastovac Donji, Zagvozd –Župni list, Godina II, broj 2, str.106.107.

1215 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine, II dio, Imotski 1980, str.116-117, 297, 300., Vjeko Vrčić, Plemena Imotske Krajine, Imotski 1990, str. 297, 300. Vrčić je upravo za prezime Serdarević i Žugo napravio veliku pogrešku u čitanju mletačkoga dokumenta. U izvorniku za Ivana Serdarevića piše (Iuan Serdareuic detto Zugo), pa je Vrčić to „pročitao“ kao Cigo, a mora se čitati Žugo. Ta pogreška je unijela zabunu, provlačila se u mnogim kasnijim prijepisima, koja se mora ispraviti.

1216 NAS M-113, Imotski dekanat, br 18, Stanje duša župe Zagvozd. list 16r.

1217 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. god., list 113r i 116v, NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god., list 107r, NAS, M-106, Vizitacije, krizmanici 1786. god., list 80v, 81v, NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god., list 73v.


ŽUGO

644

Obitelji Žugo (Serdarević) u „popisima“ obitelji od 1686. do 1876. godine

Kroz 18. stoljeće u Rastovcu je bila samo jedna obitelj Žugo. Početkom 19. stoljeća u Rastovcu su 2 obitelji, četiri obitelji sredinom, a tri obitelji krajem 19. stoljeća.1218 Početkom 20. stoljeća, uoči I. svjetskoga rata u Rastovcu žive 4 obitelji Žugo.1219

Od početka 18. do sredine 19. stoljeća, prema povijesnim dokumentima, u popisima obitelji nalazimo podatke o broju obitelji Žugo u Rastovcu za pojedinu popisnu godinu.1220

Godina Br. obitelji


1726. 1 Ivan Serdarević – prozvani Žugo (Iuan Serdareuic- detto Zugo)

5

1733. 1 Ivan Serdarević (Žugo) 8

1806. 2 Pava Serdarević (Žugo) 5

Jure Serdarević (Žugo) 7

1846.

4

Žugo Petar p. Pavla -

Žugo/ Serdarević Jakov p. Ivana

Žugo/ Serdarević Mijo p. Jure - Žugo/ Serdarević Anton p. Jure -

1876.

3

Žugo, Božica ud. Ivana -

Žugo, Jakov p. Ivana -

Žugo, Mate p. Ivana -

1218 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M-113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine, kutija 735 i 848 (DAST-152).


1220 Mletački katastarski popis 1726. godine (DAZD-5), Popis obitelji Zagvozda 1733. godine (NAS, M-67), Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine (NAS, M - 113), Katastarski popis posjednika 1846. i 1876. godine, kutija 735 i 848 (DAST- 52).


ŽUGO

645

Poimenični popis osoba iz roda Žugo od 1726. godine do početka I. svjetskoga rata (rodoslovlje)

Pojedinačni popis stanovnika plemena Žugo sastavljen je kao rodoslovni prikaz


Podatci o stanovništvu iz 17 i 18. stoljeća za sada su nepotpuni. Kod Žuga je sigurno u 17. i 18. stoljeću postojalo još osoba koje nisu ovdje prikazane (djeca koja su umrla mlada i osobe koje se nisu ženile), o čijem postojanju nije pronađen zabilježeni podatak; međutim oni nisu utjecali na rodoslovlje Žuga jer nisu imali potomstva.

III. / 7. SERDAREVIĆ II. 3. Ivan Serdarević prozvani Žugo.

I. generacija

I. 1. Ivan Serdarević Žugo-„stariji“ (rođ. oko 1670. god). I. 2. „N“, Ivanov brat (?), pretpostavka, nema povijesnih dokumenata. II. generacija

II. 1. Sinovi Ivana starijeg (rođ. oko 1700. god). II. 2. Ivan Serdarević Žugo - „mlađi“ (rođ. oko 1700. god).

- Godine 1733. obitelj Žugo ima 7 odraslih osoba i jedno dijete. Pretpostavka je da godine 1733. obitelj Žugo čine: Ivan stariji, Ivanova žena, troje odrasle djece (sinovi i kćeri). Jedan sin je oženjen (Ivan), njegova žena i dijete (Pavao). Moguće je, ali je vjerojatnost vrlo mala da je Ivan stariji imao i brata. Iz svega se nameće zaključak da Pavao i Jure nisu sinovi starijeg Ivana, nego Ivana mlađeg. Dvojbeno je jedino zašto bi Ivan stariji dao i sinu ime Ivan, iako je bilo više takvih slučajeva toga doba.


1. GRANA PAVLOVA

1. Pava Serdarević-Žugo,1222 sin Ivanov (r. 1730.*). 1.0. Pavica, žena Pavlova (1743.*/1755.*-1820.), kći Marka Stanića.

1.1. Ivan Žugo, sin Pavlov (1778.*-1846.). 1.1.0. Božica, žena Ivanova (1785.*-1841.), kći Grge Janjiša (Povilo).


1222 U knjizi Stanja duša župe Zagvozd 1806. god. upisan je samo Serdarević (NAS M-113, list 16r).


ŽUGO

646

1.1.1. Mate (Matiša), sin Ivanov (1813.*-1899.). 1.1.1.0. Mara, žena Matina (r. 1814.), kći Stipana Dujmovića


1.1.2. Jakov, sin Ivanov (1817.1905.). 1.1.2.0. Cvita, žena Jakovljeva (1818.*-1851.), kći Mate Šute, vj. 1844. god.

1.1.2.1. Ivan, sin Jakovljev i Cvitin (r. 1848.). ‡

- Ivanica, kći Jakovljeva (1844.-1870.).

1.1.2.0. Antica, 2. žena Jakovljeva (1828.*-1902.), kći Josipa Knezovića, vj. 1853. godine u Grabovcu.

1.1.2.2. Mate, sin Jakovljev i Antičin (1854.-1902.). ┤

1.1.2.3. Marijan, sin Jakovljev i Antičin (1856.-1938.*). 1.1.2.3.0. Marija,1223žena Marijanova (r. 1854.), kći Mate Dujmovića


1.1.2.3.1. Jure, sin Marijanov (r./u. 1888.). †

1.1.2.3.2. Ivan, sin Marijanov (1892.-1962.*). ─ ►► Belgija 1.1.2.3.2.0. Kata, žena Ivanova (r. 1892.), kći Nikole Šute

(vj. 1924.).

1.1.2.4. Petar, sin Jakovljev i Antičin (1859.-1889), neoženjen.

1.1.2.5. Grgo, sin Jakovljev i Antičin (r. 1867.). ‡

1.1.2.6. Ilija, sin Jakovljev i Antičin (1870.-1945.*). 1.1.2.6.0. Matija, žena Ilijina (1877.-1960.*), kći Ivana Serdarevića

(vj. 1909.)

1.1.2.6.1. Mate, sin Ilijin (r. 1911.). ►►

1.1.2.6.2. Jakov, sin Ilijin (r. 1914.). ─ 1.1.1.6.2.0.Milka, žena Jakovljeva, kći Mije Serdarevića.

- Jurka, kći Jakovljeva (r. 1861.), udana za Stipana Dedića. - Marta, kći Jakovljeva (r. 1864.), udana za Šimuna Dundića iz Grabovca.

1.1.2. Marko,1224 sin Pavlov, krizman 1779. god., umro prije 1806. god.

1.1.3. Jakov, sin Pavlov, krizman 1779. god. umro prije 1806. god.

1.1.4. Petar,1225 sin Pavlov ( 1781.*-1858.), neoženjen.

- Antica, kći Pavlova (r. 1787.*), udana za Iliju Šutu.. - Manda, kći Pavlova,1226 krizmana 1792. godine., umrla prije 1806. god.

1223 U Matici vjenčanih Grabovca (NAS, Parice) upisano ime je Matija. 1224 U popisu krizmanika 1779. god. upisan je kao sin Pavla i Pavice Žugo (NAS, M-105, list 113r). 1225 U popisu krizmanika 1786. god. upisan je kao sin Pavla i Pavice Žugo (NAS, M-110, list 107r). 1226 U popisu krizmanika 1792. god. kći Pavla i Pavice Serdarević (NAS, M-106, list 82r)


ŽUGO

647

2. GRANA JURINA

2. Jure Serdarević-Žugo,,1227 sin Ivanov (r. 1733.*). 2.0. Jelina, žena Jurina (r. 1750.*), kći Luke Lončara.

2.1. Mate Žugo, sin Jurin (r. 1786.*). 2.1.0. Manda, žena Matina (1814.*-1899.), kći Stipana Dujmovića iz Grabovca


2.1.1. Stipan, sin Matin (1839.-1842.), umro djetetom.

2.1.2. Jure, sin Matin (r. 1845.). 2.1.2.0. Jurka, žena Jurina (r. 1856.*), kći Luke Serdarevića (vj.1878.).

2.1.2.1. Jozo, sin Jurin (r. 1878.), umro djetetom.

2.1.2.2. Jozo, sin Jurin (r. 1884.), neoženjen, pog. u I. svjetskom ratu.

2.1.2.3. Mate-Matiša, sin Jurin (r. 1887.). ─ 2.1.2.3. Mara, žena Matina (r. 1896.), kći Tome Šute (vj. 1919.).

─►Jure, Stipan, Pavao, Manda, Nikola i Mijo

2.1.2.4. Stipe, sin Jurin (r. 1894.). ►► Amerika

- Mande, kći Jurina (r.1879.). ⧖ - Mila, kći Jurina (1882.-1887.), umrla djetetom. - Milka, kći Jurina (r. 1891.), udana za Antu Serdarevića. - Kata, kći Jurina (r.1897.). ⧖

2.1.2. Jozip, sin Matin (1843.-1871.). ┤

2.1.3. Mijo, sin Matin (1851.-1928.*). 2.1.3.0. Matija, žena Mijina (1858.-1931.*), kći Marijana Dundića


2.1.3.1. Ivan, sin Mijin (r. 1888.). ‡

2.1.3.2. Ante, sin Mijin (1891.-1916.), umro u Petrinji, vojnik u I. svj. ratu.

2.1.3.2. Petar, sin Mijin (r. 1903.). 2.1.3.2.0. Mara, žena Petrova (r. 1899.), kći Petra Dujmovića

(vj. 1924.).

- Mara, kći Mijina (r. 1883.). ⧖ - Iva-Tomica, kći Mijina (r. 1885.). - Antica, kći Mijina (r. 1896.), udana za Grgu Lončara. - Jurka, kći Mijina (1900.-1901.), umrla djetetom.

- Lucija, kći Matina (r. 1840.), udana za Marijana Roščića iz Grabovca. - Tomica, kći Matina (r. 1849.), udana za Antona Milića. - Jurka, kći Matina (1854.- 1855.).

1227 U knjizi Stanja duša župe Zagvozd 1806. god. Jure je upisan Serdarević (NAS M-113, list 16v).


ŽUGO

648

2.2. Mijo,1228 sin Jurin (r. 1790.*), neoženjen.

2.3. Ante,1229 sin Jurin (r. 1794.*/1782.*-1869.). 2.3.0. Kata, žena Antina (1794.*-1843.), kći Jakova Čaljkušića, vj. 1820. godine u

Lovreću. 2.3.1. Jure, sin Antin (1824.-1867.).

2.3.1.0. Božica, žena Jurina (1833.-1907.), kći Jure Čikeša (vj. 1863.).

- Doma, kći Jurina (r. 1865.), udana za Nikolu Šutu. - Iva, kći Jurina (r. 1868.), udana za Tomu Šutu.

- Petruša, kći Antina (r. 1827.), udana za Juru Drlju. - Marta, kći Antina (r. 1831.), udana za Miju Dedića.

Antina grana se gasi. Nema muških potomaka u 2. „koljenu.“

- Ivanica, kći Jurina (r.1778.), udata za Matu Šutu Lovrina. - Matija, kći Jurina (1788.), krizmana 1792. godine,1230udana za Grgu Mucića. - Ivanica, kći Jurina (1794.).

- Tomica, kći Ivanova (r. 1836.*), udana za Antona Serdarevića.

1228 U popisu krizmanika 1798. godine upisan kao sin Jure i Jeline Žugo (NAS, M-114, list 73v).

1229 Upisan je Ante sin Jure Žuge. NAS, Matična knjiga Zagvozda-Parice, god 1818.

1230 U popisu krizmanika 1792. godine upisana je kao kći Jure i Jele Žugić (NAS, M-106, list 80v).


649

IV. dio

DODATCI


650

Poglavlje IV. po svom sadržaju ne bi trebalo biti sastavnica „Stanovništva Zagvozda...“, ali je do sada nekoliko puta objavljeno više netočnih i neutemeljenih podataka o zagvoškim crkvama i svećenicima za koje nema povijesne potvrde, naprotiv arhivska građa donosi sasvim suprotne činjenice o istom.


651

1. Župa Zagvozd (od početka 17. do početka 20. stoljeća)

Zagvoška župa nosi naziv Župa Gospe od Karmela i obuhvaća naselja: Zagvozd i

Rastovac (nekad jedinstveno, a danas su to dva zasebna naselja). Do 1963. godine (nakon izgradnje nove crkve posvećene Gospi od Karmela) župa Zagvozd nosila je ime Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Zagvozd. U prošlosti, sve do 1834. godine župu Zagvozd obuhvaćala je današnja naselja: Zagvozd, Rastovac, Medov Dolac i Dobrinče, a koncem 17. stoljeća i dijelove rubnih područja današnjih naselja Župe i Krstatica. Od 1749.-1834. Medov Dolac je bio kapelanija unutar župe Zagvozd.1231

Župa Zagvozd na sjeveru graniči s Medovim Docem i Dobrinčima (općina Lovreć), na sjeveroistoku su Poljica (Općina Podbablje), na istoku graniči s Krstaticama, na jugoistoku s Župom. Na jugu se granica proteže planinskim vrhovima Biokova s Velikim Brdom (Makarska). Jugozapadne granice Zagvozda su ujedno rastovačke granice s Bastom i Baškom Vodom (općina Baška Voda) koje se protežu planinskim vrhovima Biokova. Na zapadu graniči s Grabovcem u općini Šestanovac.

Župa Zagvozd pripada Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Stara zagvoška župa u prošlosti pripadala je Makarskoj biskupiji. Prvi pisani trag o župi Zagvozd (ne mjestu) nalaze se u izvješću makarskoga biskupa Bartula Kačića (1615.-1645.) iz 1626. godine dostavljenoga papi Urbanu VIII. i kardinalima zaduženim za provedbu odluka Tridentinskoga koncila.1232

Na II. crkvenom saboru Solinske metropolije 533. godine osnivaju se tri nove biskupije među kojima je i biskupija sa sjedištem u Makru (Muccur). Novoosnovanoj makarskoj biskupiji pripada (prema opisu granica) područje iza Biokova, a samim tim i područje današnjeg Zagvozda.

Makarska biskupija sa sjedištem u Mukru imala je sva obilježja ruralne dijaceze i obuhvaćala je gorsko-planinske predjele, delminenski Onestin, „salonitansko“ otočje nasuprot kopna koje se nalazi istočno od Oneuma te Reditik. Može se pretpostaviti da je u njen sastav uključeno priobalno područje od Omiša do Neretve, otoci nasuprot kopna i sjeverozapadni dijelova Pelješca. Na kopnu, jugoistočni dijelovi Poljica i Mosora, donjocetinski kraj, Biokovo i Zabiokovlje pa sve do Neretve.1233

To je vrijeme ranog kršćanstva i vrijeme prije dolaska Hrvata na ove prostore, gdje su živjele rane kršćanske zajednice pa se ne može potkrijepiti kontinuitet postojanja stare zagvoške župe do danas.

1231 Biskup Paval Miošić dekretom 26. travnja 1834. osniva Imotski dekanat, a nova župa je Medov Dolac (HDA-1448, sign. 16, list 60v.) Godina 1749. smatra se godinom osnutka kapelanije Medov Dolac, a temelji se na "Dokumentu o posvidočenju početka kapelanije Medov Dolac", kojeg su potpisali popovi glagoljaši stare glagoljaške župe Zagvozd. (NAS, M-67 list 273v). 1232 Slavko KOVAČIĆ, Najstariji izvještaji o stanju makarske biskupije u Tajnom vatikanskom arhivu (1626.-1658.), Split 1975, str, 11-12 i str. 25. 1233 Ante ŠKEGRO, Mukurska biskupija (Ecclesia Muccuritana), 2008. , izvorni znanstveni rad.


652

Vizitacijski zapisnik biskupa Stjepana Blaškovića

s naredbama za crkvu „Blažene Gospe“ u Zagvozdu, iz 1770. god. (NAS, M-82, fol. 432r)

Pečat župe Zagvozd 18./19. stoljeće


653

Prostor Zagvozda teritorijalno je zasigurno bio unutar Makarske biskupije 533. godine. Da bismo bili sigurni da je mjesto Zagvozd, a ne područje te godine jedno od mjesta sastavnica makarske biskupije moralo je imati svoju crkvu (baziliku) u 6. stoljeću. Arheoloških rezultata o tome nemamo ili za nju ne znamo. Područje koje je bilo u sastavu novoosnovanih biskupija nije precizno definirano i među povjesničarima je sporno. U aktima solinskoga sabora (Toma Arhiđakon, Historia Salonitana i Historia Salonitana maior s dodanim i umetnutim rukopisima i prijepisima povijesnih dokumenata od nepoznatog autora (dodatak Codex Berberini) navode se područja, a ne mjesta. Tako je navedeno područje „montanorum“ odnosno „montanorum Delminense“, a ne ime mjesta (ili župe) Montanense.1234

Kako su sami akti solinskoga sabora pridodani rukopisi nepoznatog autora Tominu djelu, nastali nakon Tome u 16. st., dijelom su osporavani, ali prevladava mišljenje da su autentični. U aktima solinskoga crkvenog sabora zasigurno ima pogrešaka i iskrivljenoga latinskoga teksta jer su povjesničari različito iščitavali opis Makarske biskupije, tako su umjesto područja koje je obuhvaćala stara Makarska biskupija iščitali mjesto Montanense (što bi prijevodu s latinskoga bilo Zagvozd).1235

1234 Nada Klaić, Historia Salonitana Maior Tome Arhiđakona, Beograd, 1967. str. 83. Ante Škegro, Mukurska biskupija (Ecclesia Muccuritana), 2008., izvorni znanstveni rad str. 1-18. Stjepan Gunjača, Historia Salonitana Maior, Rad JAZU, 283, Zagreb, 1951, str. 175-243. Perić, Matijević-Sokol, Katičić, Historia salonitana, Toma Arhiđakon, Povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Split 2003 . Predgovor, latinski tekst, kritički aparat i prijevod nahrvatski jezik Olga Perić. Povijesni komentar Mirjana Matijević Sokol. Studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo Radoslav Katičić. Split, 2003., 62, 63, i bilj. 14.

U tekstu o solinskom saboru 533. godine u kojim se navode sastavnice Makarske biskupije veći dio povjesničara navede kao prvi subjekt/pojam „montanorum“ ili „montanorum Delminense“(prid. gen. ili imenica), a ne Montanense (imen.), tako se prema upisu navodi planinsko područje, a ne mjesto. Opis Makarske biskupije tako glasi:

„Muccoritanus namque episcopus se montanorum Delminense, Onestinum, Salonitanum dumtaxat quidquid in insulis continetur, vel trans Oneum noscitur esse divisum, quod continens appellatur,sed etiam Rediticum...“ (Rački 1884: 17),

„Muccuritanus autem episcopus se (extra fines) montanorum Delminense, Onestinum, Salonitanum quoque, dumtaxat quidquid in insulis continetur, vel trans Oneum noscitur esse diuisum, quod ≪continens≪ appellatur, sed etiam Redditicum.. .“ (Šišić 1914: 162)

„Muccoritanus namque episcopus se montanorum, delminense Onestinum, salonitanum quoque dumtaxat quicquid in insulis continetur vel trans Oneum noscitur esse divisum, quod Continens appellatur. Sed etiam Redditicum...“ (Gunjača 1973: 54)

„Muccoritanus namque episcopus se montanorum, delminense Onestinum, salonitanum quoque dumtaxat quicquid in insulis continetur vel trans Oneum noscitur esse divisum, quod Continens appellatur. Sed etiam Redditicum in..“ (Ivanišević 1993: 161). 1235 Frane Bulić - Josip Bervaldi, Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa, Zagreb 1912.-1913. str. 55. Ante Ujević, Imotska krajina, Split 1954. (1953.), str. 44. i 47.

Vjeko Vrčić, Župe Imotske krajine II. dio, Imotski 1980., str. 119.


654

Makarska biskupija je propala u ranom srednjem vijeku u doba seobe naroda pa sve do 14. stoljeća biskupska stolica vjerojatno nije bila popunjavana. Njezin je teritorij za kraće vrijeme pripadao Hvarskoj biskupiji (1185.-1192.), a potom Splitskoj nadbiskupiji (1192.-1320.). Obnovljena je oko 1320. godine (zagovorom splitskoga nadbiskupa Petra) na poticaj Sv. Stolice radi suzbijanja patarenske hereze koja se na neretvansko područje širila iz Bosne. Srednjovjekovni makarski biskupi osim u Makarskoj stolovali su u Omišu, na otocima i u Splitu zbog straha od patarena. U tom razdoblju biskupska stolica vjerojatno nije bila redovito popunjavana.

Dolaskom Turaka u ove krajeve na prijelazu iz 15. u 16. st. nestalo je Makarske biskupije. Makarska biskupija obnovljena bulom pape Pavla V. 1615. godine, te je redovite biskupe u imala u razdoblju od 1615. do 1819. godine.1236 Župa Zagvozd pripadala je Makarskoj biskupiji od prvih godina nakon obnove. No vjerojatno je da je župa Zagvozd u doba turske uprave i prije 1615. (1626.) godine funkcionirala, imala je svoje svećenike (župnike) koji su obnavljali službu, a bila je u jurisdikciji splitske nadbiskupije.

Za proučavanje novije prošlosti stare župe Zagvozd važna su nama izvješća makarskih biskupa od prve polovice 17. stoljeća pa sve do početka 19. stoljeća. U izvješću makarskoga biskupa Bartula Kačića dostavljenoga papi Urbanu VIII 1626. god. navodi se slijedeće:

„Biskup u izvještaju najprije govori o svom biskupskom gradu Makarskoj, zatim o franjevačkim samostanima na području makarske biskupije i župama koje su pripadale tim samostanima, a onda u posebnom odlomku nastavlja sljedećim riječima; „Osim tih župa kojima upravljaju braća Sv. Franje još su tri župe. Njih drže svećenici koji svete obrede obavljaju na ilirskom jeziku. Od tih je župa prva Podgora u kojoj su dvije crkve: Svih Svetih i Sv. Tekle; druga je Zagvozd u kojoj je crkva Sv. Marije sagrađena prošlih godina, a treća Brela u kojoj su dvije crkve, to jest Sv. Nikola i Sv. Stjepan, a imaju 200 kuća.“ 1237

Treće izvješće biskupa Kačića iz 1636. Svetoj stolici je važno jer se spominje da su u župi Zagvozd sagrađene još dvije crkve; crkva Sv. Križa u Rastovcu i Svih Svetih u središtu Zagvozda. I da Zagvozd ima 4 svjetovna svećenika.

„U Izvješću apostolskoga vikara (kasnije biskupa) Nikole Bijankovića (1645.-1731.) o pohodu župi Zagvozd iz 1692. god. navodi se da u župi Zagvozd ima 400 duša, 200 u Zagvozdu a dvjesto u Rastovcu.“ 1238

U trećem izvješću o pohodu biskupa Bijankovića selima imotskoga i duvanjskoga kraja 1706. god. piše: „U selima nema crkava jer se Turci protive podizanju crkava. Jedino u Zagvozdu postoje 3 crkve i tri svećenika“.1239

1236 Karlo JURIŠIĆ, Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom područja u doba turske vladavine, Zagreb 1972., str, 31-48. www. splitsko-makarska nadbiskupija.hr/nadbiskupija-2/povijest 1237 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, (Čuvari baštine...), Imotski 1989., str. 230. 1238 Isto, str 241. 1239 Isto, str. 241.


655

U pismu o širenju vjere 12. prosinca 1707. god. biskup Bijanković iznio nekoliko vrlo zanimljivih podataka o: „velikom selu Zagvozdu koji se nalazi blizu mletačke granice. Prema njegovim riječima „to je selo od 700 duša i s 4 svećenika. 1240 Godine 1715. izvještava Zbor za širenje vjere o; opustošenom Zagvozdu u svibnju, pa ponovo u lipnju s vojskom od 6000 Turaka. 1716. izvještaj biskupa Bijankovića u Rim, Turci ponovno opustoše Zagvozd s 1500 vojnika.1241

Zagvozd je starinom glagoljaška župa. Župom Zagvozd upravljali su svjetovni svećenici, tzv. glagoljaši, Glagoljaši su na području Zagvozda još od prije dolaska turskih osvajača, djelovali su u doba turske okupacije ovih prostora pa sve do novog doba (19. st.). Glagoljaši su djelovali i u nekim selima Imotske krajine (16.-17. stoljeću), ali je Zagvozd bio najveće glagoljaško uporište. Nakon odlaska Turaka kroz cijelo 18. stoljeće Zagvozd i dalje ostaje najveće glagoljaško središte Zabiokovlja i Imotske krajine. Glagoljaši su za razliku od ostalih svjetovnih svećenika vršili bogoslužje na narodnom (staroslavenskom odnosno na hrvatskom) jeziku, a pismo im je bilo glagoljica, odnosno „bosančica“. Glagoljaši su dali velik doprinos su na područjima vjere, kulture i prosvjete u hrvatskom narodu od 9. do kraja 19. stoljeća. Tako su Hrvati jedini narod koji je imao skoro tisuću godina liturgiju na narodnom jeziku. Čitava Katolička Crkva koristila je latinski jezik i pismo sve do II. vatikanskoga koncila 1965. godine.1242 Za to su posebno zaslužni „popovi“ glagoljaši.

Kako su u Zagvozdu su od pamtivijeka na službi bili popovi glagoljaši, tako su postojale su „misničke“ kuće. Stari svećenik pripremao je svog sinovca ili nećaka pa su tako kroz više stoljeća jedan od drugog nasljeđivali knjige, ruho, glagoljaške običaje. Najpoznatije misničke kuće u Zagvozdu su iz roda Čagljevića (Čagalja), Pipličića (Piplica, Petrović, Mucića) i Režića-Budića (?Katušića).1243

Od najstarijih vremena pisane povijesti župe Zagvozd, od početka 17. st. u Zagvozdu su na službi bili domaći svećenici. Tek početkom 19. st. u Zagvozdu su na službi svećenici rodom iz drugih župa, isprva kao kapelani pomoćnici, a kasnije župnici. Iznimno je 1775. godine biskup Stjepan Blašković imenovao za novog župnika don Ivana Vrgoča, a don Barišu Čagljevića razriješio dužnosti i nagovijestio mi imenovanje za župnika „u drugo misto“, narod se pobunio. U protestnom pismu biskupu od 6. studenoga 1775. godine koji je potpisao serdar, serženti i ugledni starci u ime cijeloga puka, kojim najavljuju neposlušnost, zatvorenu crkvu i župnu kuću prema novoimenovanom župniku. Pozivajući se u dvostoljetnu tradiciju zahtijevaju zadržavanje domaćeg župnika odnosno svećenika koji je rodom iz ovog sela.1244 Kako je završio sukob nije poznato, ali

1240 Isto, str. 241. 1241 Isto, str. 245. 1242 Papa Hadrijan II u 9. stoljeću u doba Sv. Ćirila i Metoda odobrio je liturgiju na narodnom staroslavenskom jeziku. 1243 Svećenici iz roda Režića često su svom prezimenu dodavali dodatak Budić, a jednom imamo zabilježeni dodatak Katušić. Nije moguće povezati Režiće-Budiće s sadašnjim Katušićima ali mnoge pretpostavke na to upućuju (Vrčić, 1980: 135). 1244 NAS, M-67, fol. 250r, 269r i 269v


656

je vidljivo da je četiri godine poslije 1779. za župnika svećenik rodom iz Zagvozda, kao i dva od tri kapelana.1245 Od godine 1871. župnici Zagvozda više nisu rodom iz mjesta.

Papinskom bulom iz 1828. god., a na intervenciju austro-ugarskoga cara, Makarska biskupija spojena je s degradiranom splitskom biskupijom u personalnoj uniji. Nakon toga, Makarska više nema rezidencijalnog biskupa, jer je on bio spojen u osobi splitsko-makarskoga biskupa koji je stolovao u Splitu. Od 1828. godine župa Zagvozd je u sastavu Splitske biskupije. Sadašnja je Splitsko-makarska nadbiskupija i metropolija uspostavljena 1969. odlukom pape Pavla VI.

Župa Zagvozd pripada Imotskom dekanatu od njegova osnutka 1834. godine pa sve do danas.1246 Imotski dekanat dijelio se na četiri vicedekanata, a Zagvozd je više puta bio sjedište vicedekanata.

Arhivska građa župe Zagvozd stradala je u požaru župske kuće 1825. god.1247 i ponovno 1943. god. kad je spaljena od četnika, tako da i nemamo sačuvanih arhivskih podataka iz života župe prije toga. Srećom sačuvani su većim dijelom primjerci matičnih knjiga od 1825. godine koje su zasigurno u zadnji čas brigom župnika spašene, a nalaze se u Državnom arhivu u Zadru i Splitu. Župne kronike i drugi važni pisani podatci iz župnog arhiva do sredine 20. stoljeća su na žalost izgubljene zauvijek.

Broj vjernika u župi u posljednja tri stoljeća odgovarao je broju samih stanovnika župe Zagvozda, jer su svi stanovnici rimokatoličke vjere (s zanemarivom iznimkom onih koji su zanijekali ili odbacili svoja vjerska opredjeljenje od sredine 20. st.). Podatci o broju stanovnika, a time i broju vjernika iz turskog razdoblja nisu poznati. Ono što nam je poznato, da su sredinom 17. st. u Zagvozdu od ukupno oko 60 obitelji, dvije su muslimanske, a krajem 17. i početkom 18. st. više nijedna1248 (tada još uvijek u doba turske uprave). Početkom 18. st. (nakon dolaska mletačke uprave) na području župe Zagvozd (bez Medova Doca) bilo je oko 450 vjernika/stanovnika. Krajem 19. stoljeća u župi Zagvozd je bilo preko 2000 vjernika. Neposredno pred I. svjetski rat broj vjernika je oko 2800. I. svjetski rat donosi velike demografske gubitke (rat, bolest) nakon kojeg se Zagvozd neće brzo oporaviti. Tek 1931. godine broj vjernika (odnosno stanovnika) u župi je oko 2700, a kasnije ponovo opada (rat, migracije), da bi se početkom 21. stoljeća (2010.) taj broj spustio ispod tisuću. Stoljetna privrženost ovog naroda Katoličkoj crkvi, temeljena na nauku i održivosti popova glagoljaša zasigurno će u budućnosti Zagvozdu i njegovoj župi donijeti demografski i vjerski napredak.

1245 NAS, M-105, Vizitacije, krizmanici 1779. godine. 1246 Biskup Paval Miošić dekretom 26. travnja 1834. osniva Imotski dekanat. (HDA-1448, sign. 16,)

1247Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str 233. Kovačić navodi: „Stare su matične knjige propale u slučajnom požaru, što ne znači da su izgorjele baš 1825. god, nego da su se sačuvale samo matične knjige pisane novim načinom (tabelarnim) a starije da su izgorjele nekom prigodom.“ Usp. Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str. 119. Vrčić ne navodi izvor. 1248 BOA, TD No. 746 , Opširni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1623. god. (fotokopije/prijepisi)

BOA, TD No. 861, Opširni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1701. godi. (fotokopije/prijepisi)


657

1.1. Zagvoški svećenici i župnici

Od staroga doba, kojega zagvoška povijest pamti i bilježi - u Zagvozdu su od

turskog doba pa sve do 19. stoljeća na službi uvijek bili domaći svećenici (glagoljaši). Na žalost, imena (svih) zagvoških svećenika i župnika iz 17. stoljeća nisu nam poznata. Iz arhivskih podataka, ponajprije iz arhiva stare makarske biskupije, možemo doznati za pojedina razdoblja iz toga doba tko je bio župnik, kapelan i koji su još svećenici u župi. Nažalost ti podaci nisu cjeloviti nemaju kontinuitet pa ne mogu dati kronološki prikaz zagvoških župnika i kapelana. Niti stare matične knjige 17. i 18 stoljeća nisu sačuvane pa nije moguće upotpuniti i sastaviti točan redoslijed zagvoških župnika iz toga razdoblja.

Prema arhivskim podatcima za godinu u kojoj se spominju, može se sastaviti nepotpuni popis poznatih župnika i ostalih svećenika bez poznatih podataka o duljini službe u samoj župi.

Zagvoški svećenici, župnici i kapelani u doba turske okupacije

Kroz 17. i 18. stoljeće zagvoški svećenici (svećenici rođeni u Zagvozdu) svećeničku službu najčešće su obavljali u Zagvozdu kao župnici ili kao kapelani. U Zagvozdu staroj glagoljaškoj župi u to doba bilo je u isto vrijeme više svećenika. Uz župnika ostali su obavljali dužnosti pomoćnika, kapelana i vršili su ostale pastoralne dužnosti.1249 Neki od njih su više, a neki manje službovali u Zagvozdu, bili župnici i u drugim mjestima. Iz razdoblja turske okupacije (do početka 17. stoljeća) imamo podatke o zagvoškim svećenicima:

- don Petar Čagljević, župnik Zagvozda 1657. godine,1250

- don Marko Režić, župnik Zagvozda 1671. godine, pomoćnik u Podgori 1680. god., kasnije na službi u splitskoj biskupiji 1697. god.,1251

- don Marko Čagljević, rođ. oko 1645., na službi u Zagvozdu, 1688., 1697. god. Župnik u Lovreću 1705. godine, župnik Zagvozda 1706. godine,1252

1249 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 229-249. Godine 1706. u Zagvozdu su 3 svećenika, 1707. godine 4 svećenika, početkom 18. st. u Zagvozdu žive četiri svećenika i dva klerika, godine 1715 u Zagvozdu služe 3 svećenika glagoljaša i tri klerika. Godine 1749. u Zagvozdu živi 5 svećenika. (NAS, M-67, list 273v ). Usp. Mile VIDOVIĆ, Nikola Bijanković splitski kanonik i makarski biskup 1645.-1731., Split 1981., str 189. 1250 Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej Grada Trogira, Zbirka dokumenata pisana bosančicom, list1r). Usp. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 234. 1251 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235 i 243. Marijan STOJKOVIĆ, Podgora u 17. stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, JAZU Knjiga XXI 1933. sv. I., str. 109. 1252 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 243 i 244.


658

- don Stipan Režić (Budić), svećenik u Zagvozdu 1688.godine, župnik na Klisu od 1695.-1709. god. Umro 1742. godine, 1253

- don Petar Stupalović, na službi u Zagvozdu 1688. god., kasnije župnik u Rogoznici 1658.-1674. godine.1254

- don Matij Pipličić, na službi u Zagvozdu 1688., 1697. god., krajem 17. i početkom 18. stoljeća na službi u Studencima i Vinici. Privremeno odlazi u Neorić 1701. godine, ponovo župnik u Zagvozdu 1728. god.,1255

- don Mijo Mušić/Mucić (Pipličić) na službi u Zagvozdu 1697. godine,1256

- don Stipan Čagljević, na službi u Zagvozdu (pomoćnik-kapelan) 1697. god.,1257

- đakon Petar (Milić), rođen oko 1605. godine, poginuo 1627. godine.1258

Zagvoški svećenici na službi u Zagvozda u doba mletačke uprave: 1259

- don Josip Pipličić-stariji, kapelan u Zagvozdu 1749. godine,

- don Jure Pipličić, zaređen za svećenika u Trogiru 15. 6. 1726. god., parok (župnik) Zagvozda 1749. god. i 1757. godine,

- don Josip Pipličić-Petrović (Piplica Mucić), župnik Zagvozda 1761., 1762. 1770. i 1779. godine.

- don Jura Čagljević, kapelan 1749. godine,

- don Jakov Čagljević, kapelan 1749. god., pomoćnik u Zagvozdu 1761. god., kapelan M. Doca1761. - 1766. godine,

- don Marko Brnasović, kapelan od Medova Doca, 1749. god., župnik u Lovreću 1851. god. Kapelan u Medovu Docu od 1753. - 1760. godine,

1253 Isto, str. 235 i 243. Usp. Vjeko VRČIĆ, Župe I. Krajine II dio, Imotski 1980., str 133. Vrčić ga navodi kao don Stjepan Katušić-Budić. 1254 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235., NAS, S-64, str. 46, 1255 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235. Natpis na crkvi Sv. Svetih. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. I./81. 1256 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 243., 244, 1257 Isto, str. 243. 1258 Petar đakon, poginuo u bitci s Turcima na Dobrinčima 1627. (1626.) godine. Petar je bio u redu đakonata, što znači da bi za koju godinu postao svećenik. Pokopan je u crkvi Blažene Gospe u Zagvozdu gdje je je nadgrobna ploča s natpisom „ DYACON P(E)TAR AGUSTA A(NNO) S(ALUTIS) 1627. 1259 NAS, M-67, fol. 273v. NAS, M-99, fol. 28v, NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779. god, HDA-1448 sign.16 (M. k. rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782.). Usp. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 229-249. Usp. Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str. 132-136. Usp. Zagvozd, župni list, godina I, broj 1, 1995. god., str 97. - 99., U Župnom listu naveden je nepotpun i pogrešan popis župnika iz toga razdoblja, a ustvari se radi o prijepisu, koji je objavio Vrčić, Župe u nav. djelu, str. 132-136.


659

- don Bariša Čagljević, kapelan Medova Doca 1766. i 1768. god., kapelan Zagvozda (Rastovac) 1770. god., župnik 1775., 1786. god. i 1792. godine,

- don Marko Kristić, kapelan 1771. god. kapelan Zagvozda.1779. god.1260, župnik u Brelima 1801. godine.

Zagvoški svećenici-kapelani na službi u Zagvozdu u doba francuske uprave

- don Luka Petrović (Pipličić /Mucić) od 1810.-1814. godine

Župnici i kapelani u Zagvozdu koji nisu rodom iz Zagvozda u doba mletačke, prve austrijske i francuske uprave,

Župnici:

- don Ivan Vrgoč, župnik 1775. godine. Prvi zagvoški župnik koji nije rođen u Zagvozdu,.1261

- don Mijo Ujević, župnik Zagvozda 1798. godine,1262 - don Jure Roglić, župnik Zagvozda 1810.-1814.1263

Kapelani u Zagvozdu:1264

- don Grgur Ujević, kapelan 1779. godine, - don Andrija Matković, kapelan 1779. godine, - don Jure Pejković kapelan 1792. godine.

Kapelani u Medovu Docu:1265

- don Nikola Fistanić, kapelan u Medovu Docu 1770. godine, - don Jakov Matković, kapelan u Medovu Docu (1772.-1780.) i (1782.-1783.),

1260 Povremeno poslužuje Medov Dolac, HDA-1448. NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779.god, 1261 Kad je 1775. godine biskup Stjepan Blašković imenovao za novog župnika don Ivana Vrgoča, a don Barišu Čagljevića razriješio dužnosti i nagovijestio mi imenovanje za župnika „u drugo misto“. U protestnom pismu biskupu od 6. studenoga 1775. godine narod se pobunio protiv biskupove odluke. Pismo su potpisali: serdar, serženti i ugledni starci u ime cijeloga puka (NAS, M-67, fol. 250r, 269r i 269v). 1262 NAS, M-114, Vizitacije, krizmanici 1798. god. listovi 71r - 78v. 1263 NAS, Podaci o svećenicima stare makarske biskupije/ Slavko. KOVAČIĆ, bilješke. 1264 NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779.god. NAS, M-106, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1792. god. NAS, M-82, Vizitacije Makarskih biskupa 1770. god. 1265 HDA-1448, Zbirka mikrofilmova matičnih knjiga i popisa obitelji sign. 16. Matična knjiga rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782. NAS, M-82, Vizitacije Makarskih biskupa 1770. god., NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779. god.


660

- don Juraj Matković, kapelan u Medovu Docu (1780.- 1781.), (1784.-1795.) i (1801.-1834.) godine,

- don Blaž Leko, kapelan u Medovu Docu 1796.-1797. godine, - don Filip Ćerluka, kapelan u Medovu Docu 1798.-1801.godine.

Župnici Zagvozda u doba austrijske uprave (od 1814. do početka I. svjetskog rata) - prema matičnim knjigama 1266

1266 DAZD-378, DAST-179, NAS, Parice, UDU-MU Zagvozd. Usp. Popis zagvoških župnika objavljen je u Zagvozd, župni list, godina I, broj 1, 1995. god., str 97.-99., ali je isti nepotpun i ima nekoliko krivo upisanih podataka. 1267 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str 130. Vrčić pogrešno navodi godine službe u Zagvozdu. Milan GLIBOTA, Prolazak kroz Zagvozd Franje Josipa I. cara i kralja Austro-ugarske 26. travnja 1875. godine, Zagvozd župni list, godina V, broj 1(5), str. 13.), Glibota se poziva na Vrčića i navodi da je 1875. don Josip Škarica dočekao cara Franju Jozipa u Zagvozdu, što ne bi bilo točno, Cara je mogao dočekati samo službeni tadašnji župnik, a to je don Mate Aljinović.

. - don Luka Petrović (Pipličić/Mucić), ………………........... (?) 1814. - 1818.

- don Mijo Ujević, parok-župnik, ………………………………… don Andrija Lončar pomoćnik, kapelan (administrator) od 1826.-1834. godine,

1818. – 1834.

- don Andrija Lončar, parok-župnik ………………………...….. 1835. - 1871

- don Luka Žuljević, upravitelj, …………………………………….. 1871. - 1873.

- don Jozip Škarica, župnik, (od travnja do prosinca )1267….

1873.

- don Mate Aljinović, upravitelj župe …………………………... 1874. - 1876.

- don Petar Kaer, župnik, ………………………………………....… 1877. - 1882.

- don Srećko Skakoč, upravitelj župe, ……………..………..…. 1882. - 1883.

- don Jerolim Bečić, ………………………………………………….. 1883. - 1888.

- don Marko Vrdoljak, privr. upravitelj, ………………………. 1888.

- don Andrija Barbarić, župnik, ………………………………….. 1888. - 1890.

- don Mate Vrdoljak, župnički vikar, župni upravitelj, …. 1890. - 1893.

- don Ivan Lučić, ……………………………………………………….. 1893. - 1904.

- don Ilija Ujević. ……………………………………………………… 1904. - 1921.


661

Zagvoški svećenici na službi u drugim mjestima – od 17. do početka 20. st.

Zagvozd kao stara glagoljaška župa, u 17. i 18 stoljeću imao je gotovo uvijek istovremeno više svećenika. Većina od njih svećeničku službu najčešće su obavljali u Zagvozdu kao župnici ili kao kapelani, a veći broj njih bili su župnici u drugim mjestima.1268

˗ don Petar Nikolin/Nikolić, župnik u Podgori početkom 17. stoljeća,

˗ don Juraj Režić-Budić, kapelan i župnik u Podgori (dom Jura Zagvožđanin),

˗ fra Mijo Čelanović,

˗ don Andrija Čelanović, kapelan u Podgori 1675. godine,

˗ don Marko Režić pomoćnik u Podgori i na službi u splitskoj biskupiji krajem 17. stoljeća,

˗ fra Pavao Šilobadović, redovnik i kroničar,

˗ don Bartul Režić, župnik u Lovreću i Neoriću početkom 18. stoljeća,

˗ don Stipan Režić (Budić), župnik na Klisa od 1695.-1709. Umro 1742. god,

˗ don Jure Tomičić, profesor u retorike i gramatike Splitskom sjemeništu od 1732.-1747. godine. Godine 1752. boravi u Trogiru. Umro je u Rimu.

˗ don Andrija Kristić, zar. 1788. (?), župnik u Brelima, gdje je i umro 1811. god.

˗ don Jozo Gaće, župnik je Krstaticama, Brelima i Lokvičićima.

˗ don Ivan Buljubašić Kapelan u Podgori, župnik u Otriću- Strugi i M. Prologu,

1268 Marijan STOJKOVIĆ, nav. djelo, str. 105, 108 i 109. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235.- 243. Stipan ZLATOVIĆ, Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju 1662.-1686., Starine, JAZU Knjiga XXI, Zagreb 1889.. Slavko KOVAČIĆ, Župa Svih Sveti u Neoriću do sredine devetnaestog stoljeća, Zbornik o Zagori, Knjiga 7, Zbornik radova/Neorić Sutina, Split 2004., str. 275 i 276. Mile VIDOVIĆ, Klasična gimnazija u splitskome sjemeništu (1700.-1817.), Zbornik radova - 300. obljetnica Splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije, str. 384. i 385. Filip ŠKRABIĆ, Razvoj prezimena i obitelji u Brelima (www. brolnenses.hr).


662

Pismo župnika don Luke Petrovića-Mucića makarskom biskupu 1818. god.

(NAS, M-88, fol. 180)


663

Svećenici rođeni u župi Zagvozd (i svećenici koji su podrijetlom iz Zagvozda) od sredine 17. stoljeća do kraja 20. stoljeća

- poimenični popis s kratkom biografijom Imena svih zagvoških svećenika i župnika iz 17. stoljeća (i prije) nisu poznata, a

naročito svećenici i župnici iz prve polovice 17. stoljeća. Korišteni su sačuvani arhivski podatci stare Makarske biskupije i drugi poznati arhivski podatci iz toga doba. 1269

Popis svećenika rođenih u župi Zagvozd i svećenika koji su podrijetlom iz Zagvozda - od sredine 17. stoljeća do kraja 20. stoljeća:

don Marko Brnasović

Rođen je oko 1720. godine. Kapelan je Medova Doca, 1749. god. i od 1753. - 1760. godine, župnik u Lovreću 1851. god. 1270 Od 1760 godine na službi je u Zagvozdu sve do smrti.

don Mate Brnas

Rođen je 1949. godine u Zagvozdu. Za svećenika je zaređen 1976. godine u Solinu, u župi Gospe od Otoka. Imenovan je upraviteljem župe Stilja i ekskursorom župe Orah 1976. godine. Na tim se službama zadržava do 31. kolovoza 1978. godine. Iste godine imenovan je upraviteljem župe Kraljice Mira u Makarskoj, a tu se zadržao do 1988. godine, pošto mu je bila dana dozvola da pođe na učenje jezika i spremanje za misije u Tanzaniji. Od 16. ožujka 1985. godine, bio je član Nadbiskupskog Vijeća za pastoral turizma. Don Mate je napustio svećeničku službu.

don Ivan Buljubašić (1836.-1884.)

Rođen je u Zagvozdu n Jakovljev (1836.-1884.).1271 Kapelan u Podgori, župnik u Otriću- Strugi i M. Prologu, Umro i pokopan u Strugi 1884. godine.

don Bariša Čagljević

Rođen oko 1740. godine. Župnik je Zagvozda s manjim prekidima zadnjih desetljeća 18. st. (1775., 1786. i 1792. godine) i početkom 19. stoljeća. Prije toga je

1269 Kako je Makarska biskupija ponovo obnovljena 1615. godine arhivska građa iz prethodnog razdoblja koja bi nam bila od koristi vjerojatno je skromna i gotovo da je nedostupna (možda sačuvana u fragmentima u arhivima Splitske i drugih susjednih biskupija ili samostanskim arhivima), o čemu nema pronađenih novijih podataka, temeljem kojih bi upotpunili podatke o župnicima i svećenicima Zagvozda toga doba. 1270 NAS, M-67, fol. 273v. HDA-1448, sign. 16., Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 246. 1271 Zadnje godine života bio je u Zagvozdu i pomagao župniku don Jeronimu Bečiću (Mat. knjiga rođenih župe Zagvozd 1875.-1893., DAST-179).


664

kapelan Medova Doca 1766. i 1768. god., a kapelan Zagvozda (Rastovac) 1770. god. 1272 Umro je u Zagvozdu 1809. godine.

don Jakov Čagljević

Rođen je oko 1720. godine. Kapelan je 1749. godine, pomoćnik je u Zagvozdu 1761. god., kapelan Medova Doca 1761. - 1766. godine.1273 Na službi je u Zagvozdu do smrti.

don Jura Čagljević

Rođen je oko 1700. godine. Kapelan je u Zagvozdu 1749. godine.1274 Nije poznata godina njegove smrti, a nije poznato je li osim dužnosti kapelana obnašao i dužnost župnika Zagvozda.

don Marko Čagljević

Rođen je oko 1645. godine. Na službi u Zagvozdu je 1688., 1697. godine. Župnik je u Lovreću 1705. godine, a župnik Zagvozda 1706. godine.1275 Don Marko je među prvim svećenicima „popima glagoljašima“ iz misničke kuće starih Čagljevića.

don Petar Čagljević

Rođen početkom 17. stoljeća (oko 1600./1625.). Župnik Zagvozda 1657. godine1276 i najstariji poznati „pop glagoljaš“ u Zagvozdu. Iz misničke je kuće starih Čagljevića. Na dužnosti je vikara Makarske biskupije 1670. godine.

don Stipan Čagljević

Rođen je u Zagvozdu sredinom 17. stoljeća. na službi u Zagvozdu (pomoćnik-kapelan) 1697. god.1277 Nije poznato je li osim dužnosti kapelana obnašao i dužnost župnika Zagvozda.

fra Mijo Čelanović

Spominje se 1671. godine u prijenosu moći i obnove crkvice Sv. Jure na Biokovu.1278 Nije poznato gdje je bio tada na službi i je li službovao u Zagvozdu,

1272 HDA-1448, sign. 16. NAS, M-106, Vizitacije makarske biskupije 1792. godine, listovi 79v- 83r. NAS M-67, fol. 250r, 269r i 269v. NAS, M-110, Vizitacije 1786. god., listovi 1-216, Zagvozd, listovi 100v-108r. 1273 NAS, M-67, fol.273v. HDA-1448, sign. 16. Matična knjige kapelanije Medov Dolac, 1753.- 1826. NAS, M-99, list 28v. 1274 NAS, M-67, fol.273v 1275 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 243 i 244. 1276 Arhiv obitelji Garagin-Fonfonga, Muzej Grada Trogira, Zbirka dokumenata pisana bosančicom, list1r), Usp. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 234. 1277 Isto, str. 243.


665

don Andrija Čelanović

Rođen je u Zagvozdu oko 1640. godine. Kapelan u Podgori 1675. godine.1279 Nije poznato je li obnašao dužnost kapelana ili župnika u Zagvozdu

don Jozo Gaće (1800.-1870.)

Rođen je u Zagvozdu 1800. godine. Na službi pomoćnika je u Krstaticama. Župnik je u Brelima (1843.-1846.) i Lokvičićima (1846.-1866.). Umro je u Prološcu 1870. godine, a pokopan u Zagvozdu.1280

don Andrija Kristić

Rođen u Zagvozdu oko 1760./65. godine. Zaređen za svećenika 1788.godine1281 Župnik je u Brelima, gdje je i umro 1811. god.

don Marko Kristić

Rođen u Zagvozdu oko rođ. oko 1740./45. godine. Kapelan je u Zagvozdu 1771. i 1779. godine.1282 Župnik u Brelima 1801. godine.1283 Umro je 1810. godine i pokopan je u Brelima.1284

don Andrija Lončar (1801.-1881.),

Rođen je 1801. godine u Rastovcu. Župnik je Zagvozda od 1835.-1871. godine, a prije toga od 1826.-1935. bio je pomoćnik-kapelan. Ukupno je bio 45 godina na službi u Zagvozdu. Zadnjih deset godina proveo je u miru u Rastovcu. Sagradio je u Rastovcu kapelicu Gospe od Zdravlja i novu crkvu Sv. Stjepana. Umro je u Rastovcu 1881. godine, a pokopan u Zagvozdu.

don Josip Lončar

Rođen je 1954. godine u Zagvozdu, a za svećenika je zaređen 1980. godine u splitskoj katedrali. Imenovan je 1980. godine upraviteljem župe Trnbusi, a tu je službu preuzeo 1. kolovoza 1980. godine. S te službe odlazi 7. kolovoza 1984. godine, kada je imenovan na službu člana zbora župnika župe Sv. Petra u Splitu. U to je vrijeme imenovan Nadbiskupskim delegatom za cjelokupnu izgradnju crkve Sv. Petra u Splitu. Godinu dana kasnije imenovan je članom Nadbiskupskog građevinskog Vijeća, te članom

1278 Karlo JURIŠIĆ, Bivša crkvica Svetoga Jure na najvišem vrhu Biokova, Služba Božja, V,5-6, Makarska 1965., str.57. Usp. Zagvozd, župni list godina V., br. 1(5), str. 135,136. Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str 133. 1279 Marijan STOJKOVIĆ, nav. djelo,, str. 109. 1280 DAST-179, Matične knjige župe Lokvičići i Matična knjiga umrlih župe Zagvozd (1867.-1890.). 1281 Vjeko, Vrčić, Nav. djelo, str. 135. 1282 Povremeno poslužuje Medov Dolac, HDA-1448. NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779.god, 1283 Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske krajine II dio, Imotski 1880. str. 133. 1284 Filip ŠKRABIĆ, Razvoj prezimena i obitelji u Brelima (www. brolnenses.hr).


666

Nadbiskupskog ekonomskog Vijeća. Godine 1988. godine biva imenovan župnikom župe Stobreč, a tu će službu preuzeti 1. lipnja 1988.godine. Sljedeće godine delegat je Solinskog dekanata kao član Svećeničkog Vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije. Iste je godine imenovan članom zbora konzultora. godine 1990. dana 10. siječnja imenovan je i potpredsjednikom Nadbiskupskog Vijeća za apostolat mladih.

don Petar Nikolin/Nikolić,

Rođen je u Zagvozdu pod kraj 16. stoljeća. župnik u Podgori 1622. godine.1285 Nema podataka da je u Zagvozdu obnašao dužnost kapelana ili župnika.

đakon Petar (Milić)

Rođen početkom 17. stoljeća (oko 1605. godine). Poginuo u bitci s Turcima na Dobrinčima 1627. (1626.) godine. Petar je bio u redu đakonata, što znači da bi za koju godinu postao svećenik. Pokopan je u crkvi Blažene Gospe u Zagvozdu.1286

don Ante Rako

Rođen je 1984. godine u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 2010. godine u konkatedrali Sv. Petra u Splitu. Nakon svećeničkog ređenja nastavlja studije Crkvenog prava u RImu. na službu suca Crkvenoga interdijecezanskog suda prvoga stupnja u Splitu, a službu započinje 11. kolovoza iste godine. Pastoralni je suradnik u župi Sv. Jeronima u Kaštel Gomilici.

don Slavko Rako

Rođen 1942. godine u Zagvozdu. Zaređen je 22. lipnja 1970. godine u Rimu. Imenovan je upraviteljem župe Dusina 14. kolovoza 1970. godine, a na toj se službi nalazi do 31. kolovoza 1971. godine, kada je stavljen na raspolaganje Vijeću za inozemnu pastvu Biskupske konferencije Jugoslavije i odlazi na službu u SR Njemačku, gdje se trebao zadržati pet godina, međutim ostaje sve do danas.

1285 Marijan STOJKOVIĆ, nav. djelo,, str. 108. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo. str 234. (navodi dom Petar Nikolić). 1286 Nadgrobna ploča s natpisom „ DYACON P(E)TAR AGUSTA A(NNO) S(ALUTIS) 1627. Povijesni dokumenti ne bilježe podatke o Petrovu prezimenu. Prema zagvoškim predajama Petar je iz roda Milića. Na Dobrinčima, u predaji se navodi, da je Petar iz roda Pipličića (iz roda misničke kuća Pipličića). Kako na žalost, osim predaje i natpisa na grobu nema dostupnih povijesnih dokumenata koji bi potvrdili Petrovo prezime, nije moguće izvesti siguran zaključak; je li đakon Petar Milić ili Pipličić? Pomireni s tom činjenicom nema razloga osporavati predaju po kojoj je đakon Petar bio Milić. Ali u predaji Milića nije kao što se navodi; da je đakon Petar bio brat Bože i Andrije Milića. Petar je rođen oko 130 godina prije Bože i Andrije Milića.


667

don Josip Pipličić-stariji

Rođen je oko 1700. godine. Kapelan je u Zagvozdu 1749. godine.1287 Pripada staroj misničkoj kući Pipličića (Petrovića, Mucića). Nema podataka da je u Zagvozdu obnašao osim kapelanske župničku službu.

don Josip Pipličić-Petrović (Mucić)

Rođen je u Zagvozdu oko 1730. godine. Dugogodišnji je župnik je Zagvozda o čemu bilježe povijesni dokumenti iz 1761., 1762. 1770. i 1779. godine. Od 1770. u službi lektorata i egzorcistata. Don Josip Petrović-Pipličić se spominje u mnogim zabilješkama i dokumentima stare Makarske biskupije s kraja 18. i početka 19. stoljeća (među kojima je usporedba o Isusovu vinogradu u prepisci s makarskim biskupom).1288

don Jure Pipličić

Rođen je oko 1700. godine. Zaređen za svećenika u Trogiru 15. 6. 1726. godine. Parok (župnik) je Zagvozda 1749. god. i 1757. godine. 1289

don Matij Pipličić

Rođen je sredinom 17. stoljeća. Na službi u Zagvozdu 1688. i 1697. god. Krajem 17. i početkom 18. stoljeća na službi u Studencima i Vinici. Privremeno odlazi u Neorić 1701. godine, ponovo je župnik u Zagvozdu 1728. god.1290

don Luka Petrović (Pipličić /Mucić)

Rođen je u Zagvozdu oko 1777. godine. Kapelan je i župnik Zagvozda početkom 19. stoljeća. Umro je 1823. godine u Slivnu. Potječe iz stare misničke loze starih Pipličića. U povijesnim dokumentima uz ime don Luke pojavljuje se tri oblika prezimena: Pipličić - krštenjem i na krizmi, Petrović - prezime kojim se don Luka potpisivao i Mucić- prezime upisano u zagvoškom mrtvaru i stanju duša 1806. godine. Umro je 1823. godine u Slivnu. na dužnosti zagvoškoga kapelana.1291

1287 NAS, M-67, fol. 273v 1288 NAS, M-99, fol. 28v. NAS, M-67, list 273v, NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779. god, HDA-1448 sign.16 (Mk rođenih Medov Dolac, 1753.- 1782.). Usp. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 234 i 235 On je jedan od najpoznatijih popova glagoljaša, čije su pisma i prepiske s makarskim biskupima već objavljene. Uz njegovo se ime pojavljuje nekoliko oblika prezimena: Pipličić, Petrović-Pipličić, Piplica-Mucić. 1289 NAS, M-99, NAS, M-67, fol. 273v. 1290 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235, 243 i 244. Josip Ante SOLDO, Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011., str. I./81. Natpis na crkvi Sv. Svetih. 1291 NAS, M-110, Vizitacije, krizmanici 1786. god., list 103v., NAS, M-113, list 3r i NAS-parice.


668

don Mijo Mušić (Pipličić, Mucić)

Rođen sredinom 17. stoljeća. Na službi u Zagvozdu 1697. godine.1292 Nema sačuvanih podataka o smrti.

don Bartul Režić

Rođen u Zagvozdu druge polovice 17. stoljeća u staroj misničkoj lozi zagvoških Režića (Režića od početka 18. st. nema više u Zagvozdu nema). Župnik je u Lovreću-Opancima 1705. godine, župnik u Neoriću od 1713. do 1718. (a možda sve do 1728. godine). 1293

don Juraj Režić-Budić

Rođen je u prvoj polovici 17. stoljeća. Kapelan je u Podgori 1660. (dom Jura Zagvožđanin), zatim župnik-kurat 1661.-1663.godine i ponovo 1666.-1676. godine. Nije poznato, ali je moguće da je službovao u Zagvozdu u razdoblju od 1663-1666. godine.1294

don Marko Režić

Rođen je u prvoj polovici 17. stoljeća, brat je don Jurjev. Župnik je Zagvozda 1671. godine, pomoćnik u Podgori 1680. god., kasnije na službi u splitskoj biskupiji 1697. god.,1295

don Stipan Režić (Budić)

Rođen je sredinom 17. stoljeća. Na službi je u Zagvozdu (kapelan, pomoćnik) Zagvozdu 1688.godine, župnik na Klisu od 1695.-1709. god. Umro 1742. godine, 1296

don Petar Stupalović

Rođen je sredinom 17. stoljeća. Na službi u Zagvozdu je 1688. god.,1297 kasnije župnik u Rogoznici 1658.-1674. godine.1298

fra Pavao Šilobadović

Rođen u Zagvozdu početkom 17. stoljeća. Redovnik, kroničar a kasnije učitelj u Makarskoj. Napisao je čuvenu kroniku o četovanju u Primorju 1662.-1866.1299

1292 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 243. 1293 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 244., Slavko KOVAČIĆ, Župa Svih Sveti u Neoriću do sredine devetnaestog stoljeća, Zbornik o Zagori, Knjiga 7, Zbornik radova/Neorić Sutina, Split 2004., str. 275. i 276. 1294 Marijan STOJKOVIĆ, nav. djelo, str. 105., 108., Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 243. 1295 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235, 243., Marijan STOJKOVIĆ, nav. djelo, str. 105., 108. i 109. 1296 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235. i 243. Usp. Vjeko VRČIĆ, Župe I. Krajine II dio, Imotski 1980., str 133. Vrčić ga navodi kao don Stjepan Katušić-Budić. 1297 Isto, str 235. 1298 NAS, S-64, str. 46, Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 235.


669

don Jure Tomičić

Rođen oko 1690. god. je u Makarskoj, a otac mu je iz Zagvozda. Završio teološki studij na Collegium de Propaganda Fide u Rimu. Profesor u retorike i gramatike Splitskom sjemeništu od 1732.-1747. godine. Godine 1752. boravi u Trogiru. Umro je u Rimu.1300

U do sada objavljenim djelima i člancima (Vrčić, 1980:132-136 i Zagvozd-župni list br. 1:99-104) među starim zagvoškim svećenicima navedeni su svećenici rođeni u Zagvozdu na službi župnika ili kapelana u Zagvozdu i drugim mjestima izvan Zagvozda. Na žalost taj popis ima više nedostataka.1301

1299 Stipan ZLATOVIĆ, Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju 1662.-1686., Starine, JAZU Knjiga XXI, Zagreb 1889. 1300 Mile Vidović, Klasična gimnazija u splitskome sjemeništu (1700.-1817.), Zbornik radova - 300. obljetnica Splitskoga sjemeništa i klasične gimnazije, str. 384. i 385. NAS, T-40, fol.16v.

1301 Vrčić, a prema njemu se rukovodi nepoznati autor u župnom listu Zagvozda čini pogreške u popisu imena zagvoških svećenika (krivo upisana imena ili prezimena pojedinih svećenika. Tako se navode imena svećenika kojih nema zabilježenih u povijesnim dokumentima, a nema ih ni u registru svećenika stare makarske biskupije, što znači da zagvoški svećenici nisu:

- don Ilija Čagljević, u prijepisu je Vrčić sigurno pogriješio ime pa je upisao ime Ilija. Kako u popisu nije naveo don Stjepana Čagljevića, može pretpostaviti da je došlo do zamjene /pogreške u prijepisu imena,

- don Ilija Piplica/Pipličić, se spominje se u povijesnim dokumentima. Vrčić se poziva na zagvoški mrtvar. Kako u popisu nije naveden don Mijo Pipličić Mucić može se pretpostaviti da je došlo do zamjene /pogreške u prijepisu imena, pogreška nastala u prijepisu

- don Jakov Pipličić-Petrović, svećenik ovog imena nije zabilježen u povijesnim dokumentima. U prijepisu je Vrčić sigurno pogriješio ime, pa je upisao ime Jakov, a obzirom na navedenu svećeničku službu najvjerojatnije se podatci odnose na don Juru Pipličiću-Petroviću,

- don Stipan Piplica, ne spominje se u povijesnim dokumentima, - don Petar Piplica, ne spominje se u povijesnim dokumentima, - don Mijo Rudanović, naveden među zagvoškim svećenicima nije svećenik rodom iz

Zagvozda, - don Šimun Lončar, svećenik ovog imena nije zabilježen u povijesnim dokumentima kao

svećenik rodom iz Zagvozda, - fra Grgo Milić, svećenik ovog imena nije zabilježen u povijesnim dokumentima kao svećenik

rodom iz Zagvozda, - fra Ante Čagalj, naveden na Vrčićevu popisu nije bio svećenik, nego laik, - don Toma Tomičić, nije rodom iz Zagvozda, rođen 1749. u Makarskoj, a umro je 1830. god. u

Makarskoj. Moguće je da mu je otac podrijetlom iz Zagvozda, punim imenom je Josip-Toma.

Na popisu nisu navedeni svećenici čija imena se spominju u povijesnim dokumentima stare Makarske biskupije: don Stjepan Čagljević, don Mijo Mušić /Mucić (Pipličić), don Petar Stupalović. i Grgo Pipličić ( klerik 1769. god. o kojem nema podataka da je postao svećenik).


670

Tako je nastao i više puta objavljivan popis na kojem nisu upisani svi svećenici rodom u Zagvozdu, a navedeni su imena svećenika koje povijesni dokumenti ne spominju niti ih ima u podatcima o svećenicima stare Makarske biskupije. Neki svećenici su više puta nabrajani pod drukčijim prezimenom, a to su svećenici iz roda Pipličića koji su koristili drugi oblik prezimena Pipličić - Petrović i Mucić.1302

1302 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str. 132 do 136. Usp. Nepoznati autor, Svećenici, redovnici i redovnice iz župe Zagvozd, Zagvozd - župni list, Godina I., broj 1, str. 99 -104. Nepoznati autor izvršio je prijepis iz Vrčićeva djela i tako je ponovio iste pogreške.


671

2. Zagvoške i rastovačke crkve

Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije (crkva Velike Gospe)

Najstarija je crkva u Zagvozdu, sagrađena je oko 1620. godine. U izvještaju makarskoga biskupa Kačića Vatikanu 1626. godine spominje se Zagvozd u kojem je crkva Sv. Marije sagrađena prošlih godina. 1303 Crkva Uznesenja B. D. Marije na „Ćemeru“ je prva župna crkva Zagvozda, a ne crkva Sv. Križa u Rastovcu.1304 Biskup Kačić u svom trećem izvještaju Vatikanu 1636. godine navodi da su Zagvožđani izgradili još dvije crkve (nakon crkve Sv. Marije), Svetog Križa i Sv. Svetih, dvije od tri crkve su potpuno završene.1305

Prema predaji serdar Tomičić išao je Carigrad po dozvolu-ferman za gradnju crkve Velike gospe na Ćemeru. Ovdje ne može biti riječ o serdaru Stipanu Tomičiću, već bi to prije bio jedan od seoskih starješina knezova iz roda Tomičića, najvjerojatnije knez Toma djed serdara Stipana Tomičića.1306 Nažalost turski ferman (dozvola) o gradnji nije sačuvan. Predaju o turskom fermanu zabilježio je i 1715. godine i makarski biskup Bijanković. Da je postojao ferman (ali o gradnji crkve Sv. Svetih) svjedoči nam 1879. godine zagvoški župnik don Petar Kaer. Možda je ferman izgubljen u požaru župske kuće 1943. godine.1307

1303 Slavko KOVAČIĆ, Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, (Čuvari baštine...), Imotski 1989., str. 230. 1304 Zaključak da je crkva Sv. Križa bila župna crkva ne temelji se na povijesnim dokumentima (jer ih nema) donose nam: Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske Krajine II. dio Imotski 1980., str. 122 i Marija STOJIĆ, Crkve i kapele u župi Zagvozd, Zagvozd - župni list, Godina I. broj 1, str. 84. Svoj zaključak izvode temeljem pretpostavke fra Karla Jurišića (Crkve biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine (16.-17. st) Kačić - Zbornik...,1969, str. 134.) koji pretpostavlja, ali ne potvrđuje godinu gradnje crkve Sv. Križa.1600./1601. 1305 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 230.-231. Vidljivo je da crkva Sv. Svetih. nije u potpunosti završena, što će se dogoditi tek 1664. godine kad je i posvećena. 1306 Serdar Stipan Tomičić živio je u 18. stoljeću. U doba gradnje crkve početak 17. stoljeća selom su upravljali starješine koji su se zvali knezovi, a ne serdari, tako da nije „serdar“ Stipan Tomičić išao po ferman o gradnji, već možemo samo zaključiti da se radi o „knezu“ Tomičiću. U doba gradnje na čelu Zagvozda je Toma sin Mat(ij)in koji se spominje u turskim dokumentima, a njegovi i potomci bi mogli biti Tomičići. Serdari kao vojni zapovjednici, namjesnici i seoski suci javljaju se tek dolaskom mletačke uprava, a serdarija je mletačka, a ne turska najmanja teritorijalna administrativna jedinica unutar okruga/krajine. Moguće je da je djed znamenitog serdara Stipana Tomičić knez Toma (?). išao po ferman za gradnju. Postavlja se pitanje što je s dozvolama o gradnji “fermanima“ za ostale dvije crkve. Nije li u predaji dozvola o gradnji i put u Carigrad poklopio s događajem o odlasku kneza Grge Tomičića (najvjerojatnije Tomin sin) u Drinopolje kod Carigrada kao nositelj mletačke diplomatske pošte, pa je Carigrad radi posebno naglašene važnosti dodan u predaju. 1307 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 232.


672

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velike Gospe na „Ćemeru“)

Na mjestu crkve možda je postojala starija crkvica (građena nekoliko desetljeća prije kad i crkva u Vrdolu, možda čak i ranije), jer Turci nisu dozvoljavali gradnju novih crkava na mjestima gdje prije nisu postojale. Crkva Velike Gospe najveća je od svih starih zagvoških crkava, jednobrodna je građevina s apsidom, ukupne dužine oko 18,2 m, širine oko 6, 80 m. Zidana je kamenim klesancima slobodnog oblika i različitih dimenzija širine i visine redova. Crkva, glavni brod i apsida je svođena je kamenim svodom (ćemerom). Apsida je uzdignuta za dvije stube u odnosu na glavni brod, a pod crkve je popločan velikim kamenim pločama.1308

Osim glavnog ulaza postoji i druga ulaz s južne strane. Crkva ima više prozora u obliku puškarnica i to jedan na zapadnom pročelju iznad vrata, jedan na sjevernoj i tri na južnom pročelju. Na pročelju je mala rozeta ispod preslice. Preslica je dvodijelna i nanovo izrađena u 19. stoljeću. U crkvi su dvije grobnice, a u jednoj je pokopan đakon Petar (Milić), koji je poginuo u bitci s Turcima s uklesanom godinom smrti 1627.

1308 Sve do 1770. godine pod crkve nije bio potpuno uređen i izravnan, unutar crkve su bili grobovi sa lošim kamenim podom ili čak s dijelovima od nabijene zemlje. Vizitacijom „arčižakna“ vikara Fabijana Blaškovića župi Zagvozd na 30. luja (srpnja) 1770. god. upisana je naredba pod točkom 2. Imade da se posaliža carkva Blažene Gospe, što znači da te 1770. nije imala potpuno uređen kameni pod (.NAS, M-82, Vizitacije Makarskih biskupa 1770. god., list 432r.).


673

Crkva Sv. Križa u (Gornjem)Rastovcu

Građena je između 1628. i 1630. godine, što se može iščitati na dva uzidana kamena s natpisima. Na sjevero-zapadnom uglu ulaznog pročelja crkve u kamenu je uklesan nadnevak „1628 MARČA 12“ Na južnom dijelu ulaznog pročelja uklesan je natpis na bosančici o Nikoli koji kupi grob i zapis/potvrdu gradnje same crkve s godinom (izgradnje) 1630. god.1309 Natpis je pisan u tri stupca (dva s horizontalnim retcima, treći stupac je vertikalni redak) slova u zagradi su ispuštena, a natpis glasi:

...T...ČS (nečitko) N(E)KA S(E) Z O

NIKOLA NA NA K G

KUPI G OL(I)KO S(E) C R

R(O)B U CR RIKVA (A)

KVI I ČINI Č.H.L. D

PISATI (1630.*) I

Neki povjesničari navode da je Sv. Križ najstarija zagvoška crkva iščitavajući brojku 12 kao 1612. godinu, odnosno godinu 1600./1601.1310 Da je crkva sagrađena te godine onda bi je sigurno biskup Kačić spomenuo u svome izvješću 1626. godine.1311 Crkva Sv. Križa prvi put se spominje 1636. godine u trećem izvješću biskup Kačića Vatikanu, gdje se navodi: „da su Zagvožđani izgradili još dvije crkve, Svetog Križa i Sv. Svetih“, dvije (od tri crkve) su potpuno završene.1312 Makarski biskup Nikola Bijanković godine 1715. zabilježio je predaju o dozvolama (fermanu) za gradnju zagvoških crkava, pa se među ostalim navodi: „Sagradili su i još druge dvije crkve, jednu u čast Sv. Svetih, drugu na čast Sv. Križa, a bosanskom paši za dozvolu su dali 600 reala i 6 aršina vunenog platna“.1313

Crkva Sv. Križa je kulturno dobro iznimne vrijednosti i neprocjenjiva kulturna baština. Ova crkva uz sve, nije mogla biti prva župna crkva Zagvozda kako navodi Vrčić,1314 već je to crkva Uznesenja BDM–Velike Gospe (po kojoj je i nazvana župa Zagvozd).

1309 Marijan LOZO, Stećci i stare crkve u Zagvozdu, Zagvozd-župni list, Godina VIII broj 1(8), str. 78., 1310 Karlo JURIŠIĆ, Crkve biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine (16.-17. st.), Kačić - Zbornik Franj. provincije Presvetog Otkupitelja, God. II., (1969,), str. 133. i 134. Jurišić ne uspijeva pročitati u natpisu na ulaznom pročelju godinu (što i sam priznaje) i zaključuje da se radi o godini 1600./1601. Jurišić pretpostavlja da bi prvi nečitki redak bilo Nikolino prezime (Stanić). Usp. Vjeko VRČIĆ, Župe Imotske krajine II dio, Imotski 1980. str 122. 1311 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 230-231. 1312 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 231.-232. Vidljivo je da crkva Sv. Svetih nije u potpunosti završena, što će se dogoditi tek 1664. godine kad je i posvećena. 1313 Karlo JURIŠIĆ, nav. djelo, str. 134.-135, Usp. Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 232. 1314 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str 122. Zaključak da je crkva Sv. Križa nekada bila zagvoška župska crkva, Vrčić ne potkrjepljuje nikakvim povijesnim izvorom. Marija STOJIĆ, Crkve i kapele u župi Zagvozd, Zagvozd - župni list, Godina I. broj 1, str. 84., Stojić također ne donosi izvor, već citira pogrešku Vrčića.


674

Vremensko razdoblje od 10 godina u prilog starosti jedne ili druge crkve ničim ne umanjuje njihov značaj i vrijednost.

Crkva Sv. Križa u Rastovcu

Crkva je sagrađena na malenoj prirodnoj uzvisini - Glavici, na 390 m n/m.1315

Crkva je jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom, nadsvođena kamenim slomljenim svodom. Ukupna dužine crkve je 12, 60 m, a širina oko 6, 30 m. Zidana je kamenim klesancima pravilnog oblika (nejednolike visine redova). Ulazno pročelje s vratima je okrenuto zapadu, iznad ulaza malena je rozeta (okulus), nespretno zaklonjena satom. Na crkvi ima više prozorčića pravokutnog oblika (u obliku puškarnica), na zapadu jedan, dva na jugu. Ispred crkve uz pročelje je masivni kameni oltar. Na crkvi je jednodijelna preslica izgrađena sredinom 18. st., a rekonstruirana/obnovljena u 20. stoljeću. Crkva je druge polovice 20. stoljeća u dva navrata rekonstruirana. Skinut je stari pokrov od kamene ploče (1978. god), postavljen glineni crijep -„kupa“, koja je kasnije opet zamijenjena novom kamenom pločom „u red“.1316 U unutrašnjosti je nepotrebno otučena žbuka (1973. god) i nespretno zamijenjen stari drveni kor s betonskim. Uz crkvu je groblje, a u neposrednoj blizini nekropola stećaka.

1315 DGU, Hok 1:5000. 1316 Joško Maslić, Prilog poznavanju Crkve Uzvišenja Svetog Križa u Rastovcu, Zagvozd-župni list, Godina IV, broj 1(4), str 50.


675

U crkvi je znamenita slika Sv. Križa, rad nepoznatog majstora iz 16. stoljeća koja prikazuje razapetog Krista okruženog apostolima i Blaženom Djevicom Marijom, restaurirana 1973. godine.

Crkva Sv. Svetih na Butigama

Prvi put se spominje u trećem izvješću biskupa Bartula Kačića Sv. Stolici godine 1636., gdje biskup spominje tri zagvoške crkve, od kojih su dvije potpuno dovršene.1317 Što bi značilo da crkva Sv. Svetih te godine nije bila dovršena. Godina završetka, odnosno posvećenja crkve je 1644. što je vidljivo na natpisu na pročelju crkve napisanom bosančicom.1318

MI ∙ FRA PAVA ∙ POSIL IĆ ∙ IZGLAMOČA∙BISKUP SKRADINSKI ∙ POSVETI CARKV U ∙ IOTAR ∙ OVI ∙ NAPOŠNIE SVIH ∙ SVETIH ∙ IPOSVETIL IŠA ∙ POSTAVI ∙ SVTIH MU ČNIKAH ∙ KAKOE ∙ U OTARU UPISANO ∙ NA ∙ ČHMD ∙ SI ČNJA ∙ NA∙ K+

Crkvu je posvetio fra Pava Posilović iz Glamoča biskup Skradinski. Crkve u tursko doba nisu (u većini slučajeva) imale zvonik ili preslicu s zvonom, pa je tek dolaskom mletačke uprave domaći župnik don Matij Pipličić postavio preslicu s zvonom 1728. godine.1319

Crkva zajedno s pravokutnom apsidom duga je oko 8 m a široka 5,30 m. Iznad ulaza je jednostavna mala rozeta „okulus“. Na Zapadnom i istočnom pročelju su mali pravokutni prozorčići.

Oko crkve je nalazi se nekropola sa stećcima: Dva stećka sljemenjaka, četiri ploče, šest stećaka sanduka i jedan stećak ugrađen u jugozapadni kut crkve sv. Svetih.

Oko crkve bilo je i staro zagvoško groblje, u kojem se pokopavao dio zagvoškoga stanovništva. Zadnji pokop u groblju kod crkve Sv. Svetih zabilježen 1829. godine.1320

U župnom arhivu nalazi se bilješka don Marka Perice: „Svi Sveti u Zagvozdu sagrađeni su pod vladanjem turskim godišta 1688.. kako se nalazi upisano u fermanu cara Stambuliskoga (prepisano iz breviara pk. Andrije Lončara župnika Zagvozda)“. 1321

1317 Slavko KOVAČIĆ, nav. djelo, str. 231-232. 1318 Karlo JURIŠIĆ, nav. djelo, str. 135. 1319 Marijan LOZO, nav. djelo, str. 76. Lozo je na preslici pročitao natpis: 1728 na 27 otombra don Mati Piplica - na poštenie Svi Sveti. 1320 Manda žena Marka Čelana, Ukopana na 31. sarpgnia 1829 u simatorju Svi Sveti u Zagvozdu“ (NAS, Parice, Matična knjiga umrlih župe Zagvozd). 1321 ŽAZG, Stanje duša župe Zagvozd 19.-20. stoljeća.


676

Crkva Sv. Svetih (sredina 20. stoljeća,

prije obnove i prije gradnje nove crkve Gospe od Karmela)

Prijepis bilješke o gradnji crkve Sv. Svetih

Bilješka o gradnji Sv. Svetih je sačuvan kao prijepis prijepisa, sačinjen je polovicom 20. stoljeća od don Marka Perice, koji je napravio prijepis bilješke iz brevijara don Andrije Lončara. Don Andrija je sigurno napravio prijepis iz originala. Koliko je prijepis vjerodostojan teško je utvrditi jer se spominje godište 1688. što je u suprotnosti s natpisom na crkvi (vjerojatno je pogreška u prijepisu).


677

Crkva Sv. Stipana u Rastovcu Sadašnja crkva Sv. Stipana u Rastovcu je treća po redu crkva na istom mjestu. Prije

sadašnje crkve Sv. Stipana postojala je starija crkvica (kapela) koja je izgrađena početkom 18. stoljeća. Prema predaji bila je pokrivena slamom. Najstariji dokument u kojem se spominje crkva Sv. Stipana (Stipanska crkva) je mletački katastar iz 1726. godine.1322

Crkvica (kapela) nanovo je obnovljena (izgrađena) početkom 19. stoljeća u doba francuske uprave, što je vidljivo iz pisma zagvoškoga župnika don Luke Petrovića (Piplice-Mucića) makarskom biskupu F. Blaškoviću od 9. kolovoza 1818. godine.1323 Don Luka tako piše: Sada buduchi vih Dopustili, pod vladagniem Vranƺuskim dak more ograditi kapelu S. Stipana i takosuje Pomogli segliani ograditi s Ʒagliem, a buduchi bila Kapela stara...

Sadašnja crkva Sv. Stjepana nanovo je sazidana na mjestu starije crkvice u doba župnika Andrije Lončara. Blagoslovljena je 27. rujna 1863. godine. 1324

Crkva Sv. Stjepana nalazi se na maloj uzvisini okružena stoljetnim stablima. To je mala jednobrodna građevina s polukružnom apsidom natkrivena bačvastim svodom. Skladnih je proporcija: dužine crkve 6,5 m, apsida je dubine 2 m što je ukupno 8,5 m. Širine crkve je 5,6 m, pokrov je dvostrešni s kamenim pločama. Nad ulazom je slijepa rozeta (sa satom), iznad jednostavna preslica s jednim zvonom. Na bočnim stranama su dva manja prozora. Ispred i pokraj crkve nalaze se dva stećka - sanduka i jedan stećak - ploča.

Crkvica-kapelica Gospe od zdravlja u Rastovcu

Crkvicu-kapelicu sagradio je don Andrija Lončar (oko 1870. godine) za svoju privatnu upotrebu uz svoju rodnu kuću u rastovačkom zaselku Lončari. Malih je dimenzija i jednostavnog oblika, veličine 5,3 x 4,5 m s polukružnom apsidom radijusa oko 1,7 m. Crkvica je nadsvođena kamenim bačvastim svodom, iznutra ožbukana s drvenim oltarom. Crkvica je iznad okolnog terena pa do ulaza vode 4 stube. Na pročelju je okrugla rozeta (okulus) iznad vrata, a na vrhu je jednostavna preslica. U crkvici se nalazi drveni sanduk u kojemu se čuva nekoliko vrijednih knjiga iz 18. i 19. stoljeća, kojima se služio župnik don Andrija Lončar.

1322 U mletačkom katastru crkva Sv. Stipana spominje se pod imenom Stipanjska crkva (DAZD-8, Mletački katastar - Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/13). 1323 U pismu je pritužba don Luke Petrovića protiv seoskog glavara Jakova Čaglja na ubiranje „lemozine“ i svojatanje kapele Sv. Stipana (NAS, M-88, list 180). 1324 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010., str.314.


678

Crkva Sv. Stipana

Crkvica Gospe od Zdravlja u Rastovcu


679

Crkvica- kapelica Sv. Mihovila

Izgrađena je vrhu Male Orljače, a gradili su je Tomičići, Kurtovići, Piplice i Buljubašići kao zavjetnu crkvu uz naknadnu dozvolu biskupijskoga Ordinarijata od 1899. godine.1325 Crkvica-kapelica veličine je oko 3 x 4 m, zidana lijepim kamenim klesancima, svođena bačvastim svodom i pokrivena pločom. Ulaz je na zapadnom pročelju, a na južnoj strani je pravokutni otvor-prozor. Nad crkvi je križ umjesto preslice, na kojem je uklesana godina 1898.

Kapela /crkvica svetog Ilije

Na biokovskom vrhu sv. Ilija visokom 1642 m nalazi se kapela svetog Ilije. Na mjestu sadašnje kapele postojala je stara kapela koja se vremenom urušila. Nema povijesnih podataka kad je sagrađena. Prije obnove kapelica je imala sačuvane samo zidove u visini oko 1 m. Nova kapela Sv. Ilije ponovo je obnovljena 2000. godine, velikim trudom Zagvožđana i Rastovčana i uz pomoć helikoptera HV-a. Zidana je na istim temeljima, nepravilnog je tlocrta i različitih dimenzija stranica. Najveće dimenzije u širini su 3 m na istoku, a u dužini je sjeverna bočna strana je duljine oko 3,8 m. Visine vijenca oko 2 m, a sljemena 3,2 m. Zidana je lomljenim kamenom nepravilna oblika, iznutra ožbukana. Pokrivena je kamenom pločom na betonskoj a.b. ploči.

Na području Zagvozda izgrađeno je više malih spomen kapelica, među kojima se ističu: Kapelica Sv Nikole na Butigama, Kapelica Velike Gospe kod Stapina duba i Kapelica Sv. Obitelji na Sudišću.

1325 U predaji Piplica i Buljubašića spominje se „zavit“ Bariše Buljubašića Piplice da će pripremiti i na leđima iznijeti sav kamen za gradnju kapelice.


680

Crkvica- kapelica Sv. Mihovila na Orljači

Kapela Sv. Ilije na Biokovu


681

Nova župska crkva - crkva Gospe od Karmela

Sagrađena je na Butigama neposredno uz staru crkvu Sv. Svetih u razdoblju od 1962.-1963. Izgrađena je kao trobrodna dvoranska crkva, bez apside, tlocrtne veličine 24 x 12 m.

Crkva Gospe od Karmela


682

Namjera o gradnji nove crkve potječu još s kraja 19. stoljeća. Župnik don Ivan Lučić je 1898. uputio je Namjesništvu u Zadru putem Biskupskoga ordinarijata u Splitu molbu za gradnju nove veće župne crkve umjesto planirane župne kuće. Iako je postojeća župna crkva u dosta dobrom stanju, ali je premalena i nije se e mogla proširiti, pa je traženo odobrenje za gradnju nove crkve. Sljedeće godine naređeno je Poglavarstvu u Imotskom da osigura gradilište. Na tome je angažiran arhitekt Iveković, a za predstavnika Crkve Mirko Kataraš. Povjerenstvo je 1901. godine na Ivekovićev prijedlog odredilo je položaj sjeverno od postojeće crkvice Svih Svetih, a južno od ceste Zagvozd–Imotski i na tome se stalo, jer je Namjesništvo tražilo da se prije izradi kuća za župnika.1326 U međuvremenu su započete pripreme za gradnju župne kuće u neposrednoj blizini i njena izgradnja. Dolazi i. svjetski rat i sve aktivnosti o gradnji nove crkve prestaju. Nakon rata pitanje gradnje ponovno je pokrenuo don Ilija Ujević, ali bez uspjeha. Kasniji župnici nisu imali mnogo interesa za gradnju.

Konačno će se nakon više godina zalaganjem župnika don Marka Perice pristupiti gradnji 1962. godine. Vrijeme gradnje se poklopilo s mnogim nestašicama i nedaćama, bila je i suša i dodatni nedostatak vode za gradnju. Ali narod se nije pokolebao, nije odustajao i svesrdnim zalaganjem crkva je dovršena u rekordnom roku krajem 1963. godine. 1327 Posvećena je 22. prosinca 1963. od nadbiskupa splitsko-makarskoga dr. Frane Franića. Nakon izgradnje više puta je obnavljana. Izvorno je imala jedan zvonik. Prvi put je rekonstruirana 1981.-1983. kada je obnovljena i uređen prostor iza istočne strane crkve i nadograđen sjeverni zvonik za jednu etažu i dodan piramidalni krovni završetak. Južni zvonik izgrađen je 1987. godine i istovjetan je sjevernom zvoniku, pa crkva dobiva dva zvonika na zapadnom pročelju.1328

Godine 2014. i 2015. crkva je ponovno preuređena, uređen je njen unutrašnji dio, a na pročelju je postavljen mozaik s likom Blažene djevice Marije.

Crkva Prečistoga Srca Marijina u Rakićima

Nalazi se u zaselku Rakići, a sagradili su je mještani 1989. godine pod vodstvom župnika Dragušice i domaćeg svećenika don Slavka Rake.1329 Prve namjere o gradnji potječu još iz 1928. godine.1330 Rakići su najudaljeniji zagvoški zaselak od središta naselja, pa je njihovoj želji o izgradnji crkve udovoljila župna zajednica. Crkva je završena u rekordnom roku i bi posvećena od nadbiskupa Ante Jurića 3. lipnja 1989. godine. To je jednostavna i skladna građevina. U crkvi je veliki križ i kip Srca Marijina.

1326 Stanko PIPLOVIĆ, Radovi na župnim kućama i crkvama u Imotskoj krajini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Čuvari Baštine,.. Imotski 1989., str. 568. 1327 Jozo MASLIĆ, Župska crkva Gospe od Karmela«, Zagvozd, god. VI., br. 1., Zagvozd, 2000., str. 69–80. 1328 Isto. 1329 www. splitsko-makarska nadbiskupija.hr 1330 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str. 314. Marija STOJIĆ, Crkve i kapele u župi Zagvozd, Zagvozd - župni list, Godina I., broj 1, str. 89.


683

Župska Kuća

Stara župska kuća nalazi se u blizini crkve Velike Gospe. Danas je to kompleks zgrada u ruševinama i registrirano je kulturno dobro. Osim glavne kuće tu su i pomoćne građevine, cisterna za vodu i ostatci zgrada u ruševinama i temeljima. U pripremi je projekt obnove i istraživanja cijelog sklopa, koji je mjesto življenja zagvoških župnika od kraja 17. do početka 20. stoljeća.

Može se pretpostaviti da su prvu župnu kuću podigli zagvoški svećenici i župnici iz roda Pipličića (Mucića), a vjerojatno su sudjelovali i svećenici iz roda Režića i Kristića.1331

Prema Vrčiću don Marko Brnas domaći župnik ostavlja svoje vlastito zemljište za gradnju nove župne kuće na Ćemeru u blizini crkve Velike Gospe, što zasigurno nije utemeljen ni točan podatak. 1332 U doba kad je don Marko Brnas postao svećenik (oko 1746. god.), a to je sredina 18. stoljeća, već je postojala župna kuća kod Velike Gospe. Mletački katastar godine 1726., (što je 20 godina prije nego je don Marko postao svećenik), bilježi zemljište gdje se nalazi stara župna kuća, a u vlasništvu je Crkve Blažene Djevice Marije (Chiesa della B. Vergine Maria) i nije u vlasništvu Brnasa.1333 Na tom crtežu i popisnom katastru ucrtane su zidine (murache) starijih kuća (stradalih u mletačko-turskom ratu početkom 18. stoljeća).1334 Sve to navodi na siguran zaključak da je stara župna kuća postojala još u 17. stoljeću, puno prije nego je don Marko rođen. Don Marko je svojom darovnicom darovao zemljište neposredno uz župnu kuću, jer je okolno zemljište starinom bilo u vlasništvu Piplica (Mucića) i Brnasa.1335 Prije izgradnje župne kuće svećenici su živjeli u svojim kućama, tako da su svećenici iz roda Čagljevića imali „popovsku“ kuću u Gornjih Čagalja.1336

Često se u javnosti spominje (čemu je uzrok Vrčićev zaključak) da je u najstarija vremena župnik Zagvozda stanovao negdje u blizini crkve Sv. Križa u Rastovcu i da je tu negdje bila župska kuća. Vrčić ne navodi povijesni izvor temeljem kojeg navodi svoje

1331 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39, listovi 68r-87v. Stari Režići prije nego što su odselili krajem 17. stoljeća živjeli su iznad Katušića (Režići su nakon Pipličića i Čagljevića treća velika „misnička“ kuća, a nakon njih Kristići i Brnasi). 1332 Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010., str. 314. (op. p.) Svećenici toga doba morali su imati zemljište u vlasništvu kao zalog za njihovo školovanje. U većini slučajeva zemljište je u zalog davala obitelj ili najbliža rodbina. Tako je i don Marko Brnasović imao svoje vlastito zemljište (njegovo nasljeđe, baština - patrimonio), upisano u zemljišniku 1746. godine.. To se zemljište nalazilo pokraj župne kuće (Pavlovi Doci) i dijelom u Lupoglavu. Godine 1726. prije nego je don Marko postao svećenik (1746. godine), župna kuća na ćemeru je postojala, a zemljište gdje se nalazi stara župna kuća u vlasništvu je Crkve Blažene Djevice Marije /Chiesa della B. Vergine Maria (DAZD-5, kutija 39, list 74v). 1333 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, list 74v. 1334 DAZD- 8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/15. 1335 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., kutija 39, listovi 68r-87v. 1336 N. ČAGALJ, A. KOSOR, Gornji Čaglji, Zagvozd - župni list, Godina I., broj 1, str. 120-121.


684

pretpostavke.1337 O postojanju župne kuće u Rastovcu nema nijednog traga u povijesnim dokumentima. Mletački popisni katastar iz 1726. godine nije evidentirao postojanje takvog objekta niti ruševine u blizini crkve Sv Križa (ni u Rastovcu). Zabilježeno je samo nekoliko zemljišta koje je u vlasništvu crkve Sv. Križa bez ikakvog spomena župne kuća u Rastovcu.1338 Sačuvani povijesni dokumenti ne pokazuju da su zagvoški župnici stanovali u Rastovcu. Puno kasnije, u svojoj obiteljskoj kući u Rastovcu jedno kraće razdoblje od 1871.-1881. godine stanovao zagvoški župnik don Andrija Lončar (1801.-1881.), gdje je podigao i kapelicu Gospe od zdravlja..

Na starom mletačkom katastru iz 1726. godine na području iznad Trnave, istočno od crkve Sv. Svetih ucrtana je skupina ruševnih građevina uz koje je upisano „fu convento“. 1339 Danas je taj lokalitet zove „Manastirine“. Vođen tom činjenicom V. Vrčić zaključuje da su tu nakon zbjega iz Imotskoga nakratko stanovali franjevci (da je tu bio kratko njihov samostan).1340 Povijesni izvori tu mogućnost nigdje ne spominju, a obzirom na doba i povijesne okolnosti sasvim sigurno je da tu franjevci nisu stanovali.

U posljednje vrijeme u literaturi se pojavljuju nova stajališta da su Manastirine dvori Hasan age Arapovića, 1341 za što također nema potvrde u povijesnim dokumentima, već je stvar osobnog zaključka. Izvješća makarskih biskupa iz 17. stoljeća (koja su dosta opširna i vjerodostojna), nigdje ne spominju turske dvore u Zagvozdu. Mletački zapis „fu convento“ ne znači da je tu bio samostan, prije bi se moglo reći da je tu živjela određena zajednica (vjerska ili laička). Možda bi temeljem sustavnih arheoloških istraživanja na Manastirinama, trag vodio prema građevini gdje su živjeli popovi Pipličići i Čagljevići, prije nego su preselili kod crkve Velike Gospe krajem 17. stoljeća? To područje (Trnava) bilo je u vlasništvu Piplica, a sama izgradnja crkve Sv. Svetih bila bi crkvica gdje su svećenici običnim danima govorili Sv. Misu, jer im je ipak podalje bila župna crkva Velike Gospe, gdje se govorila misa nedjeljom i blagdanima? Kompleks kuća na Manastirinama stradao je u jednom od zagvoško-turskih sukoba u 17. stoljeću u razdoblju od Kandijskoga do Morejskoga rata.

Stara župna kuća kod „Gospe na ćemeru“ vremenom je postala neprikladna za stanovanje. Inicijativu za gradnju nove župske kuće pokreće župnik don Ivan Lučić.

Poglavarstvo u Makarskoj je po naređenju Namjesništva poslalo 1897. godine mjernika u Zagvozd da izvidi stanje stare kuće i predloži najpotrebnije popravke dok se ne izgradi nova. Tako je napravljen proračun za radove u vrijednosti od 460 forinta. 1342

Odabrano je mjesto za gradnju, izrađeni su prednacrti i proračun za gradnju, raspisan natječaj za gradnju. Kuća je građena u razdoblju od 1903.do 1906. godine u

1337 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str. 129. , Vjeko VRČIĆ, Plemena Imotske Krajine, Imotski 2010., str.314. Usp: Marija STOJIĆ, nav. djelo, str. 93. Stojić samo citira Vrčićev tekst o župnoj kući. 1338 DAZD-5, Katastri Dalmacije 17. i 18. st., Katastri područja Imotski, kutija 39, list 74v. 1339 DAZD-8, Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog, Zagvozd 25/11. 1340 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo. Nema nikakvog povijesnog traga da su Franjevci stanovali u Zagvozdu. 1341 Mijo MILAS, Asanaginičina domovina, Split 2011. 1342 Stanko PIPLOVIĆ, nav. djelo, str. 568.


685

vrijeme župnika don Ilije Ujevića, prema projektu Ćirila Ivekovića.1343 Prema izvorima župska kuća je dovršena 1913. godine.1344 U II. Svjetskom ratu kuća je zapaljena 1943. od četnika. Osim velike materijalne štete izgorio je velik dio župske arhive neprocjenjive vrijednosti. Nakon svršetka rata kuća je obnovljena i osposobljena za stanovanje, kasnije više puta obnavljana i uređivana.

Stara župska kuća (18./19.st)

1343 Isto, str. 568. 1344 Vjeko VRČIĆ, nav. djelo, str. 130. Usp: Marija STOJIĆ, nav. djelo,, str. 93.


686

Nova župska kuća (20. st.)

.

.


687

KRATICE I SIMBOLI

Kratice

r., rođ. rođen/rođena

u., umr. umro /umrla

r./u. rođen/a i umro/la iste godine

bl. blizanac/blizanka

g., god godina

r.b. redni broj

p., pok. pokojni/na

usp. usporedba, usporedno

st. stoljeće

fol. (folija), list

N osoba nepoznata imena

D. donji (kratica uz Donje: Čaglje, Buljubašiće i sl.)

G. gornji (kratica uz Gornje: Čaglje, Buljubašiće i sl.)

SD stanje duša

MKR Matična knjiga rođenih

MKU Matična knjiga umrlih

MKV Matična knjiga vjenčanih

HR_HDA Hrvatski državni arhiv (Zagreb)

HR-DAST Državni arhiv u Splitu

HR_DAZD Državni arhiv u Zadru

NAS Nadbiskupski arhiv u Splitu

ŽAZG Župski arhiv u Zagvozdu

UDU Ured državne uprave (Matični uredi: Imotski, Zagvozd, Šestanovac/Omiš)


688

Simboli i oznake

─ nastavak nasljedne (muške) loze

prestanak nasljedne linije (grana se ugasila).

─► neposredni potomci, sinovi i kćeri

┤ neoženjeni, neudane

╡ oženjeni, nemaju potomstva.

╢ oženjeni, imaju samo žensko potomstvo

►► osobe koje su odselile iz Zagvozda

► osobe otišle na ženinstvo (ženino očinstvo) u Zagvozdu.

† umro/la djetetom

‡ osobe bez podataka o vjenčanju i smrti -odselili ili umrli mladi

1789.* godina (s zvjezdicom) rođenja ili smrti (podatak preuzet iz knjige Stanja duša ili Matične knjige vjenčanih)

pogledaj, vidi

:


689

LITERATURA:

Bulić, F., Bervaldi,J.: Kronotaksa solinskih biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa, Zagreb 1912.-13.

Buljan-Olujić, Marija: Prekooceanske migracije iz Imotske krajine od 1850.do 1914., Čuvari baštine - zbornik radova simpozija u prigodi 250 obljetnice prijenosa franjevačkog samostana u grad Imotski, Imotski 1989.

Đaković, L.; Đurđev, B., Dragičević, P.:

Prilozi za demografsku i onomastičku građu Bosne i Hercegovine, na osnovu popisa katoličkog stanovništva 1743. godine, Opseg 1, ANiU BiH 1979. (digital. 2010).

Fortis, Alberto: Put po Dalmaciji, (pretisak -Marjan Tisak Split), Split 2004

Gelo, Jakov: Demografske promjene u Hrvatskoj od 1780. do 1981. godine, Zagreb 1987.

Glibota, Milan: Lovreć, Crtice iz prošlosti mletački i austrijski popisni katastri, Lovreć 2007.

Glibota, Milan: Prijedlozi o promjeni granica uoči austrougarske okupacije BiH 1878. god. Imotske novine, Imotski, godište 1., br. 1, 2004.

Gunjača, Stjepan: Historia Salonitana maior”, Rad JAZU, Zagreb 1951.

Gunjača, Stjepan: Ispravci i dopune i starijoj hrvatskoj historiji, Knjiga I. Izvori (analiza i kritika), Zagreb 1973.

Gudelj, Ljubomir Gradine u Imotskoj krajini, Split 2015.

Horozović, Irfan: Imotski kadija, Sarajevo 2005.

Ivanišević, Milan: Povijesni izvori, Salona christiana, Split 1994.

Jurišić, Karlo: Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom područja u doba turske vladavine, Zagreb 1972.

Jurišić, Karlo: Crkve biokovsko-neretvanskog područja u doba turske vladavine, (16.-17.st), Kačić - Zbornik franjevačke provincije presvetog Otkupitelja, Godina II. (1969)

Jurišić, Karlo: Regesti Turskih dokumenata o Franjevačkom samostanu u nahiji Imota, Čuvari baštine, Zbornik…, Imotski 1989.

Jutronić, Andre: Naselja i podrijetlo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena knjiga 34., Zagreb 1950.

Kapetanović, Vicko: Imotska Krajina u vrijeme Francuske uprave, Čuvari baštine, Zbornik,… Imotski 1989.


690

Katić, Lovre: Dvije poljičke isprave iz XV. stoljeća, Starohrvatska prosvjeta, III serija-svezak 8-9, Zagreb 1963.

Katić, Lovre: Veze primorske Dalmacije kroz Kliški prolaz od prahistorije do pada Venecije, Starine, knjiga 51, JAZU, Zagreb 1962.

Klaić, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.

Klaić, Nada: Historia salonitana maior. Beograd, 1967.

Kovačić, Slavko: Najstariji izvještaji o stanju Makarske biskupije u tajnom Vatikanskom arhivu, 1626.-1658., NAS, Split 1975.

Kovačić, Slavko: Iz povijesti makarske biskupije [posebni otisci], Split 1999.

Kovačić, Slavko: Glagoljaši na području Imotske krajine za turske vladavine, Čuvari baštine, Zbornik,… Imotski 1989.

Kovačić, Slavko: Župa Žeževica do godine 1940. i župe Zadvarje i Žeževica od godine 1941., Split 2009.

Lorković, Mladen: Narod i zemlja Hrvata, Zagreb 1939., pretisak Marjan tisak, Split 2005.

Lozo, Marijan. Stećci i stare crkve u Zagvozdu, Sveta baština 3 (1984.)

Matas, Mate: Mućko-lećevački prostor, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb 1993.

Matković, Petar: Medov Dolac (ljudi, gradine, puti), Medov Dolac-Split 2011.

Matković, Petar: Rodoslovlja Medova Doca i Dobrinača, Split 2013.

Milas, Mijo: Asanaginičina domovina, Split 2011.

Milošević, Ante: Stećci i Vlasi, Split 1991.

Novak, Grga. Prošlost Dalmacije, knjiga prva, Od najstarijih vremena do Kandijskog rata, Split 2004.

Novak, Grga. Prošlost Dalmacije, knjiga druga, Od Kandijskog rata do Rapalskog ugovora, Split 2004

Peričić, Šime: Dalmacija uoči pada Mletačke Republike, Zagreb 1980.

Perić, O., Matijević-Sokol, M., Katičić, R.

Historia Salonitana: povijest salonitanskih i splitskih prvosvećenika, Split 2003.

Perojević, Marko: Odjek Bečkog rata na makarskom primorju i Hercegovini 1683.-1723.,Historijski zbornik, godina XXIII-XXIV, Zagreb 1970-71.

Piplović, Stanko: Radovi na župnim kućama i crkvama u Imotskoj krajini na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Čuvari baštine, Zbornik,… Imotski 1989

Rački, Franjo: Prilozi za geografski i statistički opis bosanskog pašaluka, Starine, knjiga XIV, JAZU Zagreb 1882. (digitalizirani tekst)


691

Rački, Franjo: Historia salonitana (Thomas archidiaconus Spalatensis), Zagreb 1894.

Rački, Franjo: Bogomili i paterani, Zagreb 2003. (pretisak)

Rendić-Miočević, Duje: Iliri i antički svijet, Književni krug Split, 1989.

Rismondo, Vladimir: Registar splitskog notara Jakova de Penna 1411.-1412., Građa i prilozi za povijest Dalmacije, Historijski arhiv u Splitu, Godina MCMLXXIV, Svezak 8, Split 1974.

Serdar, Vladimir: Popis stanovništva u hrvatskim krajevima godine 1857., Statistička revija, God. 1, br 2, Zagreb 1951.

Soldo, Josip Ante: Grimanijev zakon, Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine, Zagreb 2005.

Soldo, Josip Ante: Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću, (Knjiga I. i II.) Sinj 2011.

Soldo, Josip Ante: Etničke promjene i migracije stanovništva u Sinjskoj krajini krajem 17. i početkom 18. stoljeća, Zbornik Cetinske krajine, knjiga 4, Sinj 1989.

Soldo, Josip Ante: Pregled geološko-geografske i historiografske bibliografije Imotske krajine, Čuvari baštine…, Imotski 1989.

Spaho, Aličić: Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550., Sarajevo 2007.

Stojković, Marijan: Podgora u XVII. Stoljeću, Zbornik za narodni život i običaje, Godina XXIX, Zagreb 1933.

Slukan-Altić, Mirela: Povijest mletačkog katastra Dalmacije, Arh. vjesnik, god. 43. (2000.),

Šabanović, Hazim: Bosanski pašaluk, Sarajevo 1959.

Šimundić, Mate:

Šimundić, Mate:

Rječnik osobnih imena, Zagreb 2006.

Ekonimi Imotske krajine, Čuvari baštine, Zbornik…, Imotski 1989.

Šimunović, Petar: Hrvatska prezimena, Zagreb 2006.

Šišić, Ferdo: Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1962.

Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata, Pregled povijest hrvatskog naroda 1526.-1918, prvi dio (pretisak, Marjan tisak), Split 2004.

Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata, Pregled povijest hrvatskog naroda 1526.-1918, drugi dio (pretisak, Marjan tisak), Split 2004.

Škobalj, Ante: Obredne gomile, Sveti križ na Čiovu 1970. (pretisak)

Vrčić, Vjeko: Župe Imotske krajine, II dio, Imotski 1980.

Vrčić, Vjeko: Plemena Imotske krajine, Imotski 1990.

Vrčić, Vjeko: Plemena Imotske krajine, Imotski 2010.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo



692

Ujdurović, Miroslav: Stanovništvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljeća, Gradac 2002.

Ujević, Ante: Imotska krajina, Split 1954. (1953.)

Vidović, Mile: Splitsko-makarska biskupija, Župe i ustanove, Split 2004.

Vidović, Mile: Nikola Bijanković splitski kanonik i makarski biskup 1645.-1731., Split 1981.

Vrdoljak, Ivan: Rodoslovlja Grabovca, Split, 2003.

Zlatović, Stipan: Kronika o. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju 1662.-1686., Starine, JAZU Knjiga XXI, Zagreb 1889.

Enciklopedija hrvatskih prezimena, Zagreb 2008.

Imotski zbornik 1, Matica hrvatska - Ogranak Imotski, Imotski 1992.



Leksik prezimena SR Hrvatske, Zagreb 1976.

Hrvatski prezimenik, Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21.st., Knjiga 1., 2. i 3. Zagreb 2008.

Zagvozd, župni list, Godina I, broj 1, 1995.

Zagvozd, župni list, Godina II, broj 2, 1996.

Zagvozd, župni list, Godina III, broj 1 (3), 1997

Zagvozd, župni list, Godina IV, broj 1(4), 1998.

Zagvozd, župni list, Godina V, broj 1(5), 1999.

Zagvozd, župni list, Godina VI, broj 1(6), 2000.

Zagvozd, župni list, Godina VII, broj 1(7), 2001.

Zagvozd, župni list, Godina VIII, broj 1(8), 2002.

Služba Božja, Liturgijsko-pastoralni list, Makarska 1965., broj I.-VI.

Zbornik o Zagori, knjiga 7, Zbornik radova / Neorić Sutina, Split, 2004.


693

ARHIVSKA GRAĐA Državni arhiv u Zadru - HR-DAZD

DAZD-1, Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (1597.-1797.) Spisi generalnog providura Girolama Cornara (1686.-1689.), 1. sv., knjiga I. Spisi generalnog providura Alvisa Moceniga, (1696.-1702.), knjiga III. i IV. Spisi generalnog providura Vincenza Vendramina (1708-1711), 4. svezak Spisi generalnog providura Nicole Erizzija (1723-1726), 4. sv. Spisi generalnog providura Pietra Vendramina (1726-1729), 4. sv. Spisi generalnog providura Francesca Grimanija (1754-1756), 8. sv.

DAZD-4, Mletački fiskalni savjetnik (1622.-1797.)

DAZD-5, Mletački katastri. Katastarske knjige (1597.-1797.), Kutija 22: Katastar područja Imotski -popisi; Kutija 39: Katastar za područje Imotskog od 1725. do 1730. godine

DAZD-6, Mletački katastri. Mape "Grimani" (1597.-1797.)

DAZD-8, Mletački katastri. Skice katastarskih mapa Knina i Imotskog,

DAZD-378, Zbirka matica1345 Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1851., in. br. 1547 Matična knjiga umrlih župe Zagvozd 1831.-1842., in. br. 1548 Matična knjiga vjenčanih župe Medov Dolac 1825.-1857., in.br. 601 Matična knjiga vjenčanih župe Poljica 1826.-1858., in. br. 850 Matična knjiga vjenčanih župe Poljica 1825.-1838., in. br. 849 Matična knjiga vjenčanih župe Krstatice 1825.-1856., in. br. 541 Matična knjiga vjenčanih župe Grabovac 1825.-1857., in. br. 307 Matična knjiga vjenčanih župe Slivno 1833.-1857., in. br. 1143

DAZD-381, Katastarske mape Dalmacije XVIII-XIX st. Državni arhiv u Splitu - HR-DAST

DAST-179, Zbirka Matičnih knjiga, Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1851.-1875., sign. 884 Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1875.-1893. , sign. 885 Matična knjiga vjenčanih župe Zagvozd 1858.-1892., sign. 886 Matična knjiga umrlih župe Zagvozd 1867.-1890. Matična knjiga vjenčanih župe Medov Dolac 1858.-1901. sign. 326 Matična knjiga vjenčanih župe Poljica 1858.-1892. sign. 406 Matična knjiga vjenčanih župe Grabovac 1812.-1861. sign. 137

1345 U literaturi se pojavljivao podatak da se u Zadru nalazi Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1825.-1830. U popisu arhivskog gradiva DAST- 378, nalazi se ova knjiga, no njen sadržaj ne odnosi se na Zagvozd, nego na Slivno.

http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15490


694

DAST-152, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, Austrijski katastar za područje Imotskog 1833.-1835., kutija 735, kutija 848.

Nadbiskupski arhiv u Splitu - NAS

NAS, M-67, Popis obitelji Zagvozda 1733. god. NAS, M-82, Vizitacije Makarskih biskupa 1770.god. NAS, M-105, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1779.god. NAS, M-106, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1792.god. NAS, M-110, Vizitacije Makarskih biskupa 1786.god NAS, M-114, Vizitacije Makarskih biskupa, krizmanici 1798.god. NAS, M-113, Imotski dekanat, br. 18, Stanje duša župe Zagvozd 1806. godine

- Stanje duša župe Zagvozd 1806. god. listovi 1-28. - Stanje duša župe Lokvičići 1806. god. listovi 1-10. - Stanje duša župe Lovreć-Opanci 1806. god. listovi 1-24. - Stanje duša župe Poljica 1806. god. listovi 1-19. - Stanje duša župe Podbablje 1806. god. listovi 1-16.

NAS, S-69, Stanje duša župe Kučiće-Svinišće i Slime 1725. godine. NAS, Parice, Matičnih knjiga rođenih župe Zagvozd 1818.-1940. NAS, Parice, Matičnih knjiga vjenčanih župe Zagvozd 1818.-1940. NAS, Parice, Matičnih knjiga umrlih župe Zagvozd 1818.-1940. NAS, Zbirka Matičnih knjiga, Matične knjige Medova Doca 1753.-1828. NAS, Parice, Matičnih knjiga vjenčanih župe Slivno 1818.-1940. NAS, Parice, Matičnih knjiga vjenčanih župe Krstatice 1818.-1940. NAS, Parice, Matičnih knjiga vjenčanih župe Župa 1818.-1940. NAS, Parice, Matičnih knjiga vjenčanih župe Kučiće 1818.-1940. Župski arhiv u Zagvozdu - ŽAZG Stanje duša župe Zagvozd 19. i 20. stoljeća Ured državne uprave u Imotskom – UDU, Matični ured Zagvozd

Matična knjiga rođenih župe Zagvozd 1893.- 1911. i 1911.-1931. Matična knjiga vjenčanih župe Zagvozd 1892.-1922. Matična knjiga umrlih župe Zagvozd 1891.-1914. i 1914.-1944. Matična knjiga vjenčanih župe Medov Dolac 1901.-1949. Matična knjiga vjenčanih župe Krstatice 1858.-1904. Matična knjiga vjenčanih župe Župa 1858.-1920. Ured državne uprave u Omišu – UDU

Matična knjiga vjenčanih župe Grabovac 1858.-1912. Istanbul Başbakanlik Osmanli Arşivi – BOA / Arhiv BiH, fotokopije (prijepisi)

BOA, TD (Tapu Tahrir Defteri) No. 533, Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1574. godine BOA, TD No. 746 , Opširni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1623. god. (fotokopije/prijepisi) BOA, TD No. 861, Opširni popis Hercegovačkog sandžaka iz 1701. godi. (fotokopije/prijepisi)


695

BILJEŠKA O AUTORU

Petar Matković rođen je 10. kolovoza 1961. godine u Imotskom. U Medovu Docu i susjednom Grabovcu pohađa osnovnu školu. Srednju Građevinsku-tehničku školu završava u Splitu, nakon koje upisuje Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu i diplomira 1986. godine. Završetkom studija kratko radi u GP „Novogradnja“ – Zagvozd, a poslije u GP „Vodogradnja“ – Imotski do 1990. godine. Od 1991. živi u Splitu gdje je bio građevinsko-urbanistički inspektor u Splitu, a od 1994. do 2004. godine radi u Županijskom uredu za prostorno uređenje i graditeljstvo u Splitu, gdje je voditelj odsjeka, pomoćnik pročelnika i

pročelnik ureda. Sada radi u Županijskom zavodu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije kao zamjenik ravnatelja Zavoda. Voditelj - odgovorni planer i suradnik je u izradi više prostornih planova: Prostornog plana Županije, Prostornog plana PP Biokovo i nekoliko prostornih planova uređenja gradova i općina. Autor je više arhitektonskih projekata stambenih zgrada, škola i crkava.

Veliki dio vremena, interesa i energije posvećuje povijesnim i historiografskim temama užeg zavičaja i Hrvatske općenito. Izvorište toga zanimanja je duboka emocija za izvorišta na kojima se temelji suvremenost, otvorenost prema svemu što stoji i živi na tlu i tragovima povijesnog.

Napisao je dokumentarno-povijesnu, knjigu Medov Dolac – ljudi, gradine, puti, Matica hrvatska, Ogranak Imotski, 2011. god i Rodoslovlja Medova Doca i Dobrinača, u izdanju Redak, Split, 2013. godine.


696

ZAHVALE Zahvaljujem na pomoći, savjetima, trudu i susretljivosti u prikupljanju arhivske

građe: ˗ don Slavku Kovačiću (ravnatelju Nadbiskupskog arhiva u Splitu), ˗ don Ivanu Ćubeliću (bivšem župniku Zagvozda), ˗ don Mariju Čaglju (župniku Zagvozda), ˗ djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Državnoga arhiva u Splitu

Posebna zahvalnost: don Anti Raki suautoru poglavlja IV. 1.1., Denisu Prodanu na prikupljenim i ustupljenim povijesnim dokumentima i Mariji Brstilo na prikupljenim podatcima iz starih zagvoških matica.

Zahvaljujem svim Zagvožđanima i Rastovčanima koji su mi bili od velike pomoći u pisanja ove knjige. Svima koji su prepričali priče i događaje iz zagvoške i rastovačke prošlosti (narodne predaje), koji su uložili svoj trud i vrijeme i pomogli savjetima, među njima posebno zahvaljujem:

˗ Fili Bartulović ud. Stipana, ˗ Anki Brnas ud. Jure, ˗ Anti i Luki Buljubašiću p.

Nediljka, ˗ Ivici Buljubašiću p. Marka, ˗ Nikoli Buljubašiću p. Stipana, ˗ Marku Čaglju (Alagići), ˗ Frani Čaglju p. Luke, ˗ Mandi-Vinki Čagalj ud. Ante, ˗ Stipi Gaći p. Mije, ˗ Ivanu Gaći p. Bariše, ˗ Mirku Dediću p. Stipana, ˗ Ivanu Drlji p. Jozipa, ˗ Ivanu Drlji p. Stipe,

˗ Andriji Masliću p. Ante, ˗ Marinku Miliću p. Mate, ˗ Anti Mlikoti p. Mije ˗ Stipanu Puljku p. Ivana, ˗ Marijanu Radiću p. Stipana, ˗ Nediljki-Vinki Rako ud. Jure, ˗ Jozi Serdareviću p. Mate, ˗ Milici Serdarević ud. Mate, ˗ Mirku Svaguši p. Mate, ˗ Matiji Svaguši (Sulić) ud. Ivana, ˗ Milanu Stapiću-Pićolacu p. Jure, ˗ Ivanu Tomičiću p. Mate

/Stanićušinu i ˗ Ivanki Vranjić ud. Marka.

Zahvaljujem na stručnoj i tehničkoj pomoći i potpori:

- Miroslavu Gaći načelniku općine, - don Josipu Lončaru, - Ivici Šušiću, - Ivici Serdareviću, - Jurici Drlji (Antinu), - Marijani Brstilo i - Zlatku Bartuloviću.

Documents

Petar Matković STANOVNIŠTVO ZAGVOZDA od sredine XVII